Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.46.0-wmf.24 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 81 7430615 5391194 2026-04-15T19:55:41Z MMMOPSFG 357969 Prijevod odjeljka »Etymology« članka »[[:en:Special:Redirect/revision/1346548414|Axiom]]« 7430615 wikitext text/x-wiki '''Aksiom''' (grč. ''aksios'' - bez) ili '''postulat''' je ''temeljna istina'' koja se ne dokazuje i služi kao osnova neke [[matematika|matematičke]] ili [[logika|logičke]] [[teorija|teorije]]. Za razliku od [[dogma|dogme]] uglavnom se ne tvrdi njena nužna istinitost jer je to logički nemoguće utvrditi, nego se uzima kao pretpostavka na kojoj se gradi teorija. Zato je u matematici sasvim legitimno uzeti druge ili čak suprotne aksiome za izgradnju neke druge teorije. Aksiomi su činjenice koje se uzima kao osnovne [[istina|istine]] u izgradnje teorije od kojih se počima. Aksiome se ne pokušava dokazati. Smislenost im se ocjenjuje prema [[teorija|teoriji]] koja se iz njih izvodi.<ref>Kurepa, Svetozar. Matematička analiza 1. Diferenciranje i integriranje. Zagreb: Školska knjiga, 1997.; str. 18 </ref> Aksiomatska izgradnja neke matematičke teorije sadrži sljedeće etape: # Navođenje osnovnih pojmova, što znači "uvođenje" pojmova koji se ne [[definicija|definiraju]] ([[skup]], [[pravac]], [[Točka (geometrija)|točka]], itd.) # Formulacija aksioma # Definiranje novih pojmova (definicije) # Izvođenje i dokazivanje [[teorem]]a, [[lema]], [[korolar]]a, itd. Formulacija aksioma mora zadovoljavati sljedeća tri principa: # princip neovisnosti - aksiomi međusobno moraju biti neovisni i jedan se pomoću drugoga ne smije moći dokazati (npr. cjelina je veća od dijela - skup cjelina je veći od djela) # princip neproturječnosti - aksiomi ne smiju biti međusobno [[kontradikcija|kontradiktorni]] (npr. cjelina je veća od djela - dio je veći od cjeline) # princip potpunosti - svaka matematička teorija mora imati dovoljan broj aksioma da se može izgraditi cijela teorija Često se inzistira da aksiomatska izgradnje bude minimalna. == Etimologija == Riječ ''aksiom'' dolazi iz grčke glagolske imenice {{lang|grc|ἀξίωμα}} (''axíōma''), glagola {{lang|grc|ἀξιόειν}} (''axioein''), koja u prijevodu znači "biti dostojan", no ujedno i "zahtijevati", što pak dolazi iz pridjeva {{lang|grc|ἄξιος}} (''áxios''), značenja "dostojan", "pravilan". Među grčkim antičkim filozofima i matematičarima, aksiomi su bili očigledne pretpostavke, temeljne i zajedničke mnogim područjima istraživanja koje su samoobjašnjivo te samoevidetno istinite bez daljnih argumenata ili dokaza. Osnovno značenje riječi ''postulat'' jest "zahtjev"; primjerice, Euklid zahtijeva da se netko složi da se neke stvari mogu učiniti (npr. dvije proizvoljne točke mogu se spojiti ravnom linijom). Antički matematičari su održavali određenu razliku između aksioma i postulata te im spomenuti nisu predstavljali isti pojam. Već Proklo, komentirajući Euklidove knjige, primjećuje da je „Gemin smatrao da se ovaj [4.] postulat ne bi trebao klasificirati kao postulat, već kao aksiom, budući da, poput prva tri postulata, ne tvrdi mogućnost neke konstrukcije, već izražava esencijalno svojstvo.“ [[Boetije]] je preveo 'postulat' kao ''petitio'' i nazvao aksiome ''notitiones communes,'' ali u kasnijim rukopisima takvo se imenovanje nije uvijek strogo poštovalo. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Aksiomi| ]] e4l8bwrmhxvwuj9fwf7cx12rgvcitgz 0 1633 7430601 7215984 2026-04-15T19:19:14Z Šaholjubac 211973 /* Šahovske figure i pravila kretanja figura */ 7430601 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{izvor}} {{stil pisanja}} {{Igre | naslov = Šah | slika = [[Datoteka:ChessSet.jpg|250px]] | opis slike = Šahovske figure | broj igrača = 2 | vrijeme postavljanja = – | trajanje = – | sreća = nema | vještine = taktika, strategija }} [[Datoteka:Staunton chess set.jpg|minijatura|desno|250px|Popularna "Staunton" šahovska ploča, koju je kreirao [[Nathaniel Cook]] [[1849.]] i koju je koristio vodeći igrač toga doba [[Howard Staunton]]. [[Fédération Internationale des Échecs]] (FIDE) je prihvatila ovu ploču kao standard [[1924.]] godine]] [[Datoteka:Dubrovnik chess set.jpg|mini|[[Šahovski set Dubrovnik|Šahovski set »Dubrovnik«]] dizajniran je za [[Šahovska olimpijada 1950.|šahovsku olimpijadu]] koja se održala 1950. godine u [[Dubrovnik]]u. Nakon šahovske olimpijade postaje popularan na prostoru tadašnje [[SFRJ|Jugoslavije]], a svojevremeno kao najdraži set [[Bobby Fischer (šahist)|Bobbyja Fischera]] ostaje popularan širom svijeta sve do današnjeg dana.{{ni}}]] '''Šah''' je igra za dva igrača. Postoje tri tipa: klasični ([[igra na ploči|stolni šah]]), [[dopisni šah]] i [[problemski šah]].<ref>{{Citiranje weba |date=2016-07-01 |title=Dr Zvonko Krečak – Dopisni šah |url=http://www.damirvrhovnik.com/index.php/hr/sahput/14 |url-status=dead |access-date=2023-11-21 |website=web.archive.org |archive-date=1. srpnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160701124926/http://www.damirvrhovnik.com/index.php/hr/sahput/14}}</ref> Šahovska ploča [[kvadrat]]nog je oblika, podijeljena u 64 (8×8) polja, obojenih naizmjenično svijetlom i tamnom [[boja|bojom]] (redovno se govori "bijeli" i "crni"). Svaki igrač na početku igre ima šesnaest šahovskih figura i to osam pješaka, dva skakača, dva lovca, dva topa, kraljicu i kralja. Jedan igrač igra figurama [[bijela boja|bijele]], a drugi figurama [[crna boja|crne]] boje. Igra sa sadašnjom pločom i figurama postoji barem od [[6. stoljeće|6. stoljeća]], ali pravila o kretanju figura mijenjala su se. Bitna promjena, koja čini moderni šah posve drugačijom igrom od [[iran]]skog [[šatrandž]]a, uvedena je oko [[1470.]] godine u [[Italija|Italiji]]. Poslije je bilo još izmjena pravila ([[rokada]], uzimanje ''[[en passant]]'', promocija pješaka), pa su pravila konačno utvrđena tek u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. U danima prije svjetskih računalnih mreža relativno popularan bio je [[telešah]] (engl. telechess), tako da su između 1977. i 1990. godine organizirane tri olimpijade telešaha. To je šah na granici između dopisnog šaha i igranja šaha na mrežnom poslužitelju. Koristio se [[teleks]] (metoda slanja tekstualnih poruka odvojena od telefonskog sustava; poruke su se mogle slati/primati diljem svijeta). Problem je što su partije bile spore, a mogućnosti sprječavanja varanja bile su ograničene. == Pravila igre == {{glavni|Šahovska pravila}} Igrači vuku naizmjenično po jedan potez. Partiju započima igrač s bijelim figurama, a nastavlja crni svojim potezom i tako naizmjenično do kraja partije koja završava matom, odnosno pobjedom jedne strane ili neriješeno (''remis''). Cilj igre je [[mat]]irati suparničkog [[Kralj (šah)|kralja]] odnosno izvesti takav napad na kralja kojeg više nije moguće obraniti (ukloniti figuru koja ga napada, i spriječiti napad postavljanjem vlastite figure na liniji ili dijagonali djelovanja napada (blokada) ili bijegom kralja na drugo polje koje nije pod udarom protivničke figure). Pravila suvremenog šaha bitno se razlikuju od pravila iranskog šatrandža. Ploča i figure jednaki su, ali su pravila o kretanju figura drugačija.<ref name=":0">{{Citiranje weba |title=Laws of Chess – FIDE Handbook |url=https://handbook.fide.com/chapter/E01pre2014 |url-status=live |access-date=17. lipnja 2024. |website=International Chess Federation}}</ref> === Šahovske figure i pravila kretanja figura === * '''[[Pješak (šah)|Pješak]]''' (''pijun'') se kreće isključivo prema naprijed i ne može se nikada kretati unatrag (sve ostale figure mogu). Pješak se kreće prema naprijed samo za jedno polje osim iz početne pozicije (na drugom redu kao bijeli odnosno sedmom redu kao crni) kada može ići naprijed i za dva polja ako igrač tako odluči. Pješak se može kretati i za jedno polje dijagonalno, ali samo kada ima mogućnost uzimanja protivničke figure na tom polju i to samo prema naprijed. Na primjer, bijeli pješak s polja d4 može uzeti protivničku figuru na c5 ili na e5. Izuzetak od navedenog je pravilo "en passant". En passant je izniman način uzimanja protivničkog pješaka, a može nastupiti jedino kada protivnički pješak kreće s početnog položaja za dva polja preskačući polje na kojem bi ga protivnički pješak mogao uzeti da je igrao za jedno polje prema naprijed (npr. bijeli pješak je na petom redu, recimo na polju e5, a crni pješak je na polju d7 i crni je na potezu. Ako bi crni igrao pješakom sa d7 na d5 bijeli bi ga mogao uzeti postavljanjem svog pješaka na d6. U ovom slučaju nakon što crni odigra pješaka na d5 bijeli (ako želi) može ga uzeti postavljanjem svog pješaka na d6 i opet je na redu crni. Treba još naglasiti da mogućnost uzimanja na ovaj način vrijedi samo za taj potez. Ako bijeli pješak ne bi iskoristio tu mogućnost u idućem potezu gubi pravo na takvo uzimanje). Najvažnija osobina pješaka je da dolaskom na zadnji (osmi red kao bijeli, odnosno 1 red kao crni) biva promoviran u figuru po izboru igrača (osim pješaka ili kralja, naravno, i to obično bude kraljica kao najjača figura). Dolaskom na zadnji red pješak se uklanja i na to polje se postavlja nova figura po vlastitom izboru. Na taj način potez je završen i sada je na redu igrati protivnika. Iz ovog pravila proizlazi da je u šahovskoj igri teoretski moguće imati poziciju na ploči s 9 kraljica iste boje (ili na primjer 10 topova). To pak nikada nije slučaj zbog prirode igre, ali pozicije s nekoliko kraljica nisu neuobičajene. Promocija pješaka posebno dolazi do izražaja u završnoj fazi igre kada strana koja prva uspije da promovira pješaka obično i pobjeđuje. Ovdje je važno napomenuti dodatno ograničenje koje proizlazi iz pravila igre i koje osim za pješake vrijedi i za sve ostale figure, a to je da je pomicanje u svim slučajevima onemogućeno ako bi se na taj način ostavilo vlastitog kralja pod napadom (udarom protivničke figure, odnosno "u šahu"). * '''[[Kralj (šah)|Kralj]]''' se može kretati u svim smjerovima za jedno polje. Nikada ne smije doći na mjesto koje napada bilo koja suparnička figura. Igrač kojem je kralj napadnut od protivničke figure mora otkloniti taj napad, odnosno ne može odigrati neki drugi potez koji ne otklanja napad. Ako to nije u mogućnosti onda je "šah-mat" i igra je završena pobjedom suparnika. * '''[[Kraljica (šah)|Dama]]''' (''kraljica''; stari naziv ''ferz'') najjača je figura i kreće se neograničen broj slobodnih polja u svim smjerovima: okomito, vodoravno i dijagonalno. Ne može preskakati figure. Dama, top i lovac su jedine dalekometne figure, odnosno u odabranom smjeru mogu se pomicati neograničen broj polja. Smjer ne mogu mijenjati u istom potezu. Na primjer, ako se kraljica nalazi na polju a1 bit će joj potrebna dva poteza da dođe do polja e2; prvi potez može biti Da1-a2, a drugi potez Da2-e2, što se u skraćenoj notaciji (kada se zapisuje samo odredišno polje) piše 1. Da2, 2. De2. Dama u ovom primjeru s polja a1 do polja e2 može doći i drugim odabirom poteza (na primjer: 1. De5, 2. De2). Zapisivanje poteza je obavezno samo u natjecateljskom šahu. U slobodnim partijama poteze nije potrebno zapisivati. Na odredišnom polju ako se nalazi protivnička figura ista se uzima i na njeno mjesto se postavlja naša figura te je potez završen. Nastavlja tada suparnik koji će ako je u mogućnosti sada uzeti našu damu (ako želi, odnosno ako mu to kao opcija odgovara). Vlastite figure se ne mogu uzimati što osim za damu vrijedi i za sve ostale figure (kralja, damu topa, lovca skakača i pješaka). * '''[[Top (šah)|Top]]''' (''kula''; stari naziv ''rokh'') se kreće neograničen broj slobodnih polja okomito i vodoravno (po linijama i redovima). Ne može preskakati ostale figure i ne može se kretati po dijagonali. * '''[[Lovac (šah)|Lovac]]''' (''laufer''; stari naziv ''alfil'', slon) (susreće se i njemački naziv ''laufer'') kreće se neograničen broj slobodnih polja samo po dijagonalama. Ne može preskakati druge figure. Zbog kretanja uvijek po poljima iste boje lovci se mogu nazivati "bijelopoljnim" i "crnopoljnim" lovcima. Iz ovog proizlazi da svaka strana na početku igre ima po jednog bijelopoljnog i jednog crnopoljnog lovca. U slučaju promocije pješaka, kako je ranije opisano u kretanju pješaka, kasnije u igri se pak može dogoditi da jedna od strana može imati više "bijelopoljnih" ili "crnopoljnih lovaca što je ipak u praksi rijetkost. * '''[[Skakač]]''' (''konj'') je jedina figura koja prilikom izvođenja poteza može preskakivati figure (svoje i suparničke). Kreće se u obliku slova L: dva polja ravno u bilo kojem smjeru i zatim jedno polje lijevo ili desno, na bilo koju stranu. Ovdje je važno primijetiti da skakač zapravo svakim potezom promijeni boju polja na kojem se nalazi. U najosnovnijem smislu, kretnje skakača u osnovi predstavlja skok za dva polja pri čemu skakač dolazi na polje koje je suprotne boje od polja na kojem se nalazio. Na primjer, skakač koji se nalazi na polju f3 može odskočiti na sljedeća polja: g1, e1, d2, d4, e5, g5, h4 i h2. Ta polja moraju biti slobodna od vlastitih figura. Ako bi se na polju na koje se postavlja skakač nalazila suparnička figura u tom slučaju bi skakač poput ostalih figura uzeo tu figuru i zauzeo njeno mjesto. Skakač kao i ostale figure najbolju iskoristivost ima u centru šahovske ploče. Ako stoji na nekom od središnjih polja, kao u primjeru ranije kada se nalazi na polju f3, tada ima osam raspoloživih polja, dok u samom uglu ima samo dva raspoloživa polja. Osim toga, s obzirom na to da nije dalekometna figura poput dame, topa ili lovca, iz središta ploče mu je potreban manji broj poteza da stigne do odredišta. Tako će mu, ako se nalazi na jednom rubu ploče, biti potrebno najmanje četiri poteza da stigne na drugi rub (na primjer s h2 na b8: 1.Sf3, 2.Se5, 3.Sc6 i 4.Sb8 – ukupno 4 poteza dok bi lovac koji se nalazi na polju b8 taj isti put mogao preći u samo jednom potezu 1.Lh2-b8 (skraćeno 1.Lb8)). Glavna pak prednost skakača je u tome što zbog svog načina kretanja može napasti sve ostale figure, a da pri tome sam nije napadnut od istih. Izuzetak su samo protivnički skakači koji imaju isti način kretanja. Skakač može istovremeno napasti više protivničkih figura ako su tako raspoređene. Najneugodniji napad skakačem je istovremeni napad protivničkog kralja i dame kao najjače figure. U ovom slučaju, ako skakača nije moguće uzeti (napad skakačem nikada nije moguće blokirati), kralj se mora pomaknuti i u idućem potezu skakač ako želi može uzeti protivničku damu (osim ako tim potezom ne ostavlja vlastitog kralja u napadu, odnosno ako na polju na kojem se nalazi blokira napad druge protivničke figure na vlastitog kralja). === Postavljane figura === Na početku igre bijele figure se uvijek postavljaju na donji dio ploče, odnosno na prvi i drugi red koji su na ploči označeni rednim brojevima 1 i 2, a crne figure na gornji dio dijagrama (sedmi i osmi red) koji su na ploči označeni rednim brojevima 7 i 8. Pješaka ima ukupno osam bijelih i osam crnih. Bijeli sve svoje pješake na početku igre postavlja na drugom redu, a crni na sedmom redu, i to po jedan pješak na svakom polju. Na jednom polju se nikada ne mogu nalaziti dvije figure. Ostale figure se postavljaju na prvom redu (bijeli) i osmom redu (crni). Topovi se postavljaju na krajnjim linijama (a i h linije) i to bijeli topovi na poljima a1 i h1 (polja u samom uglu šahovske ploče), a crni topovi na poljima a8 i h8. Do topova se postavljaju skakači (b i g linije) i to bijeli skakači na poljima b1 i g1, a crni skakači na poljima b8 i g8. Do skakača se postavljaju lovci (c i f linije) i to bijeli lovci na poljima c1 i f1, a crni lovci na poljima c8 i f8. Na središnjim linijama (linija d i linija e) se postavljaju dama i kralj i to na način da se dame postavljaju na d liniji (na polju d1 bijela dama i na polju d8 crna dama), a kraljevi ne e liniji (na polju e1 bijeli kralj i na polju e8 crni kralj). Može se primijetiti da se na početku igre bijela dama nalazi na bijelom polju (d1), a crna dama na crnom polju (d8). Također primjećujemo da se niz polja u okomitom smjeru naziva linija i označava se slovom, a niz polja u vodoravnom smjeru red i označava se brojem (na primjer niz polja po e liniji se sastoji od polja: e1, e2, e3, e4, e5, e6, e7 i e8, dok se na primjer niz polja po 4 redu sastoji od polja: a4, b4, c4, d4, e4, f4, g4 i h4). Kod zapisivanja poteza najprije se zapisuje oznaka linije, a potom oznaka reda. [[Datoteka:Šahploča 2.jpg|središte|mini|402x402px|Šahovska ploča s postavljenim bijelim i crnim figurama na početku igre]] Prvi potez bijelog može biti samo s pješacima ili jednim od skakača. Za prvi potez bijeli ima za odabrati između ukupno 20 mogućnosti (16 različitih poteza pješacima i 4 poteza skakačima). Na primjer, bijeli može kao prvi potez odigrati pješakom na e4 i onda je na redu crni. Nakon što crni odigra svoj potez (na primjer skakačem s polja g8 na polje f6 – "Sf6") sada, nakon što se prethodnim potezom bijelog pomaknuo pješak s e2 na e4, bijeli još može igrati damom, lovcem i kraljem jer se napredovanjem pješaka otvorio put djelovanju tim figurama koji je bio zatvoren dok je pješak bio na e2. === Mat === [[Mat]] ili šah-mat jest situacija kada je nakon našeg posljednjeg poteza suparnički kralj napadnut na takav način da se ne može obraniti. Postoje tri načina obrane od napada na kralja: * uzeti napadačku figuru * postaviti neku svoju figuru na liniju napada (ako nije napadnut od skakača) * uzmaknuti kraljem na polje koje nije pod napadom. Ako niti jedna obrana nije moguća, kralj je matiran i pobjedu odnosi ona strana koja je matirala suparničkog kralja. Osim matiranjem suparničkog kralja pobjeda je moguća i predajom protivnika. U tom slučaju protivnik suočen lošim razvojem događaja i skorašnjim matiranjem predaje partiju i odustaje od daljnje borbe.<ref name=":0" /> Iz početne pozicije najbrže je moguće zadati mat u 2 poteza, dakle nakon samo 2 odigrana poteza igra je završena pobjedom! To se može dogoditi samo ako bijeli napravi dvije uzastopne pogreške, na primjer: 1.f3 (bijeli igra prvi potez f pješakom za jedno polje), 1...e5 (crni je pomakao pješaka ispred kralja za dva polja), 2.g4 (bijeli je pomakao g pješaka za 2 polja) 2...Dh4# mat! Mat u drugom potezu! Igra je završena, crni je pobijedio. Kralj je napadnut, a bijeli nema sigurnog polja gdje može pomaknuti kralja, ne može uzeti crnu damu i ne može blokirati dijagonalu po kojoj dama izvršava napad na kralja postavljanjem bilo koje druge svoje figure između protivničke dame i svog kralja na toj dijagonali. Ovakav mat se rijetko susreće u praksi jer da bi do njega došlo potrebne su dvije pogreške bijelog već na samom početku igre. Do mata je uglavnom potrebno više poteza, a broj poteza do mata uglavnom ovisi o znanju i vještini igrača koji igraju. [[Datoteka:Garde-chess-clock.jpg|mini|Analogni šahovski sat sa zastavicama. Danas se koriste digitalni šahovski satovi. Na ovom satu su obje zastavice pale. To se može dogoditi ako najprije jednom igraču istekne vrijeme ("padne zastavica"), ali zanesen igrom to ne primijeti i ne reklamira, te se u daljnjoj igri isto dogodi i drugom protivniku. Ako nakon toga bilo koji od igrača reklamira pad zastavice protivnika igra se proglašava remi bez obzira kojem je igraču prije isteklo vrijeme. Šahovski sat se u osnovi sastoji od dva sata gdje svaki sat otkucava vrijeme jednom igraču. Vrijeme na satu teče igraču samo dok je on na potezu. Nakon što odigra potez igrač pritišće dugme kojim zaustavlja svoj sat, a automatski pokreće suparnikov sat.]] U natjecateljskom šahu do pobjede se dolazi i kada protivniku istekne vrijeme za razmišljanje, što je čest slučaj u brzopoteznim partijama. Racionalno korištenje vremena za razmišljanje u natjecateljskom šahu je značajan faktor. U današnje vrijeme šahovski satovi su digitalni. Nekada su šahovski satovi bili analogni gdje je kod posljednje minute brojčanika bila ugrađena zastavica koju bi velika kazaljka na svom putu od 11:59 do 12:00 kao upozorenje da je preostala posljednja minuta za razmišljanje podizala da bi kod 12:00 u odsustvu oslonca od velike kazaljke nakon što ista prođe brojčanu vrijednost 12 ta zastavica konačno pala unatrag signalizirajući na taj način da je sve vrijeme za razmišljanje isteklo. Od tuda dolazi izraz koji se i danas koristi kada se obavijesti suparnika da je potrošio vrijeme za razmišljanje i da ste vi pobjednik "pala vam je zastavica". Isti izraz se koristi i u engleskom govornom području ("Pobijedio sam ga na zastavicu ili oborio sam mu zastavicu" – ''I flagged him''). Još treba naglasiti da će pobjeda biti priznata jedino u slučaju kada se od preostalih figura na ploči, uključujući i suparničke može odigravanjem poteza namjestiti šah-mat što je obično moguće. Primjeri kada je to nemoguće su zaista rijetki, kao na primjer kada su preostali samo kraljevi ili kada strana koja reklamira pobjedu nema niti jedne figure osim vlastitog kralja. U tim slučajevima se partija proglašava remi (neriješeno) jer s preostalim figurama nije moguće odigravanjem poteza namjestiti matnu sliku protivniku koji je potrošio vrijeme. Ako je igraču kojem je ostalo vremena preostao barem jedan pješak (protivniku koji je potrošio vrijeme može ostati mnoštvo figura), u tom slučaju će mu se pripisati pobjeda (ako je s preostalim pješakom i ostalim figurama protivnika moguće odigravanjem poteza s crnim i bijelim figurama odigrati poteze do šah-mata). U testiranju ovog uvjeta sudac će simulirati daljnju "nevještu igru" igrača koji je potrošio vrijeme i "vještu" igru igrača kojem je ostalo vremena i time dokazati da je daljnje matiranje ako bi se igra nastavila na taj način ipak bilo moguće za igrača kojem je preostalo vremena i proglasiti njegovu pobjedu. Do stvarne simulacije poteza u praksi obično nikada ne dolazi jer iskusni igrači i suci već prvim pogledom na nastalu poziciju u trenutku kada je protivniku nestalo vremena mogu zaključiti dali bi daljnjim igranjem bilo moguće rekonstruirati igru do mata igraču koji je potrošio vrijeme ili ne (točke 6.8 i 6.9 FIDE pravila).<ref name=":0" /> === Remi === Također zvan remis (na engleskome: ''draw''), remi je naziv za neriješen ishod igre, odnosno onaj u kojem niti jedna od strana nije uspjela pobijediti. U svom najosnovnijem obliku remi nastupa kada na ploči preostanu samo kraljevi. Ostali slučajevi neriješenog ishoda prema FIDE pravilima nastupaju: *kada je pozicija ''pat'' (kralj kada je na potezu nije napadnut, a pri tome nema mogućnost pomaknuti se na neko drugo polje koje nije pod napadom, a da pri tome nije u mogućnosti pomaknuti niti bilo koju drugu svoju figuru (ako je preostala, a može ih biti i više) na bilo koje polje, odnosno odigrati bilo koji drugi potez). Pat se razlikuje od mata u tome što kod pata kralj nije napadnut! *kada odigravanjem poteza oba igrača ponove iste poteze tri puta uzastopce *kada se odigravanjem poteza obaju igrača ista pozicija ponovi pet puta u toku igre *ako se 50 poteza (ili za posebno definirane slučajeve 75) ne pojede niti jedna figura i ne pomakne niti jedan pješak (''pravilo 50 poteza'') *sporazumom igrača. Novija saznanja iz šahovske teorije pokazuju da postoje takve pozicije (iako se rijetko pojavljuju u praksi) u kojima su manevri od više od 50 ili 75 poteza (koliko FIDE dopušta kao maksimalno) bez pomicanja niti jednog pješaka ili uzimanja bilo koje figure zapravo neophodni da bi se postigla pobjeda. U osnovi to znači da se po pravilima FIDE takva pozicija nakon isteka 50 poteza u kojima se ne pomakne niti jedan pješak i ne pojede niti jedna figura odlukom suca proglašava remi unatoč tome da je odigravanjem daljnjih poteza moguća pobjeda. U navedenom slučaju primjećujemo da niti jedno od navedenih pravila za remi nije nastupilo izuzev "pravila 50 poteza". === Rokada === {{Glavni|Rokada}} Rokada je poseban potez u šahovskoj igri koji se uvrštava u pravila igre tek u modernom šahu kakvog danas poznajemo. Razlog uvođenja rokade je bio u korist ubrzanja i dinamičnosti šahovske igre. Rokadom je omogućeno da se topovi koji se na početku igre nalaze u uglu i imaju značajnu snagu djelovanja brže uključe u igru, a istovremeno kraljevi brže sklone na sigurnije mjesto, odnosno bliže uglovima odakle ih je teže dohvatiti većem broju protivničkih figura. Rokada se smatra kao potez kraljem, iako prilikom njenog izvođenja sudjeluje i top (možemo reći da je top sudjelujuća figura). Rokada se može izvoditi na lijevu ili desnu stranu. Ako se izvodi prema lijevoj strani onda se naziva "duga rokada", a ako se izvodi prema desnoj strani onda se naziva "kratka rokada". Rokada se izvodi na način da se kralja pomakne za dva polja u smjeru u kojem se želi izvesti rokada, a top na toj strani se prebaci s druge strane kralja, odmah do njega. Ako na primjer izvodimo kao bijeli kratku rokadu tada ćemo kralja pomaknuti za dva polja u desno (na polje g1), a topa koji je u desnom uglu prebaciti na polje odmah do kralja s lijeve strane (na polje f1). Na taj način smo izveli kratku rokadu i završili potez. Potez ''kratke rokade'' se zapisuje 0-0. Isto tako, ako bi smo kao bijeli htjeli odigrati potez duge rokade tada ćemo kralja pomaknuti za dva polja u lijevo (na polje c1) a topa koji je u lijevom uglu (na polju a1) prebaciti na polje odmah do kralja s desne strane (na polje d1). Na taj način bi izveli dugu rokadu i završili potez. Potez ''duge rokade'' se zapisuje 0-0-0 (s tri nule). Nule predstavljaju broj slobodnih polja između kralja i topa koji izvode rokadu. Istom logikom rokadu izvodi i crni. Rokadu je dopušteno izvoditi samo jednom tijekom partije. Rokadu nije obavezno uraditi, to je slobodna odluka igrača. Osim opisanog načina izvođenja rokade obavezno je još da budu zadovoljeni sljedeći uvjeti: # sva polja između kralja i topa koji sudjeluje u rokadi trebaju biti slobodna od vlastitih i protivničkih figura; # kralj se do izvođenja rokade nije pomicao ranije u partiji; # onaj top koji sudjeluje u rokadi se također nije pomicao ranije u partiji; # kralju kada je napadnut (u šahu) nije dopuštena rokada (napad se najprije treba otkloniti blokadom ili uklanjanjem protivničke figure koja je zadala napad pa rokadu izvesti sljedeći potez ako opet svi uvjeti budu zadovoljeni); # polje koje kralj izvođenjem rokade preskače i polje na koje dolazi također trebaju biti slobodni od napada protivničke figure. Važno je napomenuti da polje na kojem se nalazi top koji sudjeluje u rokadi i polje do tog topa (ovo dodatno polje između kralja i topa postoji samo u slučaju velike rokade, odnosno rokade na lijevu stranu jer na toj strani ima jedno polje više između topa i kralja zbog toga što se na toj strani na početku partije nalazi dama) može biti napadnuto od protivničke figure i neće biti zapreka pravljenju rokade, ali sva polja svakako moraju biti slobodna od vlastitih i protivničkih figura kako je ranije navedeno. == Relativna vrijednost figura == Vrijednost figura nikada nije apsolutna i vrijednost bilo koje figure uvijek ovisi o položaju kojeg zauzima te osobitostima konkretne pozicije. Dama i topovi se još nazivaju "teškim figurama", a lovci i skakači "lakim figurama". Za generalnu usporedbu može se uzeti da skakač i lovac imaju podjednaku vrijednost iako u većini slučajeva će lovac pokazati nešto veću vrijednost. Skakač se može pokazati boljim u pozicijama koje su blokirane. Dva lovca su gotvo uvijek bolja od dva skakača i u kombinaciji sa pješacima će lovac biti jači protivnik topu nego skakač.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Capablanca|first=José R.|date=8. listopada 2010.|title=Chess Fundamentals.|url=https://www.gutenberg.org/files/33870/33870-h/33870-h.htm|url-status=live|access-date=2024-12-22|website=Projekt Gutenberg}}</ref> U otvorenim pozicijama sa smanjenim brojem pješaka dva skakača uglavnom će trebati dodatnog pješaka kako bi ostvarili ravnotežu protiv dva lovca (lovački par). Među jačim igračima zamijeniti dva lovca za dva skakača obično znači značajnu prednost za protivnika (kojem su ostali lovci). Ponekad već osvajanje barem jednog protivničkog lovca za vlastitog skakača znači određenu prednost.<ref name=":1" /> Top i lovac će uglavnom biti nešto jači od topa i skakača što uglavnom dolazi do izražaja u završnici sa manjim brojem pješaka. Lovac može često vrijediti nešto više od 3 pješaka dok će skakač rijetko vrijediti tri pješaka. Može se uzeti da je relativna vrijednost 2 skakača otprilike 6 pješaka, a dva lovca 7 pješaka.<ref name=":1" /> Top će tako otprilike vrijediti 5 pješaka, odnosno kao skakač i dva pješaka ili lovac i dva pješaka. Uzimanjem protivničkog topa za vlastitog lovca ili skakača je obično značajna prednost i u šahovskom žargonu se naziva "osvajanje kvaliteta".<ref name=":1" /> Udruženim djelovanjem više figura, strani s većim brojem figura u odnosu na stranu sa manjim brojem figura se snaga obično uvećava zbog njihove mogućnosti međusobnog međudjelovanja u pravilno koordiniranim akcijama. Tako će dva topa vrijediti više od dame koja se može uzeti da vrijedi ekvivalentu od 10. U borbi protiv većeg broja figura dama će uglavnom vrijediti ekvivalentu vrijednosti od 9 pješaka. Isto će vrijediti za dva topa (10 pješaka) gdje će njihova vrijednost biti nešto manja ili jednaka snazi dva skakača i lovca te još nešto manja od dva lovca i skakača (9 pješaka). Također, dama se može uzeti da vrijediti jednako vrijednosti dva skakača i lovca ili skakača i dva lovca.<ref name=":1" /> Isto tako, topu protiv lovca i skakača ili dva skakača jedan pješak obično nije dovoljon za ravnotežu, dok u borbi protiv dva lovca su redovito potrebna dva pješaka. Snaga skakačima opada kako se figure mijenjaju i kako igra ide prema završnici dok dalekometnim figurama raste, a najviše topovima te potom dami i lovcima. Kralj koji je uglavnom tokom cijele partije obrambena figura u samoj završnici kada ne prijeti opasnost od matiranja i sam se aktivno uključuje u igru kao značajna snaga. Relativna snaga kralja se može uzeti jednaka lovcu ili skakaču (3 pješaka).<ref name=":1" /> Pješacima snaga raste u završnici, a posebno pješacima koji imaju podršku vlastitih figura i daleko su odmakli u protivnički tabor (zbog mogućnosti promocije). Dva susjedna pješaka na šestom redu (kao bijeli pješaci, odnosno na trećem redu kao crni pješaci) su ekvivalent vrijednosti topu (5 pješaka) dok će na sedmom redu imati ekvivalent vrijednosti dame (10 pješaka).<ref name=":1" /> == Šahovska notacija == {{glavni|Šahovska notacija}} U općoj uporabi za bilježenje šahovskih partija i pozicija danas je takozvana ''algebarska notacija''. Ona se prvi put pojavljuje u jednom francuskom rukopisu još iz [[1173.]] godine, ali u široku uporabu ušla je tek u 19. stoljeću. Godine [[1981.]] Svjetska šahovska organizacija [[FIDE]] ju je usvojila kao standard. U zemljama engleskog govornog područja još se ponekad koristi tzv. opisna notacija. == Nastanak i razvoj == === Podrijetlo === {{Glavni|Podrijetlo šaha}} Podrijetlo šaha nije dovoljno poznato. Prvo spominjanje šaha datira s kraja [[6. stoljeće|6. stoljeća]] poslije Krista, ali općenito se smatra da je nastala znatno ranije, vjerojatno oko početka naše ere. Zaključuje se tako iz činjenice da je izumitelj igre među figure uvrstio i onu koja simbolizira borna kola, oružje koje je u 6. stoljeću bilo već odavno zastarjelo. Šah je vjerojatno nastao u [[Indija|Indiji]]. Na [[sanskrt]]u igra nosi naziv "čaturanga" ("čatarunga"), što znači "četverodjelna"; to je također pjesnički izraz za vojsku, koja je imala četiri roda: [[pješaštvo|pješake]], [[konjica|konjaništvo]], [[slon]]ove i [[borna kola]]. Ime su preuzeli [[Perzijanci]] (Iranci) kao "čatrang", a od njih [[Arapi]] kao "šatrandž". Neki ipak smatraju, da je igra nastala u [[Kina|Kini]] ili [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]]. Legenda, izmišljena tek u novom vijeku, pripisuje izum šahovske igre grčkom junaku [[Palamed]]u: izmislio ju je za vrijeme [[Trojanski rat|opsade Troje]], kako bi razbio dosadu tijekom deset godina opsade. Sigurno je, da [[Grci]] i [[Rimljani]] nisu poznavali šah. Poznato je da su Rimljani, a prije njih već i [[Drevni Egipat|Egipćani]], poznavali neke igre na ploči, ali one su sličile našoj igri "[[mlin]]u". === Varijacije šahovske igre === Osim modernog, "europskog" šaha, koji se danas igra u cijelom [[svijet]]u, postoje brojne druge varijacije,<ref>{{Citiranje weba |title=Chess Variant Pages Homepage |url=https://www.chessvariants.com/ |url-status=live |access-date=2023-11-21 |website=www.chessvariants.com |language=en}}</ref> vjerojatno nastale iz iste osnove, indijske "čatarunge". Neke se igraju na tabli s manjim ili većim brojem polja, s dodatnim figurama, drugačijm pravilima o kretanju figura itd. Igre tipa šaha razlikuju se od drugih [[igra na ploči|igara na ploči]] posebnom ulogom pješaka (koji se ne mogu kretati unatrag) i kralja (čije je matiranje u većini varijacija cilj igre). Od tih varijacija najpoznatija je [[japan]]ska igra '''[[shogi]]''',<ref>{{Citiranje weba |title=Shogi.net home page |url=http://www.shogi.net/shogi.html |url-status=live |access-date=2023-11-21 |website=www.shogi.net |language=en}}</ref> koja se igra na ploči 9×9 polja. === Ratnička simbolika figura === Šahovske figure, osim kralja i ferza (naša [[kraljica (šah)|kraljica]]), simboliziraju [[četiri]] roda [[vojska|vojske]]: pješake, konjicu, [[slon]]ove i borna kola. (U [[Indija|Indiji]] se također spominje veza s podjelom na četiri [[kaste]] odnosno varje.) Ta se simbolika u prevodima na razne [[jezik]]e djelomično izgubila. Pješak (pijun) je u [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] "der Bauer" (seljak), u [[engleski jezik|engleskom]] "pawn", [[riječ]] koja potiče, preko anglo-normanskog i [[francuski jezik|francuskog]], od [[latinski jezik|latinskog]] "pedon", što označava vojnika-pješaka. Figura "konjanik" (ili vitez) još se tako zove recimo u engleskom. U [[ruski jezik|ruskom]] je "konj", a u [[hrvatski jezik|hrvatskom]] se gotovo isključivo koristi riječ "[[skakač]]" iako se i tu susreće naziv konj. Indijska figura, koja simbolizira slona i danas se naziva "slon" u ruskom. U njemačkom je "der Läufer", što znači "trkač". U hrvatskom je postala "lovac", a u engleskom, "bishop" ([[biskup]]), možda jer oblikom podsjeća na biskupsku kapu. Zanimljive su promjene imena figure "borna kola" u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koje simboliziraju promjene u tehnici [[rat]]ovanja. Stariji naziv bio je "toranj" ili "kula", što se odnosi na drveni toranj, koji se koristio u opsadi. Danas je nazivamo "top". Prijetnja toj figuri naziva se "šuh". Kralj, [[perzijski jezik|perzijski]] "šah", dao je ime igri ("šahmaty" u ruskom, "das Schach" u njemačkom). Uz njega stoji figura, koja se na parzijskom naziva "ferz", što označava kancelara (vezira). Ime "ferz" koristi se i u ruskom. U [[Europa|Europi]], ferz je promijenio spol i postao kraljica ili dama. Prijetnja kraljici nazica se "šeh". === Šahovska ploča: magijski kvadrati === Kako je došlo do konstrukcije tako složene igre? Šahovska ploča je svakako starija od figura: magijski kvadrati s raznim brojem polja nađeni su u starim [[egipat]]skim, [[Kina|kineskim]] i [[Indija|indijskim]] [[hram]]ovima. Tabla s 8¤8 polja široko je korištena u Indiji. Na [[sanskrt]]u se naziva "aštapada", od "aštau": [[osam]] i pâdam: [[noga]], stopa, polje; to je i jedno od iemna za prebivalište boga Višnu. Aštapada je bila površina na kojoj se gatalo i pororicalo, a poslije su na nju bacane i kocke za igru. U doba [[Veda]] obredi su vršeni u [[priroda|prirodi]] pa je i [[kvadrat]] aštapade urezivan na zemlji. Kvadrat je vjerojatno imao veličinu 8×8 stopa, pa odatle potječe naziv. Početkom naše ere aštapada se počela izrađivati kao tabla od [[drvo|drva]], [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]] i sl. Na tabli za šatrandž, polja nisu bila obojena raznim [[boja]]ma. Uzorak svjetle i tamne boje, kakav danas općenito zovemo "šahovska ploča", pojavljuje se prvi put krajem [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. === Metafizička simbolika === Kao što se aštapada koristila za proricanje, figurice raznih oblika koristile su se u raznim obredima. Vjerojatno su ta dva elementa spojena i postepeno su se razvijala učvršćena pravila o tome kako se pojedine figure kreću preko polja, sve do konstrukcije kompleksne [[igra|igre]]. Vjeruje se da su [[Indijci]] iz kaste brahmana, koji su vršili obrede i proricanja, na umu imali [[religija|religijsko]]-[[filozofija|filozofijsku]], a ne [[rat]]ničku simboliku aštapade i figura. Figure simboliziraju [[pet]] elemenata od kojih je građen materijalni [[svijet]]: [[zemlja|Zemlju]], [[voda|Vodu]], [[Zrak]], [[vatra|Vatru]] i "peti element", [[Eter (klasični element)|eter]], koji ih objedinjuje. (Tu su teoriju o građi materije od [[Perzija]]naca su usvojili i [[Grci]]; "peti element" kod Grka uvodi [[Anaksimandar]], nazivajući ga ''[[apeiron]]'', ono što je bez granica). Kretanje figura simbolizira međuodnose tih elemenata, a vezano je uz brojčane odnose kojima brahmani pridaju mistična svojstva. === Zrna žita na šahovskoj ploči === Jedna [[legenda]] povezuje šahovsku ploču (aštapadu) s tzv. [[geometrijski red|geometrijskom redom]], čija svojstva zaprepaščuju [[čovjek]]a neukog u [[matematika|matematici]]. {{Navod|Bio jednom davno velik car Šeram, koji je htio nagraditi „skromnog” matematičara Sesu za njegovo otkriće šahovske ploče, i rekao mu je neka traži što hoće. Sesa je rekao: „Želim da mi date za prvo polje na ploči jedno zrno pšenice, za drugo polje dva zrna, za treće četiri, za četvrto osam, i tako za svako sljedeće dva puta više zrna nego za prethodno polje.” Car se iznenadio, rekao: „Zar samo to? Nema problema, dobit ćeš svoju vreću pšenice poslije ručka.” No, carevi matematičari su računali dva dana, da bi dobili koliko zrna treba predati Sesi, i izračunali su da taj broj iznosi: {{n|18446744073709551615}}. Car se zamislio, jer matematičari su mu rekli, da njegove robne zalihe nisu dostatne, pa da ih ima i sto puta više ne bi bile dostatne. I napokon je smislio, pozvao je Sesu i rekao mu: „Dragi čovječe, ja te ne želim prevariti niti za jedno zrno, pa ćeš ti svoju nagradu brojiti zajedno s mojim slugama.” Čuvši to, Sesi je postalo neugodno, i počeo se ispričavati, da ima hitnoga posla, jer mu je sestra na drugom kraju zemlje pred porodom, a muž joj je umro, našto se car nasmijao i dao mu bogatu poputbinu, da širi glas svijetom o milostivosti cara Šerama.{{nedostaje izvor}}}} ''Napomena: legenda je ispričana po sjećanju, pa može odstupati od neke pisane inačice.'' Ova pouka o svojstvima geometrijskog reda i danas je aktualna, s obzirom na [[ekologija|ekološku krizu]]. === Šah u Indiji, Perziji i islamskom svijetu === Prva spominjanja šaha u literaturi potiču iz [[Indija|Indije]] i [[Iran]]a. Krajem [[6. stoljeće|6. stoljeća]], šah (čatarunga) se spominje u indijskoj poemi "Vasavadatta", pisanoj na [[sanskrt]]u, te u isto vrijeme (čatrang) u iranskoj poemi "Karnamuk". Godine [[620.]] zabilježeno je igranje šaha u [[Egipat|Egiptu]]. U [[arapski jezik|arapskoj]] literaturi, šah je prvi put spomenut u jednoj romantičnoj [[poema|poemi]] [[720.]] godine. Nakon toga, šah u islamskom svijetu postiže veliku popularnost. Godine [[786.]] zabilježeno je, da je [[kalif]] [[Harun al-Rašid]] vrlo rado igrao šah, te organizirao mečeve najboljih igrača i pobjednike darivao golemim nagradama (imanja sa seljacima), kakvima se do danas nijedan profesionalni šahist nije približio. Ljubitelji i mecene bili su i kasniji kalifi i drugi vladari u [[Azija|Aziji]]. Najstariju zabilježenu partiju odigrali su u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] kalif [[al-Nuktadi]] i znameniti igrač [[al-Suli]]. Kasniji su glasoviti majstori npr. [[Abulafath]], po narodnosti [[Tadžik]] ([[11. stoljeće|11.]] – [[12. stoljeće|12. stoljeće]]) i [[Ali Šatrandži]] ([[15. stoljeće]]), koji je boravio i igrao na dvoru [[Timur|Timur-Lenka]] u [[Samarkand]]u. U arapskom svijetu postalo je izuzetno popularno sastavljanje i rješavanje šahovskih problema (mansuba). Prvi sastavljeni šahovski problem pripisuje se [[bagdad]]skom kalifu Bilahu, [[840.]] godine. Prva [[knjiga]] koja sadrži analize pojenih šahovskih otvaranja pojavila se [[910.]] godine. Autor je al-Lajlaj. === Šah u Europi === [[Datoteka:Honoré Daumier 032.jpg|250 px|mini|desno|Honoré Daumier: Igrači šaha]] Šah (šatrandž) se širi u [[Europa|Europu]] preko Arapa i [[Bizant]]a. Tako je već [[735.]] godine zabilježeno, da je na dvoru [[Franačka|franačkog]] kralja Karla Martela (utemenitelja dinastije [[Karolinzi|karolinga]] odigrana šahovska partija sa živim figurama. Na području današnje [[Rusija|Rusije]] šah se prvi put spominje [[820.]] godine; donesen je izravno iz [[Perzija|Perzije]], pa je do danas zadržan iranski naziv "ferz". Popularnost šaha u Europi raste u doba [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]. Europljani uvode i prve izmjene pravila o kretanju figura, koja dinamiziraju [[igra|igru]], što dovodi do velike revolucije oko [[1470.]], kada se šatrandž transformira u moderni šah. [[Katolička Crkva|Crkva]] je u to vrijeme često prijekim okom gledala na šahovsku igru, svrstavajući je u isti tip poroka kao [[kockanje]]. [[Svećenik|Svećenicima]] i redovnicima često se zabranjivalo igrati šah. Prva takva zabrana zabilježena je [[1061.]] godine u [[Italija|Italiji]], a zabilježena je i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] još u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] (vidi [[Šah u Hrvatskoj]]). Godine [[1119.]] odigrana je prva dopisna partija. Protivnici su bili [[Engleska|engleski]] kralj [[Henrik I., kralj Engleske|Henrik I.]] i [[Francuska|francuski]] kralj [[Luj VI., kralj Francuske|Luj VI.]] Veliko djelo o šatrandžu napisao je [[1283.]] godine kralj [[Alfons X. Mudri]]. Već [[1472.]] godine u [[Augsburg]]u je tiskana prva šahovska knjiga (o šatrandžu). ==== Šah u keltskoj mitologiji ==== Šah je postao vrlo popularan u [[Velika Britanija|Britaniji]] i [[Irska|Irskoj]], o čemu svjedoči njegovo često spominjanje u mitologiji britanskih i irskih [[Kelti|Kelta]]. Bog Lugh, koji će postati kralj Tuatha Dé Danana (analogni su grčkim olimpijskim bogovima), prikazujući svoje mnogobrojne vještine, između ostaloga pobijedio je najboljeg šahistu, uvodeći nov potez nazvan "Lughovo ograđivanje". (Squire, ?/2005:81) Kada je Becuma, boginja koja je bila supruga irskog kralja Conna, zahtijevala da njezin posinak Art bude protjeran, partija šaha odlučivala je tko će morati otići. (Squire, ?/2005:190) Finn mac Coul je igrao šah sa svojim sinom Ossianom, a progonjeni Diarmait, sakriven u [[krošnja|krošnji]] [[stablo|stabla]] iznad njih, triput zaredom u kritičnoj situaciji baci [[plod|bobicu]], kojom pogodi figuru kojom treba povući pobjedonosni potez. (Squire, ?/2005:206) Kod Britanaca, također, šahovska garnitura je jedno od "trinaest blaga Britanije". (Squire, ?/2005:310) == Povijest modernog šaha (od 1470.) == Oko [[1470.]] godine nepoznati [[Španjolska|španjolski]] genij uveo je dramatičnu promjenu u igru, koja je time znatno dinamizirana. Nova igra, nazvana "De la dama" (jer je dama postala najjača figura) vrlo brzo je postala popularna. Iz Španjolske se reforma brzo proširila na [[Italija|Italiju]]. Do tada se lovac kretao maksimalno za dva polja po dijagonali u potezu, a sada je dobio neograničeno kretanje. Dok je dama koja se kretala za dva polja po linijama i dijagonali dobila današnje mogućnosti kretanja i tako postupno od najslabije postala najjačom figurom na ploči. Naime prije u šatrandžu se dama zvala ''ferz'' i u samim počecima se kretala tek za jedno polje po dijagonali i bila najslabija figura. Ta reforma je ubrzala [[igra|igru]] i proširila mogućnosti, što je sasvim odgovarala duhu [[renesansa|renesansnog]] čovjeka tog doba. Prvu knjigu posvećenu modernom šahu objavio je [[1497.]] godine [[Španjolci|Španjolac]] [[Luis Ramírez de Lucena|Lucena]] u [[Salamanka|Salamanki]]. U njoj se bavi šahovskim otvaranjima. Godine [[1512.]] u Italiji je tiskana [[knjiga]] čiji je autor [[Pedro Damiano]]. U 16. stoljeću najjači igrači šaha su Španjolci i [[Talijani]]. Španjolac [[Ruy López]] je [[1560.]] godine u [[Rim]]u pobijedio najjače talijanske igrače. Prvi šahovski turnir, igran kao niz mečeva, održan je [[1575.]] godine na dvoru španjolskog kralja [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II.]] u [[Madrid]]u. Tada su Španjolsku posjetili trojica ponajboljih talijanskih šahista. Talijan [[Giovanni Leonardo di Bona]] pobijedio je Lópeza. Šah se u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] i dalje ponajviše igra na dvorovima kraljeva i velikaša. Španjolski biskup [[Ruy López de Segura]] je razvio elemente šahovskih otvaranja i počeo analizirati jednostavne [[šahovska završnica|završnice]] (knjiga [[Libro de la invención liberal y arte del juego del Axedrez]]). Veliku slavu postigao je Talijan (iz Kalabrije) [[Gioachino Greco|El Greco]] ([[1600.]] – [[1634.]]). On je putovao Europom, igrao za novac i svuda pobjeđivao. Svoja uputstva za igru nije tiskao kao knjigu, nego ih pripremao samo kao rukopise, koje je skupo prodavao bogatim ljubiteljima. Karakteristika šahovske [[igra|igre]] u to vrijeme je tendencija za brzim razvojem figura s ciljem napada na najslabije protivnikove točke u osnovnoj postavi. Zbog zanemarivanja defenzivne igre i nepoznavanja šahovske taktike i strategije te partije traju uglavnom vrlo kratko s bezbrojnim previdima čak i mata u jednom potezu. Uz El Greca se veže jedna zanimljiva životna priča. Rođen je u [[Kalabrija|Kalabriji]] oko [[1600.]] godine u siromašnoj [[obitelj]]i. U to vrijeme u šahu je prednjačila Italija, a najači igrači su bili [[Alessandro Salvio|Salvio]], [[Giulio Cesare Polerio]] i [[Pietro Carrera|Carerra]]. Mladi siromašni Greco je počeo prepisivati za plemiće različita šahovska djela, od Lucene pa do talijanskih modernih autora. S vremenom je i sam počeo izvoditi kombinacije u [[šahovsko otvaranje|otvaranju]] te unaprjeđivati izvode svojih prethodnika. Iako, je Grecov genije bio poznat cijeloj Italiji nikad nije dobio pravu prigodu potuči sve oponente za najboljeg šahista Italije. Zato je otišao u [[svijet]] potražiti svoje mjesto pod suncem, gdje ga neće toliko sputavati njegovo podrijetlo. Odlazi u [[Francuska|Francusku]] i tamo na dvoru [[Henrik II., francuski kralj|Henrika II.]] igra protiv najboljih francuskih šahista. Sve ih pobjeđuje vrlo lako više puta i za nagradu dobiva od kralja 5.000 kruna. Neki su pokušali to uspoređivati s kasnijim zaradama i zaključili, da je to najveća vrijednost neke šahovske nagrade ikad. No, to mu nije bila jedina zarada, jer je cijelo vrijeme još i prodavo plemićima na dvoru svoje rukopise. Tako su neki engleski plemići, koji su se zatekli u Parizu pozvali El Greca u [[Engleska|Englesku]]. On željan dodatne zarade i prihvaća poziv te odlazi preko [[Le Manche]]a. No, na putu za [[London]] Greco biva opljačkan i jedva izvlači živu glavu. U Londonu jednako lako pobjeđuje sve protivnike, ali izostaje nagrada engleskog kralja. Tako kao jedina zarada Grecu u Londonu ostaje prodaja rukopisa plemićima. Zato se on vraća u [[Francuska|Francusku]], gdje opet pobjeđuje sve protivnike te opet dobiva, doduše manju, nagradu od francuskog kralja. Opet prodaje svoje rukopise plemićima. U tim rukopisima Greco izvodi nove inačice, ali nikad te inačice s današnjeg stajališta nisu korektne. Nakon maestralne igre uvijek dolazi do kritičnog trenutka, gdje vuče neočekivano slab potez. To je razumljivo, jer mu je šah jedina zarada te u svakoj inačici želi sačuvati nešto za sebe, kako bi nastavio sloviti kao najjači šahist. U njegovim partijama je vidljiva težnje nekoj vrsti protopozicijske igre, ali nema potrebe dublje ulaziti u takve pozicije. Greco na vrhuncu šahovske moći, odlučiop je otići u Španjolsku pa odatle u Ameriku. U Španjolskoj pobjeđuje sve protivnike te dobiva nagradu od španjolskog kralja, te ponovno prodaje rukopise. S velikim bogatstvom odlazi u Ameriku, gdje kupuje velike posjede s mnogim [[priroda|prirodnim]] bogatstvima. Odlučio je izaći iz šahovskog svijeta i posvetiti se [[gospodarstvo|gospodarstvu]], ali u tome ga je spriječila jedna od zaraznih [[bolest]]i, koje su se širile u Novoj zemlji. Umire mlad u naponu snage oko [[1634.]] godine. [[Datoteka:Muzej Međimurja, Čakovec (Croatia) - stol za šah i mlin.jpg|200 px|mini|desno|Starinski stol za šah i [[Mlin (igra)|mlin]]]] Od početka [[18. stoljeće|18. stoljeća]], primat u šahu preuzimaju [[Francuska]] i Engleska. Središte šahovskog života postaju kavane, u kojima se okupljaju pripadnici nove građanske klase u usponu. Najpoznatije su Café de la Regence u [[Pariz]]u i Old Slaughter u [[London]]u. Drugu polovicu [[18. stoljeće|18. stoljeća]] obilježio je [[Francuzi|Francuz]] [[François André Danican]], poznatiji pod imenom '''Philidor''' ([[1726.]] – [[1795.]]) (vidi [[Philidorova škola]]). Također je bio slavni [[opera|operni]] skladatelj. Tijekom nekoliko desetljeća daleko je nadmašivao sve svoje protivnike. Prva novinska šahovska rubrika pojavila se [[8. srpnja]] [[1813.]] godine u ''Liverpool Mercuryju''. Prvi šahovski časopis počeo je izlaziti [[1836.]] godine u Parizu pod imenom ''[[La Palamada]]'', urednik je bio [[Labourdonais]]. Prvi međunarodni šahovski turnir odigran je [[1851.]] godine u Londonu. Šesnaest sudionika igralo je mečeve po kup-sustavu. Pobijedio je [[Adolf Anderssen]]. == Svjetsko prvenstvo (od 1886.) == {{glavni|Svjetsko prvenstvo u šahu}} Svjetsko prvenstvo u šahu natjecanje je čiji pobjednik postaje svjetski šahovski prvak. Pobjednik je igrač koji prvi osvoji deset bodova (do 1921. godine), poslije 1921. godine šest bodova. Prvi osvajač [[Wilhelm Steinitz]] bio je svjetski prvak 8 godina. Drugi svjetski prvak bio je [[Emanuel Lasker]], titulu je nosio najdulje do sada, punih 27 godina, od 1894. do 1921. godine. Titula prvaka je bila jedinstvena od [[1886.]] do [[1993.]] godine. U tom razdoblju bilo je 13 svjetskih prvaka, potom dolazi do raskola i postoje dvojica prvaka: tzv. klasični prvak svijeta i prvak svijeta FIDE. Poslije [[2006.]] godine titula prvaka je opet jedinstvena, od [[2007.]] do [[2013.]] godine to je bio Indijac [[Viswanathan Anand]], petnaesti prvak svijeta, a nakon njega od [[2013.]] godine Norvežanin [[Magnus Carlsen]]. == Sadašnji najbolji igrači == === Najbolji šahisti === Najboljih 10 igrača po rang listi FIDE, (siječanj [[2020.]])<ref>{{Citiranje weba |title=FIDE Top players – Standard Top 100 Players November 2023 |url=https://ratings.fide.com/top.phtml?list=men |url-status=live |access-date=2023-11-21 |website=ratings.fide.com |language=en}}</ref> su: {| class="wikitable" |- | 1. [[Magnus Carlsen|Carlsen, Magnus]] ||2872 ||[[Norveška]] |- |2. [[Fabiano Caruana|Caruana, Fabiano]] ||2822 ||[[SAD]] |- |3. [[Ding Liren|Ding, Liren]] ||2805 ||[[Kina]] |- |4. [[Aleksandr Griščuk|Griščuk, Aleksandr]] ||2777 ||[[Rusija]] |- |5. [[Jan Nepomnjašči|Nepomnjašči, Jan]] ||2774 ||[[Rusija]] |- |6. [[Levon Aronjan|Levon, Aronjan]] ||2773 ||[[Armenija]] |- |7. [[Maxime Vachier-Lagrave|Vachier-Lagrave, Maxime]] ||2770 ||[[Francuska]] |- |8. [[Šahrijar Mamedjarov|Mamedjarov, Šahrijar]] ||2770 ||[[Azerbajdžan]] |- |9. [[Anish Giri|Giri, Anish]]|| 2768 ||[[Nizozemska]] |- |10. [[Wesley So|So, Wesley]]|| 2765 ||[[SAD]] |} Najviše rangirani Hrvat i ujedno jedini u svjetskih 100 najboljih igrača je [[Ivan Šarić (šahist)|Ivan Šarić.]] <small>Napomena: [[Gari Kasparov]] se povukao iz profesionalnog šaha, stoga više nije na rang listi.</small> === Najbolje šahistice === Najbolje 3 šahistice po rang listi FIDE, (siječanj [[2020.]])<ref>[https://ratings.fide.com/top.phtml?list=women Standard Top 100 Women January 2020], ratings.fide.com, pristupljeno 26. siječnja 2020. {{eng oznaka}}</ref> su: {| class="wikitable" | style="width:11em;" | 1. [[Yifan Hou|Hou, Yifan]] | style="width:3em;"| 2664 ||[[Kina]] |- |2. [[Wenjun Ju| Ju, Wenjun]]|| 2584 ||[[Kina]] |- |3. [[Humpy Koneru|Koneru, Humpy]]|| 2580 ||[[Indija]] |} <small>Napomena: [[Judit Polgár]] se povukla iz profesionalnog šaha, stoga više nije na rang listi.</small> ===Najbolje države === Najbolje države u šahu su:{{pojasniti|Tko kaže?}} # [[Rusija]] ([[Vladimir Kramnik|Kramnik]], [[Aleksandr Morozevič|Morozevič]], [[Petr Svidler|Svidler]], [[Aleksandr Griščuk|Griščuk]]) # [[Ukrajina]] ([[Vasylj Ivančuk|Ivančuk]], [[Ruslan Ponomarjov|Ponomarjov]], [[Serhij Karjakin|Karjakin]], [[Pavlo Eljanov|Eljanov]]) # [[SAD]] ([[Gata Kamsky|Kamsky]], [[Oleksandr Oniščuk|Oniščuk]], [[Hikaru Nakamura|Nakamura]], [[Yasser Seirawan|Seirawan]]) # [[Armenija]] (Aronjan, Akopjan, Sargssjan, Lputjan) # [[Mađarska]] (Leko, Polgar, Almassy, Balogh) # [[Izrael]] (Gelfand, Smirin, Avrukh, Sutovsky) # [[Kina]] (Bu, Wang, Zhang, Ye) # [[Francuska]] (Bacrot, Lautier, Tkachiev, Fressinet) : ⋮ : 18. [[Hrvatska]] ([[Ivan Šarić (šahist)|Ivan Šarić]], [[Zdenko Kožul]], [[Marin Bosiočić]], [[Saša Martinović (šahist)|Saša Martinović]], [[Alojzije Janković]]) == Natjecanja == Za šahovska natjecanja se razvilo poseban sustav razrade rasporeda natjecanja po kolima, tzv. [[Bergerove tablice]], koje se poslije primijenilo i na ostala ligaška natjecanja. ==Zanimljivosti== ;Hrvatski potezi * Opatijska inačica – ''jedna od najboljih mogućnosti obrane za crne u kraljevom gambitu'': 1. e4 e5 2. f4 d5 3. exd5 exf4 4. Sf3 Sf6.<ref>[https://www.chess.com/openings/Kings-Gambit-Accepted-Modern-Abbazia-Defense King's Gambit Accepted: Modern, Abbazia Defense]</ref> * Trifunovićeva inačica (''autor: [[Petar Trifunović]]'') – inačica Aljehinove obrane * Zagrebačka inačica (''autor: [[Mijo Udovčić]]'') – inačica Kraljeve indijke Postoji i takozvano jugoslavensko otvaranje.{{ni}} == Povezano == * [[Šah u Hrvatskoj]] **[[Hrvatski šahovski savez]] **[[Hrvatski šahovski savez#Vidi|Popis značajnijih hrvatskih međunarodnih turnira]] * [[Problemski šah]] * [[Šahovske kategorije i titule]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Chess}} * [http://www.fide.com FIDE] – Službene stranice Svjetske šahovske organizacije. {{eng oznaka}} * [http://www.crochess.com HŠS] – Hrvatski šahovski savez. * [http://www.sah.hr/forum Šah.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120207155456/http://sah.hr/forum/ |date=7. veljače 2012. }} – Hrvatski šahovski forum. * [https://www.playok.com/hr/ playok.com/hr] – Međunarodni stranica za online gaming * [https://www.huss.hr/pdf/hh/HUSS_20180101_HH_Pravila-saha-FIDE-2018-v2.05.pdf Hrvatski šahovski savez – Hrvatska udruga šahovskih sudaca – Pravila šaha FIDE v 2.05, važeća nakon 1. siječnja 2018.], s abecednim popisom hrvatskih izraza na str. 38. – 40. [[Kategorija:Šah| ]] [[Kategorija:Igre na ploči]] 6ue68uqf9d6ujolliijhd60tv08mq9w 7430657 7430601 2026-04-15T22:53:23Z Šaholjubac 211973 /* Šahovske figure i pravila kretanja figura */ 7430657 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{izvor}} {{stil pisanja}} {{Igre | naslov = Šah | slika = [[Datoteka:ChessSet.jpg|250px]] | opis slike = Šahovske figure | broj igrača = 2 | vrijeme postavljanja = – | trajanje = – | sreća = nema | vještine = taktika, strategija }} [[Datoteka:Staunton chess set.jpg|minijatura|desno|250px|Popularna "Staunton" šahovska ploča, koju je kreirao [[Nathaniel Cook]] [[1849.]] i koju je koristio vodeći igrač toga doba [[Howard Staunton]]. [[Fédération Internationale des Échecs]] (FIDE) je prihvatila ovu ploču kao standard [[1924.]] godine]] [[Datoteka:Dubrovnik chess set.jpg|mini|[[Šahovski set Dubrovnik|Šahovski set »Dubrovnik«]] dizajniran je za [[Šahovska olimpijada 1950.|šahovsku olimpijadu]] koja se održala 1950. godine u [[Dubrovnik]]u. Nakon šahovske olimpijade postaje popularan na prostoru tadašnje [[SFRJ|Jugoslavije]], a svojevremeno kao najdraži set [[Bobby Fischer (šahist)|Bobbyja Fischera]] ostaje popularan širom svijeta sve do današnjeg dana.{{ni}}]] '''Šah''' je igra za dva igrača. Postoje tri tipa: klasični ([[igra na ploči|stolni šah]]), [[dopisni šah]] i [[problemski šah]].<ref>{{Citiranje weba |date=2016-07-01 |title=Dr Zvonko Krečak – Dopisni šah |url=http://www.damirvrhovnik.com/index.php/hr/sahput/14 |url-status=dead |access-date=2023-11-21 |website=web.archive.org |archive-date=1. srpnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160701124926/http://www.damirvrhovnik.com/index.php/hr/sahput/14}}</ref> Šahovska ploča [[kvadrat]]nog je oblika, podijeljena u 64 (8×8) polja, obojenih naizmjenično svijetlom i tamnom [[boja|bojom]] (redovno se govori "bijeli" i "crni"). Svaki igrač na početku igre ima šesnaest šahovskih figura i to osam pješaka, dva skakača, dva lovca, dva topa, kraljicu i kralja. Jedan igrač igra figurama [[bijela boja|bijele]], a drugi figurama [[crna boja|crne]] boje. Igra sa sadašnjom pločom i figurama postoji barem od [[6. stoljeće|6. stoljeća]], ali pravila o kretanju figura mijenjala su se. Bitna promjena, koja čini moderni šah posve drugačijom igrom od [[iran]]skog [[šatrandž]]a, uvedena je oko [[1470.]] godine u [[Italija|Italiji]]. Poslije je bilo još izmjena pravila ([[rokada]], uzimanje ''[[en passant]]'', promocija pješaka), pa su pravila konačno utvrđena tek u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. U danima prije svjetskih računalnih mreža relativno popularan bio je [[telešah]] (engl. telechess), tako da su između 1977. i 1990. godine organizirane tri olimpijade telešaha. To je šah na granici između dopisnog šaha i igranja šaha na mrežnom poslužitelju. Koristio se [[teleks]] (metoda slanja tekstualnih poruka odvojena od telefonskog sustava; poruke su se mogle slati/primati diljem svijeta). Problem je što su partije bile spore, a mogućnosti sprječavanja varanja bile su ograničene. == Pravila igre == {{glavni|Šahovska pravila}} Igrači vuku naizmjenično po jedan potez. Partiju započima igrač s bijelim figurama, a nastavlja crni svojim potezom i tako naizmjenično do kraja partije koja završava matom, odnosno pobjedom jedne strane ili neriješeno (''remis''). Cilj igre je [[mat]]irati suparničkog [[Kralj (šah)|kralja]] odnosno izvesti takav napad na kralja kojeg više nije moguće obraniti (ukloniti figuru koja ga napada, i spriječiti napad postavljanjem vlastite figure na liniji ili dijagonali djelovanja napada (blokada) ili bijegom kralja na drugo polje koje nije pod udarom protivničke figure). Pravila suvremenog šaha bitno se razlikuju od pravila iranskog šatrandža. Ploča i figure jednaki su, ali su pravila o kretanju figura drugačija.<ref name=":0">{{Citiranje weba |title=Laws of Chess – FIDE Handbook |url=https://handbook.fide.com/chapter/E01pre2014 |url-status=live |access-date=17. lipnja 2024. |website=International Chess Federation}}</ref> === Šahovske figure i pravila kretanja figura === * '''[[Pješak (šah)|Pješak]]''' (''pijun'') se kreće isključivo prema naprijed i ne može se nikada kretati unatrag (sve ostale figure mogu). Pješak se kreće prema naprijed samo za jedno polje osim iz početne pozicije (na drugom redu kao bijeli odnosno sedmom redu kao crni) kada može ići naprijed i za dva polja ako igrač tako odluči. Pješak se može kretati i za jedno polje dijagonalno, ali samo kada ima mogućnost uzimanja protivničke figure na tom polju i to samo prema naprijed. Na primjer, bijeli pješak s polja d4 može uzeti protivničku figuru na c5 ili na e5. Izuzetak od navedenog je pravilo "en passant". En passant je izniman način uzimanja protivničkog pješaka, a može nastupiti jedino kada protivnički pješak kreće s početnog položaja za dva polja preskačući polje na kojem bi ga protivnički pješak mogao uzeti da je igrao za jedno polje prema naprijed (npr. bijeli pješak je na petom redu, recimo na polju e5, a crni pješak je na polju d7 i crni je na potezu. Ako bi crni igrao pješakom sa d7 na d5 bijeli bi ga mogao uzeti postavljanjem svog pješaka na d6. U ovom slučaju nakon što crni odigra pješaka na d5 bijeli (ako želi) može ga uzeti postavljanjem svog pješaka na d6 i opet je na redu crni. Treba još naglasiti da mogućnost uzimanja na ovaj način vrijedi samo za taj potez. Ako bijeli pješak ne bi iskoristio tu mogućnost u idućem potezu gubi pravo na takvo uzimanje). Najvažnija osobina pješaka je da dolaskom na zadnji (osmi red kao bijeli, odnosno 1 red kao crni) biva promoviran u figuru po izboru igrača (osim pješaka ili kralja, naravno, i to obično bude kraljica kao najjača figura). Dolaskom na zadnji red pješak se uklanja i na to polje se postavlja nova figura po vlastitom izboru. Na taj način potez je završen i sada je na redu igrati protivnika. Iz ovog pravila proizlazi da je u šahovskoj igri teoretski moguće imati poziciju na ploči s 9 kraljica iste boje (ili na primjer 10 topova). To pak nikada nije slučaj zbog prirode igre, ali pozicije s nekoliko kraljica nisu neuobičajene. Promocija pješaka posebno dolazi do izražaja u završnoj fazi igre kada strana koja prva uspije da promovira pješaka obično i pobjeđuje. Ovdje je važno napomenuti dodatno ograničenje koje proizlazi iz pravila igre i koje osim za pješake vrijedi i za sve ostale figure, a to je da je pomicanje u svim slučajevima onemogućeno ako bi se na taj način ostavilo vlastitog kralja pod napadom (udarom protivničke figure, odnosno "u šahu"). * '''[[Kralj (šah)|Kralj]]''' se može kretati u svim smjerovima za jedno polje. Nikada ne smije doći na mjesto koje napada bilo koja suparnička figura. Igrač kojem je kralj napadnut od protivničke figure mora otkloniti taj napad, odnosno ne može odigrati neki drugi potez koji ne otklanja napad. Ako to nije u mogućnosti onda je "šah-mat" i igra je završena pobjedom suparnika. * '''[[Kraljica (šah)|Dama]]''' (''kraljica''; stari naziv ''ferz'') najjača je figura i kreće se neograničen broj slobodnih polja u svim smjerovima: okomito, vodoravno i dijagonalno. Ne može preskakati figure. Dama, top i lovac su jedine dalekometne figure, odnosno u odabranom smjeru mogu se pomicati neograničen broj polja. Smjer ne mogu mijenjati u istom potezu. Na primjer, ako se kraljica nalazi na polju a1 bit će joj potrebna dva poteza da dođe do polja e2; prvi potez može biti Da1-a2, a drugi potez Da2-e2, što se u skraćenoj notaciji (kada se zapisuje samo odredišno polje) piše 1. Da2, 2. De2. Dama u ovom primjeru s polja a1 do polja e2 može doći i drugim odabirom poteza (na primjer: 1. De5, 2. De2). Zapisivanje poteza je obavezno samo u natjecateljskom šahu. U slobodnim partijama poteze nije potrebno zapisivati. Na odredišnom polju ako se nalazi protivnička figura ista se uzima i na njeno mjesto se postavlja naša figura te je potez završen. Nastavlja tada suparnik koji će ako je u mogućnosti sada uzeti našu damu (ako želi, odnosno ako mu to kao opcija odgovara). Vlastite figure se ne mogu uzimati što osim za damu vrijedi i za sve ostale figure (kralja, damu topa, lovca skakača i pješaka). * '''[[Top (šah)|Top]]''' (''kula''; stari naziv ''rokh'') se kreće neograničen broj slobodnih polja okomito i vodoravno (po linijama i redovima). Ne može preskakati ostale figure i ne može se kretati po dijagonali. * '''[[Lovac (šah)|Lovac]]''' (''laufer''; stari naziv ''alfil'', slon) kreće se neograničen broj slobodnih polja samo po dijagonalama. Ne može preskakati druge figure. Zbog kretanja uvijek po poljima iste boje lovci se mogu nazivati "bijelopoljnim" i "crnopoljnim" lovcima. Iz ovog proizlazi da svaka strana na početku igre ima po jednog bijelopoljnog i jednog crnopoljnog lovca. U slučaju promocije pješaka, kako je ranije opisano u kretanju pješaka, kasnije u igri se pak može dogoditi da jedna od strana može imati više "bijelopoljnih" ili "crnopoljnih lovaca što je ipak u praksi rijetkost. * '''[[Skakač]]''' (''konj'') je jedina figura koja prilikom izvođenja poteza može preskakivati figure (svoje i suparničke). Kreće se u obliku slova L: dva polja ravno u bilo kojem smjeru i zatim jedno polje lijevo ili desno, na bilo koju stranu. Ovdje je važno primijetiti da skakač zapravo svakim potezom promijeni boju polja na kojem se nalazi. U najosnovnijem smislu, kretnje skakača u osnovi predstavlja skok za dva polja pri čemu skakač dolazi na polje koje je suprotne boje od polja na kojem se nalazio. Na primjer, skakač koji se nalazi na polju f3 može odskočiti na sljedeća polja: g1, e1, d2, d4, e5, g5, h4 i h2. Ta polja moraju biti slobodna od vlastitih figura. Ako bi se na polju na koje se postavlja skakač nalazila suparnička figura u tom slučaju bi skakač poput ostalih figura uzeo tu figuru i zauzeo njeno mjesto. Skakač kao i ostale figure najbolju iskoristivost ima u centru šahovske ploče. Ako stoji na nekom od središnjih polja, kao u primjeru ranije kada se nalazi na polju f3, tada ima osam raspoloživih polja, dok u samom uglu ima samo dva raspoloživa polja. Osim toga, s obzirom na to da nije dalekometna figura poput dame, topa ili lovca, iz središta ploče mu je potreban manji broj poteza da stigne do odredišta. Tako će mu, ako se nalazi na jednom rubu ploče, biti potrebno najmanje četiri poteza da stigne na drugi rub (na primjer s h2 na b8: 1.Sf3, 2.Se5, 3.Sc6 i 4.Sb8 – ukupno 4 poteza dok bi lovac koji se nalazi na polju b8 taj isti put mogao preći u samo jednom potezu 1.Lh2-b8 (skraćeno 1.Lb8)). Glavna pak prednost skakača je u tome što zbog svog načina kretanja može napasti sve ostale figure, a da pri tome sam nije napadnut od istih. Izuzetak su samo protivnički skakači koji imaju isti način kretanja. Skakač može istovremeno napasti više protivničkih figura ako su tako raspoređene. Najneugodniji napad skakačem je istovremeni napad protivničkog kralja i dame kao najjače figure. U ovom slučaju, ako skakača nije moguće uzeti (napad skakačem nikada nije moguće blokirati), kralj se mora pomaknuti i u idućem potezu skakač ako želi može uzeti protivničku damu (osim ako tim potezom ne ostavlja vlastitog kralja u napadu, odnosno ako na polju na kojem se nalazi blokira napad druge protivničke figure na vlastitog kralja). === Postavljane figura === Na početku igre bijele figure se uvijek postavljaju na donji dio ploče, odnosno na prvi i drugi red koji su na ploči označeni rednim brojevima 1 i 2, a crne figure na gornji dio dijagrama (sedmi i osmi red) koji su na ploči označeni rednim brojevima 7 i 8. Pješaka ima ukupno osam bijelih i osam crnih. Bijeli sve svoje pješake na početku igre postavlja na drugom redu, a crni na sedmom redu, i to po jedan pješak na svakom polju. Na jednom polju se nikada ne mogu nalaziti dvije figure. Ostale figure se postavljaju na prvom redu (bijeli) i osmom redu (crni). Topovi se postavljaju na krajnjim linijama (a i h linije) i to bijeli topovi na poljima a1 i h1 (polja u samom uglu šahovske ploče), a crni topovi na poljima a8 i h8. Do topova se postavljaju skakači (b i g linije) i to bijeli skakači na poljima b1 i g1, a crni skakači na poljima b8 i g8. Do skakača se postavljaju lovci (c i f linije) i to bijeli lovci na poljima c1 i f1, a crni lovci na poljima c8 i f8. Na središnjim linijama (linija d i linija e) se postavljaju dama i kralj i to na način da se dame postavljaju na d liniji (na polju d1 bijela dama i na polju d8 crna dama), a kraljevi ne e liniji (na polju e1 bijeli kralj i na polju e8 crni kralj). Može se primijetiti da se na početku igre bijela dama nalazi na bijelom polju (d1), a crna dama na crnom polju (d8). Također primjećujemo da se niz polja u okomitom smjeru naziva linija i označava se slovom, a niz polja u vodoravnom smjeru red i označava se brojem (na primjer niz polja po e liniji se sastoji od polja: e1, e2, e3, e4, e5, e6, e7 i e8, dok se na primjer niz polja po 4 redu sastoji od polja: a4, b4, c4, d4, e4, f4, g4 i h4). Kod zapisivanja poteza najprije se zapisuje oznaka linije, a potom oznaka reda. [[Datoteka:Šahploča 2.jpg|središte|mini|402x402px|Šahovska ploča s postavljenim bijelim i crnim figurama na početku igre]] Prvi potez bijelog može biti samo s pješacima ili jednim od skakača. Za prvi potez bijeli ima za odabrati između ukupno 20 mogućnosti (16 različitih poteza pješacima i 4 poteza skakačima). Na primjer, bijeli može kao prvi potez odigrati pješakom na e4 i onda je na redu crni. Nakon što crni odigra svoj potez (na primjer skakačem s polja g8 na polje f6 – "Sf6") sada, nakon što se prethodnim potezom bijelog pomaknuo pješak s e2 na e4, bijeli još može igrati damom, lovcem i kraljem jer se napredovanjem pješaka otvorio put djelovanju tim figurama koji je bio zatvoren dok je pješak bio na e2. === Mat === [[Mat]] ili šah-mat jest situacija kada je nakon našeg posljednjeg poteza suparnički kralj napadnut na takav način da se ne može obraniti. Postoje tri načina obrane od napada na kralja: * uzeti napadačku figuru * postaviti neku svoju figuru na liniju napada (ako nije napadnut od skakača) * uzmaknuti kraljem na polje koje nije pod napadom. Ako niti jedna obrana nije moguća, kralj je matiran i pobjedu odnosi ona strana koja je matirala suparničkog kralja. Osim matiranjem suparničkog kralja pobjeda je moguća i predajom protivnika. U tom slučaju protivnik suočen lošim razvojem događaja i skorašnjim matiranjem predaje partiju i odustaje od daljnje borbe.<ref name=":0" /> Iz početne pozicije najbrže je moguće zadati mat u 2 poteza, dakle nakon samo 2 odigrana poteza igra je završena pobjedom! To se može dogoditi samo ako bijeli napravi dvije uzastopne pogreške, na primjer: 1.f3 (bijeli igra prvi potez f pješakom za jedno polje), 1...e5 (crni je pomakao pješaka ispred kralja za dva polja), 2.g4 (bijeli je pomakao g pješaka za 2 polja) 2...Dh4# mat! Mat u drugom potezu! Igra je završena, crni je pobijedio. Kralj je napadnut, a bijeli nema sigurnog polja gdje može pomaknuti kralja, ne može uzeti crnu damu i ne može blokirati dijagonalu po kojoj dama izvršava napad na kralja postavljanjem bilo koje druge svoje figure između protivničke dame i svog kralja na toj dijagonali. Ovakav mat se rijetko susreće u praksi jer da bi do njega došlo potrebne su dvije pogreške bijelog već na samom početku igre. Do mata je uglavnom potrebno više poteza, a broj poteza do mata uglavnom ovisi o znanju i vještini igrača koji igraju. [[Datoteka:Garde-chess-clock.jpg|mini|Analogni šahovski sat sa zastavicama. Danas se koriste digitalni šahovski satovi. Na ovom satu su obje zastavice pale. To se može dogoditi ako najprije jednom igraču istekne vrijeme ("padne zastavica"), ali zanesen igrom to ne primijeti i ne reklamira, te se u daljnjoj igri isto dogodi i drugom protivniku. Ako nakon toga bilo koji od igrača reklamira pad zastavice protivnika igra se proglašava remi bez obzira kojem je igraču prije isteklo vrijeme. Šahovski sat se u osnovi sastoji od dva sata gdje svaki sat otkucava vrijeme jednom igraču. Vrijeme na satu teče igraču samo dok je on na potezu. Nakon što odigra potez igrač pritišće dugme kojim zaustavlja svoj sat, a automatski pokreće suparnikov sat.]] U natjecateljskom šahu do pobjede se dolazi i kada protivniku istekne vrijeme za razmišljanje, što je čest slučaj u brzopoteznim partijama. Racionalno korištenje vremena za razmišljanje u natjecateljskom šahu je značajan faktor. U današnje vrijeme šahovski satovi su digitalni. Nekada su šahovski satovi bili analogni gdje je kod posljednje minute brojčanika bila ugrađena zastavica koju bi velika kazaljka na svom putu od 11:59 do 12:00 kao upozorenje da je preostala posljednja minuta za razmišljanje podizala da bi kod 12:00 u odsustvu oslonca od velike kazaljke nakon što ista prođe brojčanu vrijednost 12 ta zastavica konačno pala unatrag signalizirajući na taj način da je sve vrijeme za razmišljanje isteklo. Od tuda dolazi izraz koji se i danas koristi kada se obavijesti suparnika da je potrošio vrijeme za razmišljanje i da ste vi pobjednik "pala vam je zastavica". Isti izraz se koristi i u engleskom govornom području ("Pobijedio sam ga na zastavicu ili oborio sam mu zastavicu" – ''I flagged him''). Još treba naglasiti da će pobjeda biti priznata jedino u slučaju kada se od preostalih figura na ploči, uključujući i suparničke može odigravanjem poteza namjestiti šah-mat što je obično moguće. Primjeri kada je to nemoguće su zaista rijetki, kao na primjer kada su preostali samo kraljevi ili kada strana koja reklamira pobjedu nema niti jedne figure osim vlastitog kralja. U tim slučajevima se partija proglašava remi (neriješeno) jer s preostalim figurama nije moguće odigravanjem poteza namjestiti matnu sliku protivniku koji je potrošio vrijeme. Ako je igraču kojem je ostalo vremena preostao barem jedan pješak (protivniku koji je potrošio vrijeme može ostati mnoštvo figura), u tom slučaju će mu se pripisati pobjeda (ako je s preostalim pješakom i ostalim figurama protivnika moguće odigravanjem poteza s crnim i bijelim figurama odigrati poteze do šah-mata). U testiranju ovog uvjeta sudac će simulirati daljnju "nevještu igru" igrača koji je potrošio vrijeme i "vještu" igru igrača kojem je ostalo vremena i time dokazati da je daljnje matiranje ako bi se igra nastavila na taj način ipak bilo moguće za igrača kojem je preostalo vremena i proglasiti njegovu pobjedu. Do stvarne simulacije poteza u praksi obično nikada ne dolazi jer iskusni igrači i suci već prvim pogledom na nastalu poziciju u trenutku kada je protivniku nestalo vremena mogu zaključiti dali bi daljnjim igranjem bilo moguće rekonstruirati igru do mata igraču koji je potrošio vrijeme ili ne (točke 6.8 i 6.9 FIDE pravila).<ref name=":0" /> === Remi === Također zvan remis (na engleskome: ''draw''), remi je naziv za neriješen ishod igre, odnosno onaj u kojem niti jedna od strana nije uspjela pobijediti. U svom najosnovnijem obliku remi nastupa kada na ploči preostanu samo kraljevi. Ostali slučajevi neriješenog ishoda prema FIDE pravilima nastupaju: *kada je pozicija ''pat'' (kralj kada je na potezu nije napadnut, a pri tome nema mogućnost pomaknuti se na neko drugo polje koje nije pod napadom, a da pri tome nije u mogućnosti pomaknuti niti bilo koju drugu svoju figuru (ako je preostala, a može ih biti i više) na bilo koje polje, odnosno odigrati bilo koji drugi potez). Pat se razlikuje od mata u tome što kod pata kralj nije napadnut! *kada odigravanjem poteza oba igrača ponove iste poteze tri puta uzastopce *kada se odigravanjem poteza obaju igrača ista pozicija ponovi pet puta u toku igre *ako se 50 poteza (ili za posebno definirane slučajeve 75) ne pojede niti jedna figura i ne pomakne niti jedan pješak (''pravilo 50 poteza'') *sporazumom igrača. Novija saznanja iz šahovske teorije pokazuju da postoje takve pozicije (iako se rijetko pojavljuju u praksi) u kojima su manevri od više od 50 ili 75 poteza (koliko FIDE dopušta kao maksimalno) bez pomicanja niti jednog pješaka ili uzimanja bilo koje figure zapravo neophodni da bi se postigla pobjeda. U osnovi to znači da se po pravilima FIDE takva pozicija nakon isteka 50 poteza u kojima se ne pomakne niti jedan pješak i ne pojede niti jedna figura odlukom suca proglašava remi unatoč tome da je odigravanjem daljnjih poteza moguća pobjeda. U navedenom slučaju primjećujemo da niti jedno od navedenih pravila za remi nije nastupilo izuzev "pravila 50 poteza". === Rokada === {{Glavni|Rokada}} Rokada je poseban potez u šahovskoj igri koji se uvrštava u pravila igre tek u modernom šahu kakvog danas poznajemo. Razlog uvođenja rokade je bio u korist ubrzanja i dinamičnosti šahovske igre. Rokadom je omogućeno da se topovi koji se na početku igre nalaze u uglu i imaju značajnu snagu djelovanja brže uključe u igru, a istovremeno kraljevi brže sklone na sigurnije mjesto, odnosno bliže uglovima odakle ih je teže dohvatiti većem broju protivničkih figura. Rokada se smatra kao potez kraljem, iako prilikom njenog izvođenja sudjeluje i top (možemo reći da je top sudjelujuća figura). Rokada se može izvoditi na lijevu ili desnu stranu. Ako se izvodi prema lijevoj strani onda se naziva "duga rokada", a ako se izvodi prema desnoj strani onda se naziva "kratka rokada". Rokada se izvodi na način da se kralja pomakne za dva polja u smjeru u kojem se želi izvesti rokada, a top na toj strani se prebaci s druge strane kralja, odmah do njega. Ako na primjer izvodimo kao bijeli kratku rokadu tada ćemo kralja pomaknuti za dva polja u desno (na polje g1), a topa koji je u desnom uglu prebaciti na polje odmah do kralja s lijeve strane (na polje f1). Na taj način smo izveli kratku rokadu i završili potez. Potez ''kratke rokade'' se zapisuje 0-0. Isto tako, ako bi smo kao bijeli htjeli odigrati potez duge rokade tada ćemo kralja pomaknuti za dva polja u lijevo (na polje c1) a topa koji je u lijevom uglu (na polju a1) prebaciti na polje odmah do kralja s desne strane (na polje d1). Na taj način bi izveli dugu rokadu i završili potez. Potez ''duge rokade'' se zapisuje 0-0-0 (s tri nule). Nule predstavljaju broj slobodnih polja između kralja i topa koji izvode rokadu. Istom logikom rokadu izvodi i crni. Rokadu je dopušteno izvoditi samo jednom tijekom partije. Rokadu nije obavezno uraditi, to je slobodna odluka igrača. Osim opisanog načina izvođenja rokade obavezno je još da budu zadovoljeni sljedeći uvjeti: # sva polja između kralja i topa koji sudjeluje u rokadi trebaju biti slobodna od vlastitih i protivničkih figura; # kralj se do izvođenja rokade nije pomicao ranije u partiji; # onaj top koji sudjeluje u rokadi se također nije pomicao ranije u partiji; # kralju kada je napadnut (u šahu) nije dopuštena rokada (napad se najprije treba otkloniti blokadom ili uklanjanjem protivničke figure koja je zadala napad pa rokadu izvesti sljedeći potez ako opet svi uvjeti budu zadovoljeni); # polje koje kralj izvođenjem rokade preskače i polje na koje dolazi također trebaju biti slobodni od napada protivničke figure. Važno je napomenuti da polje na kojem se nalazi top koji sudjeluje u rokadi i polje do tog topa (ovo dodatno polje između kralja i topa postoji samo u slučaju velike rokade, odnosno rokade na lijevu stranu jer na toj strani ima jedno polje više između topa i kralja zbog toga što se na toj strani na početku partije nalazi dama) može biti napadnuto od protivničke figure i neće biti zapreka pravljenju rokade, ali sva polja svakako moraju biti slobodna od vlastitih i protivničkih figura kako je ranije navedeno. == Relativna vrijednost figura == Vrijednost figura nikada nije apsolutna i vrijednost bilo koje figure uvijek ovisi o položaju kojeg zauzima te osobitostima konkretne pozicije. Dama i topovi se još nazivaju "teškim figurama", a lovci i skakači "lakim figurama". Za generalnu usporedbu može se uzeti da skakač i lovac imaju podjednaku vrijednost iako u većini slučajeva će lovac pokazati nešto veću vrijednost. Skakač se može pokazati boljim u pozicijama koje su blokirane. Dva lovca su gotvo uvijek bolja od dva skakača i u kombinaciji sa pješacima će lovac biti jači protivnik topu nego skakač.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Capablanca|first=José R.|date=8. listopada 2010.|title=Chess Fundamentals.|url=https://www.gutenberg.org/files/33870/33870-h/33870-h.htm|url-status=live|access-date=2024-12-22|website=Projekt Gutenberg}}</ref> U otvorenim pozicijama sa smanjenim brojem pješaka dva skakača uglavnom će trebati dodatnog pješaka kako bi ostvarili ravnotežu protiv dva lovca (lovački par). Među jačim igračima zamijeniti dva lovca za dva skakača obično znači značajnu prednost za protivnika (kojem su ostali lovci). Ponekad već osvajanje barem jednog protivničkog lovca za vlastitog skakača znači određenu prednost.<ref name=":1" /> Top i lovac će uglavnom biti nešto jači od topa i skakača što uglavnom dolazi do izražaja u završnici sa manjim brojem pješaka. Lovac može često vrijediti nešto više od 3 pješaka dok će skakač rijetko vrijediti tri pješaka. Može se uzeti da je relativna vrijednost 2 skakača otprilike 6 pješaka, a dva lovca 7 pješaka.<ref name=":1" /> Top će tako otprilike vrijediti 5 pješaka, odnosno kao skakač i dva pješaka ili lovac i dva pješaka. Uzimanjem protivničkog topa za vlastitog lovca ili skakača je obično značajna prednost i u šahovskom žargonu se naziva "osvajanje kvaliteta".<ref name=":1" /> Udruženim djelovanjem više figura, strani s većim brojem figura u odnosu na stranu sa manjim brojem figura se snaga obično uvećava zbog njihove mogućnosti međusobnog međudjelovanja u pravilno koordiniranim akcijama. Tako će dva topa vrijediti više od dame koja se može uzeti da vrijedi ekvivalentu od 10. U borbi protiv većeg broja figura dama će uglavnom vrijediti ekvivalentu vrijednosti od 9 pješaka. Isto će vrijediti za dva topa (10 pješaka) gdje će njihova vrijednost biti nešto manja ili jednaka snazi dva skakača i lovca te još nešto manja od dva lovca i skakača (9 pješaka). Također, dama se može uzeti da vrijediti jednako vrijednosti dva skakača i lovca ili skakača i dva lovca.<ref name=":1" /> Isto tako, topu protiv lovca i skakača ili dva skakača jedan pješak obično nije dovoljon za ravnotežu, dok u borbi protiv dva lovca su redovito potrebna dva pješaka. Snaga skakačima opada kako se figure mijenjaju i kako igra ide prema završnici dok dalekometnim figurama raste, a najviše topovima te potom dami i lovcima. Kralj koji je uglavnom tokom cijele partije obrambena figura u samoj završnici kada ne prijeti opasnost od matiranja i sam se aktivno uključuje u igru kao značajna snaga. Relativna snaga kralja se može uzeti jednaka lovcu ili skakaču (3 pješaka).<ref name=":1" /> Pješacima snaga raste u završnici, a posebno pješacima koji imaju podršku vlastitih figura i daleko su odmakli u protivnički tabor (zbog mogućnosti promocije). Dva susjedna pješaka na šestom redu (kao bijeli pješaci, odnosno na trećem redu kao crni pješaci) su ekvivalent vrijednosti topu (5 pješaka) dok će na sedmom redu imati ekvivalent vrijednosti dame (10 pješaka).<ref name=":1" /> == Šahovska notacija == {{glavni|Šahovska notacija}} U općoj uporabi za bilježenje šahovskih partija i pozicija danas je takozvana ''algebarska notacija''. Ona se prvi put pojavljuje u jednom francuskom rukopisu još iz [[1173.]] godine, ali u široku uporabu ušla je tek u 19. stoljeću. Godine [[1981.]] Svjetska šahovska organizacija [[FIDE]] ju je usvojila kao standard. U zemljama engleskog govornog područja još se ponekad koristi tzv. opisna notacija. == Nastanak i razvoj == === Podrijetlo === {{Glavni|Podrijetlo šaha}} Podrijetlo šaha nije dovoljno poznato. Prvo spominjanje šaha datira s kraja [[6. stoljeće|6. stoljeća]] poslije Krista, ali općenito se smatra da je nastala znatno ranije, vjerojatno oko početka naše ere. Zaključuje se tako iz činjenice da je izumitelj igre među figure uvrstio i onu koja simbolizira borna kola, oružje koje je u 6. stoljeću bilo već odavno zastarjelo. Šah je vjerojatno nastao u [[Indija|Indiji]]. Na [[sanskrt]]u igra nosi naziv "čaturanga" ("čatarunga"), što znači "četverodjelna"; to je također pjesnički izraz za vojsku, koja je imala četiri roda: [[pješaštvo|pješake]], [[konjica|konjaništvo]], [[slon]]ove i [[borna kola]]. Ime su preuzeli [[Perzijanci]] (Iranci) kao "čatrang", a od njih [[Arapi]] kao "šatrandž". Neki ipak smatraju, da je igra nastala u [[Kina|Kini]] ili [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]]. Legenda, izmišljena tek u novom vijeku, pripisuje izum šahovske igre grčkom junaku [[Palamed]]u: izmislio ju je za vrijeme [[Trojanski rat|opsade Troje]], kako bi razbio dosadu tijekom deset godina opsade. Sigurno je, da [[Grci]] i [[Rimljani]] nisu poznavali šah. Poznato je da su Rimljani, a prije njih već i [[Drevni Egipat|Egipćani]], poznavali neke igre na ploči, ali one su sličile našoj igri "[[mlin]]u". === Varijacije šahovske igre === Osim modernog, "europskog" šaha, koji se danas igra u cijelom [[svijet]]u, postoje brojne druge varijacije,<ref>{{Citiranje weba |title=Chess Variant Pages Homepage |url=https://www.chessvariants.com/ |url-status=live |access-date=2023-11-21 |website=www.chessvariants.com |language=en}}</ref> vjerojatno nastale iz iste osnove, indijske "čatarunge". Neke se igraju na tabli s manjim ili većim brojem polja, s dodatnim figurama, drugačijm pravilima o kretanju figura itd. Igre tipa šaha razlikuju se od drugih [[igra na ploči|igara na ploči]] posebnom ulogom pješaka (koji se ne mogu kretati unatrag) i kralja (čije je matiranje u većini varijacija cilj igre). Od tih varijacija najpoznatija je [[japan]]ska igra '''[[shogi]]''',<ref>{{Citiranje weba |title=Shogi.net home page |url=http://www.shogi.net/shogi.html |url-status=live |access-date=2023-11-21 |website=www.shogi.net |language=en}}</ref> koja se igra na ploči 9×9 polja. === Ratnička simbolika figura === Šahovske figure, osim kralja i ferza (naša [[kraljica (šah)|kraljica]]), simboliziraju [[četiri]] roda [[vojska|vojske]]: pješake, konjicu, [[slon]]ove i borna kola. (U [[Indija|Indiji]] se također spominje veza s podjelom na četiri [[kaste]] odnosno varje.) Ta se simbolika u prevodima na razne [[jezik]]e djelomično izgubila. Pješak (pijun) je u [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] "der Bauer" (seljak), u [[engleski jezik|engleskom]] "pawn", [[riječ]] koja potiče, preko anglo-normanskog i [[francuski jezik|francuskog]], od [[latinski jezik|latinskog]] "pedon", što označava vojnika-pješaka. Figura "konjanik" (ili vitez) još se tako zove recimo u engleskom. U [[ruski jezik|ruskom]] je "konj", a u [[hrvatski jezik|hrvatskom]] se gotovo isključivo koristi riječ "[[skakač]]" iako se i tu susreće naziv konj. Indijska figura, koja simbolizira slona i danas se naziva "slon" u ruskom. U njemačkom je "der Läufer", što znači "trkač". U hrvatskom je postala "lovac", a u engleskom, "bishop" ([[biskup]]), možda jer oblikom podsjeća na biskupsku kapu. Zanimljive su promjene imena figure "borna kola" u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koje simboliziraju promjene u tehnici [[rat]]ovanja. Stariji naziv bio je "toranj" ili "kula", što se odnosi na drveni toranj, koji se koristio u opsadi. Danas je nazivamo "top". Prijetnja toj figuri naziva se "šuh". Kralj, [[perzijski jezik|perzijski]] "šah", dao je ime igri ("šahmaty" u ruskom, "das Schach" u njemačkom). Uz njega stoji figura, koja se na parzijskom naziva "ferz", što označava kancelara (vezira). Ime "ferz" koristi se i u ruskom. U [[Europa|Europi]], ferz je promijenio spol i postao kraljica ili dama. Prijetnja kraljici nazica se "šeh". === Šahovska ploča: magijski kvadrati === Kako je došlo do konstrukcije tako složene igre? Šahovska ploča je svakako starija od figura: magijski kvadrati s raznim brojem polja nađeni su u starim [[egipat]]skim, [[Kina|kineskim]] i [[Indija|indijskim]] [[hram]]ovima. Tabla s 8¤8 polja široko je korištena u Indiji. Na [[sanskrt]]u se naziva "aštapada", od "aštau": [[osam]] i pâdam: [[noga]], stopa, polje; to je i jedno od iemna za prebivalište boga Višnu. Aštapada je bila površina na kojoj se gatalo i pororicalo, a poslije su na nju bacane i kocke za igru. U doba [[Veda]] obredi su vršeni u [[priroda|prirodi]] pa je i [[kvadrat]] aštapade urezivan na zemlji. Kvadrat je vjerojatno imao veličinu 8×8 stopa, pa odatle potječe naziv. Početkom naše ere aštapada se počela izrađivati kao tabla od [[drvo|drva]], [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]] i sl. Na tabli za šatrandž, polja nisu bila obojena raznim [[boja]]ma. Uzorak svjetle i tamne boje, kakav danas općenito zovemo "šahovska ploča", pojavljuje se prvi put krajem [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. === Metafizička simbolika === Kao što se aštapada koristila za proricanje, figurice raznih oblika koristile su se u raznim obredima. Vjerojatno su ta dva elementa spojena i postepeno su se razvijala učvršćena pravila o tome kako se pojedine figure kreću preko polja, sve do konstrukcije kompleksne [[igra|igre]]. Vjeruje se da su [[Indijci]] iz kaste brahmana, koji su vršili obrede i proricanja, na umu imali [[religija|religijsko]]-[[filozofija|filozofijsku]], a ne [[rat]]ničku simboliku aštapade i figura. Figure simboliziraju [[pet]] elemenata od kojih je građen materijalni [[svijet]]: [[zemlja|Zemlju]], [[voda|Vodu]], [[Zrak]], [[vatra|Vatru]] i "peti element", [[Eter (klasični element)|eter]], koji ih objedinjuje. (Tu su teoriju o građi materije od [[Perzija]]naca su usvojili i [[Grci]]; "peti element" kod Grka uvodi [[Anaksimandar]], nazivajući ga ''[[apeiron]]'', ono što je bez granica). Kretanje figura simbolizira međuodnose tih elemenata, a vezano je uz brojčane odnose kojima brahmani pridaju mistična svojstva. === Zrna žita na šahovskoj ploči === Jedna [[legenda]] povezuje šahovsku ploču (aštapadu) s tzv. [[geometrijski red|geometrijskom redom]], čija svojstva zaprepaščuju [[čovjek]]a neukog u [[matematika|matematici]]. {{Navod|Bio jednom davno velik car Šeram, koji je htio nagraditi „skromnog” matematičara Sesu za njegovo otkriće šahovske ploče, i rekao mu je neka traži što hoće. Sesa je rekao: „Želim da mi date za prvo polje na ploči jedno zrno pšenice, za drugo polje dva zrna, za treće četiri, za četvrto osam, i tako za svako sljedeće dva puta više zrna nego za prethodno polje.” Car se iznenadio, rekao: „Zar samo to? Nema problema, dobit ćeš svoju vreću pšenice poslije ručka.” No, carevi matematičari su računali dva dana, da bi dobili koliko zrna treba predati Sesi, i izračunali su da taj broj iznosi: {{n|18446744073709551615}}. Car se zamislio, jer matematičari su mu rekli, da njegove robne zalihe nisu dostatne, pa da ih ima i sto puta više ne bi bile dostatne. I napokon je smislio, pozvao je Sesu i rekao mu: „Dragi čovječe, ja te ne želim prevariti niti za jedno zrno, pa ćeš ti svoju nagradu brojiti zajedno s mojim slugama.” Čuvši to, Sesi je postalo neugodno, i počeo se ispričavati, da ima hitnoga posla, jer mu je sestra na drugom kraju zemlje pred porodom, a muž joj je umro, našto se car nasmijao i dao mu bogatu poputbinu, da širi glas svijetom o milostivosti cara Šerama.{{nedostaje izvor}}}} ''Napomena: legenda je ispričana po sjećanju, pa može odstupati od neke pisane inačice.'' Ova pouka o svojstvima geometrijskog reda i danas je aktualna, s obzirom na [[ekologija|ekološku krizu]]. === Šah u Indiji, Perziji i islamskom svijetu === Prva spominjanja šaha u literaturi potiču iz [[Indija|Indije]] i [[Iran]]a. Krajem [[6. stoljeće|6. stoljeća]], šah (čatarunga) se spominje u indijskoj poemi "Vasavadatta", pisanoj na [[sanskrt]]u, te u isto vrijeme (čatrang) u iranskoj poemi "Karnamuk". Godine [[620.]] zabilježeno je igranje šaha u [[Egipat|Egiptu]]. U [[arapski jezik|arapskoj]] literaturi, šah je prvi put spomenut u jednoj romantičnoj [[poema|poemi]] [[720.]] godine. Nakon toga, šah u islamskom svijetu postiže veliku popularnost. Godine [[786.]] zabilježeno je, da je [[kalif]] [[Harun al-Rašid]] vrlo rado igrao šah, te organizirao mečeve najboljih igrača i pobjednike darivao golemim nagradama (imanja sa seljacima), kakvima se do danas nijedan profesionalni šahist nije približio. Ljubitelji i mecene bili su i kasniji kalifi i drugi vladari u [[Azija|Aziji]]. Najstariju zabilježenu partiju odigrali su u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] kalif [[al-Nuktadi]] i znameniti igrač [[al-Suli]]. Kasniji su glasoviti majstori npr. [[Abulafath]], po narodnosti [[Tadžik]] ([[11. stoljeće|11.]] – [[12. stoljeće|12. stoljeće]]) i [[Ali Šatrandži]] ([[15. stoljeće]]), koji je boravio i igrao na dvoru [[Timur|Timur-Lenka]] u [[Samarkand]]u. U arapskom svijetu postalo je izuzetno popularno sastavljanje i rješavanje šahovskih problema (mansuba). Prvi sastavljeni šahovski problem pripisuje se [[bagdad]]skom kalifu Bilahu, [[840.]] godine. Prva [[knjiga]] koja sadrži analize pojenih šahovskih otvaranja pojavila se [[910.]] godine. Autor je al-Lajlaj. === Šah u Europi === [[Datoteka:Honoré Daumier 032.jpg|250 px|mini|desno|Honoré Daumier: Igrači šaha]] Šah (šatrandž) se širi u [[Europa|Europu]] preko Arapa i [[Bizant]]a. Tako je već [[735.]] godine zabilježeno, da je na dvoru [[Franačka|franačkog]] kralja Karla Martela (utemenitelja dinastije [[Karolinzi|karolinga]] odigrana šahovska partija sa živim figurama. Na području današnje [[Rusija|Rusije]] šah se prvi put spominje [[820.]] godine; donesen je izravno iz [[Perzija|Perzije]], pa je do danas zadržan iranski naziv "ferz". Popularnost šaha u Europi raste u doba [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]. Europljani uvode i prve izmjene pravila o kretanju figura, koja dinamiziraju [[igra|igru]], što dovodi do velike revolucije oko [[1470.]], kada se šatrandž transformira u moderni šah. [[Katolička Crkva|Crkva]] je u to vrijeme često prijekim okom gledala na šahovsku igru, svrstavajući je u isti tip poroka kao [[kockanje]]. [[Svećenik|Svećenicima]] i redovnicima često se zabranjivalo igrati šah. Prva takva zabrana zabilježena je [[1061.]] godine u [[Italija|Italiji]], a zabilježena je i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] još u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] (vidi [[Šah u Hrvatskoj]]). Godine [[1119.]] odigrana je prva dopisna partija. Protivnici su bili [[Engleska|engleski]] kralj [[Henrik I., kralj Engleske|Henrik I.]] i [[Francuska|francuski]] kralj [[Luj VI., kralj Francuske|Luj VI.]] Veliko djelo o šatrandžu napisao je [[1283.]] godine kralj [[Alfons X. Mudri]]. Već [[1472.]] godine u [[Augsburg]]u je tiskana prva šahovska knjiga (o šatrandžu). ==== Šah u keltskoj mitologiji ==== Šah je postao vrlo popularan u [[Velika Britanija|Britaniji]] i [[Irska|Irskoj]], o čemu svjedoči njegovo često spominjanje u mitologiji britanskih i irskih [[Kelti|Kelta]]. Bog Lugh, koji će postati kralj Tuatha Dé Danana (analogni su grčkim olimpijskim bogovima), prikazujući svoje mnogobrojne vještine, između ostaloga pobijedio je najboljeg šahistu, uvodeći nov potez nazvan "Lughovo ograđivanje". (Squire, ?/2005:81) Kada je Becuma, boginja koja je bila supruga irskog kralja Conna, zahtijevala da njezin posinak Art bude protjeran, partija šaha odlučivala je tko će morati otići. (Squire, ?/2005:190) Finn mac Coul je igrao šah sa svojim sinom Ossianom, a progonjeni Diarmait, sakriven u [[krošnja|krošnji]] [[stablo|stabla]] iznad njih, triput zaredom u kritičnoj situaciji baci [[plod|bobicu]], kojom pogodi figuru kojom treba povući pobjedonosni potez. (Squire, ?/2005:206) Kod Britanaca, također, šahovska garnitura je jedno od "trinaest blaga Britanije". (Squire, ?/2005:310) == Povijest modernog šaha (od 1470.) == Oko [[1470.]] godine nepoznati [[Španjolska|španjolski]] genij uveo je dramatičnu promjenu u igru, koja je time znatno dinamizirana. Nova igra, nazvana "De la dama" (jer je dama postala najjača figura) vrlo brzo je postala popularna. Iz Španjolske se reforma brzo proširila na [[Italija|Italiju]]. Do tada se lovac kretao maksimalno za dva polja po dijagonali u potezu, a sada je dobio neograničeno kretanje. Dok je dama koja se kretala za dva polja po linijama i dijagonali dobila današnje mogućnosti kretanja i tako postupno od najslabije postala najjačom figurom na ploči. Naime prije u šatrandžu se dama zvala ''ferz'' i u samim počecima se kretala tek za jedno polje po dijagonali i bila najslabija figura. Ta reforma je ubrzala [[igra|igru]] i proširila mogućnosti, što je sasvim odgovarala duhu [[renesansa|renesansnog]] čovjeka tog doba. Prvu knjigu posvećenu modernom šahu objavio je [[1497.]] godine [[Španjolci|Španjolac]] [[Luis Ramírez de Lucena|Lucena]] u [[Salamanka|Salamanki]]. U njoj se bavi šahovskim otvaranjima. Godine [[1512.]] u Italiji je tiskana [[knjiga]] čiji je autor [[Pedro Damiano]]. U 16. stoljeću najjači igrači šaha su Španjolci i [[Talijani]]. Španjolac [[Ruy López]] je [[1560.]] godine u [[Rim]]u pobijedio najjače talijanske igrače. Prvi šahovski turnir, igran kao niz mečeva, održan je [[1575.]] godine na dvoru španjolskog kralja [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II.]] u [[Madrid]]u. Tada su Španjolsku posjetili trojica ponajboljih talijanskih šahista. Talijan [[Giovanni Leonardo di Bona]] pobijedio je Lópeza. Šah se u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] i dalje ponajviše igra na dvorovima kraljeva i velikaša. Španjolski biskup [[Ruy López de Segura]] je razvio elemente šahovskih otvaranja i počeo analizirati jednostavne [[šahovska završnica|završnice]] (knjiga [[Libro de la invención liberal y arte del juego del Axedrez]]). Veliku slavu postigao je Talijan (iz Kalabrije) [[Gioachino Greco|El Greco]] ([[1600.]] – [[1634.]]). On je putovao Europom, igrao za novac i svuda pobjeđivao. Svoja uputstva za igru nije tiskao kao knjigu, nego ih pripremao samo kao rukopise, koje je skupo prodavao bogatim ljubiteljima. Karakteristika šahovske [[igra|igre]] u to vrijeme je tendencija za brzim razvojem figura s ciljem napada na najslabije protivnikove točke u osnovnoj postavi. Zbog zanemarivanja defenzivne igre i nepoznavanja šahovske taktike i strategije te partije traju uglavnom vrlo kratko s bezbrojnim previdima čak i mata u jednom potezu. Uz El Greca se veže jedna zanimljiva životna priča. Rođen je u [[Kalabrija|Kalabriji]] oko [[1600.]] godine u siromašnoj [[obitelj]]i. U to vrijeme u šahu je prednjačila Italija, a najači igrači su bili [[Alessandro Salvio|Salvio]], [[Giulio Cesare Polerio]] i [[Pietro Carrera|Carerra]]. Mladi siromašni Greco je počeo prepisivati za plemiće različita šahovska djela, od Lucene pa do talijanskih modernih autora. S vremenom je i sam počeo izvoditi kombinacije u [[šahovsko otvaranje|otvaranju]] te unaprjeđivati izvode svojih prethodnika. Iako, je Grecov genije bio poznat cijeloj Italiji nikad nije dobio pravu prigodu potuči sve oponente za najboljeg šahista Italije. Zato je otišao u [[svijet]] potražiti svoje mjesto pod suncem, gdje ga neće toliko sputavati njegovo podrijetlo. Odlazi u [[Francuska|Francusku]] i tamo na dvoru [[Henrik II., francuski kralj|Henrika II.]] igra protiv najboljih francuskih šahista. Sve ih pobjeđuje vrlo lako više puta i za nagradu dobiva od kralja 5.000 kruna. Neki su pokušali to uspoređivati s kasnijim zaradama i zaključili, da je to najveća vrijednost neke šahovske nagrade ikad. No, to mu nije bila jedina zarada, jer je cijelo vrijeme još i prodavo plemićima na dvoru svoje rukopise. Tako su neki engleski plemići, koji su se zatekli u Parizu pozvali El Greca u [[Engleska|Englesku]]. On željan dodatne zarade i prihvaća poziv te odlazi preko [[Le Manche]]a. No, na putu za [[London]] Greco biva opljačkan i jedva izvlači živu glavu. U Londonu jednako lako pobjeđuje sve protivnike, ali izostaje nagrada engleskog kralja. Tako kao jedina zarada Grecu u Londonu ostaje prodaja rukopisa plemićima. Zato se on vraća u [[Francuska|Francusku]], gdje opet pobjeđuje sve protivnike te opet dobiva, doduše manju, nagradu od francuskog kralja. Opet prodaje svoje rukopise plemićima. U tim rukopisima Greco izvodi nove inačice, ali nikad te inačice s današnjeg stajališta nisu korektne. Nakon maestralne igre uvijek dolazi do kritičnog trenutka, gdje vuče neočekivano slab potez. To je razumljivo, jer mu je šah jedina zarada te u svakoj inačici želi sačuvati nešto za sebe, kako bi nastavio sloviti kao najjači šahist. U njegovim partijama je vidljiva težnje nekoj vrsti protopozicijske igre, ali nema potrebe dublje ulaziti u takve pozicije. Greco na vrhuncu šahovske moći, odlučiop je otići u Španjolsku pa odatle u Ameriku. U Španjolskoj pobjeđuje sve protivnike te dobiva nagradu od španjolskog kralja, te ponovno prodaje rukopise. S velikim bogatstvom odlazi u Ameriku, gdje kupuje velike posjede s mnogim [[priroda|prirodnim]] bogatstvima. Odlučio je izaći iz šahovskog svijeta i posvetiti se [[gospodarstvo|gospodarstvu]], ali u tome ga je spriječila jedna od zaraznih [[bolest]]i, koje su se širile u Novoj zemlji. Umire mlad u naponu snage oko [[1634.]] godine. [[Datoteka:Muzej Međimurja, Čakovec (Croatia) - stol za šah i mlin.jpg|200 px|mini|desno|Starinski stol za šah i [[Mlin (igra)|mlin]]]] Od početka [[18. stoljeće|18. stoljeća]], primat u šahu preuzimaju [[Francuska]] i Engleska. Središte šahovskog života postaju kavane, u kojima se okupljaju pripadnici nove građanske klase u usponu. Najpoznatije su Café de la Regence u [[Pariz]]u i Old Slaughter u [[London]]u. Drugu polovicu [[18. stoljeće|18. stoljeća]] obilježio je [[Francuzi|Francuz]] [[François André Danican]], poznatiji pod imenom '''Philidor''' ([[1726.]] – [[1795.]]) (vidi [[Philidorova škola]]). Također je bio slavni [[opera|operni]] skladatelj. Tijekom nekoliko desetljeća daleko je nadmašivao sve svoje protivnike. Prva novinska šahovska rubrika pojavila se [[8. srpnja]] [[1813.]] godine u ''Liverpool Mercuryju''. Prvi šahovski časopis počeo je izlaziti [[1836.]] godine u Parizu pod imenom ''[[La Palamada]]'', urednik je bio [[Labourdonais]]. Prvi međunarodni šahovski turnir odigran je [[1851.]] godine u Londonu. Šesnaest sudionika igralo je mečeve po kup-sustavu. Pobijedio je [[Adolf Anderssen]]. == Svjetsko prvenstvo (od 1886.) == {{glavni|Svjetsko prvenstvo u šahu}} Svjetsko prvenstvo u šahu natjecanje je čiji pobjednik postaje svjetski šahovski prvak. Pobjednik je igrač koji prvi osvoji deset bodova (do 1921. godine), poslije 1921. godine šest bodova. Prvi osvajač [[Wilhelm Steinitz]] bio je svjetski prvak 8 godina. Drugi svjetski prvak bio je [[Emanuel Lasker]], titulu je nosio najdulje do sada, punih 27 godina, od 1894. do 1921. godine. Titula prvaka je bila jedinstvena od [[1886.]] do [[1993.]] godine. U tom razdoblju bilo je 13 svjetskih prvaka, potom dolazi do raskola i postoje dvojica prvaka: tzv. klasični prvak svijeta i prvak svijeta FIDE. Poslije [[2006.]] godine titula prvaka je opet jedinstvena, od [[2007.]] do [[2013.]] godine to je bio Indijac [[Viswanathan Anand]], petnaesti prvak svijeta, a nakon njega od [[2013.]] godine Norvežanin [[Magnus Carlsen]]. == Sadašnji najbolji igrači == === Najbolji šahisti === Najboljih 10 igrača po rang listi FIDE, (siječanj [[2020.]])<ref>{{Citiranje weba |title=FIDE Top players – Standard Top 100 Players November 2023 |url=https://ratings.fide.com/top.phtml?list=men |url-status=live |access-date=2023-11-21 |website=ratings.fide.com |language=en}}</ref> su: {| class="wikitable" |- | 1. [[Magnus Carlsen|Carlsen, Magnus]] ||2872 ||[[Norveška]] |- |2. [[Fabiano Caruana|Caruana, Fabiano]] ||2822 ||[[SAD]] |- |3. [[Ding Liren|Ding, Liren]] ||2805 ||[[Kina]] |- |4. [[Aleksandr Griščuk|Griščuk, Aleksandr]] ||2777 ||[[Rusija]] |- |5. [[Jan Nepomnjašči|Nepomnjašči, Jan]] ||2774 ||[[Rusija]] |- |6. [[Levon Aronjan|Levon, Aronjan]] ||2773 ||[[Armenija]] |- |7. [[Maxime Vachier-Lagrave|Vachier-Lagrave, Maxime]] ||2770 ||[[Francuska]] |- |8. [[Šahrijar Mamedjarov|Mamedjarov, Šahrijar]] ||2770 ||[[Azerbajdžan]] |- |9. [[Anish Giri|Giri, Anish]]|| 2768 ||[[Nizozemska]] |- |10. [[Wesley So|So, Wesley]]|| 2765 ||[[SAD]] |} Najviše rangirani Hrvat i ujedno jedini u svjetskih 100 najboljih igrača je [[Ivan Šarić (šahist)|Ivan Šarić.]] <small>Napomena: [[Gari Kasparov]] se povukao iz profesionalnog šaha, stoga više nije na rang listi.</small> === Najbolje šahistice === Najbolje 3 šahistice po rang listi FIDE, (siječanj [[2020.]])<ref>[https://ratings.fide.com/top.phtml?list=women Standard Top 100 Women January 2020], ratings.fide.com, pristupljeno 26. siječnja 2020. {{eng oznaka}}</ref> su: {| class="wikitable" | style="width:11em;" | 1. [[Yifan Hou|Hou, Yifan]] | style="width:3em;"| 2664 ||[[Kina]] |- |2. [[Wenjun Ju| Ju, Wenjun]]|| 2584 ||[[Kina]] |- |3. [[Humpy Koneru|Koneru, Humpy]]|| 2580 ||[[Indija]] |} <small>Napomena: [[Judit Polgár]] se povukla iz profesionalnog šaha, stoga više nije na rang listi.</small> ===Najbolje države === Najbolje države u šahu su:{{pojasniti|Tko kaže?}} # [[Rusija]] ([[Vladimir Kramnik|Kramnik]], [[Aleksandr Morozevič|Morozevič]], [[Petr Svidler|Svidler]], [[Aleksandr Griščuk|Griščuk]]) # [[Ukrajina]] ([[Vasylj Ivančuk|Ivančuk]], [[Ruslan Ponomarjov|Ponomarjov]], [[Serhij Karjakin|Karjakin]], [[Pavlo Eljanov|Eljanov]]) # [[SAD]] ([[Gata Kamsky|Kamsky]], [[Oleksandr Oniščuk|Oniščuk]], [[Hikaru Nakamura|Nakamura]], [[Yasser Seirawan|Seirawan]]) # [[Armenija]] (Aronjan, Akopjan, Sargssjan, Lputjan) # [[Mađarska]] (Leko, Polgar, Almassy, Balogh) # [[Izrael]] (Gelfand, Smirin, Avrukh, Sutovsky) # [[Kina]] (Bu, Wang, Zhang, Ye) # [[Francuska]] (Bacrot, Lautier, Tkachiev, Fressinet) : ⋮ : 18. [[Hrvatska]] ([[Ivan Šarić (šahist)|Ivan Šarić]], [[Zdenko Kožul]], [[Marin Bosiočić]], [[Saša Martinović (šahist)|Saša Martinović]], [[Alojzije Janković]]) == Natjecanja == Za šahovska natjecanja se razvilo poseban sustav razrade rasporeda natjecanja po kolima, tzv. [[Bergerove tablice]], koje se poslije primijenilo i na ostala ligaška natjecanja. ==Zanimljivosti== ;Hrvatski potezi * Opatijska inačica – ''jedna od najboljih mogućnosti obrane za crne u kraljevom gambitu'': 1. e4 e5 2. f4 d5 3. exd5 exf4 4. Sf3 Sf6.<ref>[https://www.chess.com/openings/Kings-Gambit-Accepted-Modern-Abbazia-Defense King's Gambit Accepted: Modern, Abbazia Defense]</ref> * Trifunovićeva inačica (''autor: [[Petar Trifunović]]'') – inačica Aljehinove obrane * Zagrebačka inačica (''autor: [[Mijo Udovčić]]'') – inačica Kraljeve indijke Postoji i takozvano jugoslavensko otvaranje.{{ni}} == Povezano == * [[Šah u Hrvatskoj]] **[[Hrvatski šahovski savez]] **[[Hrvatski šahovski savez#Vidi|Popis značajnijih hrvatskih međunarodnih turnira]] * [[Problemski šah]] * [[Šahovske kategorije i titule]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Chess}} * [http://www.fide.com FIDE] – Službene stranice Svjetske šahovske organizacije. {{eng oznaka}} * [http://www.crochess.com HŠS] – Hrvatski šahovski savez. * [http://www.sah.hr/forum Šah.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120207155456/http://sah.hr/forum/ |date=7. veljače 2012. }} – Hrvatski šahovski forum. * [https://www.playok.com/hr/ playok.com/hr] – Međunarodni stranica za online gaming * [https://www.huss.hr/pdf/hh/HUSS_20180101_HH_Pravila-saha-FIDE-2018-v2.05.pdf Hrvatski šahovski savez – Hrvatska udruga šahovskih sudaca – Pravila šaha FIDE v 2.05, važeća nakon 1. siječnja 2018.], s abecednim popisom hrvatskih izraza na str. 38. – 40. [[Kategorija:Šah| ]] [[Kategorija:Igre na ploči]] pyy967oal9376d7p859pembrgoljcbb 0 3160 7430543 7430276 2026-04-15T15:44:57Z MarbleRock 250781 /* Travanj */ 7430543 wikitext text/x-wiki {{Godina|2026}} {{aktualno}} '''2026.''' ([[Rimski brojevi|rim.]] '''MMXXVI''') trenutna je i neprijestupna godina koja je počela u četvrtak. Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] je 26. godina u [[3. tisućljeće|3. tisućljeću]] i [[21. stoljeće|21. stoljeću]] te sedma godina [[2020-ih]]. Trenutno je obilježena većom eskalacijom sukoba u Amerikama i Bliskom Istoku. Na početku siječnja je SAD izveo vojnu operaciju u Venezueli u kojoj je zarobljen predsjednik [[Nicolás Maduro]]. Operacija je dovela do blokade izvoza nafte iz Venezuele što je doprinjelo krizi na Kubi. U veljači je Pakistan izveo zračne napade na Afganistan što je dovelo do otvorenog sukoba izveđu dvije države. U Iranu je vlast nasilno gušila prosvjede koji su započeli prošle godine, što je dovelo do desetaka tisuća ubijenih. Krajem veljače su SAD i Izrael, pod vodstvom [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]], započele [[Rat u Iranu 2026.|rat protiv Irana]]. Ubijen je [[ajatolah]] [[Ali Hamenei]] uz desetak drugih iranskih vladara. Iran je potom lansirao tisuće dronova i projektila na više država u regiji, dok su SAD i Izreal nastavili sa zračnim napadima. Rat je doveo do blokade [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], raseljenog stanovništva, velike ekonomske krize i proširanje sukoba na [[Libanon]]. [[NASA]] je početkom travnja lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od 1972. godine. == Događaji == ===Siječanj=== * [[1. siječnja]] **[[Hrvatski radio]] pokrenuo je maraton „100 glasova u 100 sati za 100 godina” na Drugom programu s ciljem rušenja [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovog rekorda]] za najveći broj voditelja u radijskom maratonu. Rekord je postignut na [[Nova godina|Novu godinu]] u sklopu obilježavanja stote obljetnice [[HRT|HRT-a]].<ref> [https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-radio-srusio-guinnessov-rekord-u-radijskom-maratonu/2745816.aspx Hrvatski radio srušio Guinnessov rekord u radijskom maratonu] index.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Bugarska]] je usvojila [[euro]], postajući 21. članica [[eurozona|eurozone]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bugarska-uvela-euro-postala-21-clanica-eurozone-15658001 Bugarska uvela euro, ima i onih koji stanovništvo plaše - Hrvatskom: „Vidite što se njima dogodilo”] jutarnji.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Cipar]] je započeo svoju ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]].<ref>[https://www.ukrinform.net/rubric-ato/4075519-cyprus-promises-new-approach-during-eu-council-presidency.html Cyprus promises „new approach” during EU Council presidency] ukrinform.net Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** U požaru u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] 47 ljudi je poginulo, a 115 je ozlijeđeno.<ref>[https://news.sky.com/story/what-we-know-about-deadly-new-years-fire-at-swiss-ski-resort-13489204 What we know about deadly New Year's fire at Swiss ski resort] news.sky.com Preuzeto 2. siječnja 2026.</ref> * [[2. siječnja]] – Odlukom predsjednika [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo|Teodora Obianga Ngueme Mbasoga]] novi glavni grad države je [[Ciudad de la Paz]] koji je zamijenio [[Malabo]].<ref>[https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ Equatorial Guinea proclaims new capital] apanews.net Preuzeto 6. siječnja 2026.</ref> * [[3. siječnja]] – [[Američki napadi u Venezueli 2026.|Američki napadi u Venezueli]] pod kodnim nazivom ''Operacija potpuna odlučnost'' koji su bili usmjereni na više lokacija na sjeveru Venezuele, uključujući glavni grad [[Caracas]]. U sklopu operacije zarobljen je predsjednik [[Nicolás Maduro]].<ref>[https://abcnews.go.com/International/live-updates/venezuela-live-updates-trump-give-details-after-us/?id=127792811&entryId=128870790 Zračni napadi SAD-a na Venezuelu pod nazivom Operacija Absolute Resolve] ABC News. Preuzeto 3. siječnja 2026.</ref> * [[5. siječnja]] – [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila prisegu kao privremena [[Predsjednik Venezuele|predsjednica Venezuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].<ref>{{Citiranje weba|date=5. siječnja 2026.|title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim president|url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/|url-status=live|access-date=4. travnja 2026.|website=Reuters}}</ref> * [[6. siječnja]] **Zatvaranjem Svetih vrata [[Bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra u Vatikanu]] [[papa]] [[lav XIV.]] zaključio [[Jubilejska godina 2025.|Jubilej nade]].<ref>[https://hkm.hr/vijesti/vatikan/papa-zatvorio-sveta-vrata-milijuni-ljudi-presli-su-prag-crkve-sto-su-pronasli/ Papa zatvorio Sveta vrata: Milijuni ljudi prešli su prag crkve. Što su pronašli?] hkm.hr, [[Hrvatska katolička mreža]], objavljeno 6. siječnja 2025.</ref> **Borbe između snaga sirijske vlade i kurdskih [[Sirijske demokratske snage|Sirijskih demokratskih snaga]], početak ofenzive u sjeveroistočnoj Siriji.<ref>{{Citiranje weba| title=SYRIA Displacement resulting from conflict escalation in Aleppo | url=https://www.acaps.org/fileadmin/Data_Product/Main_media/20260115_ACAPS_Syria_-_escalation_of_conflict.pdf | access-date=2026-02-02}}</ref> *[[9. siječnja]] ** Kvalificirana većina država članica Europske unije odobrila je [[Sporazum o slobodnoj trgovini Europska unija – Mercosur]].<ref>[https://www.politico.eu/article/eu-countries-approve-mercosur-trade-deal-for-signature/ EU countries approve Mercosur trade deal after 25 years of talks] politico.eu Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> ** [[Prosvjedi u Iranu 2025.-2026.|Prosvjedi u Iranu]] zahvatili su sve pokrajine zemlje.<ref>[https://www.theguardian.com/global-development/2026/jan/09/iran-supreme-leader-harsher-crackdown-protest-movement-swells New protests erupt in Iran as supreme leader signals upcoming crackdown] theguardian.com Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> * [[10. siječnja]] – U [[franjevci|franjevačkom redu]] otvorena je jubilejska [[Godina svetog Franje]].<ref name=GSF>[https://ofm.hr/izvanredna-jubilarna-godina-u-franjevackim-samostanskim-crkvama/ Izvanredna jubilarna godina u franjevačkim samostanskim crkvama] ofm.hr, [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]], objavljeno 10. siječnja 2026., sadrži i prijevod [https://ofm.hr/wp-content/uploads/2026/01/Decreto_Giubileo_Francescono-IT.pdf Proglasa]</ref> * [[17. siječnja]] – Zemni ostaci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[19. siječnja]] – Desetci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova u Španjolskoj.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/teska-nesreca-u-spanjolskoj-u-sudar-dva-vlaka-poginula-21-osoba-1925729 Užas u Španjolskoj: Deseci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova. Prizori su strašni] vecernji.hr/ 24. siječnja 2026.</ref> ===Veljača=== * [[18. veljače]] – Na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]] provedena završna identifikacija devetero ekshumiranih žrtava [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], od kojih su četvorica [[hrvatski branitelj]]i (Stjepan Boni, Ivan Senčić, Zvonimir Miljak i Josip Šoštarić), a petero civili (Ljubica Čonda, Pavao Škrinjarić, Stjepan Lončar i Antun Ordanić).<ref>[https://branitelji.gov.hr/vijesti/identificirano-devet-zrtava-iz-domovinskog-rata/5144 Identificirano devet žrtava iz Domovinskog rata] ''branitelji.gov.hr'', Ministarstvo hrvatskih branitelja. Objavljeno 18. veljače 2026.</ref> * [[21. veljače]] ** Više tisuća prosvjednika na [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trgu kralja Tomislava]] i [[Zrinjevac|Zrinjevcu]] prosvjedovalo protiv izgradnje klaonice i farmi pilića kod [[Sisak|Siska]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-prosvjed-protiv-klaonica-i-farmi-pilica-kod-siska-takav-projekt-je-neprihvatljiv-foto-20260221 U Zagrebu prosvjed protiv klaonica i farmi pilića kod Siska: Takav projekt je neprihvatljiv] tportal.hr, objavljeno 21. veljače 2026.</ref> ** [[Afganistansko–pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski sukob]]<ref>[https://amu.tv/227611/ Victims of Pakistani airstrike buried as others remain under rubble] amu.tv. Preuzeto 22. veljače 2026.</ref> * [[28. veljače]] – [[Izrael]] i [[SAD]] napali su [[Iran]] čime je počeo [[Rat u Iranu 2026.]]<ref>{{Cite web|date=28 February 2026|title=Israel launches surprise attack on Iran|url=https://www.jpost.com/israel-news/article-888248|access-date=28 February 2026|website=The Jerusalem Post|language=en}}</ref> ===Ožujak=== ===Travanj=== * [[1. travnja]] – [[NASA]] je lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od misije [[Apollo 17]] u prosincu 1972. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2. travnja 2026.|title=Prvi let s posadom prema Mjesecu u više od 50 godina|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/nasa-lansirala-artemis-ii-prvi-let-s-posadom-prema-mjesecu-u-vise-od-50-godina-12650618|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[6. travnja]] – Posada [[Artemis II|Artemisa II]] srušila je rekord za najudaljeniju točku od Zemlje na kojoj se nalazio čovjek ({{Broj|406778}} km), putujući preko tamne strane Mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|date=6. travnja 2026.|title=Čovjek je otišao najdalje od Zemlje u povijesti, srušen rekord Apolla 13|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/artemis-2-usao-u-gravitacijsku-sferu-mjeseca-12656293|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[7. travnja]] – [[Nacionalna skupština Vijetnama]] izabrala je [[Tô Lâm|Tôa Lâma]] za novog [[Predsjednik Vijetnama|predsjednika Vijetnama]].<ref>{{Citiranje weba| url=https://english.news.cn/20260407/ed18537e45de4a1dabae914f80d5a145/c.html | title=Vietnamese party chief elected state president | publisher=Xinhua | work=english.news.cn | date=7 April 2026 | accessdate=7 April 2026}}</ref> * [[8. travnja]] ** [[Rat u Iranu 2026.|Rat u Iranu]]: SAD i Iran su dogovorili dvotjedno primirje nakon Trumpova ultimatuma vezanog za Hormuški tjesnac.<ref>{{Citiranje weba|date=8. travnja 2026.|title=Trump pristao na primirje s Iranom, zasad odustao od "uništenja civilizacije"|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/trump-pristao-na-primirje-s-iranom-zasad-odustao-od-unistenja-civilizacije--12659364|url-status=live|access-date=12. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> ** [[Izrael]] je izveo zračne napade na infrastrukturu [[Hezbollah]]a u [[Libanon]]u. Više od 300 ljudi je ubijeno, dok je {{broj|1000}} ozlijeđeno.<ref>{{Citiranje novina |title=Israeli military launches largest strikes against Hezbollah in Lebanon |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israeli-military-launches-largest-strikes-against-hezbollah-lebanon-2026-04-08/ |date=2026-04-08 |access-date=2026-04-09 |work=Reuters}}</ref> * [[10. travnja]] – [[Predsjednički izbori u Džibutiju 2026.|Predsjednički izbori u Džibutiju]]: Aktualni predsjednik [[Ismaïl Omar Guelleh]] je s uvjerljivom pobjedom ponovno izabran za šesti mandat.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Izbori u Džibutiju: predsjednik Ismail Omar Guelleh osvojio šesti mandat |url=https://stijena.info/izbori-u-dzibutiju/ |access-date=2026-04-13 |website=stijena.info |language=hr}}</ref> * [[11. travnja]] – Posada Artemisa II uspješno se vratila na Zemlju.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Astronauti Artemisa II sletjeli na Zemlju i zaključili lunarnu misiju |url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/astronauti-misije-artemis-2-sletjeli-na-zemlju-i-zakljucili-10-dnevnu-lunarnu-misiju-12664870 |access-date=2026-04-13 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> * [[12. travnja]] **[[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Mađarskoj]]: Oporbena stanka [[Tisza]], s [[Peter Magyar|Péterom Magyarom]] na čelu, premoćno je pobjedila premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] čime je završena 16-godišnja vladavina [[Fidesz]]a.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-12 |naslov=Mađarska slavi pad Viktora Orbana |url=https://vijesti.hrt.hr/eu/madari-na-biralistima-orbanu-peti-mandat-ili-kraj-vladavine--12666120 |access-date=2026-04-15 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> **Održani su [[Predsjednički izbori u Beninu 2026.|predsjednički izbori u Beninu]]. Pobjedio je aktualni predsjednik [[Romuald Wadagni]].<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-14 |naslov=Presidential election in Benin: Wadagni wins by a landslide (94.05%) with a turnout of 58.75% (CENA). |url=https://beninwebtv.bj/en/presidential-election-in-benin-wadagni-wins-by-a-landslide-94-05-with-a-turnout-of-58-75-cena/ |access-date=2026-04-15 |website=Benin Web TV |language=en}}</ref> * [[14. ožujka]] – U izraelskim napadima na pojas Gaze ubijeno devetero ljudi, među njima i dvojica dječaka.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/gaza-u-izraelskim-napadima-ubijeno-devetero-ljudi-12670140 Gaza: U izraelskim napadima ubijeno devetero ljudi] ''HRT Vijesti'', objavljeno 14. travnja 2026.</ref> ===Budući događaji=== * [[16. svibnja]] – [[Pjesma Eurovizije 2026.]] * Predviđen završetak gradnje [[Sagrada Família|crkve bazilike i eksprijatorija sv. Obitelji u Barceloni]], čija je gradnja počela 1882. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |naslov=La Sagrada Familia|website=barcelona.vivelaciudad.es |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229032826/http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |archive-date=29. prosinca 2008. |access-date=4. svibnja 2015.}}</ref> * XIII. [[Susret hrvatske katoličke mladeži]] u [[Požega|Požegi]].<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/pozeska-biskupija-bit-ce-domacin-13-susreta-hrvatske-katolicke-mladezi/ Požeška biskupija bit će domaćin 13. susreta hrvatske katoličke mladeži] ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. Objavljeno 4. svibnja 2024.</ref> ==Šport== {{glavni|Šport u 2026.}} * [[10. siječnja|10.]] – [[25. siječnja]] – [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.]] * [[15. siječnja]] – [[1. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]] * [[21. siječnja]] – [[7. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.]] * [[6. veljače|6.]] – [[22. veljače]] – [[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.]] * [[9. travnja|9.]] – [[12. travnja]] – [[Reli Hrvatska]] 2026. * [[30. svibnja]] – [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.]] * [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[10. kolovoza|10.]] – [[16. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.]] * [[3. prosinca|3.]] – [[16. prosinca]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Češka, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Turska 2026.]] == Rođenja == * == Smrti == === Siječanj === * [[2. siječnja]] **[[Nikša Stančić]], hrvatski povjesničar (* [[1938.]]) **[[Tomislav Sabljak]], hrvatski književnik (* [[1934.]]) *[[8. siječnja]] – [[Uljana Semjonova]], latvijska košarkašica (* [[1952.]]) * [[9. siječnja]] ** [[Hans Herrmann]], njemački vozač automobilističkih utrka (* [[1928.]]) ** [[Josip Oslić]], hrvatski filozof, teolog i svećenik (* [[1953.]]) ** [[Miroslav Sinčić]], hrvatski književnik, novinar i publicist (* [[1937.]]) * [[10. siječnja]] – [[Erich von Däniken]], švicarski pisac (* [[1935.]]) * [[15. siječnja]] – [[Ante Grgurević]], hrvatski košarkaš i trener (* [[1975.]]) * [[19. siječnja]] ** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometaš i trener (* [[1977.]]) ** [[Valentino (modni dizajner)|Valentino]], talijanski modni dizajner (* [[1932.]]) * [[22. siječnja]] ** [[John L. Allen]], američki publicist (* [[1965.]]) ** [[Đani Kovač]], hrvatski atletičar (* [[1939.]]) * [[26. siječnja]] – [[Sly Dunbar]], jamajčanski glazbenik (* [[1952.]]) * [[30. siječnja]] – [[Catherine O'Hara]], američka glumica (* [[1954.]]) === Veljača === * [[7. veljače]] – [[Brad Arnold]], američki pjevač (* [[1978.]]) * [[11. veljače]] ** [[Cees Nooteboom]], nizozemski pisac (* [[1933.]]) ** [[James Van Der Beek]], američki glumac (* [[1977.]]) * [[15. veljače]] ** [[Robert Duvall]], američki glumac i redatelj (* [[1931.]]) ** [[Goran Sukno]], hrvatski vaterpolist (* [[1959.]]) * [[17. veljače]] – [[Jesse Jackson]], američki političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik (* [[1941.]]) * [[18. veljače]] ** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački političar (* [[1943.]]) ** [[Jan Timman]], nizozemski šahist (* [[1951.]]) * [[19. veljače]] ** [[Eric Dane]], američki glumac (* [[1972.]]) ** [[Polycarp Pengo]], tanzanski kardinal i nadbiskup (* [[1944.]]) * [[23. veljače]] – [[Zilko Žolja]], bosanskohercegovački teolog i kaligraf (* [[1931.]]) * [[25. veljače]] – [[Ludwig Scotty]], nauruanski političar (* [[1948.]]) * [[28. veljače]] **[[Sandro Munari]], talijanski vozač relija (* [[1940.]]) **[[Ali Hamenei]], iranski svećenik i političar, vrhovni vođa Irana (* [[1939.]]) === Ožujak === * [[4. ožujka]] ** [[Luis del Castillo Estrada]], urugvajski biskup (* [[1931.]]) ** [[Georg Koch]], njemački nogometaš (* [[1972.]]) * [[5. ožujka]] – [[C. A. R. Hoare]], britanski računalni znanstvenik (* [[1934.]]) * [[8. ožujka]] – [[Anthony James Leggett]], britansko-američki fizičar (* [[1938.]]) * [[14. ožujka]] ** [[Lovorka Čoralić]], hrvatska povjesničarka (* [[1968.]]) ** [[Jürgen Habermas]], njemački sociolog i filozof (* [[1929.]]) * [[16. ožujka]] – [[Zrinka Kolak Fabijan]], hrvatska glumica (* [[1949.]]) * [[17. ožujka]] ** [[Ilija II.]], patrijarh Gruzijske pravoslavne Crkve (* [[1933.]]) ** [[Zlatko Šimenc]], hrvatski vaterpolist i rukometaš (* [[1938.]]) * [[19. ožujka]] – [[Chuck Norris]], američki glumac i majstor borilačkih vještina (* [[1940.]]) * [[20. ožujka]] ** [[J. Michael Bishop]], američki imunolog i mikrobiolog (* [[1936.]]) ** [[Robert Mueller]], ravnatelj FBI-ja (* [[1944.]]) * [[22. ožujka]] – [[Jean-Baptiste Phạm Minh Mẫn]], vijetnamski kardinal (* [[1934.]]) * [[23. ožujka]] – [[Chip Taylor]], američki tekstopisac i pjevač (* [[1940.]]) * [[24. ožujka]] – [[Gino Paoli]], talijanski kantautor (* [[1934.]]) * [[30. ožujka]] – [[Carlos Westendorp]], španjolski političar i diplomat (* [[1937.]]) === Travanj === * [[1. travnja]] – [[Suki Lahav]], izraelska glazbenica (* [[1951.]]) * [[5. travnja]] – [[Vlatko Cvrtila]], hrvatski akademik i geopolitički analitičar (* [[1965.]]) * [[6. travnja]] – [[Marija Krpan]], hrvatska glumica (* [[1954.]]) * [[7. travnja]] – [[Mircea Lucescu]], rumunjski nogometaš i trener (* [[1945.]]) * [[8. travnja]] ** [[Srećko Bogdan]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1957.]]) ** [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener (* [[1959.]]) == Obljetnice i godišnjice == * 25. godišnjica globalne [[Wikipedija|Wikipedije]] (15. siječnja) * 50. godišnjica smrti [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]] * 100. godišnjica rođenja [[Marilyn Monroe]] * 150. godišnjica rođenja [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] i [[Milan Begović|Milana Begovića]] * 200. godišnjica rođenja [[Matija Mesić|Matije Mesića]] * 200. godišnjica [[Samoborski fašnik|Samoborskog fašnika]] * 250. godišnjica [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]] * 270. godišnjica osnutka [[Bjelovar]]a * 400. godišnjica rođenja [[Klara Žižić|Klare Žižić]] * 400. godišnjica smrti [[Marin Getaldić|Marina Getaldića]] * 500. godišnjica [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i [[Cetinski sabor|Cetinskog sabora]] * 500. godišnjica rođenja [[Franjo Tahy|Franje Tahija]] * 800. godišnjica smrti [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje Asiškoga]] ([[Godina svetog Franje]])<ref name=GSF/> == Izvori == {{izvori}} b33wvb5fcjz8q97hxbgk4o1h5nsit6u 0 5903 7430494 7353592 2026-04-15T13:49:35Z NeptuneBot 239945 /* Mediji */ pravopis, replaced: [[RTL Grupa|RTL grupe]] → [[RTL Group]]a 7430494 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Izdvojeni članak|kolovoz 2005.}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Zagreb |vrsta = naselje i grad |grb = Coat of arms of Zagreb.svg |članak o grbu = [[Grb grada Zagreba]] |zastava = Flag of Zagreb.svg |članak o zastavi = Zastava grada Zagreba |slika = Montage_of_major_Zagreb_landmarks.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|GZG}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Tomislav Tomašević]] ([[Možemo!]]) |gradsko vijeće ime = [[Gradska skupština Grada Zagreba|Gradska skupština]] |gradsko vijeće = 47 |predsjednik vijeća = Matej Mišić ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) |samoupravne jedinice = 17 |naselja = [[#Naselja u sastavu Grada Zagreba|68 gradskih naselja]] |površina = 641,2 |površina uža = 305,8 |visina = 122 |z. širina = 45.80 |z. dužina = 15.97 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 767131 |stanovništvo uže = 663592 |svetac = [[Majka Božja od Kamenitih vrata]] |dan = [[31. svibnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 10000 Zagreb |pozivni broj = +385 (0)1 |autooznaka = ZG |web = {{URL|https://zagreb.hr/}} |bilješke = }} '''Zagreb''' je [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i najveći [[grad]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] po broju stanovnika. Grad Zagreb je kao glavni grad Hrvatske posebna teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica. Šire područje grada okuplja više od milijun stanovnika. Povijesno gledajući, grad Zagreb izrastao je iz dvaju naselja na susjednim brežuljcima, [[Gradec (Zagreb)|Gradeca]] i [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]]a, koji čine jezgru današnjega grada, njegovo povijesno središte (Gornji i dio Donjega Grada). Nalazi se na jugozapadnomu rubu [[Panonska nizina|Panonske nizine]] na prosječnoj [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 122 m, podno južnih padina [[Medvednica|Medvednice]], na lijevoj i desnoj obali [[Sava|rijeke Save]]. Položaj grada Zagreba, koji je na mjestu spajanja [[Alpe|alpskog]], [[Dinara|dinarskog]], [[jadran]]skog i [[Panonska nizina|panonskog]] područja, omogućio je Zagrebu postati most između [[Srednja Europa|srednjoeuropskoga]] i [[Jadran|jadranskoga područja]]. Jedini je [[glavni grad]] u svijetu koji počinje na slovo [[Z]]. Uz [[Beč]], jedini je europski glavni grad s vlastitom [[vinska cesta|vinskom cestom]] (otvorena 2009.).<ref>[https://www.infozagreb.hr/novosti/prva-zagrebacka-vinska-cesta Prva zagrebačka vinska cesta] ''infozagreb.hr''. Turistička zajednica Grada Zagreba. Objavljeno 3. studenoga 2009. </ref> Također, jedini je europski glavni grad sa [[skijalište]]m. Prema popisu stanovništva iz 2021. u Zagrebu živi 767.131 stanovnika. Kao najveći i glavni grad, Zagreb je [[Kultura Hrvatske|kulturno]], [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|znanstveno]], [[Gospodarstvo Hrvatske|gospodarsko]] i [[Politika Hrvatske|upravno]] središte [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]]. Sjedište je [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]]. Zahvaljujući ulozi najvećega [[Promet Hrvatske|prometnoga]] središta u Hrvatskoj, razvijenoj industriji s dugom tradicijom i znanstvenim i istraživačkim ustanovama, Zagreb je gospodarski najrazvijeniji grad u Hrvatskoj. == Ime == {{glavni|Ime grada Zagreba}} O postanku imena grada Zagreba postoje različite teorije. Po jednima se izvodi od [[glagol]]a ''zagrepsti'', odnosno, ukopati.<ref name="HEP">[http://icolim2011.hep.hr/default.aspx?id=51 ICOLIM - 10. međunarodna konferencija o radu pod naponom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222031625/http://icolim2011.hep.hr/default.aspx?id=51 |date=22. veljače 2014. }} Kaptol. Pristup stranicama: 5. prosinca 2012.</ref> Po drugima se dovodi u svezu sa starim hrvatskim imenom za obalu „b(e)reg” koju i danas koriste u [[krašić]]kom kraju gdje Zagreb nazivaju '''Zabreg'''. Većina [[povjesničar]]a danas smatra da ime Zagreb ima svoj korijen u složenici „zagrebb”, tj. „mjesto za utvrdom” ili pak „za brdom”.<ref name=":0">Hrvoje Gračanin, Zrinka Nikolić Jakus, Borislav Grgin, Nataša Štefanec, Hrvoje Petrić, Drago Roksandić, Krešimir Regan, Željko Holjevac, Zoran Grijak i Ivo Goldstein, ''Povijest grada Zagreba'', sv. 1, ''Od prethistorije do 1918'' (Zagreb: Novi Liber, 2012), 22.</ref> U novije vrijeme sve je prihvaćenija i teorija o tome da je prije osnivanja [[Zagrebačka biskupija|zagrebačke biskupije]] i naselja na [[Kaptol (Zagreb)|kaptolskom brdu]] ondje postojao [[samostan]] [[svetac zaštitnik|posvećen]] [[Sveti Gabriel|sv. Gabrijelu]] (''San Gabriel'', „Za'Gabriel”) od kojega je u konačnici i Zagreb dobio ime.<ref>Alerić, ''Najstarija zagrebačka tajna'', 75 - 98.</ref> === Povijest imena ''Zagreb'' === Iako je vremenom naziv ''Zagreb'' postao [[sinonim]]om za sva naselja na prostoru okolo i na [[Gradec (Zagreb)|gradečkomu]] i kaptolskomu brežuljku, a nakon spajanja naselja [[1850.]] godine i službeni naziv za ''novi'' grad, to nije oduvijek bilo tako. Naime, naziv ''Zagreb'' u početku se odnosio na kaptolski brežuljak, točnije na jedno od naselja na njemu. Iako [[Felicijanova isprava]] svjedoči da se [[Zagrebačka biskupija|biskupija osnovana sa središtem na Kaptolu]] nazivala ''zagrebačka'' ([[latinski jezik|lat.]] ''zagrabiensem episcopatum''), prvi spomen naziva Zagreb dolazi s popisa biskupskih posjeda iz [[1201.]] godine u latinskomu obliku '''''Zagrabia''''' i odnosi se na naselje na prostoru današnje Opatovine, koje se 40 godina kasnije ponovno javlja kao ''villa zagrabiensis''.<ref>Gračanin et al., ''Povijest grada Zagreba'', sv. 1, ''Od prethistorije do 1918'', str. 33.</ref> Da se naziv ''Zagreb'' u početku nije odnosio na naselje smješteno na susjednomu brdu svjedoči jedan od najranijih spomena zagrebačkoga Gradeca. Naime, nešto više od desetak godina nakon što je [[1242.]] godine [[Zlatna bula Bele IV.|Zlatnom bulom Bele IV.]] osnovan Gradec uz uvjet podizanja zidina, godine [[1261.]] spominje se naselje kao „utvrda Grič ''kraj Zagreba''”.<ref>Filip Šimunjak, ''[https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/gradec-zagreb/ Gradec (Zagreb) – Slavonska krajina]'', Bulwark of Europe.</ref> Svega pet godina kasnije, 1266. godine, naselje se ponovno spominje u jednoj od isprava Bele IV. u kojoj Bela IV. navodi „odredili smo da se sagradi utvrda na brdu Gradec ''kraj Zagreba''”.<ref>Gračanin et al., ''Povijest grada Zagreba, sv. 1, Od prethistorije do 1918'', str. 39.</ref> Od slavenskoga naziva ''Gradec'' razvio se i njemački oblik ''Grez'' ili ''Grech'', a u 13. stoljeću prvi se puta javlja i poznati njemački naziv za Zagreb ('''''Agram''''') u obliku ''Agrim''.<ref>[[Petar Skok]], ''Toponomastički prilozi'', poglavlje V, ''Zagreb'' (Ljubljana : [s.n.], 1928.), str. 10–11, 13–18.</ref> == Povijest == {{glavni|Povijest Zagreba}} O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i žedan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban reče: "Mando, dušo, ''zagrabi''"! Prvi pisani spomen Zagreba datira iz [[1094.]] godine kada je na Kaptolu osnovana [[Zagrebačka biskupija|biskupija]], što govori da je tu i ranije postojalo naselje. * 1242. Zagreb (tada [[Gradec (Zagreb)|Gradec]]) [[Zlatna bula Bele IV.|Zlatnom bulom]] [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|hrvatsko-ugarskog]] kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] postaje slobodni kraljevski grad. * 1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske. * 1607. [[Isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja [[Zagrebačko sveučilište|Zagrebačkog sveučilišta]]. * 1776. iz [[Varaždin]]a je u Zagreb preseljeno sjedište [[Hrvatsko kraljevsko vijeće|Hrvatskog kraljevskog vijeća]] (Vlade). * 7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vlaška Ves ujedinjeni u grad Zagreb. * 25. lipnja 1991. [[Sabor]] Republike Hrvatske proglašava neovisnost i suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad. * 22. ožujka 2020. [[Potres u Zagrebu 2020.|grad je zatresao potres]] magnitude M 5,5 po [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]]. == Zemljopis == [[Datoteka:Zagreb SPOT 1038.jpg|mini|lijevo|Satelitska snimka]] Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj Hrvatskoj, na južnim obroncima [[Medvednica|Medvednice]] te na obalama rijeke [[Sava|Save]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metra ([[Zrinjevac]]). Povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu [[Panonska nizina|Panonske nizine]], između [[Alpe|alpske]], [[Dinaridi|dinarske]], jadranske i panonske regije, uzrok je činjenici da se Zagreb nalazi na prometnom čvorištu puteva između [[Srednja Europa|Srednje]] i [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]] te [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Klima je u Zagrebu [[umjerena kontinentalna klima|umjerena kontinentalna]]. [[Ljeto|Ljeta]] su vruća i suha s prosječnim temperaturama od 20&nbsp;°C, dok su [[zima|zime]] hladne s prosječnim temperaturama od 1&nbsp;°C.<ref>[http://www.worldweather.org/019/c00070.htm Klima]</ref> == Stanovništvo == {{glavni|Stanovništvo Zagreba}} [[Datoteka:Piramida stanovništva Grada Zagreba, Popis 2021.png|mini|300px|Dobno-spolna piramida Grada Zagreba prema popisu 2021.]] Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine Grad Zagreb imao je 790 017 stanovnika. Prema novijim podacima iz 2018. grad ima 802 338 stanovnika. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine [[Hrvati]] (oko 92 %), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: [[Srbi]], [[Slovenci]], [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]] i [[Albanci]]. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se [[katolici]]ma (87 %), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: [[pravoslavlje|pravoslavna]] zajednica, [[islam]]ska zajednica (2 %), Evangelička crkva, Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, Adventistička crkva, [[Baptisti|Baptistička crkva]], [[židovstvo|židovska]] zajednica i Jehovini svjedoci. Oko 4 % izjašnjava se agnosticima, a 3,5 % ateistima. Najveće gradske četvrti su: [[Trešnjevka]] (više od 120 000 stanovnika), [[Novi Zagreb]] (više od 110 000 stanovnika) i [[Dubrava (kvart)|Dubrava]] (blizu 100 000 stanovnika). Po popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706 770 stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777 826 stanovnika. Metropolitansko područje grada imalo je 1 107 623 stanovnika 2013. godine. <center> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Zagreb |p1857=48266 |p1869=54761 |p1880=67188 |p1890=82848 |p1900=111565 |p1910=136351 |p1921=167765 |p1931=258024 |p1948=356529 |p1953=393919 |p1961=478076 |p1971=629896 |p1981=723065 |p1991=777826 |p2001=779145 |p2011=790017 |p2021=767131 |napomena=Nastao iz stare općine Grad Zagreb. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Zagreb |p1857=32203 |p1869=37001 |p1880=48136 |p1890=60910 |p1900=87239 |p1910=109029 |p1921=140815 |p1931=227838 |p1948=325223 |p1953=361564 |p1961=442768 |p1971=579943 |p1981=656380 |p1991=706770 |p2001=691724 |p2011=688163 |p2021=663592 |napomena=Naselje Zagreb povećano je 1981. pripajanjem naselja Branovec, Čučerje, Čugovec, Dankovec, Degidovec, Granešina, Jalševec, Medvedski Breg, Miroševec, Novaki Granešinski, Novoselec Granešinski, Oporovec, Pionirski Grad, Podbrežje, Slanovec i Trstenik, koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971., osim za bivše naselje Pionirski Grad za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje Zagreb također je povećano pripajanjem naselja Blato, Glogovec Zaprudski, Hrelići, Jakuševec, Klara, Otočec Zaprudski, Otok Zaprudski i Remetinec Stupnički. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja Hrelići i Jakuševec pripojeni su naselju Veliko Polje, a naselja Klara naselju Donji Čehi. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja Botinec i Buzin, u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981., dijela naselja Gornji Čehi, u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961., dijela naselja Lučko, u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971., i nenaseljenog dijela područja naselja Zadvorsko. Naselje Zagreb sadrži podatke i za bivša naselja Bačun, Bidrovec, Bijenik, Bizek, Bliznec, Borčec, Borongaj, Črnomerec, Čulinec, Dedići, Dešćevec, Dolec, Dolje, Dolje Podsusedsko, Donje Vrapče, Donji Bukovec, Donji Markuševec, Dubrava Markuševečka, Frateršćica, Goljak, Gorenci, Gornja Kustošija, Gornje Vrapče, Gornji Bukovec, Gornji Markuševec, Gornji Stenjevec, Gračani, Horvati, Jačkovina, Jagodišće, Jankomir, Jarek Podsusedski, Jarun, Kostanjek, Krvarići, Kustošija, Lašćina, Lisičina, Lukšići, Ljubljanica, Mikulići, Mlinovi, Opatovina, Perjavica, Petruševec, Podsused, Popovec, Prečko, Remete, Resnički Gaj, Resnik, Retkovec, Rudeš, Stenjevec, Šestine, Šestinski Kraljevec, Špansko, Štefanovec, Trnava, Trnava Resnička, Vidovec, Vrapče, Vukomerec i Žitnjak, koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} </center> == Uprava == [[Datoteka:Starogradska vijećnica.jpg|mini|[[Stara gradska vijećnica u Zagrebu|Gornjogradska vijećnica]], sjedište Gradske skupštine]] Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima status [[Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj|jedinica lokalne samouprave]] ([[Hrvatske općine i gradovi|grad]]) koja ujedno ima i položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno [[Hrvatske županije|županije]]. Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001, 125/08, 36/09, 119/14).<ref>[http://www.zakon.hr/z/363/Zakon-o-Gradu-Zagrebu Zakon o Gradu Zagrebu, pristupljeno 19. rujna 2016.]</ref> Tijela Grada Zagreba jesu: * Gradska skupština i * Gradonačelnik [[Gradska skupština Grada Zagreba|Gradska skupština]] je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skupština ima 48 gradskih zastupnika<ref>[https://skupstina.zagreb.hr/raspodjela-mandata/183]</ref> koji se biraju na neposrednim izborima [[izborni sustav|razmjernim sustavom]] primjenom [[d'Hondtova metoda|d'Hondtove metode]]. Njen aktualni saziv izabran je na [[Hrvatski lokalni izbori 2021.|lokalnim izborima]] 16. svibnja 2021. godine. Na konstituirajućoj sjednici novog saziva Gradske skupštine, održanoj 17. lipnja 2021.,<ref>{{Citiranje weba |title=Konstituirajuća sjednica Gradske skupštine Grada Zagreba 2021. |url=https://skupstina.zagreb.hr/konstituirajuca-sjednica-gradske-skupstine-grada-zagreba-2021/3093 |url-status=live |access-date=2022-02-12 |website=skupstina.zagreb.hr}}</ref> za predsjednika Gradske skupštine izabran je [[Joško Klisović]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]), a za potpredsjednike [[Ivana Kekin]] ([[Nova ljevica (Hrvatska)|NL]]), [[Teodor Celakoski]] ([[Zagreb je NAŠ!]]), [[Mislav Herman]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) i [[Igor Peternel]] ([[Domovinski pokret|DP]]). Stranački sastav Gradske skupštine dana 16. svibnja 2021. bio je:<ref>{{Citiranje weba |title=Političke stranke u Gradskoj skupštini |url=https://skupstina.zagreb.hr/politicke-stranke-u-gradskoj-skupstini/35 |access-date=2022-02-12 |website=skupstina.zagreb.hr}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:right" |- style="background-color:#efefef" ! align="center" | Stranka || align="center" | Broj zastupnika |- | [[Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti]] ([[Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti|BM 365]]) || 4 |- | [[Blok za Hrvatsku]] ([[Blok za Hrvatsku|BZH]]) || 1 |- | [[Domovinski pokret]] ([[Domovinski pokret|DP]]) || 2 |- | [[Hrvatska demokratska zajednica]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) || 5 |- | [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]] ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]) || 1 |- | [[Most nezavisnih lista]] ([[Most nezavisnih lista|MOST]]) || 2 |- | [[Nova ljevica (Hrvatska)|Nova ljevica]] ([[Nova ljevica (Hrvatska)|NL]]) || 3 |- | [[Samostalna demokratska srpska stranka]] ([[Samostalna demokratska srpska stranka|SSDS]]) || 1 |- | [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) || 4 |- | [[Zagreb je NAŠ!]] || 19 |- | [[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH]] ([[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|ORaH]]) || 1 |- | [[Zelena lista]] ([[Zelena lista|ZL]]) || 1 |- | Nestranački gradski zastupnici || 4 |- class="sortbottom" | '''Ukupno''' || '''48''' |- |} === Gradonačelnici === {{glavni|Dodatak:Popis zagrebačkih gradonačelnika}} [[Datoteka:Zagreb City Hall, 2025.jpg|mini|[[Nova gradska vijećnica u Zagrebu]], sjedište gradonačelnika i Uprave grada Zagreba, 2025.]] [[Gradonačelnik]] je nositelj izvršne vlasti Grada Zagreba. Bira se na lokalnim izborima neposredno [[izborni sustav|većinskim dvokružnim sustavom]] (ako u prvom krugu kandidat ne osvoji apsolutnu većinu danih glasova, održava se drugi krug u kojeg ulaze dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu, pobjeđuje kandidat koji je dobio više glasova). Gradonačelnik ima i dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim. Kao nositelj izvršne vlasti, predstavlja Grad Zagreb, Skupštini podnosi prijedloge odluka, proračuna i drugih akata, na temelju javnog natječaja imenuje pročelnike gradskih ureda, te obnaša i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradonačelnik (sa zamjenicima) može se opozvati putem referenduma ako opoziv zatraži najmanje 20 % birača u Gradu Zagrebu, za opoziv treba glasati većina izašlih birača uz uvjet da ta većina čini najmanje 1/3 ukupnog broja birača u Gradu Zagrebu. U Gradu Zagrebu gradonačelnik je i predstavnik središnje vlasti Republike Hrvatske. [[Datoteka:Veceslav Holjevac Zagreb.jpg|mini|desno|250px|Spomenik [[Većeslav Holjevac|Većeslavu Holjevcu]], jednom od najznačajnijih zagrebačkih gradonačelnika za vrijeme čijeg se mandata Zagreb proširio i na desnu obalu rijeke [[Sava|Save]]]] Upravne poslove iz samoupravne nadležnosti Grada Zagreba te poslove prenesenog djelokruga državne vlasti obavljaju upravna tijela Grada Zagreba (uredi, zavodi, službe) na čelu kojih su pročelnici, koje temeljem javnog natječaja, imenuje gradonačelnik (među njima gradonačelnik određuje i koordinatora državne uprave za područje Grada Zagreba). Ured gradonačelnika i uprave smješten je u [[Nova gradska vijećnica u Zagrebu|Novoj gradskoj vijećnici]]. Popis svih zagrebačkih gradonačelnika<ref>[http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=122 Gradonačelnici grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090707212340/http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=122 |date=7. srpnja 2009. }}, pristupljeno 1. travnja 2018.</ref> od ujedinjenja svih naselja u jedinstveni grad Zagreb [[1850.]]: {| style="width:65%;" |- |valign="top"| * [[Tomislav Tomašević]] (2021. – ''danas'') * [[Jelena Pavičić Vukičević]] (2021.) * [[Milan Bandić]] (2000. – 2002.; 2005. – 2021.) * [[Vlasta Pavić]] (2002. – 2005.) * [[Marina Matulović Dropulić]] (1996. – 2000.) * [[Branko Mikša]] (1993. – 1995.) * [[Boris Buzančić]] (1990. – 1993.) * [[Mato Mikić]] (1982. – 1983.; 1986. – 1990.) * [[Tito Kosty]] (1985. – 1986.) * [[Zorislav Šonje]] (1984. – 1985.) * [[Aleksandar Varga]] (1983. – 1984.) * [[Ivo Latin]] (1978. – 1982.) * [[Ivo Vrhovec]] (1972. – 1978.) * [[Josip Kolar Matek]] (1967. – 1972.) * [[Ratko Karlović]] (1967.) * [[Pero Pirker]] (1963. – 1967.) * [[Većeslav Holjevac]] (1952. – 1963.) * [[Mirko Pavleković]] (1951. – 1952.) * [[Milivoj Rukavina]] (1950. – 1951.) * [[Mika Špiljak]] (1949. – 1950.) * [[Dragutin Saili]] (1945. – 1949.) * [[Eugen Starešinić]] (1944. – 1945.) * [[Ivan Werner]] (1941. – 1944.) * [[Jozo Dumandžić]] (1941.) * [[Mate Starčević]] (1939. – 1941.) | * [[Teodor Peičić]] (1937. – 1939.) * [[Rudolf Erber]] (1934. – 1936.) * [[Ivo Krbek]] (1932. – 1934.) * [[Stjepan Srkulj]] (1917. – 1919.; 1928. – 1932.) * [[Vjekoslav Heinzel]] (1920. – 1928.) * [[Svetozar Delić]] (1920.) * [[Janko Holjac]] (1910. – 1917.) * [[Milan Amruš]] (1890. – 1892.; 1904. – 1910.) * [[Adolf Mošinsky]] (1892. – 1904.) * [[Ignjat Sieber]] (1887. – 1890.) * [[Nikola Badovinac]] (1885. – 1887.) * [[Josip Hoffmann]] (1881. – 1885.) * [[Matija Mrazović]] (1879. – 1881.) * [[Stanko Andrijević]] (1876. – 1879.) * [[Ivan Vončina]] (1873. – 1876.) * [[Stjepan Vrabčević]] (1873.) * [[Pavao Hatz]] (1872. – 1873.) * [[Dragutin pl. Czekus]] (1869. – 1872.) * [[Makso Mihalić]] (1868. – 1869.) * [[Vjekoslav Frigan]] (1861. – 1868.) * [[Johan Lichtenegger]] (1858. – 1861.) * [[Svetozar Kušević]] (1858.) * [[Josip F. Haerdtl]] (1857.) * [[Janko Kamauf]] (1851. – 1857.) |} == Naselja u sastavu Grada Zagreba == Grad Zagreb prostire se na površini od 641&nbsp;km². Područje Grada Zagreba, osim naselja Zagreb, obuhvaća i 69 drugih [[naselje|naselja]]. To su: {{div col|cols=5}} * [[Adamovec]] * [[Belovar]] * [[Blaguša]] * [[Botinec]] * [[Brebernica]] * [[Brezovica (Zagreb)|Brezovica]] * [[Budenec]] * [[Buzin (Zagreb)|Buzin]] * [[Cerje (Zagreb)|Cerje]] * [[Demerje]] * [[Desprim]] * [[Dobrodol]] * [[Donji Čehi]] * [[Donji Dragonožec]] * [[Donji Trpuci]] * [[Drenčec]] * [[Drežnik Brezovički]] * [[Dumovec]] * [[Đurđekovec]] * [[Gajec]] * [[Glavnica Donja]] * [[Glavnica Gornja]] * [[Glavničica]] * [[Goli Breg]] * [[Goranec (Zagreb)|Goranec]] * [[Gornji Čehi]] * [[Gornji Dragonožec]] * [[Gornji Trpuci]] * [[Grančari]] * [[Havidić Selo]] * [[Horvati]] * [[Hrašće Turopoljsko]] * [[Hrvatski Leskovac]] * [[Hudi Bitek]] * [[Ivanja Reka]] * [[Jesenovec]] * [[Ježdovec]] * [[Kašina]] * [[Kašinska Sopnica]] * [[Kučilovina]] * [[Kućanec]] * [[Kupinečki Kraljevec]] * [[Lipnica (Zagreb)|Lipnica]] * [[Lučko]] * [[Lužan]] * [[Mala Mlaka]] * [[Markovo Polje]] * [[Moravče]] * [[Odra (Zagreb)|Odra]] * [[Odranski Obrež]] * [[Paruževina]] * [[Planina Donja]] * [[Planina Gornja]] * [[Popovec]] * [[Prekvršje]] * [[Prepuštovec (Zagreb)|Prepuštovec]] * [[Sesvete]] * [[Soblinec]] * [[Starjak]] * [[Strmec (Zagreb)|Strmec]] * [[Šašinovec]] * [[Šimunčevec]] * [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]] * [[Vuger Selo]] * [[Vugrovec Donji]] * [[Vugrovec Gornji]] * [[Vurnovec]] * [[Zadvorsko]] * [[Žerjavinec]] {{div col end}} == Gradske četvrti == {{glavni|Zagrebačke gradske četvrti}} [[File:Zagreb Gornji grad.jpg|mini|desno|[[Gornji grad]] iz zraka]] [[File:Zagreb areal view (13).jpg|mini|desno|[[Donji grad]] iz zraka]] [[File:Zagreb Ilica.jpg|mini|desno|[[Ilica]], najpoznatija zagrebačka trgovačka ulica, povezuje [[Donji grad]] i [[Črnomerec]]]] [[File:BASA-142K-1-488-1-Zagreb.jpeg|mini|desno|Trg dr. Ante Starčevića]] [[Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|mini|desno|Tramvaj [[TMK 2200]]]] [[Datoteka:MAN Lion City G ZET.jpg|mini|desno|Autobus [[MAN SE|MAN]] Lion's City G]] Na području Grada Zagreba [[1999.]] osnovane su [[gradska četvrt|gradske četvrti]] i [[mjesni odbor]]i kao oblici mjesne samouprave. U Gradu Zagrebu osnovano je 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zagreb.hr/SlGlasnik.nsf/8e04733c677c2392c1256992002dacf1/67bbbfef1a4d0632c1256e01003beb73?OpenDocument |title=www.zagreb.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20081202174310/http://www.zagreb.hr/SlGlasnik.nsf/8e04733c677c2392c1256992002dacf1/67bbbfef1a4d0632c1256e01003beb73?OpenDocument |archive-date=2. prosinca 2008. |access-date=5. listopada 2007.}}</ref> Mjesni su odbori osnovani za pojedini dio gradske četvrti, pojedino naselje ili više međusobno povezanih manjih naselja, ili dio većeg naselja koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu cjelinu. Četvrti se neformalno dijele na «kvartove», odnosno manje četvrti određene specifičnom izgradnjom, urbanizmom i stanovništvom koje ih naseljava. Dobrim za život općenito se smatra nekoliko četvrti. Prva je centar grada ([[Donji grad]] i [[Gornji grad]]) zbog raznolikosti sadržaja i dobre urbane opremljenosti. Druga je [[Podsljeme|podsljemenska zona]], koja predstavlja svojevrsni rezidencijalni dio Zagreba (bivši tzv. ljetnikovački predjeli), u koje spadaju: [[Šalata]], [[Tuškanac]], [[Pantovčak]], [[Horvatovac]], [[Zelengaj]], [[Vrhovec]] i dr. Na trećem su mjestu novija stambena naselja u četvrti [[Jarun]], privlačna zbog blizine rekreacijskog područja, te druga naselja s pretežito novogradnjom (primjerice [[Špansko]]). Četvrti kao što su [[Trešnjevka]], [[Trnje]], [[Peščenica – Žitnjak]] su bivše radničke četvrti građene u stilu naselja po mjeri čovjeka, koje proživljavaju snažnu urbanizaciju i još uvijek nemaju dobru urbanu opremljenost, a isti je slučaj s velikim naseljenim područjem na istočnom rubu grada, [[Dubrava (kvart)|Dubravom]]. [[Novi Zagreb]] građen je u potpunosti u drugoj polovici 20. stoljeća kao velika skupina stambenih naselja na južnoj obali [[Sava|Save]]. Karakteriziraju ga široke avenije, zelene površine te zgrade i neboderi građene u duhu funkcionalizma. Novi Zagreb ima vrlo dobar urbanitet, a lokacija [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkog velesajma]], [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeja suvremene umjetnosti]] (u naselju [[Sopot (Zagreb)|Sopot]]), uređenje parka i jezera [[Bundek]], otvaranje novog trgovačkog centra (''Avenue Mall'') koji je postao središtem okupljanja ljudi, te izgradnja novih stambenih zgrada, znači postupno poboljšanje urbanog života u ovom velikom gradskom području. Zagrebačke gradske četvrti su: {|class="sortable wikitable" style="text-align:right" |- ! R. br. ! Četvrt ! Površina (km²) ! Stanovništvo<br/>(2011.)<ref>[https://web.dzs.hr/Eng/censuses/census2011/results/htm/e01_01_01_cet/E01_01_01_zup21_cet.html Stanovništvo 2011.]</ref> ! Stanovništvo<br/>(2001.)<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dzs.hr/Eng/censuses/Census2001/Popis/E01_01_03/e01_01_03_zup22.html |title=Stanovništvo 2001. |access-date=20. prosinca 2017. |archive-date=14. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170114064617/http://www.dzs.hr/Eng/censuses/Census2001/Popis/E01_01_03/e01_01_03_zup22.html |url-status=dead }}</ref> ! Gustoća<br/>(2001.) |- |1. ||style="text-align:left"|[[Donji grad]] ||3,01 ||37 123 ||45 108 ||14 956 |- |2. ||style="text-align:left"|[[Gornji grad – Medveščak]] ||10,12 ||31 279 ||36 384 ||3593 |- |3. ||style="text-align:left"|[[Trnje]] ||7,37 ||42 126 ||45 267 ||6146 |- |4. ||style="text-align:left"|[[Maksimir]] ||14,35 ||49 448 ||49 750 ||3467 |- |5. ||style="text-align:left"|[[Peščenica – Žitnjak]] ||35,30 ||56 446 ||58 283 ||1651 |- |6. ||style="text-align:left"|[[Novi Zagreb – istok]] ||16,54 ||59 227 ||65 301 ||3947 |- |7. ||style="text-align:left"|[[Novi Zagreb – zapad]] ||62,59 ||58 025 ||48 981 ||782 |- |8. ||style="text-align:left"|[[Trešnjevka – sjever]] ||5,83 ||55 342 ||55 358 ||9499 |- |9. ||style="text-align:left"|[[Trešnjevka – jug]] ||9,84 ||66 595 ||67 162 ||6828 |- |10. ||style="text-align:left"|[[Črnomerec]] ||24,33 ||39 040 ||38 762 ||1593 |- |11. ||style="text-align:left"|[[Gornja Dubrava (zagrebačka gradska četvrt)|Gornja Dubrava]] ||40,28 ||62 221 ||61 388 ||1524 |- |12. ||style="text-align:left"|[[Donja Dubrava (zagrebačka gradska četvrt)|Donja Dubrava]] ||10,82 ||36 461 ||35 944 ||3321 |- |13. ||style="text-align:left"|[[Stenjevec]] ||12,18 ||51 849 ||41 257 ||3387 |- |14. ||style="text-align:left"|[[Podsused – Vrapče]] ||36,05 ||45 771 ||42 360 ||1175 |- |15. ||style="text-align:left"|[[Podsljeme]] ||60,11 ||19 249 ||17 744 ||295 |- |16. ||style="text-align:left"|[[Sesvete]] ||165,26 ||70 633 ||59 212 ||358 |- |17. ||style="text-align:left"|[[Brezovica (Zagreb)|Brezovica]] ||127,45 ||12 040 ||10 884 ||85 |- class="sortbottom" |style="background: #efefef; border-top: 2px solid gray;" | |style="text-align:left; background: #efefef; border-top: 2px solid gray;" |'''UKUPNO''' |style="background:#efefef; border-top:2px solid gray;"|641,43 |style="background:#efefef; border-top:2px solid gray;"|792 875 |style="background:#efefef; border-top:2px solid gray;"|779 145 |style="background:#efefef; border-top:2px solid gray;"|1215 |} == Gospodarstvo == [[Slika:Croatian National Bank.jpg|mini|desno|[[Hrvatska narodna banka]]]] [[Datoteka:Eurotower Zagreb.jpg|120px|lijevo|mini|[[Eurotower]] – sjedište Zagrebačke burze]] Najvažnije grane gospodarstva u Zagrebu su: proizvodnja električnih aparata, kemijska, farmaceutska i tekstilna industrija, te industrija hrane. Zagreb je međunarodno trgovinsko i poslovno središte, te prometno raskrižje između Srednje i Istočne Europe.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.zagreb.hr/Dokument.nsf/AboutZagreb?OpenPage |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080102101939/http://www.zagreb.hr/Dokument.nsf/AboutZagreb?OpenPage |archivedate=2. siječnja 2008. |title=O ekonomiji Zagreba |accessdate=2006-07-02}}</ref> Proračun grada Zagreba za [[2008.]] godinu je iznosio 7,45 milijardi kuna.<ref>{{Citiranje weba |date=2007-12-20 |title=Prihvaćen zagrebački proračun za 2008. |url=http://www.poslovni.hr/64967.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080225072141/http://www.poslovni.hr/64967.aspx |archive-date=25. veljače 2008. |accessdate=2009-06-16 |work=poslovni.hr |format=PDF}}</ref> Grad Zagreb ima najveći nominalni [[bruto domaći proizvod]] po glavi stanovnika u Hrvatskoj (19 132 $ u 2005. godini, hrvatski prosjek je 10 431 $).<ref name="zagreb_stat">{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr/profit/clanak.php?id=126014 |title=Velike razlike u BDP-u: Zagreb najrazvijeniji |date=2008-02-22 |accessdate=2008-11-09 |publisher=Javno.hr |archive-date=15. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090115195843/http://www.javno.com/hr/profit/clanak.php?id=126014 |url-status=dead}}</ref> Godine 2004. bruto domaći proizvod u [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] iznosio je 28 261 $ (19 067 €).<ref name="hgk_ppp">{{Citiranje weba |url=http://www.zg.hgk.hr/prezentacija___read-only_.pdf |format=PDF |title=Gospodarstvo Grada Zagreba i Zagrebačke županije |date=2007-12-11 |accessdate=2008-11-11 |work=Hrvatska gospodarska komora |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081217230926/http://www.zg.hgk.hr/prezentacija___read-only_.pdf |archivedate=17. prosinca 2008.}}</ref> Od srpnja 2008. prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu iznosila je 6228 kn, što je oko 1356 $ (hrvatski prosjek je 5234 kuna, odnosno 1140 $).<ref name="placa_travanj08">{{Citiranje weba |date=2008-09-26 |title=Prosječna zagrebačka neto plaća za srpanj 6.228 kuna |url=http://www.suvremena.hr/8584.aspx |url-status=live |archiveurl=https://www.webcitation.org/61AlcLQqF?url=http://www.suvremena.hr/8584.aspx |archivedate=24. kolovoza 2011. |accessdate=2008-10-09 |work=Suvremena.hr}}</ref> U prva tri mjeseca [[2009.]] godine prosječna stopa nezaposlenosti je porasla sa 6,2 na 6,8 %, što znači da je bez posla bilo 28 000 Zagrepčana.<ref>[Metropola - besplatni tjednik]</ref> Zagrebu je sjedište 34 % tvrtki u Hrvatskoj, i zapošljava 38,4 % hrvatske radne snage, uključujući gotovo sve banke, uslužne tvrtke i javni prijevoz. U Zagrebu su sjedišta najvažnijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Među njima se ističu su [[Franck d.d.|Franck]], [[Kraš]], [[Croatia Airlines]], [[Croatia osiguranje d.d.]], [[Croatia Records]], [[HT]], [[A1 Hrvatska]], [[INA]], [[Konzum]], [[Ledo]], [[Pliva]], [[RIZ]], [[Tisak (tvrtka)|Tisak]] itd. Tvrtke u Zagrebu činile su 52 % ukupnog prometa i 60 % ukupnog dohotka Hrvatske u 2006. godini, te 35 % hrvatskog izvoza i 57 % hrvatskog uvoza.<ref name="hgk_ppp"/><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.zg.hgk.hr/pg006.html |title=Gospodarski profil KZ |publisher=Hrvatska gospodarska komora, Zagrebačka gospodarska komora |accessdate=2008-01-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080115172243/http://www.zg.hgk.hr/pg006.html |archivedate=15. siječnja 2008.}}</ref> U Zagrebu je razvijen i turizam. Ponuda turističkog smještaja je raznolika. [[Hotel]]i su u rasponu od velikih, vrhunskih, koji posluju u sastavu poznatih lanaca, do malih prenoćišta u privatnom smještaju. U Zagrebu postoje tri hotela s pet zvjezdica (Westin, Sheraton, Regent Esplanade) i 10 s četiri zvjezdice. [[Advent u Zagrebu]] jedna je od glavnih turističkih manifestacija grada. == Promet == [[Datoteka:Domovinski most Zg 0907.JPG|mini|desno|[[Domovinski most]]]] [[Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|mini|desno|Petlja na križanju Držićeve i Slavonske avenije]] === Prometni položaj === Sve glavne autoceste prolaze kroz Zagreb i granaju se prema raznim dijelovima [[Hrvatska|Hrvatske]]. Možda najvažnija od njih je autocesta [[Autocesta A1|A1]] Zagreb – [[Split]] – [[Dubrovnik]], koja je u potpunosti završena do Ploča. Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mreža, [[Autocesta A3|A3]] Bregana – Zagreb – Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice od [[Županja|Županje]] do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovršen je na ljeto 2006. Treća glavna trasa je autocesta [[Autocesta A6|A6]] ([[Europski pravac E65|E65]]) Zagreb – [[Rijeka]], koja spaja glavni grad s najbližom velikom lukom na Jadranu. Uz te tri glavne grane tu su još i autoceste [[Autocesta A4|A4]] Zagreb – Goričan koja se u Mađarskoj nastavlja na autocestu prema Budimpešti, te autocesta [[Autocesta A2|A2]] Zagreb – Macelj, koja pripada Phyrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3). Započeti su i radovi na novoj autocesti [[Autocesta A11|A11]] Zagreb – [[Sisak]], dovršetak dionice do Lekenika previđa se poslije 2009. godine. Zagreb je također veliko željezničko čvorište. Dva od tri najvažnija europska koridora u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb. To su Paneuropski Željeznički koridor V (krak b) koji ide od Botova do Rijeke i [[Pruga bratstva i jedinstva|Paneuropski Željeznički Koridor X]] koja je najvažniji željeznički pravac u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u Zagrebu se spajaju i pruge za Karlovac i Sisak. Razvijen je i prigradski putnički promet Zagreba. Teretni promet se vrši obilazno. Zagreb posjeduje i veliki teretni kolodvor. [[Zračna luka „Franjo Tuđman”]] najveća je i najprometnija zračna luka u zemlji. Nalazi se na teritoriju grada [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. Putnička zgrada i platforma dovršene su [[1959.]], a u jesen iste godine zračna je luka otvorena za civilni [[zračni promet]]. Godine 2008. raspisan je međunarodni arhitektonski natječaj za novi terminal zračne luke čija je izgradnja počela 2013. godine. U funkciji je od [[28. ožujka]] [[2017.]]<ref>Tomislav Marinović (2008), [http://dns1.vjesnik.hr/html/2008/10/02/Clanak.asp?r=unu&c=11 Domaćim arhitektima projekt nove zračne luke]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, [[Vjesnik]] (Preuzeto 12. ožujka 2009.)</ref> Pored Zračne luke „Franjo Tuđman”, u Lučkom postoji i manji športski aerodrom, [[Zračno pristanište Lučko]]. ==== Javni gradski prijevoz ==== {{glavni|Javni gradski promet u Zagrebu}} [[Datoteka:NoveReg.png|thumb|desno|300px|Registarske oznake za vozilo u Zagrebu]] [[Datoteka:Zagreb, Main Station.JPG|mini|desno|Zgrada [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog željezničkog kolodvora]]]] Javni gradski prijevoz u Zagrebu čini mreža [[tramvaj]]skih i [[autobus]]nih linija, gradsko-prigradski [[vlak]]ovi te [[taksi]] vozila. Glavninu javnog prijevoza u Zagrebu obavlja [[Zagrebački električni tramvaj]] (ZET), koji je operator tramvajskog i autobusnog prometa, a brine se i o [[uspinjača|uspinjači]] i [[žičara|žičari]], koja je trenutno izvan funkcije (očekuje se izgradnja nove). ZET je podružnica gradskog trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. Prvi električni tramvaj pušten je u promet [[18. kolovoza]] [[1910.]] godine. Današnja tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116&nbsp;km (širina tramvajskog kolosjeka je 1000&nbsp;mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Autobusni promet ZET-a trenutno se sastoji od 120 autobusnih linija, od toga 69 gradskih i 51 prigradskih. [[Zagrebačka uspinjača|Uspinjača ZET-a]] spaja zagrebački Gornji i Donji grad. S prugom dugom samo 66 metara poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namijenjena javnom prometu. Službeno je puštena u pogon [[8. listopada]] [[1890.]] godine. Danas je zaštićena kao spomenik kulture, a također je jedna od turističkih atrakcija u Zagrebu. Žičara "Sljeme" puštena je u promet [[27. srpnja]] [[1963.]] godine, a za promet je zatvorena sredinom [[2007.]] godine (službeno je zatvorena [[1. srpnja]]), nakon kvara na elektromotoru (5. lipnja) za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje. Nova [[Žičara Sljeme]] puštena je u promet [[23. veljače]] 2022. U Zagrebu danas ima oko 1150 taksi vozila, a vožnja taksijem dostupna je 24 sata dnevno. Prvi autotaksi u Zagrebu pojavio se na Trgu Bana Jelačića [[11. lipnja]] [[1901.]] godine. [[Datoteka:Nextbike Bikeshare Station.jpg|mini|upright|Sustav javnih bicikala u Zagrebu.]] Gradsko-prigradskim [[željeznica|željezničkim]] prijevozom koristi se radnim danom u prosjeku oko 70.000 putnika. Glavna željeznička linija prometuje na relaciji [[Savski Marof]] – Zagreb Glavni kolodvor – [[Dugo Selo]]. [[Hrvatske željeznice]] uvele su ovu liniju [[1992.]] godine. Uz ovu liniju, drugi važni prigradski smjerovi su prema [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] te [[Jastrebarsko]]m, a zajedno s lokalnim vlakovima iz smjera [[Zabok]]a, [[Novska|Novske]], [[Karlovac|Karlovca]] i [[Koprivnica|Koprivnice]]. Dana [[14. svibnja]] [[2013.]] godine je po uzoru na velike europske metropole, pušten je u rad sustav javnih bicikala [[Nextbike]].<ref>[http://www.24sata.hr/potrosac/nextbike-hrvatska-prvi-sustav-javnih-bicikala-u-zagrebu-315224 Nextbike Hrvatska: Prvi sustav javnih bicikala u Zagrebu! – 24sata]</ref> Zagrepčanima je danas na raspolaganju više stotina [[Bicikl|bicikala]], na više od trinaest lokacija u gradu.<ref>{{Citiranje weba|title=Nextbike.hr - Lokacije|url=https://www.nextbike.hr/hr/zagreb/lokacije/|url-status=live|access-date=2024-10-20|website=www.nextbike.hr}}</ref> Dana [[6. rujna]] [[2022.]] započela je gradnja [[Greenway|Greenwaya]]''',''' projekta državne glavne [[Biciklizam|biciklističke rute]] br. 2, koja se proteže od [[Bregana|Bregane]], prati tok [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Sava|Save]] kroz Zagreb, sve do [[Općina|općine]] [[Lijevi Dubrovčak]] u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. Planirana ukupna duljina biciklističke staze iznosi 132 [[Kilometar|km]] u devet faza, a nositelj projekta je grad Zagreb, a partner projekta [[Zagrebačka županija]].<ref>{{Citiranje weba|title="Greenway" - Državna glavna biciklistička ruta br. 2|url=https://eko.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/slike/greenway/Greenway_Jug_12_06_2019.pdf|url-status=live|access-date=29. listopada 2024.|website=Zagreb}}</ref> Trenutno je izgrađena jedna dionica [[Blato (Zagreb)|Blato]] – [[Savski most]] (D), duljine 1,7 [[km]], a u tijeku je gradnja faze [[Savski most]] – [[Most mladosti]], duljina 10,9 [[km]].<ref>{{Citiranje weba|title=Počela izgradnja novih 10 kilometara pješačke i biciklističke staze Greenway uz rijeku Savu|url=https://zagreb.hr/pocela-izgradnja-novih-10-kilometara-pjesacke-i-bi/202951|access-date=2024-10-29|website=www.zagreb.hr|language=hr}}</ref> == Arhitektura i znamenitosti == S obzirom na svoju povijest i važnost, Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Središtem Zagreba smatraju se povijesne četvrti [[Gornji grad]] i [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]], te [[Donji grad]], u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od [[barok]]a do današnjih dana. Središte grada okruženo je sa sjeverne strane rezidencijalnim četvrtima s višom razinom stanovanja, a s juga bivšim radničkim četvrtima koje proživljavaju snažnu reurbanizaciju. Izgledom i uređenjem, Zagreb je tipičan srednjoeuropski grad. === Gornji grad === Gornji grad ili [[Gradec (Zagreb)|Gradec]] je povijesna jezgra Zagreba. Zasnovana u srednjem vijeku, sve do 19. stoljeća činila je, zajedno s Kaptolom, središnje urbanizirano područje grada Zagreba. Tijekom vremena su ondje izgrađene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin današnji izgled. Glavni trg Gornjega grada je [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Trg sv. Marka]], nekad mjesto trgovanja, a danas političko sjedište Hrvatske, sa zgradama [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i Gradske skupštine. [[datoteka:Croatian parliament.jpg|right|thumb|[[Hrvatski sabor]]]] [[datoteka:Záhřeb, Gornji grad, budova vlády.jpg|right|thumb|[[Banski dvori]], sjedište [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]]]] Na Gornjem gradu nalazi se niz muzeja i galerija. [[datoteka:Crkva Sv Marka, Zagreb.JPG|thumb|[[Crkva sv. Marka]] i toranj [[Zagrebačka grkokatolička konkatedrala|grkokatoličke konkatedrale svetih Ćirila i Metoda]]]] Trgom sv. Marka dominira '''[[crkva sv. Marka]]''', izvorno gotička građevina iz 14. stoljeća, kasnije preoblikovana u [[neogotika|neogotičkom stilu]]. Iz srednjega vijeka očuvan je monumentalni južni portal s kipovima dvanaest apostola. Portal je nastao pod utjecajem glasovite kiparske radionice Parler iz [[Prag]]a te predstavlja najznačajnije ostvarenje gotičkoga kiparstva u kontinentskoj Hrvatskoj.<ref>Marijan Lipovac, [http://www.bum.vjesnik.hr/Html/2009/04/11/Clanak.asp?r=kul&c=4 Portal svetog Marka krije tajne]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''Vjesnik'', 11. travnja 2009.</ref> Krov crkve s [[Grb Hrvatske|povijesnim grbovima Hrvatske]] i [[Grb Zagreba|grada Zagreba]] potječe iz 19. stoljeća, iz velike obnove pod vodstvom arhitekata [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]] i [[Friedrich von Schmidt|Friedricha von Schmidta]]. Zvonik crkve je iz baroknoga vremena, a godina 1841. na njemu označava jednu od većih obnova.<ref>Lelja Dobronić, ''Slobodni i kraljevski grad Zagreb'', Zagreb, 1992. {{ISBN|86-03-00798-5}}</ref> Druga poznata crkva Gornjeg grada je barokna '''[[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|crkva sv. Katarine]]''' (1620. – 1632.), koja se smatra prvom baroknom građevinom kontinentske Hrvatske. Dvoranska crkva s bočnim kapelama, u unutrašnjosti je bogato ukrašena štukaturama [[Antonio Quadri|Antonija Quadrija]] (1732.), a svetište je oslikano iluzionističkom arhitekturom oltara sa scenom „Sveta Katarina i aleksandrijski filozofi“. Ovo značajno djelo baroknoga slikarstva radio je slovenski slikar [[Krištof Andrej Jelovšek]]. Crni oltari potječu većinom iz 17. stoljeća, osim oltara sv. Ignacija (18. st.), koji je rad znamenitoga kipara [[Francesco Robba|Francesca Robbe]].<ref name=kaptol>Lelja Dobronić, ''Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas'', Zagreb, 1988.</ref> [[Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|mini|lijevo|[[Kamenita vrata]]]] Uz crkvu sv. Katarine pruža se zdanje bivšeg isusovačkog samostana, izgrađenog u 17. stoljeću te nadograđenoga 1980-ih. Danas je ova građevina sjedište galerijske ustanove [[Klovićevi dvori]], gdje se održavaju vrhunske umjetničke izložbe. Od nekadašnjih samostana, na Gornjem gradu je i samostan sv. Klare, odnosno opatica klarisa, u po njima nazvanoj Opatičkoj ulici. Zanimljiv je po oslikanim pročeljima. Naslikani, odnosno „lažni” [[prozor]]i, vjerojatno su povezani sa zatvorenom funkcijom ovoga ženskoga samostana. U samostanu je danas smješten [[Muzej grada Zagreba]], jedan od najbogatijih muzeja u Hrvatskoj. U Ćirilometodskoj ulici nalazi se [[Grkokatolička crkva u Hrvatskoj|grkokatolička]] '''[[Zagrebačka grkokatolička konkatedrala|konkatedrala sv. Ćirila i Metoda]]'''. Stoji na mjestu ranije kapele oštećene u potresu 1880. godine. Projektirao ju je Hermann Bolle, a kako se grkokatolici služe istočnim obredom, iako su dio katoličke crkve, izgradio ju je u svojoj osebujnoj verziji [[Historicizam|historicističkoga]] neobizantskog stila. Crkvu odlikuje impresivni [[ikonostas]] izrađen od [[hrast]]ovine, u zagrebačkoj Obrtnoj školi. Dio je grkokatoličkoga sjemeništa koje se na Gornjem gradu nalazi od [[1681.]] godine.<ref>[http://hrcak.srce.hr/clanak/82688 Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 18 (2010), 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62.–79.]</ref><ref>[http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=47&l=h&solo=134/&#x20; Službene mrežne stranice Turističke zajednice grada Zagreba, grkokatolička crkva]</ref> [[Datoteka:Hrvatski povijesni muzej.jpg|mini|desno|[[Palača Vojković u Zagrebu|Palača Vojković]] (iz 1764.), danas [[Hrvatski povijesni muzej]]]] Na Gornjem gradu se također nalazi niz baroknih kuća i palača. Najznačajnija među njima je '''[[Palača Vojković u Zagrebu|palača Vojković]]''' u Matoševoj 9 (1764.), u stilu marijaterezijanskoga baroka, s vrlo reprezentativnim pročeljem s motivima školjki. Danas je u njoj smješten [[Hrvatski povijesni muzej]].<ref>Lelja Dobronić, Ankica Pandžić, ''Palača Hrvatskog povijesnog muzeja = The Palace of the Croatian History Museum: 1764. – 2004.'', Zagreb, 2004. {{ISBN|953-6046-29-6}}</ref> Od drugih palača ističu se [[Banski dvori]] te uz nju palača Rauch (na Trgu sv. Marka 1 i 2), koje su danas jedinstven objekt u funkciji sjedišta [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]]. U Ćirilometodskoj ulici 3 nalazi se [[palača Raffay-Plavšić]], danas [[Hrvatski muzej naivne umjetnosti]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-616 |title=Palača Raffay-Plavšić |publisher=Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske |access-date=2022-01-04}}</ref> a u blizini i kuća znamenite hrvatske plemićke obitelji [[knezovi Zrinski|Zrinski]] (Markovićev trg 3). Tri vrlo lijepe barokne palače smještene su u Opatičkoj ulici: palača Juršić (Opatička 2), palača Rauch-Sermage (Opatička 6), te palača Bužan (Opatička 8) iz 1754., djelo najpoznatijega zagrebačkoga baroknog graditelja [[Matija Leonhart|Matije Leonharta]].<ref name=kaptol/> U Opatičkoj 10 nalazi se zgrada bivšeg Vladinog Odjela za bogoštovlje i nastavu, tj. nekadašnjeg Ministarstva kulture i prosvjete. U njoj su bogati interijeri (poznata ''Zlatna dvorana''), a ispred je raskošna neobarokna kovana željezna ograda (1894.), rad arhitekta [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]] i Obrtne škole u Zagrebu.<ref>Olga Maruševski ,''Iso Kršnjavi, kultura i politika na zidovima palače u Opatičkoj 10'', Zagreb, 2002. {{ISBN|953-6324-32-6}}</ref> Od ostale stambene arhitekture valja spomenuti i ostatke nekadašnje renesansne kuće s crno-bijelom naslikanom dekoracijom (ugao Mesničke i V. Lisinskog), te poznatu ljekarnu u Kamenitoj 9 (pročelje je radio zagrebački graditelj [[Bartol Felbinger]]). U toj je kući živio unuk slavnoga talijanskog pjesnika [[Dante Alighieri|Dantea]]. Gornji je grad nekad bio okružen zidinama s kulama i nekoliko gradskih vrata. Do danas su očuvana jedino istočna, tzv. '''[[Kamenita vrata]]'''. Na sjevernom dijelu Gornjeg grada je kula [[Popov toranj]], u kojoj je smještena zvjezdarnica. U zgradi u podnožju kule je legendardna zagrebačka gostionica ''Palajnovka''. Spomenimo ovdje i poznatu gostionicu ''Pod starim krovovima'' (Basaričekova 9), koja radi već desetljećima, a bila je nadahnuće za gostionicu ''K Žnidaršiću'' u slavnom filmu [[Tko pjeva zlo ne misli]], a koji je dijelom sniman u susjednoj kući. '''[[Kula Lotrščak]]''' poznati je vidikovac s kojeg se pruža prekrasan pogled na Donji grad. Ispod kule nalazi se [[Strossmayerovo šetalište]] te [[Zagrebačka uspinjača|uspinjača]] koja povezuje Gornji i Donji grad. === Kaptol i Dolac === [[Datoteka:Cathedral of the Assumption of Mary in Zagreb.jpg|mini|250px|[[Zagrebačka katedrala]] prije [[Potres u Zagrebu 2020.|potresa 2020.]]]] [[Datoteka:Zagreb Cathedral.jpg|mini|lijevo|[[Zagrebačka katedrala]]]] [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]] je povijesno naselje u Zagrebu formirano oko [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačke katedrale]]. Danas je središte crkvenih institucija ([[Zagrebačka nadbiskupija]], [[Kaptol zagrebački]], Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište). [[File:Nadbiskupski dvor Zagreb.jpg|mini|desno|Barokni Nadbiskupski dvor građen za biskupa Jurja Branjuga (od 1729.)]] '''[[Zagrebačka katedrala|Katedrala]]''' dominira svojim položajem u vizuri ne samo Kaptola već čitavoga grada. Smatra se najvišom građevinom u Hrvatskoj. Prvotno srednjovjekovna katedrala dobila je svoj neogotički izgled nakon [[Potres u Zagrebu 1880.|potresa 1880.]], u velikoj obnovi (1880. – 1902.) pod vodstvom arhitekata [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]] i [[Friedrich von Schmidt|Friedricha von Schmidta]]. Iz srednjovjekovnih vremena očuvana je kapela sv. Stjepana (danas u biskupskome dvoru) s gotičkim freskama. U sakristiji katedrale nalazi se oltarna slika ''Golgota'', djelo slavnog slikara [[Albrecht Dürer|Albrechta Dürera]].<ref>Ana Deanović, Željka Čorak, ''Zagrebačka katedrala'', Zagreb, 1988. {{ISBN|86-397-0020-6}}</ref> Zagrebačka se katedrala ponosi i bogatom riznicom u kojoj se čuva plašt kralja Ladislava iz 11. stoljeća .Oko katedrale su renesansne zidine s kružnim kulama, uz koje je u barokno doba, za vrijeme biskupa [[Juraj Branjug|Jurja Branjuga]], podignut biskupski dvor. Duž trga i ulice Kaptol nalazi se niz [[Kaptolske kurije u Zagrebu|baroknih kanoničkih kurija]] te [[Franjevački samostan i crkva na Kaptolu|franjevački samostan s crkvom]]. Osim crkve, u samostanu je zanimljiva kapela sv. Franje (dovršena 1683.), bogato urešena baroknim štukaturama i zidnim slikama s prikazima iz života [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje]].<ref>[[Paškal Cvekan]], ''Kaptolski Franjevci: kulturno-povijesni prikaz djelovanja Franjevaca kroz 770 godina na Kaptolu u Zagrebu'', Virovitica, 1990.</ref> U ulici [[Nova ves]] je barokna [[Župna crkva sv. Ivana Krstitelja na Novoj Vesi u Zagrebu|crkva sv. Ivana Krstitelja]], također sa zidnim slikama. Između Gornjega grada i Kaptola smjestio se predjel zvan [[Dolac (Zagreb)|Dolac]], gdje je Tržnica Dolac, najpoznatija zagrebačka tržnica na otvorenom. Uz nju se nalazi i barokna [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu|crkva sv. Marije]]. Zapadno od crkve prolazi [[Tkalčićeva ulica]], nastala na mjestu nekadašnjega potoka [[Medveščak]] koji je razdvajao povijesna naselja [[Gradec (Zagreb)|Gradec]] i [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]].<ref>Nada Premerl, ''Potok u srcu Zagreba: uz potok Medveščak od izvora do ušća = A brook in the heart of Zagreb: along the Medveščak brook from source to mouth'', Zagreb, 2005. {{ISBN|953-6942-19-4}}</ref> Potok je u prvoj polovici 20. stoljeća natkriven, ali je ulica svojom ambijentalnom arhitekturom očuvala ''duh'' starih vremena. Niz kafića, restorana i dućana, čini danas Tkalčićevu ulicu središtem noćnoga života u užemu centru Zagreba. === Donji grad === [[Datoteka:Trg1880.jpg|mini|[[Trg bana Jelačića]] 1880. godine]] [[Datoteka:Zagreb areal view (5).jpg|mini|desno|[[Zrinjevac]] iz zraka]] [[Donji grad]] je urbano središte suvremenoga Zagreba. Izgrađivan je u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, od kada potječe i najveći dio njegove arhitekture. Glavni i najveći trg Zagreba je '''[[Trg bana Jelačića]]'''. Nekad tržnica, a danas mjesto susreta, stjecište turista i građana te glavni dio pješačke zone centra Zagreba. Na trgu je poznati [[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|spomenik banu Josipu Jelačiću]] (1866.), rad austrijskoga kipara [[Anton Dominik Fernkorn|Antona Dominika Fernkorna]]. Izvorno je kip bio okrenut prema sjeveru kako bi simbolički mačem pokazivao prema [[Mađari]]ma, jer se ban Jelačić u svoje doba snažno odupirao mađarskoj vlasti. Kip je tijekom komunizma uklonjen te je ponovo postavljen 1990. godine. Na istočnoj strani trga nalazi se suvremeno oblikovana fontana [[Manduševac]], uz koju je vezana poznata priča o nastanku Zagreba. Od značajnijih zgrada na trgu treba spomenuti palaču Kolmar (danas [[Društvo hrvatskih književnika]]) s dva tornjića, kuću Rado (1904. – 1905., arhitekt [[Vjekoslav Bastl]]) – remek djelo secesije s kamenim zmajevima na krovu, te kuću Popović (1906. – 1907., arhitekt [[Aladar Baranyai]]), na kojoj su reljefi umjetnika [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. [[Datoteka:Stained glass roof Oktogon Zagreb.jpg|mini|lijevo|[[Oktogon (Zagreb)|Oktogon]] – kupola od vitraja]] Sa zapadne strane trga dolazi se u [[Ilica|'''Ilicu''']], najpoznatiju zagrebačku trgovačku i obtrničku ulicu. Centar Zagreba ima izrazito veliku pješačku zonu koja, osim Trga bana Jelačića i dio Ilice, obuhvaća i brojne okolne ulice nanizane prodavaonicama. Neke od ulica, poput Bogovićeve, poznate su po terasama kafića. U Bogovićevoj se ulici nalazi poznata skulptura ''Prizemljeno sunce'' kipara [[Ivan Kožarić|Ivana Kožarića]], koja je poslužila za zanimljivu suvremenu instalaciju pod nazivom [[Zagrebački Sunčev sustav]]. Južno od Ilice je '''[[Trg Petra Preradovića (Zagreb)|Cvjetni trg]]''',<ref>Snješka Knežević, ''Zagrebu u središtu'', Zagreb, 2003. {{ISBN|953-181-049-4}}</ref> intimni gradski trg francuskoga tipa, koji je svoj nadimak cvjetni dobio po štandovima cvjećara. Na trgu se nalazi kip pjesnika [[Petar Preradović|Petra Preradovića]] te poznati prolaz [[Oktogon (Zagreb)|Oktogon]], u zgradi nekadašnje [[Prva hrvatska štedionica|Prve hrvatske štedionice]]. Ova zgrada (1898. – 1900., arhitekt [[Josip Vancaš]]), ima trgovački prolaz svojstven za srednjoeuropske gradove, a zanimljiva je po središnjoj dvorani natkrivenoj staklenom kupolom od [[vitraj]]a. [[Datoteka:Palace Zagreb Hotel.jpg|mini|desno|Hotel Palace na Strossmayerovu trgu]] Donji grad je poznat po svom urbanizmu, koji obilježavaju zgrade raspoređene u pravokutne blokove i načelno sijecanje ulica pod pravim kutom. Ovdje se nalazi jedinstven zeleni pojas gradskih trgova-perivoja, u obliku uglatog slova U, nazvan '''Zelena potkova''' ili ''[[Lenuzzijeva potkova]]''. Zasnovan prema zamislima urbanista [[Milan Lenuzzi|Milana Lenuzzija]] u drugoj polovici 19. stoljeća, predstavlja najveće i najznačanije urbanističko-hortikulturno ostvarenje u hrvatskoj gradogradnji.<ref name=potkova>Snješka Knežević, ''Zagrebačka zelena potkova'', Zagreb, 1996. {{ISBN|953-0-60524-2}}</ref> Perivoji su većinom oblikovani kao spoj francuskih vrtova s cvjetnim parterima i engleskih šumovitih parkova, a okružuju ih velike javne i privatne zgrade. Najstariji od parkova je '''[[Zrinjevac]]''', sa stoljetnim [[platana]]ma i glazbenim paviljonom u sredini. Na Zrinjevcu se ističe zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] u stilu neorenesanse (1884., arhitekt [[Friedrich von Schmidt]]), u kojoj je [[Strossmayerova galerija starih majstora]]. Na istočnoj strani trga su zgrada [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske|Ministarstva vanjskih poslova]] te [[Županijski sud u Zagrebu]], a na sjevernoj [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]. Sa zapadne strane su reprezentativne historicističke zgrade: palača Vranyczany u kojoj je [[Arheološki muzej u Zagrebu]], te palača Medaković s poznatom kavanom ''Lenuci'' i stropovima na katu koji su oslikani [[arabeska]]ma. [[Datoteka:Croatian State Archive.jpg|mini|desno|[[Hrvatski državni arhiv]]]] Na obližnjem Strossmayerovu trgu su iznimno raskošne zgrade s bogatim pročeljima, poput neorenesansne palače Vranyczany (1882. – 1883., arhitekt Otto Hoffer) u kojoj je [[Moderna galerija]]. Tu su i palača Priester (danas Odsjek za povijesne znanosti HAZU–a) i Hotel Palace, obje s kraja 19. stoljeća te djela zagrebačkih arhitekata [[Leo Hönigsberg|Lea Hönigsberga]] i [[Julio Deutsch|Julija Deutscha]], poznatih po gradnjama u neobaroknom stilu. Spomenimo ovdje i kuću Milana Lenuzzija (Strossmayerov trg 11), tvorca Zelene potkove.<ref name=potkova/> [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trg kralja Tomislava]] (''Tomislavac'') uređen je kao parterni vrt s fontanom i kipom [[Kralj Tomislav|kralja Tomislava]]. Sa sjeverne strane omeđen je zgradom Umjetničkoga paviljona (1897. – 1898.), a s južne se nalazi [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]]. Od zgrada se također ističu kuća slikara [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] (1895. – 1896.), te kuća Feller (1903.), djelo arhitekta [[Vjekoslav Bastl|Vjekoslava Bastla]] u stilu venecijanske neogotike. Isti je arhitekt projektirao i znamenitu secesijsku [[Kuća Kallina u Zagrebu|kuću Kallina]] (1903. – 1904.), na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice, poznatu po prikazima [[šišmiš]]a i keramičkim pločicama koje su nastale u tvornici vlasnika kuće Josipa Kalline.<ref>Zlatko Jurić, Arhitekt Vjekoslav Bastl – radovi 1901. – 1910., ''Život umjetnosti'' br. 56 – 57, Zagreb, 1995. ISSN 0524-7794</ref> [[Datoteka:Alojz_Bastl-_Vjekoslav_Bastl-_Kuća_Kallina_1903-4._Masarykova_21-23_-_Gundulićeva_23.jpg|mini|lijevo|Secesijska [[Kuća Kallina u Zagrebu|kuća Kallina]] (1903. – 1904.) na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice]] Južni dio Zelene potkove obuhvaća Starčevićev trg sa zgradom [[Starčevićev dom|Starčevićeva doma]] (1894. – 1895) (danas [[Gradska knjižnica]]), izgrađenog za političara [[Ante Starčević|Antu Starčevića]]. Slavni [[Hotel Esplanade]] (1922. – 1924.) smješten je odmah uz [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]], jer su ondje nekad odsjedali putnici znamenitoga vlaka [[Orient Express]]. Prema zapadu se pruža i [[Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|zagrebački botanički vrt]]. Zapadni dio Zelene potkove čine Marulićev, Mažuranićev i Trg Republike Hrvatske. Na Marulićevu trgu se nalazi secesijska zgrada '''[[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskoga državnog arhiva]]''' (1910. – 1913., arhitekt Rudolf Lubinsky), izvorno građena za [[NSK|Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu]]. I dok je unutrašnjost bogato ukrašena po načelu totalnog dizajna radovima vrhunskih umjetnika i obrtnika toga doba, krov zgrade je poznat po ukrasima u obliku zelenih sova koje simboliziraju mudrost. [[Datoteka:National Theatre in Zagreb.jpg|mini|desno|[[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatsko narodno kazalište]]]] Zapadni krak Zelene potkove završava na [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trgu Republike Hrvatske]], koji se smatra jednim od najljepših u Zagrebu. Trgom dominira velebna neobarokna zgrada '''[[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskoga narodnog kazališta]]''' (1894. – 1895.), sjedište najveće kazališne ustanove u Hrvatskoj.<ref>Nikola Batušić, ur., ''Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu: 1840. – 1860. – 1992.'', Zagreb, 1992. {{ISBN|86-03-00786-1}}</ref> Zgradu ju otvorio car [[Franjo Josip I.]], a projektirali su je [[Biro Fellner & Helmer|Fellner i Helmer]], poznati graditelji srednjoeuropskih kazališta. Ispred zgrade nalazi se [[Ivan Meštrović|Meštrovićeva]] skulptura [[Zdenac života]] (1905.). Na istomu se trgu nalazi još i [[Muzej za umjetnost i obrt]], [[Hrvatski školski muzej]] te Rekorat Sveučilišta u Zagrebu. S južne strane su secesijska zgrada bivše Trgovačko-obrtne komore te zgrada Hrvatskoga sokola, danas [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademija dramske umjetnosti]] te Gimnastička dvorana [[Dom Hrvatskog sokola]] u centru grada. Otvorio ju je [[Franjo Bučar]] 1883.<ref name=potkova/> Istočni dio Donjega grada, izvan Zelene potkove, većinom je izgrađen u prvoj polovici 20. stoljeća i obilježava ga moderna arhitektura. Na Trgu burze, danas zvanom Trg hrvatskih velikana, je monumentalna Palača burze (1923. – 1927., danas [[Hrvatska narodna banka]]), djelo modernoga arhitekta [[Viktor Kovačić|Viktora Kovačića]]. U blizini je i Trg žrtava fašizma s kružnom zgradom [[Hrvatski dom likovnih umjetnika|Hrvatskoga doma likovnih umjetnika]] (1938.), nastaloj prema zamisli [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. U njoj se danas održavaju izložbe suvremene umjetnosti. Malo izvan Donjega grada, u četvrti [[Trnje]], kao znameniti primjer suvremene arhitekture može se izdvojiti i zgrada [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]]. Dovršena 1995. godine, djelo je skupine zagrebačkih arhitekata pod vodstvom [[Velimir Neidhardt|Velimira Neidhardta]]. === Ostale znamenitosti === [[Datoteka:Mirogoj Cemetery Arcade.jpg|mini|desno|Arkada na [[Mirogoj]]u]] Istočno od središta grada, u četvrti [[Maksimir]], smjestio se '''[[park Maksimir]]''', povijesni perivoj osnovan u 18. stoljeću te oblikovan po uzoru na engleske romantičarske parkove.<ref>Olga Maruševski, Sonja Jurković, ''Maksimir'', Zagreb, 1991. {{ISBN|86-03-00523-0}}</ref> U njemu se nalazi [[Zoološki vrt grada Zagreba]]. U sjevernom dijelu grada je glavno zagrebačko groblje '''[[Mirogoj]]'''. Građeno je krajem 19. i početkom 20. stoljeća prema projektu arhitekta [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]], a iznimnom se ljepotom odlikuju tamošnje arkade u kojima su pokopane znamenite ličnosti iz [[Hrvatska povijest|hrvatske povijesti]]. U južnom dijelu Zagreba je '''[[ŠRC Jarun|športsko-rekreacijski centar Jarun]]''', s umjetnim jezerom uređenim za kupanje te veslačkom stazom. Na nasuprotnoj obali [[Sava|Save]], u naselju [[Lanište (Zagreb)|Lanište]], nalazi se najveća športska dvorana u Hrvatskoj – '''[[Arena Zagreb]]'''.<ref>Vesna Ledić Oppenheim, Maroje Mrduljaš, Ira Payer, ''Arena Zagreb'', Zagreb, 2008. {{ISBN|978-953-55532-0-5}}</ref> Popularno izletište Zagrepčana je planina [[Medvednica]], poznatija po nazivu svojeg vrha [[Sljeme]], na kojoj se nalazi srednjovjekovna utvrda [[Medvedgrad]]. U sklopu Katedralnoga arhiđakonata, koji obuhvaća gotovo cijeli Zagreb, smješteno je 160 krajputaša ([[raspelo|raspela]], [[križ (kršćanstvo)|križeva]], poklonaca, pilova).<ref> Tassotti, Rafaela: [https://mimladi.hr/2023/05/03/zagrebacki-krajputasi-prica-o-javnoj-sakralnoj-bastini-hrvatske-metropole/ Zagrebački krajputaši: priča o javnoj sakralnoj baštini hrvatske metropole] ''mimladi.hr''. Objavljeno u svibnju 2023. </ref> [[Zagrebački neboderi]] obuhvaćaju više poslovnih i stambenih [[neboder]]a u svim dijelovima grada izgrađenih tijekom 20. i 21. stoljeća. Po glavnomu gradu Hrvatske imenovan je asteroid glavnoga asteroidnog pojasa [[187700 Zagreb|(187700) Zagreb]], koji su otkrili hrvatski astronomi. == Poznate osobe == {{Glavni|Dodatak:Popis poznatih osoba grada Zagreba}} {{:Dodatak:Popis poznatih osoba grada Zagreba}} == Obrazovanje i znanost == === Sveučilište === {{glavni|Sveučilište u Zagrebu}} [[Datoteka:University of Zagreb.jpg|mini|180px|Zgrada Rektorata Sveučilišta i Pravnoga fakulteta na Trgu Republike Hrvatske.]] [[Sveučilište u Zagrebu]] drugo je najstarije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], osnovano nakon zadarskog (1396.), i među najstarijima u [[Europa|Europi]]. Osnovano je [[1669.]] Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200 000 studenata, magistriralo više od 18 000 i doktoriralo više od 8000 predloženika. Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 30 fakulteta i trima umjetničkim akademijama ([[Muzička akademija u Zagrebu|Glazbenoj]], [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Dramskoj]] i [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Likovnoj]]). Fakulteti i akademije pokrivaju sva znanstvena područja (prirodoslovno, tehničko, biotehničko, biomedicinsko, društveno, humanističko i umjetničko). Osim Sveučilišta u Zagrebu koje je javna ustanova, Zagreb je i sjedište dvaju privatnih sveučilišta: [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskoga katoličkog sveučilišta]] i [[Sveučilište Libertas|Međunarodnog sveučilišta „Libertas”]], a u gradu djeluju i brojne javne i privatne visoke škole. ==== Znanstvene ustanove ==== U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti. Najpoznatija ustanova na području [[prirodne znanosti|prirodnih znanosti]] je [[Institut Ruđer Bošković]], [[društvene znanosti|društvenih znanosti]] [[Institut Ivo Pilar]], a znanstveni rad u sklopu [[humanističke znanosti|humanističkih znanosti]] predvode [[Hrvatski institut za povijest]], [[Institut za povijest umjetnosti]] i [[Institut za arheologiju]]. Zagreb je također sjedište HAZU–a, [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] koju je [[1866.]] osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]]. ==== Srednje škole i gimnazije ==== {{glavni|Srednje škole i gimnazije u Zagrebu}} U Zagrebu djeluje 100 [[srednja škola|srednjih škola]], od čega je 31 [[gimnazija]].<ref>[http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2252 Popis srednjih škola i gimnazija u Republici Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071023023302/http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2252 |date=23. listopada 2007. }} (Preuzeto u rujnu 2008.)</ref> == Kultura == {{glavni|Kultura u Zagrebu}} Zagreb je najveće kulturno središte Hrvatske. U gradu se nalazi više ustanova koje su tradicijom stekle velik prestiž. U glazbi je to [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog]], u svijetu kazališta, baleta i opere [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatsko narodno kazalište]], a među knjižnicama [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica]]. Među brojnim kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnome odjeku izložaba možda se najviše ističu [[Klovićevi dvori]]. === Knjižnice === U Zagrebu se nalaze [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica]], [[Knjižnice grada Zagreba]], [[Gradska knjižnica]], [[Knjižnica "Andrija Štampar"]], [[Knjižnica Knežija]], [[ZAGRABIENSIA]] zavičajna zbirka Zagrepčana, [[Knjižnice Vladimir Nazor]] i [[Knjižnica Medveščak]], Knjižnica i čitaonica Bogdan Ogrizović. Pri Knjižnici i čitaonici "Bogdan Ogrizović" djeluje [[Središnja knjižnica Albanaca u Republici Hrvatskoj|Središnja knjižnica]] [[Albanci u Hrvatskoj|Albanaca u Hrvatskoj]], a pri Knjižnicama grada Zagreba djeluje [[Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj|Središnja knjižnica]] [[Rusini u Hrvatskoj|Rusina]] i [[Ukrajinci u Hrvatskoj|Ukrajinaca u Hrvatskoj]].<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=200 Ministarstvo kulture RH] Središnje knjižnice nacionalnih manjina</ref> === Muzeji i galerije === Zagrebački muzeji čuvaju više od 3,6 milijuna izložaka u više od trideset zbirki, od javnih i crkvenih muzeja do osobnih zbirki i galerija. Više desetaka privatnih manjih i većih galerija nalazi se gotovo u svim dijelovima grada. [[Arheološki muzej u Zagrebu]] (Zrinjevac 19) čuva gotovo 400 000 artefakata stečenih iz različtih izvora u stoljetnome razdoblju.<ref name="zageb_archeo">{{Citiranje weba |url=http://www.amz.hr/eng/page.asp?id=muzej&sub=2&url=povijest |title=Arheološki muzej u Zagrebu |accessdate=2006-07-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060518052905/http://www.amz.hr/eng/page.asp?id=muzej&sub=2&url=povijest |archivedate=18. svibnja 2006.}}</ref> Najpoznatija je Egipatska zbirka s tzv. [[Zagrebačka mumija|Zagrebačkom mumijom]], koja je uvijena u tkaninu s najstarijim [[Etruščanski jezik|etruščanskim]] natpisom na svijetu (''Liber Linteus Zagrabiensis'', tj. „Zagrebačka lanena knjiga”). [[File:Gliptoteka HAZU 280309.jpg|mini|desno|[[Gliptoteka HAZU]]]] Od umjetničkih muzeja najznačajniji je [[Muzej za umjetnost i obrt]] (Trg Republike Hrvatske 10), osnovan 1880. godine, u kojemu su zbirke povijesnoga pokućstva i obrta, a danas brojem artefakata čine najbogatiji muzej u Hrvatskoj.<ref name="zageb_artsandcrafts">{{Citiranje weba |url=http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=94&l=e&nav=nav5&solo=278 |title=Muzej za umjetnost i obrt |accessdate=2006-07-02}}</ref> Povijesno slikarstvo i kiparstvo od 14. do 19. stoljeća može se vidjeti u [[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerovoj galeriji starih majstora]] (Zrinjevac 11) u sklopu [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU–a]]<ref name="zageb_stross">{{Citiranje weba |url=http://www.mdc.hr/strossmayer/eng/povijest.html |title=Strossmayerova galerija starih majstora |accessdate=2006-07-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927234334/http://www.mdc.hr/strossmayer/eng/povijest.html |archivedate=27. rujna 2007.}}</ref> i [[Muzej Mimara|Muzeju Mimara]], donaciji skupljača [[Ante Topić Mimara|Ante Topića Mimare]] gradu Zagrebu, koja je otvorena 1987. godine u nekadašnjoj zgradi [[IV. gimnazija u Zagrebu|IV. gimnazije]].<ref name="zageb_mim">{{Citiranje weba |url=http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=94&l=e&nav=nav5&solo=275 |title=Muzej Mimara |accessdate=2006-07-02}}</ref> Potonja sadrži 3750 djela iz različitih kultura i civilizacija. [[Moderna galerija]] (Hebrangova 1) je umjetnička zbirka hrvatskih slikara i kipara 19. i 20. stoljeća. Od drugih umjetničkih muzeja, tu je Atelier [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] (Mletačka 8) sa skulpturama, crtežima i litografijama najznačajnijega hrvatskog umjetnika 20. stoljeća. Potom [[Hrvatski muzej naivne umjetnosti]], kao i [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzej suvremene umjetnosti]], čije je nova zgrada otvorena 2009. u Novom Zagrebu. U Zagrebu se nalaze i dva bogata povijesna muzeja. [[Muzej grada Zagreba]] (Opatička 20), osnovala je [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družba Braće hrvatskog zmaja]], a smješten je u obnovljenom zdanju bivšega samostana klarisa iz 17. stoljeća.<ref name="zageb_citymus">{{Citiranje weba |url=http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=94&l=e&nav=nav5&solo=272 |title=Muzej grada Zagreba |accessdate=2006-07-02}}</ref> Muzej tematizira kulturnu, gospodarsku i političku povijest Zagreba od rimskih vremena do najnovijega doba. Tu je i [[Hrvatski povijesni muzej]] u [[Palača Vojković u Zagrebu|palači Vojković]] (Matoševa 9). Od drugih muzeja, značajni su [[Hrvatski prirodoslovni muzej]], [[Tehnički muzej]] te [[Etnografski muzej Zagreb|Etnografski muzej]]. Vrijedne zbirke čuvaju i [[Hrvatski školski muzej]], [[Gliptoteka HAZU]] i [[Kabinet grafike HAZU]]. Najposjećenije izložbe svjetskih umjetnika nudi galerija [[Klovićevi dvori]], a stogodišnje iskustvo u tome smislu ima [[Umjetnički paviljon]]. === Kazališta === Prve kazališne predstave održavale su se u Zagrebu još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada podignuta je 1833. godine. Danas u Zagrebu postoji dvadesetak stalnih i sezonskih kazališta. [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatsko narodno kazalište]], otvoreno 1895. godine, ima najveći prestiž u izvedbi povijesnih djela, drame, opere i baleta. Osim HNK najpopularniji su [[Gradsko dramsko kazalište Gavella]], [[Gradsko kazalište Komedija]], [[Zagrebačko kazalište mladih]], [[Teatar Exit]] i [[Satiričko kazalište Kerempuh]]. Postoje specijalizirana kazališta za dječju publiku (Kazalište Trešnja, Kazalište Mala scena), dok ih je nekolicina smještena izvan centra grada i usmjerena na publiku iz većih gradskih četvrti ([[Trešnjevka]], [[Dubrava (Zagreb)|Dubrava]]). Tijekom ljeta, razna se kazališna i koncertna događanja odvijaju pod vedrim nebom, a najpoznatije je ''Zagrebačko histrionsko ljeto'' na [[Opatovina|Opatovini]]. === Koncerti i festivali === Zagreb je mjesto održavanja više festivala sa svjetskim značenjem, kao što su [[Animafest]] – svjetski festival animiranoga filma koji se održava svake parne godine, [[INmusic festival]] – jedan od najvećih glazbenih festivala na otvorenome (''open-air'') u Hrvatskoj koji se održava svake godine krajem lipnja, [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodna smotra folklora]], kazališni festival [[Eurokaz]], te [[Festival suvremenog plesa]]. Zagreb ima i filmski festival, [[Zagreb Film Festival]], a posebno je zanimljiv [[ZagrebDox]], festival dokumentarnoga filma. Od bitnih izložaba recentnog vizualnog izričaja, tu je [[Zagrebački salon]]. Od glazbenih festivala, tu je [[Zagrebfest]], jedna od najstarijih manifestacija hrvatske pop glazbe, potom festival avangardne glazbe [[Muzički biennale Zagreb]] svake neparne godine te ''[[Festival Zagrebačke filharmonije]]''. Od 1996. se na ulicama središta Zagreba održava ''[[Cest is d'Best]]'', međunarodni multimedijski festival uličnih zabavljača. Ljeti se također održavaju koncerti na otvorenom, većinom na Gornjemu gradu (''[[Ljeto na Gornjem gradu]]''). Najpoznatija koncertna dvorana u Zagrebu je [[Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski]], izgrađena 1973. i nazvana po znamenitome skladatelju prve hrvatske opere [[Vatroslav Lisinski|Vatroslavu Lisinskom]]. Dvorana je bila i mjesto održavanja [[Eurosong 1990.|Eurosonga 1990. godine]]. Veći koncerti [[zabavna glazba|zabavne glazbe]] održavaju se u [[Dom sportova|Domu sportova]] i u [[Arena Zagreb|Areni Zagreb]]. Na [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trgu kralja Tomislava]] (''Tomislavcu'') ljeti se održavaju koncerti [[klasična glazba|klasične glazbe]], operne i operetne izvedbe i sl. (''Zagreb Classics''). [[Hrvatski glazbeni zavod]] također je mjesto održavanja brojnih koncerata klasičnih glazbenika, osobito mladih. Od ostalih događanja poznata je izložba cvijeća ''[[Floraart]]'' (krajem srpnja i početkom lipnja), te ''Old-timer Rally'', koji se održavaju jednom godišnje. Posebno je zanimljiv [[Markov sajam]], tj. sajam starih obrta i zanata koji se izvorno održavao na Trgu sv. Marka, nekada glavnomu gradskom trgu, a danas na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]]. ===Moda=== Obrtnička modna revija [[Zlatna igla]] održava se od 1936. To je najstariji domaći modni događaj. Svoje radove pokazuju dizajneri obrtnici i srodne struke – frizeri, kozmetičari, postolari, krznari, klobučari i zlatari te Sekcija cvjećara Udruženja obrtnika grada Zagreba, koja se na modnoj reviji 2017. po prvi put predstavila kolekcijom „cvjetnih haljina”.<ref>{{Citiranje weba |last=[[Hina]] |date=2017-10-08 |title=Veliki fotoizvještaj s 82. Zlatne igle |url=https://www.jutarnji.hr/life/veliki-fotoizvjestaj-s-82-zlatne-igle-na-najstariji-domaci-modni-event-dosao-pregrst-ljudi-iz-javnog-politickog-sportskog-i-kulturnog-zivota-6626370 |url-status=live |access-date=2022-02-12 |website=Jutarnji list}}</ref> [[Cro-à-Porter]] je drugi značajni modni događaj. == Mediji == Zagreb je medijsko središte Hrvatske. U njemu je sjedište [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]]. HRT je nastala spajanjem [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]], pokrenutoga 1926. godine i Hrvatske televizije, osnovane kao ''[[Televizija Zagreb]]'' 1956. godine. Sjedište HRT-a sa studijima smješteno je na adresi Prisavlje 3, a sam naziv ''Prisavlje'' se prema tome u medijskomu žargonu upotrebljava i kao sinonim za upravni ''establishment'' televizije. [[File:Zgrada HRT Zagreb.jpg|mini|lijevo|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] na Prisavlju]] U Zagrebu djeluju i dvije privatme televizijske postaje: [[Nova TV]] (studiji na Remetinečkoj cesti 139), u vlasništvu međunarodne kompanije CME, te [[RTL Televizija]] (studiji u Krapinskoj 45), u vlasništvu [[RTL Group]]a. U Zagrebu je također sjedište manjih privatnih lokalnih televizija, [[Otvorena televizija|OTV–a]] i [[Z1 Televizija|Z1 Televizije]], koje su sadržajima usmjerene na Zagreb i okolicu ([[Zagrebačka županija|Zagrebačku županiju]]). U Zagrebu su i prva sportska televizija u Hrvatskoj [[Sportska televizija|SPTV]] i glazbena televizija [[Croatian Music Channel]] (CMC). U Zagrebu djeluje i niz radijskih postaja, od kojih su u javnome vlasništvu: Hrvatski radio na 3 kanala u sklopu [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]] i [[HRT – Radio Sljeme|Radio Sljeme]], te niz privatnih radiopostaja. Prve dnevne novine počele su izlaziti u Zagrebu još 1784. godine ([[Agramer deutsche Zeitung]]). Danas je Zagreb sjedište najvećih novinskih kuća u Hrvatskoj. Kapitalom je najsnažnija kompanija [[Europapress Holding]] (EPH), sa sjedištem u Koranskoj ulici 2, koja izdaje pet dnevnih novina i 30 časopisa. Najtiražnije dnevne novine su [[Jutarnji list]] i [[Sportske novosti]] u vlasništvu EPH, te [[Večernji list]] (osnovan 1959.) i [[24sata]], u sastavu austrijskoga medijskog koncerna ''Styria Medien AG''. Značajan je bio i [[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]. U Zagrebu je sjedište i brojnih [[mrežni portal|mrežnih portala]]. == Šport == {{glavni|Šport u Zagrebu}} U Zagrebu djeluju brojni profesionalni, ali i amaterski [[šport]]ski klubovi. Osvajači barem jednog europskoga trofeja<!--ne regionalnog--> jesu: nogometni klub [[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]], košarkaški klub [[KK Cibona|Cibona]], rukometni klubovi [[ŽRK Lokomotiva Zagreb|ŽRK Lokomotiva]], [[ŽRK Trešnjevka Zagreb|ŽRK Trešnjevka]] i [[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|RK Zagreb]], odbojkaški klub [[HAOK Mladost Zagreb|HAOK Mladost]], vatepolski klub [[Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb|HAVK Mladost]], klubovi rukometa na pijesku [[Akademski klub rukometa na pijesku Zagreb|Detono Zagreb]] i [[KRP Kontesa Nera]], stolnoteniski klubovi [[Stolnoteniski klub Dr. Časl|Dr. Časl]], [[HASTK Mladost]] i [[GSTK Zagreb]], futsal klub [[MNK Uspinjača Zagreb|Uspinjača]], kuglački klubovi [[Kuglački športski klub Grmoščica|Grmoščica]] i [[Kuglački klub Medveščak 1958|Medveščak 1958]], boćarski klub [[Boćarski klub Zrinjevac|BK Zrinjevac]] i karate klub [[Karate klub Tempo|Tempo]]. Igračice ženskoga kluba hokeja na ledu [[Klub hokeja na ledu Grič|KHL Grič]] koje su činile cjelokupnu hrvatsku žensku reprezentaciju hokeja na ledu 2007. postale su kao hrvatska reprezentacija svjetske prvakinje u IV. jakosnoj skupini te godine.<br> Od poznatijih profesionalnih klubova još valja istaknuti nogometne klubove: [[NK Zagreb|Zagreb]], [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu]], [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski drgovoljac]] i [[NK Rudeš|Rudeš]], vaterpolski klub [[vaterpolski klub Medveščak|Medveščak]], hokejašku momčad [[KHL Medveščak Zagreb|Medveščak]] koja je nastupala u [[KHL]]-u, te veslačke, atletske i ine klubove. U Zagrebu postoje brojni športski objekti i športsko-rekreacijski centri (Šalata, [[ŠRC Jarun|Jarun]], Mladost, Svetice, itd.). Najveći broj takvih objekata izgrađen je ili preuređen za potrebe [[Ljetna univerzijada 1987.|Univerzijade 1987. godine]]. Jedna od najpoznatijih športskih dvorana u Zagrebu je [[Dom sportova]], koja sadrži 6 dvorana, najveće dvije mogu primiti 5000 i 3100 gledatelja.<ref>[http://www.sportskiobjekti.hr/default.aspx?id=105 sportskiobjekti.hr]</ref> Popularna ''Cibona'', to jest [[Košarkaški centar Dražen Petrović]] prima oko 5400 posjetitelja. U prosincu 2008. dovršena je [[Arena Zagreb]] koja može primiti do 16 300 gledatelja te predstavlja najveći zatvoreni objekt za održavanje športskih manifestacija u Hrvatskoj. Najveći nogometni stadion u Zagrebu je [[Stadion Maksimir]] (35 123 sjedeća mjesta) na kojemu utakmice igra [[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]]. Jedini velodrom na području Hrvatske nalazi se u Zagrebu, [[Stadion Kranjčevićeva#Velodrom Zagreb|Velodrom Zagreb]]. [[Zagrebački hipodrom]] otvoren je 1950. godine.<ref>{{Citiranje novina |last=Kučinić |first=Diana |date=2015-09-06 |title=Hipodrom na Savi |work=Dobar život |url=https://dobarzivot.net/zagreb/hipodrom-na-savi-carski-sport-na-kajzerici/ |access-date=2019-10-10 |archive-date=10. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191010064553/https://dobarzivot.net/zagreb/hipodrom-na-savi-carski-sport-na-kajzerici/ |url-status=bot: unknown}}</ref> Održavaju se trkačke utrke s desetljećima dugom tradicijom: [[Supermaraton Zagreb – Čazma]] (od 1976.), Kros Sportskih novosti (od 1984.), polumaraton Memorijal Ivan Starek (od 1987.), planinska utrka Boroša (od 1990.), [[Zagrebački maraton]] (od 1992.), Zagrebački polumaraton (od 1993.), ''trail'' utrka [[Sljemenski maraton]] (od 2000.), ''offroad polumaraton'' Savski Hendrix polumaraton (obnovljena 2009., prvi polumaraton 1997., začetak utrke 1982.);<ref>{{Citiranje weba |date=2018-01-16 |title=Neraskidiva veza gitarističkog virtuoza i zagrebačkih trkača |url=https://magazin-trcanje.com/2018/01/16/neraskidiva-veza-gitaristickog-virtuoza-i-zagrebackih-trkaca/ |access-date=2022-02-12 |website=Magazin Trčanje |language=hr}}</ref> te utrka Zagrepčanka 512 (od 2012.; utrka Zagrepčankinim [[stubište]]m) koja je dio TWA-ina Svjetskoga kupa. Domaćin je atletskih natjecanja [[Hanžekovićev memorijal]] i Međunarodni atletski miting „Dinamo-Zrinjevac” (od 1974.),<ref>[https://ak-dinamo.hr/medunarodni-atletski-miting-dinamo-zrinjevac-2022/ Međunaordni atletski miting Dinamo Zrinjevac] ''ak-dinamo.hr''</ref> najstarijega natjecanja u umjetničkom klizanju na svijetu [[Zlatna pirueta|Zlatne piruete]], utrka Svjetskog kupa u alpskome skijanju [[Snježna kraljica (slalomska utrka)|Snježne kraljice]] i [[Snježni kralj (slalomska utrka)|Snježnoga kralja]] na sljemenskome Crvenom spustu, Svjetskoga kupa u obaranju ruke [[ZG Strong]], najstarijega brzopoteznog šahovskog turnira u Europi, [[Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića|''Memorijala prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića'']],<ref>{{Citiranje weba |title=Pobjednici Kožul i Štadler |url=https://www.vecernji.hr/sport/pobjednici-kozul-i-stadler-707565 |access-date=2022-02-12 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> plivačkih natjecanja [[Zlatni medvjed (plivački miting)|Zlatni medvjed]] (od 1986.) i [[Međunarodni plivački miting Mladost|Mladost]] (od 1973.), stolnoteniskoga turnira iz Challenge serije [[Zagreb Open (stolni tenis)|Zagreb Open]] te [[Zagiping]]a (od 1954.), najjačih hrvatskih crossminton i badminton turnira [[ICO Crossminton Croatian Open|Crossminton Croatian Open]]a odnosno [[Croatian International (badminton)|Croatian International]] i [[Croatia Open (badminton)|Croatia Open]]. Povremeno se održavaju šahovski turniri [[Turnir mira]] i [[Croatia Grand Chess Tour|Croatia GCT]], najjači šahovski turniri na području Hrvatske i jedni od najjačih ''round robin'' turnira u svijetu.<ref>{{Citiranje weba |title=The Tournament of Peace in Zagreb |url=https://www.fide.com/component/content/article/4-tournaments/11220-the-tournament-of-peace-in-zagreb.html |url-status=bot: unknown |access-date=2022-02-12 |website=International Chess Federation (FIDE) |language=en |archive-date=2. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190202212007/https://www.fide.com/component/content/article/4-tournaments/11220-the-tournament-of-peace-in-zagreb.html}}</ref> Održavaju se i turniri u borilačkim sportovima: [[Zagreb Open (judo)]] (od 2002.), [[Grand Prix Zagreb (judo)]] (od 2014.), [[Europski kadetski judo kup Zagreb]] (od 2007.), [[Zagreb Open (boks)]] (od 2012.), [[Croatia Open (WTF taekwondo)]] (od 1995.), [[Zagreb Open (WTF taekwondo)]], [[Croatia Open (kickboks)]] (od 1997.), hrvački [[Zagreb Open (hrvanje)|Grand Prix Zagreb Open]] (od 2014.), [[Zagreb International Pro Jiu-Jitsu Championship]], karate turniri [[Croatia Karate Cup – Super Eight]] (od 1996.) i [[Zagreb Karate Fest – Top Ten]] (od 2003.) od kojih su oba pozivni turniri jedinstvenog formata i među najjačim turnirskim natjecanjima za muškarce odnosno žene u karateu.<ref>{{Citiranje weba |title=Ustanova Upravljanje sportskim objektima - Zagreb Karate fest - Top Ten |url=https://www.sportskiobjekti.hr/default.aspx?id=478 |access-date=2022-02-12 |website=www.sportskiobjekti.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=XVI. TOP TEN - Zagreb Karate Fest |url=https://www.zagreb.hr/xvi-top-ten-zagreb-karate-fest/135665 |access-date=2022-02-12 |website=www.zagreb.hr}}</ref> Održavaju se i kajakaška i veslačka natjecanja s dugom tradicijom: [[Štefanjski spust]] (od 1971.), dva međunarodna kajakaška maratona [[Međunarodni maraton Sava: Brežice - Zagreb|Brežice – Zagreb]] (od 1970.) i [[Međunarodni kajakaški maraton Samoborski Otok – Zagreb|Samoborski Otok – Zagreb]] (od 1968.) te međunarodna veslačka regata [[Croatia Open (veslanje)|Croatia Open]] (od 1984.), kao i Svjetski kup u veslanju na Jarunu. Dugi niz godina na Jarunu se održavao ''Zagreb Open plivački maraton''. Na Jarunu se održava jedan od najdugovječnijih hrvatskih triatlona [[Zagreb Open (triatlon)|Zagreb Open]] (od 1997.). Jarun ugošćuje i jedriličarske regate ''Kepertov memorijal'' (od 1989.), ''Velika nagrada grada Zagreba'' (od 1993.), ''Zagrebačka proljetna regata'' (od 1996.). ''Zagrebačka regata'' krstaša organizira se od 1983. na različitim lokacijama na [[Jadran]]u. Ugošćuje [[INA Delta Rally]] od 1974. godine te se održavao cijenjeni [[Inin međunarodni ženski auto rally]]. Održava se najveći i najmasovniji turnir ulične košarke u Hrvatskoj – [[Noćni hakl]] (od 2009.); igra se u formatu [[košarka 3 na 3|košarke 3 na 3]]. Dva najveća hrvatska turnira u rukometu na pijesku te među najjačima u Europi su [[Jarun kup]] (od 2008.) i [[Zagreb Open (rukomet na pijesku)]] (od 2004.), a drugi je ujedno i jedan od najdugovječnijih hrvatskih turnira u rukometu na pijesku. Održavali su se teniski turniri: turnir ATP 250 serije [[Zagreb Indoors]], turnir ATP Challenger Toura [[Zagreb Open (tenis)|Zagreb Open]] i turnir ITF Women's Circuita [[Zagreb Ladies Open]]. Održavaju se malonogometni turniri duge tradicije: [[Malonogometni turnir Kutija šibica|Kutija šibica]] (od 1970.), ''Malonogometni turnir 'Miholje' '' (od 1962.), KOCKA Prečko (od 1979.), ženski ''Međunarodni malonogometni turnir Agram'' (od 2001.)... [[CSIO Kup nacija u Hrvatskoj|CSIO Kup nacija]] održava se povremeno na Hipodromu Zagreb od 1996. [[Zagreb Grand Prix (preponsko jahanje)|Zagreb Grand Prix]] je povremeno bodovan za FEI Show Jumping World Cup u pojedinačnoj konkurenciji.<ref>{{Citiranje weba |title=11. svjetski kup u preponskom jahanju (FEI Kup nacija) |url=http://www.hipodrom.hr/temaeccb.html?3 |url-status=live |access-date=2022-02-12 |website=www.hipodrom.hr}}</ref> U nekoliko navrata održan je [[ISSF Svjetski streljački kup u Hrvatskoj|ISSF–ov Svjetski streljački kup]]. Održan je [[Grand_prix_Osijek#Ostalo|Svjetski kup u športskoj gimnastici]] 1982. godine. 2018. otvorena je prva atletska dvorana u Hrvatskoj s kružnom stazom. Nalazi se u paviljonu 1 [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkoga velesajma]].<ref>{{Citiranje weba |title=U Zagrebu otvorena prva atletska dvorana s kružnom stazom u Hrvatskoj |url=https://www.has.hr/index.php/vijesti/2688-u-zagrebu-otvorena-prva-atletska-dvorana-s-kruznom-stazom-u-hrvatskoj |archive-url=https://web.archive.org/web/20190530203457/https://www.has.hr/index.php/vijesti/2688-u-zagrebu-otvorena-prva-atletska-dvorana-s-kruznom-stazom-u-hrvatskoj |archive-date=30. svibnja 2019. |access-date=12. siječnja 2020.}}</ref> == Razvrstavanje gradskih četvrti po poštanskim brojevima == '''10000 Zagreb''' * [[Črnomerec]] * [[Donji grad]] * [[Gornji grad – Medveščak]] * [[Maksimir]] * [[Peščenica – Žitnjak]] – ('''10373 Ivanja Reka''') * [[Podsljeme]] * [[Trešnjevka – jug]] * [[Trešnjevka – sjever]] * [[Trnje]] '''10010 Zagreb – Sloboština''' * [[Novi Zagreb – istok]] '''10020 Zagreb – Novi Zagreb''', '''10250 Lučko''', '''10251 Hrvatski Leskovac''' * [[Novi Zagreb – zapad]] '''10040 Zagreb – Dubrava''' * [[Donja Dubrava (zagrebačka gradska četvrt)|Donja Dubrava]] * [[Gornja Dubrava (zagrebačka gradska četvrt)|Gornja Dubrava]] '''10090 Zagreb – Susedgrad''' * [[Podsused – Vrapče]] * [[Stenjevec]] '''10253 Donji Dragonožec''', '''10257 Brezovica''' * [[Brezovica (Zagreb)|Brezovica]] '''10360 Sesvete''', '''10361 Sesvetski Kraljevec''', '''10362 Kašina''', '''10363 Belovar''' * [[Sesvete]] == Gradovi prijatelji == Zagreb ima uspostavljenu [[Bratimljenje gradova|prijateljsku suradnju]] sa sljedećim gradovima:<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zagreb.hr/mms/index.html |title=Gradovi prijatelji |archive-url=https://web.archive.org/web/20071222072716/http://www.zagreb.hr/mms/index.html |archive-date=22. prosinca 2007. |access-date=10. veljače 2008.}}</ref> {| | valign="top" | * {{Z|NJE}} [[Datoteka:Coat of arms of Mainz-2008 new.svg|15px]] '''[[Mainz]]''', [[Njemačka]] ''(1967.)'' * {{Z|RUS}} [[Datoteka:Coat of Arms of Saint Petersburg (2003).svg|15px]] '''[[Sankt Peterburg]]''', [[Rusija]] ''(1968.)'' * {{Z|NOR}} [[Datoteka:Tromsø komm.svg|15px]] '''[[Tromsø]]''', [[Norveška]] ''(1971.)'' * {{Z|JAP}} [[Datoteka:Emblem of Kyoto, Kyoto (abbreviated).svg|15px]] '''[[Kyoto]]''', [[Japan]] ''(1972.)'' * {{Z|POLJ}} [[Datoteka:POL Kraków COA.svg|15px]] '''[[Kraków]]''', [[Poljska]] ''(1975.)'' * {{Z|POR}} [[Datoteka:Coat_of_Arms_of_Lisbon.svg|15px]] '''[[Lisabon]]''', [[Portugal]] ''(1977.)'' * {{Z|SAD}} [[Datoteka:Coat of arms of Pittsburgh, Pennsylvania.svg|15px]] '''[[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburgh]]''', [[SAD]] ''(1980.)'' * {{Z|KIN}} [[Datoteka:Shanghaikanji.png|15px]]''' [[Šangaj]]''', [[Kina]] ''(1980.)'' | valign="top" | * {{Z|ITA}} [[Datoteka:Coat of arms of Bologna.svg|15px]] ''' [[Bologna]]''', [[Italija]] ''(1984.)'' * {{Z|MAĐ}} [[Datoteka:Coa Hungary Town Budapest big.svg|15px]] '''[[Budimpešta]]''', [[Mađarska]] ''(1994.)'' * {{Z|AUT}} [[Datoteka:Wien 3 Wappen.svg|15px]] '''[[Beč]]''', [[Austrija]] ''(1994.)'' * {{Z|BIH}} [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Sarajevo.svg|15px]] '''[[Sarajevo]]''', [[Bosna i Hercegovina]] ''(2001.)'' * {{Z|SLO}} [[Datoteka:Blason ville si Ljubljana (Slovénie).svg|15px]] '''[[Ljubljana]]''', [[Slovenija]] ''(2001.)'' * {{Z|SRB}} [[Datoteka:Small Coat of Arms Belgrade.svg|15px]] '''[[Beograd]]''', [[Srbija]] ''(2003.)'' * {{Z|CG}} [[Slika:Coat of Arms of Podgorica.svg|15px]] '''[[Podgorica]]''', [[Crna Gora]] ''(2006.)'' * {{Z|UK}} [[Slika:Coat of Arms of The City of London.svg|15px]] '''[[London]]''', [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ''(2009.)'' |} == Galerija == <gallery> Slika:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|[[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|Spomenik banu Jelačiću]] na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Josipa Jelačića]] Slika:Glazbeni paviljon Zrinjevac Zagreb.jpg|Glazbeni paviljon na [[Zrinjevac|Zrinjevcu]] Slika:Manduševac1.jpg|Zdenac [[Manduševac]] na Trgu bana Jelačića Slika:King Tomislav.jpg|Spomenik kralju [[Tomislav]]u na [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|istoimenom trgu]] Slika:Zdenac života (Meštrović) 1.jpg|[[Zdenac života]] kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] ispred [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK]] Slika:Muzej_Mimara.jpg|[[Muzej Mimara]] Slika:Leksikografski_Zavod_Miroslav_Krleža.jpg|[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] Slika:Hrvatski institut za&nbsp;povijest ulaz.JPG|Grb na ulazu u [[Hrvatski institut za povijest]] Slika:Jelacicplac.jpg|Jelačićev trg noću </gallery> == Zanimljivosti == === Zelenilo === U Zagrebu postoji je 2017. bilo 165 000 [[stablo|stabala]], koja su pokrivala 14 milijuna četvornih metara površine te 18 000 klupa za sjedenje uz zelene površine. Od 266 zabilježenih vrsta drveća, najčešće su: [[obična breza]], [[gorski javor]], [[javorolisna platana]] i [[crni bor]].<ref>brošura „Zagreb For You”, 30 stupnjeva: Zagreb, rujan-listopad 2017.</ref> [[Josip Rogin]] patentirao je u SAD-u 1995. [[ruža|ružinu]] sortu „Zagreb 900”.<ref>„Josip Rogin — ''vrtlar i književnik''”, u: Rogin, Josip: ''Knjiga o ružama'', AGM: Zagreb, 1998., ISBN 953-174-072-0, str. 258-259.</ref> === Ptice === Na području Zagreba zabilježeno je 100 vrsta gnjezdarica (najbrojnije su [[pjevice]] s 57 vrsta), 6 vrsta [[grabljivica]], 7 vrsta [[djetlić]]a, 16 vrsta [[močvarica]] i 14 vrsta iz ostalih [[Porodica (taksonomija)|porodica]]. Više od 30 vrsta ptica imaju [[Maksimir]], [[Jarun]], [[Savica]], [[Bundek]] i [[Tuškanac]].<ref>Vedran Lucić, [http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ Objavljen Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220107230200/http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ |date=7. siječnja 2022. }}, Ptice.net, pristupljeno 23. svibnja 2021.</ref> ==== Popis gnjezdarica ==== {{Div col|cols=4}} * ''[[Accipiter gentilis]]'' – jastreb * ''[[Accipiter nisus]]'' – kobac * ''[[Acrocephalus arundinaceus]]'' – veliki trstenjak * ''[[Acrocephalus palustris]]'' – trstenjak mlakar * ''[[Aegithalos caudatus]]'' – dugorepa sjenica * ''[[Alauda arvensis]]'' – poljska ševa * ''[[Alcedo atthis]]'' – vodomar * ''[[Anas platyrhynchos]]'' – divlja patka * ''[[Apus apus]]'' – čiopa * ''[[Asio otus]]'' – mala ušara * ''[[Buteo buteo]]'' – škanjac * ''[[Carduelis carduelis]]'' – češljugar * ''[[Carduelis chloris]]'' – zelendur * ''[[Carduelis cannabina]]'' – juričica * ''[[Certhia brachydactyla]]'' – dugokljuni puzavac * ''[[Charadrius dubius]]'' – kulik sljepčić * ''[[Chlidonias hybridus]]'' – bjelobrada čigra * ''[[Ciconia ciconia]]'' – roda * ''[[Cinclus cinclus]]'' – vodenkos * ''[[Coccothraustes coccothraustes]]'' – batokljun * ''[[Columba livia|Columba livia forma domestica]]'' – gradski golub * ''[[Columba palumbus]]'' – golub grivnjaš * ''[[Corvus cornix]]'' – siva vrana * ''[[Corvus frugilegus]]'' – gačac * ''[[Corvus monedula]]'' – čavka * ''[[Coturnix coturnix]]'' – prepelica * ''[[Crex crex]]'' – kosac * ''[[Cuculus canorus]]'' – kukavica * ''[[Cyanistes caeruleus]]'' – plavetna sjenica * ''[[Cygnus olor]]'' – crvenokljuni labud * ''[[Delichon urbicum]]'' – piljak * ''[[Dendrocopos major]]'' – veliki djetlić * ''[[Dendrocopos medius]]'' – crvenoglavi djetlić * ''[[Dendrocopos minor]]'' – mali djetlić * ''[[Dryocopus martius]]'' – crna žuna * ''[[Emberiza citrinella]]'' – žuta strnadica * ''[[Erithacus rubecula]]'' – crvendać * ''[[Falco peregrinus]]'' – sivi sokol * ''[[Falco subbuteo]]'' – sokol lastavičar * ''[[Falco tinnunculus]]'' – vjetruša * ''[[Ficedula albicollis]]'' – bjelovrata muharica * ''[[Fringilla coelebs]]'' – zeba * ''[[Fulica atra]]'' – liska * ''[[Galerida cristata]]'' – kukmasta ševa * ''[[Gallinula chloropus]]'' – mlakuša * ''[[Garrulus glandarius]]'' – šojka * ''[[Hirundo rustica]]'' – lastavica * ''[[Ixobrychus minutus]]'' – čapljica voljak * ''[[Jynx torquilla]]'' – vijoglav * ''[[Lanius collurio]]'' – rusi svračak * ''[[Larus ridibundus]]'' – riječni galeb * ''[[Lophophanes cristatus]]'' – kukmasta sjenica * ''[[Luscinia megarhynchos]]'' – slavuj * ''[[Merops apiaster]]'' – pčelarica * ''[[Motacilla alba]]'' – bijela pastirica * ''[[Motacilla cinerea]]'' – gorska pastirica * ''[[Motacilla flava]]'' – žuta pastirica * ''[[Muscicapa striata]]'' – siva muharica * ''[[Netta rufina]]'' – patka gogoljica * ''[[Oenanthe oenanthe]]'' – sivkasta bjeloguza * ''[[Oriolus oriolus]]'' – vuga * ''[[Otus scops]]'' – ćuk * ''[[Parus major]]'' – velika sjenica * ''[[Passer domesticus]]'' – vrabac * ''[[Passer montanus]]'' – poljski vrabac * ''[[Perdix perdix]]'' – trčka * ''[[Phasianus colchicus]]'' – fazan * ''[[Phylloscopus collybita]]'' – zviždak * ''[[Phylloscopus sibilatrix]]'' – šumski zviždak * ''[[Phoenicurus ochruros]]'' – mrka crvenrepka * ''[[Phoenicurus phoenicurus]]'' – šumska crvenrepka * ''[[Pica pica]]'' – svraka * ''[[Picus canus]]'' – siva žuna * ''[[Picus viridis]]'' – zelena žuna * ''[[Podiceps cristatus]]'' – ćubasti gnjurac * ''[[Poecile palustris]]'' – crnoglava sjenica * ''[[Periparus ater]]'' – jelova sjenica * ''[[Regulus regulus]]'' – zlatoglavi kraljić * ''[[Remiz pendulinus]]'' – sjenica mošnjarka * ''[[Riparia riparia]]'' – bregunica * ''[[Saxicola rubetra]]'' – smeđoglavi batić * ''[[Saxicola torquatus]]'' – crnoglavi batić * ''[[Serinus serinus]]'' – žutarica * ''[[Sitta europaea]]'' – brgljez * ''[[Sterna albifrons]]'' – mala čigra * ''[[Sterna hirundo]]'' – crvenokljuna čigra * ''[[Streptopelia decaocto]]'' – gugutka * ''[[Streptopelia turtur]]'' – grlica * ''[[Strix aluco]]'' – šumska sova * ''[[Sturnus vulgaris]]'' – čvorak * ''[[Sylvia atricapilla]]'' – crnokapa grmuša * ''[[Sylvia communis]]'' – grmuša pjenica * ''[[Sylvia curruca]]'' – grmuša čevrljinka * ''[[Sylvia nisoria]]'' – pjegava grmuša * ''[[Tachybaptus ruficollis]]'' – mali gnjurac * ''[[Turdus merula]]'' – kos * ''[[Turdus philomelos]]'' – drozd cikelj * ''[[Turdus viscivorus]]'' – drozd imelaš * ''[[Troglodytes troglodytes]]'' – palčić * ''[[Vanellus vanellus]]'' – vivak {{Div col end}} == Povezani članci == * [[Popis počasnih i zaslužnih građana Zagreba]] * [[Popis zagrebačkih gradonačelnika]] * [[Dodatak:Popis poznatih osoba grada Zagreba|Popis poznatih osoba grada Zagreba]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Lelja Dobronić: ''Biskupski i kaptolski Zagreb'', Zagreb, 1991. {{ISBN|86-03-00521-4}} * Lelja Dobronić: ''Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova'', Zagreb, 1983. * Lelja Dobronić: ''Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas'', Zagreb, 1988. * Dragutin Hirc: ''Stari Zagreb'', Zagreb, 2008. {{ISBN|978-953-150-842-1}} * Snješka Knežević: ''Zagrebačka zelena potkova'', Zagreb, 1996. {{ISBN|953-0-60524-2}} * Snješka Knežević: ''Zagrebu u središtu'', Zagreb, 2003. {{ISBN|953-181-049-4}} * Gjuro Szabo: ''Stari Zagreb'', Zagreb, 1941. == Također pogledajte == * [[Pregled:Zagreb]] * [[Zagrebačka nadbiskupija]] * [[Zagrebačka županija]] * [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)]] * [[Dodatak:Popis zagrebačkih gradonačelnika]] == Vanjske poveznice == {{commons|Zagreb}} * [http://www.zagreb.hr Službene stranice grada Zagreba] * [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica grada Zagreba] * [https://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija] * [http://zagrebnet.mgz.hr/ ZagrebNET] [[Mrežni portal]] [[Muzej grada Zagreba|Muzeja grada Zagreba]] {{ZG}} {{Hrvatski gradovi}} {{Hrvatske županije}} {{Zagrebačke gradske četvrti}} {{Gradska naselja Zagreba}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Hrvatske županije]] [[Kategorija:Zagreb| ]] ps2xgz9d9s9ialugsn4bhfhqpmvufhq 0 6017 7430523 7377904 2026-04-15T14:17:55Z ~2026-23299-53 357994 Nadodao sam malo poboljsanja o primjeru 7430523 wikitext text/x-wiki {{Elektrotehnika}} '''Elektrotehnika''' je [[Primijenjene znanosti|primijenjena znanost]] čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije. Elektrotehnika kakvu je danas poznajemo ima duboke korijene u elektromagnetizmu koji je neodvojivi dio [[Fizika|fizike]]. U samim početcima elektrotehnika se dijelila na područje "jake" i "slabe" struje. Brzim razvojem elektrotehnike unutar sveprisutnog znanstvenog i tehnološkog napretka, u elektrotehnici danas razlikujemo nešto određenija područja rada i istraživanja gdje možemo spomenuti, na primjer, područja: *Elektroenergetika *Elektronika *Elektroakustika *Električne mreže i četveropoli *Radiokomunikacije *Telekomunikacije *Dragina celava glava (znamo na koga mislimo == Povijest == {{stilska dorada}} Još u [[antika|Antici]] su [[Stara Grčka|Grci]] zapazili ([[Tales]]) kako [[jantar]] (vrsta [[fosil]]ne [[smola|smole]]) natrt krpom privlači lagana tijela (komadiće slame, [[perje|perja]] i sl.), dok su [[Kina|Kinezi]] poznavali i za [[orijentacija|orijentaciju]] kod putovanja rabili [[magnetska igla|magnetsku iglu]]. Dulje vrijeme nakon toga nije bilo zapisa o istraživanjima električnih i magnetskih pojava. Tek je [[Francuska|Francuz]] [[Pierre Maricourt]] ([[latinski|lat.]] Petrus Peregrinus) [[1269.]] opisao svoja proučavanja magnetskih djelovanja, a godine [[1551.]] [[Talijan]] [[Girolamo Cardano]], uspoređujući djelovanja [[Željezna ruda|željezne rude]] i jantara, naznačio je razlike između magnetskih i električnih sila. Godine [[1663.]] [[Njemačka|Nijemac]] [[Otto von Guericke]] izradio je prvu napravu za elektriziranje ([[trenje]]m [[sumpor]]ne kugle o [[svila|svileni]] rubac), no on tu pojavu nije znao objasniti. Godine [[1729.]] [[Engleska|Englez]] [[Stephen Grey]] utvrdio je da neke tvari imaju sposobnost provođenja elektriciteta, a druge ne. Danas jedne zovemo [[Električni vodič|vodič]]i a druge [[izolator]]i. Primijetivši da se elektrizirani [[staklo|stakleni]] predmeti međusobno odbijaju, a privlače elektrizirane predmete od jantara, Francuz [[Charles François de Cisternay du Fay]] je godine [[1734.]] pretpostavio dvije vrste elektriciteta, koje je nazvao staklasti i smolasti elektricitet. Godine [[1745.]] u [[Leiden]]u ([[Nizozemska]]) napravljen je prvi spremnik elektriciteta – električni [[Električni kondenzator|kondenzator]], nazvan ''leidenska boca''. [[SAD|Amerikanac]] [[Benjamin Franklin]] uveo je pojmove pozitivnog i negativnog električnog naboja te je uočio činjenicu da trenjem nastaju jednake količine pozitivnog i negativnog naboja. Godine [[1785.]] Francuz [[Charles-Augustin de Coulomb]] izveo je izraz za silu između dvaju naboja, pokazujući da je iznos sile obrnuto razmjeran kvadratu njihove udaljenosti ([[Coulombov zakon]]). Godine [[1796.]] Talijan [[Alessandro Volta]] uočio je da se, osim trenjem, pozitivni i negativni naboji mogu razdvojiti i kemijski, između dvaju raznih [[metal]]a uronjenih u vodljivu [[tekućine|tekućinu]]. Umetanjem [[srebro|srebra]] i [[cink]]a u [[otopina|otopinu]] [[sol]]i on je [[1800.]] predstavio prvi kemijski izvor elektriciteta ([[Voltin članak]]). Godine [[1820.]] [[Danska|Danac]] [[Hans Christian Ørsted]] prvi je povezao elektricitet i magnetizam, pokazujući da se magnetska igla otklanja u blizini vodiča kroz koji protječe [[električna struja]]. Godine [[1820.]] Francuz [[André-Marie Ampère]] formulira izraz za izračun sile između paralelnih vodiča kroz koje protječe struja. Godine [[1826.]] [[Njemačka|Nijemac]] [[Georg Simon Ohm]] formulirao je zakon o odnosu električnog napona i struje, kojim se definira [[električni otpor]] ([[Ohmov zakon]]). Godine [[1834.]] Nijemac [[Heinrich Lenz]] pokazao je da se inducirani napon suprotstavlja uzroku koji ga je izazvao. Godine [[1841.]] Englez [[James Prescott Joule]] formulira zakon o [[toplina|toplinskom]] djelovanju električne energije. Godine [[1845.]] Nijemac [[Gustav Robert Kirchhoff]] formulirao je osnovne zakone [[strujni krug|strujnih krugova]]. Godine [[1865.]] [[Škotska|Škot]] [[James Clerk Maxwell]] postavio je jedinstvenu teoriju elektromagnetskog polja koje se širi prostorom kao [[elektromagnetski val]]. Godine [[1888.]] Nijemac [[Heinrich Rudolf Hertz]] proveo je elektromagnetske valove, potvrdivši Maxwellovu teoriju i postavivši temelje bežičnog prijenosa [[signal]]a. Godine [[1897.]] Englez [[William Thomson]] [[pokus]]ima je utvrdio da se električna struja sastoji od [[elektron]]a koji su sastavni dio svakog [[atom]]a. Spoznajom da se [[elektron]] može izbaciti iz [[Atom|atoma]] i propustiti u obliku [[Električna struja|struje]] kroz zrakopraznu [[elektronska cijev|elektronsku cijev]] započinje razvoj [[elektronika|elektronike]]. == Značaj == Današnji je život teško zamisliti bez primjene elektrotehnike. Ona ulazi u sve dijelove naše svakodnevnice: od [[Električna rasvjeta|rasvjete]], [[Radio|radija]] i [[Televizija|televizije]], preko industrijskih i transportnih sustava, do komunikacija i [[Računalo|računala]]. {{Tehnologija}} [[Kategorija:Primijenjene znanosti]] [[Kategorija:Elektrotehnika| ]] ssml2e2d2daurflpy90w9y54818yjhf 7430541 7430523 2026-04-15T15:07:41Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-23299-53|~2026-23299-53]] ([[User talk:~2026-23299-53|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Runolist|Runolist]] 7175682 wikitext text/x-wiki {{Elektrotehnika}} '''Elektrotehnika''' je [[Primijenjene znanosti|primijenjena znanost]] čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije. Elektrotehnika kakvu je danas poznajemo ima duboke korijene u elektromagnetizmu koji je neodvojivi dio [[Fizika|fizike]]. U samim početcima elektrotehnika se dijelila na područje "jake" i "slabe" struje. Brzim razvojem elektrotehnike unutar sveprisutnog znanstvenog i tehnološkog napretka, u elektrotehnici danas razlikujemo nešto određenija područja rada i istraživanja gdje možemo spomenuti, na primjer, područja: *Elektroenergetika *Elektronika *Elektroakustika *Električne mreže i četveropoli *Radiokomunikacije *Telekomunikacije == Povijest == {{stilska dorada}} Još u [[antika|Antici]] su [[Stara Grčka|Grci]] zapazili ([[Tales]]) kako [[jantar]] (vrsta [[fosil]]ne [[smola|smole]]) natrt krpom privlači lagana tijela (komadiće slame, [[perje|perja]] i sl.), dok su [[Kina|Kinezi]] poznavali i za [[orijentacija|orijentaciju]] kod putovanja rabili [[magnetska igla|magnetsku iglu]]. Dulje vrijeme nakon toga nije bilo zapisa o istraživanjima električnih i magnetskih pojava. Tek je [[Francuska|Francuz]] [[Pierre Maricourt]] ([[latinski|lat.]] Petrus Peregrinus) [[1269.]] opisao svoja proučavanja magnetskih djelovanja, a godine [[1551.]] [[Talijan]] [[Girolamo Cardano]], uspoređujući djelovanja [[Željezna ruda|željezne rude]] i jantara, naznačio je razlike između magnetskih i električnih sila. Godine [[1663.]] [[Njemačka|Nijemac]] [[Otto von Guericke]] izradio je prvu napravu za elektriziranje ([[trenje]]m [[sumpor]]ne kugle o [[svila|svileni]] rubac), no on tu pojavu nije znao objasniti. Godine [[1729.]] [[Engleska|Englez]] [[Stephen Grey]] utvrdio je da neke tvari imaju sposobnost provođenja elektriciteta, a druge ne. Danas jedne zovemo [[Električni vodič|vodič]]i a druge [[izolator]]i. Primijetivši da se elektrizirani [[staklo|stakleni]] predmeti međusobno odbijaju, a privlače elektrizirane predmete od jantara, Francuz [[Charles François de Cisternay du Fay]] je godine [[1734.]] pretpostavio dvije vrste elektriciteta, koje je nazvao staklasti i smolasti elektricitet. Godine [[1745.]] u [[Leiden]]u ([[Nizozemska]]) napravljen je prvi spremnik elektriciteta – električni [[Električni kondenzator|kondenzator]], nazvan ''leidenska boca''. [[SAD|Amerikanac]] [[Benjamin Franklin]] uveo je pojmove pozitivnog i negativnog električnog naboja te je uočio činjenicu da trenjem nastaju jednake količine pozitivnog i negativnog naboja. Godine [[1785.]] Francuz [[Charles-Augustin de Coulomb]] izveo je izraz za silu između dvaju naboja, pokazujući da je iznos sile obrnuto razmjeran kvadratu njihove udaljenosti ([[Coulombov zakon]]). Godine [[1796.]] Talijan [[Alessandro Volta]] uočio je da se, osim trenjem, pozitivni i negativni naboji mogu razdvojiti i kemijski, između dvaju raznih [[metal]]a uronjenih u vodljivu [[tekućine|tekućinu]]. Umetanjem [[srebro|srebra]] i [[cink]]a u [[otopina|otopinu]] [[sol]]i on je [[1800.]] predstavio prvi kemijski izvor elektriciteta ([[Voltin članak]]). Godine [[1820.]] [[Danska|Danac]] [[Hans Christian Ørsted]] prvi je povezao elektricitet i magnetizam, pokazujući da se magnetska igla otklanja u blizini vodiča kroz koji protječe [[električna struja]]. Godine [[1820.]] Francuz [[André-Marie Ampère]] formulira izraz za izračun sile između paralelnih vodiča kroz koje protječe struja. Godine [[1826.]] [[Njemačka|Nijemac]] [[Georg Simon Ohm]] formulirao je zakon o odnosu električnog napona i struje, kojim se definira [[električni otpor]] ([[Ohmov zakon]]). Godine [[1834.]] Nijemac [[Heinrich Lenz]] pokazao je da se inducirani napon suprotstavlja uzroku koji ga je izazvao. Godine [[1841.]] Englez [[James Prescott Joule]] formulira zakon o [[toplina|toplinskom]] djelovanju električne energije. Godine [[1845.]] Nijemac [[Gustav Robert Kirchhoff]] formulirao je osnovne zakone [[strujni krug|strujnih krugova]]. Godine [[1865.]] [[Škotska|Škot]] [[James Clerk Maxwell]] postavio je jedinstvenu teoriju elektromagnetskog polja koje se širi prostorom kao [[elektromagnetski val]]. Godine [[1888.]] Nijemac [[Heinrich Rudolf Hertz]] proveo je elektromagnetske valove, potvrdivši Maxwellovu teoriju i postavivši temelje bežičnog prijenosa [[signal]]a. Godine [[1897.]] Englez [[William Thomson]] [[pokus]]ima je utvrdio da se električna struja sastoji od [[elektron]]a koji su sastavni dio svakog [[atom]]a. Spoznajom da se [[elektron]] može izbaciti iz [[Atom|atoma]] i propustiti u obliku [[Električna struja|struje]] kroz zrakopraznu [[elektronska cijev|elektronsku cijev]] započinje razvoj [[elektronika|elektronike]]. == Značaj == Današnji je život teško zamisliti bez primjene elektrotehnike. Ona ulazi u sve dijelove naše svakodnevnice: od [[Električna rasvjeta|rasvjete]], [[Radio|radija]] i [[Televizija|televizije]], preko industrijskih i transportnih sustava, do komunikacija i [[Računalo|računala]]. {{Tehnologija}} [[Kategorija:Primijenjene znanosti]] [[Kategorija:Elektrotehnika| ]] 1yujesypxng6b1kw4abvl0vxbikq9ta 7430549 7430541 2026-04-15T16:57:25Z ~2026-23339-29 358004 Nadodavanje primera 7430549 wikitext text/x-wiki {{Elektrotehnika}} '''Elektrotehnika''' je [[Primijenjene znanosti|primijenjena znanost]] čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije. Elektrotehnika kakvu je danas poznajemo ima duboke korijene u elektromagnetizmu koji je neodvojivi dio [[Fizika|fizike]]. U samim početcima elektrotehnika se dijelila na područje "jake" i "slabe" struje. Brzim razvojem elektrotehnike unutar sveprisutnog znanstvenog i tehnološkog napretka, u elektrotehnici danas razlikujemo nešto određenija područja rada i istraživanja gdje možemo spomenuti, na primjer, područja: *Elektroenergetika *Elektronika *Elektroakustika *Električne mreže i četveropoli *Radiokomunikacije *Telekomunikacije *Elektromagnetna sila (Drago) == Povijest == {{stilska dorada}} Još u [[antika|Antici]] su [[Stara Grčka|Grci]] zapazili ([[Tales]]) kako [[jantar]] (vrsta [[fosil]]ne [[smola|smole]]) natrt krpom privlači lagana tijela (komadiće slame, [[perje|perja]] i sl.), dok su [[Kina|Kinezi]] poznavali i za [[orijentacija|orijentaciju]] kod putovanja rabili [[magnetska igla|magnetsku iglu]]. Dulje vrijeme nakon toga nije bilo zapisa o istraživanjima električnih i magnetskih pojava. Tek je [[Francuska|Francuz]] [[Pierre Maricourt]] ([[latinski|lat.]] Petrus Peregrinus) [[1269.]] opisao svoja proučavanja magnetskih djelovanja, a godine [[1551.]] [[Talijan]] [[Girolamo Cardano]], uspoređujući djelovanja [[Željezna ruda|željezne rude]] i jantara, naznačio je razlike između magnetskih i električnih sila. Godine [[1663.]] [[Njemačka|Nijemac]] [[Otto von Guericke]] izradio je prvu napravu za elektriziranje ([[trenje]]m [[sumpor]]ne kugle o [[svila|svileni]] rubac), no on tu pojavu nije znao objasniti. Godine [[1729.]] [[Engleska|Englez]] [[Stephen Grey]] utvrdio je da neke tvari imaju sposobnost provođenja elektriciteta, a druge ne. Danas jedne zovemo [[Električni vodič|vodič]]i a druge [[izolator]]i. Primijetivši da se elektrizirani [[staklo|stakleni]] predmeti međusobno odbijaju, a privlače elektrizirane predmete od jantara, Francuz [[Charles François de Cisternay du Fay]] je godine [[1734.]] pretpostavio dvije vrste elektriciteta, koje je nazvao staklasti i smolasti elektricitet. Godine [[1745.]] u [[Leiden]]u ([[Nizozemska]]) napravljen je prvi spremnik elektriciteta – električni [[Električni kondenzator|kondenzator]], nazvan ''leidenska boca''. [[SAD|Amerikanac]] [[Benjamin Franklin]] uveo je pojmove pozitivnog i negativnog električnog naboja te je uočio činjenicu da trenjem nastaju jednake količine pozitivnog i negativnog naboja. Godine [[1785.]] Francuz [[Charles-Augustin de Coulomb]] izveo je izraz za silu između dvaju naboja, pokazujući da je iznos sile obrnuto razmjeran kvadratu njihove udaljenosti ([[Coulombov zakon]]). Godine [[1796.]] Talijan [[Alessandro Volta]] uočio je da se, osim trenjem, pozitivni i negativni naboji mogu razdvojiti i kemijski, između dvaju raznih [[metal]]a uronjenih u vodljivu [[tekućine|tekućinu]]. Umetanjem [[srebro|srebra]] i [[cink]]a u [[otopina|otopinu]] [[sol]]i on je [[1800.]] predstavio prvi kemijski izvor elektriciteta ([[Voltin članak]]). Godine [[1820.]] [[Danska|Danac]] [[Hans Christian Ørsted]] prvi je povezao elektricitet i magnetizam, pokazujući da se magnetska igla otklanja u blizini vodiča kroz koji protječe [[električna struja]]. Godine [[1820.]] Francuz [[André-Marie Ampère]] formulira izraz za izračun sile između paralelnih vodiča kroz koje protječe struja. Godine [[1826.]] [[Njemačka|Nijemac]] [[Georg Simon Ohm]] formulirao je zakon o odnosu električnog napona i struje, kojim se definira [[električni otpor]] ([[Ohmov zakon]]). Godine [[1834.]] Nijemac [[Heinrich Lenz]] pokazao je da se inducirani napon suprotstavlja uzroku koji ga je izazvao. Godine [[1841.]] Englez [[James Prescott Joule]] formulira zakon o [[toplina|toplinskom]] djelovanju električne energije. Godine [[1845.]] Nijemac [[Gustav Robert Kirchhoff]] formulirao je osnovne zakone [[strujni krug|strujnih krugova]]. Godine [[1865.]] [[Škotska|Škot]] [[James Clerk Maxwell]] postavio je jedinstvenu teoriju elektromagnetskog polja koje se širi prostorom kao [[elektromagnetski val]]. Godine [[1888.]] Nijemac [[Heinrich Rudolf Hertz]] proveo je elektromagnetske valove, potvrdivši Maxwellovu teoriju i postavivši temelje bežičnog prijenosa [[signal]]a. Godine [[1897.]] Englez [[William Thomson]] [[pokus]]ima je utvrdio da se električna struja sastoji od [[elektron]]a koji su sastavni dio svakog [[atom]]a. Spoznajom da se [[elektron]] može izbaciti iz [[Atom|atoma]] i propustiti u obliku [[Električna struja|struje]] kroz zrakopraznu [[elektronska cijev|elektronsku cijev]] započinje razvoj [[elektronika|elektronike]]. == Značaj == Današnji je život teško zamisliti bez primjene elektrotehnike. Ona ulazi u sve dijelove naše svakodnevnice: od [[Električna rasvjeta|rasvjete]], [[Radio|radija]] i [[Televizija|televizije]], preko industrijskih i transportnih sustava, do komunikacija i [[Računalo|računala]]. {{Tehnologija}} [[Kategorija:Primijenjene znanosti]] [[Kategorija:Elektrotehnika| ]] mf8vpgk7byq19no6zq9lshyl7xg6yam 7430568 7430549 2026-04-15T17:12:18Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-23339-29|~2026-23339-29]] ([[User talk:~2026-23339-29|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Artus|Artus]] 7175682 wikitext text/x-wiki {{Elektrotehnika}} '''Elektrotehnika''' je [[Primijenjene znanosti|primijenjena znanost]] čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije. Elektrotehnika kakvu je danas poznajemo ima duboke korijene u elektromagnetizmu koji je neodvojivi dio [[Fizika|fizike]]. U samim početcima elektrotehnika se dijelila na područje "jake" i "slabe" struje. Brzim razvojem elektrotehnike unutar sveprisutnog znanstvenog i tehnološkog napretka, u elektrotehnici danas razlikujemo nešto određenija područja rada i istraživanja gdje možemo spomenuti, na primjer, područja: *Elektroenergetika *Elektronika *Elektroakustika *Električne mreže i četveropoli *Radiokomunikacije *Telekomunikacije == Povijest == {{stilska dorada}} Još u [[antika|Antici]] su [[Stara Grčka|Grci]] zapazili ([[Tales]]) kako [[jantar]] (vrsta [[fosil]]ne [[smola|smole]]) natrt krpom privlači lagana tijela (komadiće slame, [[perje|perja]] i sl.), dok su [[Kina|Kinezi]] poznavali i za [[orijentacija|orijentaciju]] kod putovanja rabili [[magnetska igla|magnetsku iglu]]. Dulje vrijeme nakon toga nije bilo zapisa o istraživanjima električnih i magnetskih pojava. Tek je [[Francuska|Francuz]] [[Pierre Maricourt]] ([[latinski|lat.]] Petrus Peregrinus) [[1269.]] opisao svoja proučavanja magnetskih djelovanja, a godine [[1551.]] [[Talijan]] [[Girolamo Cardano]], uspoređujući djelovanja [[Željezna ruda|željezne rude]] i jantara, naznačio je razlike između magnetskih i električnih sila. Godine [[1663.]] [[Njemačka|Nijemac]] [[Otto von Guericke]] izradio je prvu napravu za elektriziranje ([[trenje]]m [[sumpor]]ne kugle o [[svila|svileni]] rubac), no on tu pojavu nije znao objasniti. Godine [[1729.]] [[Engleska|Englez]] [[Stephen Grey]] utvrdio je da neke tvari imaju sposobnost provođenja elektriciteta, a druge ne. Danas jedne zovemo [[Električni vodič|vodič]]i a druge [[izolator]]i. Primijetivši da se elektrizirani [[staklo|stakleni]] predmeti međusobno odbijaju, a privlače elektrizirane predmete od jantara, Francuz [[Charles François de Cisternay du Fay]] je godine [[1734.]] pretpostavio dvije vrste elektriciteta, koje je nazvao staklasti i smolasti elektricitet. Godine [[1745.]] u [[Leiden]]u ([[Nizozemska]]) napravljen je prvi spremnik elektriciteta – električni [[Električni kondenzator|kondenzator]], nazvan ''leidenska boca''. [[SAD|Amerikanac]] [[Benjamin Franklin]] uveo je pojmove pozitivnog i negativnog električnog naboja te je uočio činjenicu da trenjem nastaju jednake količine pozitivnog i negativnog naboja. Godine [[1785.]] Francuz [[Charles-Augustin de Coulomb]] izveo je izraz za silu između dvaju naboja, pokazujući da je iznos sile obrnuto razmjeran kvadratu njihove udaljenosti ([[Coulombov zakon]]). Godine [[1796.]] Talijan [[Alessandro Volta]] uočio je da se, osim trenjem, pozitivni i negativni naboji mogu razdvojiti i kemijski, između dvaju raznih [[metal]]a uronjenih u vodljivu [[tekućine|tekućinu]]. Umetanjem [[srebro|srebra]] i [[cink]]a u [[otopina|otopinu]] [[sol]]i on je [[1800.]] predstavio prvi kemijski izvor elektriciteta ([[Voltin članak]]). Godine [[1820.]] [[Danska|Danac]] [[Hans Christian Ørsted]] prvi je povezao elektricitet i magnetizam, pokazujući da se magnetska igla otklanja u blizini vodiča kroz koji protječe [[električna struja]]. Godine [[1820.]] Francuz [[André-Marie Ampère]] formulira izraz za izračun sile između paralelnih vodiča kroz koje protječe struja. Godine [[1826.]] [[Njemačka|Nijemac]] [[Georg Simon Ohm]] formulirao je zakon o odnosu električnog napona i struje, kojim se definira [[električni otpor]] ([[Ohmov zakon]]). Godine [[1834.]] Nijemac [[Heinrich Lenz]] pokazao je da se inducirani napon suprotstavlja uzroku koji ga je izazvao. Godine [[1841.]] Englez [[James Prescott Joule]] formulira zakon o [[toplina|toplinskom]] djelovanju električne energije. Godine [[1845.]] Nijemac [[Gustav Robert Kirchhoff]] formulirao je osnovne zakone [[strujni krug|strujnih krugova]]. Godine [[1865.]] [[Škotska|Škot]] [[James Clerk Maxwell]] postavio je jedinstvenu teoriju elektromagnetskog polja koje se širi prostorom kao [[elektromagnetski val]]. Godine [[1888.]] Nijemac [[Heinrich Rudolf Hertz]] proveo je elektromagnetske valove, potvrdivši Maxwellovu teoriju i postavivši temelje bežičnog prijenosa [[signal]]a. Godine [[1897.]] Englez [[William Thomson]] [[pokus]]ima je utvrdio da se električna struja sastoji od [[elektron]]a koji su sastavni dio svakog [[atom]]a. Spoznajom da se [[elektron]] može izbaciti iz [[Atom|atoma]] i propustiti u obliku [[Električna struja|struje]] kroz zrakopraznu [[elektronska cijev|elektronsku cijev]] započinje razvoj [[elektronika|elektronike]]. == Značaj == Današnji je život teško zamisliti bez primjene elektrotehnike. Ona ulazi u sve dijelove naše svakodnevnice: od [[Električna rasvjeta|rasvjete]], [[Radio|radija]] i [[Televizija|televizije]], preko industrijskih i transportnih sustava, do komunikacija i [[Računalo|računala]]. {{Tehnologija}} [[Kategorija:Primijenjene znanosti]] [[Kategorija:Elektrotehnika| ]] 1yujesypxng6b1kw4abvl0vxbikq9ta 0 6877 7430642 7062590 2026-04-15T21:24:21Z Amherst99 39198 7430642 wikitext text/x-wiki {{dz|[[CD (registracijska oznaka)]]|registracijsku oznaku koju koristi [[Demokratska Republika Kongo]]}} [[Datoteka:Maxell CD-R 700MB 40x 20040321.jpg|300px|desno]] '''Kompaktni disk''', '''kompaktna ploča'''<ref>'''KOMPAKTNA PLOČA'''. U djelu: Josip Šentija, gl. ur., ''Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«'', III. izd., [9.] – dopunski svezak : A – Ž , Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, mjeseca travnja 1988., {{ISBN|86-7053-012-0}}, str. 339.</ref> ili češće samo kraće '''CD''' (od engl. ''compact disc'') je [[optički zapis]] razvijen u kasnim 1970-tim godinama, prvotno korišten samo kao medij za [[glazba|glazbu]]. Kasnije se medij razvio za spremanje podataka na [[računalo|računalu]], tako da je danas standardni [[Dijelovi računala|dio računala]]. Pojavom [[DVD|DVD-a]] [[1996.]] dobili smo novi standard koji na mediju iste veličine (120&nbsp;mm) čuva sadržaj 6 ili više CD-a. == Povijest == CD kao proizvod razvili su zajedno [[Philips]] i [[Sony]]. Philips je osmislio proizvodni proces (idejno baziran na [[Laserdisc|Laserdisc-u]], koji se nije proslavio s medijima promjera 18–30&nbsp;cm), a Sony je usavršio korekciju grešaka pri čitanju CD medija, čime je proizvod bio spreman za tržište. Masovna proizvodnja je krenula 1982. [[Philips]] i [[Sony]] 1979. udružili su snage svojih inženjera čija je misija bila da dizajniraju novi digitalni audio disk. Istaknuti članovi tima bili su Kees Immink i Toshitada Doi. Nakon godine dana pokusa i diskusije, izradili su tzv. “Crvenu knjigu” - audio standard kompaktnog diska. Philips je doprinio procesu proizvodnje i [[EFM]] (Eight – to – Fourteen Modulation). Taj način modulacije omogućio je dugo korištenje i otpornost na površinska oštećenja, Sonyjev doprinos bila je [[CIRC]] (Cross-Interleaved Reed-Solomon Coding)– metoda popravljanja greški. Više o povijesti CD-a može se vidjeti iz dokumentarca “The Compact Disc Story” čiju priču priča bivši pripadnik tima. Dokumentarac daje informacije o odlukama o mnogim tehničkim detaljima, kao što su: frekvencija uzimanja uzoraka, vrijeme sviranja, čak i promjer diska. Philipsa je dao izjavu da je CD “proizvod velike grupe ljudi koja je radila kao tim”. CD je u početku bio zamišljenm kao zamjena za gramafonsku ploču, a ne kao medij za spremanje podataka, što je postao tek kasnije, 1985. standardom “Žuta knjiga” kojeg su donijeli Sony i Philips. U lipnju 1985. predstavljen je CD-ROM (read-only memory) a 1990. CD-R (za snimanje), razvijen također od strane tvrtki [[Sony]] i [[Philips]]. == Fizička svojstva == Zapisivanje podataka na CD-u počinje u sredini diska i nastavlja se prema rubu što omogućava prilagodbu za razne veličine. CD-ovi su dostupni u dvije standardne veličine: najrašireniji su promjera 120&nbsp;mm, kapaciteta 74 minute i 650 MB podataka te 80 minutni za 700 MB podataka. Dostupni su i 80&nbsp;mm (tzv. MiniCD-ovi) kapaciteta 21 minute i 184 MB (još zove i CD3 – medij je oko 3") CD je napravljen iz 1,2&nbsp;mm debela diska čiste polikarbonske plastike. Tanak sloj super čistog aluminija (ili rjeđe zlata – kod potrebe za dužim vijekom trajanja) je nanesen na površinu da bude reflektivna. Površina je zaštićena tankim slojem laka. Na lak se može i pisati. Podaci na mediju pohranjeni su kao niz mikro udubina - oko 100 [[nm]] duboke i 500&nbsp;nm široke, a duge oko 850&nbsp;nm do 3,5 [[Metar|μm]]. CD se čita uz pomoć 780&nbsp;nm lasera fokusiranog kroz dno polikarbonskog sloja. Razlika između udubina i tzv. ”dolina” (ravni dio, eng. “land”) dovodi do promjene između faze svjetla reflektiranog u slučaju udubine i svjetla reflektiranog u slučaju “doline”. Podatke je moguće pročitati mjerenjem intenziteta reflektiranog svijetla [[Fotodioda|fotodiodom]]. Same udubine i izbočine ne predstavljaju jedinice i nule, već se koristi niz kodiranja. Na najnižoj razini je [[NRZI]]: prijelaz iz udubine u “dolinu”, ili iz doline u “udubinu” simbolizira jedinicu, a ako nema prijelaza (odnosno nema promjene), to se čita kao nula. Takav zapis se dekodira načinom [[osam-na-četrnaest]] (engl. ''eight-to-fourteen'', EFM), dakle iz svakih 14 pročitanih bita se dobiva 8 bita stvarnog sadržaja. Sam sadržaj je organiziran u blokove koji na kraju sadrže zaštitini kod (''[[Cross-interleaved Reed-Solomon code]]'', CIRC) čijom primjenom se dobiva mogućnost detekcije grešaka kod čitanja, te mogućnost korekcije određenog broja grešaka). Udubljenja su bliža reflektivnoj strani tako da izobličenja i prašina na čistoj strani mogu biti zanemarena, no disk zbog toga trpi više štete u slučaju oštećenja na reflektivnoj strani. == Vrste medija == * [[CD-DA]] * [[CD-ROM]] (Compact Disk Read Only Memory) CD-ROM koristimo za čitanje podataka (podaci se snimaju u tvornici) * [[CD-ROM/XA]] - CD-Rom s povećanom arhitekturom (Extra Architecture) * [[CD-I]] - interaktivni kompaktni disk * [[CD-R]] (''Compact Disk Recordable'', "Kompaktni disk za snimanje") koristimo za čitanje i pisanje podataka (svaki korisnik koji ima CD-R uređaj i odgovarajući medij može i zapisati podatke na njega - jednokratno). CD-R mediji s mogućnošću zapisa su CD-ovi izrađeni s “praznom” podatkovnom spiralom. Na medij se nanosi fotoosjetljiva boja. Laseru za zapisivanje mijenja boju na dijelovima sloja što omogućuje laseru za čitanje da “vidi” iste kao da su udubine. CD-R slijedi standard “Narančaste knjige”. * [[CD-RW]] (''Compact Disk ReWritable'', "Ponovno ispisivi kompaktni disk") koristimo za čitanje i višekratno zapisivanje podataka. CD-RW je CD s mogućnošću ponovnog zapisa, koristi metalik sloj umjesto boje. Laser za zapisivanje je u ovom slučaju korišten da ga zagrije i promijeni kemijska svojstva i tako promijeni reflektivnost. CD-RW diskovi ipak nemaju toliko razliku između reflektivnosti dijelova koji predstavljaju udubine i “doline”, tako da ih mnogi CD audio svirači ne mogu svirati, iako većina DVD svirača može. == Standardi == Organizacija koja proglašava i usuglašava standarde za optički zapis je [[Optical Storage Technology Association]] (OSTA). Standardi zapisa * [[ISO 9660]] * [[HFS]] - [[Hierarchical File System]] * [[Joliet (datotečni sustav)]] * [[UDF]] - [[Universal Disk Format]] * [[VCD]] - format [[Video CD]] * [[CD+G]] - Compact Disc + Graphics * format [[CD-Text|CD TEXT]] == Pogledaj također == * [[Usporedba optičkih medija za pohranu podataka]] - Usporedba CDa, [[DVD]]a, [[HD-DVD]]a i [[Blu-ray Disc]]a == Izvori == {{Izvori}} {{optički mediji}} [[Kategorija:Optički mediji]] [[Kategorija:Kratice]] [[Kategorija:Nosači zvuka]] t8ddmts6dqw7l6qosnienthncha5sub 0 7091 7430618 7420233 2026-04-15T20:05:38Z Setenzatsu.2 230423 /* Popis političkih koalicija */ 7430618 wikitext text/x-wiki {{politikahrvatske}} '''Registrirane [[politička stranka|političke stranke]]''' su neprofitne organizacije čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana, a koje su upisane u Registar političkih stranaka Republike Hrvatske<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.appluprava.hr/RegistarPolitickihStranaka/ |title=Registar političkih stranaka Republike Hrvatske |archive-url=https://web.archive.org/web/20130928101516/http://www.appluprava.hr/RegistarPolitickihStranaka/ |archive-date=28. rujna 2013. |access-date=13. listopada 2011.}}</ref> koji vodi [[Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske|Ministarstvo pravosuđa i uprave]]. U Registar se upisuju političke stranke koje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o političkim strankama (jedan od uvjeta je da političku stranku mogu osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske). Danom upisa u Registar, politička stranka stječe svojstvo [[pravna osoba|pravne osobe]] i može djelovati na području [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u skladu sa svojim statutom i pravnim poretkom. U Republici Hrvatskoj djeluje ukupno 174 aktivnih političkih stranaka prema podatcima od 31. ožujka 2025. godine, a do danas ih je ukupno registrirano 428.<ref>{{Citiranje weba|title=Registar političkih stranaka Republike Hrvatske|url=https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke|url-status=live|access-date=24. listopada 2024.|website=Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske}}</ref> Zbog njihova jednostavnog osnivanja i raspuštanja njihov broj konstantno oscilira, a bitno je naglasiti kako Republika Hrvatska (100 osnivača), nakon Republike Mađarske (10 osnivača) i Federacije Bosne i Hercegovine (50 osnivača – ne vrijedi za RS), ima najliberalnije zakonodavstvo koje propisuje osnivanje i djelovanje političkih stranaka. Stranke se iz registra brišu po službenoj dužnosti, na zahtjev stranke, ili zbog stečaja na temelju rješenja nadležnog trgovačkog suda. Zakonom o političkim strankama nije propisana mogućnost statusnih promjena političkih stranaka (podjela, spajanje i pripajanje), već samo upis, odnosno upis promjena u registar te je slijedom toga uređen sadržaj registra.<ref>https://www.dnevno.hr/vijesti/ajme-koliko-ih-je-zavirili-smo-u-registar-politickih-stranaka-trebalo-nam-je-vremena-da-ih-pobrojimo-a-koliko-nas-kostaju-1484189/</ref> == Parlamentarne stranke == '''Parlamentarne političke stranke''' su registrirane političke stranke koje su zastupljene u parlamentu ([[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]) putem izabranih zastupnika na parlamentarnim izborima s njihovih izbornih lista. === Aktualni saziv Hrvatskog sabora === {{glavni|Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora}} <small>(stanje: 31. ožujka 2025. godine<ref>[https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/parlamentarne-stranke XI. saziv Hrvatskog sabora] sabor.</ref>)</small> {| class="wikitable" |'''Naziv''' |'''Skraćeni naziv''' |- |[[Pametno|Centar]] | Centar |- |[[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom]] |DO i SIP |- |[[Dario Zurovec]] – Nezavisna lista |Dario Zurovec – NL |- |[[Dom i nacionalno okupljanje]] |DOMINO |- |[[Domovinski pokret]] |Domovinski pokret |- |[[Građansko-liberalni savez]] |GLAS |- |[[Hrvatska demokratska zajednica]] |HDZ |- |[[Hrvatska demokršćanska stranka]] |HDS |- |[[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati]] |HNS |- |[[Hrvatska seljačka stranka]] |HSS |- |[[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]] |HSLS |- |[[Hrvatska stranka umirovljenika]] |HSU |- |[[Hrvatski suverenisti]] |Hrvatski suverenisti |- |[[Istarski demokratski sabor]] |IDS |- |[[Most nezavisnih lista|Most]] |Most |- |[[Možemo!|Možemo! – politička platforma]] |Možemo! |- |[[Nezavisna Platforma Sjevera – NPS|Nezavisna Platforma Sjevera]] |NPS |- |Nezavisna lista – Željko Lacković |Nezavisni |- |[[Samostalna demokratska srpska stranka]] |SDSS |- |[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] |SDP |} == Izvanparlamentarne stranke == ''Popis ne sadrži [[Politički pomladak|političke pomladke]] stranaka.''<br> ''Popis je aktualan s 01.01.2026.'' {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !Reg. br. !Stranka !Kratica !Prijašnji nazivi !{{Tooltip|L/C/D/S|Lijeva/Centar/Desna/Sinkretiziran}}<!-- Sinkretiziran - članak 9. saziva HS-a --> !Poseban fokus !{{Tooltip|Osn.|Osnovana}} !{{Tooltip|Ugaš.|Ugašena}} !data-sort-type=number|Ulazak u Sabor !data-sort-type=number|Ulazak u EU-{{Tooltip|parlam.|parlament}} (EU stranka) !Geografsko područje djelovanja !class="unsortable" |Napomena !class="unsortable" |URL <!-- |- | || || || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[] --> |- |99 ||[[Abeceda demokracije]] ||ABECEDA ||Hrvatska građansko seljačka stranka (HGSS; 1995.-2004.)<ref>https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/2776/79352/www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pernar-i-Abeceda-demokracije-Stranka-pod-povecalom-drzavne-revizije-i-s-pokrenutim-i-obustavljenim-stecajem.html</ref><br>Abeceda demokracije - Hrvatska građansko seljačka stranka (2004.-2007.) | || |1995. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20220124234400/https://abeceda.hr/] |- |139 ||AG Zagrebačka stranka ||ZGS || | || |2001. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |223 ||Agenda mladih demokrata ||AMD || | ||mladi |2011. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |369 ||Agrameri – nezavisna lista || || | || |2020. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20220317175458/https://agramerinezavisnalista.hr/] |- |402 ||Agrarna stranka – pokret za hrvatsku poljoprivredu ||AS – PHP || | ||poljoprivreda |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://as-php.hr/] |- |256 ||Akcija bjelovarsko – bilogorska ||ABB || | || |2013. ||2022.?? |''ne'' ||''ne'' |Bjelovarsko-bilogorska županija | |[https://web.archive.org/web/20221007035845/http://akcijabb.com/] |- |185 ||Akcija Hrvatske republikanske seljačke stranke ||Akcija HRSS || | ||seljaci |2005. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |176 ||[[Akcija mladih]]||AM || | ||mladi |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20250120143114/http://akcijamladih.org/] |- |243 ||Akcija slavonsko baranjskih umirovljenika ||ASBU || | ||umirovljenici |2012. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- |96 ||[[Akcija socijaldemokrata Hrvatske]] ||ASH ||Socijalistička stranka Hrvatske (1990.-1994.) | || |1990. ||2016. |1<ref group=Sabor>1995.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080315110116/http://www.ash.com.hr/hrv/] |- |247 ||Akcija umirovljenici zajedno ||AUZ || | ||umirovljenici |2012.ili2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.auz.hr/] |- |224 ||[[Akcija za bolju Hrvatsku]] ||ABH || | || |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20150713062711/http://abh.com.hr/] |- |292 ||Aktivni branitelji i umirovljenici Hrvatske ||ABU Hrvatske || | ||umirovljenici, branitelji |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20190110203720/http://www.abu-hrvatske.hr/] |- |312 ||Aktivni nezavisni umirovljenici ||ANU || | ||umirovljenici |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://anu.hr/] |- |52 ||Albanska demokršćanska stranka Hrvatske ||ADMSH || | ||manjine (Albanci), kršćani |1990. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |69 ||Albanska islamska demokratska unija ||- || | ||manjine (Albanci), muslimani |1991. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |162 ||Alijansa za pravnu državu ||ALIJANSA || | || |2003. ||2011. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20100926112430/http://alijansa.hr/index.html] |- |155 ||Alijansa za treću Hrvatsku ||ATH || | || |2003. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |182 ||Alternativa 101 ||ALTERNATIVA ||Mladi Hrvatske (2005.-2009.)<br>Zeleni Istre (2009.-2017.)<br>Alternativa (2017.-2020.??)<ref>https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=2&id=174036</ref><ref>https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2020-12-28/132702/IZVJ_FINANC_REVIZIJA_POL_STRANKE_NEZ_ZASTUPNICI_2019.pdf</ref> | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://alternativa101.hr/] |- |428 ||Alternativa nezavisni – Jasenko Krovinović ||ALTERNATIVA NEZAVISNI || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |434 ||Alternativa za Hrvatsku ||AZH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://azhr.hr/] |- |412 ||Ante Vičević – Lista za Kostrenu ||A.V. – Lista za Kostrenu || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Kostrena]]<ref>https://nasakostrena.hr/izbori/ante-vicevic-lista-za-kostrenu-av-lista-za-kostrenu/</ref> | |- |71 ||Antiprohibicionistička slobodarska stranka ||ASS || | || |1992. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |333 ||Autohtona – Hrvatska seljačka stranka ||A – HSS ||Autohtona - hrvatska seljačka stranka 1904 (A ‒ HSS 1904; 2017.-2019.) | ||seljaci |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220126072851/https://www.a-hss.com/][https://web.archive.org/web/20080205053600/http://www.a-hss.hr/] |- |154 ||[[Autohtona – Hrvatska stranka prava|Autohtona – Hrvatska stranka prava – Dražen Keleminec]]||A – HSP – Dražen Keleminec || | || |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hrvatskipravasi.hr/wp/] |- |229 ||Autohtona slavonsko posavska stranka ||ASPS || | || |2011. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Posavina | |{{Tooltip|url|http://www.asps.hr}} |- |153 ||Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, otoka i Rijeke ||ARS || | || |2003. ||2019. |''ne'' ||''ne'' |Hrvatsko primorje i Gorski kotar | |[https://web.archive.org/web/20190111003432/http://ars.hr/web/index.html] |- |22 ||Autonomni demokratski savez Hrvatske ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |283 ||[[Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti]] ||365 STRANKA RADA I SOLIDARNOSTI || | || |2015. ||''da''?? |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220118011955/https://www.365ris.hr/] |- |210 ||Banijska demokratska stranka ||BDS || | || |2009. ||2017.ili2018. |''ne'' ||''ne'' |[[Banovina]] | |- |427 ||Bernardić Davor – Nezavisna lista Servus Zagreb / Gradska platforma Servus Zagreb ||SERVUS ZAGREB || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb?? | |[https://servuszagreb.hr/] |- |331 ||Biraj bolje ||- || | || |2017. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://www.biraj-bolje.hr/}} |- |193 ||Blok poljoprivrednika Hrvatske ||BPH || | ||poljoprivreda |2007. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |217 ||[[Blok umirovljenici zajedno]]||BUZ || | ||umirovljenici |2010. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://www.buz.hr/] |- |361 ||[[Blok za Hrvatsku]]||BLOK || | || |2019. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://blokzahrvatsku.hr/] |- |307 ||Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku ||BLOKIRANI || | ||stečajnici |2016. ||2021.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190901215531/http://www.blokirani.hr/] |- |411 ||BM365 Idemo delat! ||BM365 || | || |2024. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |<ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/osniva-se-stranka-bm365-idemo-delat-bm-vise-ne-znaci-bandic-milan/2605516.aspx</ref> |- |424 ||Bolje sutra – nezavisna lista ||BSNL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.bsnl.hr/] |- |364 ||Bolji Solin ||BS || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Solin | |- |31 ||Bosanska demokratska stranka ||BDS || | ||manjine (Bosanci) |1990. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |201 ||[[Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske]] ||BDSH || | ||manjine (Bošnjaci) |2008. ||2020. |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220120105855/http://www.bdsh.hr/] |- |273 ||[[Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske (BDSH)|Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske]]||BDSH || | ||branitelji |2014. ||2023.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180310184424/http://bdshr.hr/] |- |272 ||Budnica Hrvatska – Zajednica bosanskih Hrvata ||BH – ZBH || | ||manjine (Bosanci) |2014. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://www.bh-zbh.hr/bh}} |- |340 ||Bura ||- ||Nezavisna lista Bura (2017.-2021.) | || |2017. ||2022.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20200919191524/https://bura.hr/] |- |290 ||[[Centar (stranka)|Centar]] ||- ||Pametno (2015.-2021.) | || |2015. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://www.strankacentar.hr/][https://web.archive.org/web/20210122035918/https://www.hrvatskaucentru.hr/][https://web.archive.org/web/20151007014601/http://www.pametno.org/] |- |258 ||Čabarski pokret mladih ||ČPM || | || |2013. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Čabar]] | |{{Tooltip|url|http://www.cabarskipokretmladih.hr}} |- |347 ||[[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|"Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom"]] ||"DO i SIP" / SIP ||Stranka borbe protiv korupcije, razvoja i transparentnosti (START; 2018.-2020.)<br>Stranka s imenom i prezimenom (IP / SIP / STRIP / SsIP; 2020.) | ||antikorupcija |2018./2023. ||2020./''ne'' |1<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||''ne'' | | |[https://dosip.hr/][https://dalijaoreskovic.hr/][https://web.archive.org/web/20190524235332/http://startzahrvatsku.hr/] |- |54 ||[[Dalmatinska akcija (1990.)|Dalmatinska akcija]]||DA || | || |1990. ||2003. |1<ref group=Sabor>1992.</ref> ||''ne'' |Dalmacija | |- |391 ||[[Dalmatinska akcija (2021.)|Dalmatinska akcija]]||DA || | || |2021.ili2022. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://dalmatinska-akcija.webnode.hr/] |- |183 ||Dalmatinska liberalna stranka ||DLS || | || |2005. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |240 ||Dalmatinski demokrati ||DD || | || |2012. ||2019. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://web.archive.org/web/20160424062552/http://www.dalmatinski-demokrati.hr/] |- |330 ||Damir Bajs nezavisna lista ||DAMIR BAJS NL || | || |2017. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20210615090456/http://damirbajs-nezavisnalista.com/] |- |413 ||Dario Zurovec – Nezavisna lista ||DARIO ZUROVEC – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dariozurovec.hr/] |- |346 ||[[Demokrati (hrvatska politička stranka)|Demokrati]] || - || | || |2018.?? ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://demokrati.hr/] |- |149 ||Demokratska kneginečka stranka ||DKS || | || |2002. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Varaždinska županija i [[Gornji Kneginec]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2002_04_39_864.html</ref> | |[https://web.archive.org/web/20220625083933/https://dks-kneginec.hr/] |- |32 ||Demokratska kršćanska stranka ||- || | || kršćani |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |322 ||Demokratska lokalna stranka ||DLS || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Novska | |[https://web.archive.org/web/20200130204740/http://dls-novska.hr/hr/dls/] |- |207 ||Demokratska partija Srba ||DPS || | ||manjine (Srbi) |2009. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |125 ||Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka ||DPS || | || |1999. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb i [[Prigorje]] | |[https://www.dps-hr.com/] |- |161 ||Demokratska socijalna unija – Snaga naroda ||DSU – SN || | || |2003. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |341 ||Demokratska stranka lipa ||DSL ||Zagorska stranka za Zagreb (ZSZ; 2018.-2023.)<ref>https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/2020/Sije%C4%8Danj/202%20sjednica%20VRH/Novo//202%20-%2012%20b.pdf?lang=lv</ref><ref>https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2024/Odjel_za_nazdor_financiranja/Izvjesce_za_2022..pdf</ref> | || |2018. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191114072421/https://www.zsz.hr/] |- |120 ||Demokratska stranka slavonske ravnice ||SLAVONSKA RAVNICA ||Stranka hrvatske ravnice (1998.-2004.) | || |1998. ||2016. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija | |- |135 ||Demokratska stranka umirovljenika ||DSU || | ||umirovljenici |2001. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dsu.hr/] |- |171 ||Demokratska stranka žena ||DSŽ || | ||žene |2004. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dszena.wordpress.com/][https://web.archive.org/web/20160505082048/http://www.dsz.stvaram.info/] |- |49 ||Demokratska zajednica muslimana Hrvatske ||DZMH || | ||muslimani |1990. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |129 ||[[Demokratski centar]]||DC || | || |2000. ||2016. |3<ref group=Sabor>2000., 2003., 2011.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20070316130315/http://www.demokratski-centar.hr/] |- |378 ||[[Demokratski HSS]]||DHSS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://demokratskihss.org/] |- |26 ||Demokratski savez Albanaca Hrvatske ||DSAH || | ||manjine (Albanci) |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |251 ||[[Demokratski savez nacionalne obnove]] ||DESNO || | || |2013.ili2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.desno.hr/] |- |306 ||Demokratski savez Srba ||DSS || | ||manjine (Srbi) |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220119160800/demokratskisavezsrba.hr/] |- |317 ||Demokratsko socijalna stranka Hrvatske ||DSSH || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |407 ||Demokršćani ||- || | || kršćani |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |416 ||Dina Dogan – nezavisna lista ||Dina Dogan – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |375 ||[[Direkt (hrvatska stranka)|Direkt]]|| - ||Pametno za Split i Dalmaciju (-)<ref>https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/direkt-na-politickoj-sceni-stranka-pametno-za-split-i-dalmaciju-promijenila-ime/184379</ref> | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://direkt.hr/] |- |409 ||[[Dom i nacionalno okupljanje]]||DOMINO || | || |. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://strankadomino.hr/] |- |267 ||Domovina ||- || | || |2014. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |- |77 ||[[Domovinska građanska stranka]]||DGS || | || |1992. ||2007.ili2011. |''ne'' ||''ne'' | | |- |362 ||[[Domovinski pokret]]||DP ||Domovinski pokret Miroslava Škore (2020.-2021.) | || |2020. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||1<ref group=EU>2024.</ref> | | |[https://dp.hr/][https://web.archive.org/web/20200425155208/https://www.domovinskipokret.hr/] |- |415 ||Dr. Nenad Panian – nezavisna lista ||DR. NENAD PANIAN – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://npnl.hr/] |- |334 ||Dubrovačka bošnjačka stranka ||DBS || | ||manjine (Bošnjaci) |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20190611091605/http://du-bs.com/] |- |287 ||Dubrovačka stranka ||DUSTRA || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://www.dustra.hr/] |- |244 ||Dubrovački demokratski sabor ||DDS || | || |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://www.dubrovackidemokratskisabor.hr/] |- |310 ||Duspara Mirko – nezavisna lista ||DUSPARA MIRKO – NL || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dusparamirkonl.hr/] |- |28 ||Ekološki pokret "Zelena Akcija" Šibenik ||- || | ||ekologija |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |365 ||[[Fokus (stranka)|Fokus]]|| - || | || |2020. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://fokusnabitno.hr/] |- |328 ||Generacija obnove ||GO || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20171028131653/http://generacijaobnove.hr/] |- |225 ||Glas razuma ||- || | || |2011. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://blog.dnevnik.hr/glaasrazuma/] |- |254 ||Glas Zaprešića – nezavisna lista ||GZ || | || |2013. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190117020959/http://www.glas-zapresica.com.hr/] |- |187 ||Gospodarska stranka ||GS || | || |2006. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20201021122531/http://gospodarska-stranka.hr/] |- |253 ||Građanska akcija Lumbarda ||G.A.L. || | || |2013. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |[[Lumbarda]] | |[https://web.archive.org/web/20151120050106/http://gal.hr/] |- |349 ||Građanska inicijativa – MOŽEMO! ||MOŽEMO! || | || |2019. ||2020. |''ne'' ||''ne'' |Osijek | |- |274 ||Građanska opcija grada Osijeka ||GOGO || | || |2014. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Osijek | |[https://web.archive.org/web/20151017082034/http://gogo.hr/] |- |29 ||Građanska stranka ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |?? | |- |111 ||Građanska stranka Sisak ||GSS ||Sisačka građanska stranka (1997.-2004.) | || |1997. ||2020. |''ne'' ||''ne'' |Sisak | |- |339 ||[[Građansko-liberalni savez]] ||GLAS || | || |2017. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://glas.com.hr/] |- |390 ||Grobnička stranka ||GS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Grobnik]] | |- |392 ||Hoćemo pravedno ||HOĆEMO || | ||umirovljenici?? |2022. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hocemo.eu/] |- |246 ||[[Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku]]||- || | || |2012.ili2013. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220120050649/https://www.h-rast.hr/] |- |228 ||Hrvatska 21. stoljeća ||HRVATSKA 21. || | ||antikorupcija |2011. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.facebook.com/Hrvatska21.stoljeca.Croatia21stCentury] |- |304 ||Hrvatska braniteljska pučka stranka ||HBPS || | ||branitelji |2016. ||2022. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191209223611/https://hrvatskabraniteljskapuckastranka.weebly.com/] |- |314 ||Hrvatska bunjevačka stranka ||HBS || | ||[[bunjevci]] |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://hrvatskabunjevacka.wixsite.com/hbs2016] |- |83 ||[[Hrvatska čista stranka prava]]||HČSP || | || |1992.ili1993. ||2024. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20160111050327/http://hcsp.hr/] |- |233 ||Hrvatska demokratska regionalna stranka ||HDRS || | || |2012. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |?? | |[https://web.archive.org/web/20220123124525/http://www.hdrs.hr/] |- |132 ||[[Hrvatska demokratska republikanska stranka]]||HDRS || | || |2000. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |- |95 ||[[Hrvatska demokratska seljačka stranka]]||HDSS || | ||seljaci |1994. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20260105151735/https://www.hdss.hr/wpss/] |- |7 ||[[Hrvatska demokratska stranka]]||HDS || | || |1989. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |294 ||Hrvatska demokratska stranka ||HDS || | || |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |236 ||Hrvatska demokratska stranka Dalmacije ||HDSD || | || |2012. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |{{Tooltip|url|http://hdsd.hr/}} |- |8 ||[[Hrvatska demokratska zajednica]]||HDZ || | || |1989.ili1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Europska pučka stranka|EPP]]) |RH | |[https://www.hdz.hr/] |- |6 ||Hrvatska demokršćanska stranka||HDS ||Hrvatska kršćanska demokratska stranka (1990.-2009.) | || kršćani |1990. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220111155045/http://www.demokrscanihds.hr/] |- | ||[[Hrvatska demokršćanska stranka]]||HDS || | || kršćani |. ||''ne'' |''ne'' ||([[Europska pučka stranka|EPP]]) |RH | |[https://www.demokrscani.hr/] |- |79 ||Hrvatska domovinska stranka ||HDMS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |160 ||Hrvatska europska stranka ||HES || | || |2003. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20111219143321/http://hrvatska-europska-stranka.hr/] |- |295 ||Hrvatska inicijativa za dijalog ||HRID || | || |2015. ||2019. |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160110205636/http://www.hrid.hr/] |- |98 ||[[Hrvatska konzervativna stranka]]||HKS || | || |1995. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | | |- |277 ||[[Hrvatska konzervativna stranka (2014.)|Hrvatska konzervativna stranka]]||HKS || | || |2014. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150127022329/http://konzervativci.hr/] |- | ||[[Hrvatska kršćanska demokratska stranka]] ||HKDS || | || kršćani |1990. ||1992./2009. |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |85 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU || | || kršćani |1992.ili1993. ||2007. |2<ref group=Sabor>1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20091225102127/http://www.hkdu.hr/] |- |196 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU || | || kršćani |2007. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |213 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU ||Nacionalni demokrati (ND; 2009.-2016.)<br>Hrvatska kršćanska demokratska unija - Dr. Marko Veselica (2016.-2017.) | || kršćani |2009. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20101031173826/http://www.nacionalni-demokrati.hr/] |- |366 ||Hrvatska liberalna demokratska stranka ||HLDS || | || |2020. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|https://hlds.hr/}} |- |47 ||Hrvatska muslimanska demokratska stranka ||HMDS || | ||muslimani |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |87 ||Hrvatska nacional-demokratska liga ||HNDL || | || |1993. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |- |357 ||Hrvatska narodna lista ||HNL || | || |2019. ||2025. |''ne'' ||''ne'' | | |- |45 ||[[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati]]||HNS ||Hrvatska narodna stranka (1990.-2005.) | || |. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |RH | |[https://hns.hr/] |- | ||[[Hrvatska neutralna stranka za općinu Rogoznica – HNSOR]]||HNSOR || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Rogoznica]] | |- |281 ||Hrvatska obrtnička stranka ||HOS || | ||obrtnici |2015. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |89 ||Hrvatska poduzetnička stranka ||HPS || | ||poduzetnici |1993. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |104 ||[[Hrvatska proljeća]]||HP || | || |1996. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |36 ||[[Hrvatska pučka seljačka stranka (1990.)|Hrvatska pučka seljačka stranka]]||- || | ||seljaci |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |410 ||Hrvatska pučka seljačka stranka ||HPSS || | ||seljaci |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hpss-hr.hr/] |- |163 ||Hrvatska pučka seljačka stranka – 1904 ||HPSS – 1904 || | ||seljaci |2003. ||2012. |''ne'' ||''ne'' | | |- |113 ||[[Hrvatska pučka stranka (1997.)|Hrvatska pučka stranka]]||HPS || | || |1997.ili1998. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |389 ||Hrvatska radićevska stranka ||HRS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |159 ||[[Hrvatska radnička stranka (1999.)|Hrvatska radnička stranka]]||HRS || | || |1999.ili2003. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20110721100042/http://hrs.com.hr/] |- |25 ||[[Hrvatska republikanska seljačka stranka]]||- || | ||seljaci |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |30 ||[[Hrvatska republikanska stranka]]||HRS || | || |1990. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |64 ||[[Hrvatska republikanska zajednica]]||HRZ || | || |1991. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20000115133611/https://www.hrz.hr/] |- |191 ||Hrvatska romska demokratska stranka ||HRDS || | ||manjine (Romi) |2006. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |80 ||Hrvatska seljačka narodna stranka ||HSNS || | ||seljaci |1992.ili1999. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |9 ||[[Hrvatska seljačka stranka#Djelovanje u Republici Hrvatskoj (od 1989.)|Hrvatska seljačka stranka]]||HSS || | ||seljaci |1989.ili1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://hss.hr/] |- |303 ||Hrvatska seljačka stranka – Stjepan Radić ||HSS – SR || | ||seljaci |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160829155119/https://www.hss-stjepan-radic.hr/] |- |51 ||Hrvatska seljačka stranka braće Radić ||- || | ||seljaci |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |192 ||Hrvatska seljačka stranka braće Radić ||HSS BRAĆE RADIĆ ||Autohtona - hrvatska seljačka stranka (2007.-2016.) | ||seljaci |2007. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hssbraceradic.wordpress.com/] |- |108 ||Hrvatska seljačko radnička stranka (Stranka istine i pravde) ||HSRS || | ||seljaci |1997. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |3 ||[[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]]||HSLS || | || |1989.ili1990. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |RH | |[https://hsls.hr/web/] |- |12 ||[[Hrvatska stranka]]||HS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |315 ||Hrvatska stranka branitelja i domoljuba ||HSBID || | ||branitelji |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.stranka-branitelja-i-domoljuba-hrvatske.yolasite.com/] |- |348 ||Hrvatska stranka budućnosti ||HSB || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |300 ||Hrvatska stranka demokrata ||HSD || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |342 ||Hrvatska stranka građanskog otpora ||HSGO || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hrvatska-stranka-gradanskog-otpora3.webnode.hr/][https://web.archive.org/web/20200710170228/http://hsgo.hr/] |- |167 ||[[Hrvatska stranka mladih]]||HSM || | ||mladi |2004. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20071231023831/http://www.hrvatskastrankamladih.hr/] |- |76 ||[[Hrvatska stranka naravnog zakona]]||HSNZ || | || |1992. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20010205014900/http://natural-law-party.org/] |- |158 ||Hrvatska stranka nezaposlenih ||HSN ||Demokratska akcija naroda Hrvatske (2003.-2006.) | ||nezaposleni |2003. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160128204414/http://hsn.com.hr/] |- |279 ||Hrvatska stranka ovršenika ||HSO || | ||ovršenici |2015. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180110015311/http://hrvatska-stranka-ovrsenika.hr/] |- |19 ||[[Hrvatska stranka prava]]||HSP || | || |1990. ||''ne'' |5<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008.</ref> ||''ne'' | |Žele ukinuti ostale ‘pravaše’.<ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/hsp-zeli-ukinuti-ostale-pravase-podnijeli-smo-zahtjev-za-njihovim-ukidanjem-0/</ref> |[https://www.hsp.hr/] |- |97 ||[[Hrvatska stranka prava 1861|Hrvatska stranka prava – 1861]]||HSP – 1861 || | || |1995. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.hsp1861.hr/] |- |75 ||[[Hrvatska demokratska stranka prava]] ||HDSP ||Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (1992.)<br>Hrvatski pravaški pokret - Slobodna Hrvatska (HPP-SH; )<br>Hrvatski pravaški pokret ()<br>Hrvatski pravaši – Hrvatski pravaški pokret / Hrvatski nacionalni blok (HP-HPP; 2005.-2007.ili2009.) | || |1992. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | |u Registru se vodi kao Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević |- |211 ||[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević]] ||HSP AS || | || |2009. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2011., 2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120127120201/https://www.hsp-ante-starcevic.hr/][https://web.archive.org/web/20150208024519/http://www.hspas.hr/][https://web.archive.org/web/20180418225259/http://www.hspas.eu/] |- |269 ||Hrvatska stranka pravaškog bratstva ||HSPB || | || |2014. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |194 ||Hrvatska stranka pravne države ||HSPD || | || |2007. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20251116160411/https://hspd.hr/] |- |363 ||Hrvatska stranka pravne države ||HSPD || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hspd.hr/] |- |202 ||Hrvatska stranka rada ||HSR || | || |2008. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |- |262 ||Hrvatska stranka reda ||HSR || | || |2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20161001160635/http://hrvatska-stranka-reda.hr/] |- |301 ||Hrvatska stranka svih čakavaca kajkavaca i štokavaca ||HSSČKŠ ||Hrvatska stranka svih kajkavaca (HSSK; 2016.-2017.) | || |2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20211207215801/http://hsscks.hr/][https://web.archive.org/web/20161208052310/http://hssk.hr/] |- |101 ||[[Hrvatska stranka umirovljenika]]||HSU || | ||umirovljenici |1996. ||''ne'' |7<ref group=Sabor>2003., 2008., 2011. 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' |RH | |[http://www.hsu.hr/] |- |105 ||Hrvatska stranka zelenih – Eko savez ||ZELENI ||Hrvatska stranka zelenih (HSZ; 1996.-2001.)<br>Hrvatski ekološki savez (2001.-2002.) | ||ekologija |1996. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170923095828/http://hrvatskizeleni.hr/] |- |222 ||[[Hrvatska straža (stranka)|"Hrvatska straža" Nacionalna stranka]]||HS NS || | || |2011. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |260 ||[[Hrvatska zora stranka naroda]]||HZ || | || |2013. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130826105557/http://www.hrvatska-zora.hr/] |- |151 ||[[Hrvatski blok (2002.)|Hrvatski blok – pokret za modernu Hrvatsku]]||HB / HRVATSKI BLOK || | || |2002. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20090803101419/http://www.hrvatski-blok.hr/] |- |102 ||Hrvatski dalmatinski dom ||HDD || | || |1996. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |123 ||Hrvatski demokratski centar ||HDC ||Primorski demokratski centar (PDC; 1999.-2000.) | || |1999. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |189 ||[[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]]||HDSSB || | || |2006. ||''ne'' |4<ref group=Sabor>2008., 2011., 2015., 2016.</ref> ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://www.hdssb.hr/] |- |238 ||[[Hrvatski demokratski slobodarski savez Dalmacije]]||HDSSD || | || |2012. ||2017.ili2018. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://web.archive.org/web/20140419043108/http://hdssd.hr/] |- |133 ||[[Hrvatski demokršćani]]||DEMOKRŠĆANI || | || kršćani |2000. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20070106230208/http://www.demokrscani.hr/str/274] |- |66 ||[[Hrvatski državotvorni pokret]]||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |148 ||[[Hrvatski istinski preporod]]||HIP || | || |2002. ||2011. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20070304083345/http://www.hipnet.hr/][https://web.archive.org/web/20070116044324/http://www.uhip.hr/] |- |215 ||[[Hrvatski laburisti – Stranka rada]]||LABURISTI || | || |2010. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2011., 2015.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20110106080537/https://laburisti.com/] |- |50 ||Hrvatski liberalni pokret ||- || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |10 ||Hrvatski mirotvorni pokret ||HMP || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- | ||[[Hrvatski narodni pokret – Slobodna Hrvatska]] ||HNP-SH || | || |1994. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | | |- |399 ||Hrvatski narodni zastupnici ||HNZ || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |169 ||Hrvatski narodnjaci ||HN || | || |2004. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |- |92 ||[[Hrvatski nezavisni demokrati]]||HND || | || |1994. ||2011. |2<ref group=Sabor>1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |- |73 ||Hrvatski obranbeni red ||HOR || | || |1992. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20031018080240/http://hor.hr/] |- |68 ||[[Hrvatski oslobodilački pokret (1956.)|Hrvatski oslobodilački pokret]]||HOP || | || |1991.ili1992. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- | ||[[Hrvatski pravaši]]|| || | || |2003. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | | |- |90 ||[[Hrvatski pravaški pokret]]||HPP || | || |2000. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |150 ||[[Hrvatski proljećari]]||HP || | || |2002. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20040611161451/http://www.hrvatski-proljecari.hr/] |- |218 ||[[Hrvatski rast]]||HRAST || | || |2011. ||2021. |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||''ne'' | | |- |121 ||Hrvatski republikanci ||HR || | || |1998. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20010722195857/http://www.republikanci.hr/] |- |172 ||[[Hrvatski socijaldemokrati]]||HSD || | || |2004. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20060220045523/http://www.hsd.com.hr/] |- |359 ||[[Hrvatski suverenisti]]||- || | || |2019. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://suverenisti.hr/] |- |370 ||Hrvatski umirovljenici zajedno ||HUZ || | ||umirovljenici |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |197 ||Hrvatski zbor ||ZBOR || | || |2007. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |170 ||[[Hrvatsko pravaško bratstvo]]||HPBratstvo || | || |2004. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080421022158/http://www.hpb-makarska.com/] |- |173 ||Hrvatsko zvono ||- ||Samostalnost i napredak (SIN; 2004.-2006.) | || |2004. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20090120072319/http://www.hrvatsko-zvono.hr/] |- |86 ||Istarska pučka stranka ||IPS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' |Istra |HDS Pazin – Hrvatska demokratska stranka i IPS – Istarska pučka stranka ujedinile su se 19. 11. 1990.<ref>https://bonton.hr/vremeplov-prva-demokratska-stranka-prije-35-godina-hds-u-pazinu/</ref> |- |44 ||[[Istarska socijaldemokratska nezavisna stranka]]||ISDNS ||Istarska nezavisna stranka (INS; 1990.-2004.) | || |1990. ||2013. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |91 ||Istarska stranka ||- || | || |1992. ||2003. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |235 ||Istarska stranka umirovljenika – Partito Istriano Dei Pensionati ||ISU – PIP || | ||umirovljenici |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20250317201929/https://www.isu-pip.org/] |- |270 ||Istarski demokrati – Democratici istriani ||ID – DI || | || |2014. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20171002192131/http://www.istarski-demokrati.hr/] |- |430 ||Istarski demokrati – Democratici istriani – ID – DI ||ID – DI || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |14 ||[[Istarski demokratski sabor]] - Dieta democratica istriana ||IDS / IDS-DDI || | || |1990. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |Istra | |[https://ids-ddi.com/] |- |296 ||Istarski laburisti - Laburisti istriani ||IL - LI || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |106 ||[[Istarski socijaldemokratski forum]] – Foro social democratico istriano ||ISDF-FSDI ||Istarski demokratski forum - Foro democratico Istriano (1996.-2006.) | || |1996. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20130609005643/http://isdf-fsdi.hr/] |- |373 ||[[Ivan Penava]] nezavisna lista ||IP – NL || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |130 ||Izvorna hrvatska seljačka stranka ||IHSS || | ||seljaci |2000. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |140 ||Jadranska socijaldemokratska stranka Hrvatske ||Jadranski socijaldemokrati (JSD) || | || |2001. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Jadranska obala | |[https://jsdsh.wordpress.com/] |- |165 ||[[Jadranski sabor]]||JS || | || |2003. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Jadranska obala | |- |400 ||Javno dobro ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://javnodobro.hr/site/] |- |316 ||Jedina opcija ||- || | || |2016. ||2020.ili2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |195 ||[[Jedino Hrvatska – Pokret za Hrvatsku]]||JEDINO HRVATSKA || | || |2007. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120420164929/http://www.jedinohrvatska.hr/] |- |17 ||Jugoslavenska samostalna demokratska stranka ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |143 ||Južnohrvatska stranka ||JHS || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' |Južna Hrvatska | |- |180 ||Karlovačka stranka ||KS || | || |2005. ||2011. |''ne'' ||''ne'' |Karlovac | |- |226 ||[[Ključ Hrvatske (politička stranka)|Ključ Hrvatske]] ||KLJUČ ||[[Savez za promjene (politička stranka)|Savez za promjene]] (SP; 2011.-2014.)<br>Živi zid (2014.-2022.) | || |2011. ||''da'' |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||1<ref group=EU>2019.</ref> | | |[https://web.archive.org/web/20240222110255/https://kljuchrvatske.hr/][https://web.archive.org/web/20160221214504/http://www.zivizid.hr/] |- |261 ||[[Komunistička partija Hrvatske (2013.)|Komunistička partija Hrvatske]]||KPH || | ||komunisti |. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190908041949/http://kph.com.hr/] |- |309 ||Krila slobode hrvatska nacionalistička stranka ||KRILA SLOBODE || | || |2013.ili2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://krilaslobode.wordpress.com/] |- |67 ||Kršćanska narodna stranka ||KNS || | || kršćani |1991. ||1996. |''ne'' ||''ne'' | | |- |124 ||[[Kršćanska socijalna unija]]||KSU || | || kršćani |1999. ||2011. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20200206054352/http://free-st.htnet.hr/KSU/] |- |84 ||[[Kršćanski demokrati Međimurja]]||KDM || | || kršćani |1992. ||2001. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20010419143014/http://www.kdm.hr/] |- |181 ||Krug 21 ||- || | || |2005. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20091130153222/http://www.krug21.hr/] |- |371 ||Kvarnerska inicijativa – regionalna platforma ||KVARNERSKA || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Kvarner | |- |220 ||Ladonja ||- || | || |2011. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20110726123603/http://ladonja.org/] |- |114 ||[[Liberalna stranka]]||LS || | || |1998. ||2006. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20040610055431/http://liberali.hr/] |- |152 ||[[LIBRA – Stranka liberalnih demokrata]]||LIBRA || | || |2002. ||2005. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050209015746/https://www.libra.hr/] |- |237 ||Liburnijska stranka ||LIST || | || |2012. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |[[Liburnija]]<ref>https://istra.lzmk.hr/clanak/liburnija</ref> | |[https://web.archive.org/web/20200124191444/http://liburnijska-stranka.net/] |- |38 ||Liga socijalnih demokrata ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |206 ||Liga za Brod – stranka za poticanje svekolikog razvoja grada Slavonskog Broda ||LIGA ZA BROD || | || |2009. ||2013. |''ne'' ||''ne'' |Slavonski Brod | |[https://web.archive.org/web/20080912051228/http://za-brod.com/] |- |374 ||LiPO ||- || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Ličko-senjska županija | |[https://www.strankalipo.hr/] |- |81 ||Lista Savonije i Baranje ||- || | || |1990. ||1995. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- | ||[[Lista Velog Mista]] ||LVM || | || |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |431 ||Lista za dobro mista ||LZDM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Murter | |- |190 ||[[Lista za Rijeku]]||RI / LISTA - RI || | || |2006. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Rijeka | |[https://listazarijeku.com/] |- |248 ||Loza nezavisna lista ||LOZA || | || |2013. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |- |145 ||[[Ljevica Hrvatske]] ||LJEVICA ||Bebić Vladimir - Treći hrvatski blok (2001.-2007.) | || |2001. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080605135527/http://www.ljevica.hr/] |- |40 ||Mađarska narodna stranka Hrvatske ||MNSH || | ||manjine (Mađari) |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |255 ||Maksimirska građanska inicijativa – Zajedno ||MGI – ZAJEDNO || | || |2013. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |426 ||[[Marija Selak Raspudić]] – nezavisna lista ||MARIJA SELAK RASPUDIĆ – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |429 ||Marko Magdić – nezavisna lista ||MARKO MAGDIĆ NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |156 ||[[Maslina – Dalmatinska autonomaška stranka]]||MASLINA ||Neovisna lista Maslina (2003.-2004.) | || |2003. ||2007.ili2011. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |414 ||Matija Teur – nezavisna lista ||Matija TEUR NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://mtnl.hr/] |- |134 ||Međimurska stranka ||MS || | || |2001. ||2025. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20210514214427/http://medimurska-stranka.hr/] |- |179 ||Međimurski demokratski savez ||MDS || | || |2005. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2003.</ref> ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20241204143058/http://www.m-d-s.hr/] |- |380 ||Mladi za Brezovicu ||MZB || | ||mladi |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Brezovica | |- |368 ||Mladi za Đakovo ||- || | ||mladi |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Đakovo | |[https://web.archive.org/web/20260124103216/https://mladidjakovo.wixsite.com/pozitivnepromjene] |- |288 ||Modeli altruizma u politici ||MAP || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |311 ||Moderna demokratska snaga ||MODES || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20171111141744/modeshrvatska.hr/] |- |345 ||Moja voljena Hrvatska ||MVH || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20230206033236/http://www.mvh.hr/] |- |198 ||Moje malo Međimurje ||3 M || | || |2007. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |- |245 ||[[Most (hrvatska politička stranka)|MOST]]||- ||Most nezavisnih lista (2012.ili2013.-2020.) | || |2012.ili2013. ||''ne'' |4<ref group=Sabor>2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://most-hrvatska.hr/][https://web.archive.org/web/20170509135825/http://most-nl.com/] |- |350 ||[[Možemo!|Možemo! – politička platforma]]||Možemo! || | || |2019. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Europska zelena stranka|EGP]]) | | |[https://mozemo.hr/] |- |326 ||Mreža nezavisnih lista ||MREŽA || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://mreža.hr/][https://web.archive.org/web/20190918074030/xn--mrea-nbb.hr/] |- |117 ||[[Nacionalna demokratska stranka]]||NDS || | || |1998. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |265 ||Nacionalni forum ||NF || | || |2014. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20140118212439/http://www.nacionalni-forum.hr/] |- |323 ||NADA ||- || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |Predstavlja se kao ''prva hrvatska virtualna politička stranka''. |[https://www.facebook.com/stranka.NADA/] |- |286 ||[[Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez]]||NAPRIJED HRVATSKA! ||Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez Ive Josipovića (2015.-2016.) | || |2015. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190512044242/http://www.naprijedhrvatska.hr/] |- |275 ||[[Narodna stranka – Reformisti|Narodna stranka – reformisti]]||REFORMISTI || | || |2014. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>2015., 2016., 2020.</ref> ||([[Europska demokratska stranka|EDP]]) |RH | |[https://www.reformisti.hr/] |- |219 ||[[Naša stranka (Hrvatska)|Naša stranka]]||NS || | ||manjine (Bosanci ili?? Srbi)<!-- izbori 2015. --> |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |?? | |[https://web.archive.org/web/20170912104830/http://nasa-stranka.hr/] |- |337 ||[[Neovisni za Hrvatsku]]||NHR ||Bruna Esih - Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku (2017.-2019.) | || |2017. ||2024. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191213110231/https://www.neovisni.hr/] |- |422 ||Nezavisna lista – vrime je! ||VRIME JE! || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Seget]] | |- |385 ||Nezavisna lista [[Anto Đapić|Ante Đapića]]||NL ANTE ĐAPIĆA || | || |2013. ||2014.?? |''ne'' ||''ne'' | | |- |332 ||Nezavisna lista boljih ||NLB || | || |2017. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |- |398 ||Nezavisna lista Gorana Aladića ||NL GORANA ALADIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |417 ||Nezavisna lista Ivanić-Grad ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Ivanić-Grad | |[https://klgbzp.wixsite.com/nlivg] |- |257 ||Nezavisna lista Milana Bitunjca ||- || | || |2013. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |- |298 ||[[Nezavisna lista mladih]]||NLM || | ||mladi |2016. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20260105080323/https://nlm.hr/][https://web.archive.org/web/20190516051059/http://nlm-vrgorac.com/] |- |335 ||Nezavisna lista mladih za Imotski i Imotsku krajinu – Mi za Im ||MI ZA IM || | ||mladi |2017. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |[[Imotska krajina]] | |{{Tooltip|url|mizaimotski.net/}} |- |376 ||Nezavisna lista Osejava ||NLO || | ||ekologija<ref>https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ekoloski-aktivisti-osnovali-novu-stranku-u-makarskoj-nlo-nezavisna-lista-osejava-15045558</ref> |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Makarska | |- |386 ||Nezavisna lista Podbablje sutra ||PODBABLJE SUTRA || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Podbablje]] | |- |249 ||Nezavisna lista Stipe Petrina ||NLSP || | || |2013. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160219230141/http://stipepetrina.com/] |- |388 ||Nezavisna lista Tomislav Stojak ||NLTS || | || |2021. ||2022. |''ne'' ||''ne'' | | |- |425 ||Nezavisna lista [[Tomislav Jonjić|Tomislava Jonjića]] – Jedino Hrvatska! ||NEZAVISNA LISTA TOMISLAVA JONJIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://jedinohrvatska.hr/] |- |421 ||Nezavisna lista Tomislava Mišetića ||NL TOMISLAVA MIŠETIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |318 ||Nezavisna lista Višnjan ||NLV || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Višnjan]] | |[https://nlv.hr/] |- |329 ||Nezavisna lista Zagreb ||NLZG ||Nezavisna lista Sandre Švaljek (NLSŠ; 2017.-2018.) | || |2017. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20201022001650/https://nezavisnalistazagreb.hr/] |- |377 ||[[Nezavisna platforma sjevera]]||NPS || | || |. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2024.</ref> ||''ne'' |Sjeverna Hrvatska | |[https://platformasjever.hr/] |- |93 ||[[Nezavisna stranka prava]]||NSP || | || |1994. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |418 ||Nezavisna stranka samo tim ||SAMOTIM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Samobor | |[https://www.samotim.hr/hr/stranica/jaci-smo-nego-ikada] |- |338 ||Nezavisni ||- ||Željko Lacković - Nezavisne liste (2017.-2021.) | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://nezavisni.hr/][https://zanezavisne.hr/][https://zeljkolackovic.hr/] |- |178 ||Nezavisni seljaci Hrvatske ||NSH || | ||seljaci |2005. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |242 ||Nezavisni seljaci Hrvatske ||NSH || | ||seljaci |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.seljaci.hr/] |- |351 ||Nezavisni za Zaprešić ||NZ || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zaprešić | |{{Tooltip|url|http://nezavisnizazapresic.hr/}} |- |128 ||[[Nova Hrvatska (politička stranka)|Nova Hrvatska]]||NH || | || |1999. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |321 ||[[Nova ljevica (Hrvatska)|Nova ljevica]]||NL || | || |2017. ||2025. |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190610200655/http://novaljevica.hr/] |- |353 ||Nova politika ||NP || | || |2019. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191122070633/https://novapolitika.hr/] |- |204 ||Nova srpska stranka ||NSS || | ||manjine (Srbi) |2009. ||2020.ili2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |43 ||Nova stranka ||- || | || |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |268 ||[[Novi val – Stranka razvoja]]||NOVI VAL || | || |2014. ||2016. |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150225150143/http://novi-val.eu/] |- |209 ||[[Obiteljska stranka]]||OS || | ||obitelj |2009. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180809130910/http://www.obiteljskastranka.hr/] |- |395 ||[[Odlučnost i pravednost]]||OIP || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.oip.hr/] |- |263 ||[[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|Održivi razvoj Hrvatske]]||ORaH || | || |2013. ||2020. |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150523084853/http://www.orah.hr/] |- | ||[[Otočki demokratski forum]] || || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |otoci | |- |118 ||Otočna demokratska stranka ||ODS || | || |1998. ||2003. |''ne'' ||''ne'' |otoci | |- |46 ||Partija demokratskog prosperiteta – Ogranak za Hrvatsku ||- || | || |1990. ||''da'' |''ne'' | | — | |- |115 ||Partija podunavskih Srba ||PPS || | ||manjine (Srbi) |1998. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Podunavlje]] | |- |208 ||Paška stranka – Pag ||PSP || | || |2009. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Pag | |[https://web.archive.org/web/20180808203543/http://pspag.hr/] |- |381 ||"Pavao Grom – nezavisna lista" ||"PGnl" || | || |2021. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |423 ||[[Pavle Kalinić]] – nezavisna lista ||PAVLE KALINIĆ – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://zajednozazagreb.hr/] |- |230 ||[[Piratska stranka]]||PS ||Mladi Hrvatske (2011.-2012.) | || |2011. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160128131250/http://pirati.hr/] |- |355 ||Plavo zelena stranka ||PZS || | ||ekologija |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |234 ||Pločanska stranka ||PLS || | || |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Ploče]] | |[https://www.plocanskastranka.com/] |- |122 ||Podravska stranka ||PS || | || |1998. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Podravina]] | |- |126 ||Pokret za ljudska prava – stranka ekološki svjesnih građana ||POL ||Pokret oštećenika – stranka ekološki svjesnih građana (POL; 1999.-?) | ||ekologija |1999. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20020328223421/http://www.pol.hr/] |- |232 ||Pokret za modernu Hrvatsku ||- || | || |2011. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://pokret.hr/] |- |403 ||Pokret za životinje ||- || | ||životinje |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://pokretzazivotinje.com/] |- |276 ||Pokret zajedno ||PZ || | || |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170611141604/https://www.pokret-zajedno.hr/] |- |408 ||Politička stranka – plavi grad ||PLAVI GRAD || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb<ref>https://plavigrad.hr/zagreb-je-dobio-novu-stranku-plavi-grad-novi-smjer-za-bolju-buducnost-zagreba/</ref> | |[https://plavigrad.hr/] |- |203 ||Popravi grad ||PG ||Nova generacija (2009.-2017.)<br>Popravi grad - nova generacija (PG - NG; 2017.-2021.) | || |2009. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://www.popravigrad.com/] |- |177 ||Posavsko slavonska stranka ||PSS || | || |2005. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Posavina | |- |393 ||[[Pravedna Hrvatska]] ||PH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.pravedna.hr/] |- |432 ||Pravi socijaldemokratski pokret ||Pravi SDP || | || |2025. ||2025.<ref>https://glas-slavonije.hr/novosti/hrvatska/2025/06/07/anto-nobilo-je-raspustio-pravi-sdp-699444/</ref> |''ne'' ||''ne'' | | |- |404 ||[[Pravo i pravda (Hrvatska)|Pravo i pravda]]||PiP || | || |. ||''ne'' |1*<ref group=Sabor>2024.(ostala bez mandata)</ref> ||''ne'' | | |[https://pravoipravda.hr/] |- |116 ||Primorsko goranska stranka umirovljenika ||PGSU || | ||umirovljenici |1998. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Primorsko-goranska županija | |- |18 ||[[Primorsko-goranski savez|Primorsko goranski savez]]||PGS ||Riječki demokratski savez - Alleanza democratica fiumana (1990.-1996.) | || |1990. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>1992., 2000., 2003.</ref> ||''ne'' |Primorsko-goranska županija | |[https://pgs.hr/] |- |387 ||Probudi ||- || | || |2021. ||2024. |''ne'' ||''ne'' |Karlovac?? | |- |291 ||Projekt domovina ||- ||U ime obitelji - projekt domovina (2015.-2016.) | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://projektdomovina.hr/] |- |305 ||[[Promijenimo Hrvatsku]]||PH || | || |2016. ||2024. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160310072923/https://promijenimohrvatsku.hr/] |- |5 ||[[Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države]] ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |280 ||[[Radnička fronta]]||RF || | || |2015. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||([[Stranka europske ljevice|PEL]]) | | |[https://www.radnickafronta.hr/hr/] |- |107 ||Rapski pučki sabor ||RPS || | || |1996.ili1997. ||2018.ili2019. |''ne'' ||''ne'' |Rab | |[https://web.archive.org/web/20120217193059/http://www.rps.hr/] |- |358 ||Rapski pučki sabor ||RPS || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Rab | |[https://sites.google.com/view/www-rps-hr/naslovna] |- |433 ||Renato Petek – nova snaga ||RENATO PETEK – NS || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |401 ||[[Republika (stranka)|Republika]] ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://republika.hr/] |- |405 ||Ričard nezavisni ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |221 ||Sabor hrvatskih Roma ||- || | ||manjine (Romi) |2011. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |- |100 ||[[Samostalna demokratska srpska stranka]]||SDSS || | ||manjine (Srbi) |1995. ||''ne'' |7<ref group=Sabor>2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' | | |[https://sdss.hr/] |- |308 ||Sasvim mala stranka ||SMS || | || |2016. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |184 ||Savez Hrvatskih umirovljenika i seniora ||SHUS || | ||umirovljenici |2005. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |282 ||[[Savez komunista Hrvatske (2015.)|Savez komunista Hrvatske]]||SKH || | ||komunisti |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |60 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije Primorsko goranske regije ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Primorsko-goranska regija | |- |58 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije za Hrvatsku – Općinska organizacija Split ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |57 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije za Istru ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |56 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije – Zagreb ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |82 ||[[Slavonsko-baranjska hrvatska stranka]]||S-BHS || | || |1992. ||2008. |3<ref group=Sabor>1995., 2000., 2003.</ref> ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://web.archive.org/web/20090213014854/http://www.freewebs.com/sbhs1/index.htm] |- |147 ||Slobodarska stranka Hrvatske ||SSH || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |343 ||Slobodarska stranka Hrvatske ||SSH || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |299 ||Slobodna Hrvatska ||SH || | || |2016. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160326123253/slobodnahrvatska.hr/] |- |313 ||Snaga – Stranka narodnog i građanskog aktivizma ||SNAGA || | || |2016. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://snaga.hr/] |- |259 ||Snaga Roma Hrvatske ||SRH || | ||manjine (Romi) |2013. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |356 ||Snaga Slavonije i Baranje ||Snaga SiB || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://web.archive.org/web/20240501192350/http://snagasib.hr/] |- |394 ||[[Socijaldemokrati (Hrvatska)|Socijaldemokrati]]||- || | || |2021./2022. ||''ne'' |1*<ref group=Sabor>2020. (izdvojili se iz SDP-a i uzeli im 11 mandata)</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20230331041627/https://socijaldemokrati.hr/] |- |88 ||[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]]||SDP || | || |1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih socijalista|PES]]) |RH | |[https://www.sdp.hr/] |- |4 ||[[Socijaldemokratska stranka Hrvatske]] / Socijaldemokrati Hrvatske||SDSH / SDH || | || |1989.ili1990. ||1995. |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |174 ||Socijalistička partija Hrvatske ||SPH ||Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa (2004.-2007.ili2008.) | || |2004. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |- |41 ||Socijalistička partija Hrvatske – Partija jugoslavenske orijentacije ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |112 ||[[Socijalistička radnička partija Hrvatske]]||SRP || | || |1997.ili1998. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.srp.hr/] |- | ||[[Socijalistička stranka Hrvatske]] / Socijalistički savez Hrvatske - Savez socijalista Hrvatske ||SSH / SS-SSH || | || |1990. ||''da'' |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |74 ||[[Socijalna demokratska unija|Socijalno-demokratska unija]] Hrvatske / Socijaldemokratska unija ||SDU || | || |1992. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://sdu-1990.hr}} |- | ||[[Stranka pravednosti i sigurnosti Republike Hrvatske|SPIS-Stranka Pravednosti I Sigurnosti Republike Hrvatske]] || || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |324 ||Splitska stranka ||STS || | || |2017. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://web.archive.org/web/20170521134923/http://splitskastranka.hr/] |- |200 ||[[Splitska stranka umirovljenika]]||SSU || | ||umirovljenici |2008. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://web.archive.org/web/20221122172607/https://sites.google.com/site/splitskastrankaumirovljenika/] |- |372 ||[[Srđ je Grad]]||SJG || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20210506201801/https://www.srdjegrad.hr/] |- |78 ||Srednjoeuropska akcija – Pokret za Srednju Europu ||SEA – PZS ||Demokratska akcija Hrvatske (DAH; 1990.-1992.)<br>Srednjoeuropska akcija (SEA; 1992.-2006.) | || |1990. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|https://sea.com.hr/}} |- |119 ||[[Srpska demokratska baranjska stranka]]||SDBS || | ||manjine (Srbi) |1998. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |[[Baranja]] | |- |21 ||[[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]]||- || | ||manjine (Srbi) |. ||''da'' |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |62 ||[[Srpska narodna stranka]]||SNS || | ||manjine (Srbi) |1991. ||2022. |3<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130625015658/http://sns.hr/] |- |271 ||Srpska pravedna stranka ||SPS || | ||manjine (Srbi) |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170924212523/http://nvsh.hr/] |- |344 ||Stjepan Kožić – nezavisna lista ||SKNL || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://stjepankozic.com/tag/stjepan-kozic-nezavisna-lista/}}[https://web.archive.org/web/20180329074524/stjepankozic.com/] |- |284 ||Stranka Bošnjaka Hrvatske ||SBH || | ||manjine (Bošnjaci) |2015. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |42 ||[[Stranka demokratske akcije Hrvatske]]||SDA HRVATSKE / SDAH ||Stranka demokratske akcije Hrvatske – ogranak za Hrvatsku (1990.-1992.) | ||manjine (Bošnjaci) |1990. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2003., 2008.</ref> ||''ne'' | | |[http://sdah.hr/] |- |94 ||Stranka društvenog razvoja ||SDR || | || |1994. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |250 ||Stranka Dubrovnik regija ||SDR || | || |2013. ||2018.ili2019. |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20130516033518/http://dubrovnikregija.hr/] |- |297 ||Stranka hrvatski vidik ||SHV || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170409141456/https://www.shv.hr/] |- | ||[[Stranka hrvatskih branitelja]] ||SHB || | || branitelji |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |289 ||Stranka hrvatskih umirovljenika – umirovljenici ||UMIROVLJENICI || | ||umirovljenici |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170516182949/https://umirovljenici.hr/] |- |63 ||[[Stranka hrvatskog državnog prava]]||SHDP || | || |1991. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://shp.ueuo.com/Strankaprava.html] |- |127 ||Stranka hrvatskog preporoda ||SHP || | || |1999. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |214 ||Stranka hrvatskog zajedništva ||SHZ || | || |2009. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |354 ||[[Stranka Ivana Pernara]]||SIP || | || |2019. ||2025. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220118221950/https://sip.hr/] |- |20 ||Stranka jugoslavena ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |320 ||Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ||SMSH || | ||?? |2016.ili2017. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180213210620/http://www.smsh.hr/] |- |11 ||Stranka nezavisne demokracije ||- || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |241 ||Stranka običnih ljudi ||SOLJ || | || |2012. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130116063929/http://solj.hr/] |- |231 ||Stranka penzionera ||SP || | ||umirovljenici |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |138 ||Stranka pravične demokracije ||SPD || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |285 ||Stranka razvoja i napretka ||SRNA || | || |2015. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Čabar | |[https://srna.hr/] |- |39 ||Stranka Roma Hrvatske ||SRH || | ||manjine (Romi) |1991. ||2012. |''ne'' ||''ne'' | | |- |131 ||Stranka umirovljenika ||SU || | ||umirovljenici |2000. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.stranka-umirovljenika.hr/] |- |216 ||Stranka umirovljenika Hrvatske – [[Blok umirovljenici zajedno]]||SUH || | ||umirovljenici |2010. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |- |420 ||Stranka umirovljenika Sjever ||SUS || | ||umirovljenici |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Sjeverna Hrvatska | |- |352 ||Stranka za narod ||SZN || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220501222845/http://strankazanarod.com/] |- |384 ||Stranka za Zadar! ||ZZ! || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zadar | |[https://strankazazadar.hr/] |- |142 ||Stranka zajedno ||ZAJEDNO ||Stranka hrvatskih branitelja (SHB; 2001.-2013.) | ||branitelji?? |2001. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20051101224545/http://www.shb.hr/] |- |419 ||Sve se može ||SSM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Jastrebarsko | |[https://www.svesemoze.eu/] |- |109 ||Talijanska demokratska zajednica – Unione democratica Italiana ||TDZ-UDI || | ||manjine (Talijani) |1997. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |59 ||Transnacionalna radikalna stranka ||TRS || | || |1991. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |144 ||Turopoljska demokratska stranka ||TDS || | || |2001. ||2005. |''ne'' ||''ne'' |Turopolje | |[https://web.archive.org/web/20040420213137/http://www.tds.hr/] |- |186 ||Turopoljska demokratska stranka ||TDS || | || |2006. ||2007.ili2010. |''ne'' ||''ne'' |Turopolje | |- |266 ||Ujedinjena stranka prava ||USP || | || |2014. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |319 ||[[Ujedinjeni hrvatski domoljubi]]||UHD || | || |2016.ili2017. ||2023.ili2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |302 ||Umirovljenici Slavonije i Baranje ||USIB || | ||umirovljenici |2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- |396 ||Umirovljenici zajedno – politička platforma ||UMIROVLJENICI ZAJEDNO || | ||umirovljenici |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |<ref>https://www.stranka-umirovljenika.hr/clanci/1495</ref> |- |264 ||Umirovljenička demokratska unija ||UDU || | ||umirovljenici |2013.ili2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20140927162531/https://udu.hr/] |- |336 ||Unija Kvarnera ||UNIJA || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Kvarner | |[https://unija.hr/index.php/hr/] |- |379 ||[[Vesna Škare-Ožbolt|Vesna Škare Ožbolt]] – nezavisna lista ||VESNAŠKARE OŽBOLT-NL || | || |2021. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |199 ||[[Hrvatska pravaška zajednica|Volim Hrvatsku]] ||VH ||Hrvatska pravaška zajednica (HPZ; 2007.-2011.) | || |2007. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120416030238/http://www.volim-hrvatsku.hr/] |- |252 ||[[Za grad]] ||- || | || |2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20160207044411/http://za-grad.com/novosti/] |- |110 ||[[Zagorska demokratska stranka]] ||ZDS ||Hrvatska kajkavska stranka (2016.-2017.)<ref>https://zagorje-international.hr/2017/02/27/hrvatska-kajkavska-stranka-opet-postala-zagorska-demokratska-stranka/</ref> | || |1997. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Zagorje]] | |[http://www.zds.hr/] |- |166 ||Zagorska stranka ||ZS || | || |2004. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagorje | |[https://web.archive.org/web/20150508202050/https://zagorskastranka.hr/] |- |325 ||[[Zagreb je NAŠ!|Zagreb je naš!]]||- || | || |2017. ||2025. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20170803210115/zagrebjenas.hr/] |- |188 ||[[Zagrebačka nezavisna lista]]||ZNL ||Sjedinjene nezavisne liste (2006.-2011.) | || |2006. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20100330212459/http://www.snl.hr/] |- |205 ||Zagrebačka stranka umirovljenika ||ZSU ||Akcija hrvatskih umirovljenika (2009.-2015.) | ||umirovljenici |2009. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |61 ||Zajednica radnika progresista jugoslavije – Ogranak Republike Hrvatske ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |406 ||Zajedno Hrvatska ||ZH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |367 ||Zajedno za Murter ||ZM || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Murter]] | |- |397 ||Zajedno za Trogir ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Trogir | |[https://zajednozatrogir.wordpress.com/] |- |383 ||Zaokret – nezavisna lista ||Zaokret || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.facebook.com/zaokret.org/] |- |239 ||[[Zavjet za Hrvatsku]]||ZZH || | || |2012. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | |Prva hrvatska stranka koju su osnovali hrvatski branitelji.<ref>https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenuta-prva-politicka-stranka-hrvatskih-branitelja.html</ref> |[https://web.archive.org/web/20150816135454/http://www.zzh.hr/] |- |16 ||[[Zelena akcija Split]] ||ZAS || | ||ekologija |1990. ||1995. |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |15 ||Zelena akcija Zagreb ||- || | ||ekologija |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |382 ||Zelena alternativa – Održivi razvoj Hrvatske ||Zelena alternativa – ORaH || | ||ekologija |2021. ||''ne'' |''ne'' ||([[Europska zelena stranka|EGP]]) | | |[https://za-orah.hr/] |- |168 ||Zelena alternativa – Stranka potrošača ||ZA – SPOT ||Stranka potrošača (SPOT; 2004.-2007.) | ||ekologija |2004. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050312214353/http://www.stranka-potrosaca.hr/] |- |175 ||[[Zelena lista]]||- ||Zeleni za Zagreb (2004ili2005.-2007.) | ||ekologija |2004.ili2005. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080207224047/http://zelena-lista.hr/] |- |327 ||Zelena lista ||- || | ||ekologija |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.zeleni.hr/] |- |146 ||[[Zelena ljevica Hrvatske]]||ZEL || | ||ekologija |2001. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050316103930/http://www.zelena-ljevica.hr/] |- |103 ||[[Zelena stranka (Hrvatska)|Zelena stranka]]||ZS || | ||ekologija |1996. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |137 ||Zelena stranka ||ZS ||Stranka nove alternative - pokret zelenih (SNA Pokret zelenih; 2001.-2007.) | ||ekologija |2001. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20111123100815/http://www.zelenastranka.hr/] |- |33 ||Zelena stranka Rijeka ||- || | ||ekologija |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Rijeka | |- |164||Zeleni demokrati ||ZD ||Zeleni 2003 ili?? Zeleni (2003.-2004.) | ||ekologija |2003. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20041203101740/http://zeleni.info/] |- |293 ||Zeleni forum ||ZF || | ||ekologija |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |Ukrala ime Zelenog foruma, mreže nevladinih udruga<ref>https://zelena-akcija.hr/hr/vijesti/lazna-zelena-stranka-ukrala-ime-zelenog-foruma-mreze-nevladinih-udruga</ref> |- |136 ||Zeleni Hrvatske ||ZELENI HR ||Zeleni pokret Hrvatske (2001.-2002.) | ||ekologija |2001. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170912072007/http://zelenihr.hr/] |- |157 ||[[Zeleni savez]]||ZELENI ||Demokratski savez zelenih (2003.-2007.)<br>Zelena stranka - Zelena alternativa (2007.-2012.) | ||ekologija |2003. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150510141236/http://www.zelenisavez.hr/] |- |227 ||Zeleni zajedno ||- || | ||ekologija |2011. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20141223071135/http://www.zelenizajedno.hr/] |- |141 ||Zeleni – Stranka novog doba ||ZELENI-SND || | ||ekologija |2001. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |278 ||Zelinski laburisti – stranka Prigorja ||ZL || | || |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Prigorje]] | |- |212 ||[[Željko Kerum]] – [[Hrvatska građanska stranka]]||HGS ||Hrvatska građanska stranka (2009.-2015.) | || |2009. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://hgs.com.hr/] |- | ||Ženska lista Medveščak || || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |360 ||Župska stranka ||ŽUPKA || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovačko-neretvanska županija | |[https://www.zupka.org/] |- class="sortbottom" | colspan="13" |Izvori: [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke Registar političkih stranaka Republike Hrvatske], [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/2793/42063/hidra.srce.hr/arhiva/18/437/www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf Publikacija HIDRA-e - Političke stranke u Republici Hrvatskoj] |} ===Ulazak u Sabor === {{reflist|group=Sabor}} ===Ulazak u EU parlament === {{reflist|group=EU}} == Popis političkih koalicija == ''One koje su si same nadjenule ime ili kojima su novinari nadjenuli ime. Često koalicije nemaju poseban naziv, već se samo nabroje stranke sastavnice, "Stranka1–Stranka2–...".'' {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !rowspan="2"|Koalicija (kratica) !rowspan="2"|{{Tooltip|L/C/D/S|Lijeva/Centar/Desna/Sinkretiziran}}<!-- Sinkretiziran - članak 9. saziva HS-a --> !rowspan="2"|{{Tooltip|Osn.|Osnovana}} !rowspan="2"|{{Tooltip|Rasp.|Raspuštena}} !rowspan="2"|Lokalni /<br>{{Tooltip|Parlam.|Parlamentarni}} /<br>{{nowrap|EU-{{Tooltip|parlam.|parlamentarni}}}}<br>izbori !rowspan="2" data-sort-type=number|Ulazak<br>u<br>Sabor !rowspan="2" data-sort-type=number|Ulazak<br>u<br>{{nowrap|EU {{Tooltip|parlam.|parlament}}}} !colspan="2"|Stranke & {{Tooltip|Nezavisne liste|one koje NISU registrirane kao stranka}} & Udruge<br>(sve koje su bile u koaliciji)<!-- stranke povremeno istupaju iz koalicija --> !rowspan="2" class="unsortable" |Napomena !rowspan="2" class="unsortable" |URL |- !style="height:12px;"| !!class="unsortable"| <!-- |[[]] || ||. || | || || | || | | |- --> |- |[[Amsterdamska koalicija]] || ||. || |EU-parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Biraj odgovorno]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||Demokrati, Laburisti, ListaRI, ZELENI<ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/demokrati-i-laburisti-skupa-na-izbore-1404473</ref> | |[https://web.archive.org/web/20210516235120/https://birajodgovorno.hr/] |- |[[Desna liga]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||NHR, HSP, GO | | |- |[[Domoljubna koalicija]] || ||2015. ||2016.<ref>https://emedjimurje.net.hr/vijesti/politika/115797/zaokret-u-hdz-u-napusta-se-koncept-domoljubne-koalicije/</ref> |parlam. ||''da'' || |8 ||HDZ, HSP AS, HSLS, HSS, HRAST, HDS, BUZ, ZDS | |[https://web.archive.org/web/20151003204722/http://domoljubna.hr/] |- |[[Domovinska koalicija]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |5 ||HSP-AS, HKDU, USP, DESNO, HDS<ref>https://transparency.hr/hr/novost/koalicije-stranaka-za-prijevremene-parlamentarne-izbore-522/</ref> | | |- |[[Dosta pljačke]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |HDZ i partneri || ||2011. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Hrvatska raste]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |5 ||SDP, HNS, AHSS, ZS, Laburisti | |[https://web.archive.org/web/20160120010815/https://hrvatskaraste.org/] |- |[[Hrvatski demokratski blok]] (HDB) || ||. || |parlam. ||''da'' || | || | | |- |[[Hrvatski regionalni blok]] (HRB) || ||. || | ||''da'' || |6 ||PGS, DA, HDD, IDF, SBHS, ZDS<ref>https://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/2793/42063/hidra.srce.hr/arhiva/18/437/www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf</ref> | | |- |[[Hrvatski suverenisti (koalicija)|Hrvatski suverenisti]] || ||2019. ||2019. |EU-parlam. ||''da'' || |6 ||HRAST, HKS, HSP AS, UHD, Istina o Istanbulskoj, Hrvatski bedem | | |- |Jedina opcija || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||ŽZ, PH, AM, ABECEDA, Udruga Franak(?)<ref>https://www.nsz.hr/novosti-i-obavijesti/sindikalne-vijesti-i-socijalno-partnerstvo/konzultacije-s-koalicijom-jedina-opcija/</ref><ref>https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2016/7/27/hrvatska-formirana-nova-stranacka-koalicija</ref> | | |- |[[Jedino Hrvatska]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |Koalicija centra || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||SIP, Pametno, Fokus<ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/koalicija-centra-predala-liste-dalija-oreskovic-nositeljica-prve-izborne-jedinice/2190950.aspx</ref><ref>https://www.jutarnji.hr/izbori/vijesti/koalicija-centra-slavoniju-vidimo-kao-jednu-regiju-ujedinjenu-i-snaznu-15003794</ref><ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/koalicija-centra-bori-se-za-ulazak-u-sabor-dalija-oreskovic-prica-o-tome-sto-ih-je-spojilo-i-kamo-ce-dalje/</ref> | | |- |Koalicija ljevice || ||2007. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Koalicija narodnog sporazuma]] (KNS) || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |Koalicija rada i solidarnosti || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |14 ||BM365, NV, ID - DI, DPS, DSŽ, HES, HRS, MS, NSH, SU, UDU, EKO Savez, ZS, ZELENI<ref>https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/parlamentarni-izbori-2015-milan-bandic-365-i-koalicija-rada-i-solidarnosti---415523.html</ref><ref>https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/predstavljen-program-koalicije-rada-solidarnosti-845712/</ref> | | |- |Koalicija za narod || ||2013. || |lokalni || — || |3 ||HSP AS, NL Milana Bitunjca, BUZ<ref>https://www.novagra.hr/koalicija-hsp-as-nezavisna-lista-i-buz-2/</ref> | | |- |Koalicija za premijera || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||BM365, NS-R, HSS SR, BUZ | | |- |[[Kukuriku koalicija]] || ||2011. || |parlam. ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20111204203446/http://www.kukuriku.org/] |- |[[Narodna koalicija]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||SDP, HNS, HSS, HSU | |[https://web.archive.org/web/20170106211443/https://narodnakoalicija.hr/] |- |[[Naša Hrvatska]] || ||. || | ||''ne'' || | || | | |- |Nema prodaje || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||NLSP, SH, ORAH, PZ | | |- |Odgovor sjevera i juga || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||Akcija za promjene, Agrarna stranka, Nezavisna platforma Sjever<ref>https://www.nacional.hr/marko-jelic-mi-u-akciji-za-promjene-inzistiramo-da-narod-bira-glavnog-drzavnog-odvjetnika-i-ustavne-suce-na-izborima/</ref><ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/koalicija-odgovor-sjevera-i-juga-predstavila-svoj-program/2551660.aspx</ref> | | |- |Pomak || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||HSP, HČSP, OS, ABH<ref>https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/koalicija-pomak-trazi-ocjenu-ustavnosti-programskih-pravila-hrt-a-o-pracenju-izbora-27317</ref><ref>https://www.ferata.hr/koalicija-pomak-nama-je-na-prvom-mjestu-domovina-a-ostalima-imovina/</ref> | | |- |Pravo na svoje || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||IDS, PGS, ListaRI<ref>https://pgs.hr/koalicija-ids-pgs-ri-otvorila-stand-na-korzu-uz-potporu-nezavisnih-kulturnjaka/</ref><ref>https://www.arhiva.ids-ddi.com/vijesti/aktualno/2809/koalicija-ids-pgs-predstavila-programsku-turneju-pravo-na-svoje/index.html</ref> | |[https://web.archive.org/web/20151030222812/https://pravonasvoje.org/] |- |[[Restart koalicija]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || | ||<ref>https://istrain.hr/politika/vijesti/239351/ids-i-pgs-i-sluzbeno-se-pridruzili-restart-koaliciji-okupili-smo-se-s-ciljem-da-zaustavimo-val-nacionalizma-i-mrznju/vijest</ref> | | |- |[[Rijeke pravde (koalicija)|Rijeke pravde]] || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Savez za Hrvatsku]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Savez za Hrvatsku (2014.)]] || ||2014. || |parlam. i EU-parlam. ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20141218001411/http://savezzahrvatsku.hr/] |- |Slobodno || ||. || |lokalni || — || |3 ||SDP, Srđ je Grad, Možemo!<ref>https://www.srdjegrad.hr/sdp-i-srd-je-grad-mozemo-izlaze-zajedno-na-izbore-u-dubrovniku-u-koaliciji-slobodno/</ref><ref>https://www.dubrovniknet.hr/koalicija-slobodno-predstavila-program-i-listu-za-pet-godina-kvaliteta-zivota-bit-ce-glavni-pokazatelj-uspjesnosti-gradskih-politika/</ref> | |[https://www.slobodno.hr/] |- |Spremni || ||2015. || |parlam. || || |3 ||HKS, HSP, OS<ref>https://lat.sputnikportal.rs/20151011/Spremni-koalicija-asocijacija-antisrpski-1100210386.html</ref><ref>https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/koalicija-spremni-decentralizirajmo-hrvatsku-3693364</ref> | | |- |[[Udružena ljevica (koalicija)|Udružena ljevica]] || ||. || | ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20070119234639/http://www.udruzenaljevica.com/] |- |[[Uspješna Hrvatska]] || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |2 ||NH-PSIJ, NS-R<ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ivo-josipovic-i-radimir-cacic-potpisali-koalicijski-sporazum-za-parlamentarne-izbore-zvat-ce-se-uspjesna-hrvatska/</ref> | | |- |Vukovarska koalicija || ||. || | ||''ne'' || | ||DOMiNO, Hrvatski suverenisti, Jedino Hrvatska, Blok za Hrvatsku, HSP<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/domino-okuplja-novu-desnu-politicku-platformu-12461969</ref><ref>https://www.nacional.hr/u-vukovaru-cetiri-desne-stranke-potpisale-suradnju-bez-nas-nece-biti-moguce-sastaviti-vladu/</ref><ref>https://www.nacional.hr/desna-platforma-radic-najavio-okupljanje-slicnih-stranaka-jedino-tako-cemo-odgovoriti-na-izazove/</ref> | | |- |Za bolju Hrvatsku || ||2023. || |parlam. i EU-parlam. ||''ne'' || | ||IDS, Fokus(?), Reformisti, PGS, SDP, RF, SIP, GLAS, HSS, CENTAR<ref>https://istarski.hr/node/95983-koalicija-za-bolju-hrvatsku-zna-kako-podici-kvalitetu-zivota-gradjana-to-smo-vec-pokazali</ref><ref>https://regionalni.hr/koalicija-za-bolju-hrvatsku-buduca-hrvatska-vlada-nece-moci-biti-sastavljena-bez-nas/</ref><ref>https://www.istra24.hr/politika-i-drustvo/ids-pgs-fokus-i-reformisti-potpisali-koalicijski-sporazum-za-zajednicki-izlazak-na-parlamentarne-i-europske-izbore</ref><ref>https://euractiv.hr/politika/a6768/SDP-i-9-stranaka-ljevice-i-centra-stvorilo-koaliciju-Za-bolju-Hrvatsku.html</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/ids-pgs-fokus-i-reformisti-u-koaliciji-mogli-bismo-osvojiti-i-dvocifren-broj-mandata/</ref><ref>https://istrain.hr/politika/vijesti/196555/zajednicka-koalicija-ljevice-i-centra-koja-je-pozicija-ids-a-ako-na-izbore-u-8-izbornoj-jedinici-nece-zajedno-sa-sdp-om/vijest</ref><ref>https://evarazdin.hr/politika/foto-potpisana-koalicija-izmedu-fokusa-istarskog-demokratskog-sabora-narodne-stranke-reformista-i-primorsko-goranskog-saveza-406895/</ref> UK(?), ISU-PIP(?), Socijaldemokrati(?), Demokrati(?), Laburisti(?)<ref>https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/predstavljena-koalicija-pgs-a-ids-a-uk-a-reformista-i-isu-a-za-7-jedinicu-20240404</ref><ref>https://istrain.hr/index/politika-arhiva/51028-ids-potpisao-koaliciju-s-jos-pet-stranaka-za-viii-izbornu-jedinicu</ref><ref>https://n1info.hr/vijesti/ids-objavio-s-kim-ce-ici-u-koaliciju/</ref><ref>https://riportal.net.hr/rijeka/s-pgs-om-i-ids-om-na-parlamentarne-izbore-ide-i-unija-kvarnera/446117/</ref><ref>https://ids-ddi.com/2024/03/28/predsjednik-ids-a-dalibor-paus-predao-listu-koalicije-za-parlamentarne-izbore-idemo-naprijed-svojim-putem-per-la-nostra-gente/</ref><ref>https://tris.com.hr/2024/03/sdp-ova-koalicija-se-osipa-nakon-radnicke-fronte-iz-koalicije-otisli-fokus-i-ids/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/oporbena-koalicija-za-bolju-hrvatsku-povecala-se-za-jos-sest-stranaka-zele-srusiti-hdz-s-vlasti-0/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/prve-pukotine-u-novoj-koaliciji-kako-bismo-prevladali-animozitete-ne-idemo-s-sdp-om-0/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/idu-u-borbu-protiv-hdz-a-sprema-li-se-siroka-koalicija-na-ljevici-ovo-je-plan-oporbe-za-nadolazece-izbore-0/</ref> | | |- |Za domovinu || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||HSP, HDSS, HRB<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/hrvatska-stranka-prava-hrvatsko-bilo-i-hrvatska-demokratska-seljacka-stranka-predale-liste-11440350</ref> | | |- |Za građansku i modernu Hrvatsku || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |2 ||Pametno, Za grad<ref>https://www.pametno.org/vijesti/pametno-i-za-grad-u-svim-izbornim-jedinicama</ref> |Na stranicama izbora na engl. wiki koalicija se naziva "Zaokreni Hrvatsku", ali za sada nema izvora koji to potvrđuju. | |- |Za još jaču Istru || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||IDS, PGS, ListaRI<ref>https://poduckun.net/koalicija-ids-pgs-ri-dobila-podrsku-istarske-stranke-umirovljenika</ref><ref>https://www.hina.hr/OTS/9297771</ref><ref>https://net.hr/danas/vijesti/koalicija-za-jos-jacu-istru-predstavila-program-hrvatskoj-treba-decentralizacija-a-istra-treba-sama-raspolagati-svojim-resursima-70bee2a8-8e6e-11ec-a1ca-0242ac120016</ref> | | |- |Za Rijeku i županiju koje rastu || ||. || |lokalni || — || |6 ||SDP, PGS, IDS, HSS, SDSS, ListaRI<ref>https://www.teklic.hr/aktualno/aktualno-hrvatska/koalicija-predala-liste-i-kandidature-za-rijeku-i-zupaniju-koje-rastu/301249/</ref><ref>https://riportal.net.hr/rijeka/sdp-u-rijeci-sklopio-koaliciju-s-pgs-om-ids-om-hss-om-sdss-om-i-listom-za-rijeku/493170/</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/sdp-u-rijeci-i-pgz-u-aktivirao-veliku-koaliciju-stranaka-za-podrsku-ivici-lukanovicu-i-sandri-krpan-gl/</ref><ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/koalicija-lijevog-centra-i-regionalnih-stranaka-za-rijeku-i-pgz-12113289</ref> | | |- |[[Zadarski blok]] || ||. || |lokalni || — || | || | |[https://web.archive.org/web/20181219230424/https://zadarskiblok.info/] |- |Zagreb – grad za sve generacije || ||. || |lokalni || — || | ||HOĆEMO, Pokret za modernu Hrvatsku<ref>https://www.tjedno.hr/koalicija-hocemo-pravedno-i-pokreta-za-modernu-hrvatsku/</ref> | | |- |[[Zagreb United]] || ||. || |lokalni || — || |10 ||NL Servus Zagreb, NL Dine Dogan, NL Renato Petek, HSLS, HNS, Fokus, Socijaldemokrati, HSS braće Radić, NL Trpimira Goluže, NL Ujedinjena Dubrava | | |- |Zajedno za Zagorje || ||2025. || |lokalni || — || |2 ||ZDS, ZS<ref>https://radio-stubica.hr/zds-i-zs-potpisali-koaliciju-zajedno-za-zagorje-u-zaboku-zajednicki-kandidat-za-gradonacelnika/</ref> | | |- |[[Zeleno-lijeva koalicija]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || | ||<ref>https://www.portalnovosti.com/zeleno-lijeva-koalicija-zajedno-na-izborima-u-zagrebu/</ref> | | |} == Političke udruge građana == * [[Udruga Franak]] * [[Ladonja (politička građanska udruga)|Ladonja]] * [[Lista Velog Mista]] * Udruga "Okupljanje za Hrvatsku" * Udruga nezavisnih gradonačelnika i načelnika<ref>https://www.tounj.hr/osnovana-udruga-nezavisnih-gradonacelnika-vjecnika-nacelnika-za-rh-u-opcini-tounj-30-09-2017-god-u-lovackom-domu-srnjak-tounj/</ref><ref>https://www.nacional.hr/udruga-nezavisnih-gradonacelnika-i-nacelnika-nije-konkurencija-mostu/</ref><ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/zadnjih-dana-prica-se-o-udruzi-nezavisnih-novom-projektu-nekadasnjeg-stratega-mosta-izvukli-smo-tko-su-zapravo-oni-i-sto-zele/</ref><ref> https://www.jutarnji.hr/naslovnica/sto-zeli-relkovic-s-udrugom-nezavisnih-7101849</ref><ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/postali-su-nezavisni-jer-su-pobijedili-hdz-jesu-li-realniji-most-1229491</ref><ref> https://www.vecernji.hr/vijesti/nezavisni-kod-plenkovica-udar-na-most-1229504</ref> == Povezani članci == * [[Politička stranka]] * [[Hrvatski politički sustav]] *[[Izbori u Republici Hrvatskoj]] == Literatura == * Horvat, Danica <small>(gl. ur.)</small>, ''Političke stranke u Republici Hrvatskoj'', 13/2009., Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, listopad 2009., [http://hidra.srce.hr/arhiva/18/5093/polstranke2009.pdf str. 205–207.,] {{pdf}} {{ISSN|1334-0247}} * Erceg, Neda; Pekorari, Renata <small>(ur.)</small>, ''<u>Političke stranke u Republici Hrvatskoj : od 1995. do 1999. godine</u>'', Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 1999., str. 56–59., {{ISBN|953-6430-06-1}}. * Milardović, Anđelko. ''Političke stranke u Republici Hrvatskoj : politologija stranaka, programi političkih stranaka'', 1. izd., Pan liber, Osijek – Zagreb – Split, 1997., {{ISBN|953-6285-18-5}}. == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== *[https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije – Registar političkih stranaka Republike Hrvatske] *[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka Središnji katalog službenih dokumenata RH - Adresar političkih stranaka] *[https://p-data.gov.hr/ckan/dataset/imenik-politickih-stranaka/resource/c35c8056-ad16-49cb-b936-51a6003bc0bf Portal otvorenih podataka - Imenik političkih stranaka] *[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/sredisnji-katalog/dokumenti-i-publikacije/detalji?searchTerm=filterfi%255B11822%255D%3D273926&id=2768869&st=1 Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija (HIDRA) – Političke stranke] **[https://dizbi.hazu.hr/?pr=i&id=261475 DiZbi.HAZU] *[https://www.revizija.hr/politicke-stranke-1168/1168 Državni ured za reviziju – Političke stranke] *[https://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-polit.html#hr Zastave političkih stranaka] * [https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/6/18/stranke-cudnih-imena-i-prezimena Stranke čudnih imena i prezimena, AlJazeera.net] * [https://dugoselo.info/dugoselo/politi%C4%8Dke-stranke-u-ruhu-nezavisnih-lista-igra-imena-i-prezimena Političke stranke u ruhu nezavisnih lista: Igra imena i prezimena, DugoSelo.info] {{Hrvatska}} [[Kategorija:Hrvatske političke stranke|#]] [[Kategorija:Politički popisi|Stranke, Hrvatska]] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Političke stranke]] req1p62dyl4bx6c79csf6jhts4ysfks 7430624 7430618 2026-04-15T20:14:50Z Setenzatsu.2 230423 /* Političke udruge građana */ 7430624 wikitext text/x-wiki {{politikahrvatske}} '''Registrirane [[politička stranka|političke stranke]]''' su neprofitne organizacije čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana, a koje su upisane u Registar političkih stranaka Republike Hrvatske<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.appluprava.hr/RegistarPolitickihStranaka/ |title=Registar političkih stranaka Republike Hrvatske |archive-url=https://web.archive.org/web/20130928101516/http://www.appluprava.hr/RegistarPolitickihStranaka/ |archive-date=28. rujna 2013. |access-date=13. listopada 2011.}}</ref> koji vodi [[Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske|Ministarstvo pravosuđa i uprave]]. U Registar se upisuju političke stranke koje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o političkim strankama (jedan od uvjeta je da političku stranku mogu osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske). Danom upisa u Registar, politička stranka stječe svojstvo [[pravna osoba|pravne osobe]] i može djelovati na području [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u skladu sa svojim statutom i pravnim poretkom. U Republici Hrvatskoj djeluje ukupno 174 aktivnih političkih stranaka prema podatcima od 31. ožujka 2025. godine, a do danas ih je ukupno registrirano 428.<ref>{{Citiranje weba|title=Registar političkih stranaka Republike Hrvatske|url=https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke|url-status=live|access-date=24. listopada 2024.|website=Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske}}</ref> Zbog njihova jednostavnog osnivanja i raspuštanja njihov broj konstantno oscilira, a bitno je naglasiti kako Republika Hrvatska (100 osnivača), nakon Republike Mađarske (10 osnivača) i Federacije Bosne i Hercegovine (50 osnivača – ne vrijedi za RS), ima najliberalnije zakonodavstvo koje propisuje osnivanje i djelovanje političkih stranaka. Stranke se iz registra brišu po službenoj dužnosti, na zahtjev stranke, ili zbog stečaja na temelju rješenja nadležnog trgovačkog suda. Zakonom o političkim strankama nije propisana mogućnost statusnih promjena političkih stranaka (podjela, spajanje i pripajanje), već samo upis, odnosno upis promjena u registar te je slijedom toga uređen sadržaj registra.<ref>https://www.dnevno.hr/vijesti/ajme-koliko-ih-je-zavirili-smo-u-registar-politickih-stranaka-trebalo-nam-je-vremena-da-ih-pobrojimo-a-koliko-nas-kostaju-1484189/</ref> == Parlamentarne stranke == '''Parlamentarne političke stranke''' su registrirane političke stranke koje su zastupljene u parlamentu ([[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]) putem izabranih zastupnika na parlamentarnim izborima s njihovih izbornih lista. === Aktualni saziv Hrvatskog sabora === {{glavni|Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora}} <small>(stanje: 31. ožujka 2025. godine<ref>[https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/parlamentarne-stranke XI. saziv Hrvatskog sabora] sabor.</ref>)</small> {| class="wikitable" |'''Naziv''' |'''Skraćeni naziv''' |- |[[Pametno|Centar]] | Centar |- |[[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom]] |DO i SIP |- |[[Dario Zurovec]] – Nezavisna lista |Dario Zurovec – NL |- |[[Dom i nacionalno okupljanje]] |DOMINO |- |[[Domovinski pokret]] |Domovinski pokret |- |[[Građansko-liberalni savez]] |GLAS |- |[[Hrvatska demokratska zajednica]] |HDZ |- |[[Hrvatska demokršćanska stranka]] |HDS |- |[[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati]] |HNS |- |[[Hrvatska seljačka stranka]] |HSS |- |[[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]] |HSLS |- |[[Hrvatska stranka umirovljenika]] |HSU |- |[[Hrvatski suverenisti]] |Hrvatski suverenisti |- |[[Istarski demokratski sabor]] |IDS |- |[[Most nezavisnih lista|Most]] |Most |- |[[Možemo!|Možemo! – politička platforma]] |Možemo! |- |[[Nezavisna Platforma Sjevera – NPS|Nezavisna Platforma Sjevera]] |NPS |- |Nezavisna lista – Željko Lacković |Nezavisni |- |[[Samostalna demokratska srpska stranka]] |SDSS |- |[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] |SDP |} == Izvanparlamentarne stranke == ''Popis ne sadrži [[Politički pomladak|političke pomladke]] stranaka.''<br> ''Popis je aktualan s 01.01.2026.'' {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !Reg. br. !Stranka !Kratica !Prijašnji nazivi !{{Tooltip|L/C/D/S|Lijeva/Centar/Desna/Sinkretiziran}}<!-- Sinkretiziran - članak 9. saziva HS-a --> !Poseban fokus !{{Tooltip|Osn.|Osnovana}} !{{Tooltip|Ugaš.|Ugašena}} !data-sort-type=number|Ulazak u Sabor !data-sort-type=number|Ulazak u EU-{{Tooltip|parlam.|parlament}} (EU stranka) !Geografsko područje djelovanja !class="unsortable" |Napomena !class="unsortable" |URL <!-- |- | || || || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[] --> |- |99 ||[[Abeceda demokracije]] ||ABECEDA ||Hrvatska građansko seljačka stranka (HGSS; 1995.-2004.)<ref>https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/2776/79352/www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pernar-i-Abeceda-demokracije-Stranka-pod-povecalom-drzavne-revizije-i-s-pokrenutim-i-obustavljenim-stecajem.html</ref><br>Abeceda demokracije - Hrvatska građansko seljačka stranka (2004.-2007.) | || |1995. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20220124234400/https://abeceda.hr/] |- |139 ||AG Zagrebačka stranka ||ZGS || | || |2001. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |223 ||Agenda mladih demokrata ||AMD || | ||mladi |2011. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |369 ||Agrameri – nezavisna lista || || | || |2020. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20220317175458/https://agramerinezavisnalista.hr/] |- |402 ||Agrarna stranka – pokret za hrvatsku poljoprivredu ||AS – PHP || | ||poljoprivreda |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://as-php.hr/] |- |256 ||Akcija bjelovarsko – bilogorska ||ABB || | || |2013. ||2022.?? |''ne'' ||''ne'' |Bjelovarsko-bilogorska županija | |[https://web.archive.org/web/20221007035845/http://akcijabb.com/] |- |185 ||Akcija Hrvatske republikanske seljačke stranke ||Akcija HRSS || | ||seljaci |2005. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |176 ||[[Akcija mladih]]||AM || | ||mladi |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20250120143114/http://akcijamladih.org/] |- |243 ||Akcija slavonsko baranjskih umirovljenika ||ASBU || | ||umirovljenici |2012. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- |96 ||[[Akcija socijaldemokrata Hrvatske]] ||ASH ||Socijalistička stranka Hrvatske (1990.-1994.) | || |1990. ||2016. |1<ref group=Sabor>1995.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080315110116/http://www.ash.com.hr/hrv/] |- |247 ||Akcija umirovljenici zajedno ||AUZ || | ||umirovljenici |2012.ili2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.auz.hr/] |- |224 ||[[Akcija za bolju Hrvatsku]] ||ABH || | || |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20150713062711/http://abh.com.hr/] |- |292 ||Aktivni branitelji i umirovljenici Hrvatske ||ABU Hrvatske || | ||umirovljenici, branitelji |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20190110203720/http://www.abu-hrvatske.hr/] |- |312 ||Aktivni nezavisni umirovljenici ||ANU || | ||umirovljenici |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://anu.hr/] |- |52 ||Albanska demokršćanska stranka Hrvatske ||ADMSH || | ||manjine (Albanci), kršćani |1990. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |69 ||Albanska islamska demokratska unija ||- || | ||manjine (Albanci), muslimani |1991. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |162 ||Alijansa za pravnu državu ||ALIJANSA || | || |2003. ||2011. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20100926112430/http://alijansa.hr/index.html] |- |155 ||Alijansa za treću Hrvatsku ||ATH || | || |2003. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |182 ||Alternativa 101 ||ALTERNATIVA ||Mladi Hrvatske (2005.-2009.)<br>Zeleni Istre (2009.-2017.)<br>Alternativa (2017.-2020.??)<ref>https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=2&id=174036</ref><ref>https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2020-12-28/132702/IZVJ_FINANC_REVIZIJA_POL_STRANKE_NEZ_ZASTUPNICI_2019.pdf</ref> | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://alternativa101.hr/] |- |428 ||Alternativa nezavisni – Jasenko Krovinović ||ALTERNATIVA NEZAVISNI || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |434 ||Alternativa za Hrvatsku ||AZH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://azhr.hr/] |- |412 ||Ante Vičević – Lista za Kostrenu ||A.V. – Lista za Kostrenu || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Kostrena]]<ref>https://nasakostrena.hr/izbori/ante-vicevic-lista-za-kostrenu-av-lista-za-kostrenu/</ref> | |- |71 ||Antiprohibicionistička slobodarska stranka ||ASS || | || |1992. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |333 ||Autohtona – Hrvatska seljačka stranka ||A – HSS ||Autohtona - hrvatska seljačka stranka 1904 (A ‒ HSS 1904; 2017.-2019.) | ||seljaci |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220126072851/https://www.a-hss.com/][https://web.archive.org/web/20080205053600/http://www.a-hss.hr/] |- |154 ||[[Autohtona – Hrvatska stranka prava|Autohtona – Hrvatska stranka prava – Dražen Keleminec]]||A – HSP – Dražen Keleminec || | || |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hrvatskipravasi.hr/wp/] |- |229 ||Autohtona slavonsko posavska stranka ||ASPS || | || |2011. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Posavina | |{{Tooltip|url|http://www.asps.hr}} |- |153 ||Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, otoka i Rijeke ||ARS || | || |2003. ||2019. |''ne'' ||''ne'' |Hrvatsko primorje i Gorski kotar | |[https://web.archive.org/web/20190111003432/http://ars.hr/web/index.html] |- |22 ||Autonomni demokratski savez Hrvatske ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |283 ||[[Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti]] ||365 STRANKA RADA I SOLIDARNOSTI || | || |2015. ||''da''?? |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220118011955/https://www.365ris.hr/] |- |210 ||Banijska demokratska stranka ||BDS || | || |2009. ||2017.ili2018. |''ne'' ||''ne'' |[[Banovina]] | |- |427 ||Bernardić Davor – Nezavisna lista Servus Zagreb / Gradska platforma Servus Zagreb ||SERVUS ZAGREB || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb?? | |[https://servuszagreb.hr/] |- |331 ||Biraj bolje ||- || | || |2017. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://www.biraj-bolje.hr/}} |- |193 ||Blok poljoprivrednika Hrvatske ||BPH || | ||poljoprivreda |2007. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |217 ||[[Blok umirovljenici zajedno]]||BUZ || | ||umirovljenici |2010. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://www.buz.hr/] |- |361 ||[[Blok za Hrvatsku]]||BLOK || | || |2019. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://blokzahrvatsku.hr/] |- |307 ||Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku ||BLOKIRANI || | ||stečajnici |2016. ||2021.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190901215531/http://www.blokirani.hr/] |- |411 ||BM365 Idemo delat! ||BM365 || | || |2024. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |<ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/osniva-se-stranka-bm365-idemo-delat-bm-vise-ne-znaci-bandic-milan/2605516.aspx</ref> |- |424 ||Bolje sutra – nezavisna lista ||BSNL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.bsnl.hr/] |- |364 ||Bolji Solin ||BS || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Solin | |- |31 ||Bosanska demokratska stranka ||BDS || | ||manjine (Bosanci) |1990. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |201 ||[[Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske]] ||BDSH || | ||manjine (Bošnjaci) |2008. ||2020. |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220120105855/http://www.bdsh.hr/] |- |273 ||[[Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske (BDSH)|Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske]]||BDSH || | ||branitelji |2014. ||2023.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180310184424/http://bdshr.hr/] |- |272 ||Budnica Hrvatska – Zajednica bosanskih Hrvata ||BH – ZBH || | ||manjine (Bosanci) |2014. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://www.bh-zbh.hr/bh}} |- |340 ||Bura ||- ||Nezavisna lista Bura (2017.-2021.) | || |2017. ||2022.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20200919191524/https://bura.hr/] |- |290 ||[[Centar (stranka)|Centar]] ||- ||Pametno (2015.-2021.) | || |2015. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://www.strankacentar.hr/][https://web.archive.org/web/20210122035918/https://www.hrvatskaucentru.hr/][https://web.archive.org/web/20151007014601/http://www.pametno.org/] |- |258 ||Čabarski pokret mladih ||ČPM || | || |2013. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Čabar]] | |{{Tooltip|url|http://www.cabarskipokretmladih.hr}} |- |347 ||[[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|"Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom"]] ||"DO i SIP" / SIP ||Stranka borbe protiv korupcije, razvoja i transparentnosti (START; 2018.-2020.)<br>Stranka s imenom i prezimenom (IP / SIP / STRIP / SsIP; 2020.) | ||antikorupcija |2018./2023. ||2020./''ne'' |1<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||''ne'' | | |[https://dosip.hr/][https://dalijaoreskovic.hr/][https://web.archive.org/web/20190524235332/http://startzahrvatsku.hr/] |- |54 ||[[Dalmatinska akcija (1990.)|Dalmatinska akcija]]||DA || | || |1990. ||2003. |1<ref group=Sabor>1992.</ref> ||''ne'' |Dalmacija | |- |391 ||[[Dalmatinska akcija (2021.)|Dalmatinska akcija]]||DA || | || |2021.ili2022. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://dalmatinska-akcija.webnode.hr/] |- |183 ||Dalmatinska liberalna stranka ||DLS || | || |2005. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |240 ||Dalmatinski demokrati ||DD || | || |2012. ||2019. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://web.archive.org/web/20160424062552/http://www.dalmatinski-demokrati.hr/] |- |330 ||Damir Bajs nezavisna lista ||DAMIR BAJS NL || | || |2017. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20210615090456/http://damirbajs-nezavisnalista.com/] |- |413 ||Dario Zurovec – Nezavisna lista ||DARIO ZUROVEC – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dariozurovec.hr/] |- |346 ||[[Demokrati (hrvatska politička stranka)|Demokrati]] || - || | || |2018.?? ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://demokrati.hr/] |- |149 ||Demokratska kneginečka stranka ||DKS || | || |2002. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Varaždinska županija i [[Gornji Kneginec]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2002_04_39_864.html</ref> | |[https://web.archive.org/web/20220625083933/https://dks-kneginec.hr/] |- |32 ||Demokratska kršćanska stranka ||- || | || kršćani |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |322 ||Demokratska lokalna stranka ||DLS || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Novska | |[https://web.archive.org/web/20200130204740/http://dls-novska.hr/hr/dls/] |- |207 ||Demokratska partija Srba ||DPS || | ||manjine (Srbi) |2009. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |125 ||Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka ||DPS || | || |1999. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb i [[Prigorje]] | |[https://www.dps-hr.com/] |- |161 ||Demokratska socijalna unija – Snaga naroda ||DSU – SN || | || |2003. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |341 ||Demokratska stranka lipa ||DSL ||Zagorska stranka za Zagreb (ZSZ; 2018.-2023.)<ref>https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/2020/Sije%C4%8Danj/202%20sjednica%20VRH/Novo//202%20-%2012%20b.pdf?lang=lv</ref><ref>https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2024/Odjel_za_nazdor_financiranja/Izvjesce_za_2022..pdf</ref> | || |2018. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191114072421/https://www.zsz.hr/] |- |120 ||Demokratska stranka slavonske ravnice ||SLAVONSKA RAVNICA ||Stranka hrvatske ravnice (1998.-2004.) | || |1998. ||2016. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija | |- |135 ||Demokratska stranka umirovljenika ||DSU || | ||umirovljenici |2001. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dsu.hr/] |- |171 ||Demokratska stranka žena ||DSŽ || | ||žene |2004. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dszena.wordpress.com/][https://web.archive.org/web/20160505082048/http://www.dsz.stvaram.info/] |- |49 ||Demokratska zajednica muslimana Hrvatske ||DZMH || | ||muslimani |1990. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |129 ||[[Demokratski centar]]||DC || | || |2000. ||2016. |3<ref group=Sabor>2000., 2003., 2011.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20070316130315/http://www.demokratski-centar.hr/] |- |378 ||[[Demokratski HSS]]||DHSS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://demokratskihss.org/] |- |26 ||Demokratski savez Albanaca Hrvatske ||DSAH || | ||manjine (Albanci) |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |251 ||[[Demokratski savez nacionalne obnove]] ||DESNO || | || |2013.ili2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.desno.hr/] |- |306 ||Demokratski savez Srba ||DSS || | ||manjine (Srbi) |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220119160800/demokratskisavezsrba.hr/] |- |317 ||Demokratsko socijalna stranka Hrvatske ||DSSH || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |407 ||Demokršćani ||- || | || kršćani |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |416 ||Dina Dogan – nezavisna lista ||Dina Dogan – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |375 ||[[Direkt (hrvatska stranka)|Direkt]]|| - ||Pametno za Split i Dalmaciju (-)<ref>https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/direkt-na-politickoj-sceni-stranka-pametno-za-split-i-dalmaciju-promijenila-ime/184379</ref> | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://direkt.hr/] |- |409 ||[[Dom i nacionalno okupljanje]]||DOMINO || | || |. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://strankadomino.hr/] |- |267 ||Domovina ||- || | || |2014. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |- |77 ||[[Domovinska građanska stranka]]||DGS || | || |1992. ||2007.ili2011. |''ne'' ||''ne'' | | |- |362 ||[[Domovinski pokret]]||DP ||Domovinski pokret Miroslava Škore (2020.-2021.) | || |2020. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||1<ref group=EU>2024.</ref> | | |[https://dp.hr/][https://web.archive.org/web/20200425155208/https://www.domovinskipokret.hr/] |- |415 ||Dr. Nenad Panian – nezavisna lista ||DR. NENAD PANIAN – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://npnl.hr/] |- |334 ||Dubrovačka bošnjačka stranka ||DBS || | ||manjine (Bošnjaci) |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20190611091605/http://du-bs.com/] |- |287 ||Dubrovačka stranka ||DUSTRA || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://www.dustra.hr/] |- |244 ||Dubrovački demokratski sabor ||DDS || | || |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://www.dubrovackidemokratskisabor.hr/] |- |310 ||Duspara Mirko – nezavisna lista ||DUSPARA MIRKO – NL || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dusparamirkonl.hr/] |- |28 ||Ekološki pokret "Zelena Akcija" Šibenik ||- || | ||ekologija |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |365 ||[[Fokus (stranka)|Fokus]]|| - || | || |2020. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://fokusnabitno.hr/] |- |328 ||Generacija obnove ||GO || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20171028131653/http://generacijaobnove.hr/] |- |225 ||Glas razuma ||- || | || |2011. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://blog.dnevnik.hr/glaasrazuma/] |- |254 ||Glas Zaprešića – nezavisna lista ||GZ || | || |2013. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190117020959/http://www.glas-zapresica.com.hr/] |- |187 ||Gospodarska stranka ||GS || | || |2006. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20201021122531/http://gospodarska-stranka.hr/] |- |253 ||Građanska akcija Lumbarda ||G.A.L. || | || |2013. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |[[Lumbarda]] | |[https://web.archive.org/web/20151120050106/http://gal.hr/] |- |349 ||Građanska inicijativa – MOŽEMO! ||MOŽEMO! || | || |2019. ||2020. |''ne'' ||''ne'' |Osijek | |- |274 ||Građanska opcija grada Osijeka ||GOGO || | || |2014. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Osijek | |[https://web.archive.org/web/20151017082034/http://gogo.hr/] |- |29 ||Građanska stranka ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |?? | |- |111 ||Građanska stranka Sisak ||GSS ||Sisačka građanska stranka (1997.-2004.) | || |1997. ||2020. |''ne'' ||''ne'' |Sisak | |- |339 ||[[Građansko-liberalni savez]] ||GLAS || | || |2017. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://glas.com.hr/] |- |390 ||Grobnička stranka ||GS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Grobnik]] | |- |392 ||Hoćemo pravedno ||HOĆEMO || | ||umirovljenici?? |2022. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hocemo.eu/] |- |246 ||[[Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku]]||- || | || |2012.ili2013. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220120050649/https://www.h-rast.hr/] |- |228 ||Hrvatska 21. stoljeća ||HRVATSKA 21. || | ||antikorupcija |2011. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.facebook.com/Hrvatska21.stoljeca.Croatia21stCentury] |- |304 ||Hrvatska braniteljska pučka stranka ||HBPS || | ||branitelji |2016. ||2022. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191209223611/https://hrvatskabraniteljskapuckastranka.weebly.com/] |- |314 ||Hrvatska bunjevačka stranka ||HBS || | ||[[bunjevci]] |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://hrvatskabunjevacka.wixsite.com/hbs2016] |- |83 ||[[Hrvatska čista stranka prava]]||HČSP || | || |1992.ili1993. ||2024. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20160111050327/http://hcsp.hr/] |- |233 ||Hrvatska demokratska regionalna stranka ||HDRS || | || |2012. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |?? | |[https://web.archive.org/web/20220123124525/http://www.hdrs.hr/] |- |132 ||[[Hrvatska demokratska republikanska stranka]]||HDRS || | || |2000. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |- |95 ||[[Hrvatska demokratska seljačka stranka]]||HDSS || | ||seljaci |1994. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20260105151735/https://www.hdss.hr/wpss/] |- |7 ||[[Hrvatska demokratska stranka]]||HDS || | || |1989. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |294 ||Hrvatska demokratska stranka ||HDS || | || |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |236 ||Hrvatska demokratska stranka Dalmacije ||HDSD || | || |2012. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |{{Tooltip|url|http://hdsd.hr/}} |- |8 ||[[Hrvatska demokratska zajednica]]||HDZ || | || |1989.ili1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Europska pučka stranka|EPP]]) |RH | |[https://www.hdz.hr/] |- |6 ||Hrvatska demokršćanska stranka||HDS ||Hrvatska kršćanska demokratska stranka (1990.-2009.) | || kršćani |1990. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220111155045/http://www.demokrscanihds.hr/] |- | ||[[Hrvatska demokršćanska stranka]]||HDS || | || kršćani |. ||''ne'' |''ne'' ||([[Europska pučka stranka|EPP]]) |RH | |[https://www.demokrscani.hr/] |- |79 ||Hrvatska domovinska stranka ||HDMS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |160 ||Hrvatska europska stranka ||HES || | || |2003. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20111219143321/http://hrvatska-europska-stranka.hr/] |- |295 ||Hrvatska inicijativa za dijalog ||HRID || | || |2015. ||2019. |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160110205636/http://www.hrid.hr/] |- |98 ||[[Hrvatska konzervativna stranka]]||HKS || | || |1995. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | | |- |277 ||[[Hrvatska konzervativna stranka (2014.)|Hrvatska konzervativna stranka]]||HKS || | || |2014. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150127022329/http://konzervativci.hr/] |- | ||[[Hrvatska kršćanska demokratska stranka]] ||HKDS || | || kršćani |1990. ||1992./2009. |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |85 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU || | || kršćani |1992.ili1993. ||2007. |2<ref group=Sabor>1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20091225102127/http://www.hkdu.hr/] |- |196 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU || | || kršćani |2007. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |213 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU ||Nacionalni demokrati (ND; 2009.-2016.)<br>Hrvatska kršćanska demokratska unija - Dr. Marko Veselica (2016.-2017.) | || kršćani |2009. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20101031173826/http://www.nacionalni-demokrati.hr/] |- |366 ||Hrvatska liberalna demokratska stranka ||HLDS || | || |2020. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|https://hlds.hr/}} |- |47 ||Hrvatska muslimanska demokratska stranka ||HMDS || | ||muslimani |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |87 ||Hrvatska nacional-demokratska liga ||HNDL || | || |1993. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |- |357 ||Hrvatska narodna lista ||HNL || | || |2019. ||2025. |''ne'' ||''ne'' | | |- |45 ||[[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati]]||HNS ||Hrvatska narodna stranka (1990.-2005.) | || |. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |RH | |[https://hns.hr/] |- | ||[[Hrvatska neutralna stranka za općinu Rogoznica – HNSOR]]||HNSOR || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Rogoznica]] | |- |281 ||Hrvatska obrtnička stranka ||HOS || | ||obrtnici |2015. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |89 ||Hrvatska poduzetnička stranka ||HPS || | ||poduzetnici |1993. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |104 ||[[Hrvatska proljeća]]||HP || | || |1996. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |36 ||[[Hrvatska pučka seljačka stranka (1990.)|Hrvatska pučka seljačka stranka]]||- || | ||seljaci |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |410 ||Hrvatska pučka seljačka stranka ||HPSS || | ||seljaci |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hpss-hr.hr/] |- |163 ||Hrvatska pučka seljačka stranka – 1904 ||HPSS – 1904 || | ||seljaci |2003. ||2012. |''ne'' ||''ne'' | | |- |113 ||[[Hrvatska pučka stranka (1997.)|Hrvatska pučka stranka]]||HPS || | || |1997.ili1998. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |389 ||Hrvatska radićevska stranka ||HRS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |159 ||[[Hrvatska radnička stranka (1999.)|Hrvatska radnička stranka]]||HRS || | || |1999.ili2003. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20110721100042/http://hrs.com.hr/] |- |25 ||[[Hrvatska republikanska seljačka stranka]]||- || | ||seljaci |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |30 ||[[Hrvatska republikanska stranka]]||HRS || | || |1990. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |64 ||[[Hrvatska republikanska zajednica]]||HRZ || | || |1991. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20000115133611/https://www.hrz.hr/] |- |191 ||Hrvatska romska demokratska stranka ||HRDS || | ||manjine (Romi) |2006. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |80 ||Hrvatska seljačka narodna stranka ||HSNS || | ||seljaci |1992.ili1999. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |9 ||[[Hrvatska seljačka stranka#Djelovanje u Republici Hrvatskoj (od 1989.)|Hrvatska seljačka stranka]]||HSS || | ||seljaci |1989.ili1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://hss.hr/] |- |303 ||Hrvatska seljačka stranka – Stjepan Radić ||HSS – SR || | ||seljaci |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160829155119/https://www.hss-stjepan-radic.hr/] |- |51 ||Hrvatska seljačka stranka braće Radić ||- || | ||seljaci |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |192 ||Hrvatska seljačka stranka braće Radić ||HSS BRAĆE RADIĆ ||Autohtona - hrvatska seljačka stranka (2007.-2016.) | ||seljaci |2007. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hssbraceradic.wordpress.com/] |- |108 ||Hrvatska seljačko radnička stranka (Stranka istine i pravde) ||HSRS || | ||seljaci |1997. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |3 ||[[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]]||HSLS || | || |1989.ili1990. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |RH | |[https://hsls.hr/web/] |- |12 ||[[Hrvatska stranka]]||HS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |315 ||Hrvatska stranka branitelja i domoljuba ||HSBID || | ||branitelji |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.stranka-branitelja-i-domoljuba-hrvatske.yolasite.com/] |- |348 ||Hrvatska stranka budućnosti ||HSB || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |300 ||Hrvatska stranka demokrata ||HSD || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |342 ||Hrvatska stranka građanskog otpora ||HSGO || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hrvatska-stranka-gradanskog-otpora3.webnode.hr/][https://web.archive.org/web/20200710170228/http://hsgo.hr/] |- |167 ||[[Hrvatska stranka mladih]]||HSM || | ||mladi |2004. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20071231023831/http://www.hrvatskastrankamladih.hr/] |- |76 ||[[Hrvatska stranka naravnog zakona]]||HSNZ || | || |1992. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20010205014900/http://natural-law-party.org/] |- |158 ||Hrvatska stranka nezaposlenih ||HSN ||Demokratska akcija naroda Hrvatske (2003.-2006.) | ||nezaposleni |2003. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160128204414/http://hsn.com.hr/] |- |279 ||Hrvatska stranka ovršenika ||HSO || | ||ovršenici |2015. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180110015311/http://hrvatska-stranka-ovrsenika.hr/] |- |19 ||[[Hrvatska stranka prava]]||HSP || | || |1990. ||''ne'' |5<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008.</ref> ||''ne'' | |Žele ukinuti ostale ‘pravaše’.<ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/hsp-zeli-ukinuti-ostale-pravase-podnijeli-smo-zahtjev-za-njihovim-ukidanjem-0/</ref> |[https://www.hsp.hr/] |- |97 ||[[Hrvatska stranka prava 1861|Hrvatska stranka prava – 1861]]||HSP – 1861 || | || |1995. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.hsp1861.hr/] |- |75 ||[[Hrvatska demokratska stranka prava]] ||HDSP ||Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (1992.)<br>Hrvatski pravaški pokret - Slobodna Hrvatska (HPP-SH; )<br>Hrvatski pravaški pokret ()<br>Hrvatski pravaši – Hrvatski pravaški pokret / Hrvatski nacionalni blok (HP-HPP; 2005.-2007.ili2009.) | || |1992. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | |u Registru se vodi kao Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević |- |211 ||[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević]] ||HSP AS || | || |2009. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2011., 2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120127120201/https://www.hsp-ante-starcevic.hr/][https://web.archive.org/web/20150208024519/http://www.hspas.hr/][https://web.archive.org/web/20180418225259/http://www.hspas.eu/] |- |269 ||Hrvatska stranka pravaškog bratstva ||HSPB || | || |2014. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |194 ||Hrvatska stranka pravne države ||HSPD || | || |2007. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20251116160411/https://hspd.hr/] |- |363 ||Hrvatska stranka pravne države ||HSPD || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hspd.hr/] |- |202 ||Hrvatska stranka rada ||HSR || | || |2008. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |- |262 ||Hrvatska stranka reda ||HSR || | || |2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20161001160635/http://hrvatska-stranka-reda.hr/] |- |301 ||Hrvatska stranka svih čakavaca kajkavaca i štokavaca ||HSSČKŠ ||Hrvatska stranka svih kajkavaca (HSSK; 2016.-2017.) | || |2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20211207215801/http://hsscks.hr/][https://web.archive.org/web/20161208052310/http://hssk.hr/] |- |101 ||[[Hrvatska stranka umirovljenika]]||HSU || | ||umirovljenici |1996. ||''ne'' |7<ref group=Sabor>2003., 2008., 2011. 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' |RH | |[http://www.hsu.hr/] |- |105 ||Hrvatska stranka zelenih – Eko savez ||ZELENI ||Hrvatska stranka zelenih (HSZ; 1996.-2001.)<br>Hrvatski ekološki savez (2001.-2002.) | ||ekologija |1996. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170923095828/http://hrvatskizeleni.hr/] |- |222 ||[[Hrvatska straža (stranka)|"Hrvatska straža" Nacionalna stranka]]||HS NS || | || |2011. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |260 ||[[Hrvatska zora stranka naroda]]||HZ || | || |2013. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130826105557/http://www.hrvatska-zora.hr/] |- |151 ||[[Hrvatski blok (2002.)|Hrvatski blok – pokret za modernu Hrvatsku]]||HB / HRVATSKI BLOK || | || |2002. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20090803101419/http://www.hrvatski-blok.hr/] |- |102 ||Hrvatski dalmatinski dom ||HDD || | || |1996. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |123 ||Hrvatski demokratski centar ||HDC ||Primorski demokratski centar (PDC; 1999.-2000.) | || |1999. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |189 ||[[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]]||HDSSB || | || |2006. ||''ne'' |4<ref group=Sabor>2008., 2011., 2015., 2016.</ref> ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://www.hdssb.hr/] |- |238 ||[[Hrvatski demokratski slobodarski savez Dalmacije]]||HDSSD || | || |2012. ||2017.ili2018. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://web.archive.org/web/20140419043108/http://hdssd.hr/] |- |133 ||[[Hrvatski demokršćani]]||DEMOKRŠĆANI || | || kršćani |2000. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20070106230208/http://www.demokrscani.hr/str/274] |- |66 ||[[Hrvatski državotvorni pokret]]||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |148 ||[[Hrvatski istinski preporod]]||HIP || | || |2002. ||2011. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20070304083345/http://www.hipnet.hr/][https://web.archive.org/web/20070116044324/http://www.uhip.hr/] |- |215 ||[[Hrvatski laburisti – Stranka rada]]||LABURISTI || | || |2010. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2011., 2015.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20110106080537/https://laburisti.com/] |- |50 ||Hrvatski liberalni pokret ||- || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |10 ||Hrvatski mirotvorni pokret ||HMP || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- | ||[[Hrvatski narodni pokret – Slobodna Hrvatska]] ||HNP-SH || | || |1994. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | | |- |399 ||Hrvatski narodni zastupnici ||HNZ || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |169 ||Hrvatski narodnjaci ||HN || | || |2004. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |- |92 ||[[Hrvatski nezavisni demokrati]]||HND || | || |1994. ||2011. |2<ref group=Sabor>1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |- |73 ||Hrvatski obranbeni red ||HOR || | || |1992. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20031018080240/http://hor.hr/] |- |68 ||[[Hrvatski oslobodilački pokret (1956.)|Hrvatski oslobodilački pokret]]||HOP || | || |1991.ili1992. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- | ||[[Hrvatski pravaši]]|| || | || |2003. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | | |- |90 ||[[Hrvatski pravaški pokret]]||HPP || | || |2000. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |150 ||[[Hrvatski proljećari]]||HP || | || |2002. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20040611161451/http://www.hrvatski-proljecari.hr/] |- |218 ||[[Hrvatski rast]]||HRAST || | || |2011. ||2021. |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||''ne'' | | |- |121 ||Hrvatski republikanci ||HR || | || |1998. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20010722195857/http://www.republikanci.hr/] |- |172 ||[[Hrvatski socijaldemokrati]]||HSD || | || |2004. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20060220045523/http://www.hsd.com.hr/] |- |359 ||[[Hrvatski suverenisti]]||- || | || |2019. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://suverenisti.hr/] |- |370 ||Hrvatski umirovljenici zajedno ||HUZ || | ||umirovljenici |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |197 ||Hrvatski zbor ||ZBOR || | || |2007. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |170 ||[[Hrvatsko pravaško bratstvo]]||HPBratstvo || | || |2004. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080421022158/http://www.hpb-makarska.com/] |- |173 ||Hrvatsko zvono ||- ||Samostalnost i napredak (SIN; 2004.-2006.) | || |2004. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20090120072319/http://www.hrvatsko-zvono.hr/] |- |86 ||Istarska pučka stranka ||IPS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' |Istra |HDS Pazin – Hrvatska demokratska stranka i IPS – Istarska pučka stranka ujedinile su se 19. 11. 1990.<ref>https://bonton.hr/vremeplov-prva-demokratska-stranka-prije-35-godina-hds-u-pazinu/</ref> |- |44 ||[[Istarska socijaldemokratska nezavisna stranka]]||ISDNS ||Istarska nezavisna stranka (INS; 1990.-2004.) | || |1990. ||2013. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |91 ||Istarska stranka ||- || | || |1992. ||2003. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |235 ||Istarska stranka umirovljenika – Partito Istriano Dei Pensionati ||ISU – PIP || | ||umirovljenici |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20250317201929/https://www.isu-pip.org/] |- |270 ||Istarski demokrati – Democratici istriani ||ID – DI || | || |2014. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20171002192131/http://www.istarski-demokrati.hr/] |- |430 ||Istarski demokrati – Democratici istriani – ID – DI ||ID – DI || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |14 ||[[Istarski demokratski sabor]] - Dieta democratica istriana ||IDS / IDS-DDI || | || |1990. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |Istra | |[https://ids-ddi.com/] |- |296 ||Istarski laburisti - Laburisti istriani ||IL - LI || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |106 ||[[Istarski socijaldemokratski forum]] – Foro social democratico istriano ||ISDF-FSDI ||Istarski demokratski forum - Foro democratico Istriano (1996.-2006.) | || |1996. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20130609005643/http://isdf-fsdi.hr/] |- |373 ||[[Ivan Penava]] nezavisna lista ||IP – NL || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |130 ||Izvorna hrvatska seljačka stranka ||IHSS || | ||seljaci |2000. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |140 ||Jadranska socijaldemokratska stranka Hrvatske ||Jadranski socijaldemokrati (JSD) || | || |2001. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Jadranska obala | |[https://jsdsh.wordpress.com/] |- |165 ||[[Jadranski sabor]]||JS || | || |2003. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Jadranska obala | |- |400 ||Javno dobro ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://javnodobro.hr/site/] |- |316 ||Jedina opcija ||- || | || |2016. ||2020.ili2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |195 ||[[Jedino Hrvatska – Pokret za Hrvatsku]]||JEDINO HRVATSKA || | || |2007. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120420164929/http://www.jedinohrvatska.hr/] |- |17 ||Jugoslavenska samostalna demokratska stranka ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |143 ||Južnohrvatska stranka ||JHS || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' |Južna Hrvatska | |- |180 ||Karlovačka stranka ||KS || | || |2005. ||2011. |''ne'' ||''ne'' |Karlovac | |- |226 ||[[Ključ Hrvatske (politička stranka)|Ključ Hrvatske]] ||KLJUČ ||[[Savez za promjene (politička stranka)|Savez za promjene]] (SP; 2011.-2014.)<br>Živi zid (2014.-2022.) | || |2011. ||''da'' |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||1<ref group=EU>2019.</ref> | | |[https://web.archive.org/web/20240222110255/https://kljuchrvatske.hr/][https://web.archive.org/web/20160221214504/http://www.zivizid.hr/] |- |261 ||[[Komunistička partija Hrvatske (2013.)|Komunistička partija Hrvatske]]||KPH || | ||komunisti |. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190908041949/http://kph.com.hr/] |- |309 ||Krila slobode hrvatska nacionalistička stranka ||KRILA SLOBODE || | || |2013.ili2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://krilaslobode.wordpress.com/] |- |67 ||Kršćanska narodna stranka ||KNS || | || kršćani |1991. ||1996. |''ne'' ||''ne'' | | |- |124 ||[[Kršćanska socijalna unija]]||KSU || | || kršćani |1999. ||2011. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20200206054352/http://free-st.htnet.hr/KSU/] |- |84 ||[[Kršćanski demokrati Međimurja]]||KDM || | || kršćani |1992. ||2001. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20010419143014/http://www.kdm.hr/] |- |181 ||Krug 21 ||- || | || |2005. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20091130153222/http://www.krug21.hr/] |- |371 ||Kvarnerska inicijativa – regionalna platforma ||KVARNERSKA || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Kvarner | |- |220 ||Ladonja ||- || | || |2011. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20110726123603/http://ladonja.org/] |- |114 ||[[Liberalna stranka]]||LS || | || |1998. ||2006. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20040610055431/http://liberali.hr/] |- |152 ||[[LIBRA – Stranka liberalnih demokrata]]||LIBRA || | || |2002. ||2005. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050209015746/https://www.libra.hr/] |- |237 ||Liburnijska stranka ||LIST || | || |2012. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |[[Liburnija]]<ref>https://istra.lzmk.hr/clanak/liburnija</ref> | |[https://web.archive.org/web/20200124191444/http://liburnijska-stranka.net/] |- |38 ||Liga socijalnih demokrata ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |206 ||Liga za Brod – stranka za poticanje svekolikog razvoja grada Slavonskog Broda ||LIGA ZA BROD || | || |2009. ||2013. |''ne'' ||''ne'' |Slavonski Brod | |[https://web.archive.org/web/20080912051228/http://za-brod.com/] |- |374 ||LiPO ||- || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Ličko-senjska županija | |[https://www.strankalipo.hr/] |- |81 ||Lista Savonije i Baranje ||- || | || |1990. ||1995. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- | ||[[Lista Velog Mista]] ||LVM || | || |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |431 ||Lista za dobro mista ||LZDM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Murter | |- |190 ||[[Lista za Rijeku]]||RI / LISTA - RI || | || |2006. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Rijeka | |[https://listazarijeku.com/] |- |248 ||Loza nezavisna lista ||LOZA || | || |2013. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |- |145 ||[[Ljevica Hrvatske]] ||LJEVICA ||Bebić Vladimir - Treći hrvatski blok (2001.-2007.) | || |2001. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080605135527/http://www.ljevica.hr/] |- |40 ||Mađarska narodna stranka Hrvatske ||MNSH || | ||manjine (Mađari) |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |255 ||Maksimirska građanska inicijativa – Zajedno ||MGI – ZAJEDNO || | || |2013. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |426 ||[[Marija Selak Raspudić]] – nezavisna lista ||MARIJA SELAK RASPUDIĆ – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |429 ||Marko Magdić – nezavisna lista ||MARKO MAGDIĆ NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |156 ||[[Maslina – Dalmatinska autonomaška stranka]]||MASLINA ||Neovisna lista Maslina (2003.-2004.) | || |2003. ||2007.ili2011. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |414 ||Matija Teur – nezavisna lista ||Matija TEUR NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://mtnl.hr/] |- |134 ||Međimurska stranka ||MS || | || |2001. ||2025. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20210514214427/http://medimurska-stranka.hr/] |- |179 ||Međimurski demokratski savez ||MDS || | || |2005. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2003.</ref> ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20241204143058/http://www.m-d-s.hr/] |- |380 ||Mladi za Brezovicu ||MZB || | ||mladi |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Brezovica | |- |368 ||Mladi za Đakovo ||- || | ||mladi |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Đakovo | |[https://web.archive.org/web/20260124103216/https://mladidjakovo.wixsite.com/pozitivnepromjene] |- |288 ||Modeli altruizma u politici ||MAP || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |311 ||Moderna demokratska snaga ||MODES || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20171111141744/modeshrvatska.hr/] |- |345 ||Moja voljena Hrvatska ||MVH || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20230206033236/http://www.mvh.hr/] |- |198 ||Moje malo Međimurje ||3 M || | || |2007. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |- |245 ||[[Most (hrvatska politička stranka)|MOST]]||- ||Most nezavisnih lista (2012.ili2013.-2020.) | || |2012.ili2013. ||''ne'' |4<ref group=Sabor>2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://most-hrvatska.hr/][https://web.archive.org/web/20170509135825/http://most-nl.com/] |- |350 ||[[Možemo!|Možemo! – politička platforma]]||Možemo! || | || |2019. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Europska zelena stranka|EGP]]) | | |[https://mozemo.hr/] |- |326 ||Mreža nezavisnih lista ||MREŽA || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://mreža.hr/][https://web.archive.org/web/20190918074030/xn--mrea-nbb.hr/] |- |117 ||[[Nacionalna demokratska stranka]]||NDS || | || |1998. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |265 ||Nacionalni forum ||NF || | || |2014. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20140118212439/http://www.nacionalni-forum.hr/] |- |323 ||NADA ||- || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |Predstavlja se kao ''prva hrvatska virtualna politička stranka''. |[https://www.facebook.com/stranka.NADA/] |- |286 ||[[Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez]]||NAPRIJED HRVATSKA! ||Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez Ive Josipovića (2015.-2016.) | || |2015. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190512044242/http://www.naprijedhrvatska.hr/] |- |275 ||[[Narodna stranka – Reformisti|Narodna stranka – reformisti]]||REFORMISTI || | || |2014. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>2015., 2016., 2020.</ref> ||([[Europska demokratska stranka|EDP]]) |RH | |[https://www.reformisti.hr/] |- |219 ||[[Naša stranka (Hrvatska)|Naša stranka]]||NS || | ||manjine (Bosanci ili?? Srbi)<!-- izbori 2015. --> |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |?? | |[https://web.archive.org/web/20170912104830/http://nasa-stranka.hr/] |- |337 ||[[Neovisni za Hrvatsku]]||NHR ||Bruna Esih - Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku (2017.-2019.) | || |2017. ||2024. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191213110231/https://www.neovisni.hr/] |- |422 ||Nezavisna lista – vrime je! ||VRIME JE! || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Seget]] | |- |385 ||Nezavisna lista [[Anto Đapić|Ante Đapića]]||NL ANTE ĐAPIĆA || | || |2013. ||2014.?? |''ne'' ||''ne'' | | |- |332 ||Nezavisna lista boljih ||NLB || | || |2017. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |- |398 ||Nezavisna lista Gorana Aladića ||NL GORANA ALADIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |417 ||Nezavisna lista Ivanić-Grad ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Ivanić-Grad | |[https://klgbzp.wixsite.com/nlivg] |- |257 ||Nezavisna lista Milana Bitunjca ||- || | || |2013. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |- |298 ||[[Nezavisna lista mladih]]||NLM || | ||mladi |2016. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20260105080323/https://nlm.hr/][https://web.archive.org/web/20190516051059/http://nlm-vrgorac.com/] |- |335 ||Nezavisna lista mladih za Imotski i Imotsku krajinu – Mi za Im ||MI ZA IM || | ||mladi |2017. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |[[Imotska krajina]] | |{{Tooltip|url|mizaimotski.net/}} |- |376 ||Nezavisna lista Osejava ||NLO || | ||ekologija<ref>https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ekoloski-aktivisti-osnovali-novu-stranku-u-makarskoj-nlo-nezavisna-lista-osejava-15045558</ref> |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Makarska | |- |386 ||Nezavisna lista Podbablje sutra ||PODBABLJE SUTRA || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Podbablje]] | |- |249 ||Nezavisna lista Stipe Petrina ||NLSP || | || |2013. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160219230141/http://stipepetrina.com/] |- |388 ||Nezavisna lista Tomislav Stojak ||NLTS || | || |2021. ||2022. |''ne'' ||''ne'' | | |- |425 ||Nezavisna lista [[Tomislav Jonjić|Tomislava Jonjića]] – Jedino Hrvatska! ||NEZAVISNA LISTA TOMISLAVA JONJIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://jedinohrvatska.hr/] |- |421 ||Nezavisna lista Tomislava Mišetića ||NL TOMISLAVA MIŠETIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |318 ||Nezavisna lista Višnjan ||NLV || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Višnjan]] | |[https://nlv.hr/] |- |329 ||Nezavisna lista Zagreb ||NLZG ||Nezavisna lista Sandre Švaljek (NLSŠ; 2017.-2018.) | || |2017. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20201022001650/https://nezavisnalistazagreb.hr/] |- |377 ||[[Nezavisna platforma sjevera]]||NPS || | || |. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2024.</ref> ||''ne'' |Sjeverna Hrvatska | |[https://platformasjever.hr/] |- |93 ||[[Nezavisna stranka prava]]||NSP || | || |1994. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |418 ||Nezavisna stranka samo tim ||SAMOTIM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Samobor | |[https://www.samotim.hr/hr/stranica/jaci-smo-nego-ikada] |- |338 ||Nezavisni ||- ||Željko Lacković - Nezavisne liste (2017.-2021.) | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://nezavisni.hr/][https://zanezavisne.hr/][https://zeljkolackovic.hr/] |- |178 ||Nezavisni seljaci Hrvatske ||NSH || | ||seljaci |2005. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |242 ||Nezavisni seljaci Hrvatske ||NSH || | ||seljaci |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.seljaci.hr/] |- |351 ||Nezavisni za Zaprešić ||NZ || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zaprešić | |{{Tooltip|url|http://nezavisnizazapresic.hr/}} |- |128 ||[[Nova Hrvatska (politička stranka)|Nova Hrvatska]]||NH || | || |1999. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |321 ||[[Nova ljevica (Hrvatska)|Nova ljevica]]||NL || | || |2017. ||2025. |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190610200655/http://novaljevica.hr/] |- |353 ||Nova politika ||NP || | || |2019. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191122070633/https://novapolitika.hr/] |- |204 ||Nova srpska stranka ||NSS || | ||manjine (Srbi) |2009. ||2020.ili2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |43 ||Nova stranka ||- || | || |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |268 ||[[Novi val – Stranka razvoja]]||NOVI VAL || | || |2014. ||2016. |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150225150143/http://novi-val.eu/] |- |209 ||[[Obiteljska stranka]]||OS || | ||obitelj |2009. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180809130910/http://www.obiteljskastranka.hr/] |- |395 ||[[Odlučnost i pravednost]]||OIP || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.oip.hr/] |- |263 ||[[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|Održivi razvoj Hrvatske]]||ORaH || | || |2013. ||2020. |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150523084853/http://www.orah.hr/] |- | ||[[Otočki demokratski forum]] || || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |otoci | |- |118 ||Otočna demokratska stranka ||ODS || | || |1998. ||2003. |''ne'' ||''ne'' |otoci | |- |46 ||Partija demokratskog prosperiteta – Ogranak za Hrvatsku ||- || | || |1990. ||''da'' |''ne'' | | — | |- |115 ||Partija podunavskih Srba ||PPS || | ||manjine (Srbi) |1998. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Podunavlje]] | |- |208 ||Paška stranka – Pag ||PSP || | || |2009. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Pag | |[https://web.archive.org/web/20180808203543/http://pspag.hr/] |- |381 ||"Pavao Grom – nezavisna lista" ||"PGnl" || | || |2021. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |423 ||[[Pavle Kalinić]] – nezavisna lista ||PAVLE KALINIĆ – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://zajednozazagreb.hr/] |- |230 ||[[Piratska stranka]]||PS ||Mladi Hrvatske (2011.-2012.) | || |2011. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160128131250/http://pirati.hr/] |- |355 ||Plavo zelena stranka ||PZS || | ||ekologija |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |234 ||Pločanska stranka ||PLS || | || |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Ploče]] | |[https://www.plocanskastranka.com/] |- |122 ||Podravska stranka ||PS || | || |1998. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Podravina]] | |- |126 ||Pokret za ljudska prava – stranka ekološki svjesnih građana ||POL ||Pokret oštećenika – stranka ekološki svjesnih građana (POL; 1999.-?) | ||ekologija |1999. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20020328223421/http://www.pol.hr/] |- |232 ||Pokret za modernu Hrvatsku ||- || | || |2011. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://pokret.hr/] |- |403 ||Pokret za životinje ||- || | ||životinje |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://pokretzazivotinje.com/] |- |276 ||Pokret zajedno ||PZ || | || |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170611141604/https://www.pokret-zajedno.hr/] |- |408 ||Politička stranka – plavi grad ||PLAVI GRAD || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb<ref>https://plavigrad.hr/zagreb-je-dobio-novu-stranku-plavi-grad-novi-smjer-za-bolju-buducnost-zagreba/</ref> | |[https://plavigrad.hr/] |- |203 ||Popravi grad ||PG ||Nova generacija (2009.-2017.)<br>Popravi grad - nova generacija (PG - NG; 2017.-2021.) | || |2009. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://www.popravigrad.com/] |- |177 ||Posavsko slavonska stranka ||PSS || | || |2005. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Posavina | |- |393 ||[[Pravedna Hrvatska]] ||PH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.pravedna.hr/] |- |432 ||Pravi socijaldemokratski pokret ||Pravi SDP || | || |2025. ||2025.<ref>https://glas-slavonije.hr/novosti/hrvatska/2025/06/07/anto-nobilo-je-raspustio-pravi-sdp-699444/</ref> |''ne'' ||''ne'' | | |- |404 ||[[Pravo i pravda (Hrvatska)|Pravo i pravda]]||PiP || | || |. ||''ne'' |1*<ref group=Sabor>2024.(ostala bez mandata)</ref> ||''ne'' | | |[https://pravoipravda.hr/] |- |116 ||Primorsko goranska stranka umirovljenika ||PGSU || | ||umirovljenici |1998. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Primorsko-goranska županija | |- |18 ||[[Primorsko-goranski savez|Primorsko goranski savez]]||PGS ||Riječki demokratski savez - Alleanza democratica fiumana (1990.-1996.) | || |1990. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>1992., 2000., 2003.</ref> ||''ne'' |Primorsko-goranska županija | |[https://pgs.hr/] |- |387 ||Probudi ||- || | || |2021. ||2024. |''ne'' ||''ne'' |Karlovac?? | |- |291 ||Projekt domovina ||- ||U ime obitelji - projekt domovina (2015.-2016.) | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://projektdomovina.hr/] |- |305 ||[[Promijenimo Hrvatsku]]||PH || | || |2016. ||2024. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160310072923/https://promijenimohrvatsku.hr/] |- |5 ||[[Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države]] ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |280 ||[[Radnička fronta]]||RF || | || |2015. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||([[Stranka europske ljevice|PEL]]) | | |[https://www.radnickafronta.hr/hr/] |- |107 ||Rapski pučki sabor ||RPS || | || |1996.ili1997. ||2018.ili2019. |''ne'' ||''ne'' |Rab | |[https://web.archive.org/web/20120217193059/http://www.rps.hr/] |- |358 ||Rapski pučki sabor ||RPS || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Rab | |[https://sites.google.com/view/www-rps-hr/naslovna] |- |433 ||Renato Petek – nova snaga ||RENATO PETEK – NS || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |401 ||[[Republika (stranka)|Republika]] ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://republika.hr/] |- |405 ||Ričard nezavisni ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |221 ||Sabor hrvatskih Roma ||- || | ||manjine (Romi) |2011. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |- |100 ||[[Samostalna demokratska srpska stranka]]||SDSS || | ||manjine (Srbi) |1995. ||''ne'' |7<ref group=Sabor>2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' | | |[https://sdss.hr/] |- |308 ||Sasvim mala stranka ||SMS || | || |2016. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |184 ||Savez Hrvatskih umirovljenika i seniora ||SHUS || | ||umirovljenici |2005. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |282 ||[[Savez komunista Hrvatske (2015.)|Savez komunista Hrvatske]]||SKH || | ||komunisti |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |60 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije Primorsko goranske regije ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Primorsko-goranska regija | |- |58 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije za Hrvatsku – Općinska organizacija Split ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |57 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije za Istru ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |56 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije – Zagreb ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |82 ||[[Slavonsko-baranjska hrvatska stranka]]||S-BHS || | || |1992. ||2008. |3<ref group=Sabor>1995., 2000., 2003.</ref> ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://web.archive.org/web/20090213014854/http://www.freewebs.com/sbhs1/index.htm] |- |147 ||Slobodarska stranka Hrvatske ||SSH || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |343 ||Slobodarska stranka Hrvatske ||SSH || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |299 ||Slobodna Hrvatska ||SH || | || |2016. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160326123253/slobodnahrvatska.hr/] |- |313 ||Snaga – Stranka narodnog i građanskog aktivizma ||SNAGA || | || |2016. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://snaga.hr/] |- |259 ||Snaga Roma Hrvatske ||SRH || | ||manjine (Romi) |2013. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |356 ||Snaga Slavonije i Baranje ||Snaga SiB || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://web.archive.org/web/20240501192350/http://snagasib.hr/] |- |394 ||[[Socijaldemokrati (Hrvatska)|Socijaldemokrati]]||- || | || |2021./2022. ||''ne'' |1*<ref group=Sabor>2020. (izdvojili se iz SDP-a i uzeli im 11 mandata)</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20230331041627/https://socijaldemokrati.hr/] |- |88 ||[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]]||SDP || | || |1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih socijalista|PES]]) |RH | |[https://www.sdp.hr/] |- |4 ||[[Socijaldemokratska stranka Hrvatske]] / Socijaldemokrati Hrvatske||SDSH / SDH || | || |1989.ili1990. ||1995. |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |174 ||Socijalistička partija Hrvatske ||SPH ||Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa (2004.-2007.ili2008.) | || |2004. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |- |41 ||Socijalistička partija Hrvatske – Partija jugoslavenske orijentacije ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |112 ||[[Socijalistička radnička partija Hrvatske]]||SRP || | || |1997.ili1998. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.srp.hr/] |- | ||[[Socijalistička stranka Hrvatske]] / Socijalistički savez Hrvatske - Savez socijalista Hrvatske ||SSH / SS-SSH || | || |1990. ||''da'' |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |74 ||[[Socijalna demokratska unija|Socijalno-demokratska unija]] Hrvatske / Socijaldemokratska unija ||SDU || | || |1992. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://sdu-1990.hr}} |- | ||[[Stranka pravednosti i sigurnosti Republike Hrvatske|SPIS-Stranka Pravednosti I Sigurnosti Republike Hrvatske]] || || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |324 ||Splitska stranka ||STS || | || |2017. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://web.archive.org/web/20170521134923/http://splitskastranka.hr/] |- |200 ||[[Splitska stranka umirovljenika]]||SSU || | ||umirovljenici |2008. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://web.archive.org/web/20221122172607/https://sites.google.com/site/splitskastrankaumirovljenika/] |- |372 ||[[Srđ je Grad]]||SJG || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20210506201801/https://www.srdjegrad.hr/] |- |78 ||Srednjoeuropska akcija – Pokret za Srednju Europu ||SEA – PZS ||Demokratska akcija Hrvatske (DAH; 1990.-1992.)<br>Srednjoeuropska akcija (SEA; 1992.-2006.) | || |1990. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|https://sea.com.hr/}} |- |119 ||[[Srpska demokratska baranjska stranka]]||SDBS || | ||manjine (Srbi) |1998. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |[[Baranja]] | |- |21 ||[[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]]||- || | ||manjine (Srbi) |. ||''da'' |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |62 ||[[Srpska narodna stranka]]||SNS || | ||manjine (Srbi) |1991. ||2022. |3<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130625015658/http://sns.hr/] |- |271 ||Srpska pravedna stranka ||SPS || | ||manjine (Srbi) |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170924212523/http://nvsh.hr/] |- |344 ||Stjepan Kožić – nezavisna lista ||SKNL || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://stjepankozic.com/tag/stjepan-kozic-nezavisna-lista/}}[https://web.archive.org/web/20180329074524/stjepankozic.com/] |- |284 ||Stranka Bošnjaka Hrvatske ||SBH || | ||manjine (Bošnjaci) |2015. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |42 ||[[Stranka demokratske akcije Hrvatske]]||SDA HRVATSKE / SDAH ||Stranka demokratske akcije Hrvatske – ogranak za Hrvatsku (1990.-1992.) | ||manjine (Bošnjaci) |1990. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2003., 2008.</ref> ||''ne'' | | |[http://sdah.hr/] |- |94 ||Stranka društvenog razvoja ||SDR || | || |1994. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |250 ||Stranka Dubrovnik regija ||SDR || | || |2013. ||2018.ili2019. |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20130516033518/http://dubrovnikregija.hr/] |- |297 ||Stranka hrvatski vidik ||SHV || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170409141456/https://www.shv.hr/] |- | ||[[Stranka hrvatskih branitelja]] ||SHB || | || branitelji |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |289 ||Stranka hrvatskih umirovljenika – umirovljenici ||UMIROVLJENICI || | ||umirovljenici |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170516182949/https://umirovljenici.hr/] |- |63 ||[[Stranka hrvatskog državnog prava]]||SHDP || | || |1991. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://shp.ueuo.com/Strankaprava.html] |- |127 ||Stranka hrvatskog preporoda ||SHP || | || |1999. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |214 ||Stranka hrvatskog zajedništva ||SHZ || | || |2009. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |354 ||[[Stranka Ivana Pernara]]||SIP || | || |2019. ||2025. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220118221950/https://sip.hr/] |- |20 ||Stranka jugoslavena ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |320 ||Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ||SMSH || | ||?? |2016.ili2017. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180213210620/http://www.smsh.hr/] |- |11 ||Stranka nezavisne demokracije ||- || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |241 ||Stranka običnih ljudi ||SOLJ || | || |2012. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130116063929/http://solj.hr/] |- |231 ||Stranka penzionera ||SP || | ||umirovljenici |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |138 ||Stranka pravične demokracije ||SPD || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |285 ||Stranka razvoja i napretka ||SRNA || | || |2015. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Čabar | |[https://srna.hr/] |- |39 ||Stranka Roma Hrvatske ||SRH || | ||manjine (Romi) |1991. ||2012. |''ne'' ||''ne'' | | |- |131 ||Stranka umirovljenika ||SU || | ||umirovljenici |2000. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.stranka-umirovljenika.hr/] |- |216 ||Stranka umirovljenika Hrvatske – [[Blok umirovljenici zajedno]]||SUH || | ||umirovljenici |2010. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |- |420 ||Stranka umirovljenika Sjever ||SUS || | ||umirovljenici |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Sjeverna Hrvatska | |- |352 ||Stranka za narod ||SZN || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220501222845/http://strankazanarod.com/] |- |384 ||Stranka za Zadar! ||ZZ! || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zadar | |[https://strankazazadar.hr/] |- |142 ||Stranka zajedno ||ZAJEDNO ||Stranka hrvatskih branitelja (SHB; 2001.-2013.) | ||branitelji?? |2001. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20051101224545/http://www.shb.hr/] |- |419 ||Sve se može ||SSM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Jastrebarsko | |[https://www.svesemoze.eu/] |- |109 ||Talijanska demokratska zajednica – Unione democratica Italiana ||TDZ-UDI || | ||manjine (Talijani) |1997. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |59 ||Transnacionalna radikalna stranka ||TRS || | || |1991. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |144 ||Turopoljska demokratska stranka ||TDS || | || |2001. ||2005. |''ne'' ||''ne'' |Turopolje | |[https://web.archive.org/web/20040420213137/http://www.tds.hr/] |- |186 ||Turopoljska demokratska stranka ||TDS || | || |2006. ||2007.ili2010. |''ne'' ||''ne'' |Turopolje | |- |266 ||Ujedinjena stranka prava ||USP || | || |2014. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |319 ||[[Ujedinjeni hrvatski domoljubi]]||UHD || | || |2016.ili2017. ||2023.ili2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |302 ||Umirovljenici Slavonije i Baranje ||USIB || | ||umirovljenici |2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- |396 ||Umirovljenici zajedno – politička platforma ||UMIROVLJENICI ZAJEDNO || | ||umirovljenici |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |<ref>https://www.stranka-umirovljenika.hr/clanci/1495</ref> |- |264 ||Umirovljenička demokratska unija ||UDU || | ||umirovljenici |2013.ili2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20140927162531/https://udu.hr/] |- |336 ||Unija Kvarnera ||UNIJA || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Kvarner | |[https://unija.hr/index.php/hr/] |- |379 ||[[Vesna Škare-Ožbolt|Vesna Škare Ožbolt]] – nezavisna lista ||VESNAŠKARE OŽBOLT-NL || | || |2021. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |199 ||[[Hrvatska pravaška zajednica|Volim Hrvatsku]] ||VH ||Hrvatska pravaška zajednica (HPZ; 2007.-2011.) | || |2007. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120416030238/http://www.volim-hrvatsku.hr/] |- |252 ||[[Za grad]] ||- || | || |2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20160207044411/http://za-grad.com/novosti/] |- |110 ||[[Zagorska demokratska stranka]] ||ZDS ||Hrvatska kajkavska stranka (2016.-2017.)<ref>https://zagorje-international.hr/2017/02/27/hrvatska-kajkavska-stranka-opet-postala-zagorska-demokratska-stranka/</ref> | || |1997. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Zagorje]] | |[http://www.zds.hr/] |- |166 ||Zagorska stranka ||ZS || | || |2004. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagorje | |[https://web.archive.org/web/20150508202050/https://zagorskastranka.hr/] |- |325 ||[[Zagreb je NAŠ!|Zagreb je naš!]]||- || | || |2017. ||2025. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20170803210115/zagrebjenas.hr/] |- |188 ||[[Zagrebačka nezavisna lista]]||ZNL ||Sjedinjene nezavisne liste (2006.-2011.) | || |2006. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20100330212459/http://www.snl.hr/] |- |205 ||Zagrebačka stranka umirovljenika ||ZSU ||Akcija hrvatskih umirovljenika (2009.-2015.) | ||umirovljenici |2009. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |61 ||Zajednica radnika progresista jugoslavije – Ogranak Republike Hrvatske ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |406 ||Zajedno Hrvatska ||ZH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |367 ||Zajedno za Murter ||ZM || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Murter]] | |- |397 ||Zajedno za Trogir ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Trogir | |[https://zajednozatrogir.wordpress.com/] |- |383 ||Zaokret – nezavisna lista ||Zaokret || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.facebook.com/zaokret.org/] |- |239 ||[[Zavjet za Hrvatsku]]||ZZH || | || |2012. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | |Prva hrvatska stranka koju su osnovali hrvatski branitelji.<ref>https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenuta-prva-politicka-stranka-hrvatskih-branitelja.html</ref> |[https://web.archive.org/web/20150816135454/http://www.zzh.hr/] |- |16 ||[[Zelena akcija Split]] ||ZAS || | ||ekologija |1990. ||1995. |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |15 ||Zelena akcija Zagreb ||- || | ||ekologija |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |382 ||Zelena alternativa – Održivi razvoj Hrvatske ||Zelena alternativa – ORaH || | ||ekologija |2021. ||''ne'' |''ne'' ||([[Europska zelena stranka|EGP]]) | | |[https://za-orah.hr/] |- |168 ||Zelena alternativa – Stranka potrošača ||ZA – SPOT ||Stranka potrošača (SPOT; 2004.-2007.) | ||ekologija |2004. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050312214353/http://www.stranka-potrosaca.hr/] |- |175 ||[[Zelena lista]]||- ||Zeleni za Zagreb (2004ili2005.-2007.) | ||ekologija |2004.ili2005. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080207224047/http://zelena-lista.hr/] |- |327 ||Zelena lista ||- || | ||ekologija |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.zeleni.hr/] |- |146 ||[[Zelena ljevica Hrvatske]]||ZEL || | ||ekologija |2001. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050316103930/http://www.zelena-ljevica.hr/] |- |103 ||[[Zelena stranka (Hrvatska)|Zelena stranka]]||ZS || | ||ekologija |1996. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |137 ||Zelena stranka ||ZS ||Stranka nove alternative - pokret zelenih (SNA Pokret zelenih; 2001.-2007.) | ||ekologija |2001. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20111123100815/http://www.zelenastranka.hr/] |- |33 ||Zelena stranka Rijeka ||- || | ||ekologija |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Rijeka | |- |164||Zeleni demokrati ||ZD ||Zeleni 2003 ili?? Zeleni (2003.-2004.) | ||ekologija |2003. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20041203101740/http://zeleni.info/] |- |293 ||Zeleni forum ||ZF || | ||ekologija |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |Ukrala ime Zelenog foruma, mreže nevladinih udruga<ref>https://zelena-akcija.hr/hr/vijesti/lazna-zelena-stranka-ukrala-ime-zelenog-foruma-mreze-nevladinih-udruga</ref> |- |136 ||Zeleni Hrvatske ||ZELENI HR ||Zeleni pokret Hrvatske (2001.-2002.) | ||ekologija |2001. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170912072007/http://zelenihr.hr/] |- |157 ||[[Zeleni savez]]||ZELENI ||Demokratski savez zelenih (2003.-2007.)<br>Zelena stranka - Zelena alternativa (2007.-2012.) | ||ekologija |2003. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150510141236/http://www.zelenisavez.hr/] |- |227 ||Zeleni zajedno ||- || | ||ekologija |2011. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20141223071135/http://www.zelenizajedno.hr/] |- |141 ||Zeleni – Stranka novog doba ||ZELENI-SND || | ||ekologija |2001. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |278 ||Zelinski laburisti – stranka Prigorja ||ZL || | || |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Prigorje]] | |- |212 ||[[Željko Kerum]] – [[Hrvatska građanska stranka]]||HGS ||Hrvatska građanska stranka (2009.-2015.) | || |2009. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://hgs.com.hr/] |- | ||Ženska lista Medveščak || || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |360 ||Župska stranka ||ŽUPKA || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovačko-neretvanska županija | |[https://www.zupka.org/] |- class="sortbottom" | colspan="13" |Izvori: [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke Registar političkih stranaka Republike Hrvatske], [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/2793/42063/hidra.srce.hr/arhiva/18/437/www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf Publikacija HIDRA-e - Političke stranke u Republici Hrvatskoj] |} ===Ulazak u Sabor === {{reflist|group=Sabor}} ===Ulazak u EU parlament === {{reflist|group=EU}} == Popis političkih koalicija == ''One koje su si same nadjenule ime ili kojima su novinari nadjenuli ime. Često koalicije nemaju poseban naziv, već se samo nabroje stranke sastavnice, "Stranka1–Stranka2–...".'' {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !rowspan="2"|Koalicija (kratica) !rowspan="2"|{{Tooltip|L/C/D/S|Lijeva/Centar/Desna/Sinkretiziran}}<!-- Sinkretiziran - članak 9. saziva HS-a --> !rowspan="2"|{{Tooltip|Osn.|Osnovana}} !rowspan="2"|{{Tooltip|Rasp.|Raspuštena}} !rowspan="2"|Lokalni /<br>{{Tooltip|Parlam.|Parlamentarni}} /<br>{{nowrap|EU-{{Tooltip|parlam.|parlamentarni}}}}<br>izbori !rowspan="2" data-sort-type=number|Ulazak<br>u<br>Sabor !rowspan="2" data-sort-type=number|Ulazak<br>u<br>{{nowrap|EU {{Tooltip|parlam.|parlament}}}} !colspan="2"|Stranke & {{Tooltip|Nezavisne liste|one koje NISU registrirane kao stranka}} & Udruge<br>(sve koje su bile u koaliciji)<!-- stranke povremeno istupaju iz koalicija --> !rowspan="2" class="unsortable" |Napomena !rowspan="2" class="unsortable" |URL |- !style="height:12px;"| !!class="unsortable"| <!-- |[[]] || ||. || | || || | || | | |- --> |- |[[Amsterdamska koalicija]] || ||. || |EU-parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Biraj odgovorno]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||Demokrati, Laburisti, ListaRI, ZELENI<ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/demokrati-i-laburisti-skupa-na-izbore-1404473</ref> | |[https://web.archive.org/web/20210516235120/https://birajodgovorno.hr/] |- |[[Desna liga]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||NHR, HSP, GO | | |- |[[Domoljubna koalicija]] || ||2015. ||2016.<ref>https://emedjimurje.net.hr/vijesti/politika/115797/zaokret-u-hdz-u-napusta-se-koncept-domoljubne-koalicije/</ref> |parlam. ||''da'' || |8 ||HDZ, HSP AS, HSLS, HSS, HRAST, HDS, BUZ, ZDS | |[https://web.archive.org/web/20151003204722/http://domoljubna.hr/] |- |[[Domovinska koalicija]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |5 ||HSP-AS, HKDU, USP, DESNO, HDS<ref>https://transparency.hr/hr/novost/koalicije-stranaka-za-prijevremene-parlamentarne-izbore-522/</ref> | | |- |[[Dosta pljačke]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |HDZ i partneri || ||2011. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Hrvatska raste]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |5 ||SDP, HNS, AHSS, ZS, Laburisti | |[https://web.archive.org/web/20160120010815/https://hrvatskaraste.org/] |- |[[Hrvatski demokratski blok]] (HDB) || ||. || |parlam. ||''da'' || | || | | |- |[[Hrvatski regionalni blok]] (HRB) || ||. || | ||''da'' || |6 ||PGS, DA, HDD, IDF, SBHS, ZDS<ref>https://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/2793/42063/hidra.srce.hr/arhiva/18/437/www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf</ref> | | |- |[[Hrvatski suverenisti (koalicija)|Hrvatski suverenisti]] || ||2019. ||2019. |EU-parlam. ||''da'' || |6 ||HRAST, HKS, HSP AS, UHD, Istina o Istanbulskoj, Hrvatski bedem | | |- |Jedina opcija || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||ŽZ, PH, AM, ABECEDA, Udruga Franak(?)<ref>https://www.nsz.hr/novosti-i-obavijesti/sindikalne-vijesti-i-socijalno-partnerstvo/konzultacije-s-koalicijom-jedina-opcija/</ref><ref>https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2016/7/27/hrvatska-formirana-nova-stranacka-koalicija</ref> | | |- |[[Jedino Hrvatska]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |Koalicija centra || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||SIP, Pametno, Fokus<ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/koalicija-centra-predala-liste-dalija-oreskovic-nositeljica-prve-izborne-jedinice/2190950.aspx</ref><ref>https://www.jutarnji.hr/izbori/vijesti/koalicija-centra-slavoniju-vidimo-kao-jednu-regiju-ujedinjenu-i-snaznu-15003794</ref><ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/koalicija-centra-bori-se-za-ulazak-u-sabor-dalija-oreskovic-prica-o-tome-sto-ih-je-spojilo-i-kamo-ce-dalje/</ref> | | |- |Koalicija ljevice || ||2007. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Koalicija narodnog sporazuma]] (KNS) || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |Koalicija rada i solidarnosti || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |14 ||BM365, NV, ID - DI, DPS, DSŽ, HES, HRS, MS, NSH, SU, UDU, EKO Savez, ZS, ZELENI<ref>https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/parlamentarni-izbori-2015-milan-bandic-365-i-koalicija-rada-i-solidarnosti---415523.html</ref><ref>https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/predstavljen-program-koalicije-rada-solidarnosti-845712/</ref> | | |- |Koalicija za narod || ||2013. || |lokalni || — || |3 ||HSP AS, NL Milana Bitunjca, BUZ<ref>https://www.novagra.hr/koalicija-hsp-as-nezavisna-lista-i-buz-2/</ref> | | |- |Koalicija za premijera || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||BM365, NS-R, HSS SR, BUZ | | |- |[[Kukuriku koalicija]] || ||2011. || |parlam. ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20111204203446/http://www.kukuriku.org/] |- |[[Narodna koalicija]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||SDP, HNS, HSS, HSU | |[https://web.archive.org/web/20170106211443/https://narodnakoalicija.hr/] |- |[[Naša Hrvatska]] || ||. || | ||''ne'' || | || | | |- |Nema prodaje || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||NLSP, SH, ORAH, PZ | | |- |Odgovor sjevera i juga || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||Akcija za promjene, Agrarna stranka, Nezavisna platforma Sjever<ref>https://www.nacional.hr/marko-jelic-mi-u-akciji-za-promjene-inzistiramo-da-narod-bira-glavnog-drzavnog-odvjetnika-i-ustavne-suce-na-izborima/</ref><ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/koalicija-odgovor-sjevera-i-juga-predstavila-svoj-program/2551660.aspx</ref> | | |- |Pomak || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||HSP, HČSP, OS, ABH<ref>https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/koalicija-pomak-trazi-ocjenu-ustavnosti-programskih-pravila-hrt-a-o-pracenju-izbora-27317</ref><ref>https://www.ferata.hr/koalicija-pomak-nama-je-na-prvom-mjestu-domovina-a-ostalima-imovina/</ref> | | |- |Pravo na svoje || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||IDS, PGS, ListaRI<ref>https://pgs.hr/koalicija-ids-pgs-ri-otvorila-stand-na-korzu-uz-potporu-nezavisnih-kulturnjaka/</ref><ref>https://www.arhiva.ids-ddi.com/vijesti/aktualno/2809/koalicija-ids-pgs-predstavila-programsku-turneju-pravo-na-svoje/index.html</ref> | |[https://web.archive.org/web/20151030222812/https://pravonasvoje.org/] |- |[[Restart koalicija]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || | ||<ref>https://istrain.hr/politika/vijesti/239351/ids-i-pgs-i-sluzbeno-se-pridruzili-restart-koaliciji-okupili-smo-se-s-ciljem-da-zaustavimo-val-nacionalizma-i-mrznju/vijest</ref> | | |- |[[Rijeke pravde (koalicija)|Rijeke pravde]] || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Savez za Hrvatsku]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Savez za Hrvatsku (2014.)]] || ||2014. || |parlam. i EU-parlam. ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20141218001411/http://savezzahrvatsku.hr/] |- |Slobodno || ||. || |lokalni || — || |3 ||SDP, Srđ je Grad, Možemo!<ref>https://www.srdjegrad.hr/sdp-i-srd-je-grad-mozemo-izlaze-zajedno-na-izbore-u-dubrovniku-u-koaliciji-slobodno/</ref><ref>https://www.dubrovniknet.hr/koalicija-slobodno-predstavila-program-i-listu-za-pet-godina-kvaliteta-zivota-bit-ce-glavni-pokazatelj-uspjesnosti-gradskih-politika/</ref> | |[https://www.slobodno.hr/] |- |Spremni || ||2015. || |parlam. || || |3 ||HKS, HSP, OS<ref>https://lat.sputnikportal.rs/20151011/Spremni-koalicija-asocijacija-antisrpski-1100210386.html</ref><ref>https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/koalicija-spremni-decentralizirajmo-hrvatsku-3693364</ref> | | |- |[[Udružena ljevica (koalicija)|Udružena ljevica]] || ||. || | ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20070119234639/http://www.udruzenaljevica.com/] |- |[[Uspješna Hrvatska]] || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |2 ||NH-PSIJ, NS-R<ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ivo-josipovic-i-radimir-cacic-potpisali-koalicijski-sporazum-za-parlamentarne-izbore-zvat-ce-se-uspjesna-hrvatska/</ref> | | |- |Vukovarska koalicija || ||. || | ||''ne'' || | ||DOMiNO, Hrvatski suverenisti, Jedino Hrvatska, Blok za Hrvatsku, HSP<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/domino-okuplja-novu-desnu-politicku-platformu-12461969</ref><ref>https://www.nacional.hr/u-vukovaru-cetiri-desne-stranke-potpisale-suradnju-bez-nas-nece-biti-moguce-sastaviti-vladu/</ref><ref>https://www.nacional.hr/desna-platforma-radic-najavio-okupljanje-slicnih-stranaka-jedino-tako-cemo-odgovoriti-na-izazove/</ref> | | |- |Za bolju Hrvatsku || ||2023. || |parlam. i EU-parlam. ||''ne'' || | ||IDS, Fokus(?), Reformisti, PGS, SDP, RF, SIP, GLAS, HSS, CENTAR<ref>https://istarski.hr/node/95983-koalicija-za-bolju-hrvatsku-zna-kako-podici-kvalitetu-zivota-gradjana-to-smo-vec-pokazali</ref><ref>https://regionalni.hr/koalicija-za-bolju-hrvatsku-buduca-hrvatska-vlada-nece-moci-biti-sastavljena-bez-nas/</ref><ref>https://www.istra24.hr/politika-i-drustvo/ids-pgs-fokus-i-reformisti-potpisali-koalicijski-sporazum-za-zajednicki-izlazak-na-parlamentarne-i-europske-izbore</ref><ref>https://euractiv.hr/politika/a6768/SDP-i-9-stranaka-ljevice-i-centra-stvorilo-koaliciju-Za-bolju-Hrvatsku.html</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/ids-pgs-fokus-i-reformisti-u-koaliciji-mogli-bismo-osvojiti-i-dvocifren-broj-mandata/</ref><ref>https://istrain.hr/politika/vijesti/196555/zajednicka-koalicija-ljevice-i-centra-koja-je-pozicija-ids-a-ako-na-izbore-u-8-izbornoj-jedinici-nece-zajedno-sa-sdp-om/vijest</ref><ref>https://evarazdin.hr/politika/foto-potpisana-koalicija-izmedu-fokusa-istarskog-demokratskog-sabora-narodne-stranke-reformista-i-primorsko-goranskog-saveza-406895/</ref> UK(?), ISU-PIP(?), Socijaldemokrati(?), Demokrati(?), Laburisti(?)<ref>https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/predstavljena-koalicija-pgs-a-ids-a-uk-a-reformista-i-isu-a-za-7-jedinicu-20240404</ref><ref>https://istrain.hr/index/politika-arhiva/51028-ids-potpisao-koaliciju-s-jos-pet-stranaka-za-viii-izbornu-jedinicu</ref><ref>https://n1info.hr/vijesti/ids-objavio-s-kim-ce-ici-u-koaliciju/</ref><ref>https://riportal.net.hr/rijeka/s-pgs-om-i-ids-om-na-parlamentarne-izbore-ide-i-unija-kvarnera/446117/</ref><ref>https://ids-ddi.com/2024/03/28/predsjednik-ids-a-dalibor-paus-predao-listu-koalicije-za-parlamentarne-izbore-idemo-naprijed-svojim-putem-per-la-nostra-gente/</ref><ref>https://tris.com.hr/2024/03/sdp-ova-koalicija-se-osipa-nakon-radnicke-fronte-iz-koalicije-otisli-fokus-i-ids/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/oporbena-koalicija-za-bolju-hrvatsku-povecala-se-za-jos-sest-stranaka-zele-srusiti-hdz-s-vlasti-0/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/prve-pukotine-u-novoj-koaliciji-kako-bismo-prevladali-animozitete-ne-idemo-s-sdp-om-0/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/idu-u-borbu-protiv-hdz-a-sprema-li-se-siroka-koalicija-na-ljevici-ovo-je-plan-oporbe-za-nadolazece-izbore-0/</ref> | | |- |Za domovinu || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||HSP, HDSS, HRB<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/hrvatska-stranka-prava-hrvatsko-bilo-i-hrvatska-demokratska-seljacka-stranka-predale-liste-11440350</ref> | | |- |Za građansku i modernu Hrvatsku || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |2 ||Pametno, Za grad<ref>https://www.pametno.org/vijesti/pametno-i-za-grad-u-svim-izbornim-jedinicama</ref> |Na stranicama izbora na engl. wiki koalicija se naziva "Zaokreni Hrvatsku", ali za sada nema izvora koji to potvrđuju. | |- |Za još jaču Istru || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||IDS, PGS, ListaRI<ref>https://poduckun.net/koalicija-ids-pgs-ri-dobila-podrsku-istarske-stranke-umirovljenika</ref><ref>https://www.hina.hr/OTS/9297771</ref><ref>https://net.hr/danas/vijesti/koalicija-za-jos-jacu-istru-predstavila-program-hrvatskoj-treba-decentralizacija-a-istra-treba-sama-raspolagati-svojim-resursima-70bee2a8-8e6e-11ec-a1ca-0242ac120016</ref> | | |- |Za Rijeku i županiju koje rastu || ||. || |lokalni || — || |6 ||SDP, PGS, IDS, HSS, SDSS, ListaRI<ref>https://www.teklic.hr/aktualno/aktualno-hrvatska/koalicija-predala-liste-i-kandidature-za-rijeku-i-zupaniju-koje-rastu/301249/</ref><ref>https://riportal.net.hr/rijeka/sdp-u-rijeci-sklopio-koaliciju-s-pgs-om-ids-om-hss-om-sdss-om-i-listom-za-rijeku/493170/</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/sdp-u-rijeci-i-pgz-u-aktivirao-veliku-koaliciju-stranaka-za-podrsku-ivici-lukanovicu-i-sandri-krpan-gl/</ref><ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/koalicija-lijevog-centra-i-regionalnih-stranaka-za-rijeku-i-pgz-12113289</ref> | | |- |[[Zadarski blok]] || ||. || |lokalni || — || | || | |[https://web.archive.org/web/20181219230424/https://zadarskiblok.info/] |- |Zagreb – grad za sve generacije || ||. || |lokalni || — || | ||HOĆEMO, Pokret za modernu Hrvatsku<ref>https://www.tjedno.hr/koalicija-hocemo-pravedno-i-pokreta-za-modernu-hrvatsku/</ref> | | |- |[[Zagreb United]] || ||. || |lokalni || — || |10 ||NL Servus Zagreb, NL Dine Dogan, NL Renato Petek, HSLS, HNS, Fokus, Socijaldemokrati, HSS braće Radić, NL Trpimira Goluže, NL Ujedinjena Dubrava | | |- |Zajedno za Zagorje || ||2025. || |lokalni || — || |2 ||ZDS, ZS<ref>https://radio-stubica.hr/zds-i-zs-potpisali-koaliciju-zajedno-za-zagorje-u-zaboku-zajednicki-kandidat-za-gradonacelnika/</ref> | | |- |[[Zeleno-lijeva koalicija]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || | ||<ref>https://www.portalnovosti.com/zeleno-lijeva-koalicija-zajedno-na-izborima-u-zagrebu/</ref> | | |} == Političke udruge građana == * [[Gong (udruga)|Gong]] * Hoćemo! * [[Ladonja (politička građanska udruga)|Ladonja]] * Liberal.hr * [[Lista Velog Mista]] * [[Udruga David]] * [[Udruga Franak]] * Udruga nezavisnih gradonačelnika i načelnika<ref>https://www.tounj.hr/osnovana-udruga-nezavisnih-gradonacelnika-vjecnika-nacelnika-za-rh-u-opcini-tounj-30-09-2017-god-u-lovackom-domu-srnjak-tounj/</ref><ref>https://www.nacional.hr/udruga-nezavisnih-gradonacelnika-i-nacelnika-nije-konkurencija-mostu/</ref><ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/zadnjih-dana-prica-se-o-udruzi-nezavisnih-novom-projektu-nekadasnjeg-stratega-mosta-izvukli-smo-tko-su-zapravo-oni-i-sto-zele/</ref><ref> https://www.jutarnji.hr/naslovnica/sto-zeli-relkovic-s-udrugom-nezavisnih-7101849</ref><ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/postali-su-nezavisni-jer-su-pobijedili-hdz-jesu-li-realniji-most-1229491</ref><ref> https://www.vecernji.hr/vijesti/nezavisni-kod-plenkovica-udar-na-most-1229504</ref> * Udruga "Okupljanje za Hrvatsku" * Udruga Studio B * Udruga “U ime obitelji” == Povezani članci == * [[Politička stranka]] * [[Hrvatski politički sustav]] *[[Izbori u Republici Hrvatskoj]] == Literatura == * Horvat, Danica <small>(gl. ur.)</small>, ''Političke stranke u Republici Hrvatskoj'', 13/2009., Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, listopad 2009., [http://hidra.srce.hr/arhiva/18/5093/polstranke2009.pdf str. 205–207.,] {{pdf}} {{ISSN|1334-0247}} * Erceg, Neda; Pekorari, Renata <small>(ur.)</small>, ''<u>Političke stranke u Republici Hrvatskoj : od 1995. do 1999. godine</u>'', Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 1999., str. 56–59., {{ISBN|953-6430-06-1}}. * Milardović, Anđelko. ''Političke stranke u Republici Hrvatskoj : politologija stranaka, programi političkih stranaka'', 1. izd., Pan liber, Osijek – Zagreb – Split, 1997., {{ISBN|953-6285-18-5}}. == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== *[https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije – Registar političkih stranaka Republike Hrvatske] *[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka Središnji katalog službenih dokumenata RH - Adresar političkih stranaka] *[https://p-data.gov.hr/ckan/dataset/imenik-politickih-stranaka/resource/c35c8056-ad16-49cb-b936-51a6003bc0bf Portal otvorenih podataka - Imenik političkih stranaka] *[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/sredisnji-katalog/dokumenti-i-publikacije/detalji?searchTerm=filterfi%255B11822%255D%3D273926&id=2768869&st=1 Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija (HIDRA) – Političke stranke] **[https://dizbi.hazu.hr/?pr=i&id=261475 DiZbi.HAZU] *[https://www.revizija.hr/politicke-stranke-1168/1168 Državni ured za reviziju – Političke stranke] *[https://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-polit.html#hr Zastave političkih stranaka] * [https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/6/18/stranke-cudnih-imena-i-prezimena Stranke čudnih imena i prezimena, AlJazeera.net] * [https://dugoselo.info/dugoselo/politi%C4%8Dke-stranke-u-ruhu-nezavisnih-lista-igra-imena-i-prezimena Političke stranke u ruhu nezavisnih lista: Igra imena i prezimena, DugoSelo.info] {{Hrvatska}} [[Kategorija:Hrvatske političke stranke|#]] [[Kategorija:Politički popisi|Stranke, Hrvatska]] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Političke stranke]] a4duaejgqo6zfbzokdglyxrjenguen6 7430626 7430624 2026-04-15T20:16:51Z Setenzatsu.2 230423 /* Političke udruge građana */ 7430626 wikitext text/x-wiki {{politikahrvatske}} '''Registrirane [[politička stranka|političke stranke]]''' su neprofitne organizacije čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana, a koje su upisane u Registar političkih stranaka Republike Hrvatske<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.appluprava.hr/RegistarPolitickihStranaka/ |title=Registar političkih stranaka Republike Hrvatske |archive-url=https://web.archive.org/web/20130928101516/http://www.appluprava.hr/RegistarPolitickihStranaka/ |archive-date=28. rujna 2013. |access-date=13. listopada 2011.}}</ref> koji vodi [[Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske|Ministarstvo pravosuđa i uprave]]. U Registar se upisuju političke stranke koje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o političkim strankama (jedan od uvjeta je da političku stranku mogu osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske). Danom upisa u Registar, politička stranka stječe svojstvo [[pravna osoba|pravne osobe]] i može djelovati na području [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u skladu sa svojim statutom i pravnim poretkom. U Republici Hrvatskoj djeluje ukupno 174 aktivnih političkih stranaka prema podatcima od 31. ožujka 2025. godine, a do danas ih je ukupno registrirano 428.<ref>{{Citiranje weba|title=Registar političkih stranaka Republike Hrvatske|url=https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke|url-status=live|access-date=24. listopada 2024.|website=Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske}}</ref> Zbog njihova jednostavnog osnivanja i raspuštanja njihov broj konstantno oscilira, a bitno je naglasiti kako Republika Hrvatska (100 osnivača), nakon Republike Mađarske (10 osnivača) i Federacije Bosne i Hercegovine (50 osnivača – ne vrijedi za RS), ima najliberalnije zakonodavstvo koje propisuje osnivanje i djelovanje političkih stranaka. Stranke se iz registra brišu po službenoj dužnosti, na zahtjev stranke, ili zbog stečaja na temelju rješenja nadležnog trgovačkog suda. Zakonom o političkim strankama nije propisana mogućnost statusnih promjena političkih stranaka (podjela, spajanje i pripajanje), već samo upis, odnosno upis promjena u registar te je slijedom toga uređen sadržaj registra.<ref>https://www.dnevno.hr/vijesti/ajme-koliko-ih-je-zavirili-smo-u-registar-politickih-stranaka-trebalo-nam-je-vremena-da-ih-pobrojimo-a-koliko-nas-kostaju-1484189/</ref> == Parlamentarne stranke == '''Parlamentarne političke stranke''' su registrirane političke stranke koje su zastupljene u parlamentu ([[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]) putem izabranih zastupnika na parlamentarnim izborima s njihovih izbornih lista. === Aktualni saziv Hrvatskog sabora === {{glavni|Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora}} <small>(stanje: 31. ožujka 2025. godine<ref>[https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/parlamentarne-stranke XI. saziv Hrvatskog sabora] sabor.</ref>)</small> {| class="wikitable" |'''Naziv''' |'''Skraćeni naziv''' |- |[[Pametno|Centar]] | Centar |- |[[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom]] |DO i SIP |- |[[Dario Zurovec]] – Nezavisna lista |Dario Zurovec – NL |- |[[Dom i nacionalno okupljanje]] |DOMINO |- |[[Domovinski pokret]] |Domovinski pokret |- |[[Građansko-liberalni savez]] |GLAS |- |[[Hrvatska demokratska zajednica]] |HDZ |- |[[Hrvatska demokršćanska stranka]] |HDS |- |[[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati]] |HNS |- |[[Hrvatska seljačka stranka]] |HSS |- |[[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]] |HSLS |- |[[Hrvatska stranka umirovljenika]] |HSU |- |[[Hrvatski suverenisti]] |Hrvatski suverenisti |- |[[Istarski demokratski sabor]] |IDS |- |[[Most nezavisnih lista|Most]] |Most |- |[[Možemo!|Možemo! – politička platforma]] |Možemo! |- |[[Nezavisna Platforma Sjevera – NPS|Nezavisna Platforma Sjevera]] |NPS |- |Nezavisna lista – Željko Lacković |Nezavisni |- |[[Samostalna demokratska srpska stranka]] |SDSS |- |[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] |SDP |} == Izvanparlamentarne stranke == ''Popis ne sadrži [[Politički pomladak|političke pomladke]] stranaka.''<br> ''Popis je aktualan s 01.01.2026.'' {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !Reg. br. !Stranka !Kratica !Prijašnji nazivi !{{Tooltip|L/C/D/S|Lijeva/Centar/Desna/Sinkretiziran}}<!-- Sinkretiziran - članak 9. saziva HS-a --> !Poseban fokus !{{Tooltip|Osn.|Osnovana}} !{{Tooltip|Ugaš.|Ugašena}} !data-sort-type=number|Ulazak u Sabor !data-sort-type=number|Ulazak u EU-{{Tooltip|parlam.|parlament}} (EU stranka) !Geografsko područje djelovanja !class="unsortable" |Napomena !class="unsortable" |URL <!-- |- | || || || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[] --> |- |99 ||[[Abeceda demokracije]] ||ABECEDA ||Hrvatska građansko seljačka stranka (HGSS; 1995.-2004.)<ref>https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/2776/79352/www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pernar-i-Abeceda-demokracije-Stranka-pod-povecalom-drzavne-revizije-i-s-pokrenutim-i-obustavljenim-stecajem.html</ref><br>Abeceda demokracije - Hrvatska građansko seljačka stranka (2004.-2007.) | || |1995. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20220124234400/https://abeceda.hr/] |- |139 ||AG Zagrebačka stranka ||ZGS || | || |2001. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |223 ||Agenda mladih demokrata ||AMD || | ||mladi |2011. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |369 ||Agrameri – nezavisna lista || || | || |2020. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20220317175458/https://agramerinezavisnalista.hr/] |- |402 ||Agrarna stranka – pokret za hrvatsku poljoprivredu ||AS – PHP || | ||poljoprivreda |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://as-php.hr/] |- |256 ||Akcija bjelovarsko – bilogorska ||ABB || | || |2013. ||2022.?? |''ne'' ||''ne'' |Bjelovarsko-bilogorska županija | |[https://web.archive.org/web/20221007035845/http://akcijabb.com/] |- |185 ||Akcija Hrvatske republikanske seljačke stranke ||Akcija HRSS || | ||seljaci |2005. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |176 ||[[Akcija mladih]]||AM || | ||mladi |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20250120143114/http://akcijamladih.org/] |- |243 ||Akcija slavonsko baranjskih umirovljenika ||ASBU || | ||umirovljenici |2012. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- |96 ||[[Akcija socijaldemokrata Hrvatske]] ||ASH ||Socijalistička stranka Hrvatske (1990.-1994.) | || |1990. ||2016. |1<ref group=Sabor>1995.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080315110116/http://www.ash.com.hr/hrv/] |- |247 ||Akcija umirovljenici zajedno ||AUZ || | ||umirovljenici |2012.ili2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.auz.hr/] |- |224 ||[[Akcija za bolju Hrvatsku]] ||ABH || | || |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20150713062711/http://abh.com.hr/] |- |292 ||Aktivni branitelji i umirovljenici Hrvatske ||ABU Hrvatske || | ||umirovljenici, branitelji |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20190110203720/http://www.abu-hrvatske.hr/] |- |312 ||Aktivni nezavisni umirovljenici ||ANU || | ||umirovljenici |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://anu.hr/] |- |52 ||Albanska demokršćanska stranka Hrvatske ||ADMSH || | ||manjine (Albanci), kršćani |1990. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |69 ||Albanska islamska demokratska unija ||- || | ||manjine (Albanci), muslimani |1991. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |162 ||Alijansa za pravnu državu ||ALIJANSA || | || |2003. ||2011. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20100926112430/http://alijansa.hr/index.html] |- |155 ||Alijansa za treću Hrvatsku ||ATH || | || |2003. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |182 ||Alternativa 101 ||ALTERNATIVA ||Mladi Hrvatske (2005.-2009.)<br>Zeleni Istre (2009.-2017.)<br>Alternativa (2017.-2020.??)<ref>https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=2&id=174036</ref><ref>https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2020-12-28/132702/IZVJ_FINANC_REVIZIJA_POL_STRANKE_NEZ_ZASTUPNICI_2019.pdf</ref> | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://alternativa101.hr/] |- |428 ||Alternativa nezavisni – Jasenko Krovinović ||ALTERNATIVA NEZAVISNI || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |434 ||Alternativa za Hrvatsku ||AZH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://azhr.hr/] |- |412 ||Ante Vičević – Lista za Kostrenu ||A.V. – Lista za Kostrenu || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Kostrena]]<ref>https://nasakostrena.hr/izbori/ante-vicevic-lista-za-kostrenu-av-lista-za-kostrenu/</ref> | |- |71 ||Antiprohibicionistička slobodarska stranka ||ASS || | || |1992. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |333 ||Autohtona – Hrvatska seljačka stranka ||A – HSS ||Autohtona - hrvatska seljačka stranka 1904 (A ‒ HSS 1904; 2017.-2019.) | ||seljaci |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220126072851/https://www.a-hss.com/][https://web.archive.org/web/20080205053600/http://www.a-hss.hr/] |- |154 ||[[Autohtona – Hrvatska stranka prava|Autohtona – Hrvatska stranka prava – Dražen Keleminec]]||A – HSP – Dražen Keleminec || | || |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hrvatskipravasi.hr/wp/] |- |229 ||Autohtona slavonsko posavska stranka ||ASPS || | || |2011. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Posavina | |{{Tooltip|url|http://www.asps.hr}} |- |153 ||Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, otoka i Rijeke ||ARS || | || |2003. ||2019. |''ne'' ||''ne'' |Hrvatsko primorje i Gorski kotar | |[https://web.archive.org/web/20190111003432/http://ars.hr/web/index.html] |- |22 ||Autonomni demokratski savez Hrvatske ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |283 ||[[Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti]] ||365 STRANKA RADA I SOLIDARNOSTI || | || |2015. ||''da''?? |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220118011955/https://www.365ris.hr/] |- |210 ||Banijska demokratska stranka ||BDS || | || |2009. ||2017.ili2018. |''ne'' ||''ne'' |[[Banovina]] | |- |427 ||Bernardić Davor – Nezavisna lista Servus Zagreb / Gradska platforma Servus Zagreb ||SERVUS ZAGREB || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb?? | |[https://servuszagreb.hr/] |- |331 ||Biraj bolje ||- || | || |2017. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://www.biraj-bolje.hr/}} |- |193 ||Blok poljoprivrednika Hrvatske ||BPH || | ||poljoprivreda |2007. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |217 ||[[Blok umirovljenici zajedno]]||BUZ || | ||umirovljenici |2010. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://www.buz.hr/] |- |361 ||[[Blok za Hrvatsku]]||BLOK || | || |2019. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://blokzahrvatsku.hr/] |- |307 ||Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku ||BLOKIRANI || | ||stečajnici |2016. ||2021.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190901215531/http://www.blokirani.hr/] |- |411 ||BM365 Idemo delat! ||BM365 || | || |2024. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |<ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/osniva-se-stranka-bm365-idemo-delat-bm-vise-ne-znaci-bandic-milan/2605516.aspx</ref> |- |424 ||Bolje sutra – nezavisna lista ||BSNL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.bsnl.hr/] |- |364 ||Bolji Solin ||BS || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Solin | |- |31 ||Bosanska demokratska stranka ||BDS || | ||manjine (Bosanci) |1990. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |201 ||[[Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske]] ||BDSH || | ||manjine (Bošnjaci) |2008. ||2020. |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220120105855/http://www.bdsh.hr/] |- |273 ||[[Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske (BDSH)|Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske]]||BDSH || | ||branitelji |2014. ||2023.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180310184424/http://bdshr.hr/] |- |272 ||Budnica Hrvatska – Zajednica bosanskih Hrvata ||BH – ZBH || | ||manjine (Bosanci) |2014. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://www.bh-zbh.hr/bh}} |- |340 ||Bura ||- ||Nezavisna lista Bura (2017.-2021.) | || |2017. ||2022.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20200919191524/https://bura.hr/] |- |290 ||[[Centar (stranka)|Centar]] ||- ||Pametno (2015.-2021.) | || |2015. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://www.strankacentar.hr/][https://web.archive.org/web/20210122035918/https://www.hrvatskaucentru.hr/][https://web.archive.org/web/20151007014601/http://www.pametno.org/] |- |258 ||Čabarski pokret mladih ||ČPM || | || |2013. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Čabar]] | |{{Tooltip|url|http://www.cabarskipokretmladih.hr}} |- |347 ||[[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|"Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom"]] ||"DO i SIP" / SIP ||Stranka borbe protiv korupcije, razvoja i transparentnosti (START; 2018.-2020.)<br>Stranka s imenom i prezimenom (IP / SIP / STRIP / SsIP; 2020.) | ||antikorupcija |2018./2023. ||2020./''ne'' |1<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||''ne'' | | |[https://dosip.hr/][https://dalijaoreskovic.hr/][https://web.archive.org/web/20190524235332/http://startzahrvatsku.hr/] |- |54 ||[[Dalmatinska akcija (1990.)|Dalmatinska akcija]]||DA || | || |1990. ||2003. |1<ref group=Sabor>1992.</ref> ||''ne'' |Dalmacija | |- |391 ||[[Dalmatinska akcija (2021.)|Dalmatinska akcija]]||DA || | || |2021.ili2022. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://dalmatinska-akcija.webnode.hr/] |- |183 ||Dalmatinska liberalna stranka ||DLS || | || |2005. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |240 ||Dalmatinski demokrati ||DD || | || |2012. ||2019. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://web.archive.org/web/20160424062552/http://www.dalmatinski-demokrati.hr/] |- |330 ||Damir Bajs nezavisna lista ||DAMIR BAJS NL || | || |2017. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20210615090456/http://damirbajs-nezavisnalista.com/] |- |413 ||Dario Zurovec – Nezavisna lista ||DARIO ZUROVEC – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dariozurovec.hr/] |- |346 ||[[Demokrati (hrvatska politička stranka)|Demokrati]] || - || | || |2018.?? ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://demokrati.hr/] |- |149 ||Demokratska kneginečka stranka ||DKS || | || |2002. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Varaždinska županija i [[Gornji Kneginec]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2002_04_39_864.html</ref> | |[https://web.archive.org/web/20220625083933/https://dks-kneginec.hr/] |- |32 ||Demokratska kršćanska stranka ||- || | || kršćani |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |322 ||Demokratska lokalna stranka ||DLS || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Novska | |[https://web.archive.org/web/20200130204740/http://dls-novska.hr/hr/dls/] |- |207 ||Demokratska partija Srba ||DPS || | ||manjine (Srbi) |2009. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |125 ||Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka ||DPS || | || |1999. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb i [[Prigorje]] | |[https://www.dps-hr.com/] |- |161 ||Demokratska socijalna unija – Snaga naroda ||DSU – SN || | || |2003. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |341 ||Demokratska stranka lipa ||DSL ||Zagorska stranka za Zagreb (ZSZ; 2018.-2023.)<ref>https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/2020/Sije%C4%8Danj/202%20sjednica%20VRH/Novo//202%20-%2012%20b.pdf?lang=lv</ref><ref>https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2024/Odjel_za_nazdor_financiranja/Izvjesce_za_2022..pdf</ref> | || |2018. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191114072421/https://www.zsz.hr/] |- |120 ||Demokratska stranka slavonske ravnice ||SLAVONSKA RAVNICA ||Stranka hrvatske ravnice (1998.-2004.) | || |1998. ||2016. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija | |- |135 ||Demokratska stranka umirovljenika ||DSU || | ||umirovljenici |2001. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dsu.hr/] |- |171 ||Demokratska stranka žena ||DSŽ || | ||žene |2004. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dszena.wordpress.com/][https://web.archive.org/web/20160505082048/http://www.dsz.stvaram.info/] |- |49 ||Demokratska zajednica muslimana Hrvatske ||DZMH || | ||muslimani |1990. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |129 ||[[Demokratski centar]]||DC || | || |2000. ||2016. |3<ref group=Sabor>2000., 2003., 2011.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20070316130315/http://www.demokratski-centar.hr/] |- |378 ||[[Demokratski HSS]]||DHSS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://demokratskihss.org/] |- |26 ||Demokratski savez Albanaca Hrvatske ||DSAH || | ||manjine (Albanci) |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |251 ||[[Demokratski savez nacionalne obnove]] ||DESNO || | || |2013.ili2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.desno.hr/] |- |306 ||Demokratski savez Srba ||DSS || | ||manjine (Srbi) |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220119160800/demokratskisavezsrba.hr/] |- |317 ||Demokratsko socijalna stranka Hrvatske ||DSSH || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |407 ||Demokršćani ||- || | || kršćani |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |416 ||Dina Dogan – nezavisna lista ||Dina Dogan – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |375 ||[[Direkt (hrvatska stranka)|Direkt]]|| - ||Pametno za Split i Dalmaciju (-)<ref>https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/direkt-na-politickoj-sceni-stranka-pametno-za-split-i-dalmaciju-promijenila-ime/184379</ref> | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://direkt.hr/] |- |409 ||[[Dom i nacionalno okupljanje]]||DOMINO || | || |. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://strankadomino.hr/] |- |267 ||Domovina ||- || | || |2014. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |- |77 ||[[Domovinska građanska stranka]]||DGS || | || |1992. ||2007.ili2011. |''ne'' ||''ne'' | | |- |362 ||[[Domovinski pokret]]||DP ||Domovinski pokret Miroslava Škore (2020.-2021.) | || |2020. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||1<ref group=EU>2024.</ref> | | |[https://dp.hr/][https://web.archive.org/web/20200425155208/https://www.domovinskipokret.hr/] |- |415 ||Dr. Nenad Panian – nezavisna lista ||DR. NENAD PANIAN – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://npnl.hr/] |- |334 ||Dubrovačka bošnjačka stranka ||DBS || | ||manjine (Bošnjaci) |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20190611091605/http://du-bs.com/] |- |287 ||Dubrovačka stranka ||DUSTRA || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://www.dustra.hr/] |- |244 ||Dubrovački demokratski sabor ||DDS || | || |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://www.dubrovackidemokratskisabor.hr/] |- |310 ||Duspara Mirko – nezavisna lista ||DUSPARA MIRKO – NL || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dusparamirkonl.hr/] |- |28 ||Ekološki pokret "Zelena Akcija" Šibenik ||- || | ||ekologija |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |365 ||[[Fokus (stranka)|Fokus]]|| - || | || |2020. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://fokusnabitno.hr/] |- |328 ||Generacija obnove ||GO || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20171028131653/http://generacijaobnove.hr/] |- |225 ||Glas razuma ||- || | || |2011. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://blog.dnevnik.hr/glaasrazuma/] |- |254 ||Glas Zaprešića – nezavisna lista ||GZ || | || |2013. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190117020959/http://www.glas-zapresica.com.hr/] |- |187 ||Gospodarska stranka ||GS || | || |2006. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20201021122531/http://gospodarska-stranka.hr/] |- |253 ||Građanska akcija Lumbarda ||G.A.L. || | || |2013. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |[[Lumbarda]] | |[https://web.archive.org/web/20151120050106/http://gal.hr/] |- |349 ||Građanska inicijativa – MOŽEMO! ||MOŽEMO! || | || |2019. ||2020. |''ne'' ||''ne'' |Osijek | |- |274 ||Građanska opcija grada Osijeka ||GOGO || | || |2014. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Osijek | |[https://web.archive.org/web/20151017082034/http://gogo.hr/] |- |29 ||Građanska stranka ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |?? | |- |111 ||Građanska stranka Sisak ||GSS ||Sisačka građanska stranka (1997.-2004.) | || |1997. ||2020. |''ne'' ||''ne'' |Sisak | |- |339 ||[[Građansko-liberalni savez]] ||GLAS || | || |2017. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://glas.com.hr/] |- |390 ||Grobnička stranka ||GS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Grobnik]] | |- |392 ||Hoćemo pravedno ||HOĆEMO || | ||umirovljenici?? |2022. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hocemo.eu/] |- |246 ||[[Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku]]||- || | || |2012.ili2013. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220120050649/https://www.h-rast.hr/] |- |228 ||Hrvatska 21. stoljeća ||HRVATSKA 21. || | ||antikorupcija |2011. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.facebook.com/Hrvatska21.stoljeca.Croatia21stCentury] |- |304 ||Hrvatska braniteljska pučka stranka ||HBPS || | ||branitelji |2016. ||2022. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191209223611/https://hrvatskabraniteljskapuckastranka.weebly.com/] |- |314 ||Hrvatska bunjevačka stranka ||HBS || | ||[[bunjevci]] |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://hrvatskabunjevacka.wixsite.com/hbs2016] |- |83 ||[[Hrvatska čista stranka prava]]||HČSP || | || |1992.ili1993. ||2024. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20160111050327/http://hcsp.hr/] |- |233 ||Hrvatska demokratska regionalna stranka ||HDRS || | || |2012. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |?? | |[https://web.archive.org/web/20220123124525/http://www.hdrs.hr/] |- |132 ||[[Hrvatska demokratska republikanska stranka]]||HDRS || | || |2000. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |- |95 ||[[Hrvatska demokratska seljačka stranka]]||HDSS || | ||seljaci |1994. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20260105151735/https://www.hdss.hr/wpss/] |- |7 ||[[Hrvatska demokratska stranka]]||HDS || | || |1989. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |294 ||Hrvatska demokratska stranka ||HDS || | || |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |236 ||Hrvatska demokratska stranka Dalmacije ||HDSD || | || |2012. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |{{Tooltip|url|http://hdsd.hr/}} |- |8 ||[[Hrvatska demokratska zajednica]]||HDZ || | || |1989.ili1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Europska pučka stranka|EPP]]) |RH | |[https://www.hdz.hr/] |- |6 ||Hrvatska demokršćanska stranka||HDS ||Hrvatska kršćanska demokratska stranka (1990.-2009.) | || kršćani |1990. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220111155045/http://www.demokrscanihds.hr/] |- | ||[[Hrvatska demokršćanska stranka]]||HDS || | || kršćani |. ||''ne'' |''ne'' ||([[Europska pučka stranka|EPP]]) |RH | |[https://www.demokrscani.hr/] |- |79 ||Hrvatska domovinska stranka ||HDMS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |160 ||Hrvatska europska stranka ||HES || | || |2003. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20111219143321/http://hrvatska-europska-stranka.hr/] |- |295 ||Hrvatska inicijativa za dijalog ||HRID || | || |2015. ||2019. |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160110205636/http://www.hrid.hr/] |- |98 ||[[Hrvatska konzervativna stranka]]||HKS || | || |1995. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | | |- |277 ||[[Hrvatska konzervativna stranka (2014.)|Hrvatska konzervativna stranka]]||HKS || | || |2014. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150127022329/http://konzervativci.hr/] |- | ||[[Hrvatska kršćanska demokratska stranka]] ||HKDS || | || kršćani |1990. ||1992./2009. |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |85 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU || | || kršćani |1992.ili1993. ||2007. |2<ref group=Sabor>1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20091225102127/http://www.hkdu.hr/] |- |196 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU || | || kršćani |2007. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |213 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU ||Nacionalni demokrati (ND; 2009.-2016.)<br>Hrvatska kršćanska demokratska unija - Dr. Marko Veselica (2016.-2017.) | || kršćani |2009. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20101031173826/http://www.nacionalni-demokrati.hr/] |- |366 ||Hrvatska liberalna demokratska stranka ||HLDS || | || |2020. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|https://hlds.hr/}} |- |47 ||Hrvatska muslimanska demokratska stranka ||HMDS || | ||muslimani |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |87 ||Hrvatska nacional-demokratska liga ||HNDL || | || |1993. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |- |357 ||Hrvatska narodna lista ||HNL || | || |2019. ||2025. |''ne'' ||''ne'' | | |- |45 ||[[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati]]||HNS ||Hrvatska narodna stranka (1990.-2005.) | || |. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |RH | |[https://hns.hr/] |- | ||[[Hrvatska neutralna stranka za općinu Rogoznica – HNSOR]]||HNSOR || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Rogoznica]] | |- |281 ||Hrvatska obrtnička stranka ||HOS || | ||obrtnici |2015. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |89 ||Hrvatska poduzetnička stranka ||HPS || | ||poduzetnici |1993. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |104 ||[[Hrvatska proljeća]]||HP || | || |1996. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |36 ||[[Hrvatska pučka seljačka stranka (1990.)|Hrvatska pučka seljačka stranka]]||- || | ||seljaci |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |410 ||Hrvatska pučka seljačka stranka ||HPSS || | ||seljaci |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hpss-hr.hr/] |- |163 ||Hrvatska pučka seljačka stranka – 1904 ||HPSS – 1904 || | ||seljaci |2003. ||2012. |''ne'' ||''ne'' | | |- |113 ||[[Hrvatska pučka stranka (1997.)|Hrvatska pučka stranka]]||HPS || | || |1997.ili1998. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |389 ||Hrvatska radićevska stranka ||HRS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |159 ||[[Hrvatska radnička stranka (1999.)|Hrvatska radnička stranka]]||HRS || | || |1999.ili2003. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20110721100042/http://hrs.com.hr/] |- |25 ||[[Hrvatska republikanska seljačka stranka]]||- || | ||seljaci |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |30 ||[[Hrvatska republikanska stranka]]||HRS || | || |1990. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |64 ||[[Hrvatska republikanska zajednica]]||HRZ || | || |1991. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20000115133611/https://www.hrz.hr/] |- |191 ||Hrvatska romska demokratska stranka ||HRDS || | ||manjine (Romi) |2006. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |80 ||Hrvatska seljačka narodna stranka ||HSNS || | ||seljaci |1992.ili1999. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |9 ||[[Hrvatska seljačka stranka#Djelovanje u Republici Hrvatskoj (od 1989.)|Hrvatska seljačka stranka]]||HSS || | ||seljaci |1989.ili1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://hss.hr/] |- |303 ||Hrvatska seljačka stranka – Stjepan Radić ||HSS – SR || | ||seljaci |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160829155119/https://www.hss-stjepan-radic.hr/] |- |51 ||Hrvatska seljačka stranka braće Radić ||- || | ||seljaci |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |192 ||Hrvatska seljačka stranka braće Radić ||HSS BRAĆE RADIĆ ||Autohtona - hrvatska seljačka stranka (2007.-2016.) | ||seljaci |2007. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hssbraceradic.wordpress.com/] |- |108 ||Hrvatska seljačko radnička stranka (Stranka istine i pravde) ||HSRS || | ||seljaci |1997. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |3 ||[[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]]||HSLS || | || |1989.ili1990. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |RH | |[https://hsls.hr/web/] |- |12 ||[[Hrvatska stranka]]||HS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |315 ||Hrvatska stranka branitelja i domoljuba ||HSBID || | ||branitelji |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.stranka-branitelja-i-domoljuba-hrvatske.yolasite.com/] |- |348 ||Hrvatska stranka budućnosti ||HSB || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |300 ||Hrvatska stranka demokrata ||HSD || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |342 ||Hrvatska stranka građanskog otpora ||HSGO || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hrvatska-stranka-gradanskog-otpora3.webnode.hr/][https://web.archive.org/web/20200710170228/http://hsgo.hr/] |- |167 ||[[Hrvatska stranka mladih]]||HSM || | ||mladi |2004. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20071231023831/http://www.hrvatskastrankamladih.hr/] |- |76 ||[[Hrvatska stranka naravnog zakona]]||HSNZ || | || |1992. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20010205014900/http://natural-law-party.org/] |- |158 ||Hrvatska stranka nezaposlenih ||HSN ||Demokratska akcija naroda Hrvatske (2003.-2006.) | ||nezaposleni |2003. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160128204414/http://hsn.com.hr/] |- |279 ||Hrvatska stranka ovršenika ||HSO || | ||ovršenici |2015. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180110015311/http://hrvatska-stranka-ovrsenika.hr/] |- |19 ||[[Hrvatska stranka prava]]||HSP || | || |1990. ||''ne'' |5<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008.</ref> ||''ne'' | |Žele ukinuti ostale ‘pravaše’.<ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/hsp-zeli-ukinuti-ostale-pravase-podnijeli-smo-zahtjev-za-njihovim-ukidanjem-0/</ref> |[https://www.hsp.hr/] |- |97 ||[[Hrvatska stranka prava 1861|Hrvatska stranka prava – 1861]]||HSP – 1861 || | || |1995. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.hsp1861.hr/] |- |75 ||[[Hrvatska demokratska stranka prava]] ||HDSP ||Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (1992.)<br>Hrvatski pravaški pokret - Slobodna Hrvatska (HPP-SH; )<br>Hrvatski pravaški pokret ()<br>Hrvatski pravaši – Hrvatski pravaški pokret / Hrvatski nacionalni blok (HP-HPP; 2005.-2007.ili2009.) | || |1992. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | |u Registru se vodi kao Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević |- |211 ||[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević]] ||HSP AS || | || |2009. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2011., 2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120127120201/https://www.hsp-ante-starcevic.hr/][https://web.archive.org/web/20150208024519/http://www.hspas.hr/][https://web.archive.org/web/20180418225259/http://www.hspas.eu/] |- |269 ||Hrvatska stranka pravaškog bratstva ||HSPB || | || |2014. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |194 ||Hrvatska stranka pravne države ||HSPD || | || |2007. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20251116160411/https://hspd.hr/] |- |363 ||Hrvatska stranka pravne države ||HSPD || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hspd.hr/] |- |202 ||Hrvatska stranka rada ||HSR || | || |2008. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |- |262 ||Hrvatska stranka reda ||HSR || | || |2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20161001160635/http://hrvatska-stranka-reda.hr/] |- |301 ||Hrvatska stranka svih čakavaca kajkavaca i štokavaca ||HSSČKŠ ||Hrvatska stranka svih kajkavaca (HSSK; 2016.-2017.) | || |2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20211207215801/http://hsscks.hr/][https://web.archive.org/web/20161208052310/http://hssk.hr/] |- |101 ||[[Hrvatska stranka umirovljenika]]||HSU || | ||umirovljenici |1996. ||''ne'' |7<ref group=Sabor>2003., 2008., 2011. 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' |RH | |[http://www.hsu.hr/] |- |105 ||Hrvatska stranka zelenih – Eko savez ||ZELENI ||Hrvatska stranka zelenih (HSZ; 1996.-2001.)<br>Hrvatski ekološki savez (2001.-2002.) | ||ekologija |1996. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170923095828/http://hrvatskizeleni.hr/] |- |222 ||[[Hrvatska straža (stranka)|"Hrvatska straža" Nacionalna stranka]]||HS NS || | || |2011. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |260 ||[[Hrvatska zora stranka naroda]]||HZ || | || |2013. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130826105557/http://www.hrvatska-zora.hr/] |- |151 ||[[Hrvatski blok (2002.)|Hrvatski blok – pokret za modernu Hrvatsku]]||HB / HRVATSKI BLOK || | || |2002. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20090803101419/http://www.hrvatski-blok.hr/] |- |102 ||Hrvatski dalmatinski dom ||HDD || | || |1996. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |123 ||Hrvatski demokratski centar ||HDC ||Primorski demokratski centar (PDC; 1999.-2000.) | || |1999. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |189 ||[[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]]||HDSSB || | || |2006. ||''ne'' |4<ref group=Sabor>2008., 2011., 2015., 2016.</ref> ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://www.hdssb.hr/] |- |238 ||[[Hrvatski demokratski slobodarski savez Dalmacije]]||HDSSD || | || |2012. ||2017.ili2018. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://web.archive.org/web/20140419043108/http://hdssd.hr/] |- |133 ||[[Hrvatski demokršćani]]||DEMOKRŠĆANI || | || kršćani |2000. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20070106230208/http://www.demokrscani.hr/str/274] |- |66 ||[[Hrvatski državotvorni pokret]]||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |148 ||[[Hrvatski istinski preporod]]||HIP || | || |2002. ||2011. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20070304083345/http://www.hipnet.hr/][https://web.archive.org/web/20070116044324/http://www.uhip.hr/] |- |215 ||[[Hrvatski laburisti – Stranka rada]]||LABURISTI || | || |2010. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2011., 2015.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20110106080537/https://laburisti.com/] |- |50 ||Hrvatski liberalni pokret ||- || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |10 ||Hrvatski mirotvorni pokret ||HMP || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- | ||[[Hrvatski narodni pokret – Slobodna Hrvatska]] ||HNP-SH || | || |1994. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | | |- |399 ||Hrvatski narodni zastupnici ||HNZ || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |169 ||Hrvatski narodnjaci ||HN || | || |2004. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |- |92 ||[[Hrvatski nezavisni demokrati]]||HND || | || |1994. ||2011. |2<ref group=Sabor>1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |- |73 ||Hrvatski obranbeni red ||HOR || | || |1992. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20031018080240/http://hor.hr/] |- |68 ||[[Hrvatski oslobodilački pokret (1956.)|Hrvatski oslobodilački pokret]]||HOP || | || |1991.ili1992. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- | ||[[Hrvatski pravaši]]|| || | || |2003. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | | |- |90 ||[[Hrvatski pravaški pokret]]||HPP || | || |2000. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |150 ||[[Hrvatski proljećari]]||HP || | || |2002. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20040611161451/http://www.hrvatski-proljecari.hr/] |- |218 ||[[Hrvatski rast]]||HRAST || | || |2011. ||2021. |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||''ne'' | | |- |121 ||Hrvatski republikanci ||HR || | || |1998. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20010722195857/http://www.republikanci.hr/] |- |172 ||[[Hrvatski socijaldemokrati]]||HSD || | || |2004. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20060220045523/http://www.hsd.com.hr/] |- |359 ||[[Hrvatski suverenisti]]||- || | || |2019. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://suverenisti.hr/] |- |370 ||Hrvatski umirovljenici zajedno ||HUZ || | ||umirovljenici |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |197 ||Hrvatski zbor ||ZBOR || | || |2007. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |170 ||[[Hrvatsko pravaško bratstvo]]||HPBratstvo || | || |2004. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080421022158/http://www.hpb-makarska.com/] |- |173 ||Hrvatsko zvono ||- ||Samostalnost i napredak (SIN; 2004.-2006.) | || |2004. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20090120072319/http://www.hrvatsko-zvono.hr/] |- |86 ||Istarska pučka stranka ||IPS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' |Istra |HDS Pazin – Hrvatska demokratska stranka i IPS – Istarska pučka stranka ujedinile su se 19. 11. 1990.<ref>https://bonton.hr/vremeplov-prva-demokratska-stranka-prije-35-godina-hds-u-pazinu/</ref> |- |44 ||[[Istarska socijaldemokratska nezavisna stranka]]||ISDNS ||Istarska nezavisna stranka (INS; 1990.-2004.) | || |1990. ||2013. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |91 ||Istarska stranka ||- || | || |1992. ||2003. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |235 ||Istarska stranka umirovljenika – Partito Istriano Dei Pensionati ||ISU – PIP || | ||umirovljenici |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20250317201929/https://www.isu-pip.org/] |- |270 ||Istarski demokrati – Democratici istriani ||ID – DI || | || |2014. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20171002192131/http://www.istarski-demokrati.hr/] |- |430 ||Istarski demokrati – Democratici istriani – ID – DI ||ID – DI || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |14 ||[[Istarski demokratski sabor]] - Dieta democratica istriana ||IDS / IDS-DDI || | || |1990. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |Istra | |[https://ids-ddi.com/] |- |296 ||Istarski laburisti - Laburisti istriani ||IL - LI || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |106 ||[[Istarski socijaldemokratski forum]] – Foro social democratico istriano ||ISDF-FSDI ||Istarski demokratski forum - Foro democratico Istriano (1996.-2006.) | || |1996. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20130609005643/http://isdf-fsdi.hr/] |- |373 ||[[Ivan Penava]] nezavisna lista ||IP – NL || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |130 ||Izvorna hrvatska seljačka stranka ||IHSS || | ||seljaci |2000. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |140 ||Jadranska socijaldemokratska stranka Hrvatske ||Jadranski socijaldemokrati (JSD) || | || |2001. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Jadranska obala | |[https://jsdsh.wordpress.com/] |- |165 ||[[Jadranski sabor]]||JS || | || |2003. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Jadranska obala | |- |400 ||Javno dobro ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://javnodobro.hr/site/] |- |316 ||Jedina opcija ||- || | || |2016. ||2020.ili2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |195 ||[[Jedino Hrvatska – Pokret za Hrvatsku]]||JEDINO HRVATSKA || | || |2007. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120420164929/http://www.jedinohrvatska.hr/] |- |17 ||Jugoslavenska samostalna demokratska stranka ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |143 ||Južnohrvatska stranka ||JHS || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' |Južna Hrvatska | |- |180 ||Karlovačka stranka ||KS || | || |2005. ||2011. |''ne'' ||''ne'' |Karlovac | |- |226 ||[[Ključ Hrvatske (politička stranka)|Ključ Hrvatske]] ||KLJUČ ||[[Savez za promjene (politička stranka)|Savez za promjene]] (SP; 2011.-2014.)<br>Živi zid (2014.-2022.) | || |2011. ||''da'' |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||1<ref group=EU>2019.</ref> | | |[https://web.archive.org/web/20240222110255/https://kljuchrvatske.hr/][https://web.archive.org/web/20160221214504/http://www.zivizid.hr/] |- |261 ||[[Komunistička partija Hrvatske (2013.)|Komunistička partija Hrvatske]]||KPH || | ||komunisti |. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190908041949/http://kph.com.hr/] |- |309 ||Krila slobode hrvatska nacionalistička stranka ||KRILA SLOBODE || | || |2013.ili2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://krilaslobode.wordpress.com/] |- |67 ||Kršćanska narodna stranka ||KNS || | || kršćani |1991. ||1996. |''ne'' ||''ne'' | | |- |124 ||[[Kršćanska socijalna unija]]||KSU || | || kršćani |1999. ||2011. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20200206054352/http://free-st.htnet.hr/KSU/] |- |84 ||[[Kršćanski demokrati Međimurja]]||KDM || | || kršćani |1992. ||2001. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20010419143014/http://www.kdm.hr/] |- |181 ||Krug 21 ||- || | || |2005. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20091130153222/http://www.krug21.hr/] |- |371 ||Kvarnerska inicijativa – regionalna platforma ||KVARNERSKA || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Kvarner | |- |220 ||Ladonja ||- || | || |2011. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20110726123603/http://ladonja.org/] |- |114 ||[[Liberalna stranka]]||LS || | || |1998. ||2006. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20040610055431/http://liberali.hr/] |- |152 ||[[LIBRA – Stranka liberalnih demokrata]]||LIBRA || | || |2002. ||2005. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050209015746/https://www.libra.hr/] |- |237 ||Liburnijska stranka ||LIST || | || |2012. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |[[Liburnija]]<ref>https://istra.lzmk.hr/clanak/liburnija</ref> | |[https://web.archive.org/web/20200124191444/http://liburnijska-stranka.net/] |- |38 ||Liga socijalnih demokrata ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |206 ||Liga za Brod – stranka za poticanje svekolikog razvoja grada Slavonskog Broda ||LIGA ZA BROD || | || |2009. ||2013. |''ne'' ||''ne'' |Slavonski Brod | |[https://web.archive.org/web/20080912051228/http://za-brod.com/] |- |374 ||LiPO ||- || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Ličko-senjska županija | |[https://www.strankalipo.hr/] |- |81 ||Lista Savonije i Baranje ||- || | || |1990. ||1995. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- | ||[[Lista Velog Mista]] ||LVM || | || |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |431 ||Lista za dobro mista ||LZDM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Murter | |- |190 ||[[Lista za Rijeku]]||RI / LISTA - RI || | || |2006. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Rijeka | |[https://listazarijeku.com/] |- |248 ||Loza nezavisna lista ||LOZA || | || |2013. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |- |145 ||[[Ljevica Hrvatske]] ||LJEVICA ||Bebić Vladimir - Treći hrvatski blok (2001.-2007.) | || |2001. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080605135527/http://www.ljevica.hr/] |- |40 ||Mađarska narodna stranka Hrvatske ||MNSH || | ||manjine (Mađari) |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |255 ||Maksimirska građanska inicijativa – Zajedno ||MGI – ZAJEDNO || | || |2013. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |426 ||[[Marija Selak Raspudić]] – nezavisna lista ||MARIJA SELAK RASPUDIĆ – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |429 ||Marko Magdić – nezavisna lista ||MARKO MAGDIĆ NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |156 ||[[Maslina – Dalmatinska autonomaška stranka]]||MASLINA ||Neovisna lista Maslina (2003.-2004.) | || |2003. ||2007.ili2011. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |414 ||Matija Teur – nezavisna lista ||Matija TEUR NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://mtnl.hr/] |- |134 ||Međimurska stranka ||MS || | || |2001. ||2025. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20210514214427/http://medimurska-stranka.hr/] |- |179 ||Međimurski demokratski savez ||MDS || | || |2005. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2003.</ref> ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20241204143058/http://www.m-d-s.hr/] |- |380 ||Mladi za Brezovicu ||MZB || | ||mladi |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Brezovica | |- |368 ||Mladi za Đakovo ||- || | ||mladi |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Đakovo | |[https://web.archive.org/web/20260124103216/https://mladidjakovo.wixsite.com/pozitivnepromjene] |- |288 ||Modeli altruizma u politici ||MAP || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |311 ||Moderna demokratska snaga ||MODES || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20171111141744/modeshrvatska.hr/] |- |345 ||Moja voljena Hrvatska ||MVH || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20230206033236/http://www.mvh.hr/] |- |198 ||Moje malo Međimurje ||3 M || | || |2007. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |- |245 ||[[Most (hrvatska politička stranka)|MOST]]||- ||Most nezavisnih lista (2012.ili2013.-2020.) | || |2012.ili2013. ||''ne'' |4<ref group=Sabor>2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://most-hrvatska.hr/][https://web.archive.org/web/20170509135825/http://most-nl.com/] |- |350 ||[[Možemo!|Možemo! – politička platforma]]||Možemo! || | || |2019. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Europska zelena stranka|EGP]]) | | |[https://mozemo.hr/] |- |326 ||Mreža nezavisnih lista ||MREŽA || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://mreža.hr/][https://web.archive.org/web/20190918074030/xn--mrea-nbb.hr/] |- |117 ||[[Nacionalna demokratska stranka]]||NDS || | || |1998. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |265 ||Nacionalni forum ||NF || | || |2014. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20140118212439/http://www.nacionalni-forum.hr/] |- |323 ||NADA ||- || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |Predstavlja se kao ''prva hrvatska virtualna politička stranka''. |[https://www.facebook.com/stranka.NADA/] |- |286 ||[[Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez]]||NAPRIJED HRVATSKA! ||Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez Ive Josipovića (2015.-2016.) | || |2015. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190512044242/http://www.naprijedhrvatska.hr/] |- |275 ||[[Narodna stranka – Reformisti|Narodna stranka – reformisti]]||REFORMISTI || | || |2014. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>2015., 2016., 2020.</ref> ||([[Europska demokratska stranka|EDP]]) |RH | |[https://www.reformisti.hr/] |- |219 ||[[Naša stranka (Hrvatska)|Naša stranka]]||NS || | ||manjine (Bosanci ili?? Srbi)<!-- izbori 2015. --> |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |?? | |[https://web.archive.org/web/20170912104830/http://nasa-stranka.hr/] |- |337 ||[[Neovisni za Hrvatsku]]||NHR ||Bruna Esih - Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku (2017.-2019.) | || |2017. ||2024. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191213110231/https://www.neovisni.hr/] |- |422 ||Nezavisna lista – vrime je! ||VRIME JE! || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Seget]] | |- |385 ||Nezavisna lista [[Anto Đapić|Ante Đapića]]||NL ANTE ĐAPIĆA || | || |2013. ||2014.?? |''ne'' ||''ne'' | | |- |332 ||Nezavisna lista boljih ||NLB || | || |2017. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |- |398 ||Nezavisna lista Gorana Aladića ||NL GORANA ALADIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |417 ||Nezavisna lista Ivanić-Grad ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Ivanić-Grad | |[https://klgbzp.wixsite.com/nlivg] |- |257 ||Nezavisna lista Milana Bitunjca ||- || | || |2013. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |- |298 ||[[Nezavisna lista mladih]]||NLM || | ||mladi |2016. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20260105080323/https://nlm.hr/][https://web.archive.org/web/20190516051059/http://nlm-vrgorac.com/] |- |335 ||Nezavisna lista mladih za Imotski i Imotsku krajinu – Mi za Im ||MI ZA IM || | ||mladi |2017. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |[[Imotska krajina]] | |{{Tooltip|url|mizaimotski.net/}} |- |376 ||Nezavisna lista Osejava ||NLO || | ||ekologija<ref>https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ekoloski-aktivisti-osnovali-novu-stranku-u-makarskoj-nlo-nezavisna-lista-osejava-15045558</ref> |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Makarska | |- |386 ||Nezavisna lista Podbablje sutra ||PODBABLJE SUTRA || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Podbablje]] | |- |249 ||Nezavisna lista Stipe Petrina ||NLSP || | || |2013. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160219230141/http://stipepetrina.com/] |- |388 ||Nezavisna lista Tomislav Stojak ||NLTS || | || |2021. ||2022. |''ne'' ||''ne'' | | |- |425 ||Nezavisna lista [[Tomislav Jonjić|Tomislava Jonjića]] – Jedino Hrvatska! ||NEZAVISNA LISTA TOMISLAVA JONJIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://jedinohrvatska.hr/] |- |421 ||Nezavisna lista Tomislava Mišetića ||NL TOMISLAVA MIŠETIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |318 ||Nezavisna lista Višnjan ||NLV || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Višnjan]] | |[https://nlv.hr/] |- |329 ||Nezavisna lista Zagreb ||NLZG ||Nezavisna lista Sandre Švaljek (NLSŠ; 2017.-2018.) | || |2017. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20201022001650/https://nezavisnalistazagreb.hr/] |- |377 ||[[Nezavisna platforma sjevera]]||NPS || | || |. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2024.</ref> ||''ne'' |Sjeverna Hrvatska | |[https://platformasjever.hr/] |- |93 ||[[Nezavisna stranka prava]]||NSP || | || |1994. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |418 ||Nezavisna stranka samo tim ||SAMOTIM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Samobor | |[https://www.samotim.hr/hr/stranica/jaci-smo-nego-ikada] |- |338 ||Nezavisni ||- ||Željko Lacković - Nezavisne liste (2017.-2021.) | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://nezavisni.hr/][https://zanezavisne.hr/][https://zeljkolackovic.hr/] |- |178 ||Nezavisni seljaci Hrvatske ||NSH || | ||seljaci |2005. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |242 ||Nezavisni seljaci Hrvatske ||NSH || | ||seljaci |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.seljaci.hr/] |- |351 ||Nezavisni za Zaprešić ||NZ || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zaprešić | |{{Tooltip|url|http://nezavisnizazapresic.hr/}} |- |128 ||[[Nova Hrvatska (politička stranka)|Nova Hrvatska]]||NH || | || |1999. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |321 ||[[Nova ljevica (Hrvatska)|Nova ljevica]]||NL || | || |2017. ||2025. |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190610200655/http://novaljevica.hr/] |- |353 ||Nova politika ||NP || | || |2019. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191122070633/https://novapolitika.hr/] |- |204 ||Nova srpska stranka ||NSS || | ||manjine (Srbi) |2009. ||2020.ili2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |43 ||Nova stranka ||- || | || |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |268 ||[[Novi val – Stranka razvoja]]||NOVI VAL || | || |2014. ||2016. |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150225150143/http://novi-val.eu/] |- |209 ||[[Obiteljska stranka]]||OS || | ||obitelj |2009. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180809130910/http://www.obiteljskastranka.hr/] |- |395 ||[[Odlučnost i pravednost]]||OIP || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.oip.hr/] |- |263 ||[[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|Održivi razvoj Hrvatske]]||ORaH || | || |2013. ||2020. |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150523084853/http://www.orah.hr/] |- | ||[[Otočki demokratski forum]] || || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |otoci | |- |118 ||Otočna demokratska stranka ||ODS || | || |1998. ||2003. |''ne'' ||''ne'' |otoci | |- |46 ||Partija demokratskog prosperiteta – Ogranak za Hrvatsku ||- || | || |1990. ||''da'' |''ne'' | | — | |- |115 ||Partija podunavskih Srba ||PPS || | ||manjine (Srbi) |1998. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Podunavlje]] | |- |208 ||Paška stranka – Pag ||PSP || | || |2009. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Pag | |[https://web.archive.org/web/20180808203543/http://pspag.hr/] |- |381 ||"Pavao Grom – nezavisna lista" ||"PGnl" || | || |2021. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |423 ||[[Pavle Kalinić]] – nezavisna lista ||PAVLE KALINIĆ – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://zajednozazagreb.hr/] |- |230 ||[[Piratska stranka]]||PS ||Mladi Hrvatske (2011.-2012.) | || |2011. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160128131250/http://pirati.hr/] |- |355 ||Plavo zelena stranka ||PZS || | ||ekologija |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |234 ||Pločanska stranka ||PLS || | || |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Ploče]] | |[https://www.plocanskastranka.com/] |- |122 ||Podravska stranka ||PS || | || |1998. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Podravina]] | |- |126 ||Pokret za ljudska prava – stranka ekološki svjesnih građana ||POL ||Pokret oštećenika – stranka ekološki svjesnih građana (POL; 1999.-?) | ||ekologija |1999. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20020328223421/http://www.pol.hr/] |- |232 ||Pokret za modernu Hrvatsku ||- || | || |2011. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://pokret.hr/] |- |403 ||Pokret za životinje ||- || | ||životinje |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://pokretzazivotinje.com/] |- |276 ||Pokret zajedno ||PZ || | || |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170611141604/https://www.pokret-zajedno.hr/] |- |408 ||Politička stranka – plavi grad ||PLAVI GRAD || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb<ref>https://plavigrad.hr/zagreb-je-dobio-novu-stranku-plavi-grad-novi-smjer-za-bolju-buducnost-zagreba/</ref> | |[https://plavigrad.hr/] |- |203 ||Popravi grad ||PG ||Nova generacija (2009.-2017.)<br>Popravi grad - nova generacija (PG - NG; 2017.-2021.) | || |2009. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://www.popravigrad.com/] |- |177 ||Posavsko slavonska stranka ||PSS || | || |2005. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Posavina | |- |393 ||[[Pravedna Hrvatska]] ||PH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.pravedna.hr/] |- |432 ||Pravi socijaldemokratski pokret ||Pravi SDP || | || |2025. ||2025.<ref>https://glas-slavonije.hr/novosti/hrvatska/2025/06/07/anto-nobilo-je-raspustio-pravi-sdp-699444/</ref> |''ne'' ||''ne'' | | |- |404 ||[[Pravo i pravda (Hrvatska)|Pravo i pravda]]||PiP || | || |. ||''ne'' |1*<ref group=Sabor>2024.(ostala bez mandata)</ref> ||''ne'' | | |[https://pravoipravda.hr/] |- |116 ||Primorsko goranska stranka umirovljenika ||PGSU || | ||umirovljenici |1998. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Primorsko-goranska županija | |- |18 ||[[Primorsko-goranski savez|Primorsko goranski savez]]||PGS ||Riječki demokratski savez - Alleanza democratica fiumana (1990.-1996.) | || |1990. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>1992., 2000., 2003.</ref> ||''ne'' |Primorsko-goranska županija | |[https://pgs.hr/] |- |387 ||Probudi ||- || | || |2021. ||2024. |''ne'' ||''ne'' |Karlovac?? | |- |291 ||Projekt domovina ||- ||U ime obitelji - projekt domovina (2015.-2016.) | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://projektdomovina.hr/] |- |305 ||[[Promijenimo Hrvatsku]]||PH || | || |2016. ||2024. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160310072923/https://promijenimohrvatsku.hr/] |- |5 ||[[Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države]] ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |280 ||[[Radnička fronta]]||RF || | || |2015. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||([[Stranka europske ljevice|PEL]]) | | |[https://www.radnickafronta.hr/hr/] |- |107 ||Rapski pučki sabor ||RPS || | || |1996.ili1997. ||2018.ili2019. |''ne'' ||''ne'' |Rab | |[https://web.archive.org/web/20120217193059/http://www.rps.hr/] |- |358 ||Rapski pučki sabor ||RPS || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Rab | |[https://sites.google.com/view/www-rps-hr/naslovna] |- |433 ||Renato Petek – nova snaga ||RENATO PETEK – NS || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |401 ||[[Republika (stranka)|Republika]] ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://republika.hr/] |- |405 ||Ričard nezavisni ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |221 ||Sabor hrvatskih Roma ||- || | ||manjine (Romi) |2011. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |- |100 ||[[Samostalna demokratska srpska stranka]]||SDSS || | ||manjine (Srbi) |1995. ||''ne'' |7<ref group=Sabor>2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' | | |[https://sdss.hr/] |- |308 ||Sasvim mala stranka ||SMS || | || |2016. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |184 ||Savez Hrvatskih umirovljenika i seniora ||SHUS || | ||umirovljenici |2005. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |282 ||[[Savez komunista Hrvatske (2015.)|Savez komunista Hrvatske]]||SKH || | ||komunisti |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |60 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije Primorsko goranske regije ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Primorsko-goranska regija | |- |58 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije za Hrvatsku – Općinska organizacija Split ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |57 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije za Istru ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |56 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije – Zagreb ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |82 ||[[Slavonsko-baranjska hrvatska stranka]]||S-BHS || | || |1992. ||2008. |3<ref group=Sabor>1995., 2000., 2003.</ref> ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://web.archive.org/web/20090213014854/http://www.freewebs.com/sbhs1/index.htm] |- |147 ||Slobodarska stranka Hrvatske ||SSH || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |343 ||Slobodarska stranka Hrvatske ||SSH || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |299 ||Slobodna Hrvatska ||SH || | || |2016. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160326123253/slobodnahrvatska.hr/] |- |313 ||Snaga – Stranka narodnog i građanskog aktivizma ||SNAGA || | || |2016. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://snaga.hr/] |- |259 ||Snaga Roma Hrvatske ||SRH || | ||manjine (Romi) |2013. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |356 ||Snaga Slavonije i Baranje ||Snaga SiB || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://web.archive.org/web/20240501192350/http://snagasib.hr/] |- |394 ||[[Socijaldemokrati (Hrvatska)|Socijaldemokrati]]||- || | || |2021./2022. ||''ne'' |1*<ref group=Sabor>2020. (izdvojili se iz SDP-a i uzeli im 11 mandata)</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20230331041627/https://socijaldemokrati.hr/] |- |88 ||[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]]||SDP || | || |1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih socijalista|PES]]) |RH | |[https://www.sdp.hr/] |- |4 ||[[Socijaldemokratska stranka Hrvatske]] / Socijaldemokrati Hrvatske||SDSH / SDH || | || |1989.ili1990. ||1995. |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |174 ||Socijalistička partija Hrvatske ||SPH ||Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa (2004.-2007.ili2008.) | || |2004. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |- |41 ||Socijalistička partija Hrvatske – Partija jugoslavenske orijentacije ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |112 ||[[Socijalistička radnička partija Hrvatske]]||SRP || | || |1997.ili1998. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.srp.hr/] |- | ||[[Socijalistička stranka Hrvatske]] / Socijalistički savez Hrvatske - Savez socijalista Hrvatske ||SSH / SS-SSH || | || |1990. ||''da'' |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |74 ||[[Socijalna demokratska unija|Socijalno-demokratska unija]] Hrvatske / Socijaldemokratska unija ||SDU || | || |1992. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://sdu-1990.hr}} |- | ||[[Stranka pravednosti i sigurnosti Republike Hrvatske|SPIS-Stranka Pravednosti I Sigurnosti Republike Hrvatske]] || || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |324 ||Splitska stranka ||STS || | || |2017. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://web.archive.org/web/20170521134923/http://splitskastranka.hr/] |- |200 ||[[Splitska stranka umirovljenika]]||SSU || | ||umirovljenici |2008. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://web.archive.org/web/20221122172607/https://sites.google.com/site/splitskastrankaumirovljenika/] |- |372 ||[[Srđ je Grad]]||SJG || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20210506201801/https://www.srdjegrad.hr/] |- |78 ||Srednjoeuropska akcija – Pokret za Srednju Europu ||SEA – PZS ||Demokratska akcija Hrvatske (DAH; 1990.-1992.)<br>Srednjoeuropska akcija (SEA; 1992.-2006.) | || |1990. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|https://sea.com.hr/}} |- |119 ||[[Srpska demokratska baranjska stranka]]||SDBS || | ||manjine (Srbi) |1998. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |[[Baranja]] | |- |21 ||[[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]]||- || | ||manjine (Srbi) |. ||''da'' |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |62 ||[[Srpska narodna stranka]]||SNS || | ||manjine (Srbi) |1991. ||2022. |3<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130625015658/http://sns.hr/] |- |271 ||Srpska pravedna stranka ||SPS || | ||manjine (Srbi) |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170924212523/http://nvsh.hr/] |- |344 ||Stjepan Kožić – nezavisna lista ||SKNL || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://stjepankozic.com/tag/stjepan-kozic-nezavisna-lista/}}[https://web.archive.org/web/20180329074524/stjepankozic.com/] |- |284 ||Stranka Bošnjaka Hrvatske ||SBH || | ||manjine (Bošnjaci) |2015. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |42 ||[[Stranka demokratske akcije Hrvatske]]||SDA HRVATSKE / SDAH ||Stranka demokratske akcije Hrvatske – ogranak za Hrvatsku (1990.-1992.) | ||manjine (Bošnjaci) |1990. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2003., 2008.</ref> ||''ne'' | | |[http://sdah.hr/] |- |94 ||Stranka društvenog razvoja ||SDR || | || |1994. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |250 ||Stranka Dubrovnik regija ||SDR || | || |2013. ||2018.ili2019. |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20130516033518/http://dubrovnikregija.hr/] |- |297 ||Stranka hrvatski vidik ||SHV || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170409141456/https://www.shv.hr/] |- | ||[[Stranka hrvatskih branitelja]] ||SHB || | || branitelji |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |289 ||Stranka hrvatskih umirovljenika – umirovljenici ||UMIROVLJENICI || | ||umirovljenici |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170516182949/https://umirovljenici.hr/] |- |63 ||[[Stranka hrvatskog državnog prava]]||SHDP || | || |1991. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://shp.ueuo.com/Strankaprava.html] |- |127 ||Stranka hrvatskog preporoda ||SHP || | || |1999. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |214 ||Stranka hrvatskog zajedništva ||SHZ || | || |2009. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |354 ||[[Stranka Ivana Pernara]]||SIP || | || |2019. ||2025. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220118221950/https://sip.hr/] |- |20 ||Stranka jugoslavena ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |320 ||Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ||SMSH || | ||?? |2016.ili2017. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180213210620/http://www.smsh.hr/] |- |11 ||Stranka nezavisne demokracije ||- || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |241 ||Stranka običnih ljudi ||SOLJ || | || |2012. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130116063929/http://solj.hr/] |- |231 ||Stranka penzionera ||SP || | ||umirovljenici |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |138 ||Stranka pravične demokracije ||SPD || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |285 ||Stranka razvoja i napretka ||SRNA || | || |2015. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Čabar | |[https://srna.hr/] |- |39 ||Stranka Roma Hrvatske ||SRH || | ||manjine (Romi) |1991. ||2012. |''ne'' ||''ne'' | | |- |131 ||Stranka umirovljenika ||SU || | ||umirovljenici |2000. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.stranka-umirovljenika.hr/] |- |216 ||Stranka umirovljenika Hrvatske – [[Blok umirovljenici zajedno]]||SUH || | ||umirovljenici |2010. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |- |420 ||Stranka umirovljenika Sjever ||SUS || | ||umirovljenici |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Sjeverna Hrvatska | |- |352 ||Stranka za narod ||SZN || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220501222845/http://strankazanarod.com/] |- |384 ||Stranka za Zadar! ||ZZ! || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zadar | |[https://strankazazadar.hr/] |- |142 ||Stranka zajedno ||ZAJEDNO ||Stranka hrvatskih branitelja (SHB; 2001.-2013.) | ||branitelji?? |2001. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20051101224545/http://www.shb.hr/] |- |419 ||Sve se može ||SSM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Jastrebarsko | |[https://www.svesemoze.eu/] |- |109 ||Talijanska demokratska zajednica – Unione democratica Italiana ||TDZ-UDI || | ||manjine (Talijani) |1997. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |59 ||Transnacionalna radikalna stranka ||TRS || | || |1991. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |144 ||Turopoljska demokratska stranka ||TDS || | || |2001. ||2005. |''ne'' ||''ne'' |Turopolje | |[https://web.archive.org/web/20040420213137/http://www.tds.hr/] |- |186 ||Turopoljska demokratska stranka ||TDS || | || |2006. ||2007.ili2010. |''ne'' ||''ne'' |Turopolje | |- |266 ||Ujedinjena stranka prava ||USP || | || |2014. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |319 ||[[Ujedinjeni hrvatski domoljubi]]||UHD || | || |2016.ili2017. ||2023.ili2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |302 ||Umirovljenici Slavonije i Baranje ||USIB || | ||umirovljenici |2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- |396 ||Umirovljenici zajedno – politička platforma ||UMIROVLJENICI ZAJEDNO || | ||umirovljenici |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |<ref>https://www.stranka-umirovljenika.hr/clanci/1495</ref> |- |264 ||Umirovljenička demokratska unija ||UDU || | ||umirovljenici |2013.ili2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20140927162531/https://udu.hr/] |- |336 ||Unija Kvarnera ||UNIJA || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Kvarner | |[https://unija.hr/index.php/hr/] |- |379 ||[[Vesna Škare-Ožbolt|Vesna Škare Ožbolt]] – nezavisna lista ||VESNAŠKARE OŽBOLT-NL || | || |2021. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |199 ||[[Hrvatska pravaška zajednica|Volim Hrvatsku]] ||VH ||Hrvatska pravaška zajednica (HPZ; 2007.-2011.) | || |2007. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120416030238/http://www.volim-hrvatsku.hr/] |- |252 ||[[Za grad]] ||- || | || |2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20160207044411/http://za-grad.com/novosti/] |- |110 ||[[Zagorska demokratska stranka]] ||ZDS ||Hrvatska kajkavska stranka (2016.-2017.)<ref>https://zagorje-international.hr/2017/02/27/hrvatska-kajkavska-stranka-opet-postala-zagorska-demokratska-stranka/</ref> | || |1997. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Zagorje]] | |[http://www.zds.hr/] |- |166 ||Zagorska stranka ||ZS || | || |2004. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagorje | |[https://web.archive.org/web/20150508202050/https://zagorskastranka.hr/] |- |325 ||[[Zagreb je NAŠ!|Zagreb je naš!]]||- || | || |2017. ||2025. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20170803210115/zagrebjenas.hr/] |- |188 ||[[Zagrebačka nezavisna lista]]||ZNL ||Sjedinjene nezavisne liste (2006.-2011.) | || |2006. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20100330212459/http://www.snl.hr/] |- |205 ||Zagrebačka stranka umirovljenika ||ZSU ||Akcija hrvatskih umirovljenika (2009.-2015.) | ||umirovljenici |2009. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |61 ||Zajednica radnika progresista jugoslavije – Ogranak Republike Hrvatske ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |406 ||Zajedno Hrvatska ||ZH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |367 ||Zajedno za Murter ||ZM || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Murter]] | |- |397 ||Zajedno za Trogir ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Trogir | |[https://zajednozatrogir.wordpress.com/] |- |383 ||Zaokret – nezavisna lista ||Zaokret || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.facebook.com/zaokret.org/] |- |239 ||[[Zavjet za Hrvatsku]]||ZZH || | || |2012. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | |Prva hrvatska stranka koju su osnovali hrvatski branitelji.<ref>https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenuta-prva-politicka-stranka-hrvatskih-branitelja.html</ref> |[https://web.archive.org/web/20150816135454/http://www.zzh.hr/] |- |16 ||[[Zelena akcija Split]] ||ZAS || | ||ekologija |1990. ||1995. |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |15 ||Zelena akcija Zagreb ||- || | ||ekologija |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |382 ||Zelena alternativa – Održivi razvoj Hrvatske ||Zelena alternativa – ORaH || | ||ekologija |2021. ||''ne'' |''ne'' ||([[Europska zelena stranka|EGP]]) | | |[https://za-orah.hr/] |- |168 ||Zelena alternativa – Stranka potrošača ||ZA – SPOT ||Stranka potrošača (SPOT; 2004.-2007.) | ||ekologija |2004. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050312214353/http://www.stranka-potrosaca.hr/] |- |175 ||[[Zelena lista]]||- ||Zeleni za Zagreb (2004ili2005.-2007.) | ||ekologija |2004.ili2005. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080207224047/http://zelena-lista.hr/] |- |327 ||Zelena lista ||- || | ||ekologija |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.zeleni.hr/] |- |146 ||[[Zelena ljevica Hrvatske]]||ZEL || | ||ekologija |2001. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050316103930/http://www.zelena-ljevica.hr/] |- |103 ||[[Zelena stranka (Hrvatska)|Zelena stranka]]||ZS || | ||ekologija |1996. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |137 ||Zelena stranka ||ZS ||Stranka nove alternative - pokret zelenih (SNA Pokret zelenih; 2001.-2007.) | ||ekologija |2001. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20111123100815/http://www.zelenastranka.hr/] |- |33 ||Zelena stranka Rijeka ||- || | ||ekologija |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Rijeka | |- |164||Zeleni demokrati ||ZD ||Zeleni 2003 ili?? Zeleni (2003.-2004.) | ||ekologija |2003. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20041203101740/http://zeleni.info/] |- |293 ||Zeleni forum ||ZF || | ||ekologija |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |Ukrala ime Zelenog foruma, mreže nevladinih udruga<ref>https://zelena-akcija.hr/hr/vijesti/lazna-zelena-stranka-ukrala-ime-zelenog-foruma-mreze-nevladinih-udruga</ref> |- |136 ||Zeleni Hrvatske ||ZELENI HR ||Zeleni pokret Hrvatske (2001.-2002.) | ||ekologija |2001. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170912072007/http://zelenihr.hr/] |- |157 ||[[Zeleni savez]]||ZELENI ||Demokratski savez zelenih (2003.-2007.)<br>Zelena stranka - Zelena alternativa (2007.-2012.) | ||ekologija |2003. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150510141236/http://www.zelenisavez.hr/] |- |227 ||Zeleni zajedno ||- || | ||ekologija |2011. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20141223071135/http://www.zelenizajedno.hr/] |- |141 ||Zeleni – Stranka novog doba ||ZELENI-SND || | ||ekologija |2001. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |278 ||Zelinski laburisti – stranka Prigorja ||ZL || | || |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Prigorje]] | |- |212 ||[[Željko Kerum]] – [[Hrvatska građanska stranka]]||HGS ||Hrvatska građanska stranka (2009.-2015.) | || |2009. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://hgs.com.hr/] |- | ||Ženska lista Medveščak || || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |360 ||Župska stranka ||ŽUPKA || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovačko-neretvanska županija | |[https://www.zupka.org/] |- class="sortbottom" | colspan="13" |Izvori: [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke Registar političkih stranaka Republike Hrvatske], [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/2793/42063/hidra.srce.hr/arhiva/18/437/www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf Publikacija HIDRA-e - Političke stranke u Republici Hrvatskoj] |} ===Ulazak u Sabor === {{reflist|group=Sabor}} ===Ulazak u EU parlament === {{reflist|group=EU}} == Popis političkih koalicija == ''One koje su si same nadjenule ime ili kojima su novinari nadjenuli ime. Često koalicije nemaju poseban naziv, već se samo nabroje stranke sastavnice, "Stranka1–Stranka2–...".'' {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !rowspan="2"|Koalicija (kratica) !rowspan="2"|{{Tooltip|L/C/D/S|Lijeva/Centar/Desna/Sinkretiziran}}<!-- Sinkretiziran - članak 9. saziva HS-a --> !rowspan="2"|{{Tooltip|Osn.|Osnovana}} !rowspan="2"|{{Tooltip|Rasp.|Raspuštena}} !rowspan="2"|Lokalni /<br>{{Tooltip|Parlam.|Parlamentarni}} /<br>{{nowrap|EU-{{Tooltip|parlam.|parlamentarni}}}}<br>izbori !rowspan="2" data-sort-type=number|Ulazak<br>u<br>Sabor !rowspan="2" data-sort-type=number|Ulazak<br>u<br>{{nowrap|EU {{Tooltip|parlam.|parlament}}}} !colspan="2"|Stranke & {{Tooltip|Nezavisne liste|one koje NISU registrirane kao stranka}} & Udruge<br>(sve koje su bile u koaliciji)<!-- stranke povremeno istupaju iz koalicija --> !rowspan="2" class="unsortable" |Napomena !rowspan="2" class="unsortable" |URL |- !style="height:12px;"| !!class="unsortable"| <!-- |[[]] || ||. || | || || | || | | |- --> |- |[[Amsterdamska koalicija]] || ||. || |EU-parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Biraj odgovorno]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||Demokrati, Laburisti, ListaRI, ZELENI<ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/demokrati-i-laburisti-skupa-na-izbore-1404473</ref> | |[https://web.archive.org/web/20210516235120/https://birajodgovorno.hr/] |- |[[Desna liga]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||NHR, HSP, GO | | |- |[[Domoljubna koalicija]] || ||2015. ||2016.<ref>https://emedjimurje.net.hr/vijesti/politika/115797/zaokret-u-hdz-u-napusta-se-koncept-domoljubne-koalicije/</ref> |parlam. ||''da'' || |8 ||HDZ, HSP AS, HSLS, HSS, HRAST, HDS, BUZ, ZDS | |[https://web.archive.org/web/20151003204722/http://domoljubna.hr/] |- |[[Domovinska koalicija]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |5 ||HSP-AS, HKDU, USP, DESNO, HDS<ref>https://transparency.hr/hr/novost/koalicije-stranaka-za-prijevremene-parlamentarne-izbore-522/</ref> | | |- |[[Dosta pljačke]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |HDZ i partneri || ||2011. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Hrvatska raste]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |5 ||SDP, HNS, AHSS, ZS, Laburisti | |[https://web.archive.org/web/20160120010815/https://hrvatskaraste.org/] |- |[[Hrvatski demokratski blok]] (HDB) || ||. || |parlam. ||''da'' || | || | | |- |[[Hrvatski regionalni blok]] (HRB) || ||. || | ||''da'' || |6 ||PGS, DA, HDD, IDF, SBHS, ZDS<ref>https://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/2793/42063/hidra.srce.hr/arhiva/18/437/www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf</ref> | | |- |[[Hrvatski suverenisti (koalicija)|Hrvatski suverenisti]] || ||2019. ||2019. |EU-parlam. ||''da'' || |6 ||HRAST, HKS, HSP AS, UHD, Istina o Istanbulskoj, Hrvatski bedem | | |- |Jedina opcija || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||ŽZ, PH, AM, ABECEDA, Udruga Franak(?)<ref>https://www.nsz.hr/novosti-i-obavijesti/sindikalne-vijesti-i-socijalno-partnerstvo/konzultacije-s-koalicijom-jedina-opcija/</ref><ref>https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2016/7/27/hrvatska-formirana-nova-stranacka-koalicija</ref> | | |- |[[Jedino Hrvatska]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |Koalicija centra || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||SIP, Pametno, Fokus<ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/koalicija-centra-predala-liste-dalija-oreskovic-nositeljica-prve-izborne-jedinice/2190950.aspx</ref><ref>https://www.jutarnji.hr/izbori/vijesti/koalicija-centra-slavoniju-vidimo-kao-jednu-regiju-ujedinjenu-i-snaznu-15003794</ref><ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/koalicija-centra-bori-se-za-ulazak-u-sabor-dalija-oreskovic-prica-o-tome-sto-ih-je-spojilo-i-kamo-ce-dalje/</ref> | | |- |Koalicija ljevice || ||2007. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Koalicija narodnog sporazuma]] (KNS) || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |Koalicija rada i solidarnosti || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |14 ||BM365, NV, ID - DI, DPS, DSŽ, HES, HRS, MS, NSH, SU, UDU, EKO Savez, ZS, ZELENI<ref>https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/parlamentarni-izbori-2015-milan-bandic-365-i-koalicija-rada-i-solidarnosti---415523.html</ref><ref>https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/predstavljen-program-koalicije-rada-solidarnosti-845712/</ref> | | |- |Koalicija za narod || ||2013. || |lokalni || — || |3 ||HSP AS, NL Milana Bitunjca, BUZ<ref>https://www.novagra.hr/koalicija-hsp-as-nezavisna-lista-i-buz-2/</ref> | | |- |Koalicija za premijera || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||BM365, NS-R, HSS SR, BUZ | | |- |[[Kukuriku koalicija]] || ||2011. || |parlam. ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20111204203446/http://www.kukuriku.org/] |- |[[Narodna koalicija]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||SDP, HNS, HSS, HSU | |[https://web.archive.org/web/20170106211443/https://narodnakoalicija.hr/] |- |[[Naša Hrvatska]] || ||. || | ||''ne'' || | || | | |- |Nema prodaje || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||NLSP, SH, ORAH, PZ | | |- |Odgovor sjevera i juga || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||Akcija za promjene, Agrarna stranka, Nezavisna platforma Sjever<ref>https://www.nacional.hr/marko-jelic-mi-u-akciji-za-promjene-inzistiramo-da-narod-bira-glavnog-drzavnog-odvjetnika-i-ustavne-suce-na-izborima/</ref><ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/koalicija-odgovor-sjevera-i-juga-predstavila-svoj-program/2551660.aspx</ref> | | |- |Pomak || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||HSP, HČSP, OS, ABH<ref>https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/koalicija-pomak-trazi-ocjenu-ustavnosti-programskih-pravila-hrt-a-o-pracenju-izbora-27317</ref><ref>https://www.ferata.hr/koalicija-pomak-nama-je-na-prvom-mjestu-domovina-a-ostalima-imovina/</ref> | | |- |Pravo na svoje || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||IDS, PGS, ListaRI<ref>https://pgs.hr/koalicija-ids-pgs-ri-otvorila-stand-na-korzu-uz-potporu-nezavisnih-kulturnjaka/</ref><ref>https://www.arhiva.ids-ddi.com/vijesti/aktualno/2809/koalicija-ids-pgs-predstavila-programsku-turneju-pravo-na-svoje/index.html</ref> | |[https://web.archive.org/web/20151030222812/https://pravonasvoje.org/] |- |[[Restart koalicija]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || | ||<ref>https://istrain.hr/politika/vijesti/239351/ids-i-pgs-i-sluzbeno-se-pridruzili-restart-koaliciji-okupili-smo-se-s-ciljem-da-zaustavimo-val-nacionalizma-i-mrznju/vijest</ref> | | |- |[[Rijeke pravde (koalicija)|Rijeke pravde]] || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Savez za Hrvatsku]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Savez za Hrvatsku (2014.)]] || ||2014. || |parlam. i EU-parlam. ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20141218001411/http://savezzahrvatsku.hr/] |- |Slobodno || ||. || |lokalni || — || |3 ||SDP, Srđ je Grad, Možemo!<ref>https://www.srdjegrad.hr/sdp-i-srd-je-grad-mozemo-izlaze-zajedno-na-izbore-u-dubrovniku-u-koaliciji-slobodno/</ref><ref>https://www.dubrovniknet.hr/koalicija-slobodno-predstavila-program-i-listu-za-pet-godina-kvaliteta-zivota-bit-ce-glavni-pokazatelj-uspjesnosti-gradskih-politika/</ref> | |[https://www.slobodno.hr/] |- |Spremni || ||2015. || |parlam. || || |3 ||HKS, HSP, OS<ref>https://lat.sputnikportal.rs/20151011/Spremni-koalicija-asocijacija-antisrpski-1100210386.html</ref><ref>https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/koalicija-spremni-decentralizirajmo-hrvatsku-3693364</ref> | | |- |[[Udružena ljevica (koalicija)|Udružena ljevica]] || ||. || | ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20070119234639/http://www.udruzenaljevica.com/] |- |[[Uspješna Hrvatska]] || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |2 ||NH-PSIJ, NS-R<ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ivo-josipovic-i-radimir-cacic-potpisali-koalicijski-sporazum-za-parlamentarne-izbore-zvat-ce-se-uspjesna-hrvatska/</ref> | | |- |Vukovarska koalicija || ||. || | ||''ne'' || | ||DOMiNO, Hrvatski suverenisti, Jedino Hrvatska, Blok za Hrvatsku, HSP<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/domino-okuplja-novu-desnu-politicku-platformu-12461969</ref><ref>https://www.nacional.hr/u-vukovaru-cetiri-desne-stranke-potpisale-suradnju-bez-nas-nece-biti-moguce-sastaviti-vladu/</ref><ref>https://www.nacional.hr/desna-platforma-radic-najavio-okupljanje-slicnih-stranaka-jedino-tako-cemo-odgovoriti-na-izazove/</ref> | | |- |Za bolju Hrvatsku || ||2023. || |parlam. i EU-parlam. ||''ne'' || | ||IDS, Fokus(?), Reformisti, PGS, SDP, RF, SIP, GLAS, HSS, CENTAR<ref>https://istarski.hr/node/95983-koalicija-za-bolju-hrvatsku-zna-kako-podici-kvalitetu-zivota-gradjana-to-smo-vec-pokazali</ref><ref>https://regionalni.hr/koalicija-za-bolju-hrvatsku-buduca-hrvatska-vlada-nece-moci-biti-sastavljena-bez-nas/</ref><ref>https://www.istra24.hr/politika-i-drustvo/ids-pgs-fokus-i-reformisti-potpisali-koalicijski-sporazum-za-zajednicki-izlazak-na-parlamentarne-i-europske-izbore</ref><ref>https://euractiv.hr/politika/a6768/SDP-i-9-stranaka-ljevice-i-centra-stvorilo-koaliciju-Za-bolju-Hrvatsku.html</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/ids-pgs-fokus-i-reformisti-u-koaliciji-mogli-bismo-osvojiti-i-dvocifren-broj-mandata/</ref><ref>https://istrain.hr/politika/vijesti/196555/zajednicka-koalicija-ljevice-i-centra-koja-je-pozicija-ids-a-ako-na-izbore-u-8-izbornoj-jedinici-nece-zajedno-sa-sdp-om/vijest</ref><ref>https://evarazdin.hr/politika/foto-potpisana-koalicija-izmedu-fokusa-istarskog-demokratskog-sabora-narodne-stranke-reformista-i-primorsko-goranskog-saveza-406895/</ref> UK(?), ISU-PIP(?), Socijaldemokrati(?), Demokrati(?), Laburisti(?)<ref>https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/predstavljena-koalicija-pgs-a-ids-a-uk-a-reformista-i-isu-a-za-7-jedinicu-20240404</ref><ref>https://istrain.hr/index/politika-arhiva/51028-ids-potpisao-koaliciju-s-jos-pet-stranaka-za-viii-izbornu-jedinicu</ref><ref>https://n1info.hr/vijesti/ids-objavio-s-kim-ce-ici-u-koaliciju/</ref><ref>https://riportal.net.hr/rijeka/s-pgs-om-i-ids-om-na-parlamentarne-izbore-ide-i-unija-kvarnera/446117/</ref><ref>https://ids-ddi.com/2024/03/28/predsjednik-ids-a-dalibor-paus-predao-listu-koalicije-za-parlamentarne-izbore-idemo-naprijed-svojim-putem-per-la-nostra-gente/</ref><ref>https://tris.com.hr/2024/03/sdp-ova-koalicija-se-osipa-nakon-radnicke-fronte-iz-koalicije-otisli-fokus-i-ids/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/oporbena-koalicija-za-bolju-hrvatsku-povecala-se-za-jos-sest-stranaka-zele-srusiti-hdz-s-vlasti-0/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/prve-pukotine-u-novoj-koaliciji-kako-bismo-prevladali-animozitete-ne-idemo-s-sdp-om-0/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/idu-u-borbu-protiv-hdz-a-sprema-li-se-siroka-koalicija-na-ljevici-ovo-je-plan-oporbe-za-nadolazece-izbore-0/</ref> | | |- |Za domovinu || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||HSP, HDSS, HRB<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/hrvatska-stranka-prava-hrvatsko-bilo-i-hrvatska-demokratska-seljacka-stranka-predale-liste-11440350</ref> | | |- |Za građansku i modernu Hrvatsku || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |2 ||Pametno, Za grad<ref>https://www.pametno.org/vijesti/pametno-i-za-grad-u-svim-izbornim-jedinicama</ref> |Na stranicama izbora na engl. wiki koalicija se naziva "Zaokreni Hrvatsku", ali za sada nema izvora koji to potvrđuju. | |- |Za još jaču Istru || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||IDS, PGS, ListaRI<ref>https://poduckun.net/koalicija-ids-pgs-ri-dobila-podrsku-istarske-stranke-umirovljenika</ref><ref>https://www.hina.hr/OTS/9297771</ref><ref>https://net.hr/danas/vijesti/koalicija-za-jos-jacu-istru-predstavila-program-hrvatskoj-treba-decentralizacija-a-istra-treba-sama-raspolagati-svojim-resursima-70bee2a8-8e6e-11ec-a1ca-0242ac120016</ref> | | |- |Za Rijeku i županiju koje rastu || ||. || |lokalni || — || |6 ||SDP, PGS, IDS, HSS, SDSS, ListaRI<ref>https://www.teklic.hr/aktualno/aktualno-hrvatska/koalicija-predala-liste-i-kandidature-za-rijeku-i-zupaniju-koje-rastu/301249/</ref><ref>https://riportal.net.hr/rijeka/sdp-u-rijeci-sklopio-koaliciju-s-pgs-om-ids-om-hss-om-sdss-om-i-listom-za-rijeku/493170/</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/sdp-u-rijeci-i-pgz-u-aktivirao-veliku-koaliciju-stranaka-za-podrsku-ivici-lukanovicu-i-sandri-krpan-gl/</ref><ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/koalicija-lijevog-centra-i-regionalnih-stranaka-za-rijeku-i-pgz-12113289</ref> | | |- |[[Zadarski blok]] || ||. || |lokalni || — || | || | |[https://web.archive.org/web/20181219230424/https://zadarskiblok.info/] |- |Zagreb – grad za sve generacije || ||. || |lokalni || — || | ||HOĆEMO, Pokret za modernu Hrvatsku<ref>https://www.tjedno.hr/koalicija-hocemo-pravedno-i-pokreta-za-modernu-hrvatsku/</ref> | | |- |[[Zagreb United]] || ||. || |lokalni || — || |10 ||NL Servus Zagreb, NL Dine Dogan, NL Renato Petek, HSLS, HNS, Fokus, Socijaldemokrati, HSS braće Radić, NL Trpimira Goluže, NL Ujedinjena Dubrava | | |- |Zajedno za Zagorje || ||2025. || |lokalni || — || |2 ||ZDS, ZS<ref>https://radio-stubica.hr/zds-i-zs-potpisali-koaliciju-zajedno-za-zagorje-u-zaboku-zajednicki-kandidat-za-gradonacelnika/</ref> | | |- |[[Zeleno-lijeva koalicija]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || | ||<ref>https://www.portalnovosti.com/zeleno-lijeva-koalicija-zajedno-na-izborima-u-zagrebu/</ref> | | |} == Političke udruge građana == * [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|Documenta]] * [[Gong (udruga)|Gong]] * Hoćemo! * [[Ladonja (politička građanska udruga)|Ladonja]] * Liberal.hr * [[Lista Velog Mista]] * [[Udruga David]] * [[Udruga Franak]] * Udruga nezavisnih gradonačelnika i načelnika<ref>https://www.tounj.hr/osnovana-udruga-nezavisnih-gradonacelnika-vjecnika-nacelnika-za-rh-u-opcini-tounj-30-09-2017-god-u-lovackom-domu-srnjak-tounj/</ref><ref>https://www.nacional.hr/udruga-nezavisnih-gradonacelnika-i-nacelnika-nije-konkurencija-mostu/</ref><ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/zadnjih-dana-prica-se-o-udruzi-nezavisnih-novom-projektu-nekadasnjeg-stratega-mosta-izvukli-smo-tko-su-zapravo-oni-i-sto-zele/</ref><ref> https://www.jutarnji.hr/naslovnica/sto-zeli-relkovic-s-udrugom-nezavisnih-7101849</ref><ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/postali-su-nezavisni-jer-su-pobijedili-hdz-jesu-li-realniji-most-1229491</ref><ref> https://www.vecernji.hr/vijesti/nezavisni-kod-plenkovica-udar-na-most-1229504</ref> * Udruga "Okupljanje za Hrvatsku" * Udruga Studio B * Udruga “U ime obitelji” == Povezani članci == * [[Politička stranka]] * [[Hrvatski politički sustav]] *[[Izbori u Republici Hrvatskoj]] == Literatura == * Horvat, Danica <small>(gl. ur.)</small>, ''Političke stranke u Republici Hrvatskoj'', 13/2009., Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, listopad 2009., [http://hidra.srce.hr/arhiva/18/5093/polstranke2009.pdf str. 205–207.,] {{pdf}} {{ISSN|1334-0247}} * Erceg, Neda; Pekorari, Renata <small>(ur.)</small>, ''<u>Političke stranke u Republici Hrvatskoj : od 1995. do 1999. godine</u>'', Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 1999., str. 56–59., {{ISBN|953-6430-06-1}}. * Milardović, Anđelko. ''Političke stranke u Republici Hrvatskoj : politologija stranaka, programi političkih stranaka'', 1. izd., Pan liber, Osijek – Zagreb – Split, 1997., {{ISBN|953-6285-18-5}}. == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== *[https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije – Registar političkih stranaka Republike Hrvatske] *[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka Središnji katalog službenih dokumenata RH - Adresar političkih stranaka] *[https://p-data.gov.hr/ckan/dataset/imenik-politickih-stranaka/resource/c35c8056-ad16-49cb-b936-51a6003bc0bf Portal otvorenih podataka - Imenik političkih stranaka] *[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/sredisnji-katalog/dokumenti-i-publikacije/detalji?searchTerm=filterfi%255B11822%255D%3D273926&id=2768869&st=1 Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija (HIDRA) – Političke stranke] **[https://dizbi.hazu.hr/?pr=i&id=261475 DiZbi.HAZU] *[https://www.revizija.hr/politicke-stranke-1168/1168 Državni ured za reviziju – Političke stranke] *[https://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-polit.html#hr Zastave političkih stranaka] * [https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/6/18/stranke-cudnih-imena-i-prezimena Stranke čudnih imena i prezimena, AlJazeera.net] * [https://dugoselo.info/dugoselo/politi%C4%8Dke-stranke-u-ruhu-nezavisnih-lista-igra-imena-i-prezimena Političke stranke u ruhu nezavisnih lista: Igra imena i prezimena, DugoSelo.info] {{Hrvatska}} [[Kategorija:Hrvatske političke stranke|#]] [[Kategorija:Politički popisi|Stranke, Hrvatska]] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Političke stranke]] t4eaoazbq2rawt704wm0iwq0wwe9rdz 7430788 7430626 2026-04-16T11:10:36Z Setenzatsu.2 230423 /* Izvanparlamentarne stranke */ 7430788 wikitext text/x-wiki {{politikahrvatske}} '''Registrirane [[politička stranka|političke stranke]]''' su neprofitne organizacije čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana, a koje su upisane u Registar političkih stranaka Republike Hrvatske<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.appluprava.hr/RegistarPolitickihStranaka/ |title=Registar političkih stranaka Republike Hrvatske |archive-url=https://web.archive.org/web/20130928101516/http://www.appluprava.hr/RegistarPolitickihStranaka/ |archive-date=28. rujna 2013. |access-date=13. listopada 2011.}}</ref> koji vodi [[Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske|Ministarstvo pravosuđa i uprave]]. U Registar se upisuju političke stranke koje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o političkim strankama (jedan od uvjeta je da političku stranku mogu osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske). Danom upisa u Registar, politička stranka stječe svojstvo [[pravna osoba|pravne osobe]] i može djelovati na području [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u skladu sa svojim statutom i pravnim poretkom. U Republici Hrvatskoj djeluje ukupno 174 aktivnih političkih stranaka prema podatcima od 31. ožujka 2025. godine, a do danas ih je ukupno registrirano 428.<ref>{{Citiranje weba|title=Registar političkih stranaka Republike Hrvatske|url=https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke|url-status=live|access-date=24. listopada 2024.|website=Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske}}</ref> Zbog njihova jednostavnog osnivanja i raspuštanja njihov broj konstantno oscilira, a bitno je naglasiti kako Republika Hrvatska (100 osnivača), nakon Republike Mađarske (10 osnivača) i Federacije Bosne i Hercegovine (50 osnivača – ne vrijedi za RS), ima najliberalnije zakonodavstvo koje propisuje osnivanje i djelovanje političkih stranaka. Stranke se iz registra brišu po službenoj dužnosti, na zahtjev stranke, ili zbog stečaja na temelju rješenja nadležnog trgovačkog suda. Zakonom o političkim strankama nije propisana mogućnost statusnih promjena političkih stranaka (podjela, spajanje i pripajanje), već samo upis, odnosno upis promjena u registar te je slijedom toga uređen sadržaj registra.<ref>https://www.dnevno.hr/vijesti/ajme-koliko-ih-je-zavirili-smo-u-registar-politickih-stranaka-trebalo-nam-je-vremena-da-ih-pobrojimo-a-koliko-nas-kostaju-1484189/</ref> == Parlamentarne stranke == '''Parlamentarne političke stranke''' su registrirane političke stranke koje su zastupljene u parlamentu ([[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]) putem izabranih zastupnika na parlamentarnim izborima s njihovih izbornih lista. === Aktualni saziv Hrvatskog sabora === {{glavni|Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora}} <small>(stanje: 31. ožujka 2025. godine<ref>[https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/parlamentarne-stranke XI. saziv Hrvatskog sabora] sabor.</ref>)</small> {| class="wikitable" |'''Naziv''' |'''Skraćeni naziv''' |- |[[Pametno|Centar]] | Centar |- |[[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom]] |DO i SIP |- |[[Dario Zurovec]] – Nezavisna lista |Dario Zurovec – NL |- |[[Dom i nacionalno okupljanje]] |DOMINO |- |[[Domovinski pokret]] |Domovinski pokret |- |[[Građansko-liberalni savez]] |GLAS |- |[[Hrvatska demokratska zajednica]] |HDZ |- |[[Hrvatska demokršćanska stranka]] |HDS |- |[[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati]] |HNS |- |[[Hrvatska seljačka stranka]] |HSS |- |[[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]] |HSLS |- |[[Hrvatska stranka umirovljenika]] |HSU |- |[[Hrvatski suverenisti]] |Hrvatski suverenisti |- |[[Istarski demokratski sabor]] |IDS |- |[[Most nezavisnih lista|Most]] |Most |- |[[Možemo!|Možemo! – politička platforma]] |Možemo! |- |[[Nezavisna Platforma Sjevera – NPS|Nezavisna Platforma Sjevera]] |NPS |- |Nezavisna lista – Željko Lacković |Nezavisni |- |[[Samostalna demokratska srpska stranka]] |SDSS |- |[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] |SDP |} == Izvanparlamentarne stranke == ''Popis ne sadrži [[Politički pomladak|političke pomladke]] stranaka.''<br> ''Popis je aktualan s 30.03.2026.'' {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !Reg. br. !Stranka !Kratica !Prijašnji nazivi !{{Tooltip|L/C/D/S|Lijeva/Centar/Desna/Sinkretiziran}}<!-- Sinkretiziran - članak 9. saziva HS-a --> !Poseban fokus !{{Tooltip|Osn.|Osnovana}} !{{Tooltip|Ugaš.|Ugašena}} !data-sort-type=number|Ulazak u Sabor !data-sort-type=number|Ulazak u EU-{{Tooltip|parlam.|parlament}} (EU stranka) !Geografsko područje djelovanja !class="unsortable" |Napomena !class="unsortable" |URL <!-- |- | || || || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[] --> |- |99 ||[[Abeceda demokracije]] ||ABECEDA ||Hrvatska građansko seljačka stranka (HGSS; 1995.-2004.)<ref>https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/2776/79352/www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pernar-i-Abeceda-demokracije-Stranka-pod-povecalom-drzavne-revizije-i-s-pokrenutim-i-obustavljenim-stecajem.html</ref><br>Abeceda demokracije - Hrvatska građansko seljačka stranka (2004.-2007.) | || |1995. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20220124234400/https://abeceda.hr/] |- |139 ||AG Zagrebačka stranka ||ZGS || | || |2001. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |223 ||Agenda mladih demokrata ||AMD || | ||mladi |2011. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |369 ||Agrameri – nezavisna lista || || | || |2020. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20220317175458/https://agramerinezavisnalista.hr/] |- |402 ||Agrarna stranka – pokret za hrvatsku poljoprivredu ||AS – PHP || | ||poljoprivreda |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://as-php.hr/] |- |256 ||Akcija bjelovarsko – bilogorska ||ABB || | || |2013. ||2022.?? |''ne'' ||''ne'' |Bjelovarsko-bilogorska županija | |[https://web.archive.org/web/20221007035845/http://akcijabb.com/] |- |185 ||Akcija Hrvatske republikanske seljačke stranke ||Akcija HRSS || | ||seljaci |2005. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |176 ||[[Akcija mladih]]||AM || | ||mladi |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20250120143114/http://akcijamladih.org/] |- |243 ||Akcija slavonsko baranjskih umirovljenika ||ASBU || | ||umirovljenici |2012. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- |96 ||[[Akcija socijaldemokrata Hrvatske]] ||ASH ||Socijalistička stranka Hrvatske (1990.-1994.) | || |1990. ||2016. |1<ref group=Sabor>1995.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080315110116/http://www.ash.com.hr/hrv/] |- |247 ||Akcija umirovljenici zajedno ||AUZ || | ||umirovljenici |2012.ili2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.auz.hr/] |- |224 ||[[Akcija za bolju Hrvatsku]] ||ABH || | || |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20150713062711/http://abh.com.hr/] |- |292 ||Aktivni branitelji i umirovljenici Hrvatske ||ABU Hrvatske || | ||umirovljenici, branitelji |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20190110203720/http://www.abu-hrvatske.hr/] |- |312 ||Aktivni nezavisni umirovljenici ||ANU || | ||umirovljenici |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://anu.hr/] |- |52 ||Albanska demokršćanska stranka Hrvatske ||ADMSH || | ||manjine (Albanci), kršćani |1990. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |69 ||Albanska islamska demokratska unija ||- || | ||manjine (Albanci), muslimani |1991. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |162 ||Alijansa za pravnu državu ||ALIJANSA || | || |2003. ||2011. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20100926112430/http://alijansa.hr/index.html] |- |155 ||Alijansa za treću Hrvatsku ||ATH || | || |2003. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |182 ||Alternativa 101 ||ALTERNATIVA ||Mladi Hrvatske (2005.-2009.)<br>Zeleni Istre (2009.-2017.)<br>Alternativa (2017.-2020.??)<ref>https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=2&id=174036</ref><ref>https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2020-12-28/132702/IZVJ_FINANC_REVIZIJA_POL_STRANKE_NEZ_ZASTUPNICI_2019.pdf</ref> | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://alternativa101.hr/] |- |428 ||Alternativa nezavisni – Jasenko Krovinović ||ALTERNATIVA NEZAVISNI || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |434 ||Alternativa za Hrvatsku ||AZH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://azhr.hr/] |- |412 ||Ante Vičević – Lista za Kostrenu ||A.V. – Lista za Kostrenu || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Kostrena]]<ref>https://nasakostrena.hr/izbori/ante-vicevic-lista-za-kostrenu-av-lista-za-kostrenu/</ref> | |- |71 ||Antiprohibicionistička slobodarska stranka ||ASS || | || |1992. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |333 ||Autohtona – Hrvatska seljačka stranka ||A – HSS ||Autohtona - hrvatska seljačka stranka 1904 (A ‒ HSS 1904; 2017.-2019.) | ||seljaci |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220126072851/https://www.a-hss.com/][https://web.archive.org/web/20080205053600/http://www.a-hss.hr/] |- |154 ||[[Autohtona – Hrvatska stranka prava|Autohtona – Hrvatska stranka prava – Dražen Keleminec]]||A – HSP – Dražen Keleminec || | || |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hrvatskipravasi.hr/wp/] |- |229 ||Autohtona slavonsko posavska stranka ||ASPS || | || |2011. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Posavina | |{{Tooltip|url|http://www.asps.hr}} |- |153 ||Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, otoka i Rijeke ||ARS || | || |2003. ||2019. |''ne'' ||''ne'' |Hrvatsko primorje i Gorski kotar | |[https://web.archive.org/web/20190111003432/http://ars.hr/web/index.html] |- |22 ||Autonomni demokratski savez Hrvatske ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |283 ||[[Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti]] ||365 STRANKA RADA I SOLIDARNOSTI || | || |2015. ||''da''?? |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220118011955/https://www.365ris.hr/] |- |210 ||Banijska demokratska stranka ||BDS || | || |2009. ||2017.ili2018. |''ne'' ||''ne'' |[[Banovina]] | |- |427 ||Bernardić Davor – Nezavisna lista Servus Zagreb / Gradska platforma Servus Zagreb ||SERVUS ZAGREB || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb?? | |[https://servuszagreb.hr/] |- |331 ||Biraj bolje ||- || | || |2017. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://www.biraj-bolje.hr/}} |- |193 ||Blok poljoprivrednika Hrvatske ||BPH || | ||poljoprivreda |2007. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |217 ||[[Blok umirovljenici zajedno]]||BUZ || | ||umirovljenici |2010. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://www.buz.hr/] |- |361 ||[[Blok za Hrvatsku]]||BLOK || | || |2019. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://blokzahrvatsku.hr/] |- |307 ||Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku ||BLOKIRANI || | ||stečajnici |2016. ||2021.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190901215531/http://www.blokirani.hr/] |- |411 ||BM365 Idemo delat! ||BM365 || | || |2024. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |<ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/osniva-se-stranka-bm365-idemo-delat-bm-vise-ne-znaci-bandic-milan/2605516.aspx</ref> |- |424 ||Bolje sutra – nezavisna lista ||BSNL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.bsnl.hr/] |- |364 ||Bolji Solin ||BS || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Solin | |- |31 ||Bosanska demokratska stranka ||BDS || | ||manjine (Bosanci) |1990. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |201 ||[[Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske]] ||BDSH || | ||manjine (Bošnjaci) |2008. ||2020. |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220120105855/http://www.bdsh.hr/] |- |273 ||[[Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske (BDSH)|Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske]]||BDSH || | ||branitelji |2014. ||2023.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180310184424/http://bdshr.hr/] |- |272 ||Budnica Hrvatska – Zajednica bosanskih Hrvata ||BH – ZBH || | ||manjine (Bosanci) |2014. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://www.bh-zbh.hr/bh}} |- |340 ||Bura ||- ||Nezavisna lista Bura (2017.-2021.) | || |2017. ||2022.?? |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20200919191524/https://bura.hr/] |- |290 ||[[Centar (stranka)|Centar]] ||- ||Pametno (2015.-2021.) | || |2015. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://www.strankacentar.hr/][https://web.archive.org/web/20210122035918/https://www.hrvatskaucentru.hr/][https://web.archive.org/web/20151007014601/http://www.pametno.org/] |- |258 ||Čabarski pokret mladih ||ČPM || | || |2013. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Čabar]] | |{{Tooltip|url|http://www.cabarskipokretmladih.hr}} |- |347 ||[[Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom|"Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom"]] ||"DO i SIP" / SIP ||Stranka borbe protiv korupcije, razvoja i transparentnosti (START; 2018.-2020.)<br>Stranka s imenom i prezimenom (IP / SIP / STRIP / SsIP; 2020.) | ||antikorupcija |2018./2023. ||2020./''ne'' |1<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||''ne'' | | |[https://dosip.hr/][https://dalijaoreskovic.hr/][https://web.archive.org/web/20190524235332/http://startzahrvatsku.hr/] |- |54 ||[[Dalmatinska akcija (1990.)|Dalmatinska akcija]]||DA || | || |1990. ||2003. |1<ref group=Sabor>1992.</ref> ||''ne'' |Dalmacija | |- |391 ||[[Dalmatinska akcija (2021.)|Dalmatinska akcija]]||DA || | || |2021.ili2022. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://dalmatinska-akcija.webnode.hr/] |- |183 ||Dalmatinska liberalna stranka ||DLS || | || |2005. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |240 ||Dalmatinski demokrati ||DD || | || |2012. ||2019. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://web.archive.org/web/20160424062552/http://www.dalmatinski-demokrati.hr/] |- |330 ||Damir Bajs nezavisna lista ||DAMIR BAJS NL || | || |2017. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20210615090456/http://damirbajs-nezavisnalista.com/] |- |413 ||Dario Zurovec – Nezavisna lista ||DARIO ZUROVEC – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dariozurovec.hr/] |- |346 ||[[Demokrati (hrvatska politička stranka)|Demokrati]] || - || | || |2018.?? ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://demokrati.hr/] |- |149 ||Demokratska kneginečka stranka ||DKS || | || |2002. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Varaždinska županija i [[Gornji Kneginec]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2002_04_39_864.html</ref> | |[https://web.archive.org/web/20220625083933/https://dks-kneginec.hr/] |- |32 ||Demokratska kršćanska stranka ||- || | || kršćani |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |322 ||Demokratska lokalna stranka ||DLS || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Novska | |[https://web.archive.org/web/20200130204740/http://dls-novska.hr/hr/dls/] |- |207 ||Demokratska partija Srba ||DPS || | ||manjine (Srbi) |2009. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |125 ||Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka ||DPS || | || |1999. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb i [[Prigorje]] | |[https://www.dps-hr.com/] |- |161 ||Demokratska socijalna unija – Snaga naroda ||DSU – SN || | || |2003. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |341 ||Demokratska stranka lipa ||DSL ||Zagorska stranka za Zagreb (ZSZ; 2018.-2023.)<ref>https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/2020/Sije%C4%8Danj/202%20sjednica%20VRH/Novo//202%20-%2012%20b.pdf?lang=lv</ref><ref>https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2024/Odjel_za_nazdor_financiranja/Izvjesce_za_2022..pdf</ref> | || |2018. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191114072421/https://www.zsz.hr/] |- |120 ||Demokratska stranka slavonske ravnice ||SLAVONSKA RAVNICA ||Stranka hrvatske ravnice (1998.-2004.) | || |1998. ||2016. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija | |- |135 ||Demokratska stranka umirovljenika ||DSU || | ||umirovljenici |2001. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dsu.hr/] |- |171 ||Demokratska stranka žena ||DSŽ || | ||žene |2004. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dszena.wordpress.com/][https://web.archive.org/web/20160505082048/http://www.dsz.stvaram.info/] |- |49 ||Demokratska zajednica muslimana Hrvatske ||DZMH || | ||muslimani |1990. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |129 ||[[Demokratski centar]]||DC || | || |2000. ||2016. |3<ref group=Sabor>2000., 2003., 2011.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20070316130315/http://www.demokratski-centar.hr/] |- |378 ||[[Demokratski HSS]]||DHSS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://demokratskihss.org/] |- |26 ||Demokratski savez Albanaca Hrvatske ||DSAH || | ||manjine (Albanci) |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |251 ||[[Demokratski savez nacionalne obnove]] ||DESNO || | || |2013.ili2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.desno.hr/] |- |306 ||Demokratski savez Srba ||DSS || | ||manjine (Srbi) |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220119160800/demokratskisavezsrba.hr/] |- |317 ||Demokratsko socijalna stranka Hrvatske ||DSSH || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |407 ||Demokršćani ||- || | || kršćani |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |416 ||Dina Dogan – nezavisna lista ||Dina Dogan – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |375 ||[[Direkt (hrvatska stranka)|Direkt]]|| - ||Pametno za Split i Dalmaciju (-)<ref>https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/direkt-na-politickoj-sceni-stranka-pametno-za-split-i-dalmaciju-promijenila-ime/184379</ref> | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://direkt.hr/] |- |409 ||[[Dom i nacionalno okupljanje]]||DOMINO || | || |. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://strankadomino.hr/] |- |267 ||Domovina ||- || | || |2014. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |- |77 ||[[Domovinska građanska stranka]]||DGS || | || |1992. ||2007.ili2011. |''ne'' ||''ne'' | | |- |362 ||[[Domovinski pokret]]||DP ||Domovinski pokret Miroslava Škore (2020.-2021.) | || |2020. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||1<ref group=EU>2024.</ref> | | |[https://dp.hr/][https://web.archive.org/web/20200425155208/https://www.domovinskipokret.hr/] |- |415 ||Dr. Nenad Panian – nezavisna lista ||DR. NENAD PANIAN – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://npnl.hr/] |- |334 ||Dubrovačka bošnjačka stranka ||DBS || | ||manjine (Bošnjaci) |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20190611091605/http://du-bs.com/] |- |287 ||Dubrovačka stranka ||DUSTRA || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://www.dustra.hr/] |- |244 ||Dubrovački demokratski sabor ||DDS || | || |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://www.dubrovackidemokratskisabor.hr/] |- |310 ||Duspara Mirko – nezavisna lista ||DUSPARA MIRKO – NL || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://dusparamirkonl.hr/] |- |28 ||Ekološki pokret "Zelena Akcija" Šibenik ||- || | ||ekologija |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |365 ||[[Fokus (stranka)|Fokus]]|| - || | || |2020. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://fokusnabitno.hr/] |- |328 ||Generacija obnove ||GO || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20171028131653/http://generacijaobnove.hr/] |- |225 ||Glas razuma ||- || | || |2011. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://blog.dnevnik.hr/glaasrazuma/] |- |254 ||Glas Zaprešića – nezavisna lista ||GZ || | || |2013. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190117020959/http://www.glas-zapresica.com.hr/] |- |187 ||Gospodarska stranka ||GS || | || |2006. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20201021122531/http://gospodarska-stranka.hr/] |- |253 ||Građanska akcija Lumbarda ||G.A.L. || | || |2013. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |[[Lumbarda]] | |[https://web.archive.org/web/20151120050106/http://gal.hr/] |- |349 ||Građanska inicijativa – MOŽEMO! ||MOŽEMO! || | || |2019. ||2020. |''ne'' ||''ne'' |Osijek | |- |274 ||Građanska opcija grada Osijeka ||GOGO || | || |2014. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Osijek | |[https://web.archive.org/web/20151017082034/http://gogo.hr/] |- |29 ||Građanska stranka ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |?? | |- |111 ||Građanska stranka Sisak ||GSS ||Sisačka građanska stranka (1997.-2004.) | || |1997. ||2020. |''ne'' ||''ne'' |Sisak | |- |339 ||[[Građansko-liberalni savez]] ||GLAS || | || |2017. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) | | |[https://glas.com.hr/] |- |390 ||Grobnička stranka ||GS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Grobnik]] | |- |392 ||Hoćemo pravedno ||HOĆEMO || | ||umirovljenici?? |2022. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hocemo.eu/] |- |246 ||[[Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku]]||- || | || |2012.ili2013. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220120050649/https://www.h-rast.hr/] |- |228 ||Hrvatska 21. stoljeća ||HRVATSKA 21. || | ||antikorupcija |2011. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.facebook.com/Hrvatska21.stoljeca.Croatia21stCentury] |- |304 ||Hrvatska braniteljska pučka stranka ||HBPS || | ||branitelji |2016. ||2022. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191209223611/https://hrvatskabraniteljskapuckastranka.weebly.com/] |- |314 ||Hrvatska bunjevačka stranka ||HBS || | ||[[bunjevci]] |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://hrvatskabunjevacka.wixsite.com/hbs2016] |- |83 ||[[Hrvatska čista stranka prava]]||HČSP || | || |1992.ili1993. ||2024. |''ne'' ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20160111050327/http://hcsp.hr/] |- |233 ||Hrvatska demokratska regionalna stranka ||HDRS || | || |2012. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |?? | |[https://web.archive.org/web/20220123124525/http://www.hdrs.hr/] |- |132 ||[[Hrvatska demokratska republikanska stranka]]||HDRS || | || |2000. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |- |95 ||[[Hrvatska demokratska seljačka stranka]]||HDSS || | ||seljaci |1994. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20260105151735/https://www.hdss.hr/wpss/] |- |7 ||[[Hrvatska demokratska stranka]]||HDS || | || |1989. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |294 ||Hrvatska demokratska stranka ||HDS || | || |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |236 ||Hrvatska demokratska stranka Dalmacije ||HDSD || | || |2012. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |{{Tooltip|url|http://hdsd.hr/}} |- |8 ||[[Hrvatska demokratska zajednica]]||HDZ || | || |1989.ili1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Europska pučka stranka|EPP]]) |RH | |[https://www.hdz.hr/] |- |6 ||Hrvatska demokršćanska stranka||HDS ||Hrvatska kršćanska demokratska stranka (1990.-2009.) | || kršćani |1990. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220111155045/http://www.demokrscanihds.hr/] |- | ||[[Hrvatska demokršćanska stranka]]||HDS || | || kršćani |. ||''ne'' |''ne'' ||([[Europska pučka stranka|EPP]]) |RH | |[https://www.demokrscani.hr/] |- |79 ||Hrvatska domovinska stranka ||HDMS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |160 ||Hrvatska europska stranka ||HES || | || |2003. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20111219143321/http://hrvatska-europska-stranka.hr/] |- |295 ||Hrvatska inicijativa za dijalog ||HRID || | || |2015. ||2019. |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160110205636/http://www.hrid.hr/] |- |98 ||[[Hrvatska konzervativna stranka]]||HKS || | || |1995. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | | |- |277 ||[[Hrvatska konzervativna stranka (2014.)|Hrvatska konzervativna stranka]]||HKS || | || |2014. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150127022329/http://konzervativci.hr/] |- | ||[[Hrvatska kršćanska demokratska stranka]] ||HKDS || | || kršćani |1990. ||1992./2009. |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |85 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU || | || kršćani |1992.ili1993. ||2007. |2<ref group=Sabor>1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20091225102127/http://www.hkdu.hr/] |- |196 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU || | || kršćani |2007. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |213 ||[[Hrvatska kršćanska demokratska unija]]||HKDU ||Nacionalni demokrati (ND; 2009.-2016.)<br>Hrvatska kršćanska demokratska unija - Dr. Marko Veselica (2016.-2017.) | || kršćani |2009. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20101031173826/http://www.nacionalni-demokrati.hr/] |- |366 ||Hrvatska liberalna demokratska stranka ||HLDS || | || |2020. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|https://hlds.hr/}} |- |47 ||Hrvatska muslimanska demokratska stranka ||HMDS || | ||muslimani |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |87 ||Hrvatska nacional-demokratska liga ||HNDL || | || |1993. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |- |357 ||Hrvatska narodna lista ||HNL || | || |2019. ||2025. |''ne'' ||''ne'' | | |- |45 ||[[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati]]||HNS ||Hrvatska narodna stranka (1990.-2005.) | || |. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |RH | |[https://hns.hr/] |- | ||[[Hrvatska neutralna stranka za općinu Rogoznica – HNSOR]]||HNSOR || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Rogoznica]] | |- |281 ||Hrvatska obrtnička stranka ||HOS || | ||obrtnici |2015. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |89 ||Hrvatska poduzetnička stranka ||HPS || | ||poduzetnici |1993. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |104 ||[[Hrvatska proljeća]]||HP || | || |1996. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |36 ||[[Hrvatska pučka seljačka stranka (1990.)|Hrvatska pučka seljačka stranka]]||- || | ||seljaci |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |410 ||Hrvatska pučka seljačka stranka ||HPSS || | ||seljaci |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hpss-hr.hr/] |- |163 ||Hrvatska pučka seljačka stranka – 1904 ||HPSS – 1904 || | ||seljaci |2003. ||2012. |''ne'' ||''ne'' | | |- |113 ||[[Hrvatska pučka stranka (1997.)|Hrvatska pučka stranka]]||HPS || | || |1997.ili1998. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |RH | |- |389 ||Hrvatska radićevska stranka ||HRS || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |159 ||[[Hrvatska radnička stranka (1999.)|Hrvatska radnička stranka]]||HRS || | || |1999.ili2003. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20110721100042/http://hrs.com.hr/] |- |25 ||[[Hrvatska republikanska seljačka stranka]]||- || | ||seljaci |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |30 ||[[Hrvatska republikanska stranka]]||HRS || | || |1990. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |64 ||[[Hrvatska republikanska zajednica]]||HRZ || | || |1991. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20000115133611/https://www.hrz.hr/] |- |191 ||Hrvatska romska demokratska stranka ||HRDS || | ||manjine (Romi) |2006. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |80 ||Hrvatska seljačka narodna stranka ||HSNS || | ||seljaci |1992.ili1999. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |9 ||[[Hrvatska seljačka stranka#Djelovanje u Republici Hrvatskoj (od 1989.)|Hrvatska seljačka stranka]]||HSS || | ||seljaci |1989.ili1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://hss.hr/] |- |303 ||Hrvatska seljačka stranka – Stjepan Radić ||HSS – SR || | ||seljaci |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160829155119/https://www.hss-stjepan-radic.hr/] |- |51 ||Hrvatska seljačka stranka braće Radić ||- || | ||seljaci |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |192 ||Hrvatska seljačka stranka braće Radić ||HSS BRAĆE RADIĆ ||Autohtona - hrvatska seljačka stranka (2007.-2016.) | ||seljaci |2007. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hssbraceradic.wordpress.com/] |- |108 ||Hrvatska seljačko radnička stranka (Stranka istine i pravde) ||HSRS || | ||seljaci |1997. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |3 ||[[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]]||HSLS || | || |1989.ili1990. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |RH | |[https://hsls.hr/web/] |- |12 ||[[Hrvatska stranka]]||HS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |315 ||Hrvatska stranka branitelja i domoljuba ||HSBID || | ||branitelji |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.stranka-branitelja-i-domoljuba-hrvatske.yolasite.com/] |- |348 ||Hrvatska stranka budućnosti ||HSB || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |300 ||Hrvatska stranka demokrata ||HSD || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |342 ||Hrvatska stranka građanskog otpora ||HSGO || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hrvatska-stranka-gradanskog-otpora3.webnode.hr/][https://web.archive.org/web/20200710170228/http://hsgo.hr/] |- |167 ||[[Hrvatska stranka mladih]]||HSM || | ||mladi |2004. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20071231023831/http://www.hrvatskastrankamladih.hr/] |- |76 ||[[Hrvatska stranka naravnog zakona]]||HSNZ || | || |1992. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20010205014900/http://natural-law-party.org/] |- |158 ||Hrvatska stranka nezaposlenih ||HSN ||Demokratska akcija naroda Hrvatske (2003.-2006.) | ||nezaposleni |2003. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160128204414/http://hsn.com.hr/] |- |279 ||Hrvatska stranka ovršenika ||HSO || | ||ovršenici |2015. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180110015311/http://hrvatska-stranka-ovrsenika.hr/] |- |19 ||[[Hrvatska stranka prava]]||HSP || | || |1990. ||''ne'' |5<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008.</ref> ||''ne'' | |Žele ukinuti ostale ‘pravaše’.<ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/hsp-zeli-ukinuti-ostale-pravase-podnijeli-smo-zahtjev-za-njihovim-ukidanjem-0/</ref> |[https://www.hsp.hr/] |- |97 ||[[Hrvatska stranka prava 1861|Hrvatska stranka prava – 1861]]||HSP – 1861 || | || |1995. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[http://www.hsp1861.hr/] |- |75 ||[[Hrvatska demokratska stranka prava]] ||HDSP ||Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (1992.)<br>Hrvatski pravaški pokret - Slobodna Hrvatska (HPP-SH; )<br>Hrvatski pravaški pokret ()<br>Hrvatski pravaši – Hrvatski pravaški pokret / Hrvatski nacionalni blok (HP-HPP; 2005.-2007.ili2009.) | || |1992. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | |u Registru se vodi kao Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević |- |211 ||[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević]] ||HSP AS || | || |2009. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2011., 2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120127120201/https://www.hsp-ante-starcevic.hr/][https://web.archive.org/web/20150208024519/http://www.hspas.hr/][https://web.archive.org/web/20180418225259/http://www.hspas.eu/] |- |269 ||Hrvatska stranka pravaškog bratstva ||HSPB || | || |2014. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |194 ||Hrvatska stranka pravne države ||HSPD || | || |2007. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20251116160411/https://hspd.hr/] |- |363 ||Hrvatska stranka pravne države ||HSPD || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://hspd.hr/] |- |202 ||Hrvatska stranka rada ||HSR || | || |2008. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |- |262 ||Hrvatska stranka reda ||HSR || | || |2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20161001160635/http://hrvatska-stranka-reda.hr/] |- |301 ||Hrvatska stranka svih čakavaca kajkavaca i štokavaca ||HSSČKŠ ||Hrvatska stranka svih kajkavaca (HSSK; 2016.-2017.) | || |2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20211207215801/http://hsscks.hr/][https://web.archive.org/web/20161208052310/http://hssk.hr/] |- |101 ||[[Hrvatska stranka umirovljenika]]||HSU || | ||umirovljenici |1996. ||''ne'' |7<ref group=Sabor>2003., 2008., 2011. 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' |RH | |[http://www.hsu.hr/] |- |105 ||Hrvatska stranka zelenih – Eko savez ||ZELENI ||Hrvatska stranka zelenih (HSZ; 1996.-2001.)<br>Hrvatski ekološki savez (2001.-2002.) | ||ekologija |1996. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170923095828/http://hrvatskizeleni.hr/] |- |222 ||[[Hrvatska straža (stranka)|"Hrvatska straža" Nacionalna stranka]]||HS NS || | || |2011. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |260 ||[[Hrvatska zora stranka naroda]]||HZ || | || |2013. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130826105557/http://www.hrvatska-zora.hr/] |- |151 ||[[Hrvatski blok (2002.)|Hrvatski blok – pokret za modernu Hrvatsku]]||HB / HRVATSKI BLOK || | || |2002. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20090803101419/http://www.hrvatski-blok.hr/] |- |102 ||Hrvatski dalmatinski dom ||HDD || | || |1996. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |123 ||Hrvatski demokratski centar ||HDC ||Primorski demokratski centar (PDC; 1999.-2000.) | || |1999. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |189 ||[[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]]||HDSSB || | || |2006. ||''ne'' |4<ref group=Sabor>2008., 2011., 2015., 2016.</ref> ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://www.hdssb.hr/] |- |238 ||[[Hrvatski demokratski slobodarski savez Dalmacije]]||HDSSD || | || |2012. ||2017.ili2018. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |[https://web.archive.org/web/20140419043108/http://hdssd.hr/] |- |133 ||[[Hrvatski demokršćani]]||DEMOKRŠĆANI || | || kršćani |2000. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20070106230208/http://www.demokrscani.hr/str/274] |- |66 ||[[Hrvatski državotvorni pokret]]||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |148 ||[[Hrvatski istinski preporod]]||HIP || | || |2002. ||2011. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20070304083345/http://www.hipnet.hr/][https://web.archive.org/web/20070116044324/http://www.uhip.hr/] |- |215 ||[[Hrvatski laburisti – Stranka rada]]||LABURISTI || | || |2010. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2011., 2015.</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20110106080537/https://laburisti.com/] |- |50 ||Hrvatski liberalni pokret ||- || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |10 ||Hrvatski mirotvorni pokret ||HMP || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- | ||[[Hrvatski narodni pokret – Slobodna Hrvatska]] ||HNP-SH || | || |1994. ||1999. |''ne'' ||''ne'' | | |- |399 ||Hrvatski narodni zastupnici ||HNZ || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |169 ||Hrvatski narodnjaci ||HN || | || |2004. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |- |92 ||[[Hrvatski nezavisni demokrati]]||HND || | || |1994. ||2011. |2<ref group=Sabor>1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |- |73 ||Hrvatski obranbeni red ||HOR || | || |1992. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20031018080240/http://hor.hr/] |- |68 ||[[Hrvatski oslobodilački pokret (1956.)|Hrvatski oslobodilački pokret]]||HOP || | || |1991.ili1992. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- | ||[[Hrvatski pravaši]]|| || | || |2003. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | | |- |90 ||[[Hrvatski pravaški pokret]]||HPP || | || |2000. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |150 ||[[Hrvatski proljećari]]||HP || | || |2002. ||2009. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20040611161451/http://www.hrvatski-proljecari.hr/] |- |218 ||[[Hrvatski rast]]||HRAST || | || |2011. ||2021. |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||''ne'' | | |- |121 ||Hrvatski republikanci ||HR || | || |1998. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20010722195857/http://www.republikanci.hr/] |- |172 ||[[Hrvatski socijaldemokrati]]||HSD || | || |2004. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20060220045523/http://www.hsd.com.hr/] |- |359 ||[[Hrvatski suverenisti]]||- || | || |2019. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://suverenisti.hr/] |- |370 ||Hrvatski umirovljenici zajedno ||HUZ || | ||umirovljenici |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |197 ||Hrvatski zbor ||ZBOR || | || |2007. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |170 ||[[Hrvatsko pravaško bratstvo]]||HPBratstvo || | || |2004. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080421022158/http://www.hpb-makarska.com/] |- |173 ||Hrvatsko zvono ||- ||Samostalnost i napredak (SIN; 2004.-2006.) | || |2004. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20090120072319/http://www.hrvatsko-zvono.hr/] |- |86 ||Istarska pučka stranka ||IPS || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' |Istra |HDS Pazin – Hrvatska demokratska stranka i IPS – Istarska pučka stranka ujedinile su se 19. 11. 1990.<ref>https://bonton.hr/vremeplov-prva-demokratska-stranka-prije-35-godina-hds-u-pazinu/</ref> |- |44 ||[[Istarska socijaldemokratska nezavisna stranka]]||ISDNS ||Istarska nezavisna stranka (INS; 1990.-2004.) | || |1990. ||2013. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |91 ||Istarska stranka ||- || | || |1992. ||2003. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |235 ||Istarska stranka umirovljenika – Partito Istriano Dei Pensionati ||ISU – PIP || | ||umirovljenici |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20250317201929/https://www.isu-pip.org/] |- |270 ||Istarski demokrati – Democratici istriani ||ID – DI || | || |2014. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20171002192131/http://www.istarski-demokrati.hr/] |- |430 ||Istarski demokrati – Democratici istriani – ID – DI ||ID – DI || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |14 ||[[Istarski demokratski sabor]] - Dieta democratica istriana ||IDS / IDS-DDI || | || |1990. ||''ne'' |10<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000., 2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Savez liberala i demokrata za Europu|ALDE]]) |Istra | |[https://ids-ddi.com/] |- |296 ||Istarski laburisti - Laburisti istriani ||IL - LI || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |106 ||[[Istarski socijaldemokratski forum]] – Foro social democratico istriano ||ISDF-FSDI ||Istarski demokratski forum - Foro democratico Istriano (1996.-2006.) | || |1996. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Istra | |[https://web.archive.org/web/20130609005643/http://isdf-fsdi.hr/] |- |373 ||[[Ivan Penava]] nezavisna lista ||IP – NL || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |130 ||Izvorna hrvatska seljačka stranka ||IHSS || | ||seljaci |2000. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |140 ||Jadranska socijaldemokratska stranka Hrvatske ||Jadranski socijaldemokrati (JSD) || | || |2001. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Jadranska obala | |[https://jsdsh.wordpress.com/] |- |165 ||[[Jadranski sabor]]||JS || | || |2003. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |Jadranska obala | |- |400 ||Javno dobro ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://javnodobro.hr/site/] |- |316 ||Jedina opcija ||- || | || |2016. ||2020.ili2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |195 ||[[Jedino Hrvatska – Pokret za Hrvatsku]]||JEDINO HRVATSKA || | || |2007. ||2019. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120420164929/http://www.jedinohrvatska.hr/] |- |17 ||Jugoslavenska samostalna demokratska stranka ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |143 ||Južnohrvatska stranka ||JHS || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' |Južna Hrvatska | |- |180 ||Karlovačka stranka ||KS || | || |2005. ||2011. |''ne'' ||''ne'' |Karlovac | |- |226 ||[[Ključ Hrvatske (politička stranka)|Ključ Hrvatske]] ||KLJUČ ||[[Savez za promjene (politička stranka)|Savez za promjene]] (SP; 2011.-2014.)<br>Živi zid (2014.-2022.) | || |2011. ||''da'' |2<ref group=Sabor>2015., 2016.</ref> ||1<ref group=EU>2019.</ref> | | |[https://web.archive.org/web/20240222110255/https://kljuchrvatske.hr/][https://web.archive.org/web/20160221214504/http://www.zivizid.hr/] |- |261 ||[[Komunistička partija Hrvatske (2013.)|Komunistička partija Hrvatske]]||KPH || | ||komunisti |. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190908041949/http://kph.com.hr/] |- |309 ||Krila slobode hrvatska nacionalistička stranka ||KRILA SLOBODE || | || |2013.ili2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://krilaslobode.wordpress.com/] |- |67 ||Kršćanska narodna stranka ||KNS || | || kršćani |1991. ||1996. |''ne'' ||''ne'' | | |- |124 ||[[Kršćanska socijalna unija]]||KSU || | || kršćani |1999. ||2011. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20200206054352/http://free-st.htnet.hr/KSU/] |- |84 ||[[Kršćanski demokrati Međimurja]]||KDM || | || kršćani |1992. ||2001. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20010419143014/http://www.kdm.hr/] |- |181 ||Krug 21 ||- || | || |2005. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20091130153222/http://www.krug21.hr/] |- |371 ||Kvarnerska inicijativa – regionalna platforma ||KVARNERSKA || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Kvarner | |- |220 ||Ladonja ||- || | || |2011. ||2013. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20110726123603/http://ladonja.org/] |- |114 ||[[Liberalna stranka]]||LS || | || |1998. ||2006. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20040610055431/http://liberali.hr/] |- |152 ||[[LIBRA – Stranka liberalnih demokrata]]||LIBRA || | || |2002. ||2005. |1<ref group=Sabor>2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050209015746/https://www.libra.hr/] |- |237 ||Liburnijska stranka ||LIST || | || |2012. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |[[Liburnija]]<ref>https://istra.lzmk.hr/clanak/liburnija</ref> | |[https://web.archive.org/web/20200124191444/http://liburnijska-stranka.net/] |- |38 ||Liga socijalnih demokrata ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |206 ||Liga za Brod – stranka za poticanje svekolikog razvoja grada Slavonskog Broda ||LIGA ZA BROD || | || |2009. ||2013. |''ne'' ||''ne'' |Slavonski Brod | |[https://web.archive.org/web/20080912051228/http://za-brod.com/] |- |374 ||LiPO ||- || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Ličko-senjska županija | |[https://www.strankalipo.hr/] |- |81 ||Lista Savonije i Baranje ||- || | || |1990. ||1995. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- | ||[[Lista Velog Mista]] ||LVM || | || |2005. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |431 ||Lista za dobro mista ||LZDM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Murter | |- |190 ||[[Lista za Rijeku]]||RI / LISTA - RI || | || |2006. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Rijeka | |[https://listazarijeku.com/] |- |248 ||Loza nezavisna lista ||LOZA || | || |2013. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |- |145 ||[[Ljevica Hrvatske]] ||LJEVICA ||Bebić Vladimir - Treći hrvatski blok (2001.-2007.) | || |2001. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080605135527/http://www.ljevica.hr/] |- |40 ||Mađarska narodna stranka Hrvatske ||MNSH || | ||manjine (Mađari) |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |255 ||Maksimirska građanska inicijativa – Zajedno ||MGI – ZAJEDNO || | || |2013. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |426 ||[[Drito (hrvatska politička stranka)|Drito]] || ||[[Marija Selak Raspudić]] – nezavisna lista (MARIJA SELAK RASPUDIĆ – NL; 2025.-2026.) | || |2025. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.drito.hr/] |- |429 ||Marko Magdić – nezavisna lista ||MARKO MAGDIĆ NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |156 ||[[Maslina – Dalmatinska autonomaška stranka]]||MASLINA ||Neovisna lista Maslina (2003.-2004.) | || |2003. ||2007.ili2011. |''ne'' ||''ne'' |Dalmacija | |- |414 ||Matija Teur – nezavisna lista ||Matija TEUR NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://mtnl.hr/] |- |134 ||Međimurska stranka ||MS || | || |2001. ||2025. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20210514214427/http://medimurska-stranka.hr/] |- |179 ||Međimurski demokratski savez ||MDS || | || |2005. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2003.</ref> ||''ne'' |Međimurje | |[https://web.archive.org/web/20241204143058/http://www.m-d-s.hr/] |- |380 ||Mladi za Brezovicu ||MZB || | ||mladi |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Brezovica | |- |368 ||Mladi za Đakovo ||- || | ||mladi |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Đakovo | |[https://web.archive.org/web/20260124103216/https://mladidjakovo.wixsite.com/pozitivnepromjene] |- |288 ||Modeli altruizma u politici ||MAP || | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |311 ||Moderna demokratska snaga ||MODES || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20171111141744/modeshrvatska.hr/] |- |345 ||Moja voljena Hrvatska ||MVH || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20230206033236/http://www.mvh.hr/] |- |198 ||Moje malo Međimurje ||3 M || | || |2007. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Međimurje | |- |245 ||[[Most (hrvatska politička stranka)|MOST]]||- ||Most nezavisnih lista (2012.ili2013.-2020.) | || |2012.ili2013. ||''ne'' |4<ref group=Sabor>2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih konzervativaca i reformista|ECR]]) | | |[https://most-hrvatska.hr/][https://web.archive.org/web/20170509135825/http://most-nl.com/] |- |350 ||[[Možemo!|Možemo! – politička platforma]]||Možemo! || | || |2019. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2020., 2024.</ref> ||([[Europska zelena stranka|EGP]]) | | |[https://mozemo.hr/] |- |326 ||Mreža nezavisnih lista ||MREŽA || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://mreža.hr/][https://web.archive.org/web/20190918074030/xn--mrea-nbb.hr/] |- |117 ||[[Nacionalna demokratska stranka]]||NDS || | || |1998. ||2000. |''ne'' ||''ne'' | | |- |265 ||Nacionalni forum ||NF || | || |2014. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20140118212439/http://www.nacionalni-forum.hr/] |- |323 ||NADA ||- || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |Predstavlja se kao ''prva hrvatska virtualna politička stranka''. |[https://www.facebook.com/stranka.NADA/] |- |286 ||[[Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez]]||NAPRIJED HRVATSKA! ||Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez Ive Josipovića (2015.-2016.) | || |2015. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190512044242/http://www.naprijedhrvatska.hr/] |- |275 ||[[Narodna stranka – Reformisti|Narodna stranka – reformisti]]||REFORMISTI || | || |2014. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>2015., 2016., 2020.</ref> ||([[Europska demokratska stranka|EDP]]) |RH | |[https://www.reformisti.hr/] |- |219 ||[[Naša stranka (Hrvatska)|Naša stranka]]||NS || | ||manjine (Bosanci ili?? Srbi)<!-- izbori 2015. --> |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' |?? | |[https://web.archive.org/web/20170912104830/http://nasa-stranka.hr/] |- |337 ||[[Neovisni za Hrvatsku]]||NHR ||Bruna Esih - Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku (2017.-2019.) | || |2017. ||2024. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191213110231/https://www.neovisni.hr/] |- |422 ||Nezavisna lista – mi je! ||VRIME JE! || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Seget]] | |- |385 ||Nezavisna lista [[Anto Đapić|Ante Đapića]]||NL ANTE ĐAPIĆA || | || |2013. ||2014.?? |''ne'' ||''ne'' | | |- |332 ||Nezavisna lista boljih ||NLB || | || |2017. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |- |398 ||Nezavisna lista Gorana Aladića ||NL GORANA ALADIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |417 ||Nezavisna lista Ivanić-Grad ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Ivanić-Grad | |[https://klgbzp.wixsite.com/nlivg] |- |257 ||Nezavisna lista Milana Bitunjca ||- || | || |2013. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |- |298 ||[[Nezavisna lista mladih]]||NLM || | ||mladi |2016. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20260105080323/https://nlm.hr/][https://web.archive.org/web/20190516051059/http://nlm-vrgorac.com/] |- |335 ||Nezavisna lista mladih za Imotski i Imotsku krajinu – Mi za Im ||MI ZA IM || | ||mladi |2017. ||2021. |''ne'' ||''ne'' |[[Imotska krajina]] | |{{Tooltip|url|mizaimotski.net/}} |- |376 ||Nezavisna lista Osejava ||NLO || | ||ekologija<ref>https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ekoloski-aktivisti-osnovali-novu-stranku-u-makarskoj-nlo-nezavisna-lista-osejava-15045558</ref> |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Makarska | |- |386 ||Nezavisna lista Podbablje sutra ||PODBABLJE SUTRA || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Podbablje]] | |- |249 ||Nezavisna lista Stipe Petrina ||NLSP || | || |2013. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160219230141/http://stipepetrina.com/] |- |388 ||Nezavisna lista Tomislav Stojak ||NLTS || | || |2021. ||2022. |''ne'' ||''ne'' | | |- |425 ||Nezavisna lista [[Tomislav Jonjić|Tomislava Jonjića]] – Jedino Hrvatska! ||NEZAVISNA LISTA TOMISLAVA JONJIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://jedinohrvatska.hr/] |- |421 ||Nezavisna lista Tomislava Mišetića ||NL TOMISLAVA MIŠETIĆA || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |318 ||Nezavisna lista Višnjan ||NLV || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Višnjan]] | |[https://nlv.hr/] |- |329 ||Nezavisna lista Zagreb ||NLZG ||Nezavisna lista Sandre Švaljek (NLSŠ; 2017.-2018.) | || |2017. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20201022001650/https://nezavisnalistazagreb.hr/] |- |377 ||[[Nezavisna platforma sjevera]]||NPS || | || |. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2024.</ref> ||''ne'' |Sjeverna Hrvatska | |[https://platformasjever.hr/] |- |93 ||[[Nezavisna stranka prava]]||NSP || | || |1994. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |418 ||Nezavisna stranka samo tim ||SAMOTIM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Samobor | |[https://www.samotim.hr/hr/stranica/jaci-smo-nego-ikada] |- |338 ||Nezavisni ||- ||Željko Lacković - Nezavisne liste (2017.-2021.) | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://nezavisni.hr/][https://zanezavisne.hr/][https://zeljkolackovic.hr/] |- |178 ||Nezavisni seljaci Hrvatske ||NSH || | ||seljaci |2005. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |- |242 ||Nezavisni seljaci Hrvatske ||NSH || | ||seljaci |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.seljaci.hr/] |- |351 ||Nezavisni za Zaprešić ||NZ || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zaprešić | |{{Tooltip|url|http://nezavisnizazapresic.hr/}} |- |128 ||[[Nova Hrvatska (politička stranka)|Nova Hrvatska]]||NH || | || |1999. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |321 ||[[Nova ljevica (Hrvatska)|Nova ljevica]]||NL || | || |2017. ||2025. |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20190610200655/http://novaljevica.hr/] |- |353 ||Nova politika ||NP || | || |2019. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20191122070633/https://novapolitika.hr/] |- |204 ||Nova srpska stranka ||NSS || | ||manjine (Srbi) |2009. ||2020.ili2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |43 ||Nova stranka ||- || | || |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |268 ||[[Novi val – Stranka razvoja]]||NOVI VAL || | || |2014. ||2016. |1<ref group=Sabor>2015.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150225150143/http://novi-val.eu/] |- |209 ||[[Obiteljska stranka]]||OS || | ||obitelj |2009. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180809130910/http://www.obiteljskastranka.hr/] |- |395 ||[[Odlučnost i pravednost]]||OIP || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.oip.hr/] |- |263 ||[[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|Održivi razvoj Hrvatske]]||ORaH || | || |2013. ||2020. |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150523084853/http://www.orah.hr/] |- | ||[[Otočki demokratski forum]] || || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |otoci | |- |118 ||Otočna demokratska stranka ||ODS || | || |1998. ||2003. |''ne'' ||''ne'' |otoci | |- |46 ||Partija demokratskog prosperiteta – Ogranak za Hrvatsku ||- || | || |1990. ||''da'' |''ne'' | | — | |- |115 ||Partija podunavskih Srba ||PPS || | ||manjine (Srbi) |1998. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Podunavlje]] | |- |208 ||Paška stranka – Pag ||PSP || | || |2009. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Pag | |[https://web.archive.org/web/20180808203543/http://pspag.hr/] |- |381 ||"Pavao Grom – nezavisna lista" ||"PGnl" || | || |2021. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |423 ||[[Pavle Kalinić]] – nezavisna lista ||PAVLE KALINIĆ – NL || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://zajednozazagreb.hr/] |- |230 ||[[Piratska stranka]]||PS ||Mladi Hrvatske (2011.-2012.) | || |2011. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160128131250/http://pirati.hr/] |- |355 ||Plavo zelena stranka ||PZS || | ||ekologija |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |234 ||Pločanska stranka ||PLS || | || |2012. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Ploče]] | |[https://www.plocanskastranka.com/] |- |122 ||Podravska stranka ||PS || | || |1998. ||2015. |''ne'' ||''ne'' |[[Podravina]] | |- |126 ||Pokret za ljudska prava – stranka ekološki svjesnih građana ||POL ||Pokret oštećenika – stranka ekološki svjesnih građana (POL; 1999.-?) | ||ekologija |1999. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20020328223421/http://www.pol.hr/] |- |232 ||Pokret za modernu Hrvatsku ||- || | || |2011. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://pokret.hr/] |- |403 ||Pokret za životinje ||- || | ||životinje |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://pokretzazivotinje.com/] |- |276 ||Pokret zajedno ||PZ || | || |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170611141604/https://www.pokret-zajedno.hr/] |- |408 ||Politička stranka – plavi grad ||PLAVI GRAD || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb<ref>https://plavigrad.hr/zagreb-je-dobio-novu-stranku-plavi-grad-novi-smjer-za-bolju-buducnost-zagreba/</ref> | |[https://plavigrad.hr/] |- |203 ||Popravi grad ||PG ||Nova generacija (2009.-2017.)<br>Popravi grad - nova generacija (PG - NG; 2017.-2021.) | || |2009. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://www.popravigrad.com/] |- |177 ||Posavsko slavonska stranka ||PSS || | || |2005. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Posavina | |- |393 ||[[Pravedna Hrvatska]] ||PH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.pravedna.hr/] |- |432 ||Pravi socijaldemokratski pokret ||Pravi SDP || | || |2025. ||2025.<ref>https://glas-slavonije.hr/novosti/hrvatska/2025/06/07/anto-nobilo-je-raspustio-pravi-sdp-699444/</ref> |''ne'' ||''ne'' | | |- |404 ||[[Pravo i pravda (Hrvatska)|Pravo i pravda]]||PiP || | || |. ||''ne'' |1*<ref group=Sabor>2024.(ostala bez mandata)</ref> ||''ne'' | | |[https://pravoipravda.hr/] |- |116 ||Primorsko goranska stranka umirovljenika ||PGSU || | ||umirovljenici |1998. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Primorsko-goranska županija | |- |18 ||[[Primorsko-goranski savez|Primorsko goranski savez]]||PGS ||Riječki demokratski savez - Alleanza democratica fiumana (1990.-1996.) | || |1990. ||''ne'' |3<ref group=Sabor>1992., 2000., 2003.</ref> ||''ne'' |Primorsko-goranska županija | |[https://pgs.hr/] |- |387 ||Probudi ||- || | || |2021. ||2024. |''ne'' ||''ne'' |Karlovac?? | |- |291 ||Projekt domovina ||- ||U ime obitelji - projekt domovina (2015.-2016.) | || |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://projektdomovina.hr/] |- |305 ||[[Promijenimo Hrvatsku]]||PH || | || |2016. ||2024. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160310072923/https://promijenimohrvatsku.hr/] |- |5 ||[[Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države]] ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |280 ||[[Radnička fronta]]||RF || | || |2015. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2020.</ref> ||([[Stranka europske ljevice|PEL]]) | | |[https://www.radnickafronta.hr/hr/] |- |107 ||Rapski pučki sabor ||RPS || | || |1996.ili1997. ||2018.ili2019. |''ne'' ||''ne'' |Rab | |[https://web.archive.org/web/20120217193059/http://www.rps.hr/] |- |358 ||Rapski pučki sabor ||RPS || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Rab | |[https://sites.google.com/view/www-rps-hr/naslovna] |- |433 ||Renato Petek – nova snaga ||RENATO PETEK – NS || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |401 ||[[Republika (stranka)|Republika]] ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://republika.hr/] |- |405 ||Ričard nezavisni ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |221 ||Sabor hrvatskih Roma ||- || | ||manjine (Romi) |2011. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |- |100 ||[[Samostalna demokratska srpska stranka]]||SDSS || | ||manjine (Srbi) |1995. ||''ne'' |7<ref group=Sabor>2003., 2008., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||''ne'' | | |[https://sdss.hr/] |- |308 ||Sasvim mala stranka ||SMS || | || |2016. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |184 ||Savez Hrvatskih umirovljenika i seniora ||SHUS || | ||umirovljenici |2005. ||2015. |''ne'' ||''ne'' | | |- |282 ||[[Savez komunista Hrvatske (2015.)|Savez komunista Hrvatske]]||SKH || | ||komunisti |2015. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |60 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije Primorsko goranske regije ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Primorsko-goranska regija | |- |58 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije za Hrvatsku – Općinska organizacija Split ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |57 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije za Istru ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Istra | |- |56 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije – Zagreb ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |82 ||[[Slavonsko-baranjska hrvatska stranka]]||S-BHS || | || |1992. ||2008. |3<ref group=Sabor>1995., 2000., 2003.</ref> ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://web.archive.org/web/20090213014854/http://www.freewebs.com/sbhs1/index.htm] |- |147 ||Slobodarska stranka Hrvatske ||SSH || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |343 ||Slobodarska stranka Hrvatske ||SSH || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |299 ||Slobodna Hrvatska ||SH || | || |2016. ||2023. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20160326123253/slobodnahrvatska.hr/] |- |313 ||Snaga – Stranka narodnog i građanskog aktivizma ||SNAGA || | || |2016. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://snaga.hr/] |- |259 ||Snaga Roma Hrvatske ||SRH || | ||manjine (Romi) |2013. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |- |356 ||Snaga Slavonije i Baranje ||Snaga SiB || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |[https://web.archive.org/web/20240501192350/http://snagasib.hr/] |- |394 ||[[Socijaldemokrati (Hrvatska)|Socijaldemokrati]]||- || | || |2021./2022. ||''ne'' |1*<ref group=Sabor>2020. (izdvojili se iz SDP-a i uzeli im 11 mandata)</ref> ||''ne'' |RH | |[https://web.archive.org/web/20230331041627/https://socijaldemokrati.hr/] |- |88 ||[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]]||SDP || | || |1990. ||''ne'' |11<ref group=Sabor>1990., 1992., 1995., 2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016., 2020., 2024.</ref> ||([[Stranka europskih socijalista|PES]]) |RH | |[https://www.sdp.hr/] |- |4 ||[[Socijaldemokratska stranka Hrvatske]] / Socijaldemokrati Hrvatske||SDSH / SDH || | || |1989.ili1990. ||1995. |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |174 ||Socijalistička partija Hrvatske ||SPH ||Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa (2004.-2007.ili2008.) | || |2004. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |- |41 ||Socijalistička partija Hrvatske – Partija jugoslavenske orijentacije ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |112 ||[[Socijalistička radnička partija Hrvatske]]||SRP || | || |1997.ili1998. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.srp.hr/] |- | ||[[Socijalistička stranka Hrvatske]] / Socijalistički savez Hrvatske - Savez socijalista Hrvatske ||SSH / SS-SSH || | || |1990. ||''da'' |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |74 ||[[Socijalna demokratska unija|Socijalno-demokratska unija]] Hrvatske / Socijaldemokratska unija ||SDU || | || |1992. ||2007. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://sdu-1990.hr}} |- |435 ||Split je naš! ||SJN || | || |2026. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Split | | |- | ||[[Stranka pravednosti i sigurnosti Republike Hrvatske|SPIS-Stranka Pravednosti I Sigurnosti Republike Hrvatske]] || || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |324 ||Splitska stranka ||STS || | || |2017. ||2022. |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://web.archive.org/web/20170521134923/http://splitskastranka.hr/] |- |200 ||[[Splitska stranka umirovljenika]]||SSU || | ||umirovljenici |2008. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Split | |[https://web.archive.org/web/20221122172607/https://sites.google.com/site/splitskastrankaumirovljenika/] |- |372 ||[[Srđ je Grad]]||SJG || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20210506201801/https://www.srdjegrad.hr/] |- |78 ||Srednjoeuropska akcija – Pokret za Srednju Europu ||SEA – PZS ||Demokratska akcija Hrvatske (DAH; 1990.-1992.)<br>Srednjoeuropska akcija (SEA; 1992.-2006.) | || |1990. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|https://sea.com.hr/}} |- |119 ||[[Srpska demokratska baranjska stranka]]||SDBS || | ||manjine (Srbi) |1998. ||2007. |''ne'' ||''ne'' |[[Baranja]] | |- |21 ||[[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]]||- || | ||manjine (Srbi) |. ||''da'' |1<ref group=Sabor>1990.</ref> ||''ne'' | | |- |62 ||[[Srpska narodna stranka]]||SNS || | ||manjine (Srbi) |1991. ||2022. |3<ref group=Sabor>1992., 1995., 2000.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130625015658/http://sns.hr/] |- |271 ||Srpska pravedna stranka ||SPS || | ||manjine (Srbi) |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170924212523/http://nvsh.hr/] |- |344 ||Stjepan Kožić – nezavisna lista ||SKNL || | || |2018. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |{{Tooltip|url|http://stjepankozic.com/tag/stjepan-kozic-nezavisna-lista/}}[https://web.archive.org/web/20180329074524/stjepankozic.com/] |- |284 ||Stranka Bošnjaka Hrvatske ||SBH || | ||manjine (Bošnjaci) |2015. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |42 ||[[Stranka demokratske akcije Hrvatske]]||SDA HRVATSKE / SDAH ||Stranka demokratske akcije Hrvatske – ogranak za Hrvatsku (1990.-1992.) | ||manjine (Bošnjaci) |1990. ||''ne'' |2<ref group=Sabor>2003., 2008.</ref> ||''ne'' | | |[http://sdah.hr/] |- |94 ||Stranka društvenog razvoja ||SDR || | || |1994. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |250 ||Stranka Dubrovnik regija ||SDR || | || |2013. ||2018.ili2019. |''ne'' ||''ne'' |Dubrovnik | |[https://web.archive.org/web/20130516033518/http://dubrovnikregija.hr/] |- |297 ||Stranka hrvatski vidik ||SHV || | || |2016. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170409141456/https://www.shv.hr/] |- | ||[[Stranka hrvatskih branitelja]] ||SHB || | || branitelji |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |289 ||Stranka hrvatskih umirovljenika – umirovljenici ||UMIROVLJENICI || | ||umirovljenici |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170516182949/https://umirovljenici.hr/] |- |63 ||[[Stranka hrvatskog državnog prava]]||SHDP || | || |1991. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://shp.ueuo.com/Strankaprava.html] |- |127 ||Stranka hrvatskog preporoda ||SHP || | || |1999. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |214 ||Stranka hrvatskog zajedništva ||SHZ || | || |2009. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |354 ||[[Stranka Ivana Pernara]]||SIP || | || |2019. ||2025. |1<ref group=Sabor>2016.</ref> ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220118221950/https://sip.hr/] |- |20 ||Stranka jugoslavena ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |320 ||Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ||SMSH || | ||?? |2016.ili2017. ||2018. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20180213210620/http://www.smsh.hr/] |- |11 ||Stranka nezavisne demokracije ||- || | || |1990. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |241 ||Stranka običnih ljudi ||SOLJ || | || |2012. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20130116063929/http://solj.hr/] |- |231 ||Stranka penzionera ||SP || | ||umirovljenici |2011. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |- |138 ||Stranka pravične demokracije ||SPD || | || |2001. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |- |285 ||Stranka razvoja i napretka ||SRNA || | || |2015. ||2023. |''ne'' ||''ne'' |Čabar | |[https://srna.hr/] |- |39 ||Stranka Roma Hrvatske ||SRH || | ||manjine (Romi) |1991. ||2012. |''ne'' ||''ne'' | | |- |131 ||Stranka umirovljenika ||SU || | ||umirovljenici |2000. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.stranka-umirovljenika.hr/] |- |216 ||Stranka umirovljenika Hrvatske – [[Blok umirovljenici zajedno]]||SUH || | ||umirovljenici |2010. ||2020. |''ne'' ||''ne'' | | |- |420 ||Stranka umirovljenika Sjever ||SUS || | ||umirovljenici |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Sjeverna Hrvatska | |- |352 ||Stranka za narod ||SZN || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20220501222845/http://strankazanarod.com/] |- |384 ||Stranka za Zadar! ||ZZ! || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zadar | |[https://strankazazadar.hr/] |- |142 ||Stranka zajedno ||ZAJEDNO ||Stranka hrvatskih branitelja (SHB; 2001.-2013.) | ||branitelji?? |2001. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20051101224545/http://www.shb.hr/] |- |419 ||Sve se može ||SSM || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Jastrebarsko | |[https://www.svesemoze.eu/] |- |109 ||Talijanska demokratska zajednica – Unione democratica Italiana ||TDZ-UDI || | ||manjine (Talijani) |1997. ||2003. |''ne'' ||''ne'' | | |- |59 ||Transnacionalna radikalna stranka ||TRS || | || |1991. ||2001. |''ne'' ||''ne'' | | |- |144 ||Turopoljska demokratska stranka ||TDS || | || |2001. ||2005. |''ne'' ||''ne'' |Turopolje | |[https://web.archive.org/web/20040420213137/http://www.tds.hr/] |- |186 ||Turopoljska demokratska stranka ||TDS || | || |2006. ||2007.ili2010. |''ne'' ||''ne'' |Turopolje | |- |266 ||Ujedinjena stranka prava ||USP || | || |2014. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |- |319 ||[[Ujedinjeni hrvatski domoljubi]]||UHD || | || |2016.ili2017. ||2023.ili2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |302 ||Umirovljenici Slavonije i Baranje ||USIB || | ||umirovljenici |2016. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Slavonija i Baranja | |- |396 ||Umirovljenici zajedno – politička platforma ||UMIROVLJENICI ZAJEDNO || | ||umirovljenici |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |<ref>https://www.stranka-umirovljenika.hr/clanci/1495</ref> |- |264 ||Umirovljenička demokratska unija ||UDU || | ||umirovljenici |2013.ili2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20140927162531/https://udu.hr/] |- |336 ||Unija Kvarnera ||UNIJA || | || |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Kvarner | |[https://unija.hr/index.php/hr/] |- |379 ||[[Vesna Škare-Ožbolt|Vesna Škare Ožbolt]] – nezavisna lista ||VESNAŠKARE OŽBOLT-NL || | || |2021. ||2024. |''ne'' ||''ne'' | | |- |199 ||[[Hrvatska pravaška zajednica|Volim Hrvatsku]] ||VH ||Hrvatska pravaška zajednica (HPZ; 2007.-2011.) | || |2007. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20120416030238/http://www.volim-hrvatsku.hr/] |- |252 ||[[Za grad]] ||- || | || |2013. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20160207044411/http://za-grad.com/novosti/] |- |110 ||[[Zagorska demokratska stranka]] ||ZDS ||Hrvatska kajkavska stranka (2016.-2017.)<ref>https://zagorje-international.hr/2017/02/27/hrvatska-kajkavska-stranka-opet-postala-zagorska-demokratska-stranka/</ref> | || |1997. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Zagorje]] | |[http://www.zds.hr/] |- |166 ||Zagorska stranka ||ZS || | || |2004. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Zagorje | |[https://web.archive.org/web/20150508202050/https://zagorskastranka.hr/] |- |325 ||[[Zagreb je NAŠ!|Zagreb je naš!]]||- || | || |2017. ||2025. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20170803210115/zagrebjenas.hr/] |- |188 ||[[Zagrebačka nezavisna lista]]||ZNL ||Sjedinjene nezavisne liste (2006.-2011.) | || |2006. ||2014. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |[https://web.archive.org/web/20100330212459/http://www.snl.hr/] |- |205 ||Zagrebačka stranka umirovljenika ||ZSU ||Akcija hrvatskih umirovljenika (2009.-2015.) | ||umirovljenici |2009. ||2018. |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |61 ||Zajednica radnika progresista jugoslavije – Ogranak Republike Hrvatske ||- || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |406 ||Zajedno Hrvatska ||ZH || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |- |367 ||Zajedno za Murter ||ZM || | || |2020. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Murter]] | |- |397 ||Zajedno za Trogir ||- || | || |. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Trogir | |[https://zajednozatrogir.wordpress.com/] |- |383 ||Zaokret – nezavisna lista ||Zaokret || | || |2021. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.facebook.com/zaokret.org/] |- |239 ||[[Zavjet za Hrvatsku]]||ZZH || | || |2012. ||2016. |''ne'' ||''ne'' | |Prva hrvatska stranka koju su osnovali hrvatski branitelji.<ref>https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenuta-prva-politicka-stranka-hrvatskih-branitelja.html</ref> |[https://web.archive.org/web/20150816135454/http://www.zzh.hr/] |- |16 ||[[Zelena akcija Split]] ||ZAS || | ||ekologija |1990. ||1995. |''ne'' ||''ne'' |Split | |- |15 ||Zelena akcija Zagreb ||- || | ||ekologija |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |382 ||Zelena alternativa – Održivi razvoj Hrvatske ||Zelena alternativa – ORaH || | ||ekologija |2021. ||''ne'' |''ne'' ||([[Europska zelena stranka|EGP]]) | | |[https://za-orah.hr/] |- |168 ||Zelena alternativa – Stranka potrošača ||ZA – SPOT ||Stranka potrošača (SPOT; 2004.-2007.) | ||ekologija |2004. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050312214353/http://www.stranka-potrosaca.hr/] |- |175 ||[[Zelena lista]]||- ||Zeleni za Zagreb (2004ili2005.-2007.) | ||ekologija |2004.ili2005. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20080207224047/http://zelena-lista.hr/] |- |327 ||Zelena lista ||- || | ||ekologija |2017. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://www.zeleni.hr/] |- |146 ||[[Zelena ljevica Hrvatske]]||ZEL || | ||ekologija |2001. ||2006. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20050316103930/http://www.zelena-ljevica.hr/] |- |103 ||[[Zelena stranka (Hrvatska)|Zelena stranka]]||ZS || | ||ekologija |1996. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |137 ||Zelena stranka ||ZS ||Stranka nove alternative - pokret zelenih (SNA Pokret zelenih; 2001.-2007.) | ||ekologija |2001. ||2021. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20111123100815/http://www.zelenastranka.hr/] |- |33 ||Zelena stranka Rijeka ||- || | ||ekologija |1990. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Rijeka | |- |164||Zeleni demokrati ||ZD ||Zeleni 2003 ili?? Zeleni (2003.-2004.) | ||ekologija |2003. ||2010. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20041203101740/http://zeleni.info/] |- |293 ||Zeleni forum ||ZF || | ||ekologija |2015. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' | |Ukrala ime Zelenog foruma, mreže nevladinih udruga<ref>https://zelena-akcija.hr/hr/vijesti/lazna-zelena-stranka-ukrala-ime-zelenog-foruma-mreze-nevladinih-udruga</ref> |- |136 ||Zeleni Hrvatske ||ZELENI HR ||Zeleni pokret Hrvatske (2001.-2002.) | ||ekologija |2001. ||2017. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20170912072007/http://zelenihr.hr/] |- |157 ||[[Zeleni savez]]||ZELENI ||Demokratski savez zelenih (2003.-2007.)<br>Zelena stranka - Zelena alternativa (2007.-2012.) | ||ekologija |2003. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20150510141236/http://www.zelenisavez.hr/] |- |227 ||Zeleni zajedno ||- || | ||ekologija |2011. ||2014. |''ne'' ||''ne'' | | |[https://web.archive.org/web/20141223071135/http://www.zelenizajedno.hr/] |- |141 ||Zeleni – Stranka novog doba ||ZELENI-SND || | ||ekologija |2001. ||2005. |''ne'' ||''ne'' | | |- |278 ||Zelinski laburisti – stranka Prigorja ||ZL || | || |2014. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |[[Prigorje]] | |- |212 ||[[Željko Kerum]] – [[Hrvatska građanska stranka]]||HGS ||Hrvatska građanska stranka (2009.-2015.) | || |2009. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2011.</ref> ||''ne'' | | |[https://hgs.com.hr/] |- | ||Ženska lista Medveščak || || | || |. ||''da'' |''ne'' ||''ne'' |Zagreb | |- |360 ||Župska stranka ||ŽUPKA || | || |2019. ||''ne'' |''ne'' ||''ne'' |Dubrovačko-neretvanska županija | |[https://www.zupka.org/] |- class="sortbottom" | colspan="13" |Izvori: [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke Registar političkih stranaka Republike Hrvatske], [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/2793/42063/hidra.srce.hr/arhiva/18/437/www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf Publikacija HIDRA-e - Političke stranke u Republici Hrvatskoj] |} ===Ulazak u Sabor === {{reflist|group=Sabor}} ===Ulazak u EU parlament === {{reflist|group=EU}} == Popis političkih koalicija == ''One koje su si same nadjenule ime ili kojima su novinari nadjenuli ime. Često koalicije nemaju poseban naziv, već se samo nabroje stranke sastavnice, "Stranka1–Stranka2–...".'' {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !rowspan="2"|Koalicija (kratica) !rowspan="2"|{{Tooltip|L/C/D/S|Lijeva/Centar/Desna/Sinkretiziran}}<!-- Sinkretiziran - članak 9. saziva HS-a --> !rowspan="2"|{{Tooltip|Osn.|Osnovana}} !rowspan="2"|{{Tooltip|Rasp.|Raspuštena}} !rowspan="2"|Lokalni /<br>{{Tooltip|Parlam.|Parlamentarni}} /<br>{{nowrap|EU-{{Tooltip|parlam.|parlamentarni}}}}<br>izbori !rowspan="2" data-sort-type=number|Ulazak<br>u<br>Sabor !rowspan="2" data-sort-type=number|Ulazak<br>u<br>{{nowrap|EU {{Tooltip|parlam.|parlament}}}} !colspan="2"|Stranke & {{Tooltip|Nezavisne liste|one koje NISU registrirane kao stranka}} & Udruge<br>(sve koje su bile u koaliciji)<!-- stranke povremeno istupaju iz koalicija --> !rowspan="2" class="unsortable" |Napomena !rowspan="2" class="unsortable" |URL |- !style="height:12px;"| !!class="unsortable"| <!-- |[[]] || ||. || | || || | || | | |- --> |- |[[Amsterdamska koalicija]] || ||. || |EU-parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Biraj odgovorno]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||Demokrati, Laburisti, ListaRI, ZELENI<ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/demokrati-i-laburisti-skupa-na-izbore-1404473</ref> | |[https://web.archive.org/web/20210516235120/https://birajodgovorno.hr/] |- |[[Desna liga]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||NHR, HSP, GO | | |- |[[Domoljubna koalicija]] || ||2015. ||2016.<ref>https://emedjimurje.net.hr/vijesti/politika/115797/zaokret-u-hdz-u-napusta-se-koncept-domoljubne-koalicije/</ref> |parlam. ||''da'' || |8 ||HDZ, HSP AS, HSLS, HSS, HRAST, HDS, BUZ, ZDS | |[https://web.archive.org/web/20151003204722/http://domoljubna.hr/] |- |[[Domovinska koalicija]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |5 ||HSP-AS, HKDU, USP, DESNO, HDS<ref>https://transparency.hr/hr/novost/koalicije-stranaka-za-prijevremene-parlamentarne-izbore-522/</ref> | | |- |[[Dosta pljačke]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |HDZ i partneri || ||2011. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Hrvatska raste]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |5 ||SDP, HNS, AHSS, ZS, Laburisti | |[https://web.archive.org/web/20160120010815/https://hrvatskaraste.org/] |- |[[Hrvatski demokratski blok]] (HDB) || ||. || |parlam. ||''da'' || | || | | |- |[[Hrvatski regionalni blok]] (HRB) || ||. || | ||''da'' || |6 ||PGS, DA, HDD, IDF, SBHS, ZDS<ref>https://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/2793/42063/hidra.srce.hr/arhiva/18/437/www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf</ref> | | |- |[[Hrvatski suverenisti (koalicija)|Hrvatski suverenisti]] || ||2019. ||2019. |EU-parlam. ||''da'' || |6 ||HRAST, HKS, HSP AS, UHD, Istina o Istanbulskoj, Hrvatski bedem | | |- |Jedina opcija || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||ŽZ, PH, AM, ABECEDA, Udruga Franak(?)<ref>https://www.nsz.hr/novosti-i-obavijesti/sindikalne-vijesti-i-socijalno-partnerstvo/konzultacije-s-koalicijom-jedina-opcija/</ref><ref>https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2016/7/27/hrvatska-formirana-nova-stranacka-koalicija</ref> | | |- |[[Jedino Hrvatska]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |Koalicija centra || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||SIP, Pametno, Fokus<ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/koalicija-centra-predala-liste-dalija-oreskovic-nositeljica-prve-izborne-jedinice/2190950.aspx</ref><ref>https://www.jutarnji.hr/izbori/vijesti/koalicija-centra-slavoniju-vidimo-kao-jednu-regiju-ujedinjenu-i-snaznu-15003794</ref><ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/koalicija-centra-bori-se-za-ulazak-u-sabor-dalija-oreskovic-prica-o-tome-sto-ih-je-spojilo-i-kamo-ce-dalje/</ref> | | |- |Koalicija ljevice || ||2007. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Koalicija narodnog sporazuma]] (KNS) || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |Koalicija rada i solidarnosti || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |14 ||BM365, NV, ID - DI, DPS, DSŽ, HES, HRS, MS, NSH, SU, UDU, EKO Savez, ZS, ZELENI<ref>https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/parlamentarni-izbori-2015-milan-bandic-365-i-koalicija-rada-i-solidarnosti---415523.html</ref><ref>https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/predstavljen-program-koalicije-rada-solidarnosti-845712/</ref> | | |- |Koalicija za narod || ||2013. || |lokalni || — || |3 ||HSP AS, NL Milana Bitunjca, BUZ<ref>https://www.novagra.hr/koalicija-hsp-as-nezavisna-lista-i-buz-2/</ref> | | |- |Koalicija za premijera || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||BM365, NS-R, HSS SR, BUZ | | |- |[[Kukuriku koalicija]] || ||2011. || |parlam. ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20111204203446/http://www.kukuriku.org/] |- |[[Narodna koalicija]] || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||SDP, HNS, HSS, HSU | |[https://web.archive.org/web/20170106211443/https://narodnakoalicija.hr/] |- |[[Naša Hrvatska]] || ||. || | ||''ne'' || | || | | |- |Nema prodaje || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||NLSP, SH, ORAH, PZ | | |- |Odgovor sjevera i juga || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||Akcija za promjene, Agrarna stranka, Nezavisna platforma Sjever<ref>https://www.nacional.hr/marko-jelic-mi-u-akciji-za-promjene-inzistiramo-da-narod-bira-glavnog-drzavnog-odvjetnika-i-ustavne-suce-na-izborima/</ref><ref>https://www.index.hr/vijesti/clanak/koalicija-odgovor-sjevera-i-juga-predstavila-svoj-program/2551660.aspx</ref> | | |- |Pomak || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |4 ||HSP, HČSP, OS, ABH<ref>https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/koalicija-pomak-trazi-ocjenu-ustavnosti-programskih-pravila-hrt-a-o-pracenju-izbora-27317</ref><ref>https://www.ferata.hr/koalicija-pomak-nama-je-na-prvom-mjestu-domovina-a-ostalima-imovina/</ref> | | |- |Pravo na svoje || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||IDS, PGS, ListaRI<ref>https://pgs.hr/koalicija-ids-pgs-ri-otvorila-stand-na-korzu-uz-potporu-nezavisnih-kulturnjaka/</ref><ref>https://www.arhiva.ids-ddi.com/vijesti/aktualno/2809/koalicija-ids-pgs-predstavila-programsku-turneju-pravo-na-svoje/index.html</ref> | |[https://web.archive.org/web/20151030222812/https://pravonasvoje.org/] |- |[[Restart koalicija]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || | ||<ref>https://istrain.hr/politika/vijesti/239351/ids-i-pgs-i-sluzbeno-se-pridruzili-restart-koaliciji-okupili-smo-se-s-ciljem-da-zaustavimo-val-nacionalizma-i-mrznju/vijest</ref> | | |- |[[Rijeke pravde (koalicija)|Rijeke pravde]] || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Savez za Hrvatsku]] || ||. || |parlam. ||''ne'' || | || | | |- |[[Savez za Hrvatsku (2014.)]] || ||2014. || |parlam. i EU-parlam. ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20141218001411/http://savezzahrvatsku.hr/] |- |Slobodno || ||. || |lokalni || — || |3 ||SDP, Srđ je Grad, Možemo!<ref>https://www.srdjegrad.hr/sdp-i-srd-je-grad-mozemo-izlaze-zajedno-na-izbore-u-dubrovniku-u-koaliciji-slobodno/</ref><ref>https://www.dubrovniknet.hr/koalicija-slobodno-predstavila-program-i-listu-za-pet-godina-kvaliteta-zivota-bit-ce-glavni-pokazatelj-uspjesnosti-gradskih-politika/</ref> | |[https://www.slobodno.hr/] |- |Spremni || ||2015. || |parlam. || || |3 ||HKS, HSP, OS<ref>https://lat.sputnikportal.rs/20151011/Spremni-koalicija-asocijacija-antisrpski-1100210386.html</ref><ref>https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/koalicija-spremni-decentralizirajmo-hrvatsku-3693364</ref> | | |- |[[Udružena ljevica (koalicija)|Udružena ljevica]] || ||. || | ||''ne'' || | || | |[https://web.archive.org/web/20070119234639/http://www.udruzenaljevica.com/] |- |[[Uspješna Hrvatska]] || ||2015. || |parlam. ||''ne'' || |2 ||NH-PSIJ, NS-R<ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ivo-josipovic-i-radimir-cacic-potpisali-koalicijski-sporazum-za-parlamentarne-izbore-zvat-ce-se-uspjesna-hrvatska/</ref> | | |- |Vukovarska koalicija || ||. || | ||''ne'' || | ||DOMiNO, Hrvatski suverenisti, Jedino Hrvatska, Blok za Hrvatsku, HSP<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/domino-okuplja-novu-desnu-politicku-platformu-12461969</ref><ref>https://www.nacional.hr/u-vukovaru-cetiri-desne-stranke-potpisale-suradnju-bez-nas-nece-biti-moguce-sastaviti-vladu/</ref><ref>https://www.nacional.hr/desna-platforma-radic-najavio-okupljanje-slicnih-stranaka-jedino-tako-cemo-odgovoriti-na-izazove/</ref> | | |- |Za bolju Hrvatsku || ||2023. || |parlam. i EU-parlam. ||''ne'' || | ||IDS, Fokus(?), Reformisti, PGS, SDP, RF, SIP, GLAS, HSS, CENTAR<ref>https://istarski.hr/node/95983-koalicija-za-bolju-hrvatsku-zna-kako-podici-kvalitetu-zivota-gradjana-to-smo-vec-pokazali</ref><ref>https://regionalni.hr/koalicija-za-bolju-hrvatsku-buduca-hrvatska-vlada-nece-moci-biti-sastavljena-bez-nas/</ref><ref>https://www.istra24.hr/politika-i-drustvo/ids-pgs-fokus-i-reformisti-potpisali-koalicijski-sporazum-za-zajednicki-izlazak-na-parlamentarne-i-europske-izbore</ref><ref>https://euractiv.hr/politika/a6768/SDP-i-9-stranaka-ljevice-i-centra-stvorilo-koaliciju-Za-bolju-Hrvatsku.html</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/ids-pgs-fokus-i-reformisti-u-koaliciji-mogli-bismo-osvojiti-i-dvocifren-broj-mandata/</ref><ref>https://istrain.hr/politika/vijesti/196555/zajednicka-koalicija-ljevice-i-centra-koja-je-pozicija-ids-a-ako-na-izbore-u-8-izbornoj-jedinici-nece-zajedno-sa-sdp-om/vijest</ref><ref>https://evarazdin.hr/politika/foto-potpisana-koalicija-izmedu-fokusa-istarskog-demokratskog-sabora-narodne-stranke-reformista-i-primorsko-goranskog-saveza-406895/</ref> UK(?), ISU-PIP(?), Socijaldemokrati(?), Demokrati(?), Laburisti(?)<ref>https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/predstavljena-koalicija-pgs-a-ids-a-uk-a-reformista-i-isu-a-za-7-jedinicu-20240404</ref><ref>https://istrain.hr/index/politika-arhiva/51028-ids-potpisao-koaliciju-s-jos-pet-stranaka-za-viii-izbornu-jedinicu</ref><ref>https://n1info.hr/vijesti/ids-objavio-s-kim-ce-ici-u-koaliciju/</ref><ref>https://riportal.net.hr/rijeka/s-pgs-om-i-ids-om-na-parlamentarne-izbore-ide-i-unija-kvarnera/446117/</ref><ref>https://ids-ddi.com/2024/03/28/predsjednik-ids-a-dalibor-paus-predao-listu-koalicije-za-parlamentarne-izbore-idemo-naprijed-svojim-putem-per-la-nostra-gente/</ref><ref>https://tris.com.hr/2024/03/sdp-ova-koalicija-se-osipa-nakon-radnicke-fronte-iz-koalicije-otisli-fokus-i-ids/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/oporbena-koalicija-za-bolju-hrvatsku-povecala-se-za-jos-sest-stranaka-zele-srusiti-hdz-s-vlasti-0/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/prve-pukotine-u-novoj-koaliciji-kako-bismo-prevladali-animozitete-ne-idemo-s-sdp-om-0/</ref><ref>https://www.dnevno.hr/7dnevno/idu-u-borbu-protiv-hdz-a-sprema-li-se-siroka-koalicija-na-ljevici-ovo-je-plan-oporbe-za-nadolazece-izbore-0/</ref> | | |- |Za domovinu || ||2024. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||HSP, HDSS, HRB<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/hrvatska-stranka-prava-hrvatsko-bilo-i-hrvatska-demokratska-seljacka-stranka-predale-liste-11440350</ref> | | |- |Za građansku i modernu Hrvatsku || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |2 ||Pametno, Za grad<ref>https://www.pametno.org/vijesti/pametno-i-za-grad-u-svim-izbornim-jedinicama</ref> |Na stranicama izbora na engl. wiki koalicija se naziva "Zaokreni Hrvatsku", ali za sada nema izvora koji to potvrđuju. | |- |Za još jaču Istru || ||2016. || |parlam. ||''ne'' || |3 ||IDS, PGS, ListaRI<ref>https://poduckun.net/koalicija-ids-pgs-ri-dobila-podrsku-istarske-stranke-umirovljenika</ref><ref>https://www.hina.hr/OTS/9297771</ref><ref>https://net.hr/danas/vijesti/koalicija-za-jos-jacu-istru-predstavila-program-hrvatskoj-treba-decentralizacija-a-istra-treba-sama-raspolagati-svojim-resursima-70bee2a8-8e6e-11ec-a1ca-0242ac120016</ref> | | |- |Za Rijeku i županiju koje rastu || ||. || |lokalni || — || |6 ||SDP, PGS, IDS, HSS, SDSS, ListaRI<ref>https://www.teklic.hr/aktualno/aktualno-hrvatska/koalicija-predala-liste-i-kandidature-za-rijeku-i-zupaniju-koje-rastu/301249/</ref><ref>https://riportal.net.hr/rijeka/sdp-u-rijeci-sklopio-koaliciju-s-pgs-om-ids-om-hss-om-sdss-om-i-listom-za-rijeku/493170/</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/sdp-u-rijeci-i-pgz-u-aktivirao-veliku-koaliciju-stranaka-za-podrsku-ivici-lukanovicu-i-sandri-krpan-gl/</ref><ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/koalicija-lijevog-centra-i-regionalnih-stranaka-za-rijeku-i-pgz-12113289</ref> | | |- |[[Zadarski blok]] || ||. || |lokalni || — || | || | |[https://web.archive.org/web/20181219230424/https://zadarskiblok.info/] |- |Zagreb – grad za sve generacije || ||. || |lokalni || — || | ||HOĆEMO, Pokret za modernu Hrvatsku<ref>https://www.tjedno.hr/koalicija-hocemo-pravedno-i-pokreta-za-modernu-hrvatsku/</ref> | | |- |[[Zagreb United]] || ||. || |lokalni || — || |10 ||NL Servus Zagreb, NL Dine Dogan, NL Renato Petek, HSLS, HNS, Fokus, Socijaldemokrati, HSS braće Radić, NL Trpimira Goluže, NL Ujedinjena Dubrava | | |- |Zajedno za Zagorje || ||2025. || |lokalni || — || |2 ||ZDS, ZS<ref>https://radio-stubica.hr/zds-i-zs-potpisali-koaliciju-zajedno-za-zagorje-u-zaboku-zajednicki-kandidat-za-gradonacelnika/</ref> | | |- |[[Zeleno-lijeva koalicija]] || ||2020. || |parlam. ||''ne'' || | ||<ref>https://www.portalnovosti.com/zeleno-lijeva-koalicija-zajedno-na-izborima-u-zagrebu/</ref> | | |} == Političke udruge građana == * [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|Documenta]] * [[Gong (udruga)|Gong]] * Hoćemo! * [[Ladonja (politička građanska udruga)|Ladonja]] * Liberal.hr * [[Lista Velog Mista]] * [[Udruga David]] * [[Udruga Franak]] * Udruga nezavisnih gradonačelnika i načelnika<ref>https://www.tounj.hr/osnovana-udruga-nezavisnih-gradonacelnika-vjecnika-nacelnika-za-rh-u-opcini-tounj-30-09-2017-god-u-lovackom-domu-srnjak-tounj/</ref><ref>https://www.nacional.hr/udruga-nezavisnih-gradonacelnika-i-nacelnika-nije-konkurencija-mostu/</ref><ref>https://www.telegram.hr/politika-kriminal/zadnjih-dana-prica-se-o-udruzi-nezavisnih-novom-projektu-nekadasnjeg-stratega-mosta-izvukli-smo-tko-su-zapravo-oni-i-sto-zele/</ref><ref> https://www.jutarnji.hr/naslovnica/sto-zeli-relkovic-s-udrugom-nezavisnih-7101849</ref><ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/postali-su-nezavisni-jer-su-pobijedili-hdz-jesu-li-realniji-most-1229491</ref><ref> https://www.vecernji.hr/vijesti/nezavisni-kod-plenkovica-udar-na-most-1229504</ref> * Udruga "Okupljanje za Hrvatsku" * Udruga Studio B * Udruga “U ime obitelji” == Povezani članci == * [[Politička stranka]] * [[Hrvatski politički sustav]] *[[Izbori u Republici Hrvatskoj]] == Literatura == * Horvat, Danica <small>(gl. ur.)</small>, ''Političke stranke u Republici Hrvatskoj'', 13/2009., Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, listopad 2009., [http://hidra.srce.hr/arhiva/18/5093/polstranke2009.pdf str. 205–207.,] {{pdf}} {{ISSN|1334-0247}} * Erceg, Neda; Pekorari, Renata <small>(ur.)</small>, ''<u>Političke stranke u Republici Hrvatskoj : od 1995. do 1999. godine</u>'', Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 1999., str. 56–59., {{ISBN|953-6430-06-1}}. * Milardović, Anđelko. ''Političke stranke u Republici Hrvatskoj : politologija stranaka, programi političkih stranaka'', 1. izd., Pan liber, Osijek – Zagreb – Split, 1997., {{ISBN|953-6285-18-5}}. == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== *[https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije – Registar političkih stranaka Republike Hrvatske] *[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka Središnji katalog službenih dokumenata RH - Adresar političkih stranaka] *[https://p-data.gov.hr/ckan/dataset/imenik-politickih-stranaka/resource/c35c8056-ad16-49cb-b936-51a6003bc0bf Portal otvorenih podataka - Imenik političkih stranaka] *[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/sredisnji-katalog/dokumenti-i-publikacije/detalji?searchTerm=filterfi%255B11822%255D%3D273926&id=2768869&st=1 Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija (HIDRA) – Političke stranke] **[https://dizbi.hazu.hr/?pr=i&id=261475 DiZbi.HAZU] *[https://www.revizija.hr/politicke-stranke-1168/1168 Državni ured za reviziju – Političke stranke] *[https://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-polit.html#hr Zastave političkih stranaka] * [https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/6/18/stranke-cudnih-imena-i-prezimena Stranke čudnih imena i prezimena, AlJazeera.net] * [https://dugoselo.info/dugoselo/politi%C4%8Dke-stranke-u-ruhu-nezavisnih-lista-igra-imena-i-prezimena Političke stranke u ruhu nezavisnih lista: Igra imena i prezimena, DugoSelo.info] {{Hrvatska}} [[Kategorija:Hrvatske političke stranke|#]] [[Kategorija:Politički popisi|Stranke, Hrvatska]] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Političke stranke]] mvap35uueb5ydopcsde6ofc9hhonzbm 0 12643 7430824 7430359 2026-04-16T11:47:24Z Panasko 203327 7430824 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{Etnička grupa | ime =Romi | slika =[[Datoteka:Hungarian Gypsy Mother and Child NGM-v31-p563.jpg|220px]] | opis slike =Romkinja s djetetom, [[Mađarska]] | populacija = Prema procjenama između 5 i 10 milijuna, ili 1.500.000 prema drugim procjenama.<br>U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] 16.975 – popis<ref name="DZSRH_Popis2011">{{cite web |url=https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html |title=STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI – DETALJNA KLASIFIKACIJA – POPIS 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske |accessdate=23. lipnja 2015.}}</ref> Procjena Vlade RH 30.000-40.000<ref name="Ured_za_ljudska_prava_i_prava_manjina">{{cite web |url=https://pravamanjina.gov.hr/nacionalne-manjine/ostvarivanje-prava-romske-nacionalne-manjine/nacionalni-program-za-rome/socijalna-skrb/394 |title=NACIONALNI PROGRAM ZA ROME – SOCIJALNA SKRB |publisher=Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina |accessdate=11. svibnja 2018.}}</ref> | regije = Najbrojniji su (s više od pola milijuna njih) u Mađarskoj, Bugarskoj, nekadašnjoj Jugoslaviji, itd. (vidi podnaslov Populacija) | regija1 = | pop1 = | ref1 = | regija2 = | pop2 = | ref2 = ... | regija31 = | pop31 = | ref31 = | jezik = Većinom romski jezik različitih varijanti, iako neki, primjerice, govore samo [[Vlaški jezik|vlaški]] ili jezik svoje okoline | vjera = | srodne = }} '''Romi''' ([[romski jezik|romski]]: रोमानी, ''Rom'', ''Rrom'' ili ''Rroma'') tradicijski su [[nomadi|nomadski]] narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije. Njihov jezik, romski, svrstava se u [[Indoiranski jezici|indoiransku jezičnu porodicu]]. Vjeruje se da je selidba Roma iz [[Azija|Azije]] započela oko 13. stoljeća. U [[Zapadna Europa|zapadnu Europu]] dolaze u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], da bi se u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] proširili [[Europa|cijelom Europom]], a zatim na područje [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] dolaze kasnih 1800-ih godina. Roma je diljem svijeta pred kraj [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bilo između deset i dvanaest milijuna. Dijele se na tri glavne etničke zajednice: [[Gitani]] (''Gitanes''), [[Kalderaši]] (''Kalderash'') i [[Manuši]] (''Manush''). U vjerskom pogledu Romi su raznoliki; pripadnici su [[Pravoslavci|pravoslavnih kršćana]], [[musliman]]a, [[katolik]]a, ali i drugih religija. [[Svjetski dan Roma]] obilježava se [[8. travnja]] počevši od [[1971.]] godine, a prvi put se proslavio u [[London]]u. Njihova himna je »[[Đelem, đelem]]« (dosl. »Idem, idem«). == Ime == Pogrdni naziv za Rome (''rom'' ili ''manuš'' = čovjek) je '''Cigani''' (ponekad i [[umanjenica]] »Cigići«). Taj je naziv podrijetlom iz grčkoga ''Athinganos'', a otuda ulazi u europske jezike u raznim oblicima.{{Nedostaje izvor}} [[Nijemci]] su iskovali ime ''Zigeuner'' [cigojner]; [[Mađarski jezik|mađarski]]: ''Cigány''; [[Litavski jezik|litavski]]: ''Cigonas''; [[Talijanski jezik|talijanski]] ''Zingaro''; arbanaški: ''Cingi''. Podrijetlo ciganskoga imena tražilo se i kod indijskoga plemena [[Čangar]], gdje bi možda mogla biti i njihova prapostojbina. Romi sebe na svom jeziku nazivaju Romima, dok ih pripadnici drugih naroda vrlo često, iz poruge, nazivaju Ciganima. Sami Romi nikada nisu koristili taj naziv za svoj narod.{{Nedostaje izvor}} Ne postoji nikakva veza između imena Roma i [[Rumunjska|Rumunjske]] (''Romania''), međutim, Rumunjska je treća država po broju Roma, nakon Indije (5 794 000<ref>Banjara, ''Hindu of India''. Joshua Project. Pristupljeno 3. listopada 2007.</ref>) i [[Turska|Turske]] (3 000 000-5 000 000<ref>''Lambanis or Gypsies''. Kamat. Pristupljeno 3. listopada 2007.</ref>). U Rumunjskoj ima otprilike 700 000 – 2 500 000 Roma.<ref>Procjena iz: ''Reaching the Romanlar—A Feasibility Study Report (International Romani Studies Network)'', Istanbul: 2006, str. 13. Vidjeti i: ''Turkey: A Minority Policy of Systematic Negation (IHF report) and SERİN, Ayten (08-05-2005). AB ülkeleriyle ortak bir noktamız daha ÇİNGENELER''. Hürriyet. Pristupljeno 23. rujna 2006.</ref> Postoji još nekoliko naziva za ovaj narod, a razlog je taj što se mislilo kako su Cigani porijeklom iz [[Egipat|Egipta]], otuda [[Španjolski jezik|španjolski]] naziv ''Gitanos'' i engleski ''Gypsies'', i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]] razvio se naziv ''Jeđupi'' ili ''Jeđupci'', pa naziv ''Đupci'' u [[Makedonija|Makedoniji]]. Kod Turaka Osmanlija i [[Arapi|Arapa]], isto prema Egiptu, nastao je naziv Fir'aun kawmy (»faraonov narod«), on se u [[Mađarska|Mađarskoj]] pretvorio u 'pharao nepe', a preko [[Turci|Turaka]] je u [[Bosna|Bosnu]] ušao kao Firauni, otuda i hipokoristik firko. Francuzi su nadalje za njih napravili i naziv ''Bohémiens'' (od [[Bohemija]], [[Češka]]). Cigane ili Rome poznaju i [[Skandinavija|skandinavski]] narodi koji ih prozvaše Tatern i Heiden (=pogani'). == [[Povijest]] Roma == {{glavni|Povijest Roma}} [[Datoteka:Romany children.jpg|mini|317px|lijevo|Romska djeca iz [[Češka|Češke]]]] Romi su tradicionalno [[nomadi|nomadski]] narod. Vjeruje se da su napustili [[Indija|Indiju]] oko [[1000.]] godine i da su prošli kroz zemlje koje su danas obuhvaćene granicama [[Afganistan]]a, [[Iran]]a, [[Jemen]]a, i [[Turska|Turske]]. Dio Roma i danas živi na istoku, čak i u Iranu, uključujući i neke koji su se selili u Europu i potom se vratili. Početkom 14. stoljeća, Romi dolaze na [[Balkan]], a početkom 16. stoljeća se sele sve do [[Škotska|Škotske]] i [[Švedska|Švedske]]. Neki Romi su se selili prema jugu kroz [[Sirija|Siriju]] k [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]], dolazeći u Europu preko [[Gibraltar]]a. Oba ogranka [[migracija|migracije]] su se srela u današnjoj [[Francuska|Francuskoj]]. Ljudi slični Romima i danas žive u Indiji, a najvjerojatnije potječu iz indijske pustinjske države [[Radžastan]] (Rajasthan). Uzroci seobe Roma su jedna od najvećih zagonetki u [[povijest]]i. Postoji teorija da su Romi podrijetla iz niske društvene rase [[hinduizam|hinduističkih]] ljudi bili regrutirani i kao takvi su poslani na zapad kako bi se suprotstavili [[islam]]skoj vojnoj ekspanziji. Prema drugoj teoriji, Romi su potomci zarobljenika uzetih u roblje od strane muslimanskih osvajača sjeverne Indije i vremenom su razvili posebnu kulturu u zemlji svog zatočeništva. Zabilježeno je da je Mahmud od Gaznija uzeo pola milijuna zarobljenika tijekom tursko-perzijske invazije na [[Sind]] i [[Pendžab]] u Indiji. Zašto se Romi nisu vratili u Indiju, birajući umjesto toga da putuju na zapad u zemlje Europe, je enigma koja može biti povezana s vojnom službom pod muslimanima. Useljavanje Roma u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] je počelo u kolonijalna vremena u malim grupama na području Virginije i Francuske Louisiane. Veće useljavanje je počelo poslije [[1860.]] godine, s dolaskom grupa Romnišala iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Najveći broj romskih doseljenika je došao početkom dvadesetog stoljeća, uglavnom preko vlaških grupa i Kalderaša. Ove dvije grupe se često ne povezuju jedna s drugom. Veliki broj Roma se također naselio u Srednjoj Americi. Studije o genetskom podrijetlu bugarskih, baltičkih i vlaških Roma ukazuju da oko 50 % proučenih Y [[kromosom]]a i mitohondrijske [[DNK]] pripadaju muškoj haplo grupi H (ha) i ženskoj haplo grupi M (em), haplo grupama koje su široko rasprostranjene širom [[Južna Azija|Južne]] i [[Srednja Azija|središnje Azije]]. Muška haplo grupa R1a1 je rijetka među Romima, ali je ima oko 50% u muškim Y kromosomima u sjevernoj Indiji i [[Pakistan]]u.{{Nedostaje izvor}} == Odbacivanje == Zbog njihovog nomadskog načina života, oduvijek je postojalo međusobno nepovjerenje između Roma i njihovih sjedilačkih susjeda. Za njih se vjerovalo, i još uvijek se vjeruje, da su prosjaci, lopovi, otmičari, neprilagodljivi za sjedilački život i posao. Zbog svega toga bili su izlagani progonima. Romi su ponekad u svoje redove prihvaćali i društvene otpadnike. U razdoblju prosvjetiteljstva [[Španjolska]] je pokušala promijeniti otpadnički status Roma zabranom upotrebe riječi ''hitano'' i asimilacijom Roma u društvo, primoravajući ih da se odreknu svog jezika i načina života. Taj pokušaj je bio neuspješan. [[Datoteka:Roma flag.svg|mini|230px|Zastava Roma]] Tamo gdje je to bilo moguće Romi su nastavili sa svojim nomadskim životom, ali u mnogim slučajevima, pogotovo u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]], oni žive sjedilačkim životom u gotovo nepodnošljivim životnim uvjetima. I dan danas postoje sukobi između Roma i sjedilačkog stanovništva koje živi oko njih. Uobičajene žalbe su da Romi kradu i da žive od socijalne pomoći. == Komunizam == Mnoge zemlje članice bivšeg Istočnog bloka i bivše Jugoslavije imali su znatnu romsku populaciju. Nivo integracije Roma u društvo je i dalje bio ograničen. Romi su se nalazili uglavnom na marginama društva, živeći u naseljima koja podsjećaju na geta. Samo mali broj romske [[Djeca|djece]] završilo bi srednju školu. Romi su se uglavnom osjećali odbačenima od države i društva, što je stvaralo dalje prepreke njihovoj integraciji. Za vrijeme komunizma, Romi su bili predmet asimilacijskih pritisaka (na primjer, službena upotreba romskog jezika je bila zabranjena), ali je njihova socijalna situacija bila relativno dobra. U sistemima planske ekonomije oni su uglavnom bili zaposleni kao nekvalificirana radna snaga, ali je takav posao zbog komunističke ideologije bio relativno dobro plaćen. Situacija se promijenila poslije raspada Sovjetskog Saveza i raspada komunizma u Istočnoj Europi. Romi od tada imaju problema da nađu posao na standardnom tržištu rada uglavnom zbog relativno niskog nivoa obrazovanja, niskih kvalifikacija, ali i predrasuda poslodavaca. Citat iz The Guardiana ([[8. siječnja]] [[2003.]]): "U [[Češka|Češkoj Republici]], 75% romske djece obrazuje se u školama za osobe s teškoćama u učenju i 70% Roma je nezaposleno (u usporedbi s nacionalnim prosjekom od 9%). U [[Mađarska|Mađarskoj]], 44% romske djece pohađa specijalne (posebne) škole, dok je 74% muškaraca i 83% žena nezaposleno. U [[Slovačka|Slovačkoj]], 28 puta je veća vjerojatnost da će romska djeca biti poslana da idu u specijalne škole, nego neromska djeca; nezaposlenost se kreće oko 80%." U nekim zemljama, dio problema također ovisi i o socijalnoj pomoći. Za neke romske obitelji je isplativije da žive od socijalne pomoći nego od loše plaćenih poslova. To stvara mnogo novih problema: gnjev protiv Roma, uvjete za razvoj kriminala i izuzetnu osjetljivost na promjene u socijalnom osiguranju. Dobar primjer za to posljednje je [[Slovačka]] gdje je smanjenje visine iznosa socijalnog osiguranja (obitelj dobiva nadoknadu samo za prva tri djeteta) dovelo do građanskih nemira u nekim romskim selima. [[Datoteka:Spiezer Schilling 749.jpg|mini|238px|lijevo|Nekadašnji Romi u [[Švicarska|Švicarskoj]], 15. stoljeće]] U većini zemalja [[Europska unija|Europske unije]] Romi mogu dobiti priliku da vode normalne živote. Neke romske obitelji se bolje integriraju u veće zajednice izbjegavajući da imaju neobično mnogo djece, tako da ne žive od socijalne pomoći. Ipak, ''oči neromskog svijeta vide samo Rome koji iz raznoraznih razloga još uvijek žive po kartonskim kolibicama i koji prose po ulicama, stvarajući tako lošu sliku o svim ostalim Romima''. Lokalne vlasti pokušavaju pomoći takvim ljudima poboljšavajući infrastrukturu u njihovim naseljima i pomažući ih novčano, ali ta pomoć je uglavnom površna i nedovoljna. U lipnju 2004. godine, Livija Jaroka je postala drugi, a za sada i jedini, Rom koji je član [[Europski parlament|Europskog parlamenta]], pošto se nalazila na izbornoj listi mađarske desničarske, Fides partije, u vrijeme kada je Mađarska pristupala Europskoj uniji. Huan de Dios Ramirez Eredia, iz Španjolske, je bio prvi Rom član Europskog parlamenta. == Običaji Roma == Romi su narod bez domovine i vlastite političke organizacije. Kod njih nema ni tradicije o državi ni nacionalizma. Međusobno su veoma složni i nikada nisu vodili osvajački rat. Oni su lutajući narod indijskog porijekla raspršen širom svijeta, pretežno u Europi. Tradicionalni Romi posebno cijene proširenu obitelj. Nevinost je ključna za neudatu ženu. I muškarci i žene se često vjenčavaju kao veoma mladi, obično, u prosjeku, imaju između 15 i 25 godina. Međutim, u vezi s romskim običajima oko vjenčanja postoje i izvjesne kontroverze, naročito one koje se tiču odvođenja u ropstvo. [[2003.]] godine je Tortica, jedan od mnogobrojnih romskih plemenskih kraljeva, zabranio svojim podanicima da vjenčaju djecu prije nego što ona odrastu. Zajednice Roma biraju svoga ''kneza'' koji pred vlastima zastupa svoje ''pleme''. On se lijepo oblači, a simbol njegove časti je kneževska sjekirica na štapu. Knez je odgovoran za postupke svoje vlastite zajednice i stoga poznaje svaku obitelj. Uz njega se nalazi i ''ciganska majka'' koja čuva i gaji ''ciganske'' običaje i daje savjete. Nju se veoma poštuje. Od mjesta do mjesta, romska obitelj može biti patrijarhalna ili matrijarhalna. Značajno im je svima da se žene veoma mladi, a na vjenčanju je prisutan i ''ciganski knez''. Obitelji su im velike, s mnogo djece. Religija Roma je [[magija]], a u pravilu prihvaćaju vjeru zemlje u kojoj žive, tako su u Grčkoj pravoslavne vjere a u Turskoj muslimanske. Kod njih se očuvalo vjerovanje u dobre i zle duhove i u uroke. U mjesecu svibnju dolaze na hodočašće grupe Roma katolika i sakupljaju se na jugu Francuske u gradu [[Saintes-Maries-de-la-Mer]]. [[Datoteka:Khamoro Roma Festival 2007 Prague.jpg|mini|290px|Romske plesačice na Svjetskom romskom festivalu u [[Prag]]u]] Romi su skloni glazbi i u mnogim su zemljama poznati kao profesionalni glazbenici. Njihovi orkestri sviraju pod vodstvom 'primaš'-a, koji improvizira melodije dodajući ih iznova, orkestar ga prati. Glazbala kojima se služe su prvenstveno violina, pa violončelo, kontrabas i cimbala. Veoma su po ovoj glazbi poznati Romi u Mađarskoj. == Jezik == [[Romski jezik|Jezik Roma]] (romski: ''e Romani chib'', ''e Romani ćhib'' ili ''e Romani čhib'') pripada [[Indoarijski jezici|indoarijskoj grani]] jezika u koji je ipak tijekom njihovog skitalačkog i selilačkog života prodro golem broj stranih riječi, pa je najveću promjenu doživio sam [[Leksem|rječnik]]. Jezik im većinom ima iste glasove kao hrvatski, osim nekih grlenih glasova, postoje dva roda (muški i ženski), a imenica ima osam [[padež]]a. Posuđenice iz drugih jezika imaju posebnu deklinaciju; glagola ima tri vrste. Većina Roma govori neku od varijanti romskog jezika. Analiza romskog jezika je pokazala da je on blisko povezan s indo-europskim jezicima koji se govore u sjevernoj [[Indija|Indiji]] i [[Pakistan]]u. Ova činjenica je važna za utvrđivanje geografskog podrijetla Roma, pogotovo zbog toga što pozajmljenice u romskom jeziku omogućavaju praćenje sheme njihovih seoba k zapadu. Suvremena [[lingvistika]] je utvrdila povezanost romskog jezika s [[Urdski jezik|pendžapskim]] i [[Potoharski jezik|potoharskim]] jezikom, koji se govore u [[Sjeverna Indija|sjevernoj Indiji]] i [[Pakistan]]u. Lingurari su jedina skupina vlaških Roma koja ne poznaje romski jezik, a govore samo vlaški jezik. Neki Romi su razvili specifične kreolske i/ili miješane jezike, među kojima se izdvajaju sljedeći: *[[rodi]] ili norveški romski. *[[kaló]] ili iberijski romski, koji koristi romske riječi (leksikon) i gramatiku [[španjolski|španjolskog jezika]], tzv. kalé. Izvor je mnogih riječi španjolskog [[sleng]]a i [[žargon]]a. *[[lomavrenski]] romski ili jemenski romski. *[[angloromski]] ili engleski romski. *[[romskogrčki]] ili grčki romski. *[[romskosrpski]] ili srpski romski. *[[Tavringerski romski jezik|tavringerski romski]] ili skandoromski. Posljednjih godina se pojavio pokret koji zagovara upotrebu „dvostrukog r” pri pisanju imena „Rromi”, pošto u romskom jeziku „r” i „rr” predstavljaju dva različita glasa. Romi su s područja bivše Jugoslavije govorili [[romski]]m, [[srpski]]m, [[Vlaški jezik|vlaški]]m i [[turski]]m jezikom, a bili su [[pravoslavlje|pravoslavci]] ili muslimani. Bili su stalno nastanjeni, ali bilo je i lutajućih Roma. Po zanimanju bili su svirači, trgovci stokom, kovači, zemljoradnika, itd. == Brojnost == Prema popisu stanovništva 2011. godine, [[Romi u Hrvatskoj|Roma je u Hrvatskoj]] bilo 16 975.<ref name="DZSRH_Popis2011"/> Teško je sa sigurnošću utvrditi broj Roma u svijetu. Prema nekim mišljenjima ima ih oko 1 500 000, a prema drugima između 5 i 10 milijuna, ili čak 15 milijuna ili više. Smatra se da između 6 i 8 milijuna Roma živi u [[Europa|Europi]]. Najveća populacija Roma živi na područjima [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne]] i [[Srednja Europa|Srednje Europe]], [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Rusija|Rusiji]] i državama bivšega [[Sovjetski savez|Sovjetskoga Saveza]]. Manji broj Roma živi širom [[Zapadna Europa|Zapadne Europe]], [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]] i [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]]. Zemlje u kojima živi preko pola milijuna Roma su: [[Rumunjska]], [[Bugarska]], [[Mađarska]] i [[SAD|Sjedinjene Američke Države]]. Najveći udio Roma u ukupnom broju stanovnika ima [[Slovačka]] – od 5 400 000 stanovnika Slovačke, 320 000 su Romi. [[Romsko iseljeništvo]] ima nekoliko različitih populacija. == Podjela == Rome su tradicijski dijelili po prostornim, kulturološkim i [[Dijalektologija|dijalektološkim]] razlikama na tri glavne skupine: *[[Kaldereši]] (kovači koji su došli iz Jugoistočne u Središnju Europu, a zatim se selili i do Sjeverne Amerike). Predstavljaju najbrojniju romsku populaciju. *[[Manuši]] (poznati i kao Sinti), uglavnom naseljavaju Alzas i okolne pokrajine [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Poznati su kao putujući zabavljači i cirkusanti; *[[Gitani]] Svaka od ovih grupa se dalje dijeli na dvije ili više podskupina što ovisi o zanimanjiima kojim se bave i/ili prostoru s kojega potječu. Neke od ovih podskupina su: Mačvaje, Lovari, Čurari, Sinti, Rudari, Bojaši, Ludari, Luri, Šorašaji, Ungarice, Bašalde i Romungro. Na seminaru u [[Strasbourg]]u 2003.<ref>[http://www.coe.int/t/dg3/romatravellers/Documentation/culture/repseminaronCulturalIdentities_en.asp Report of the Seminar (Strasbourg, 2003)]</ref> gdje su prisustvovali predstavnici Roma, Putnika, Gypsija i drugih srodnih etničkih skupina, o čemu je izvještavala Aleksandra Rajkova, detaljno su iznesene razlike među različitim romskim zajednicama. U izlaganju [[Delia-Madalina Grigore]] iz [[Galaţi]]ja, govorilo se o kulturnom identitetu, Rromanipen, romskom identitetu između arhetipa i stereotipa. Na seminaru su iznesene i razlike između Roma i srodnih neromskih etničkih skupina među kojima su: # [[Balkanski Egipćani]] o kojima govori [[Rubin Zemon]], s etnonimima koji podsjećaju na Egipat: Gjyp, Egjyp, Magjyp, Evgjit, Jevg u Albaniji; Gjupci, Egjupci, Jupci, Ejupci, Ojupci u Makedoniji; Agupti u Bugarskoj; i Kepti, Kiptijani, Misirli u Turskoj. Njima pripadaju i skupine koje svoje ime dobivaju po zanimanjima, to su [[Kovaci]] (kovači), [[Esnaf]] (zlatari), [[Aškali]] (ugljenari). Drugi nazivi za nih su po Rubinu Zemonu i Faraon, Firaon, Farvan (faraon), Airli, Gjivagjani, Latini, etc. # [[Bajaši]], koje je predstavila [[Letitia Mark]] iz [[Temišvar]]a, koja kaže da njihovo ime znači [[rudar]]i, da govore posebnim rumunjskim poddijalektom, te da su diskriminirani. # [[Aškali]]je, koje je predstavila [[Rabije Krasniqi]] s [[Kosovo|Kosova]], koji su miješanog romsko-[[Ačbanci|albanskoga]] porijekla, a kultura im se zasniva na temeljima romskih i albanskih sastavnica. # [[Putnici]] (Travellers), ili irski putnici koje je predstavio [[Brendan O’Caolin]], predkeltskog su porijekla, a govore jezikom shelta ili gamon. Oni su putujuća populacija [[svirač]]a, limara i slično, poglavito nepismeni s vlastitim usmenim predajama. # [[Jeniši]], koje je predstavio na seminaru Robert Huber. Ima ih oko 35 000, govore jeniški, a većina i švicarski-njemački. U obrazovanju su diskriminirani. Svijetle su puti. == Galerija slika == <gallery> Slika:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - Young Gypsies (1879).jpg|Mladi Romi iz [[Francuska|Francuske]], 19. stoljeće Slika:Eurogipsy.PNG|Rasprostranjenost Roma Slika:Spanish Gypsy Girls NGM-v31-p267.jpg|Tri Romkinje u Španjolskoj Slika:Romowie 58.jpg|Ples Romkinji </gallery> == Poveznice == {{commons|Roma people}} * [[Romski nacionalni forum]], sa sjedištem u Zagrebu, krovno je udruženje [[Romi u Hrvatskoj|Roma u Republici Hrvatskoj]]. * [[Dani kulture Roma]], kulturna manifestacija u [[Zagreb]]u koja promovira kulturno i tradicijsko naslijeđe romske manjine. * [[Isabel Fonseca]], svoje četverogodišnje iskustvo življenja s Romima od [[Albanija|Albanije]] do [[Poljska|Poljske]], njihovu svakodnevicu, jezik, vjerovanja, običaje, obiteljske odnose opisala je u knjizi ''Pokppajte me uspravno: Cigani i njihov put'' (eng. ''Bury Me Standing: The Gypsies and Their Journey''). * [[Romi u Bosni i Hercegovini]] * [[Romi u Hrvatskoj]] * [[Romi u Mađarskoj]] * [[Romi u Rumunjskoj]] * [[Romi u Sjevernoj Makedoniji]] * [[Romi u Vojvodini]] * [[Romi u Urugvaju]] == Literatura == * Achim, Viorel: ''The Roma in Romanian History''. Budimpešta: Central European University Press, 2004. {{ISBN|9639241849}}; * McDowell, Bart: ''Gypsies, Wanderers of the World''. [[National Geographic Society]], 1970. {{ISBN|0870440888}}; * „Gypsies, The World's Outsiders”. ''National Geographic'', travanj 2001., str. 72–101. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.unija-roma.hr Unija Roma Hrvatske (URH) – Udruga Žena Unije Roma Hrvatske (UŽUR)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140104171735/http://unija-roma.hr/ |date=4. siječnja 2014. }} * [https://enciklopedija.hr/clanak/53315 Romi] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Indoiranski narodi]] [[Kategorija:Romi| ]] 8ci3sgp1dvyyb2lpe06wlnhg2dlp8b1 0 12644 7430813 7346770 2026-04-16T11:41:37Z Panasko 203327 7430813 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Jews montage.jpg|thumb|300px|Istaknuti Židovi: [[Juda Makabejac]], [[Josip Flavije]], [[Akiva ben Jozef]], [[Majmonid]], [[Baruch Spinoza]], [[Sigmund Freud]], [[Šalom Alejhem]], [[Albert Einstein]], [[Emmy Noether]], [[David Ben-Gurion]], [[Marc Chagall]], [[Natalie Portman]]]] '''Židovi''' su [[Semiti|semitski]] [[narod]] koji živi u [[Izrael]]u te su raspršeni po svijetu, posebice u [[Europa|Europi]] i [[Amerika|Americi]]. Nema pouzdanih podataka o vremenu i razlozima doseljavanja u Europu, a povijesni izvori ih spominju od [[antika|antičkih]] vremena. Bili su izloženi čestim [[progon]]ima od kojih je najveći bio [[holokaust]]. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]], a osobito poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], naseljavaju se u [[Palestina|Palestini]] gdje osnivaju državu [[Izrael]]. == Ime == [[Hebrejski jezik|Hebrejski]] יהודים (izg. ''yehudi'', pl. ''yehudim'' = Judejci) izvor je hrvatskog naziva ''Židovi'', kao i naziva na mnogim drugim jezicima (primjerice [[njemački]]: ''Juden'' i [[engleski]]: ''Jews''). Ovaj naziv, koji je nastao po jednom od židovskih plemena ([[Juda (pleme)|Juda]]), počinje se upotrebljavati kada se [[Kraljevstvo Izrael (ujedninjeno)|Kraljevstvo Izrael]] podijelilo na Sjeverno ([[Kraljevstvo Izrael]]) i Južno ([[Kraljevstvo Juda]]), a osobito nakon povratka iz [[Babilonsko ropstvo|babilonskog ropstva]]. Hebrejski naziv B'nei Yisrael (Izraelci) označavao je Sjeverne i Južne Židove. Njihova vjera je [[judaizam]], koja ih čvrsto povezuje širom svijeta. Židove koji žive na područjima koje je nekada pripadalo [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] često nazivaju Čifuti. Ovaj naziv nastao je od [[turski|turskog]] ''Çifut'' i često se koristi u negativnom kontekstu. Neki jezici izvode naziv za Židove iz hebrejskoga עברימ (čit. ''ʻyvrim'' = Hebreji; [[srpski]]: ''Jevreji'', [[talijanski]]: ''Ebrei''). Zanimljivo je, što je redovna zloupotreba korijena "žid" u [[ruski jezik|ruskom jeziku]] dovela, zbog značajnog otpora u intelektualnim krugovima [[19. stoljeće|19. stoljeća]], do zamijene uvredljivog naziva "žid" nazivom "jevrej". U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] takvog otpora nikada nije bilo, te stari naziv "Židov" ostao je sve do danas; ali na primjer u [[Slovenija|Sloveniji]] "Žid" se smatra uvredom, a pravilni naziv je "Jud." == Glavne skupine == [[Datoteka:Jewish_Children_with_their_Teacher_in_Samarkand.jpg|mini|Židovi iz [[Samarkand]]a.]] Judaizam je za Židova vjera i životni stil. Fizički i jezički Židovi se danas mnogo razlikuju od mjesta do mjesta. Najviše Židova pripada dvjema skupinama. Prvu grupu čine [[Aškenazi]] ([[jidiš]]: jedn. Ashkenazi, mn. Ashkenazim), ova riječ u hebrejskom označava „[[Nijemci|Nijemca]]”. Mnogi Aškenazi živjeli su u [[Njemačka|Njemačkoj]], gdje su govorili jezikom [[jidiš]], te središnjoj i istočnoj [[Europa|Europi]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] mnogi Aškenazi su stradali u [[koncentracijski logori|koncentracijskim logorima]] tijekom [[holokaust]]a. Druga grana Židova poznata je kao [[Sefardi]], u hebrejskom označava „[[Španjolska|Španjolca]]”. Danas žive u [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Portugal]]u, [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i na cijelom području gdje se nekad prostiralo [[Osmansko Carstvo]], kamo su se odselili nakon progona iz Španjolske. Druge grane Židova nazivane su raznim imenima: [[Bet Israel]] ili Etiopski Židovi – u sjeveroistočnoj Africi, [[Buharski Židovi]] u središnjoj [[Azija|Aziji]], Perzijski Židovi u [[Iran]]u, [[Mizrahi]] – grupe Sefarda u sjevernoj Africi, [[Jemen]]ski Židovi, [[Oman]]ski Židovi, [[Romanioti]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Židova ima i na Kavkazu ([[Bené Roma]]), [[kina|Kini]], [[Indija|Indiji]] i drugdje. Sastavni dio imena raznih grupa Židova su riječi 'Beta', 'Bene' ili 'Bnei'. Mnoge grupe Židova u svijetu danas nalikuju narodima u čijoj sredini žive i služe se većinskim jezicima u tim zemljama. == Židovi izvan Izraela == {{glavni|Broj Židova u zemljama svijeta}} === Poljska === [[Poljska]] je od [[Europa|europskih]] zemalja imala najveću koncentraciju Židova, postala je dom [[Aškenazi]]ma iz središnje i istočne Europe te malom broju [[Sefardi|Sefarda]], koji su od kraja 15. stoljeća izbjegli iz [[Španjolska|Španjolske]] i [[Portugal]]a. Ovdje se javlja židovska mistika – [[hasidizam]], pokret za religioznim obnavljanjem u Poljskoj i [[Podolija|Podoliji]], današnjoj Ukrajini, pod vodstvom legendarnog [[Baal Shem Tov]]a, rođenog oko 1700. Pojavom [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] europski Židovi postaju industrijalci, bankari, trgovci. Zbog povijesnih okolnosti Židovi se rijetko bave fizičkim radom, pa se ističu na poljima glazbe i umjetnosti, tu su svoja imena ostavili [[Adam Muncheimer]], kompozitor i ravnatelj [[Veliko kazalište u Varšavi|varšavske opere]] u 19. stoljeću, zatim [[Julian Tuwim]], [[Antoni Slonimski]], [[Jan Brzechwa]], [[Artur Szyk]], [[Henryk Kuna]] (kipar). U [[Međuraće|razdoblju između dva svjetska rata]], Židovi čine 10 % stanovništva [[Poljska|Poljske]] koja je tada imala 33.000.000 stanovnika. Oni su politički aktivni i javljaju se političke stranke, [[Bund]] i [[Poalei Cion]] – פועלי ציון, [[komunisti]], [[cionisti]], religiozni cionisti – "Mizrachi" i "[[Agudas Israel]]". Postojala je i Narodna partija, [[Folksische Partei]]. Svoje novine (oko 30 dnevnih izdanja) Židovi tiskaju na [[jidiš]]u, [[hebrejski|hebrejskom]] i [[poljski|poljskom]]. === Njemačka === Židovi u [[Njemačka|Njemačkoj]], Aškenazi, služe se jezikom jidišem, etničkih ih ima 49.219 (prema WCD-u, 2000. godine). Jugozapadnim narječjem govore u južnoj Njemačkoj, [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Francuska|francuskom]] [[Elzas]]u, srednje-zapadno narječje se govori u središnjoj Njemačkoj i nekim predjelima bivše [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]; sjeverozapadnim u sjevernoj Njemačkoj i [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Jidiš se govori i u [[Belgija|Belgiji]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Izrael]]u. Ovaj jezik poznat je i kao judejsko-njemački. U [[Njemački|njemačkom]] se Židovi zovu ''Juden''. === Kazahstan === Prema ''Unreached Peoples Prayer Profilesu'' u Kazahstanu živi 15.000 – 20.000 Židova, koji govore [[jidiš]], a većina je naseljena u [[Almati]]ju. Istočno-europski Židovi dolaze pod kontrolu [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] oko 10. stoljeća, kada žive blizu [[Kijev]]a u [[Ukrajina|Ukrajini]]. U kasnijim stoljećima počinju se širiti [[Rusija|Rusijom]], a neki od njih kao vojnici dolaze u Kazahstan. Židovi su u [[islam|muslimanskom]] Kazahstanu 'građani drugog reda, tako su im, na primjer, zatvorena vrata mnogih sveučilišta. Oni su ipak uglavnom inženjeri, birokrati i poslovni menadžeri, žene rade kao učiteljice ili tajnice. Kuće ovih Židova su malene, od kamena, dvosobne. Kazahstanski Židovi su naravno sljedbenici judaizma, održavaju sve svoje svetkovine kao što su [[Pasha]] – פסח, [[Yom Kippur]] – יום כיפו i [[Hanuka]] – חנוכה. Pazi se i na [[šabat]] – שבת, sinagoga imaju tek nekoliko. === Uganda === Židovi [[Afrika|Afrike]] izgledaju [[crnci|crnoputo]]. Među mnogobrojnim afričkim židovskim zajednicama, ima i jedna malena zajednica u istočnoj [[Uganda|Ugandi]], podno [[Mount Elgon]]a blizu grada [[Mbale]]. Oni se razlikuju od ostalih svojih susjeda što prakticiraju [[judaizam]]. === SAD === Većina [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkih]] Židova nastanjena je u urbanim sredinama istočne ili zapadne obale. [[New York City]] je grad s najvećom populacijom Židova u Sjevernoj Americi, s preko 1.000.000 ultraortodoksnih [[hasidi|hasida]], koji se odmah daju prepoznati po pramenu kose pokraj uha i obveznim crnim kaputima. Grane židovskog naroda koje žive po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] također su urbano stanovništvo (najveća zajednica je u [[Argentina|Argentini]]). === Australija === Židovi [[Australija|Australije]] pretežno se bave privatnim poslovima, preko 85 %, [[medicina]], [[zakon]]odavstvo i [[inžinjerstvo]] glavna su im preokupacija govore [[engleski]], [[jidiš]], [[njemački]], [[poljski]] i [[hebrejski]]. U gradu [[Melbourne|Melbourneu]] imaju svoje škole i novine. Svaki vikend australske radiopostaje emitiraju nekoliko sati programa za Židove, na engleskom, hebrejskom i jidišu. Židovska zajednica u Melbourneu osnovana je [[1841.]] godine. Godine [[1982.]] otvoren je [[Jewish Museum of Australia]], a već [[1984.]] [[Jewish Holocaust Museum & Research Centre]]. U gradu se nalazi više od 30 [[sinagoga]]. == Deset izgubljenih plemena == Prije više od 2700 godina [[Novoasirsko Carstvo|Asirci]] su protjerali Deset plemena [[Kraljevstvo Izrael|Kraljevstva Izraela]], oni će se, po vjerovanju, jednoga dana vratiti u [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]], ali ne dok ne pređu strašnu rijeku [[Sambayton]] kojom će ih Gospodin (Bog) zaštititi. U godinama 722. i 721. pr. Kr., Deset plemena koja su živjela u Kraljevstvu Izrael je nestalo. Poraženi od asirskog kralja [[Šalmanasar V.|Šalmanesera V.]], oni su odvedeni u gornju [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], današnju [[Sirija|Siriju]] i [[Irak]]. Deset plemena nikada se nije vratilo. Potomke ovih deset izgubljenih plemena mnogi su putnici tražili među raznim plemenima širom svijeta. Ova plemena bila su: *[[Ašer (pleme)|Ašer]] (heb. אשר ''ašer''), *[[Dan (pleme)|Dan]] (heb. דן ''dan''), *[[Efrajim (pleme)|Efrajim]] (heb. אפרימ ''efrajim''), *[[Gad (pleme)|Gad]] (heb. גד ''gad''), *[[Jisakar (pleme)|Jisakar]] (heb. יששכר ''issakhar''), *[[Manaše (pleme)|Manaše]] (heb. מנשה ''mennašeh''), *[[Naftali (pleme)|Naftali]] (heb. נפתלי ''naftali''), *[[Ruben (pleme)|Ruben]] (heb. ראובן ''r^euven''), *[[Šimun (pleme)|Šimun]] (heb. שמעון ''šim'on'' ) *[[Zebulun (pleme)|Zebulun]] (heb. זבולון ''zebulun''). Sve su to bili sinovi i unuci [[Jakov (praotac)|Jakovljevi]]. Dva ostala plemena bila su [[Benjamin (pleme)|Benjamin]] (heb. בנימין ''binjamin'') i [[Juda (pleme)|Juda]] (heb. יהודה ''y^ehudah'').<ref>[http://www.moshiach.com/features/tribes/pakistan.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051102073918/http://moshiach.com/features/tribes/pakistan.php|date=2. studenoga 2005.}}</ref> == Kratka povijest do pada hrama u Jeruzalemu == {{stil}} {{glavni|Povijest Židova}} [[Datoteka:Western wall jerusalem night.jpg|mini|[[Zid plača]], [[Jeruzalem]]]] Židovi su uz [[Arapi|Arape]], jedan od danas dva glavna semitska naroda, koji je kroz povijest većinu života provodio u negostoljubivim pustinjskim predjelima [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Već negdje između 2000. – 1600. prije Krista u starom [[babilon]]skom razdoblju nakon propasti [[Sumer]]a moglo bi biti naznaka prve pojave starih Hebreja. Svakako, u to vrijeme [[Amorićani]] donose u to vrijeme sa sobom semitski jezik. Pod imenom Hebreji oni se sigurno pojavljuju kao migranti, koji između 1250. i 1200. prije Krista migriraju u [[Egipat]]. Po povratku iz Egipta Hebreji godinama lutaju [[sinaj]]skom pustinjom i uskoro počinje osvajanje [[Kanaan]]a. Ovaj rat potrajao je par stotina godina, ali su Hebreji izašli iz njega kao pobjednici. Zemlju Kanaanaca podijelili su među svojim plemenima i stvorili upravni sustav poznat kao [[amfiktionija]]. Naredne godine prolaze relativno mirno. Tada negdje sa sjevera 1050. provališe [[Filistejci]] i napadnu [[Izrael]]. Suočeni novom opasnošću Izraelci predlože [[Samuel]]u da izabere novoga kralja, ovaj izabere [[Šaul]]a da bude kralj Izraela, a plemena se tada ujediniše u izraelski narod. Ipak Šaul se kasnije ubije, zbog mnogih žrtava koje je imao u borbi protiv Filistejaca. Negdje u isto vrijeme, [[David]], povede vlastiti rat protiv [[Filistejci|Filistejaca]], i odnosi pobjede. Godine 1004. David postade kralj Izraela, izgradi središnju vlast u [[Jeruzalem]]u. Davidom tako i počne 'nova' hebrejska povijest. Godine [[950.]] Izraelom zavlada [[Salomon]] koji poduzima daljnje projekte u gradnji, uključujući i [[Jeruzalemski hram|hram u Jeruzalemu]]. On umire [[928. pr. Kr.]] Nezadovoljni plaćanjem [[taksa|taksi]] Jeruzalemu, sjeverna plemena Hebreja se odvoje od južnih, i podignu sebi grad [[Samarija (grad)|Samarija]]. Nastadoše tako dva naroda, sjevernim kraljevstvom zavlada Salomonov sin [[Jeroboam]], a južnim [[Rehoboam]], brat Jeroboamov. Ubrzo potom stiže nova opasnost, narod [[Novoasirsko Carstvo|Asirci]], koji je ne svojim bojnim kolima širio svoje carstvo prema zapadu. Oko 840. oni pr. Kr. osvajaju Siriju i Tursku, područje kojim su svojevremeno vladali [[Hetiti]]. Godine 722. prije Kr. Asirci osvajaju [[Kraljevstvo Izrael]]. Sjeverna plemena nestadoše, ali [[Kraljevstvo Juda]] je ipak preživjelo. Nakon smrti [[Sanherib]]a zavlada [[Ašurbanipal]] koji će u svoju [[Asurbanipalova knjižnica|čuvenu knjižnicu]] sakupiti 22.000 glinenih pločica i 648. pr. Kr. uništiti novoizgrađeni grad [[Babilon]]. To će ga skupo stajati, jer će [[Babilonci]] (Kaldejci) uz pomoć [[Medijci|Medijaca]] koji su živjeli u području današnjeg [[Iran]]a, uništiti 614. pr. Kr. Asirce, a 612. prije Krista past će im i središte [[Niniva]]. Uništenjem Asiraca, Kaldejci, semitski narod osvaja ovaj kraj, a novo razdoblje babilonske dominacije potraje do 539. prije Krista. Godine 586. pr. Kr. Jeruzalem pada u ruke [[Nabukodonosor II.|Nabukadonosora II.]] Tom prigodom odvedeni su neki Hebreji u [[Babilonsko ropstvo|zarobljeništvo]]. U to vrijeme napisana je biblijska knjiga [[Ezekijel (knjiga)|Ezekijel]]. Hebreji između 520. i 516. prije Krista nakon povratka iz babilonskog sužanjstva ponovno podižu [[Hram u Jeruzalemu|Hram]] uništen 586. pr. Kr. godine čime u židovskoj povijesti započinje razdoblje Drugoga hrama. Godine 63. prije Kristova rođenja [[Rimska Republika|Rimljani]] osvajaju Jeruzalem. Nakon niza židovskih ustanaka [[70.]] godine po Kristu rimski car [[Tit]] ugušio je pobunu, uništio Hram u Jeruzalemu i diljem carstva raselio malobrojne preživjele. Po židovskoj predaji Hram će biti obnovljen u posljednja vremena za dolaska [[Mesija|Mesije]]. == Običaji == Kod Židova i [[islam|muslimana]] [[Obrezanje|obrezivanje]] je jedan od elemenata koji ih povezuje, upravo kao i obredna čistoća (npr. nekonzumiranje [[svinjetina|svinjetine]]). Obrezivanje su muslimani ipak posudili od ranih Hebreja. Kod Židova obrezivanje je znak saveza s [[Jahve|Bogom]]. Sva su se muška djeca do određene dobi morali podvrgnuti obrezanju. Operacija se u stara vremena vršila kremenim nožem. Židovi su još ostali dosljedni sebi u pridržavanju religiozne [[endogamija|endogamije]]. Ženidba s pripadnicima drugih vjerskih zajednica kod njih je vrlo rijetka. Prema njima, svatko tko se ne oženi, griješi protiv Boga. == Vidi još == * [[Židovi u Azerbajdžanu]] * [[Židovi u Bjelorusiji]] * [[Židovi u Bosni i Hercegovini]] * [[Buharski Židovi]] * [[Etiopski Židovi]] * [[Židovi u Hrvatskoj]] * [[Židovi u Mađarskoj]] * [[Židovska emancipacija]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/303358/Jew Britannica enciklopedija: Židovi] *[http://www.jewishmuseum.com.au Jewish Museum] {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Židovi| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Izraela]] ezw1t3azdxr77clc5b4aqry315i8nkd 7430833 7430813 2026-04-16T11:48:13Z Panasko 203327 7430833 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Jews montage.jpg|thumb|300px|Istaknuti Židovi: [[Juda Makabejac]], [[Josip Flavije]], [[Akiva ben Jozef]], [[Majmonid]], [[Baruch Spinoza]], [[Sigmund Freud]], [[Šalom Alejhem]], [[Albert Einstein]], [[Emmy Noether]], [[David Ben-Gurion]], [[Marc Chagall]], [[Natalie Portman]]]] '''Židovi''' su [[Semiti|semitski]] [[narod]] koji živi u [[Izrael]]u te su raspršeni po svijetu, posebice u [[Europa|Europi]] i [[Amerika|Americi]]. Nema pouzdanih podataka o vremenu i razlozima doseljavanja u Europu, a povijesni izvori ih spominju od [[antika|antičkih]] vremena. Bili su izloženi čestim [[progon]]ima od kojih je najveći bio [[holokaust]]. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]], a osobito poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], naseljavaju se u [[Palestina|Palestini]] gdje osnivaju državu [[Izrael]]. == Ime == [[Hebrejski jezik|Hebrejski]] יהודים (izg. ''yehudi'', pl. ''yehudim'' = Judejci) izvor je hrvatskog naziva ''Židovi'', kao i naziva na mnogim drugim jezicima (primjerice [[njemački]]: ''Juden'' i [[engleski]]: ''Jews''). Ovaj naziv, koji je nastao po jednom od židovskih plemena ([[Juda (pleme)|Juda]]), počinje se upotrebljavati kada se [[Kraljevstvo Izrael (ujedninjeno)|Kraljevstvo Izrael]] podijelilo na Sjeverno ([[Kraljevstvo Izrael]]) i Južno ([[Kraljevstvo Juda]]), a osobito nakon povratka iz [[Babilonsko ropstvo|babilonskog ropstva]]. Hebrejski naziv B'nei Yisrael (Izraelci) označavao je Sjeverne i Južne Židove. Njihova vjera je [[judaizam]], koja ih čvrsto povezuje širom svijeta. Židove koji žive na područjima koje je nekada pripadalo [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] često nazivaju Čifuti. Ovaj naziv nastao je od [[turski|turskog]] ''Çifut'' i često se koristi u negativnom kontekstu. Neki jezici izvode naziv za Židove iz hebrejskoga עברימ (čit. ''ʻyvrim'' = Hebreji; [[srpski]]: ''Jevreji'', [[talijanski]]: ''Ebrei''). Zanimljivo je, što je redovna zloupotreba korijena "žid" u [[ruski jezik|ruskom jeziku]] dovela, zbog značajnog otpora u intelektualnim krugovima [[19. stoljeće|19. stoljeća]], do zamijene uvredljivog naziva "žid" nazivom "jevrej". U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] takvog otpora nikada nije bilo, te stari naziv "Židov" ostao je sve do danas; ali na primjer u [[Slovenija|Sloveniji]] "Žid" se smatra uvredom, a pravilni naziv je "Jud." == Glavne skupine == [[Datoteka:Jewish_Children_with_their_Teacher_in_Samarkand.jpg|mini|Židovi iz [[Samarkand]]a.]] Judaizam je za Židova vjera i životni stil. Fizički i jezički Židovi se danas mnogo razlikuju od mjesta do mjesta. Najviše Židova pripada dvjema skupinama. Prvu grupu čine [[Aškenazi]] ([[jidiš]]: jedn. Ashkenazi, mn. Ashkenazim), ova riječ u hebrejskom označava „[[Nijemci|Nijemca]]”. Mnogi Aškenazi živjeli su u [[Njemačka|Njemačkoj]], gdje su govorili jezikom [[jidiš]], te središnjoj i istočnoj [[Europa|Europi]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] mnogi Aškenazi su stradali u [[koncentracijski logori|koncentracijskim logorima]] tijekom [[holokaust]]a. Druga grana Židova poznata je kao [[Sefardi]], u hebrejskom označava „[[Španjolska|Španjolca]]”. Danas žive u [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Portugal]]u, [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i na cijelom području gdje se nekad prostiralo [[Osmansko Carstvo]], kamo su se odselili nakon progona iz Španjolske. Druge grane Židova nazivane su raznim imenima: [[Bet Israel]] ili Etiopski Židovi – u sjeveroistočnoj Africi, [[Buharski Židovi]] u središnjoj [[Azija|Aziji]], Perzijski Židovi u [[Iran]]u, [[Mizrahi]] – grupe Sefarda u sjevernoj Africi, [[Jemen]]ski Židovi, [[Oman]]ski Židovi, [[Romanioti]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Židova ima i na Kavkazu ([[Bené Roma]]), [[kina|Kini]], [[Indija|Indiji]] i drugdje. Sastavni dio imena raznih grupa Židova su riječi 'Beta', 'Bene' ili 'Bnei'. Mnoge grupe Židova u svijetu danas nalikuju narodima u čijoj sredini žive i služe se većinskim jezicima u tim zemljama. == Židovi izvan Izraela == {{glavni|Broj Židova u zemljama svijeta}} === Poljska === [[Poljska]] je od [[Europa|europskih]] zemalja imala najveću koncentraciju Židova, postala je dom [[Aškenazi]]ma iz središnje i istočne Europe te malom broju [[Sefardi|Sefarda]], koji su od kraja 15. stoljeća izbjegli iz [[Španjolska|Španjolske]] i [[Portugal]]a. Ovdje se javlja židovska mistika – [[hasidizam]], pokret za religioznim obnavljanjem u Poljskoj i [[Podolija|Podoliji]], današnjoj Ukrajini, pod vodstvom legendarnog [[Baal Shem Tov]]a, rođenog oko 1700. Pojavom [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] europski Židovi postaju industrijalci, bankari, trgovci. Zbog povijesnih okolnosti Židovi se rijetko bave fizičkim radom, pa se ističu na poljima glazbe i umjetnosti, tu su svoja imena ostavili [[Adam Muncheimer]], kompozitor i ravnatelj [[Veliko kazalište u Varšavi|varšavske opere]] u 19. stoljeću, zatim [[Julian Tuwim]], [[Antoni Slonimski]], [[Jan Brzechwa]], [[Artur Szyk]], [[Henryk Kuna]] (kipar). U [[Međuraće|razdoblju između dva svjetska rata]], Židovi čine 10 % stanovništva [[Poljska|Poljske]] koja je tada imala 33.000.000 stanovnika. Oni su politički aktivni i javljaju se političke stranke, [[Bund]] i [[Poalei Cion]] – פועלי ציון, [[komunisti]], [[cionisti]], religiozni cionisti – "Mizrachi" i "[[Agudas Israel]]". Postojala je i Narodna partija, [[Folksische Partei]]. Svoje novine (oko 30 dnevnih izdanja) Židovi tiskaju na [[jidiš]]u, [[hebrejski|hebrejskom]] i [[poljski|poljskom]]. === Njemačka === Židovi u [[Njemačka|Njemačkoj]], Aškenazi, služe se jezikom jidišem, etničkih ih ima 49.219 (prema WCD-u, 2000. godine). Jugozapadnim narječjem govore u južnoj Njemačkoj, [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Francuska|francuskom]] [[Elzas]]u, srednje-zapadno narječje se govori u središnjoj Njemačkoj i nekim predjelima bivše [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]; sjeverozapadnim u sjevernoj Njemačkoj i [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Jidiš se govori i u [[Belgija|Belgiji]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Izrael]]u. Ovaj jezik poznat je i kao judejsko-njemački. U [[Njemački|njemačkom]] se Židovi zovu ''Juden''. === Kazahstan === Prema ''Unreached Peoples Prayer Profilesu'' u Kazahstanu živi 15.000 – 20.000 Židova, koji govore [[jidiš]], a većina je naseljena u [[Almati]]ju. Istočno-europski Židovi dolaze pod kontrolu [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] oko 10. stoljeća, kada žive blizu [[Kijev]]a u [[Ukrajina|Ukrajini]]. U kasnijim stoljećima počinju se širiti [[Rusija|Rusijom]], a neki od njih kao vojnici dolaze u Kazahstan. Židovi su u [[islam|muslimanskom]] Kazahstanu 'građani drugog reda, tako su im, na primjer, zatvorena vrata mnogih sveučilišta. Oni su ipak uglavnom inženjeri, birokrati i poslovni menadžeri, žene rade kao učiteljice ili tajnice. Kuće ovih Židova su malene, od kamena, dvosobne. Kazahstanski Židovi su naravno sljedbenici judaizma, održavaju sve svoje svetkovine kao što su [[Pasha]] – פסח, [[Yom Kippur]] – יום כיפו i [[Hanuka]] – חנוכה. Pazi se i na [[šabat]] – שבת, sinagoga imaju tek nekoliko. === Uganda === Židovi [[Afrika|Afrike]] izgledaju [[crnci|crnoputo]]. Među mnogobrojnim afričkim židovskim zajednicama, ima i jedna malena zajednica u istočnoj [[Uganda|Ugandi]], podno [[Mount Elgon]]a blizu grada [[Mbale]]. Oni se razlikuju od ostalih svojih susjeda što prakticiraju [[judaizam]]. === SAD === Većina [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkih]] Židova nastanjena je u urbanim sredinama istočne ili zapadne obale. [[New York City]] je grad s najvećom populacijom Židova u Sjevernoj Americi, s preko 1.000.000 ultraortodoksnih [[hasidi|hasida]], koji se odmah daju prepoznati po pramenu kose pokraj uha i obveznim crnim kaputima. Grane židovskog naroda koje žive po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] također su urbano stanovništvo (najveća zajednica je u [[Argentina|Argentini]]). === Australija === Židovi [[Australija|Australije]] pretežno se bave privatnim poslovima, preko 85 %, [[medicina]], [[zakon]]odavstvo i [[inžinjerstvo]] glavna su im preokupacija govore [[engleski]], [[jidiš]], [[njemački]], [[poljski]] i [[hebrejski]]. U gradu [[Melbourne|Melbourneu]] imaju svoje škole i novine. Svaki vikend australske radiopostaje emitiraju nekoliko sati programa za Židove, na engleskom, hebrejskom i jidišu. Židovska zajednica u Melbourneu osnovana je [[1841.]] godine. Godine [[1982.]] otvoren je [[Jewish Museum of Australia]], a već [[1984.]] [[Jewish Holocaust Museum & Research Centre]]. U gradu se nalazi više od 30 [[sinagoga]]. == Deset izgubljenih plemena == Prije više od 2700 godina [[Novoasirsko Carstvo|Asirci]] su protjerali Deset plemena [[Kraljevstvo Izrael|Kraljevstva Izraela]], oni će se, po vjerovanju, jednoga dana vratiti u [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]], ali ne dok ne pređu strašnu rijeku [[Sambayton]] kojom će ih Gospodin (Bog) zaštititi. U godinama 722. i 721. pr. Kr., Deset plemena koja su živjela u Kraljevstvu Izrael je nestalo. Poraženi od asirskog kralja [[Šalmanasar V.|Šalmanesera V.]], oni su odvedeni u gornju [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], današnju [[Sirija|Siriju]] i [[Irak]]. Deset plemena nikada se nije vratilo. Potomke ovih deset izgubljenih plemena mnogi su putnici tražili među raznim plemenima širom svijeta. Ova plemena bila su: *[[Ašer (pleme)|Ašer]] (heb. אשר ''ašer''), *[[Dan (pleme)|Dan]] (heb. דן ''dan''), *[[Efrajim (pleme)|Efrajim]] (heb. אפרימ ''efrajim''), *[[Gad (pleme)|Gad]] (heb. גד ''gad''), *[[Jisakar (pleme)|Jisakar]] (heb. יששכר ''issakhar''), *[[Manaše (pleme)|Manaše]] (heb. מנשה ''mennašeh''), *[[Naftali (pleme)|Naftali]] (heb. נפתלי ''naftali''), *[[Ruben (pleme)|Ruben]] (heb. ראובן ''r^euven''), *[[Šimun (pleme)|Šimun]] (heb. שמעון ''šim'on'' ) *[[Zebulun (pleme)|Zebulun]] (heb. זבולון ''zebulun''). Sve su to bili sinovi i unuci [[Jakov (praotac)|Jakovljevi]]. Dva ostala plemena bila su [[Benjamin (pleme)|Benjamin]] (heb. בנימין ''binjamin'') i [[Juda (pleme)|Juda]] (heb. יהודה ''y^ehudah'').<ref>[http://www.moshiach.com/features/tribes/pakistan.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051102073918/http://moshiach.com/features/tribes/pakistan.php|date=2. studenoga 2005.}}</ref> == Kratka povijest do pada hrama u Jeruzalemu == {{stil}} {{glavni|Povijest Židova}} [[Datoteka:Western wall jerusalem night.jpg|mini|[[Zid plača]], [[Jeruzalem]]]] Židovi su uz [[Arapi|Arape]], jedan od danas dva glavna semitska naroda, koji je kroz povijest većinu života provodio u negostoljubivim pustinjskim predjelima [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Već negdje između 2000. – 1600. prije Krista u starom [[babilon]]skom razdoblju nakon propasti [[Sumer]]a moglo bi biti naznaka prve pojave starih Hebreja. Svakako, u to vrijeme [[Amorićani]] donose u to vrijeme sa sobom semitski jezik. Pod imenom Hebreji oni se sigurno pojavljuju kao migranti, koji između 1250. i 1200. prije Krista migriraju u [[Egipat]]. Po povratku iz Egipta Hebreji godinama lutaju [[sinaj]]skom pustinjom i uskoro počinje osvajanje [[Kanaan]]a. Ovaj rat potrajao je par stotina godina, ali su Hebreji izašli iz njega kao pobjednici. Zemlju Kanaanaca podijelili su među svojim plemenima i stvorili upravni sustav poznat kao [[amfiktionija]]. Naredne godine prolaze relativno mirno. Tada negdje sa sjevera 1050. provališe [[Filistejci]] i napadnu [[Izrael]]. Suočeni novom opasnošću Izraelci predlože [[Samuel]]u da izabere novoga kralja, ovaj izabere [[Šaul]]a da bude kralj Izraela, a plemena se tada ujediniše u izraelski narod. Ipak Šaul se kasnije ubije, zbog mnogih žrtava koje je imao u borbi protiv Filistejaca. Negdje u isto vrijeme, [[David]], povede vlastiti rat protiv [[Filistejci|Filistejaca]], i odnosi pobjede. Godine 1004. David postade kralj Izraela, izgradi središnju vlast u [[Jeruzalem]]u. Davidom tako i počne 'nova' hebrejska povijest. Godine [[950.]] Izraelom zavlada [[Salomon]] koji poduzima daljnje projekte u gradnji, uključujući i [[Jeruzalemski hram|hram u Jeruzalemu]]. On umire [[928. pr. Kr.]] Nezadovoljni plaćanjem [[taksa|taksi]] Jeruzalemu, sjeverna plemena Hebreja se odvoje od južnih, i podignu sebi grad [[Samarija (grad)|Samarija]]. Nastadoše tako dva naroda, sjevernim kraljevstvom zavlada Salomonov sin [[Jeroboam]], a južnim [[Rehoboam]], brat Jeroboamov. Ubrzo potom stiže nova opasnost, narod [[Novoasirsko Carstvo|Asirci]], koji je ne svojim bojnim kolima širio svoje carstvo prema zapadu. Oko 840. oni pr. Kr. osvajaju Siriju i Tursku, područje kojim su svojevremeno vladali [[Hetiti]]. Godine 722. prije Kr. Asirci osvajaju [[Kraljevstvo Izrael]]. Sjeverna plemena nestadoše, ali [[Kraljevstvo Juda]] je ipak preživjelo. Nakon smrti [[Sanherib]]a zavlada [[Ašurbanipal]] koji će u svoju [[Asurbanipalova knjižnica|čuvenu knjižnicu]] sakupiti 22.000 glinenih pločica i 648. pr. Kr. uništiti novoizgrađeni grad [[Babilon]]. To će ga skupo stajati, jer će [[Babilonci]] (Kaldejci) uz pomoć [[Medijci|Medijaca]] koji su živjeli u području današnjeg [[Iran]]a, uništiti 614. pr. Kr. Asirce, a 612. prije Krista past će im i središte [[Niniva]]. Uništenjem Asiraca, Kaldejci, semitski narod osvaja ovaj kraj, a novo razdoblje babilonske dominacije potraje do 539. prije Krista. Godine 586. pr. Kr. Jeruzalem pada u ruke [[Nabukodonosor II.|Nabukadonosora II.]] Tom prigodom odvedeni su neki Hebreji u [[Babilonsko ropstvo|zarobljeništvo]]. U to vrijeme napisana je biblijska knjiga [[Ezekijel (knjiga)|Ezekijel]]. Hebreji između 520. i 516. prije Krista nakon povratka iz babilonskog sužanjstva ponovno podižu [[Hram u Jeruzalemu|Hram]] uništen 586. pr. Kr. godine čime u židovskoj povijesti započinje razdoblje Drugoga hrama. Godine 63. prije Kristova rođenja [[Rimska Republika|Rimljani]] osvajaju Jeruzalem. Nakon niza židovskih ustanaka [[70.]] godine po Kristu rimski car [[Tit]] ugušio je pobunu, uništio Hram u Jeruzalemu i diljem carstva raselio malobrojne preživjele. Po židovskoj predaji Hram će biti obnovljen u posljednja vremena za dolaska [[Mesija|Mesije]]. == Običaji == Kod Židova i [[islam|muslimana]] [[Obrezanje|obrezivanje]] je jedan od elemenata koji ih povezuje, upravo kao i obredna čistoća (npr. nekonzumiranje [[svinjetina|svinjetine]]). Obrezivanje su muslimani ipak posudili od ranih Hebreja. Kod Židova obrezivanje je znak saveza s [[Jahve|Bogom]]. Sva su se muška djeca do određene dobi morali podvrgnuti obrezanju. Operacija se u stara vremena vršila kremenim nožem. Židovi su još ostali dosljedni sebi u pridržavanju religiozne [[endogamija|endogamije]]. Ženidba s pripadnicima drugih vjerskih zajednica kod njih je vrlo rijetka. Prema njima, svatko tko se ne oženi, griješi protiv Boga. == Vidi još == * [[Židovi u Azerbajdžanu]] * [[Židovi u Bjelorusiji]] * [[Židovi u Bosni i Hercegovini]] * [[Buharski Židovi]] * [[Etiopski Židovi]] * [[Židovi u Hrvatskoj]] * [[Židovi u Mađarskoj]] * [[Židovska emancipacija]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/303358/Jew Britannica enciklopedija: Židovi] *[http://www.jewishmuseum.com.au Jewish Museum] {{Etničke skupine Južne Afrike}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Židovi| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Izraela]] g4mll72kkawezugq80njn1n307rjuhm 0 13428 7430495 7428326 2026-04-15T13:49:43Z NeptuneBot 239945 /* 2020-ih */ pravopis, replaced: [[RTL Grupa|RTL Grupe]] → [[RTL Group]]a 7430495 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV postaja | Ime = RTL | logo = Rtl-logo.svg | width = 200px | Vrsta emitiranja = [[Televizija]] | Pokriveno područje = {{Z+X|HRV}} | Zemlja = {{Z+X|HRV}} | Sjedište = [[Zagreb]] | Jezik = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] | Vlasnik = CME Media Enterprises B.V. | Ključne osobe = {{ubl||Stella Litou (predsjednica uprave)|Ivana Mihelčić (članica uprave)|Tonko Weissman (član uprave)}} | Razina = nacionalna | Početak emitiranja = [[30. travnja]] [[2004.]] | Prestanak emitiranja = | Raniji nazivi = RTL Televizija | Slogan = ''Više od televizije'' | Razlučivost = 1080p | Website = [https://www.rtl.hr/ www.rtl.hr] }} '''RTL''' je [[hrvatska]] privatna [[televizijska postaja]] koja prikazuje svoj program od [[30. travnja]] [[2004.]] Prva je televizijska postaja u Hrvatskoj koja je počela stalno prikazivanje u formatu [[16:9]], i to [[31. prosinca]] [[2010.]] godine. Od [[4. rujna]] [[2015.]], RTL Televizija postaje samo RTL. ==Povijest== ===2000-ih=== [[2003.]] godine započeo je postupak dodjele [[koncesija|koncesije]] za novi nacionalni televizijski kanal koji bi zamijenio tadašnji [[HTV 3|HRT 3]]. U natječaju za koncesiju sudjelovale su velike međunarodne medijske grupacije, među kojima su [[RTL Grupa]], News Corporation, SBS Broadcasting, HMTM i CME.<ref>{{citiranje weba|archive-url=https://web.archive.org/web/20250704114727/https://satkurier.pl/news/9508/hrt-is-ready-for-competition.html|archive-date=4. srpnja 2025.|access-date=4. srpnja 2025.|url=https://satkurier.pl/news/9508/hrt-is-ready-for-competition.html|title=HRT is ready for competition|language=en|website=satkurier.pl|date=25. lipnja 2003.}}</ref> U [[rujan|rujnu]] [[2003.]] godine objavljeno je kako je nacionalna koncesija dodijeljena RTL-u.<ref>{{cite web|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrtl-dobio-nacionalnu-televizijsku-koncesiju/159246.aspx|title=HRTL dobio nacionalnu televizijsku koncesiju|date=16. rujna 2003.|access-date=4. srpnja 2025.|publisher=[[Index.hr]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120223012745/https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrtl-dobio-nacionalnu-televizijsku-koncesiju/159246.aspx|archive-date=23. veljače 2012.}}</ref> RTL je započeo emitiranje [[30. travnja]] [[2004.]] u 18:45 po lokalnom vremenu. Prvo izdanje RTL-ovog informativnog programa, ''[[RTL Vijesti]]'', toga su dana vodili [[Tomislav Jelinčić]] i Tanja Tomić. U vrijeme pokretanja, RTL je djelovao iz jednog ureda s tek 10 računala i 10 zaposlenika. Tijekom godina, RTL je izrastao u multimedijsku platformu s više od 300 zaposlenika.<ref>{{citiranje weba|url=https://net.hr/danas/20-godina-zajedno/rtl-danas-slavi-20-rodendan-gledateljima-ce-se-oduziti-na-poseban-nacin-ffd6bb12-06ff-11ef-9677-1a6e9a340e00|title=RTL danas slavi 20. rođendan: Gledateljima će se odužiti na poseban način!|website=net.hr|access-date=4. srpnja 2025.|date=30. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250526060240/https://net.hr/danas/20-godina-zajedno/rtl-danas-slavi-20-rodendan-gledateljima-ce-se-oduziti-na-poseban-nacin-ffd6bb12-06ff-11ef-9677-1a6e9a340e00|archive-date=26. svibnja 2025.}}</ref> ===2010-ih=== RTL-ov drugi kanal, [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]], pokrenut je [[2. siječnja]] [[2011.]]<ref>{{citiranje weba|archive-date=4. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250704115014/https://www.novilist.hr/mozaik/tv/rtl-ov-kanal-zabave-starta-2-sijecnja/|url=https://www.novilist.hr/mozaik/tv/rtl-ov-kanal-zabave-starta-2-sijecnja/|title=RTL-ov kanal zabave starta 2.siječnja|first=Kocijan|last=Ivana|date=16. prosinca 2010.|publisher=[[Novi list]]}}</ref> RTL Televizija od [[4. rujna]] [[2015.]] postaje samo RTL.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/najave/novi-jednostavniji-i-moderniji-korporativni-identitet-rtl-a-dcf9c5a6-b9ec-11ec-9532-0242ac12000d|title=Novi, jednostavniji i moderniji korporativni identitet RTL-a|date=4. rujna 2015.|access-date=4. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240304114434/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/najave/novi-jednostavniji-i-moderniji-korporativni-identitet-rtl-a-dcf9c5a6-b9ec-11ec-9532-0242ac12000d|archive-date=4. ožujka 2024.}}</ref> Od [[12. studenoga]] [[2019.]] [[RTL Grupa|RTL grupa]] u Hrvatskoj sve svoje kanale prikazuje u [[HDTV|HD-u]], a od [[20. prosinca]] [[2019.]] glavni kanal RTL-a u Hrvatskoj dobiva novi vizualni identitet i novi studio za emisije [[RTL Danas]], [[RTL Vijesti]] i [[RTL Direkt]]. ===2020-ih=== Češka [[PPF Grupa]] je preko svoje podružnice [[Central European Media Enterprises]], 1. lipnja 2022., kupio RTL Hrvatsku od [[RTL Group]]a za 50 milijuna eura.<ref name="HRT-140222">{{cite web|date=14. veljače 2022.|title=Prodan RTL Hrvatska|url=https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/prodan-rtl-hrvatska-5439297|accessdate=20. veljače 2022.|website=vijesti.hrt.hr|publisher=[[HRT]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230923151624/https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/prodan-rtl-hrvatska-5439297|archive-date=23. rujna 2023.}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/biznis/medijska-grupacija-cme-preuzela-kompaniju-rtl-hrvatska-objavljena-i-imena-novih-vodecih-ljudi-1591167|title=CME preuzeo RTL Hrvatska, objavljena i imena novih vodećih ljudi|publisher=[[Večernji list]]|date=1. lipnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220716171744/https://www.vecernji.hr/biznis/medijska-grupacija-cme-preuzela-kompaniju-rtl-hrvatska-objavljena-i-imena-novih-vodecih-ljudi-1591167|archive-date=16. srpnja 2022.}}</ref> Predsjednica Uprave RTL Hrvatske je Stella Litou. U lipnju 2022. godine na tom je položaju Marca Puškarića zamijenio Branko Čakarmiš, a Stella Litou na poziciju je došla u studenom iste godine. Marc Puškarić je tu dužnost obnašao od travnja 2019. godine nakon Henninga Tewesa.<ref>{{Citiranje weba |url=https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3433749/rtl-slavi-15-rodjendan-pocela-velika-proslava-u-klovicevim-dvorima/ |title=RTL slavi! Sve je spremno za 15. rođendan: Velika proslava u Klovićevim dvorima već je počela |date=2019-04-15 |work=vijesti.rtl.hr |publisher=RTL |accessdate=2019-04-15 |archive-date=15. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190415192018/https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3433749/rtl-slavi-15-rodjendan-pocela-velika-proslava-u-klovicevim-dvorima/ |url-status=dead }}</ref> RTL je u kolovozu [[2023.]] godine pokrenuo digitalnu platformu [[Voyo]] koja omogućuje pristup katalogu RTL-ovog televizijskog programa [[video na zahtjev|na zahtjev]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/rtl-donosi-jedinstvenu-streaming-platformu-na-hrvatskom-trzistu-20230802|title=Stiže Voyo: Omogućit će gledanje TV sadržaja na zahtjev|website=tportal.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20250423171451/https://www.tportal.hr/showtime/clanak/rtl-donosi-jedinstvenu-streaming-platformu-na-hrvatskom-trzistu-20230802|archive-date=23. travnja 2025.|date=30. srpnja 2023.}}</ref> RTL je [[19. studenoga]] [[2024.]] je na svom glavnom kanalu implementirao sustav za automatsko generiranje titlova u stvarnom vremenu. Sustav se temelji na tehnologiji prepoznavanja govora i generira titlove prilagođene jeziku emitiranog sadržaja. Za pristup funkciji potrebni su [[DVB-T2]] prijemnik ili televizor koji podržava tu tehnologiju, a titlovi se aktiviraju putem izbornika uređaja ili odgovarajuće tipke na daljinskom upravljaču. Sustav je namijenjen poboljšanju pristupačnosti televizijskog programa, osobito za gluhe i nagluhe osobe.<ref>{{Citiranje weba|title=RTL eksperimentalno implementira inovativni alat za titlanje u stvarnom vremenu: Sav emitirani sadržaj prilagođen je gluhim i nagluhim osobama|url=https://www.rtl.hr/novosti/rtl-eksperimentalno-implementira-inovativni-alat-za-titlanje-u-stvarnom-vremenu-sav-emitirani-sadrzaj-prilagoden-je-gluhim-i-nagluhim-osobama.html|access-date=2024-11-20|website=rtl.hr|language=hr-HR|archive-url=https://web.archive.org/web/20241207153220/https://www.rtl.hr/novosti/rtl-eksperimentalno-implementira-inovativni-alat-za-titlanje-u-stvarnom-vremenu-sav-emitirani-sadrzaj-prilagoden-je-gluhim-i-nagluhim-osobama.html|archive-date=7. prosinca 2024.}}</ref> RTL je u travnju 2025. najavio gašenje svog [[teletekst|teleteksta]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/news/kraj-jedne-ere-rtl-gasi-teletekst-nakon-20-godina-1048130|title=Kraj jedne ere: RTL gasi teletekst nakon 20 godina!|publisher=[[24sata]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250429042917/https://www.24sata.hr/news/kraj-jedne-ere-rtl-gasi-teletekst-nakon-20-godina-1048130|archive-date=29. travnja 2025.}}</ref> ==Program== ===Vlastiti program=== ====Informativni program==== Od samog početka rada, RTL svakodnevno prikazuje svoje dnevne vijesti. Radnim danima vijesti su se prikazivale u 18:30 sati, a večernje izdanje u 23:00 sata. Šestogodišnja koncepcija petnaestominutnih vijesti pod nazivom ''[[RTL Vijesti|Vijesti RTL Televizije]]'' došla je svom kraju [[24. listopada]] [[2010.]], kada je s prikazivanje krenula nova informativna emisija ''[[RTL Danas]]''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/114679/novim-licima-i-zutilom-rtl-krece-u-napad-na-konkurenciju-fotogalerija |title=Novim licima i žutilom RTL kreće u napad na konkurenciju |date=2010-10-21 |work=slobodnadalmacija.hr |publisher=Slobodna Dalmacija |accessdate=2018-08-25}}</ref> Današnji informativni program čine sljedeće emisije: * ''[[RTL Danas]]'' – informativna emisija RTL-a koja se emitira radnim danima u 13:30 i svakodnevno u 16:30 i 19:00 sati. * ''[[RTL Direkt]]'' – kasnovečernja emisija koja se prikazuje od ponedjeljka do četvrtka u 22:30 sati. * ''[[Stanje nacije]]'' – politička satira koju uređuje i vodi [[Zoran Šprajc]], a prikazuje se petkom u 22:30 sati. ====Igrane serije==== {{columns-list|colwidth=25em| *''[[Zabranjena ljubav]]'' (2004.–2011.) *''[[Bibin svijet]]'' (2006.–2011.) *''[[Sudnica (televizijska serija)|Sudnica]]'' (2006.) *''[[K.T. 2 – Pravda na zadatku|Krim Tim 2]]'' (2007.) *''[[Ne daj se, Nina]]'' (2007.–2008.) *''[[Moja 3 zida]]'' (2009.) *''[[Instruktor (televizijska serija)|Instruktor]]'' (2010.) *''[[Krv nije voda (televizijska serija)|Krv nije voda]]'' (2011.–2022.) *''[[Ruža vjetrova (televizijska serija)|Ruža vjetrova]]'' (2011.–2013.) *''[[Tajne (televizijska serija)|Tajne]]'' (2013.) *''[[Vatre ivanjske]]'' (2014.) *''[[Horvatovi]]'' (2015.) *''[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]'' (2016.) *''[[Dragi susjedi]]'' (2018.) *''[[Pogrešan čovjek (televizijska serija)|Pogrešan čovjek]]'' (2018.) *''[[Blago nama]]'' (2020.–2022.) *''[[San snova (televizijska serija)|San snova]]'' (2023.–2024.) *''[[Sjene prošlosti (televizijska serija)|Sjene prošlosti]]'' (2024.–2025.) *''[[Divlje pčele (televizijska serija)|Divlje pčele]]'' (2025.)<ref>{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/novosti/obiteljska-tajna-i-borba-tri-sestre-u-surovim-50-ima-rtl-donosi-raskosnu-dramsku-seriju-koja-ostavlja-bez-daha.html|title=Obiteljska tajna i borba tri sestre u surovim 50-ima: RTL donosi raskošnu dramsku seriju koja ostavlja bez daha|date=3. listopada 2025.|access-date=3. listopada 2025.|website=rtl.hr}}</ref> }} ====Reality show==== {{vidi još|Reality show}} RTL je proizveo i emitirao brojne [[reality show]] emisije, od kojih su većina hrvatske adaptacije stranih formata. RTL je [[18. rujna]] [[2004.]] krenuo s prvom sezonom [[Hrvatska|hrvatske]] inačice emisije ''[[Big Brother (reality show)|Big Brother]]'' koji je zahvaljujući gledanosti trajao devet sezona, a [[Big Brother Hrvatska (9. sezona)|posljednja sezona]] prikazana je u [[proljeće]] [[2018.]] godine. Među RTL-ovim najdugovječnijim reality emisijama ističu se ''[[Večera za 5]]'' i ''[[Ljubav je na selu]]''. {| class="wikitable" |+Legenda |- |style="background-color:lightgreen"| |Trenutne i nadolazeće serije |- |style="background-color:#FFC0CB"| |Prijašnje serije |- |} {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; line-height:18px; width:100%;" |- ! scope="col" style="width:16%;"| Naslov ! scope="col" style="width:16%;"| Temeljeno na ! scope="col" style="width:16%;"| Voditelj(i) ! scope="col" style="width:5%;" | {{Abbr|Br.|Broj}} sezona ! scope="col" style="width:11%;" | Premijerno emitiranje ! scope="col" style="width:1%;" | {{Abbr|Izv.|Izvori}} |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Big Brother (Hrvatska)|Big Brother]]'' | {{Z|NIZ}}'' [[Big Brother (emisija)|Big Brother]]'' | style="text-align:left;" | {{ubl | Daria Knez {{small|(1. {{Abbr|s.|sezona}})}} | [[Antonija Blaće]] {{small|(2.–6., 8. {{Abbr|s.|sezona}})}} | [[Marijana Batinić]] {{small|(7. {{Abbr|s.|sezona}})}} }} | 9 | {{premijera|18|9|2004}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://ogportal.com/2024/12/26/na-danasnji-dan-prije-tocno-20-godina-zavrsio-je-prvi-hrvatski-big-brother/|title=Na današnji dan prije točno 20 godina završio je prvi hrvatski Big Brother|access-date=4. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250123113738/https://ogportal.com/2024/12/26/na-danasnji-dan-prije-tocno-20-godina-zavrsio-je-prvi-hrvatski-big-brother/|archive-date=23. siječnja 2025.|website=ogportal.com}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Mjenjačnica (televizijska emisija)|Mjenjačnica]]'' | – | style="text-align:left;" | [[Robert Knjaz]] | 2 | {{premijera|12|1|2005}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/emisije/8899/mjenjacnica.aspx|title=Mjenjačnica|access-date=4. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190502183221/https://mojtv.hr/emisije/8899/mjenjacnica.aspx|archive-date=2. svibnja 2019.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Dvornikovi]]'' | {{Z|USA}} ''{{ill|The Osbournes|en}}'' | – | 2 | {{premijera|4|1|2006}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/nakon-nove-godine-krecu-dvornikovi/297616.aspx|archive-url=https://web.archive.org/web/20250629093710/https://www.index.hr/magazin/clanak/nakon-nove-godine-krecu-dvornikovi/297616.aspx|archive-date=29. lipnja 2025.|title=Nakon Nove godine kreću "Dvornikovi"|publisher=[[Index.hr]]|date=21. prosinca 2005.|access-date=29. lipnja 2025.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Mijenjam ženu]]'' | {{Z|USA}} ''{{ill|Wife Swap (American TV series)|en|lt= Wife Swap}}'' | – | 2 | {{premijera|2006}} | <ref>{{Citiranje weba|title=Mijenjam ženu |url=https://tvprofil.com/serije/5442264/mijenjam-zenu|access-date=4. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210712230051/https://tvprofil.com/serije/5442264/mijenjam-zenu|archive-date=12. srpnja 2021.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Koledžicom po svijetu]]'' | – | style="text-align:left;" | Robert Knjaz | 2 | {{premijera|15|3|2007}} | <ref>{{Citiranje weba|title=Koledžicom po svijetu|url=https://mojtv.hr/emisije/18103/koledzicom-po-svijetu.aspx|access-date=4. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150316133427/https://mojtv.hr/emisije/18103/koledzicom-po-svijetu.aspx|archive-date=16. ožujka 2015.}}</ref> |- | style="background-color:lightgreen|''[[Večera za 5]]'' | {{Z|UK}} ''{{ill|Come Dine with Me|en}}'' | | 17 | {{premijera|14|5|2007}} | <ref>{{Citiranje weba|title=Osamnaest godina 'Večere za 5': Više od milijun gledatelja tjedno putuje po Hrvatskoj i otkriva recepte, običaje i tradiciju Lijepe Naše|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/vecera-za-5/osamnaest-godina-vecere-za-5-vise-od-milijun-gledatelja-tjedno-putuje-po-hrvatskoj-i-otkriva-recepte-obicaje-i-tradiciju-lijepe-nase.html|access-date=4. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250424005056/https://www.rtl.hr/tv-emisije/vecera-za-5/osamnaest-godina-vecere-za-5-vise-od-milijun-gledatelja-tjedno-putuje-po-hrvatskoj-i-otkriva-recepte-obicaje-i-tradiciju-lijepe-nase.html|archive-date=24. travnja 2025.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Hrvatski Top Model]]'' | {{Z|USA}} ''{{ill|America's Next Top Model|en}}'' | style="text-align:left;" | {{ubl | [[Tatjana Jurić]] {{small|(1. {{Abbr|s.|sezona}})}} | Vanja Rupena {{small|(2. {{Abbr|s.|sezona}})}} }} | 2 | {{premijera|8|3|2008}} | <ref>{{Citiranje weba|title=Počinje ‘Hrvatski top-model’|url=https://ezadar.net.hr/zabava/326467/pocinje-hrvatski-top-model/|access-date=4. srpnja 2025.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Punom parom]]'' | – | – | 1 | {{premijera|2008}} | <ref>{{Citiranje weba|title=Punom parom|url=https://mojtv.hr/emisije/5417/punom-parom.aspx|access-date=4. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210616011723/https://mojtv.hr/emisije/5417/punom-parom.aspx|archive-date=16. lipnja 2021.}}</ref> |- | style="background-color:lightgreen|''[[Ljubav je na selu]]'' | {{Z|UK}} ''{{ill|Farmer Wants a Wife|en}}'' | style="text-align:left;" | {{ubl | [[Lorena Nosić]] {{small|(1.–2. {{Abbr|s.|sezona}})}} | [[Marijana Batinić]] {{small|(3.–12. {{Abbr|s.|sezona}})}} | [[Anita Martinović]] {{small|(od 13. {{Abbr|s.|sezone}})}} }} | 17 | {{premijera|4|9|2008}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/emisije/ljubav-je-na-selu|title=Ljubav je na selu|access-date=4. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250509114332/https://www.rtl.hr/emisije/ljubav-je-na-selu|archive-date=9. svibnja 2025.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Hrvatska traži zvijezdu]]'' | {{Z|UK}} ''[[Idol (TV serijal)|Idol]]'' | style="text-align:left;" | {{ubl | Antonija Blaće {{small|(1.–2. {{Abbr|s.|sezona}})}} | Ivan Šarić {{small|(3. {{Abbr|s.|sezona}})}} }} | 3 | {{premijera|22|2|2009}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://sib.net.hr/lifestyle/ostalo/45295/sjecate-se-showa-hrvatska-trazi-zvijezdu-vraca-se-pod-novim-nazivom/|title=Sjećate se showa “Hrvatska traži zvijezdu”? Vraća se pod novim nazivom|access-date=4. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250125140927/https://sib.net.hr/lifestyle/ostalo/45295/sjecate-se-showa-hrvatska-trazi-zvijezdu-vraca-se-pod-novim-nazivom/|archive-date=25. siječnja 2025.|website=sib.net.hr}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|{{nowrap|''[[Najveći hrvatski misterij]]''}} | – | style="text-align:left;" | Robert Knjaz | 1 | {{premijera|8|9|2009}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/film/9579/najveci-hrvatski-misteriji.aspx|title=Najveći hrvatski misteriji|access-date=4. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250704115721/https://mojtv.hr/film/9579/najveci-hrvatski-misteriji.aspx|archive-date=4. srpnja 2025.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Jezikova juha]]'' | {{Z|UK}} ''{{ill|Ramsay's Kitchen Nightmares|en}}'' | style="text-align:left;" | {{ubl | Stéphan Macchi {{small|(1.–3. {{Abbr|s.|sezona}})}} | David Skoko {{small|(4. {{Abbr|s.|sezona}})}} }} | 3 | {{premijera|15|10|2009}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/emisije/10098/jezikova-juha.aspx|title=Jezikova juha|access-date=4. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170319024314/https://mojtv.hr/emisije/10098/jezikova-juha.aspx|archive-date=17. ožujka 2017.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Survivor: Kostarika]]'' | {{Z|ŠVE}} ''{{ill|Survivor (franchise)|en|lt=Survivor}}'' | style="text-align:left;" | Marijana Batinić | 1 | {{premijera|12|3|2012}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/6879/regionalni-survivor-krece-od-12-ozujka-na-rtlu.aspx|title=Regionalni Survivor kreće od 12. ožujka na RTL-u|access-date=4. srpnja 2025.|date=27. veljače 2012.|website=mojtv.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20170711153508/https://mojtv.hr/magazin/6879/regionalni-survivor-krece-od-12-ozujka-na-rtlu.aspx|archive-date=11. srpnja 2017.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Tri, dva, jedan – peci!]]'' | – | style="text-align:left;" | Antonija Blaće | 4 | {{premijera|9|12|2013}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://tvprofil.com/serije/2617505/tri-dva-jedan-peci|title=Tri, dva, jedan - peci!|access-date=4. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240224154245/https://tvprofil.com/serije/2617505/tri-dva-jedan-peci|archive-date=24. veljače 2024.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Tri, dva, jedan – kuhaj!]]'' | – | style="text-align:left;" | {{ubl | Antonija Blaće {{small|(1. {{Abbr|s.|sezona}})}} | [[Doris Pinčić]] {{small|(2.–7. {{Abbr|s.|sezona}})}} | Domagoj Jakopović {{small|(7.–8. {{Abbr|s.|sezona}})}} | Marijana Batinić {{small|(9. {{Abbr|s.|sezona}})}} }} | 9 | {{premijera|24|3|2014}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://tvprofil.com/serije/2729107/tri-dva-jedan-kuhaj|title= Tri, dva, jedan - kuhaj!|access-date=4. srpnja 2025.|website=tvprofil.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240716065134/https://tvprofil.com/serije/2729107/tri-dva-jedan-kuhaj|archive-date=16. srpnja 2024.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Shopping kraljica]]'' | ''Shopping Monsters'' | style="text-align:left;" | {{ubl | Borut Mihalić {{small|(1.–2. {{Abbr|s.|sezona}})}} | Robert Sever {{small|(3. {{Abbr|s.|sezona}})}} }} | 3 | {{premijera|16|3|2015}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/12395/na-rtl-televiziji-krece-shopping-kraljica.aspx|title=Na RTL televiziji kreće "Shopping kraljica"|access-date=4. srpnja 2025.|date=12. ožujka 2015.|website=mojtv.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20231225235631/https://mojtv.hr/magazin/12395/na-rtl-televiziji-krece-shopping-kraljica.aspx|archive-date=25. prosinca 2023.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Zvjezdice]]'' | | style="text-align:left;" | {{ubl | Doris Pinčić {{small|(1.–2. {{Abbr|s.|sezona}})}} | [[Nives Ivanišević|Nives Čanović]] {{small|(2.–3. {{Abbr|s.|sezona}})}} }} | 3 | {{premijera|12|9|2015}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/zvjezdice/novosti/zvjezdice-pjevaju-od-12-rujna-na-rtl-u-f50a2320-b9ec-11ec-ae5a-0242ac120059|title=Zvjezdice" pjevaju od 12. rujna na RTL-u|access-date=4. srpnja 2025.|date=4. rujna 2015.}}</ref> |- | style="background-color:lightgreen|''[[Život na vagi]]'' | {{Z|USA}} {{ill|The Biggest Loser|en|italics=yes}} | style="text-align:left;" | {{ubl | Marijana Batinić | Sanja Žuljević {{small|(5. {{Abbr|s.|sezona}})}} }} | 3 | {{premijera|27|3|2017}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/kandidati-zivot-na-vagi-biggest-loser-2ab9bbea-b9f0-11ec-a7e2-0242ac130010|title=Upoznajte 18 hrabrih kandidata novog RTL-ova showa 'Život na vagi'|access-date=4. srpnja 2025.|date=26. ožujka 2017.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[RTL Zvijezde]]'' | {{Z|SRB}} {{ill|Pinkove Zvezde|en|italics=yes}} | style="text-align:left;" | {{ubl | Antonija Blaće {{small|(1, 3. {{Abbr|s.|sezona}})}} | [[Petra Dugandžić]] {{small|(2. {{Abbr|s.|sezona}})}} }} | 3 | {{premijera|8|5|2017}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/domace-zvijezde/zvijezde-show-pocetak-43ab4c2c-b9f0-11ec-81ae-0242ac12005b|title=Od 8. svibnja kreće potraga za "Zvijezdom"|access-date=4. srpnja 2025.|date=1. svibnja 2017.}}</ref> |- | style="background-color:lightgreen|''[[Gospodin Savršeni]]'' | {{Z|USA}} {{ill|The Bachelor (franchise)|en|italics=yes|lt=The Bachelor}} | style="text-align:left;" | Antonija Blaće | 3 | {{nowrap|{{premijera|19|11|2018}}}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/gospodin-savrseni-ovih-19-zena-se-bori-za-njegovo-srce-600673|title=Gospodin Savršeni: Ovih 19 žena se bori za njegovo srce|access-date=4. srpnja 2025.|first=Dijana|last=Šimunić|date=19. studenoga 2018.|publisher=[[24sata]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250125140910/https://www.24sata.hr/show/gospodin-savrseni-ovih-19-zena-se-bori-za-njegovo-srce-600673|archive-date=25. siječnja 2025.}}</ref> |- | style="background-color:lightgreen|''[[Superpar]]'' | ''Power Couple'' | style="text-align:left;" | [[Enis Bešlagić]] | 4 | {{premijera|23|3|2019}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/trazi-se-najbolji-par-u-hrvatskoj-a-ovo-su-prvi-kandidati-showa/2071385.aspx|title=Traži se najbolji par u Hrvatskoj, a ovo su prvi kandidati showa|access-date=4. srpnja 2025.|date=16. ožujka 2019.|publisher=[[Index.hr]]}}</ref> |- | style="background-color:lightgreen|''[[Brak na prvu]]'' | {{Z|DAN}} {{ill|Married at First Sight (American TV series)|en|lt=Gift ved første blik|italics=yes}} | – | 5 | {{premijera|16|3|2020}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/novi-kandidati-alena-je-odgojila-samohrana-majka-a-marinko-je-prosao-traumatican-razvod-1384357|title=Novi kandidati: Alena je odgojila samohrana majka, a Marinko je prošao traumatičan razvod...|access-date=4. srpnja 2025.|publisher=[[Večernji list]]|date=8. ožujka 2020.}}</ref> |- | style="background-color:lightgreen|''[[Dođi, pogodi, osvoji]]'' | {{DZ|SAD}} ''The Price Is Right'' | style="text-align: left;" |[[Antonija Blaće]]</br>[[Marin Ivanović – Stoka]] | 4 | 11. listopada 2021. | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/dodji-pogodi-osvoji/novosti/dodji-pogodi-osvoji-svoj-kultni-status-stekao-je-fantasticnim-nagradama-od-astona-martina-do-zivog-pauna-dcb4ea0a-b9f4-11ec-b293-0242ac120022</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Masked Singer (Hrvatska)|Masked Singer]]'' | {{Z|JKO}} {{ill|King of Mask Singer|en|italics=yes}} | style="text-align:left;" | {{ubl | Antonija Blaće {{small|(1. {{Abbr|s.|sezona}})}} | [[Nikolina Pišek]] {{small|(2. {{Abbr|s.|sezona}})}} }} | 2 | {{premijera|2|4|2022}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/masked-singer/novosti/masked-singer-koje-poznate-osobe-biste-voljeli-vidjeti-ispod-maski-u-ovom-misterioznom-showu-4cd3ab20-c353-11ec-8f50-52c0e7bbe268|title='Masked Singer' - Koje poznate osobe biste voljeli vidjeti ispod maski u ovom misterioznom showu?|access-date=4. srpnja 2025.|date=24. ožujka 2022.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Pet spojeva tjedno]]'' | {{Z|UK}} ''Five Guys a Week'' | – | 1 | {{premijera|21|11|2022}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/novi-reality-show-pet-spojeva-tjedno-od-21-studenoga-na-rtl-u-ljubav-traze-zastitar-missica-pomorac-i-avanturistica-ac6a7192-61b7-11ed-9cb2-e6125b98c6e8|title=Novi reality show 'Pet spojeva tjedno' od 21. studenoga na RTL-u: Ljubav traže zaštitar, misica, pomorac...|access-date=4. srpnja 2025.|date=11. studenoga 2022.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Superstar]]'' | {{Z|UK}} ''[[Idol (TV serijal)|Idol]]'' | style="text-align:left;" | Antonija Blaće | 2 | {{premijera|23|9|2023}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/superstar/superstar-krece-s-prikazivanjem-rtl-donosi-najraskosniju-televizijsku-zabavu-ove-jeseni.html|title='Superstar' kreće s prikazivanjem! RTL donosi najraskošniju televizijsku zabavu ove jeseni|access-date=4. srpnja 2025.|date=11. rujna 2023.}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|{{nowrap|''[[Hell's Kitchen Hrvatska]]''}} | {{Z|UK}} {{ill|Hell's Kitchen (British TV series)|en|lt=Hell's Kitchen|italics=yes}} | style="text-align:left;" | [[Tomislav Gretić]] | 1 | {{premijera|31|1|2024}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/promo-sadrzaj/od-31-sijecnja-na-rtl-u-ova-emisija-pokazat-ce-kako-izgleda-dan-u-pravom-restoranu-958974|title=Od 31. siječnja na RTL-u: Ova emisija pokazat će kako izgleda dan u pravom restoranu|access-date=4. srpnja 2025.|date=18. siječnja 2024.|publisher=[[24sata]]}}</ref> |- | style="background-color:#FFC0CB|''[[Farma (Hrvatska)|Farma]]'' | {{Z|ŠVE}} {{ill|The Farm (franchise)|en|lt=The Farm|italics=yes}} | style="text-align:left;" | [[Nikolina Pišek]] | 1 | {{premijera|26|5|2025}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/farma/dok-napetost-sve-vise-raste-dan-na-farmi-zavrsit-ce-neocekivano-trn-sam-im-u-oku.html|title=Dok napetost sve više raste, dan na Farmi završit će neočekivano: 'Trn sam im u oku!'|access-date=4. srpnja 2025.|date=20. svibnja 2025.|publisher=RTL|website=rtl.hr}}</ref> |- | style="background-color:lightgreen|''[[Igra chefova]]'' | {{Z|IZR}} ''Game of Chef'' | colspan="1"{{TBA|nadolazeća serija}} | 1 | {{premijera|13|4|2026}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/m2/magazin/clanak.aspx?id=29002|title="Igra chefova" od ponedjeljka na malim ekranima!|date=11. travnja 2026.|access-date=12. travnja 2026.|website=mojtv.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20260412064840/https://mojtv.hr/m2/magazin/clanak.aspx?id=29002|archive-date=12. travnja 2026.}}</ref> |- |} ====Igre i kvizovi==== {{columns-list|colwidth=25em| * ''[[Veto (kviz)|Veto]]'' (2004., temeljeno na ''Das Quiz mit Jörg Pilawa'') * ''[[Fear Factor]]'' (2006.–2007., temeljeno na ''[[Fear Factor]]'') * ''[[Kunolovac]]'' (2007.) * ''[[Pobijedi Šolu]]'' (2009.) * ''[[Tog se nitko nije sjetio!]]'' (2013., temljeno na ''Pointless'') * ''[[Tko će ga znati?]]'' (2013.) * ''[[Pet na pet]]'' (2014.–2018., temeljeno na ''Family Feud'') * ''[[Kolo sreće (kviz)|Kolo sreće]]'' (2015.–2020., temeljeno na ''The Wheel of Fortune'') * ''[[Direktor svemira]]'' (2021., temeljeno na ''Taskmaster'') * ''[[Ma lažeš!]]'' (2021.) * ''[[Dođi, pogodi, osvoji]]'' (2021.–, temeljeno na ''The Price Is Right'') * ''[[Tko bi rekao]]'' (2026.) }} ====Ostali program==== Među prvim domaćim emisijama s kojima je RTL započela svoj program bili su magazini ''Exploziv'' i ''Exploziv Vikend'', prema istoimenoj emisiji RTL-a u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Emisije su se bavile pričama, sudbinama i događajima iza kulisa i približavale su se običnim ljudima, a voditeljica im je bila [[Tatjana Jurić]]. Vikend izdanje ''Exploziva'' emitiralo se kratko, dok je tjedna verzija svoju posljednju emisiju prikazala [[28. kolovoza]] [[2009.]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://mojtv.hr/magazin/2661/posljednje-zbogom-ugasio-se-rtlov-exploziv.aspx |title=Posljednje zbogom: Ugasio se RTL-ov "Exploziv" |author=Dario Petruševski |date=2009-08-29 |work=mojtv.hr |publisher=Moj TV |accessdate=2018-08-25}}</ref> RTL je prikazao i ''Exkluziv Tabloid'', ''Exkluziv s Tatjanom Jurić'' i ''RTL Extra Magazin'' te emisiju sličnoga formata i tematike ''Sve u šest'' koju je vodila Antonija Stupar Jurkin. U proljetnoj shemi, od [[10. travnja]] [[2018.]] godine, RTL je prikazivao ''Exkluziv'' vikendom prije središnje informativne emisije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rtl.hr/tv-novosti/2985103/exkluziv-se-vraca/ |title=Exkluziv se vraća! |author=RTL |date=2018-04-10 |work=rtl.hr |publisher=RTL Televizija |accessdate=2018-08-24 |archive-date=25. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180825041313/https://www.rtl.hr/tv-novosti/2985103/exkluziv-se-vraca/ |url-status=dead }}</ref> RTL je emitirao i prvi hrvatski dnevnu [[razgovorna emisija|razgovornu emisiju]] ''Sanja'' čija je voditeljica bila [[pjevač]]ica [[Sanja Doležal]]. Emisija je s prikazivanjem krenula [[3. svibnja]] [[2004.]] radnim danima u 17:45 sati. Doticala se društvenih tema iz svakodnevnoga života običnih i poznatih ljudi. Nakon dvije sezone, otkazana je u [[svibanj|svibnju]] [[2006.]] godine. {{columns-list|colwidth=25em| *''Sanja'' (2004., [[razgovorna emisija]] koju je vodila [[Sanja Doležal]])<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/novosti/rtl-20-godina/sjecate-se-talk-showa-sanja-kod-sanje-dolezal-cak-se-i-jedan-par-vjencao.html|title=Sjećate se talk showa 'Sanja'? Kod Sanje Doležal čak se i jedan par vjenčao|date=5 May 2024|access-date=13 December 2024|publisher=RTL|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507052943/https://www.rtl.hr/novosti/rtl-20-godina/sjecate-se-talk-showa-sanja-kod-sanje-dolezal-cak-se-i-jedan-par-vjencao.html|archive-date=7 May 2024}}</ref> *''Exkluziv Tabloid'' (2004.) * ''Salto'' * ''Superdadilja'' * ''Svijet čuda'' * ''Prijatelji na kvadrat'' * ''[[Tipično muški, tipično ženski]]'' (2006.)<ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/sto-je-tipicno-muski-a-sto-tipicno-zenski-817762|title=Što je tipično muški, a što tipično ženski?|first=Lana|last=Čulig|date=20. travnja 2006.|access-date=4. srpnja 2025.|publisher=[[Večernji list]]}}</ref> * ''Žuta minuta'' *''[[Galileo (televizijska emisija)|Galileo]]'' (2011.–2015., edukativna emisija) *''[[Studio 45]]'' (2011.–2014., razgovorna emisija) *''[[InDizajn s Mirjanom Mikulec]]'' (2012.–, ''lifestyle'' emisija) * ''Kuhar i pol'' (2012., emisija koju je vodio [[Tomislav Gretić]])<ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/emisije/15611/kuhar-i-pol.aspx|title=Kuhar i pol|access-date=4. srpnja 2025.}}</ref> *''[[Ludi bar]]'' (2019., razgovorna emisija koju su vodili [[Antonija Blaće]] i [[Rene Bitorajac]]) *''[[Gradi(ona)]]'' (2021.–, ''lifestyle'' emisija) *''[[Stanje nacije]]'' (2022.) *''[[Dosje Jarak]]'' (2023.–2025., dokumentarna serija) * ''[[MagNet (televizijska emisija)|MagNet]]'' (2025., ''lifestyle'' emisija koju je vodila [[Nikolina Pišek]]) }} ===Strani program=== Osim domaćeg programa, RTL prikazuje razne strane televizijske serije i filmove otkupljene od stranih televizijskih kuća. Na kanalu su se 2000-ih godina prikazivale popularne [[SAD|američke]] [[humoristična serija|humoristične serije]] kao što su ''[[Dadilja]]'', ''[[Malcolm u sredini]]'', ''[[Kako sam upoznao vašu majku]]'', ''[[Korak po korak]]'', ''[[Puna kuća]]'' i ''[[Pod istim krovom]]''.<ref>{{citiranje weba|last=Šimić|first=Nikola|title=VIDEO: gdje su nestale RTL-ove poslijepodnevne humoristične serije?|url=https://www.ziher.hr/video-gdje-su-nestale-rtl-ove-poslijepodnevne-humoristicne-serije/}}</ref> RTL je 2010-ih godina popularizirao [[Turska|turske]] serije, prikazavši naslove poput ''[[Sulejman Veličanstveni (televizijska serija)|Sulejman Veličanstveni]]'' i ''[[Tisuću i jedna noć]]''.<ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/10472/sulejman-velicanstveni--od-sada-nedjeljom-na-rtl-televiziji.aspx|title='Sulejman Veličanstveni' – od sada nedjeljom na RTL Televiziji!}}</ref> ===Sport=== [[2009.]] godine RTL je prenosio [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.|Svjetsko prvenstvo u rukometu]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rtl.hr/rtl-hrvatska/press/arhiva/133283/svjetsko-prvenstvo-u-rukometu-2009-na-rtl-televiziji/ |title=Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. na RTL Televiziji |author=RTL Televizija |work=rtl.hr |publisher=RTL Televizija |accessdate=2018-08-25 |archive-date=25. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180825041320/https://www.rtl.hr/rtl-hrvatska/press/arhiva/133283/svjetsko-prvenstvo-u-rukometu-2009-na-rtl-televiziji/ |url-status=dead }}</ref> [[2016.]] godine RTL je nastavio trend zanimanja za rukometna natjecanja te je prenosio [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Katar 2015.|Svjetsko prvenstvo u rukometu u Kataru]], a isto nastavlja i sljedećih godina dobivanjem prava na prikazivanje svjetskih i europskih prvenstva u rukometu za područje Hrvatske koje ostvaruju milijunsku gledanost RTL-a tih dana.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rtl.hr/tv-novosti/2771175/zagrebacku-dramu-nasih-rukometasa-pratilo-milijun-i-55-tisuca-gledatelja/ |title=Zagrebačku dramu naših rukometaša pratilo milijun i 55 tisuća gledatelja |author=Press |date=2018-01-19 |work=rtl.hr |publisher=RTL |accessdate=2018-01-26 |archive-date=26. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180126185157/https://www.rtl.hr/tv-novosti/2771175/zagrebacku-dramu-nasih-rukometasa-pratilo-milijun-i-55-tisuca-gledatelja/ |url-status=dead }}</ref> Od [[2013.]] do [[2015.]] godine su radili sportsku emisiju pod imenom [[RTL Liga]] baveći se [[Hrvatska nogometna liga|HNL-om]]. Od [[2017.]] godine sve su učestaliji prijenosi vikendima [[Borilački športovi|borilačkih sportova]] ([[UFC]]-a, [[boks]]a i dr.). ==Kanali== * [[RTL Televizija|RTL]] – nacionalni (glavni) TV kanal * [[RTL 2]] – nacionalni TV kanal * [[RTL Kockica]] – nacionalni dječji TV kanal * [[RTL Living]] – prikazuje se na satelitu i IPTV mrežama * [[RTL Passion]] – prikazuje se na satelitu i IPTV mrežama * [[RTL Crime]] – prikazuje se na satelitu i IPTV mrežama * [[RTL Croatia World]] – prikazuje se putem kabelskih operatera, IPTV, OTT i DTH&nbsp;specijaliziranih operatera Australije, Novog Zelanda, Sjeverne Amerike i Kanade, Austrije te u Srbiji *[[RTL Adria]] – prikazuje se na satelitu i IPTV mrežama ===Digitalne platforme=== *PLAY, kasnije PLAY PREMIUM (do [[2023.]]) – web i mobile streaming platforma *[[Voyo]] (od [[2023.|2023]].) – streaming platforma == Djelatnici == === Trenutni voditelji i urednici informativnog programa RTL-a === {| class="wikitable sortable" |+ ! style="width:150px" | programi ! voditelji ! urednici |- ! rowspan="6" |RTL Danas |Ana Brdarić Boljat | Borna Keserović |- | Damira Gregoret | Ivana Brkić Tomljenović |- |Ivana Brkić Tomljenović |Mirjana Posavac |- | [[Tomislav Jelinčić]] |Leona Šiljeg |- |Mario Jurič |Marko Šiklić |- | |Antonio Zavada |- ! rowspan="2" | RTL Direkt | rowspan="2" | [[Mojmira Pastorčić]] Ivan Skorin | Mojmira Pastorčić |- |Darinka Trgo |- !Stanje nacije |[[Zoran Šprajc]] |Zoran Šprajc |- ! rowspan="4" |RTL Sport | [[Filip Brkić]] | rowspan="4" | [[Marko Vargek]] |- | [[Marko Vargek]] |- | Boris Jovičić |- | Ines Goda |- ! rowspan="5" |RTL Vrijeme |Željka Pogačić Brckan | rowspan="5" | |- |Damjana Ćurkov Majaroš |- |Dorian Ribarić |- |Ana Bago Tomac |- |Tanja Renko |- !Glavna urednica |Željka Marijanović | |} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.rtl.hr/ Službene stranice RTL Televizije] * [https://play.rtl.hr/ Službena mrežna platforma RTLPlay] * [https://vijesti.hr/ News portal RTL-a: Vijesti.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150502044955/http://www.vijesti.hr/ |date=2. svibnja 2015. }} * [http://www.rtlgroup.com/en/about_us/businesses/tv-broadcast.cfm RTL Hrvatska] na [[RTL Grupa]] * [https://www.facebook.com/rtl.hr/ RTL Hrvatska] na [[Facebook]]u * [https://www.twitter.com/rtltelevizija RTL Hrvatska] na [[Twitter]]u * [https://instagram.com/rtl_hr RTL Hrvatska] na [[Instagram]]u {{RTL u Hrvatskoj}} {{Televizijski program na RTL-u}} {{Televizija u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske postaje]] [[Kategorija:RTL televizija| ]] 5zhv9l8zz8xxuor4wpli93u3mpohhpm 0 14021 7430818 7364952 2026-04-16T11:46:16Z Panasko 203327 7430818 wikitext text/x-wiki {{redirect|Crnogorac|službeni list [[Kneževina Crna Gora|Kneževine Crne Gore]] [[1871.]] – [[1873.]]|[[Crnogorac (list)]]}} {{Etnička grupa | ime = Crnogorci | slika = [[Slika:Srpski kralj Mihajlo lik.jpg|75px]][[Slika:Бодин, краљ српски (1081 - после 1101).jpg|75px]][[Slika:Petar II Petrović-Njegoš.jpg|75px]][[Slika:King Nikola of Montenegro.jpg|75px]][[Slika:Krsto Zrnov Popovic.jpg|75px]][[Slika:Miljanov 140x190.jpg|75px]][[Slika:Bundesarchiv Bild 102-00061, Elena von Montenegro (cropped).jpg|75px]][[Slika:MirkoVucinic.JPG|75px]][[Slika:Petrag Mijatovic.JPG|75px]] | opis slike = <small>[[Mihailo]]{{•}}[[Bodin]]{{•}}[[Petar II. Petrović Njegoš|Njegoš]]<br>[[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikola I.]]{{•}}[[Krsto Popović|Popović]]{{•}}[[Marko Miljanov|Miljanov]]<br>[[Jelena Savojska|Jelena]]{{•}}[[Mirko Vučinić|Vučinić]]{{•}}[[Predrag Mijatović|Mijatović]]</small> | populacija = 400 000 - 500 000 (pretpostavka) | regije = {{Z+X|CG}} 278.865 (2011.)<ref name="zavod">{{citiranje www |url=http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/saopstenje%281%29.pdf |naslov=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine: Stanovništvo Crne Gore prema polu, tipu naselja, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeroispovest i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori |dan=2011-07-12 |izdavač=Zavod za statistiku Crne Gore (MONSTAT) |preuzeto=2012-02-12 |jezik=cnr}}</ref> | regija1 = {{Z+X|SRB}} | pop1 = 38 527 | ref1 = | regija2 = {{Z+X|HRV}} | pop2 = 4926 | ref2 = | regija3 = {{Z+X|MAK}} | pop3 = 2686 | ref3 = | regija4 = {{Z+X|SLO}} | pop4 = 2667 | ref4 = | regija5 = {{Z+X|ALB}} | pop5 = između 2000 i 2500 | ref5 = | regija6 = {{Z+X|KAN}} | pop6 = 2370 | ref6 = | regija7 = {{Z+X|AUS}} | pop7 = 1171 | ref7 = | regija8 = {{Z+X|BRA}} | pop8 = 800 | ref8 = | jezik = [[crnogorski jezik|crnogorski]], [[Srpski jezik|srpski]] | vjera = većinski [[pravoslavlje]]; [[islam]] | srodne = [[Indoeuropljani]]<br />[[Slaveni]]<br />[[Južni Slaveni]] }} '''Crnogorci''' ([[crnogorski|crnogorska ćiril.]]: Црногорци) su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] nastanjen uglavnom na području [[Crna Gora|Crne Gore]]. Govore [[crnogorski jezik|crnogorskim ]] i [[srpski jezik|srpskim jezikom]], koji pripadaju skupini [[južnoslavenski jezici|južnoslavenskih jezika]]. Velikom većinom su [[Pravoslavlje|pravoslavci]]. == Podrijetlo == {{glavni|O etnogenezi Crnogoraca}} ''Crnogorci'' su jedan od najmalobrojnijih [[slaveni|slavenskih]] naroda. Razvili su se putem prožimanja s balkanskim starincima u procesima slavenske asimilacije, zadobivši na taj način svoj prvi etnonim - [[Dukljani]]. U sličnim [[povijest|povijesnim]] procesima formirani su svi suvremeni narodi Europe, tako i slavenski narodi [[Balkan|jugoistočne Europe]].<ref>[http://www.montenegro.org.au/kulisicspiro.html Dr. Špiro Kulišić ''O etnogenezi Crnogoraca''. Kulišić utvrdio je kako u bizantskim izvorima i kasnije nema pomena o tome da Srbi ili Hrvati u značajnijim skupinama naseljavaju područje u 11. st. oformljene dukljanske države.]</ref> Predci Crnogoraca, najranije krajem [[6. stoljeće|6. st.]] i najkasnije tijekom [[8. stoljeće|8. stoljeća]] naselili su područja suvremene Crne Gore<ref>''[[Radoslav Rotković|Dr. Radoslav Rotković]]'' piše (''[[crnogorski|cit.u originalu]]''): ''[[Slaveni|Slavenski]] predci suvremenih Crnogoraca došli su iz [[Laba|Polablja]]... u ranom [[6. stoljeće|6. st.]], predci Crnogoraca naselili su [[Prevalis]]. Kasnije će Prevalis postati [[Dukljansko kraljevstvo]] a njeni stanovnici Dukljanski Slaveni ili Dukljani.'' (''[[Odakle su došli preci Crnogoraca]]'', [[1995.]]g.)</ref> da bi sredinom [[11. stoljeće|11. st.]] osnovali svoju prvu nezavisnu državu [[Duklja|Dukljansko kraljevstvo]].<ref>[http://montenegrina.net/fokus/crnogorci-i-rase-evrope/ Vladimir Jovanović, ''Crnogorci i "Rase Evrope"'', na crnogorskom jeziku. ''Carleton S. Coon'', poznati američki antropolog, u djelu ''Rase Europe'' (orig. ''The races of Europe'', New York, 1939.), oslanjajući se na parametre kompleksnih terenskih istraživanja, utvrdio je da su suvremeni Crnogorci, ''vjerojatno najviši i najteži u Europi''. Coon veli da su Crnogorci ''suviše riđi za običan dinarski tip'', te izdvaja ''karakteristični tip Crnogoraca''. U izvorniku ga naziva ''The Old Montenegrin type'' a on zapravo je podudaran ''Borreby type-u'', koji u osnovi karakterizira robusnost tijela i glave, svjetlija koža, isto takva kosa i brada. U Europi ''Borreby typ'' najvećma je prisutan u suvremenoj u sjevernoj Njemačkoj, arealu Polablja. Coon veli: ''The Old Montenegrin type koncentriran je u jugozapadnim planinskim marginama Crne Gore, sjeverno od Skadarskoga jezera, u najkonzervativniji dio kulture Kraljevine, kao i u etničko središte crnogorske nacije'']</ref> Unatoč povremenim [[okupacija]]ma, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, od [[Dukljansko kraljevstvo|Dukljanskoga kraljevstva]], preko [[Zeta (država)|Zete]], [[Balšići|Balšića]] i [[Crnojevića država|Crnojevića države]] u srednjem vijeku, do [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]], te Crne Gore kao federalne jedinice u [[SFRJ|Jugoslaviji]], uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i [[2006.]] konačno obnoviti svoju neovisnost. [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|thumb|250px|[[Zastava Crne Gore|''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca'']]]] === Crnogorska plemena === {{glavni|Crnogorska plemena}} == Povijest == {{glavni|Crnogorska povijest}} ==Jezik== {{glavni|Crnogorski jezik}} Crnogorci govore ijekavskim štokavskim [[narječje]]m srednjejužnoslavenskog dijasustava. Od [[2007.]] Ustavom Crne Gore kao službeni je potvrđen [[crnogorski jezik]]. ==Vjera== Crnogorci su [[Pravoslavlje|pravoslavci]], uglavnom vjernici [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], no od [[1993.]] i obnovljene [[autokefalnost|autokefalne]] [[Crnogorska pravoslavna crkva]]. ==Običaji== Običaji ''Crnogoraca'' vezani su primjerice i uz 'krsnu slavu', koja dolazi jednom godišnje, na dan sveca zaštitnika [[obitelj]]i, bratstva. 'Krsna slava' u ''Crnogoraca'' nije se mijenjala, i prelazila je s koljena na koljeno. Kršenje pravila da se mijenja svetac zaštitnik bila su veoma rijetka. Najpoznatiji crnogorski sveci zaštitnici su: [[Sveti Nikola]]-''Nikoljdan'', ''Aranđelovdan'', ''Jovan(nj)dan'', ''Đurđevdan'' i ''Sveta Petka''. Običaji proslavljanja ‘prislavice’ ('poslužbice’) također se javljaju uz nekog sveca, međutim u ovom slučaju to se čini na dan kada se nekome dogodilo nešto jako ružno, ili pak nešto lijepo. Odaje se poštovanje i zahvalnost svecu, a obitelj ili bratstvo pripremi manju svečanost te se pogosti obilnijim ručkom. ==Poznate ličnosti== {{glavni|Popis crnogorskih vladara}} * [[Sveti Vladimir]], [[duklja]]nski vladar i [[svetac]] s početka [[11. stoljeće|11. stoljeća]]; * [[Bodin]], [[duklja]]nski vladar s konca [[11. stoljeće|11. stoljeća]]; * [[Petar I. Petrović Njegoš]], crnogorski vladar i [[svetac]], utemeljitelj suvremene crnogorske države; * [[Petar II. Petrović Njegoš]], crnogorski vladar i [[vladika]], jedan od najvećih pjesnika među Južnim Slavenima; * [[Nikola I. Petrović]], posljednji crnogorski [[monarh]]; * [[Jelena Savojska]], crnogorska princeza i kraljica [[Italija|Italije]]; * [[Marko Miljanov Popović|Marko Miljanov]], crnogorski [[vojvoda]] i književnik; * [[Milovan Đilas]], liberalni disident iz vrha [[Komunizam|komunističke]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]; * [[Dušan Vukotić]], prvi oskarovac u Južnih Slavena, autor animiranog filma ''Surogat''; * [[Milo Đukanović]], predvodnik pokreta obnavljanja crnogorske neovisnosti [[2006.]]; * [[Nikola Radović]], nogometaš [[Hajduk Split|Hajduka]] * [[Duško Ivanović]], košarkaš; * [[Dejan Savićević]], nogometaš; * [[Predrag Mijatović]], nogometaš; * [[Mirko Vučinić]], nogometaš; * [[Veljko Bulajić]], redatelj ==Plemena== {{glavni|Crnogorska plemena}} ==Simboli== {{glavni|Crnogorski državni grbovi do 1921.}} <gallery> Datoteka:Peter of Diokleia.jpg|[[Arhont Petar|''Grb dukljanskoga arhonta Petra'']] Datoteka:Pecat dukljanskog kralja đorđa.jpg|''[[Pečat kralja Đorđa|Pečat dukljanskog kralja Đorđa]]'' Datoteka:Grb dinastije vojislavljevic.gif|[[Vojislavljevići|''Grb dinastije Vojislavljevića'']] Datoteka:Grb zete.gif|[[Crnojevići|''Grb Zete'']] Datoteka:CoatOfArmsOfTheBalsics.png|[[Balšići|''Grb Balšića, segment s kacigom i vukom'']] Datoteka:Lesser Royal Coat of Arms of the Principality of Montenegro.png|[[Kraljevina Crna Gora|''Vladarski grb Crnogorskoga kneževstva i kraljevstva'']]‎ Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Montenegro.svg|[[Kraljevina Crna Gora|''Grb Kraljevine Crne Gore'']] Datoteka:Spomenica božićne pobune.jpg|[[Spomenica Božićne pobune|''Grb Božićne pobune na Spomenici'']] Datoteka:Coat of arms of Montenegro.svg|[[Grb Crne Gore]] </gallery> {{glavni|Crnogorske zastave}} <gallery> Datoteka: Flags,_about_1800.gif‎|[[Crna Gora (1516. – 1852.)|''Crnogorski krstaš-barjaci'']] Datoteka:Flag of the Principality of Montenegro.svg|[[Kraljevina Crna Gora|''Državna i glavna vojna zastava Kraljevine Crne Gore'']] Datoteka: Flags of merchant marine, in XIX century..gif|[[Kraljevina Crna Gora|''Crnogorske pomorske zastave s konca 19. stoljeća'']] Datoteka:Flag of SR Montenegro.svg|[[SFRJ|''Zastava SR Crne Gore i Republike Crne Gore'']] Datoteka:Flag of Montenegro (1993-2004).svg|[[SRJ|''Zastava Crne Gore iz 1990-ih'']] Datoteka:Flag of Montenegro.svg|[[Zastava Crne Gore|''Zastava Crne Gore, sada'']] </gallery> ==Vladari== {{glavni|Crnogorski vladari}} <gallery> Datoteka:Konstantin Bodin.jpg|''[[Bodin|Bodin, kralj dukljanski'']] Datoteka:Ivan crnojevic.jpg|[[Ivan Crnojević|''Ivan Crnojević, gospodar Crne Gore'']] Datoteka:Danilo Ščepćević, The Mountain Wreath.jpg|[[Danilo Petrović Njegoš|''Vladika Danilo Petrović'']] Datoteka:Vasilije Petrović.jpg|[[Vasilije Petrović Njegoš]] Datoteka:Saint Peter of Cetinje.jpg|[[Sveti Petar Cetinjski|''Sveti Petar Cetinjski'']] Datoteka:Petar II Petrović-Njegoš.jpg|[[Petar II. Petrović Njegoš]] Datoteka:Danilo Petrović Njegoš.jpg|[[Danilo I. Petrović|''Danilo I. Petrović'']] Datoteka:King Nicholas of Montenegro (1911).jpg|[[Nikola I. Petrović Njegoš|''Nikola I. Petrović'']] </gallery> ==Vidi još== *[[Crnogorci u Hrvatskoj]] *[[Crnogorci u Vojvodini]] == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.montenegro.org.au/crnogorska_narodna_nosnja.html Crnogorska narodna nošnja.] * [http://www.grbalj.org/7.html Stanovništvo Grblja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180211012821/http://www.grbalj.org/7.html |date=11. veljače 2018. }} * [http://www.montenegro-canada.com/articles/article/2016132/26095.htm Sa Crnogorcima u General Madariagi, Argentina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070706154726/http://www.montenegro-canada.com/articles/article/2016132/26095.htm |date=6. srpnja 2007. }} * {{sr icon}} [http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200010/01004-013-pubs-tir.htm AIM Tirana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050118085744/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200010/01004-013-pubs-tir.htm |date=18. siječnja 2005. }} Sokol Shameti: Crnogorska oaza u Albaniji, 4. listopada 2000., pristupljeno 2. listopada 2010. ==Literatura== * V. M. G. Medaković, Život i običaji Crnogoraca, Novi sad, 1860, 57. * J. Erdeljanović, Kuči, SEZ VIII, 203-204. * Š. Kulišić, Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje balkansko-slovenske simbioze. * P. Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, SEZ XXVII, 246-247. * I. Popović, Neki gentilni i njima srodni termini kod Crnogoraca i Arbanasa, Radovi, Naučno društvo BiH, Sarajevo 1954, II. * M. Lutovac, Pleme, splemenjavanje i rasplemenjavanje u Gornjem Polimlju i nekim drugim oblastima Stare Raške, 2. Isti, Srbljaci u Gornjem Polimlju, GEM, Beograd 1935, 8-15. {{Crna Gora po temama}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Južni Slaveni]] [[Kategorija:Crnogorci| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore|*]] [[Kategorija:Etničke grupe Albanije]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] [[Kategorija:Etničke grupe Sjeverne Makedonije]] [[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]] [[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]] [[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]] ct8rapdabocfd2unibwc8t2y2ki6ech 0 14658 7430552 7366387 2026-04-15T17:07:04Z Croxyz 205325 7430552 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Ivanska |vrsta = naselje i općina |grb = Ivanska (grb).gif |zastava = |slika = Crkva Ivanska.jpg |opis slike = [[Crkva sv. Ivana Krstitelja u Ivanskoj]] |županija = {{Z+X|BBŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Željko Mavrin |naselja = [[#Općinska naselja|13 općinskih naselja]] |površina = 132,1 |površina uža = 13 |visina = |z. širina = 45.78 |z. dužina = 16.81 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2256 |stanovništvo uže = 564 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 43231 Ivanska |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://ivanska.hr/}} |bilješke = }} '''Ivanska''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]. == Zemljopis == Općina Ivanska smještena je u zapadnom dijelu [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorske županije]]. Reljef je ravničarski i blago brežuljkast. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Ivanska |p1857=3832 |p1869=3683 |p1880=3755 |p1890=4899 |p1900=5671 |p1910=5960 |p1921=6007 |p1931=6270 |p1948=6505 |p1953=6320 |p1961=6061 |p1971=5258 |p1981=4443 |p1991=3824 |p2001=3510 |p2011=2911 |p2021=2256 |napomena=Nastala iz stare općine Čazma. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Ivanska |p1857=513 |p1869=537 |p1880=562 |p1890=698 |p1900=795 |p1910=923 |p1921=1007 |p1931=1051 |p1948=1147 |p1953=1148 |p1961=1131 |p1971=1068 |p1981=995 |p1991=885 |p2001=848 |p2011=722 |p2021=564 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} Prema popisu stanovništva iz [[2021.]] godine, općina Ivanska imala je 2256 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja: * [[Babinac (Ivanska)|Babinac]] – 118 * [[Donja Petrička]] – 118 * [[Đurđic (Ivanska)|Đurđic]] – 156 * [[Gornja Petrička]] – 88 * [[Ivanska]] – 564 * [[Kolarevo Selo]] – 130 * [[Križic]] – 148 * [[Paljevine (Ivanska)|Paljevine]] – 199 * [[Rastovac (Ivanska)|Rastovac]] – 30 * [[Samarica (Ivanska)|Samarica]] – 121 * [[Srijedska]] – 245 * [[Stara Plošćica]] – 194 * [[Utiskani]] – 143 Karakteristika općine Ivanska, kao i većine sličnih manjih i slabije urbaniziranih sredina, konstantna je [[depopulacija]] izazvana iseljavanjem u atraktivnija područja, kojom je broj stanovnika u naseljima općine u posljednjih 50 godina smanjen za gotovo 50 %. ===Ivanska (naseljeno mjesto)=== * [[2021.]] – 564 * [[2011.]] – 722<ref name="DZS"/> * [[2001.]] – 848 * [[1991.]] – 885 (Hrvati – 835, Srbi – 16, Jugoslaveni – 8, ostali – 26) * [[1981.]] – 995 (Hrvati – 907, Jugoslaveni – 61, Srbi – 14, ostali – 13) * [[1971.]] – 1068 (Hrvati – 1033, Srbi – 22, Jugoslaveni – 5, ostali – 8) == Uprava == Načelnik općine je Željko Mavrin. == Povijest == Na području današnje Ivanske, župi Sv. Ivana Krstitelja osnovan je grad Čazma. == Gospodarstvo == Najznačajniji prirodni resursi su znatne površine pod [[šuma]]ma, relativno kvalitetno [[poljoprivreda|poljoprivredno]] zemljište, mineralne sirovine (opekarska glina i građevinski kamen) te ribnjačke površine na sjeveru općine. Općina Ivanska raspolaže sa 670 ha ribnjačkih površina, odnosno 21 % ukupnih ribnjačkih površina Bjelovarsko-bilogorske županije. U sjevernom dijelu općine na ravnim i blago brežuljkastim površinama nalaze se najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta. Veći dio južnog područja općine zauzimaju šume istočnih obronaka [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]]. Ovaj dio općine karakterizira slabija naseljenost te izrazito negativni [[demografija|demografski]] pokazatelji. == Poznate osobe == {{nedostaju izvori}} * [[Đuro Sudeta]] – hrvatski književnik, rođen u Staroj Plošćici * [[Hrvoje Horvat (stariji)|Hrvoje Horvat]] – rukometaš * [[Filip Ozobić]] – nogometaš Dinama, Zadra, Spartak Moskve i hrv. reprezentacije te [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|reprezentacije Azerbajdžana]] * [[Grga Jankes]] – sudionik [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]], [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|NOB]]-a, [[narodni heroj]] i političar u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] * [[Nikola Ištvanović]] – podmaršal<ref>https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8482 Preuzeto 29. siječnja 2022.</ref> * [[Emilija Holik]] – liječnica == Spomenici i znamenitosti == * [[Crkva sv. Ivana Krstitelja u Ivanskoj]] * Bista Đure Sudete u Staroj Plošćici * [[Crkva sv. Tri kralja u Staroj Plošćici]] == Obrazovanje == * Osnovna Škola Ivanska * Područna škola Stara Plošćica * Područna škola Donja Petrička * Dječji vrtić s jaslicama * Školsko-sportska dvorana == Kultura == * Numi rock fest – [[rock]] festival * [[Ivanje (blagdan)|Ivanje]] – [[24. lipnja]], kojim se obilježava proštenje Ivanačke crkve (crkva sv. Ivana Krstitelja), te se ujedno i održava dan općine * SKINI KAZALIŠTE – San kazališne ivanjske noći – zima – Festival amaterskih kazališta mladih s bogatim edukativnim programom. * Dan Đure Sudete – svake godine u mjesecu travnju, u Mjesnom domu Stara Plošćica održava se Dan Đure Sudete u spomen na rođenje slavnog pjesnika == Šport == *[[NK Ivanska]] *RK Ivanska *ŽRK Ivančice *ŠŠK Ivan Obrljan *Hrvatska Športska Udruga Stara Plošćica *DVD Križic *LD SRNJAK Ivanska *NK MOSLAVINA Donja Petrička == Izvori == {{izvori}} * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. == Vanjske poveznice == * [http://www.ivanska.hr Službene stranice Općine Ivanska] * [http://www.numi.hr Nezavisna udruga mladih Ivanska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161007025737/http://numi.hr/ |date=7. listopada 2016. }} * [http://www.skinikazaliste.com SKINI SE U KAZALIŠTU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141218080842/http://skinikazaliste.com/ |date=18. prosinca 2014. }} * [http://www.hsu-staraploscica.hr Hrvatska Športska Udruga Stara Plošćica]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{Mrva-općina}} {{Naselja u sastavu Općine Ivanska}} {{GiO BBŽ}} [[Kategorija:Općine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] [[Kategorija:Ivanska| ]] qlioc9cu9fu4ettqrhchrxxd4l102xh 0 15970 7430821 7289414 2026-04-16T11:46:30Z Panasko 203327 7430821 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Etnička grupa | ime = Makedonci <br> (''Македонци'') | slika =[[Datoteka:Map of the Macedonian Diaspora in the World.svg|250px]] | opis slike = Makedonska dijaspora | populacija = '''2.000.000 – 2.500.000'''<ref name="nasevski">{{cite book |title=Македонски Иселенички Алманах '95 |last1=Nasevski |first1=Boško |last2=Angelova |first2=Dora |last3=Gerovska |first3=Dragica |year=1995 |publisher=Матица на Иселениците на Македонија |location=Skopje |pages=52 & 53}}</ref> | regije = {{Z+X|MAK}} 1.297.981<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.stat.gov.mk/english/glavna_eng.asp?br=18 |title=Popis 2002. |journal= |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=21. lipnja 2004. |archive-url=https://web.archive.org/web/20040621055714/http://www.stat.gov.mk/english/glavna_eng.asp?br=18 |url-status=dead }}</ref> | regija1 = {{Z+X|AUS}} | pop1 = 83.978 <br>(''200.000 – 250.000'') | ref1 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.censusdata.abs.gov.au/ABSNavigation/prenav/PopularAreas?ReadForm&prenavtabname=Popular%20Locations&type=popular&&navmapdisplayed=true&javascript=true&textversion=false&collection=Census&period=2006&producttype=Census%20Tables&method=Place%20of%20Usual%20Residence&productlabel=Ancestry%20by%20Country%20of%20Birth%20of%20Parents&breadcrumb=POTL&topic=Ancestry& |title=Australija (2006.) |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=15. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130815034010/http://www.censusdata.abs.gov.au/ABSNavigation/prenav/PopularAreas?ReadForm&prenavtabname=Popular%20Locations&type=popular&&navmapdisplayed=true&javascript=true&textversion=false&collection=Census&period=2006&producttype=Census%20Tables&method=Place%20of%20Usual%20Residence&productlabel=Ancestry%20by%20Country%20of%20Birth%20of%20Parents&breadcrumb=POTL&topic=Ancestry& |url-status=dead }}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM">Министерство за надворешни работи на Република Македонија, Список за бројноста, лекторатите и уредно регистрирани македонски асоцијации во странство</ref> | regija2 = {{Z+X|NJE}} | pop2 = 61.105 | ref2 =<ref>[http://www.destatis.de/basis/e/bevoe/bevoetab10.htm Njemačka (2004.)]</ref> | regija3 = {{Z+X|ITA}} | pop3 = 74.162<br>(''100.000'') | ref3 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://demo.istat.it/str2006/query.php?lingua=eng&Rip=S0&paese=A12&submit=Tavola |title=Italija (2006.) |journal= |access-date=29. lipnja 2008. |archive-date=20. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180520123928/http://demo.istat.it/str2006/query.php?lingua%3Deng%26Rip%3DS0%26paese%3DA12%26submit%3DTavola |url-status=dead }}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija4 = {{Z+X|SAD}} | pop4 = 51.733 | ref4 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-context=dt&-reg=DEC_2000_SF4_U_PCT001%3A001%7C547%3B&-ds_name=ACS_2006_EST_G00_&-TABLE_NAMEX=&-ci_type=A&-mt_name=ACS_2006_EST_G2000_B04003&-CONTEXT=dt&-tree_id=4001&-all_geo_types=N&-redoLog=true&-geo_id=01000US&-search_results=01000US&-format=&-_lang=en |title=SAD (2006.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110180938/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-context=dt&-reg=DEC_2000_SF4_U_PCT001%3A001%7C547%3B&-ds_name=ACS_2006_EST_G00_&-TABLE_NAMEX=&-ci_type=A&-mt_name=ACS_2006_EST_G2000_B04003&-CONTEXT=dt&-tree_id=4001&-all_geo_types=N&-redoLog=true&-geo_id=01000US&-search_results=01000US&-format=&-_lang=en |archive-date=10. studenoga 2011. |access-date=10. kolovoza 2021.}}</ref> | regija5 = {{Z+X|KAN}} | pop5 = 37.705 | ref5 = | regija6 = {{Z+X|SRB}} | pop6 = 25.847 <br>(''85.000'') | ref6 =<ref>[http://www.statserb.sr.gov.yu/zip/esn31.pdf Srbija (2002.)]</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija7 = {{Z+X|ŠVI}} | pop7 = 6415 | ref7 =<ref>[http://www.google.com/search?hl=en&q=medienmitteilungen.Document.24786.html&btnG=Google+Search Švicarska (2000.)]</ref> | regija8 = {{Z+X|AUT}} | pop8 = 5145 | ref8 =<ref>[ftp://www.statistik.at/pub/neuerscheinungen/vzaustriaweb.pdf Austrija (2001.)]</ref> | regija9 = {{Z+X|ALB}} | pop9 = 4697<br>(''120.000'') | ref9 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.fes.hr/E-books/pdf/Local%20Self%20Government/09.pdf |title=Albanija (1989.) |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025205442/https://www.fes.hr/E-books/pdf/Local%20Self%20Government/09.pdf |url-status=dead }}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija10 = {{Z+X|HRV}} | pop10 = 4270<br>(''11.000'') | ref10 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Eng/Census/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html |title=Hrvatska (2001.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20060213220721/http://www.dzs.hr/Eng/Census/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html |archive-date=13. veljače 2006. |access-date=27. prosinca 2007.}}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija11 = {{Z+X|SLO}} | pop11 = 3972<br>(''7000'') | ref11 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.stat.si/popis2002/si/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7 |title=Slovenija (2002.) |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=26. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170426055815/http://www.stat.si/popis2002/si/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7 |url-status=dead }}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija12 = {{Z+X|FRA}} | pop12 = 2300 | ref12 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/macedoine-arym_442/presentation-macedoine-arym_991/donnees-generales_12144.html |title=Francuska (2003.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006102733/http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/macedoine-arym_442/presentation-macedoine-arym_991/donnees-generales_12144.html |archive-date=6. listopada 2014. |access-date=27. prosinca 2007.}}</ref> | regija13 = {{Z+X|BIH}} | pop13 = 2278 | ref13 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.uni-koeln.de/jur-fak/ostrecht/minderheitenschutz/Vortraege/BiH/BiH_Marko_Railic.pdf |title=BiH (2005.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303183909/http://www.uni-koeln.de/jur-fak/ostrecht/minderheitenschutz/Vortraege/BiH/BiH_Marko_Railic.pdf |archive-date=3. ožujka 2016. |access-date=27. prosinca 2007.}}</ref> | regija14 = {{Z+X|BUG}} | pop14 = 1143<br>(''750.000'') | ref14 =<ref>[https://dnes.dir.bg/obshtestvo/etnoanalizat-na-nsi-8-4-v-balgariya-se-opredelyat-kam-turskiya-etnos-4-4-kazvat-che-sa-romi Bugarska (2021.)]</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija15 = {{Z+X|GRČ}} | pop15 = 962<br>(''700.000'') | ref15 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.migrantsingreece.org/transpartner/Tables.pdf |title=Grčka (2001.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20090325222928/http://www.migrantsingreece.org/transpartner/Tables.pdf |archive-date=25. ožujka 2009. |access-date=27. prosinca 2007.}}</ref><br><ref name="Ministarstvo RM"/> | regija16 = {{Z+X|RUM}} | pop16 = 731 | ref16 =<ref>[http://www.recensamant.ro Rumunjska (2002.)]</ref> | jezik = [[makedonski jezik]] | vjera = [[Pravoslavlje]] (dominantna), [[Islam]] ([[Torbeši]]) i [[Protestantizam]] | srodne = }} '''Makedonci''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] nastanjen u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] i susjednim područjima [[Grčka|Grčke]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Albanija|Albanije]]. Jezgra današnjih Makedonaca potječe od starih [[Slaveni|slavenskih]] plemena [[Rinhini|Rinhina]], na [[Halkidika|Halkidici]]; [[Sagudati|Sagudata]], zapadno od [[Solun]]a; [[Smoljani]], istočno od Vardara; [[Draguviti|Draguvita]], na srednjim i gornjim pritokama Vardara i ravnici [[Pelagonija|Pelagonije]]; [[Brziti]], sjeverozapadna Makedonija; [[Velegeziti|Velegezita]] (Belegezita), južna Makedonija i [[Tesalija]]; [[Strumljani|Strumljana]], istočno od rijeke Strume i [[Brsjaci|Brsjaka]], koji su se na ovom tlu nastanili u 7 stoljeću, a napose između 620. i 680. godine. == Ime == Ime Makedonci svakako dolazi prema lokalitetu Makedonije, koje je prema [[Herodot]]u, došlo od [[Dorani|dorskog]] plemena Makednon (Makednon Ethnos). Ova riječ u obliku Makednos (μακεδνός) spominje [[Homer]] u svojoj [[Odiseja|Odiseji]] (Od. H106), i kasnije [[Herodot]] među ostalim dorskim plemenima. Riječ 'makednos' ima značenje, dug, visok i gorštak. Danas je prevladalo značenje 'gorštak'. Postoje i riječi ''Maketia'' i ''Maketai'', također grčke etimologije, kojima su se u stara vremena identificirali Makedonija i [[Makedonci (antički)|Makedonci]]. Značenje ove riječi odnosi se na stari predslavenski narod Makedonce, koji su pripadali proto-helenskim ili helenskim populacijama što će sudjelovati (preko 230 plemena) u stvaranju kasnijeg [[Grci|grčkog]] naroda. Prema mitu [[Makedon]] je bio sin [[Zeus]]ov, kaže [[Hesiod]]. Makedonija koja se isprva nazivala [[Ematija]], po Zeusovom i [[Elektra (kći Pleone)|Elektrinom]] sinu [[Emathion]]u, kasnije je po Makedonu dobila svoje makedonsko ime. Današnjim Makedoncima koji nose ovo staro ime, povijest počinje tek dolaskom slavenskih plemena. == Povijest == === Dolazak slavenskih plemena === Dolasku predaka današnjih Makedonaca prethodi više značajnih događaja u staroj Makedoniji. [[Aleksandar Veliki|Aleksandar III.]], sin Filipa i Olimpije radit će na zaštiti granica svoje države. Godine [[335. pr. Kr.]] on polazi na [[Tribali|Tribale]], a od [[334. pr. Kr.|334.]] do [[331. pr. Kr.]] osvaja i [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]]. Nakon njegove smrti, međutim, gramzivi će [[dijadosi]] u borbi za vlast dovesti do skore propasti grandioznog djela Aleksandra III. Velikog. [[Antigonidi]] će [[146. pr. Kr.]] doći pod vlast [[Rimsko Carstvo|Rima]], postat će njihova provincija. Doći će do podjele u kojoj će sjeverni dijelovi pripasti [[Dardanija|Dardaniji]] (ime prema [[Dardanci]]ma), dijecezi [[Dacija|Daciji]], dok će južni ući u sastav Makedonije Salutaris (Makedonija Druga), [[dijeceza]] Makedonije. Ova podjela događa se već u IV. stoljeću. Nastupa novo doba. Sa sjevera gdje je velika gužva koju stvaraju novopridošli narodi, prijeti opasnost. [[Ostrogoti]] ili Istočni Goti u V. st. pale i žare po [[Bizant]]u i ratuju s drugim narodima. Oni su prethodnica naroda jedne druge grane [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]]. Jedno stoljeće kasnije doći će [[Slaveni]]: [[Brsjaci]], [[Velegeziti]], [[Rinhini]], [[Strumljani]], [[Sagudati]] i [[Draguviti]] počet će osnivati Sklavinije na području Makedonije. Nisu jako uspješni u ratovima, ali su se usprkos teškoj i krvavoj povijesti, pod imenom Makedonci, uspjeli sačuvati do danas. === Srednji vijek === Slaveni iz Makedonije su se po svom dolasku okrenuli napadima na [[Solun]] 670-ih godina. U isto vrijeme javili su se i [[Asparuh]]ovi [[Protobugari]]. Asparuh je bio mlađi sin [[Kubrat|Kubarta]] koji je prodro do [[Delta Dunava|delte Dunava]]. Godine 482. Protobugari su još uvijek živjeli sjeveroistočno od Dunava, te su se pod Kubratom (584.) ujedinili sa Slavenima, a 632. ujedinila su se sva protobugarska plemena. Pojava [[Hazari|Hazara]] 650. istjerala je Protobugare na zapad, to jest u smjeru Makedonije, a pod Asparuhom 680. prešli su Dunav, ulazeći u područje [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]]. Kasnije su Protobugari prihvatili slavenski jezik, a 810. [[Krum]] je uništo [[Avari|Avare]]. Dok su se Protobugari naseljavali na rimskome području makedonski Slaveni su već bili tamo i osobito između 674. – 677., te su žestoko vojevali sa Solunjanima. Plaćali su porez Bizantu kako bi se nesmetano mogli baviti poljodjelskim poslovima, ali i očuvati plemenski život. Pojava Protobugara nije odgovarala Bizanticima jer su bili su ratoborni i imali pretenzije prema daljnjoj ekspanziji na zapad. Naime, nakon što je 810. potukao Avare, Krum se 811. okrenuo Bizantu i svladao [[Nikefor I.|Nikefora I.]], 813., a godinu dana prije smrti zauzeo [[Hadrianopolis]]. Naslijedio ga je [[Omurtag]]. [[Presijan I.]] (837. – 852.) zauzeo je veći dio Makedonije. Ulaskom u IX. stoljeće javilo se i [[kršćanstvo]], kod Protobugara ga je prihvatio car [[Boris]] 864., a [[Ćiril i Metod]] su ga širili među Slavenima u Bugarskoj. Godine 896. Borisov sin [[Simeon]] pobijedio je Bizantince i zauzeo Južnu Makedoniju. S Bizantincima je ratovao četiri puta i 922. ih je pobijedio i četvrti put. Simeon je umro 927. Polovicom X. stoljeća u Makedoniji se javio [[Bogumilstvo|bogumilski pokret]]. Makedonski Slaveni su od VII. do IX. stoljeća, tj. do prodora Bugara u Makedoniju, živjeli pod Bizantom. [[Samuilo (car)|Samuilo]] (976. – 1014.) je utemeljio prvu državu makedonskih Slavena – [[Prvo Bugarsko Carstvo|Bugarsko Carstvo]], koja se prostirala na sjeveru do [[Srijem]]a, na zapadu do [[Duklja|Duklje]] i [[Zahumlje|Zahumlja]], uključujući i [[Bosna (regija)|Bosnu]], [[Epir]] i [[Albanija|Albaniju]], na istoku do [[Crno more|Crnog mora]]. Proglasio se carem, a rimski papa [[Grgur V.]] ga je okrunio vladarom. Međutim, papino priznanje mu nije pomoglo u ratu s Bizantom. Poražen je 1014. od cara [[Bazil II.|Bazila II.]], nazvanog Koljačem Bugara, i ubrzo umro. Nakon što su Grci ubili Samuilovog nećaka [[Ivan Vladislav|Ivana Vladislava]] 1018., Bizant je uspio zauzeti cijelo područje tadašnje Bugarske, uključujući područje Sjeverne Makedonije, i držao ga do 1185. Bitan spomenik vladavine Ivana Vladislava je [[Bitoljski napis]] otkriven 1956., prilikom rušenja džamije. Napisan je na starobugarskom jeziku oko 1015. i obilježava izgradnju utvrde – "bugarskog raja" od cara Ivana Vladislava koji se opisao kao "Bugarin po rođenju". Bazil je podijelio bugarsku zemlju na dvije teme (vojne provincije) – Paristriju (između Dunava i planine Balkana) i Bugarsku (u središtu Balkanskog poluotoka, koja je uključivala i današnju Sjevernu Makedoniju), sa Skopjem kao glavnim gradom.<ref>Kostov, 2010., str. 51.</ref> [[Datoteka:Ohrid archbishopric 1020 01.png|minijatura|lijevo|Ohridska Patrijaršija 1020.]] U 11. stoljeću dogodila su se dva veća ustanka protiv bizantske vlasti. [[Petar Deljan]] proglasio se carem Bugara i zauzeo [[Niš]] i Skopje. Međutim, iduće godine Bizant je ugušio ustanak, a Petar Deljan je moguće pogubljen. Skupina bojara, bugarskih plemića, pod vodstvom [[Juraj Vojteh|Jurja Vojteha]] digla je ustanak 1072. i imenovala Dukljanina [[Konstantin Bodin|Konstantina Bodina]], sina [[Mihajlo Vojisavljević|Mihajla Vojisavljevića]] carem Bugara. Okrunili su ga u [[Prizren]]u, a potom u Skopju kao Petra III. krajem 1072. Međutim iste godine pobunjnici su poraženi u [[Kastorija|Kastoriji]]. U 12. stoljeću Bizant je bio u padu. Nakon [[Ustanak Asena i Petra|Ustanka]] [[Ivan Asen I. Bugarski|Asena]] i [[Petar IV. Bugarski|Petra]] 1185. stvoreno je [[Drugo Bugarsko Carstvo]]. U početku samo je istočna Makedonija bila dio Carstva, no tijekom vladavine [[Kalojan Bugarski|Kalojana]] (1197. – 1207.) i [[Ivan Asen II. Bugarski|Ivana Asena II.]] (1218. – 1241.), cijela Makedonija, izuzev Egejske, bila je dio Bugarskog Carstva.<ref>Kostov, 2010., str. 51–52.</ref> Do kraja 13. stoljeća, Bugarsko Carstvo bilo je u padu. Susjedni Srbi iskoristili su priliku. Srpski kralj [[Stefan Uroš II. Milutin]] (1282. – 1321.) zauzeo je Skopje, a 1334., najveći srpski vladar [[Stefan Uroš IV. Dušan|Dušan Silni]] (1331. – 1346.) zauzeo je [[Strumica|Strumicu]], [[Ohrid]] i [[Radoviš]], a 1346. Skopje mu je postalo glavni grad. U Skopju je okrunjen carem Srba, Grka i Bugara. Nakon njegove smrti, Srpsko Carstvo raspalo se na nekoliko kneževina. Srpska vlast u [[Ser]]u, [[Edessa, Grčka|Edesi]] i Strumici zadržala se 10 godina, 13 u [[Melnik]]u, 21 u [[Prilep]]u, 25 u [[Veles (grad)|Velesu]] i [[Štip]]u, a 73 u Skopju, [[Debar|Debru]] i [[Tetovo|Tetovu]].<ref>Kostov, 2010., str. 52–53.</ref> [[Datoteka:Marko Kraljević by Mina Karadžić.jpg|minijatura|Kraljević Marko]] Nakon smrti Dušana, njegova žena [[Helena Bugarska]], sestra cara [[Ivan Aleksandar|Ivana Aleksandra]] (1331. – 1371.) vladala je južnom Makedonijom do 1359. sa sjedištem u Seru. Između 1360-ih i 1390-ih, područje Sjeverne Makedonije bilo je podijeljeno između više kraljevstava i kneževina. Srpski velikan [[Konstantin Dragaš]] (1355. – 1395.) vladao je velikim dijelom istočne Makedonije sa sjedištem u [[Ćustendil]]u prije osmanskog osvajanja. Kralj [[Vukašin Mrnjavčević|Vukašin]] (1365. – 1371.) i njegov sin [[Kraljević Marko|Marko]] (1371. – 1395.) vladali su središnjom Makedonijom sa sjedištem u [[Prilep]]u. Oba vladara postala su poznata u srpskoj i bugarskoj epskoj poeziji. Mnogi su srednjovjekovni povjesničari, uključujući Srbina [[Mihail Konstantinović|Mihaila Konstantinovića]] (1460.), Albanca [[Ivan Muzaki|Ivana Muzakija]] (1510.) i Židova [[Josip Ben Jošua|Josipa Ben Jošue]] (15. st.) spominjali Marka kao bugarskog vladara. Male bugarske i srpske kneževine u Makedoniji bile su tipične feudalne tvorevine i bespomoćne pred prodorom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref>Kostov, 2010., str. 53.</ref> Osmanlije su konačno 1396. zauzele ostatke Bugarskog Carstva.<ref>Kostov, 2010., str. 52.</ref> === Osmansko razdoblje === Turci su iskoristili vakuum na Balkanu i inkorporirali zemlje Grka, Bugara i Srba u svoje [[Osmansko Carstvo]]. [[Bitola]], [[Prilep]], [[Ohrid]] i [[Kastorija]] pali su pod tursku vlast 1385. [[Kratovo]] je palo 1389., [[Skopje]] 1392., a [[Solun]] 1394. Tako je po smrti [[Konstantin Dragaš|Konstantina Dragaša]] i [[Kraljević Marko|Marka]], cijelo područje Sjeverne Makedonije bilo pod turskom vlašću do 1912., više od 500 godina. Posljedice osmanske vlasti bile su višestruke. Osmanlije su uspostavile potpuno drukčiji politički, upravni i vojni poredak. Osvojene kršćanske zemlje podijeljene su u [[sandžak]]e. Sva zemlja bila je vlasništvo sultana, koje je on dodjeljivao veleposjednicima – [[timar]]ima.<ref name="Kostov54">Kostov, 2010., str. 54.</ref> Pojam narodnosti bio je stran u Osmanskom Carstvu. Umjesto toga važio je [[Milet|miletski sustav]] gdje je religija bila glavni faktor u identifikaciji pučanstva. Narodnost nije bila bitna ni za visoke osmanske dužnosnike. Prvi uvjet za stupanje u službu bilo je prevjeravanje na islam, a tek onda poznavanje [[Turski jezik|turskog jezika]] i pisma. Zahvaljujući ovakvoj politici, mnogi su slavenski muslimani služili kao [[veliki vezir]]i.<ref name="Kostov54"/> Kršćani i Židovi smatrani su "narodom knjige" i kao takvi poštovani zbog zajedničkih vjerskih korijena s islamom. Svi pravoslavni kršćani su, po spomenutom miletskom sustavu, spali pod rimski milet (tur. rum millet; rimski narod) pod duhovnim vodstvom grčkog patrijarha. Bugari i Grci, međutim, uspjeli su sačuvati autokefalnost svojih crkava do 18. stoljeća. Grčki patrijarh je u 18. stoljeću uvjerio sultana da mu prepusti obje slavenske crkve, pa je srpska [[Pećka Patrijaršija]] ukinuta 1766., a bugarska [[Ohridska Patrijaršija]] 1767.<ref>Kostov, 2010., str. 54–55.</ref> Nakon poraza u [[Beč]]u 1683., Osmansko Carstvo počelo je stagnirati. U 19. stoljeću započeo je strmovit pad Carstva. Osmanska elita je shvatila da zaostaje za europskim susjedima, pa je sultan [[Mahmud II.]] (1808. – 1839.) uveo niz gospodarskih, političkih i vojnih reformi u razdoblju od 1826. – 1876., poznatih kao [[Tanzimat]] (reorganizacija). Tanzimat je predviđao pravnu jednakost svih podanika Carstva, bez obzira na religiju, a obećavao je i ekonomske, institucionalne i vjerske slobode za kršćane.<ref name="Kostov55">Kostov, 2010., str. 55.</ref> === Narodno buđenje === Uvođenje Tanzimata odvijalo se u vrijeme narodnog buđenja balkanskih naroda u kasnom 18. i ranom 19. stoljeću. Propadanje Osmanskog Carstva navelo je europske sile da razmotre o budućnosti osmanskih provincija i raspodjeli teritorija. Svi europski diplomati ovo su nazvali [[Istočno pitanje|Istočnim pitanjem]].<ref name="Kostov55"/> [[Kuzman Šapkarev]] (1834. – 1908.) iz [[Ohrid]]a, učitelj i autor brojnih bugarskih gramatika i udžbenika, napisao je 1888. u pismu Marinu Drinovu da su "izraz Makedonac nametnuli Grci prije jedva 10 – 15 godina, a da običan narod preferira nazivati se Bugarima". [[Kiril Pejčinović]] (1771. – 1845.) iz [[Tetovo|Tetova]], u svojoj knjizi ''Ogledalo'' (1816.), nazivao je Makedoniju Donjom [[Mezija|Mezijom]]. Pejčinović, kao i [[Grigor Parličev]] (1830. – 1893.) iz Ohrida i [[Neofit Rilski]] (1793. – 1881.) iz [[Bansko]]g, pisci prve bugarske gramatike, inzistirali su na uvođenju književnog [[Bugarski jezik|bugarskog jezika]] temeljenog na govoru iz 19. stoljeća, kojeg su nazivali "jednostavnim" i "zajedničkim bugarskim", protiveći se arhaičnom [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]]. Njihovi istomišljenici otvorili su stotine bugarskih škola po Makedoniji.<ref>Kostov, 2010., str. 58.</ref> [[Rajko Žinzifov]] (1839. – 1877.) iz [[Veles (grad)|Velesa]], postao je bard bugarskog buđenja i jedan od entuzijastičnih pristaša ideje da tradicionalne bugarske zemlje obuhvaćaju [[Mezija|Meziju]], [[Tračka|Tračku]] i [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] ([[Velika Bugarska]]). Sva izvješća [[Habsburška Monarhija|austrijskih]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskih]], [[Francuska|francuskih]], kao i drugih diplomata s uredima u Makedoniji, potvrdila su Žinzifova uvjerenja da je većinsko pučanstvo u Vardarskoj i Pirinskoj Makedoniji bugarsko, a u Egejskoj Makedoniji sa znatnim grčkim udjelom. Bugarski nacionalisti bili su ohrabreni ovakvim izvješćima i osjećanjima pučanstva. Sljedeći korak u nacionalnom buđenju vidjeli su u obnovi [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarske pravoslavne Crkve]], jer je osmanska vlast u miletskom sustavu privilegije davala samo religijama, a ne narodima. Bugarska borba za neovisnu crkvu počela je 1850-ih s aktivnim učešćem makedonskih Bugara, a Bugarska Crkva konačno je postala neovisna 1874.<ref name="Kostov59">Kostov, 2010., str. 59.</ref> Stanovnici Velesa, Skopja i Ohrida su 1860-ih stalno slali peticije sultanu u kojima su tražili bugarske pravoslavne vladike i svećenike koji bi zamijenili grčke. Skupina Bugara iz [[Kilkis]]a otišla je i dalje. Sedamdeset i devet građana i četiri svećenika Kilkisa su 1859. zatražili u pismu papi [[Pio IX.|Piu IX.]] da se pridruže [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] pod uvjetom da zadrže pravoslavne obrede i da jezik bogoslužja bude bugarski.<ref name="Kostov59"/> ==== Makedonstvo ==== [[Datoteka:Novakovic.jpg|minijatura|Stojan Novaković]] [[Kraljevina Srbija|Srpski]] veleposlanik u [[Istanbul]]u [[Stojan Novaković]] 14. prosinca 1888. u pismu srpskom ministru narodnog obrazovanja [[Vladan Đorđević|Vladanu Đorđeviću]] piše: "Pošto je bugarska ideja, kako svi znamo, duboko ukorijenjena u Makedoniji, ja mislim da je gotovo nemoguće otresti je potpuno samim suprotstavljanjem srpske ideje. Ova ideja, bojimo se, bila bi nesposobna kao protivnik, jasno i jednostavno, u gušenju bugarske ideje. Stoga će srpska ideja trebati saveznika koji bi mogao stajati u izravnoj suprotnosti bugarstvu, i u sebi bi sadržavati elemente koji bi privukli narod i njegova osjećanja i tako ih odvojio od bugarstva. Ovog saveznika ja vidim u makedonstvu, ili do određene mjere u našem njegovanju makedonskog dijalekta i makedonskog separatizma.".<ref>Kostov, 2010., str. 65.</ref> Makedonski narodni identitet kasnije su počeli promicati lijevi intelektualci 1920-ih i 1930-ih pod okriljem [[Kominterna|Komintrne]]. Masovniju podršku u Vardarskoj Makedoniji, ovakva je identifikacija stekla kasnih 1940-ih u vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]]. Povjesničarka Elisabeth Barker zabilježila je 1950-ih da je "osjećaj bivanja Makedoncem i ništa drugo do Makedoncem osjećaj nedavnog širenja, te da ni danas nije duboko ukorijenjen".<ref>Kostov, 2010., str. 45.</ref> === Makedonci u samostalnoj državi === Makedonci i Sjeverna Makedonija danas su s gotovo svih strana okruženi državama koje joj nisu sklone, i s gotovo neprijateljskom politikom prema njoj. Sjeverna Makedonija danas ima problema s albanskim separatistima koji se žele odvojiti i priključiti Albaniji. S južne strane [[Grčka]] je postavljala problem imena koje je nosila Makedonija, i njezino pravo na to sve do 17. lipnja 2018. kada je problem riješen makedonskim pristajanjem na preimenovanje u ''Sjeverna Makedonija''. S istoka problem makedonskoj doktrini stvaraju i Bugari koji Makedoncima osporavaju nacionalnu samosvojnost, smatrajući ih Bugarima, iako je Bugarska prva država u svijetu kaja je priznala samostalnost Sjevernoj Makedoniji. == Etnografija == Izdvojeni po lokalnim zavičajnim skupinama, Makedonci žive prilično izolirano, s vlastitim tradicijskim običajima i navadama, no uglavnom su ruralno stanovništvo koje se bavi [[stočarstvo]]m (pretežito [[ovčarstvo]]m, ali i uzgojem goveda – krava i [[bivolica]]) i [[poljoprivreda|poljoprivredom]]. Budući da se Sjeverna Makedonija nalazi u svojevrsnom civilizacijskom rubnom prostoru između Istoka i Zapada i na raskrižju značajnih prometnica, Makedonci su tijekom stoljeća trpjeli i stanovite utjecaje drugih naroda, poput susjednih [[Albanci|Albanaca]] ili, pak, [[Turci|Turaka]] i [[Čerkezi|Čerkeza]] koji su ovdje svojedobno živjeli u većem broju, ostavljajući tragove u njihovoj kulturi kao što je, recimo, pojava islama u dijelu [[Mijaci|Mijaka]] ([[Torbeši]]) ili osebujno graditeljstvo (kamene kuće s velikim balkonima poznatima kao [[doksat]]i). Tradicionalna makedonska kuća izgrađena je od solidnih zidova, od kamena ili nepečene gline (ćerpič), a najtipičnijim je primjerima zastupljena osobito u zapadnoj Sjevernoj Makedoniji ([[Kruševo (Sjeverna Makedonija)|Kruševo]], [[Galičnik]]). Prozori su neveliki, prizemlje je masivno, izgrađeno od kamena, dok se na katu nadograđuje [[bondruk]] od drvene konstrukcije. Ljepotom i izvornošću stare makedonske arhitekture oduševljavao se veliki francuski arhitekt [[Charles Le Corbusier|Le Corbusier]]. U planinskim predjelima postoji i jednodijelna koliba ([[Kriva Palanka]], [[Kratovo]]). Najrasprostranjenija je [[čardaklija]] (kumanovski kraj), ali javlja se i u strumičkom kraju i ostalim dijelovima Sjeverne Makedonije. Čardak povezuje sve prostorije, a može biti otvorenoga ili zatvorenog tipa i svojim izgledom i skladnom voluminoznošću dominira na kući. Graditeljstvom se u Sjevernoj Makedoniji osobito uspješno bave Mijaci čija se [[tajfa]] sastoji od majstora raznih profila na čelu s [[ustabašija|ustabašijom]]. === Narodna umjetnost === Makedonka je vrijedna žena, ovčarstvo i uzgoj [[pamuk]]a, [[lan]]a i [[konoplja|konoplje]] omogućava joj da sama uspije odijevati sebe i članove svoje obitelji, te se razvila je tradicionalnu umjetnost tkanja odjeće, pomoću tradicionalnog alata i s preko 70 vrsta bogato dekoriranih nošnji. Zemljopisna izoliranost potpomogla je da se ove nošnje razviju očuvaju u raznim krajevima Makedonije. Geometrijski i geometrizirani floralni uzorci, aplikacije i pleteni ornamenti, srma, i metalni ukrasi javljaju se na ženskoj narodnoj nošnji. U područjima gornjeg [[Vardar]]a i [[Debar|Debra]] etnografska su područja Mijaka i Brsjaka koji pripadaju zapadno-makedonskom etnografskom kraju. Među ovim ljudima prevladava odjeća od bijelog klašna i s nakitom za glavu u kojem prevladava crvena boja. Istočno-makedonski etnografski kraj u dolini srednjeg [[Vardar]]a i kod [[Šopovi|Šopova]] je jednostavniji i bez masivnih juvelirskih ukrasa i uz upotrebu šarenila i srme. === Glazba i ples === Makedonci su bili pod utjecajima raznih etničkih zajednica koje su ostavile tragova u njihovoj duhovnoj i materijalnoj kulturi. Ples i glazba svakao su veoma značajni u njihovom životu. Da je ovo točno pokazuje i broj njihovih glazbala: [[dajre]], [[tapan]], [[zurle]], [[kaval]], [[tambura]], [[makedonska gajda|gajda]] i [[šupelka]] i [[duduk]]. Makedonska gajda sastoji se od meva (mješine), duvala (cijevi za duvanje), brčala ili bučala koji daje drugi glas i gajdarke sa sedam rupa. Gajdu je prije upotrebe potrebno naštimati. Svira se uz narodne pjesme i plesove. Dajre se sastoje od drvenog okvira s nategnutom kozjom kožom, one daju ritam i ženski su instrument. [[Datoteka:Tapan.jpg|mini|lijevo|Tapan, bubanj s rastegnutom kozjom ili ovčjom kožom, po kojemu se udara kukudom i praćkom.]] Tradicionalni drveni bubanj poznat je kao [[tapan]], on se izrađuje od bukve, [[orah]]a ili [[kesten]]a. Kože tapana učvršćene su konopcima dijagonalno na okvir. Bubnjar (''tapandžija'') se koristi s dvije vrsti udaraljki, to su ''kukuda'' učinjena od orahovine i ''praćka'' od [[vrba|vrbe]]. Tapan se obično koristi uz pratnju zurla. [[Zurla]] je puhački instrument od orahovog ili šljivinog drveta, sastoji se od dva dijela, konične cijevi i ''slavec''a (kljuna) koji se utakne u gornji kraj. Njezino moguće porijeklo je romsko ili tursko. [[Kaval]] je vrsta pastirske flaute s kalibrom od 16&nbsp;mm, ornamentirana cijelom dužinom, i učinjena od jednog komada drveta sa sedam rupa i ispred rupom za palac. Svira se u paru, prvi je ''kavaldžija'' ili ''vodač'' i drugi ''polagač''. [[Šupelka]] je slična kavalu, ima šest rupa za prste a koristi se i za solističke interpretacije kao i u pratnji s drugim instrumentima. [[Duduk]] se u nekim krajevima Sjeverne Makedonije naziva kaval ili ''kavalče'' a izrađuje se od [[žutika|žutike]] ili [[javor]]a, pa i nekog drugog drveta, ton joj je čist i ugodan. Najpoznatij narodni makedonski ples je [[oro]], pleše se uz pratnju tapana i zurle. === Kuhinja === Kuhinja Makedonaca porijeklom je iz domaćih proizvoda. Plodna polja [[Pelagonija|Pelagonije]], [[Polog]]a, [[skopska dolina|Skopske doline]], [[Tikveš (Makedonija)|Tikveš]]a i [[Ovče Pole|Ovčeg Polja]] lokaliteti su pogodni za uzgoj raznih kultura i voća. Jabuka se uzgaja u području Prespe i Pologa. Makedonci su poznati po uzgoju kvalitetnog [[grah]]a '[[tetovac|tetovca]]' od kojega se priprema poznati specijalitet '[[gravče na tavče]]' ili 'tavče na gravče', ovo jelo priprema se na poseban način, u tavici, da bi se zatim u zemljanoj posudi zapeklo u rerni. Posebnu draž daje mu [[aleva paprika]]. Tu su još [[lubenica|lubenice]], [[rajčica]], [[feferoni]], [[grašak]], [[riža]] i [[grožđe]] u dolini Tikveš. Također je nadaleko poznato ovčepoljsko janje koje se izvozi u zapadnoeuropske i zemlje dalekog istoka. === Vjera === Većina Makedonaca je pravoslavne kršćanske vjeroispovjesti i raštrkani su po različitim crkvama. U Sjevernoj Makedoniji postoji nekanonska [[Makedonska pravoslavna Crkva]] ([[Ohridska arhiepiskopija]]) čiju autokefalnost ne priznaju susjedne pravoslavne Crkve. Makedonci koji žive u Bugarskoj podanici su [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarske pravoslavne crkve]], a oni koji žive u Grčkoj [[Grčka pravoslavna Crkva|Grčke]], manjina u Srbiji – srpske. Brojni su [[Islam|Muslimani]], islamizirani [[Mijaci]], poznati kao [[Torbeši]]. ==Neki poznati Makedonci== <gallery> Datoteka:Georgi Pulevski.jpg|[[Đorđija Pulevski]] Datoteka:Kočo Racin Samobor.jpg|[[Kočo Racin]] Datoteka:Goceva-ESC2007-portrait.jpg|[[Karolina Gočeva]] Datoteka:Pandev Lazio allenamento.JPG|[[Goran Pandev]] Datoteka:Tose Proeski.jpg|Toše Proeski </gallery> == Povezani članak == *[[Makedonci u Hrvatskoj]] == Izvori == ;Bilješke {{izvori|30em}} ;Literatura * Kostov, Chris: Contested Ethnic Identity: The Case of Macedonian Immigrants in Toronto, 1900-1996. Peter Lang, 2010. {{ISBN|9783034301961}} == Vanjske poveznice == * http://www.macedoniantruth.org/ *[http://www.culture.in.mk/story.asp?id=18&rub=55 Culture – Republic of Мacedonia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312141559/http://www.culture.in.mk/story.asp?id=18&rub=55 |date=12. ožujka 2007. }} {{Sjeverna Makedonija}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Južni Slaveni]] [[Kategorija:Etničke grupe Sjeverne Makedonije]] [[Kategorija:Etničke grupe Grčke]] [[Kategorija:Etničke grupe Bugarske]] [[Kategorija:Etničke grupe Australije]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] [[Kategorija:Makedonci| ]] bzxzswdinttfjn760z83s4sn16m6hmu 0 17909 7430711 7421023 2026-04-16T09:28:36Z Panasko 203327 7430711 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = NK Osijek | slika = NK Osijek.svg | puno ime = Nogometni klub Osijek | nadimak = ''Bijelo-plavi'' | godina osnivanja = [[27. veljače]] [[1947.]] | igralište = [[Opus Arena]], [[Osijek]] | kapacitet stadiona = 13.005<ref>[https://hnl.hr/klubovi/osijek/ Profil], [[HNL]], pristupljeno 24. srpnja 2025.</ref> | predsjednik = {{Z|MAĐ}} [[Alexandra Végh]] | trener = {{Z|HRV}} [[Tomislav Radotić]] | liga = [[Hrvatska nogometna liga|HNL]] | sezona = [[HNL 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 7. | igrači = | trenutačna sezona = HNL 2025./26. | pattern_la1 = | pattern_b1 = _osijek2324h | pattern_ra1 = | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = 0000FF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = | pattern_b2 = _osijek2324a | pattern_ra2 = | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = 000044 | body2 = 000044 | rightarm2 = 000044 | shorts2 = 000044 | socks2 = 000044 | pattern_la3 = | pattern_b3 = | pattern_ra3 = | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | leftarm3 = | body3 = | rightarm3 = | shorts3 = | socks3 = }} '''Nogometni klub Osijek''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Osijek]]a. Jedan je od najznačajnijih, te među navijačima i jedan on najpopularnijih nogometnih klubova u Hrvatskoj. Prema istraživanjima za Osijek navija 5 % ljudi u Hrvatskoj čime je po popularnosti treći klub u državi. Najviše navijača ima u [[Slavonija|Slavoniji]].<ref name="osijek031.com">[http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=27906 Za NK Osijek navija 5% građana Hrvatske], osijek031.com, 6. listopada 2010., pristupljeno 18. srpnja 2020.</ref> == Povijest == {{vidi još|ŠK Slavija Osijek}} Iako se službeno danom osnutka Nogometnog kluba Osijek smatra [[27. veljače]] [[1947.]] i utemeljenje Fiskulturnog društva Proleter (zapravo spajanje fiskulturnih društava Slavonija i Bratstvo), povijesni kontinuitet kluba može se pratiti već od [[27. lipnja]] [[1916.]] kada je osnovana '''[[ŠK Slavija Osijek|ŠK Slavija]]''', nogometni klub koji je ubrzo nakon osnutka postao najutjecajniji nogometni klub u Osijeku i kao takav djelovao do [[1941.]] kada je prisilno prestao s radom zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Po završetku rata [[1945.]] predratni dužnosnici i članovi Slavije odlučili su obnoviti rad kluba, ali im je novouspostavljena [[Komunistička partija Jugoslavije|jugoslavenska komunistička vlast]] zabranila obnovu pod starim imenom i dopustila tek ulazak u neko od novih fiskulturnih društava koja je uglavnom sama osnovala: Udarnik, Jedinstvo, Sloga, Elektra, Bratstvo i Grafičar (u međuvremenu preimenovan u Tipograf). Predstavnici Slavije stoga su ušli u Udarnik i Jedinstvo te su se dva kluba u rujnu [[1946.]] ujedinili u FD Slavonija, u kojoj su tako na nekadašnjem Slavijinom stadionu ponovno zaigrali gotovo svi istaknutiji igrači Slavije.<ref>[https://bijelo-plavi.com/wp/sto-se-dogodilo-27-veljace-1947/ Što se dogodilo 27. veljače 1947.?], bijelo-plavi.com, pristupljeno 8. ožujka 2024.</ref> Već sredinom siječnja [[1947.]] komunistička vlast je iz svojih ideoloških razloga naredila nova spajanja klubova, pri čemu je bilo predviđeno postojanje samo dva fiskulturna društva u cijelom Osijeku. Dana [[26. veljače]] 1947. u [[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]] objavljen je poziv članovima FD Slavonija i FD Bratstvo na zajedničku sjednicu sljedećeg dana, 27. veljače, na kojoj će biti donesen zaključak o spajanju i novoj upravi, pa je toga dana stvoreno '''Fiskulturno društvo Proleter'''. Gotovo istodobno su FD Sloga i FD Tipograf spojeni u FD Mladost. Proleter i Mladost su [[16. ožujka]] odigrali međusobnu utakmicu u kojoj je Proleter pobijedio rezultatom 5:0, a zatim je [[1948.]] Mladost pripojena Proleteru.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/1694 Osijek], nogomet.lzmk.hr, pristupljeno 8. ožujka 2024.</ref> Prvo redovno ligaško natjecanje u kojem je klub sudjelovao bilo je Osječko okružno prvenstvo kojeg je činilo pet momčadi, da bi potom uslijedilo natjecanje u [[2. savezna liga SFRJ|Drugoj saveznoj ligi]]. Osvajanjem prvog mjesta u Hrvatsko-slovenskoj ligi [[1953.]] godine prvi je put izboreno sudjelovanje u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvoj saveznoj ligi]], i to nakon dva neuspješna pokušaja [[1950.]] i [[1952.]] Stožerni igrači ove generacije bile su klupske legende Andrija Vekić, Franjo Rupnik, Dionizije Dvornić i Franjo Majer. Uslijedile su tri uzastopne sezone u Prvoj saveznoj ligi, da bi nakon sezone [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955./56.|1955./56.]] klub ispao iz nje nakon što je, osim novčano, bio kažnjen i s tri utakmice neigranja (predaje). U jesen [[1958.]] klub se sa svog dotadašnjeg igrališta Kraj Drave preselio u Gradski vrt, u kojem boravi i danas. Dana [[1. rujna]] [[1962.]] osnovano je Sportsko društvo Slavonija koje je ujedinilo atletski, boksački i dizački klub. Dotadašnji Proleter je, pridruživši se društvu, preuzeo njegovo ime postavši i sam '''Nogometni klub Slavonija'''. Navedeno društvo djelovalo je nekoliko godina, da bi se u proljeće [[1967.]] raspalo, nakon čega je novo ime nogometnog kluba postalo '''Nogometni klub Osijek'''. Promijenjene su i dotadašnje službene klupske boje jer su se umjesto dotadašnjih crvene i plave počele rabiti bijela i plava, otprije poznate kao boje grada. Na terenima je nastavljena borba za povratak u prvoligaško društvo. Već u sezoni 1966./67. u zapadnoj skupini Druge savezne lige osvojeno je drugo mjesto, a iduće sezone 1967./68. treće mjesto. Od sezone 1968./69. druga je liga bila podijeljena na četiri skupine, a Osijek se natjecao u sjevernoj, u kojoj je osvojio prvo mjesto u sezoni 1969./70. U međuskupnim kvalifikacijama je, međutim, uspješniji bio banjolučki [[FK Borac Banja Luka|Borac]]. I iduće sezone dogodilo se slično. Nakon izbacivanja [[HNK Rijeka|Rijeke]], Osijek je igrao protiv skopskog [[FK Vardar Skoplje|Vardara]] koji je pobjedama u oba susreta izborio ulazak u prvu ligu. Sezona 1972./73. ostala je zapamćena ponajprije po kvalifikacijskim susretima sa [[NK Zagreb|Zagrebom]]. Osijek je prethodno kao prvak sjeverne skupine igrao protiv Prištine kao drugoplasirane momčadi istočne skupine, te ju i izbacio. Uslijedila su dva susreta protiv Zagrepčana. Prva, osječka utakmica, odgođena za tri dana zbog trovanja Osijekovih igrača, završila je rezultatom 0:0. Uzvratna utakmica odigrana je [[19. srpnja]] [[1973.]] u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] pred gotovo 65.000 gledatelja (od toga oko 25.000 Osijekovih), čime je do danas ostala najposjećenija nogometna utakmica u hrvatskoj povijesti. Osijek je prvo gubio 1:0, da bi u drugom poluvremenu došao u vodstvo. Ipak, Zagreb je uspio izjednačiti i igrali su se jedanaesterci u kojima je Zagreb bio uspješniji i ukupnim rezultatom 6:5 izborio plasman u prvu ligu. Konačno, povratak u prvu ligu Osijek je izborio u sezoni 1976./77. kada je momčad čija su okosnica bili Vjekoslav Majer, Mile Dumančić, Stjepan Čordaš, Ivica Grnja, Ivan Lukačević i Ljupko Petrović, a predvođena tandemom Andrije Vekića i Mate Kasača, sigurno osvojila prvo mjesto u zapadnoj skupini. Zbog velike euforije nastale plasmanom u najviši razred, na mjestu dotadašnjeg starog stadiona u Gradskom vrtu izgrađen je i otvoren do danas nedovršen stadion. Klub se u prvoj ligi zadržao do raspada Jugoslavije i [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], s izuzetkom sezone [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]] nakon koje izborio brzi povratak. U idućim sezonama nisu ostvarivani značajniji plasmani, pa se pamte šesto mjesto u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1983./84.]] i poluzavršnica kupa [[Kup maršala Tita 1989./90.|1989./90.]] Još je za istaknuti da je u sezoni 1988./89., u kojoj je Osijek osvojio osmo mjesto, najbolji strijelac lige bio Osijekov napadač [[Davor Šuker]], koji je postigao 18 pogodaka. Godine [[1992.]] započela je nova [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatska nogometna liga]]. [[1. HNL 1992.|Prvu sezonu]] u novoj ligi Osijek je završio kao treći, iako je, zbog ratne opasnosti u Osijeku, sve domaće utakmice bio primoran odigravati izvan Osijeka i Gradskog vrta, diljem Slavonije. U sezoni [[1. HNL 1994./95.|1994./95.]] Osječani su, predvođeni prvim strijelcem lige [[Robert Špehar|Robertom Špeharom]], u HNL-u osvojili treće mjesto, sa zaostatkom od šest bodova za prvakom, uz razliku zabijenih i primljenih pogodaka +35. Tada je prvi puta u povijesti izboren i nastup u [[Kup UEFA|Europi]], a protivnik u pretkolu bio je [[Slovan Bratislava|Slovan]] iz [[Bratislava|Bratislave]]. U prvoj utakmici odigranoj u Bratislavi slovački klub pobijedio je s visokih 4:0, a u uzvratu, koji je zbog ratne opasnosti odigran na zagrebačkom [[Stadion Kranjčevićeva|stadionu u Kranjčevićevoj]], s 2:0. Na nove europske nastupe čekalo se do sezone [[Kup UEFA 1998./99.|1998./99.]], kada je Osijek nesretno ispao od [[Belgija|belgijskog]] [[RSC Anderlecht|Anderlechta]] u drugom pretkolu Kupa UEFA: nakon pobjede 3:1 u Osijeku, poraz 0:2 u [[Bruxelles]]u. Iste sezone predvođeni [[Jurica Vranješ|Juricom Vranješem]], Osječani osvajaju prvi trofej: [[Hrvatski nogometni kup 1998./99.|Hrvatski kup]], pobijedivši [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibaliju]]. Bila je to šokantna utakmica. Cibalia je vodila do 93. minute kada [[Dumitru Mitu|Mitu]] izjednačuje, a u produžetku [[Davor Lasić|Lasić]] zlatnim golom donosi kup u Osijek. U sezoni [[Kup UEFA 1999./00.|1999./00.]] Osijek je u Kupu UEFA ispao u prvom kolu od [[Engleska|engleskog]] [[West Ham United F.C.|West Hama]] rezultatima 0:3 i 1:3, ali je u domaćem prvenstvu ponovno osvojio treće mjesto. Sezona [[1. HNL 2000./01.|2000./01.]] pamti se kao jedna od boljih. Najprije je Osijek prvi put nakon 9 godina u Maksimiru pobijedio Dinamo. U Europi, točnije u [[Kup UEFA 2000./01.|Kupu UEFA]], Osijek je prošao [[Danska|danski]] [[Brøndby IF|Brøndby]] (2:1 u [[Kopenhagen]]u, 0:0 u Osijeku), [[Austrija|austrijski]] [[SK Rapid Wien|Rapid]] (2:1 u Osijeku i 2:0 u [[Beč]]u), ali je onda nesretno ispao od [[Češka|češke]] [[Slavia Prag|Slavije]] (pobjeda 2:0 u Osijeku, poraz 1:5 u [[Prag]]u). U toj sezoni Osijek je bio jesenski prvak Hrvatske, ali je sezonu na kraju završio kao treći, zbog proljetnih turbulencija uzrokovanih odlaskom [[Nenad Bjelica|Nenada Bjelice]] i otkazom treneru [[Stanko Mršić|Stanku Mršiću]]. U sezoni 2001./02. u kvalifikacijama za Kup UEFA svladan je latvijski [[Dinaburg FC|Dinaburg]], u prvom kolu slovenska [[ND Gorica|Gorica]], no u drugom kolu ispriječio se grčki [[AEK Atena F.C.|AEK]]. Uslijedile su godine intenzivnog propadanja kluba, a sve je bilo uzrokovano nesposobnosti različitih uprava, nebrigom lokalnih vlasti, ali i sumnjivim radnjama u vođenju klupskih financija. Dana [[28. ožujka]] [[2013.]] uspješno je završeno preoblikovanje kluba u športsko dioničko društvo.<ref>[http://www.sib.hr/sport/nogomet/9247-zavrsen-proces-preoblikovanja-nk-osijek-postao-sportsko-dionicko-drustvo.html Završen proces preoblikovanja - NK Osijek postao sportsko dioničko društvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131224084801/http://www.sib.hr/sport/nogomet/9247-zavrsen-proces-preoblikovanja-nk-osijek-postao-sportsko-dionicko-drustvo.html |date=24. prosinca 2013. }}, sib.hr, preuzeto 21. prosinca 2013.</ref> To ipak nije donijelo boljitak klubu, te su uslijedile rezultatski katastrofalne sezone u kojima je do zadnjih kola bilo upitno očuvanje prvoligaškog statusa. U svibnju [[2015.]] njemačka investitorska kuća Hanseatisches Fußball Kontor iz grada [[Schwerin]]a pokazala je zanimanje za preuzimanje 29,1 % dionica kluba u vlasništvu propale Gradske banke. Pregovori su tekli uspješno i činilo se da je zaključenje dogovora blizu, pa je članom uprave kluba imenovan Mirsad Kerić, koji je i zainteresirao njemačke investitore za klub. No, ubrzo su pregovori ušli u neizvjesnu fazu jer su investitori prije ulaganja htjeli dobiti jasnu sliku stanja u klubu, što im nije omogućeno, dijelom zbog političkih previranja. Neko vrijeme nastupilo je zatišje tijekom kojega se potencijalno ulaganje u klub više uopće nije spominjalo. Krajem srpnja odjednom se kao potencijalni kupac dionica pojavila tvrtka Prvo hrvatsko pivo 1664 d.o.o., odnosno [[osječka pivovara]] predvođena Ivanom Komakom, osumnjičenim za kontroverznu privatizaciju pivovare i zloporabu položaja i ovlasti, kao i za loše vođenje pivovare zbog kojega je ona dovedena do ruba propasti. Za razliku od njemačkih investitora koji su ponudili 150.000 eura, tvrtka Prvo hrvatsko pivo 1664 d.o.o. ponudila je 1.333.333,30 kuna, pa je [[31. kolovoza]] objavljeno da će ona preuzeti ponuđene dionice.<ref>[http://www.sib.hr/sport/nogomet/16601-pivovara-kupila-291-dionica-nk-osijeka.html Pivovara kupila 29,1% dionica NK Osijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924101608/http://www.sib.hr/sport/nogomet/16601-pivovara-kupila-291-dionica-nk-osijeka.html |date=24. rujna 2015. }}, sib.hr, preuzeto 31. kolovoza 2015.</ref> Zbog ovakvog raspleta kulminiralo je otprije tinjajuće navijačko nezadovoljstvo, pa se [[Kohorta Osijek|Kohorta]] odlučila na bojkot svih utakmica kluba. No, [[24. rujna]] dogodio se nagli preokret: čelnici pivovare objavili su da zbog negativnih reakcija navijača odustaju od kupnje predviđenih dionica.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/280769/6/Komak-Umjesto-da-dobijemo-simpatije-reakcija-navijaca-bila-je-negativna Komak: Umjesto da dobijemo simpatije, reakcija navijača bila je negativna], glas-slavonije.hr, preuzeto 24. rujna 2015.</ref> Odmah potom ponovno se aktualizirala priča oko dolaska njemačke investitorske kuće, a [[9. listopada]] objavljeno je da je HFK potpisao ugovor o kupovini 29 % dionica.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/282036/6/HFK-potpisao-ugovor-o-kupovini--29-posto-dionica-Gradske-banke HFK potpisao ugovor o kupovini 29 posto dionica Gradske banke], glas-slavonije.hr, preuzeto 9. listopada 2015.</ref> Krajnji rok za uplatu bio je 19. listopada, no taj dan objavljeno je da uplata nije izvršena, odnosno, da je HFK odustao od posla bez ikakvog objašnjenja, navodno zbog nesuglasica unutar fonda.<ref>[http://www.sib.hr/sport/nogomet/16901-i-nijemci-odustali-od-ulaganja-u-nk-osijek.html I Nijemci odustali od ulaganja u NK Osijek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212020552/https://sib.net.hr/sport/nogomet/3468997/i-nijemci-odustali-od-ulaganja-u-nk-osijek/ |date=12. veljače 2021. }}, sib.hr, preuzeto 6. studenog 2015.</ref> U takvim okolnostima jedine preostale mogućnosti za rješavanje krize bile su javna dražba dionica i stečaj, pa je 16. studenog Gradsko vijeće odlučilo prodati dionice kluba u vlasništvu Grada i Vodovoda za 1 kunu po dionici, ali uz obvezu potencijalnom budućem vlasniku za rješavanjem dugovanja. Na natječaju koji je raspisan jedini ponuditelj bili su mađarski poduzetnik Lőrinc Mészáros i njegov osječki kolega Ivan Meštrović, koji su iskazali zanimanje za 90 % dionica, u vlasništvu Grada Osijeka, Vodovoda, IPK Osijeka i Gradske banke. Na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća održanoj [[19. siječnja]] [[2016.]] i sazvanoj samo zbog ovog pitanja, jednoglasno je prihvaćena njihova ponuda čime su dionice u vlasništvu Grada prodane. No, [[28. siječnja]] osječki mediji objavili su da je odbor vjerovnika IPK-a odbio prodati svoje dionice, čime je cijeli posao doveden u pitanje. Zbog toga je dan poslije u organizaciji ogorčene Kohorte održan prosvjed na Trgu slobode, s kojeg je poslano upozorenje navijača svima koji žele ugasiti jedan od simbola grada. Ipak, već prije prosvjeda objavljeno je da se radi o "nesporazumu", pa je [[9. veljače]] IPK ipak prihvatio ponudu, čime su otklonjene sve prepreke za preuzimanje kluba. [[12. veljače]] u [[Hotel Osijek|Hotelu Osijek]] održana je svečanost predaje kluba u ruke novih vlasnika, koji su tom prilikom obznanili svoje ciljeve: jačanje kluba i obnovu infrastrukture, približavanje kluba gradu i pokretanje grada preko kluba.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/293352/6/Obnovit-cemo-stadion-a-cilj-je--uvesti-klub-medju-prva-tri-u-Hrvatskoj Obnovit ćemo stadion, a cilj je uvesti klub među prva tri u Hrvatskoj], glas-slavonije.hr, preuzeto 12. veljače 2016.</ref> Sezonu [[Dodatak:NK Osijek 2016./17.|2016./17.]] klub je završio plasmanom na četvrtom mjestu Prve HNL čime je izborio kvalifikacijska pretkola za [[UEFA Europska liga|UEFA Europsku ligu]] u sezoni [[Dodatak:NK Osijek 2017./18.|2017./18.]] Prvo je svladao andorsku [[UE Santa Coloma|Santa Colomu]], a zatim švicarski [[Luzern FC|Luzern]]. U trećem pretkolu, Osijek je s ukupnih 2:0 (0:1, 1:0) prošao jednog od najvećih konkurenata, nizozemski [[PSV Eindhoven]], te se plasirao u četvrto pretkolo gdje ga je zaustavila bečka [[FK Austria Wien|Austria]] zbog pravila pogodaka u gostima. Naime, u prvoj utakmici odigranoj u Gradskom vrtu Osijek je nakon vodstva 1:0 i neiskorištenog jedanaesterca poražen rezultatom 2:1, pa pobjeda od 1:0 u uzvratu u [[Sveti Hipolit (grad)|Svetom Hipolitu]] nije bila dovoljna za plasman u skupine Europske lige. Nadolazeće sezone protekle su u znaku rezultatskog stagniranja, ponajprije u domaćem prvenstvu, koje je Osijek redovito završavao na četvrtom mjestu, s izuzetkom sezone [[Dodatak:NK Osijek 2018./19.|2018./19.]], koju je završio na trećem mjestu. U toj je sezoni, nakon slabog početka proljetnog dijela prvenstva, trenersko mjesto nakon tri i pol godine napustio [[Zoran Zekić]], i to kao najdugovječniji trener u povijesti kluba. Naslijedio ga je [[Dino Skender]], pod čijim su vodstvom nastupi prve momčadi postali još lošiji, pa je početkom [[Dodatak:NK Osijek 2019./20.|sezone 2019./20.]] Osijek "pao" već na prvoj europskoj prepreci, kada ga je u drugom pretkolu Europske lige izbacio bugarski [[PFK CSKA Sofija|CSKA]]. Ni početak HNL-a nije bio zadovoljavajuć te je Skender nakon devetog kola, nakon samo pola godine na klupi, dobio otkaz. Predsjednik kluba [[Ivan Meštrović (poduzetnik)|Ivan Meštrović]] tada je za trenera imenovao [[Ivica Kulešević|Ivicu Kuleševića]], koji je trebao biti tek privremeno rješenje dok se ne nađe novi trener koji je, prema najavama, trebao biti iz inozemstva, a spominjala su se i točna imena kandidata. Budući da od dovođenja stranog trenera na kraju nije bilo ništa, Kulešević je ostao na čelu prve momčadi, koja je pretežno nastavila s neuvjerljivim igrama. Tek su u proljetnom dijelu sezone, koji je zbog [[Epidemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|epidemije koronavirusa]] većim dijelom odigran tek tijekom lipnja i srpnja 2020., odigrane nešto bolje utakmice, zahvaljujući kojima je Osijek došao do borbe za drugo mjesto, za koje je bio u igri sve do zadnjeg kola. Ipak, porazi u zadnja dva kola presudili su da Osijek sezonu ponovno završi na četvrtom mjestu Prve HNL. Utakmicu posljednjeg kola protiv [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive]] u Gradskom vrtu Osijek je odigrao pred praznim tribinama, budući da je [[Hrvatski nogometni savez|HNS]] kontroverznom odlukom, a pod izgovorom opasnosti od zaraze, zabranio nazočnost gledatelja na svim utakmicama posljednjeg kola. Navedena zabrana nije spriječila gotovo 2.000 navijača Osijeka da se, predvođeni Kohortom, okupe u Wilsonovoj ulici, ispod istočne tribine, te prateći prijenos utakmice na videozidu navijaju za Osijek. Prije nego što je prvenstvo nastavljeno, prva utakmica koju je Osijek igrao nakon prekida natjecanja zbog epidemije bila je poluzavršnica kupa krajem svibnja u gostima kod [[HNK Rijeka|Rijeke]], koja je ostala zapamćena po skandaloznom suđenju [[Igor Pajač|Igora Pajača]], za koje se smatra da je utjecalo na konačni ishod utakmice, dakako u korist riječkog kluba.<ref>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/nakon-debakla-na-rujevici-napokon-se-oglasio-i-sudac-igor-pajac-ovo-je-njegova-strana-price-foto-20200603 Nakon debakla na Rujevici napokon se oglasio i sudac Igor Pajač; ovo je njegova strana priče], tportal.hr, preuzeto 14. rujna 2020.</ref><ref>[https://www.glas-slavonije.hr/433970/6/Statistika-otkriva-Igor-Pajac-nije-od-jucer-igrac-Rijeke-za-velike-i-posebne-zadatke Statistika otkriva: Igor Pajač nije od jučer “igrač” Rijeke za velike i posebne zadatke], glas-slavonije.hr, preuzeto 14. rujna 2020.</ref> U toj utakmici Osijek je početkom drugog poluvremena imao vodstvo 2:0, da bi onda Pajač najprije u 56. minuti dao drugi žuti, odnosno crveni karton [[László Kleinheisler|Lászlu Kleinheisleru]] nakon starta za kojeg se pokazalo da uopće nije bio prekršaj, a potom u 70. minuti dosudio i dvojbeni jedanaesterac koji je Rijeci donio izjednačenje.<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/433787/6/Ocajni-sudac-Igor-Pajac-iz-ociju-ukrao-Osijeku-plasman-u-finale-Kupa Očajni sudac Igor Pajač "iz očiju" ukrao Osijeku plasman u finale Kupa], glas-slavonije.hr, preuzeto 14. rujna 2020.</ref> Osijek s igračem manje nije mogao parirati suparnicima, te je na kraju izgubio rezultatom 3:2. Pod Kuleševićevim vodstvom Osijek je loše započeo iduću sezonu, sezonu [[Dodatak:NK Osijek 2020./21.|2020./21.]], budući da je u prva tri kola zabilježio jedan neriješeni ishod i dva poraza. Lošim igrama doprinijela je i prodaja najboljeg prošlosezonskog strijelca [[Mirko Marić|Mirka Marića]], kao i posudba drugog najboljeg prošlosezonskog strijelca [[Antonio Mance|Antonija Mancea]], pri čemu nisu na vrijeme dovedena pojačanja koja bi ih zamijenila. Iz tog je razloga novi predsjednik kluba, [[Ferenc Sakalj]], početkom rujna 2020., tijekom reprezentativne stanke, a prije prve europske utakmice, za trenera postavio [[Nenad Bjelica|Nenada Bjelicu]], koji je, osim trenerom, imenovan i športskim direktorom, čime je zamijenio [[Alen Petrović|Alena Petrovića]] na toj dužnosti. Bjelica je od vodstva kluba tako dobio ovlasti voditi cjelokupnu športsku politiku kluba, te si je samostalno odabrao stručni stožer i imenovao suradnike. Iako je nekoliko dana nakon predstavljanja novog stožera Osijek "pao" već na prvoj europskoj prepreci, u drugom pretkolu Europske lige od [[FC Basel|Basela]], koji je u jednoj utakmici, odigranoj u Gradskom vrtu, pobijedio rezultatom 2:1, nastavak sezone bio je vrlo uspješan i rezultirao je cijelim nizom srušenih klupskih rekorda. S konačnih 77 osvojenih bodova, najviše u povijesti kluba, na kraju sezone ostvaren je također do tada najbolji plasman u povijesti kluba, drugo mjesto na konačnoj ljestvici. Također, ostvaren je rekordan broj pobjeda, njih 23, pri čemu je zabilježen i rekordan broj uzastopnih domaćih pobjeda te rekordan broj gostujućih pobjeda uopće. Do navedenih momčadskih rekorda doveli su i individualni igrački rekordi, u kojima su se najviše istaknuli tek pristigli [[Ramón Miérez]], na kraju sezone najbolji strijelac lige s 22 postignuta pogotka, te [[Ivica Ivušić]], na kraju sezone vratar s najviše čistih mreža u ligi, koji u 20 utakmica nije primio ni jedan pogodak, a i sveukupno je primio najmanje pogodaka u ligi.<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/29012/u-prodaji-majice-bijelo-plavih-rekorda/ U prodaji majice bijelo-plavih rekorda], nk-osijek.hr, preuzeto 22. srpnja 2022.</ref> Sljedeća sezona, [[NK Osijek 2021./22.|2021./22.]], bila je znatno slabija od prethodne, ponajviše zbog krize najboljeg prošlosezonskog strijelca Ramóna Miéreza, koji je tijekom cijele sezone uspio postići tek četiri pogotka, od čega tri u HNL-u i jedan u kupu. Umjesto njega najboljim je strijelcem, s pet postignutih pogodaka u ligi i jednim pogotkom u kupu, postao [[Mijo Caktaš]], doveden na polovici sezone. Početkom sezone izlazak u Europu nije bilo osobito uspješan. U novoosnovanoj [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijskoj ligi]] Osijek je neočekivano ispao u trećem pretkolu, ponovno od bugarskog [[PFK CSKA Sofija|CSKA-a]], a prethodno se u drugom pretkolu namučio protiv poljskog [[Pogoń Szczecin|Pogońa]]. U domaćim nogometnim natjecanjima momčad je najveći dio sezone bila u borbi za trofeje, no na kraju sezone zaredali su se loši rezultati, kako protiv izravnih suparnika za naslov, tako i protiv momčadi iz donjeg dijela tablice, pa je na kraju osvojeno tek treće mjesto u ligi, a u kupu se stalo na poluzavršnici. Do pada u igri u ključnom dijelu sezone došlo je uslijed javnih nesuglasica između trenera Nenada Bjelice s jedne strane te dijela uprave kluba s druge strane. Razlog nesuglasicama bila je Bjeličina usamljenost u nizu medijskih napada na njega i klub, na koje je reagirao isključivo on, dok je uprava redovito šutjela i nije ništa poduzimala kako bi ga zaštitila. Iako su navijači s tribina Gradskog vrta prozvali upravu i time dali potporu treneru Bjelici, vlasnik kluba neizravno je svoju potporu dao upravi, zbog čega je u jednom trenutku postalo upitno hoće li Bjelica uopće ostati trener do kraja ugovora. Kasnije je objavljeno kako su nesuglasice izglađene i da će trenutačni stručni stožer povesti prvu momčad u pripreme za novu sezonu, [[NK Osijek 2022./23.|2022./23.]] Ipak, već na njenom samom početku pokazalo se kako problemi nisu riješeni. Nakon prvih sedam kola HNL-a Osijek je imao tek dvije pobjede, i to protiv Gorice i Hajduka, uz tri poraza i dva neriješena ishoda. Iz kvalifikacija za Konferencijsku ligu ispao je već nakon dvije utakmice drugog pretkola u kojima je šokantno ispao od [[kazahstan]]skog [[Kyzylžar SK FK|Kyzylžara]], kojeg je u [[Nur-Sultan]]u prvo pobijedio 2:1, da bi potom u Osijeku izgubio rezultatom 0:2. Nakon Bjeličine smjene, koja je neočekivano uslijedila tek nakon pobjede nad Hajdukom u Gradskom vrtu, trenerom je postao dotadašnji Bjeličin pomoćnik [[Rene Poms]], čiji je prvi dio mandata bio relativno pozitivan. Do kraja jesenskog dijela prvenstva, u HNL-u je odigrano deset utakmica, od čega su u njih sedam zabilježene pobjede, a u kupu su svladana dva suparnika. Uslijedila je zimska stanka i prijelazni rok tijekom kojeg je prodano čak pet igrača prve momčadi, od kojih su vratar [[Ivica Ivušić]], veznjak [[László Kleinheisler]] i napadač [[Dion Drena Beljo]] bili standardni prvotimci i nositelji igre u netom završenoj polusezoni, ali i prethodnih sezona. Unatoč relativno visokoj zaradi dobivenoj navedenim prodajama, nije doveden ni jedan novi igrač, a u medije je procurila vijest kako je [[FIFA]] zabranila Osijeku dovođenje novih igrača zbog neplaćanja dugova prema [[Deportivo Alavés]]u, [[LASK Linz|LASK-u]] i [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjesci]] koji su nastali pri dovođenju Ramóna Miéreza, [[Jevhen Čeberko|Jevhena Čeberka]] i [[Nikola Janjić|Nikole Janjića]] u Osijek. Vladimir Čohar, jedan od članova uprave, tek je nakon medijskih napisa otvoreno priznao kako zabrana uistinu postoji i istu pokušao objasniti visokim troškovima izgradnje novog kampa i stadiona na Pampasu, za koje je rekao kako su prioritet u tom trenutku.<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/510942/6/Osijek-od-FIFA-e-dobio-zabranu-dovodjenja-igraca Osijek od FIFA-e dobio zabranu dovođenja igrača], glas-slavonije.hr, preuzeto 28. lipnja 2023.</ref> Suočen s odlascima igrača i lošim ozračjem oko kluba nastalog napetom situacijom proteklih mjeseci, Poms je katastrofalno krenuo u nastavak sezone te je u šest prvenstvenih utakmica zabilježena samo jedna pobjeda, a i u kupu se ispalo iz daljnjeg natjecanja, nakon čega je i Poms dobio otkaz. Nizu trenera koji su neuspješno pokušali voditi prvu momčad tijekom sezone uskoro se pridružio i [[Borimir Perković]], pod čijim je vodstvom odigrano sedam utakmica u kojima Osijek nije pobijedio ni jednog suparnika, pa je i on smijenjen nakon svega pedeset dana. Naslijedio ga je [[Stjepan Tomas]], koji je uspio privesti sezonu kraju s tri pobjede, dva neriješena ishoda i jednim, ali teškim porazom. Posljednja utakmica sezone, odigrana [[27. svibnja]] [[2023.]], ujedno je bila i posljednja utakmica Osijeka u [[Stadion Gradski vrt|Gradskom vrtu]] prije preseljenja na [[Opus Arena|Pampas]]. Tom prigodom upriličen je emotivni oproštaj od starog doma, a pored više od 11.500 gledatelja koji su se okupili na tribinama, posljednji pozdrav stadionu uputile su i brojne klupske legende iz raznih razdoblja povijesti te sve mlade kategorije.<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/523740/6/Rastanak-NK-Osijek-od-Gradskog-vrta-imao-je-sve-elemente-spektakla Rastanak NK Osijek od Gradskog vrta imao je sve elemente spektakla], glas-slavonije.hr, preuzeto 28. lipnja 2023.</ref><ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/video-mjesavina-emocija-na-oprostaju-od-gradskog-vrta---784068.html VIDEO Mješavina emocija na oproštaju od Gradskog vrta: "Ne znam kako ću izdržati, srce me boli"], gol.dnevnik.hr, preuzeto 28. lipnja 2023.</ref> Preseljenje na Pampas stvorilo je euforiju kod navijača uoči početka sezone [[NK Osijek 2023./24.|2023./24.]] što je rezultiralo znatno većim brojem prodanih godišnjih ulaznica u odnosu na prethodne sezone i rasprodanim već prvim dvjema domaćim utakmicama, protiv [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupa]] u HNL-u i protiv mađarskog [[Zalaegerszegi TE|ZTE-a]] u drugom pretkolu Konferencijske lige. Osijek je pobijedio u obje utakmice, pri čemu je u prvoj utakmici odigranoj na Pampasu bio uvjerljiv rezultatom 6:1 protiv Slaven Belupa. Ipak, sezona se počela razvijati u lošem smjeru već prvom utakmicom trećeg pretkola Konferencijske lige, kada je Osijek uvjerljivo poražen 1:5 u gostima kod turske [[Adana Demirspor|Adane]], pa pobjeda 3:2 u uzvratu na Pampasu nije bila dovoljna za nastavak natjecanja u Europi. Stanje je postalo loše i u domaćim natjecanjima, gdje su od drugog do desetog kola prvenstva (uz jednu neodigranu, odgođenu utakmicu) zabilježene tek dvije teško izborene pobjede te po tri poraza i neriješena ishoda. Loš učinak rezultirao je tada otkazima treneru Stjepanu Tomasu, kojeg je ubrzo naslijedio [[Zoran Zekić]], te sportskom direktoru Ivici Kuleševiću, čiji nasljednik nije bio imenovan sljedeća tri mjeseca. Osim loših izvedbi na terenu, na rezultate utakmica znatno su utjecale i mnogobrojne sudačke pogreške na štetu Osijeka, prije svega u svim utakmicama protiv Dinama. Primjerice, u utakmici sedmog kola, odigranoj [[3. rujna]] [[2023.]] na Pampasu Osijek je vodio 2:0, da bi pred kraj utakmice Dinamo preokrenuo i pobijedio 2:3 nakon što su mu dosuđena dva jedanaesterca, oba sugerirana [[Videotehnologija VAR|VAR-om]].<ref>[https://stv.hr/clanak/kulesevic-bijesan-zebec-i-bebek-to-je-ubitacna-kombinacija-za-hrvatski-nogomet/4376 UNIŠTEN DERBI NA RASPRODANOJ OPUS ARENI: Kulešević bijesan: ''Zebec i Bebek, to je ubitačna kombinacija za hrvatski nogomet''], stv.hr, preuzeto 11. lipnja 2024.</ref> Nakon podizanja buke u javnosti zbog dvojbenih odluka, šef sudačke komisije HNS-a [[Bruno Marić]] organizirao je konferenciju za medije na kojoj je pokušao opravdati navedene sudačke odluke, a kao dokaz pustio je snimku komunikacije u kojoj se čuju samo VAR sudac [[Ivan Bebek]] i pomoćni VAR sudac [[Hrvoje Radić]], ali ne i glavni sudac [[Mario Zebec]]. Krajem veljače [[2024.]] se u jeku jedne od najvećih afera u povijesti hrvatskog nogometa, kada su se u javnosti počele pojavljivati izvorne snimke iz VAR soba, pokazalo da je Bruno Marić na konferenciji koristio lažiranu snimku, odnosno naknadno snimljen tonski zapis.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/najveci-skandal-var-afere-hns-potvrdio-fabriciranje-snimke-zbog-ovoga-moraju-pasti-otkazi-1750481 Najveći skandal VAR afere! HNS potvrdio fabriciranje snimke, zbog ovoga moraju pasti otkazi], vecernji.hr, preuzeto 11. lipnja 2024.</ref> Kako se čulo u stvarnoj snimci, objavljenoj [[29. veljače]] 2024. na navijačkoj Facebook stranici Bijelo-plava birtija, u situaciji kod drugog jedanaesterca za Dinamo, Zebec je govorio kako po njemu nema jedanaesterca, ali ga je Bebek uporno uvjeravao u suprotno, čime je prekršen VAR protokol.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/objavljena-snimka-iz-var-sobe-s-osijek-dinamo-zebec-smatrao-da-nije-penal-bebek-ga-uvjeravao-da-jest---835319.html Objavljena snimka iz VAR sobe s Osijek - Dinamo: Zebec smatrao da nije penal, Bebek ga uvjeravao da jest], gol.dnevnik.hr, preuzeto 11. lipnja 2024.</ref><ref>[https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/iscurila-i-var-snimka-11-erca-za-dinamo-u-osijeku-zebec-nije-penal-bebek-cisti-penal-brate/126335 ISCURILA I VAR SNIMKA 11-ERCA ZA DINAMO U OSIJEKU. ZEBEC: “NIJE PENAL!” BEBEK: “ČISTI PENAL, BRATE”], germanijak.hr, preuzeto 11. lipnja 2024.</ref> U međuvremenu je novi trener Zoran Zekić uspio donekle stabilizirati momčad, a pred početak proljetnog dijela prvenstva u siječnju 2024. napokon je za novog sportskog direktora imenovan [[José Boto]], Portugalac s bogatim prethodnim iskustvom rada u [[S.L. Benfica|Benfici]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtaru]] i [[PAOK F.C.|PAOK-u]]. Na kraju sezone ipak nije ostvaren očekivani i željeni iskorak u odnosu na prethodne sezone, s obzirom da je nakon ispadanja u četvrtzavršnici Hrvatskog kupa, u HNL-u ponovno osvojeno četvrto mjesto, iako je [[Ramón Miérez]] s 19 pogodaka po drugi put postao najbolji strijelac lige. Najveći poraz u HNL-u zabilježen je 4. travnja 2026. kada je izgubio od [[GNK Dinamo|zagrebačkog Dinama]] rezultatom 0:7.<ref>Edi Ban, [https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/hnl/klubovi/osijek/dinamo-razorio-osijek-7-0-povijesni-poraz-i-rekordna-pobjeda-u-hnl-u-15695864 Debakl naljutio navijače, pršte kritike ispod objave Osijeka: ‘Ovo nije sramota, nego dno dna‘], Sportske novosti, objavljeno 4. travnja 2026., pristupljeno 7. travnja 2026.</ref> == Simboli == === Grb === Klupski grb ima oblik stiliziranog štita kojim dominira most preko [[Drava|Drave]], na čijoj je sredini kula s tri kruništa te dva pravokutna prozora i jednim vratima. Iznad mosta nalazi se natpis s imenom kluba, a na samom vrhu slijeva nadesno poredana su tri polja koja sadrže: * križ: predstavlja [[kršćanstvo|kršćansku vjeru]] i civilizaciju * kuna: predstavlja [[Slavonija|Slavoniju]], preuzeta s povijesnog slavonskog grba * Marsova zvijezda: podsjeća na stoljetnu borbu za održanje i samobitnost, također preuzeta s povijesnog slavonskog grba Trenutačni grb je, uz nekoliko malih preinaka, u uporabi od osamostaljenja Hrvatske. Prije toga nekoliko je puta mijenjan, no otkad klub nosi ime grada grb je uvijek sadržavao most preko Drave, preuzet s gradskog grba. === Dres === Domaći dres čine bijela majica s plavim prugama te plave kratke hlače, kao kombinacija koja predstavlja boje kluba i grada. Na gostujućim utakmicama trenutačno se koriste crno-zlatna kombinacija i potpuno crvena garnitura. U nekim sezonama korištene su i potpuno bijela garnitura, potpuno plava garnitura, garnitura s plavom majicom i bijelim kratkim hlačama te tamnoplavo-crvena garnitura. Dobavljači opreme i glavni sponzori po razdobljima navedeni su u tablici: {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !razdoblje !dobavljač !glavni sponzor |- |1996. – 1998. |[[Diadora]] |rowspan=2|[[Gradska banka]] |- |1998. |rowspan=3|[[Umbro]] |- |1999. |[[Panturist]] |- |1999. – 2000. |[[Veritas osiguranje]] |- |2000. – 2001. |[[Puma AG|Puma]] |[[Osijek-Koteks]] |- |2001. – 2002. |[[Diadora]] |[[Osječka pivovara|Osječko pivo]] |- |2002. – 2004. |S9 |rowspan=2|[[T-Hrvatski Telekom|HT Mobile]] |- |2004. |rowspan=3|[[Legea]] |- |2004. |''nema'' |- |2005. |rowspan=2|[[T-Com]] |- |2005. |rowspan=2|[[Macron (sportska odjeća)|Macron]] |- |2006. |rowspan=5|[[Croatia osiguranje]] |- |2006. – 2008. |[[Kappa (tvrtka)|Kappa]] |- |2008. – 2010. |[[Legea]] |- |2010. – 2011. |[[Kappa (tvrtka)|Kappa]] |- |rowspan=1|2011. – 2014. |rowspan=3|[[Jako]] |- |2014. – 2015. |''nema'' |- |2015. – 2016. |rowspan=2|[[Osječka pivovara|Osječko 1664]] |- |2016. |rowspan=3|[[Nike]] |- |2016. – 2017. |rowspan=1|[[Osječka pivovara|Osječko 1664]], Mészáros és Mészáros Kft. |- |2017. – 2020. |rowspan=1|[[Dobro (marka)|Dobro]], Mészáros és Mészáros Kft. |- |2020. – 2021. |rowspan=2|[[2Rule]]<ref name="nk-osijek.hr">[https://nk-osijek.hr/vijesti/27792/osijek-i-2rule-zajedno-u-novu-sezonu/ OSIJEK I 2RULE ZAJEDNO U NOVU SEZONU], nk-osijek.hr, 14. kolovoza 2020., pristupljeno 15. kolovoza 2020.</ref> |rowspan=1|[[Stadler Rail]], Mészáros és Mészáros Kft. |- |2021. – |rowspan=1|Mészáros és Mészáros Kft. |- |} == Klupski uspjesi == * '''[[Hrvatska nogometna liga|Prva HNL / HNL]]:''' ** Drugoplasirani '''(1)''': [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]] ** Trećeplasirani '''(9)''': [[1. HNL 1992.|1992.]], [[1. HNL 1994./95.|1994./95.]], [[1. HNL 1997./98.|1997./98.]], [[1. HNL 1999./00.|1999./00.]], [[1. HNL 2000./01.|2000./01.]], [[1. HNL 2007./08.|2007./08.]], [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]], [[HNL 2022./23.|2022./23.]] * '''[[Hrvatski nogometni kup|Hrvatski kup]]''' ** '''pobjednik (1)''': [[Hrvatski nogometni kup 1998./99.|1998./99.]] ** finalist '''(1)''': [[Hrvatski nogometni kup 2011./12.|2011./12.]] === Mlade kategorije === * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire|pionirsko prvenstvo Hrvatske]] (4): 1994./95., 1998./99., 2000./01., 2020./21. * [[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|kadetsko prvenstvo Hrvatske]] (3): 1992./93., 1993./94., 2022./23. * [[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu#Prvenstva SR Hrvatske|kadetsko prvenstvo SR Hrvatske]] (1): 1989. * [[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|juniorsko prvenstvo Hrvatske]] (3): 1993./94., 2005./06., 2012./13. * [[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu#Prvaci SR Hrvatske (1947. - 1991.)|juniorsko prvenstvo SR Hrvatske]] (1): 1977. * [[Kup Hrvatske u nogometu za pionire|pionirski kup Hrvatske]] (1): 2018./19. * [[Kup Hrvatske u nogometu za kadete|kadetski kup Hrvatske]] (3): 1999./00., 2010./11., 2018./19. * [[Kup Hrvatske u nogometu za juniore|juniorski kup Hrvatske]] (4): 2005./06., 2017./18., 2018./19., 2023./24. * [[Kup Hrvatske u nogometu za juniore#Kup SR Hrvatske|juniorski kup SR Hrvatske]] (5): 1984./85., 1985./86., 1986./87., 1987./88., 1988./89. * [[Omladinski kup Jugoslavije u nogometu|omladinski kup Jugoslavije]] (1): 1987./88. == Pobjedničke postave == {| class="wikitable" ! Sezona ! Sastav ! Trener |- | align=center valign=top | [[Hrvatski nogometni kup 1998./99.|1998./99.]] | [[Mario Galinović|Galinović]], [[Ivica Beljan|Beljan]], [[Jurica Vranješ|Vranješ]], [[Damir Vuica|Vuica]], [[Davor Lasić|Lasić]], [[Jozo Gašpar|Gašpar]], [[Ivo Ergović|Ergović]], [[Borimir Perković|Perković]], [[Bakir Beširević|Beširević]], [[Mario Prišć|Prišć]], [[Stanko Bubalo|Bubalo]], [[Dumitru Mitu|Mitu]] |[[Stanko Poklepović]] |- |} == Igračke legende== NK Osijek je uvijek u svojim redovima imao pojedince o kojima su navijači i ljubitelji nogometa govorili s posebnim poštovanjem. Proleter su nakon Drugog svjetskog rata predvodili: Gustav Lechner, Ernest Dubac, Antun Kasa, Milan Adamović, Andrija Vekić, Franjo Rupnik, Dionizije Dvornić... o kojima smo slušali samo lijepe priče. Kada je izboren prvoligaški status 1953. godine, osječki su nogometaši bili ponos svoga grada, pravi sportski miljenici. Dolaskom u Gradski vrt 1958. gledatelji su uživali i u majstorijama Nikole Rudića, Mate Kasača, Josipa Gutzmirtla, Ilije Katića, Branka Karapandže, Borisa Čulina, Ahmeda Zejnilagića što se odnosi i na 60-te godine kada je Proleter postao Slavonija. Potom smo imali Šabana Jasenicu, Ivicu Rukavinu i još niz odličnih igrača. Nadalje, nezaboravna je momčad u kojoj su bili: Pavo Majer, Mile Dumančić, Branislav Iličin, Petar Lončarić, Zdravko Rupnik, Stjepan Čordaš, Ljubomir Petrović, Ivan Lukačević, Ivica Grnja i ostali, a vodila je iznimno teške i neizvjesne borbe na zelenom terenu u kvalifikacijama do Prve savezne lige. U elitni razred ponovno se ušlo 1977., a popularnost „Luksa“, „Struje“, „Čarlija“, „Dumbe“ i ostalih u našem je gradu bila velika. Glavne vedete Lukačević i Grnja odlazili su između dvije sezone i u daleku Kanadu gdje su igrali za Croatiju iz Toronta, zajedno s legendarnim Eusebiom. Ivica Grnja dobio je svoje mjesto i u Kući slavnih u Torontu. U osamdesetima se pljeskalo Dušanu Alempiću, Petru Nikeziću, Mustafi Hukiću, potom Mirku Luliću, Vladi Kasalu, Jasminu Džeki, Branku Žeravici, Ivici Kaliniću, Goranu Popoviću, Ivanu Šmudli, Branku Karačiću, Anti Rakeli, Draganu Lepinjici... Džeko je čak uspio dogurati i do reprezentacije Jugoslavije što je u to vrijeme bilo iznimno teško iz redova našeg prvolgigaša. U sezonama prije devedesetih junak je svakako bio Davor Šuker, a iz tih dana posebno pamtimo i Vladu Bilića, Miroslava Žitnjaka, Milana Jankovića, Milana Maričića, Tomislava Štajnbriknera, Milenka Vukčevića, Gorana Vlaovića. Šuker je posebna priča, upravo je po njemu Osijek i najpoznatiji u svijetu. Njegova „devetka“ na dresu hrvatske reprezentacije mogla se susresti gotovo na svim kontinentima, nakon što je naš osječki golgeter bio prvi strijelac Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998. Hrvatska je osvojila broncu i ostvarila najveći uspjeh našeg nogometa, a Davor je postao planetarno popularan, pa je vrhunac klupske karijere, nakon odličnih igara u Sevilli, imao u slavnom Real Madridu. U kraljevskom klubu okitio se i naslovom prvaka Europe 1998., nakon pobjede protiv Juventusa 1:0. Iz tih dana posebno pamtimo i Vladu Bilića, Miroslava Žitnjaka, Milana Jankovića, Milana Maričića, Tomislava Štajnbriknera, Milenka Vukčevića, Gorana Vlaovića. Nakon Domovinskog rata Osječane su predvodili Željko Pakasin, Alen Petrović, Ilica Perić, Nenad Bjelica, Miroslav Bičanić i Robert Špehar. Ovaj posljednji je u dva navrata bio i prvi „topnik“ HNL-a i ostvario zavidnu inozemnu karijeru (Club Brugge, Monaco, Verona, Sporting, Galatasaray, Standard...). Bjelica je također bio miljenik publike, igrao je Albaceteu, Betisu, Las Palmasu, Kaiserslauternu, a nastupa je i za našu najbolju nacionalnu vrstu na EP u Portugalu. U sezonama koje su uslijedile nemoguće je ne spomenuti Bakira Beširevića (rekorder je po broju nastupa za Bijelo-plave), požrtvovnog kapetan Damira Vuicu, Stjepana Vranješa, Ivicu Kuleševića, Davora Rupnika, Antuna Labaka, Dragana Vukoju, a isto se odnosi i na Ivicu Beljana, Ivu Ergovića, jedno vrijeme Igora Pamića, Petra Krpana, Dumitrua Mitua, Juricu Vranješa, Josipa Balatinca, Stanka Bubala. Krpan je imao čast zaigrati na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj koje će nam zauvijek ostati u sjećanju, a ostvario je i transfer u ponajbolji portugalski klub – lisabonski Sporting. Jurica Vranješ i godinu dana mlađi Marko Babić, koji se premalo zadržao u Gradskom vrtu, „izgradili“ su značajnu reprezentativnu karijeru sudjelujući na svjetskim i europskim prvenstvima, a i na klupskoj sceni se mogu pohvaliti da su igrali u Bayer Leverkusenu, Stuttgartu, Werderu, odnosno Betisu, Herthi, Zaragozi... Babić je igrao u finalu lige prvaka s Bayerom protiv Reala 2002. godine. Kada je Osijek blistao u Europi u klupsku su se povijest, osim nekih već spomenutih, još upisali Vladimir Balić, Domagoj Malovan, Almir Turković, Mato Neretljak, Mario Prišć, Ronald Grnja, Krešimir Brkić. Turković je bio poseban ljubimac publike koju je oduševljavao svojim lucidnim potezima i driblinzima. Rezultati su u posljednjih desetak godina ipak bili ispod očekivanja, što ne znači da nije bilo zapaženih pojedinaca i ljubimaca navijača, poput dugogodišnjeg kapetana Ive Smoje i aktualnog reprezentativca Domagoja Vide koji se odlaskom iz Gradskog vrta ustalio u reprezentaciji Hrvatske, pa je bio i na Svjetskom prvenstvu u Brazilu i na kontinentalnim smotrama u Poljskoj i Francuskoj. No, klupska su rezultatska postignuća u tom razdoblju ipak bila skromnija za još neka konkretnija, pojedinačna izdvajanja. == Stadion == [[Datoteka:Opus Arena Osijek 2025.jpg|thumb|300px|Pogled na Opus Arenu s prilaza]] {{glavni|Opus Arena|Stadion Gradski vrt}} NK Osijek svoje domaće utakmice godine igra na [[Opus Arena|Opus Areni]], poznatijoj kao ''Pampas'', po dijelu grada uz obalu Drave u kojem se nalazi. Stadion je otvoren [[2023.]] godine nakon pet godina izgradnje, a uz njega je izgrađen i kamp za treniranje sa sedam pomoćnih terena. Cjelokupno zdanje prostire se na 15,3 [[hektar]]a.<ref>[https://sib.net.hr/sport/nogomet/4356409/objavljen-novi-video-pampasa-nadzorni-inzenjeri-objasni-kompleksnost-gradnje-najboljeg-hrvatskog-stadiona/ Objavljen novi video Pampasa: Nadzorni inženjeri objasni kompleksnost gradnje najboljeg hrvatskog stadiona], sib.hr, preuzeto 3. srpnja 2023.</ref> Sam stadion kapaciteta je 13 005 gledatelja, a gledalište je u cijelosti natkriveno krovom površine 20 tisuća [[četvorni metar|četvornih metara]], čime je stadion jedinstven u Hrvatskoj. Uz druge značajke, koje uključuju dva [[semafor]]a (svaki površine 41 četvornog metra), grijani hibridni travnjak (osvijetljen sa 196 rasvjetnih tijela), 244 mjesta za osobe s invaliditetom, 90 mjesta za [[novinar]]e, devet tzv. ''sky boxeva'' (s ukupno 140 luksuznih mjesta) i u konačnici 890 parkirnih mjesta, ispunjava sve kriterije za [[UEFA-ina kategorizacija stadiona|UEFA-inu četvrtu, najvišu kategoriju stadiona]] i kao takav smatra se najsuvremenijim stadionom u Hrvatskoj.<ref>[https://sib.net.hr/sport/nogomet/4335255/nepoznato-o-stadionu-na-pampasu-prodani-svi-sky-boxevi-najveca-kuhinja-u-gradu-i-posebni-senzori-u-gostujucem-tunelu/ Nepoznato o stadionu na Pampasu: Prodani svi Sky Boxevi, najveća kuhinja u gradu i posebni senzori u gostujućem tunelu], sib.hr, preuzeto 3. srpnja 2023.</ref> Najveći dio svoje povijesti klub je proveo na [[Stadion Gradski vrt|stadionu Gradski vrt]], koji je svoj prepoznatljivi oblik dobio [[1977.]] godine, iako je prva utakmica ondje odigrana još [[1958.]] godine. Prethodno je dom bio na [[Igralište Kraj Drave|igralištu Kraj Drave]]. == Navijači == {{glavni|Kohorta Osijek}} Navijačka skupina Osijeka zove se [[Kohorta Osijek|Kohorta]]. Osnovana je [[1972.]] pod imenom ''Šokci'', a od [[1988.]] nosi današnje ime. Smještena je na južnoj tribini Opus Arene, a tijekom boravka u Gradskom vrtu bila je to njegova istočna tribina. Sjedište joj je u Fakultetskoj ulici u [[Tvrđa (Osijek)|Tvrđi]], a njezini pripadnici dolaze iz svih dijelova grada i okolice. == Škola nogometa == Škola nogometa NK Osijek utemeljena je [[1982.]] kao Omladinska škola, a pokrenuo ju je [[Andrija Vekić]], sa željom da u njoj stasaju vlastiti igrači i treneri. Zahvaljujući kvalitetnom radu, koji je od početka privlačio mnogu djecu iz Osijeka i Slavonije, postala je jednom od najjačih nogometnih škola u Hrvatskoj. Tomu u prilog govori i veliki broj nogometaša koji su se proslavili u europskim klubovima, a ponikli su upravo u osječkoj školi. == Poznati igrači == {{div col|cols=2}} * {{Z|HRV}} [[Goran Alar]] * {{Z|HRV}} [[Marko Babić (nogometaš)|Marko Babić]] * {{Z|HRV}} [[Davor Bajsić]] * {{Z|HRV}} [[Josip Balatinac]] * {{Z|HRV}} [[Vladimir Balić]] * {{Z|HRV}} [[Borna Barišić]] * {{Z|BIH}} [[Bakir Beširević]] * {{Z|HRV}} [[Miroslav Bičanić]] * {{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] * {{Z|MAK}} [[Vasko Božinovski]] * {{Z|HRV}} [[Krešimir Brkić]] * {{Z|HRV}} [[Igor Cvitanović]] * {{Z|HRV}} [[Stjepan Čordaš]] * {{Z|HRV}} [[Dean Delevski]] * {{Z|HRV}} [[Ernest Dubac]] * {{Z|SRB}} [[Ratomir Dujković]] * {{Z|HRV}} [[Mile Dumančić]] * {{Z|HRV}} [[Dionizije Dvornić]] * {{Z|BIH}} [[Jasmin Džeko]] * {{Z|HRV}} [[Mario Galinović]] * {{Z|HRV}} [[Ivica Grnja]] * {{Z|HRV}} [[Krešo Guzmirtl]] * {{Z|BIH}} [[Mustafa Hukić]] * {{Z|HRV}} [[Srećko Huljić]] * {{Z|SRB}} [[Slobodan Janković]] * {{Z|HRV}} [[Ivica Kalinić]] * {{Z|HRV}} [[Branko Karačić]] * {{Z|HRV}} [[Vlado Kasalo]] * {{Z|HRV}} [[Siniša Končalović]] * {{Z|HRV}} [[Petar Krpan]] * {{Z|HRV}} [[Dražen Kukurić]] * {{Z|HRV}} [[Antun Labak]] * {{Z|HRV}} [[Gustav Lechner]] * {{Z|HRV}} [[Ivan Lukačević]] * {{Z|HRV}} [[Mirko Lulić]] * {{Z|SRB}} [[Danijel Ljuboja (nogometaš)|Danijel Ljuboja]] * {{Z|HRV}} [[Goran Ljubojević]] * {{Z|HRV}} [[Franjo Majer]] * {{Z|HRV}} [[Čedo Maras]] * {{Z|CG}} [[Slobodan Marović]] * {{Z|BJE}} [[Aliaksandr Metlitskiy]] * {{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]] * {{Z|HRV}} [[Tomislav Mikulić]] * {{Z|HRV}} [[Ivica Miljković]] * {{Z|RUM}} [[Dumitru Mitu]] * {{Z|HRV}} [[Mato Neretljak]] * {{Z|HRV}} [[Ilica Perić]] * {{Z|HRV}} [[Igor Pamić]] * {{Z|HRV}} [[Alen Petrović]] * {{Z|SRB}} [[Ljupko Petrović]] * {{Z|HRV}} [[Danijel Popović (nogometaš)|Danijel Popović]] * {{Z|HRV}} [[Danijel Pranjić]] * {{Z|HRV}} [[Ante Rakela]] * {{Z|HRV}} [[Željko Rodić]] * {{Z|HRV}} [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] * {{Z|HRV}} [[Franjo Rupnik]] * {{Z|HRV}} [[Tomislav Steinbrückner]] * {{Z|HRV}} [[Mile Škorić]] * {{Z|HRV}} [[Ivan Šmudla]] * {{Z|HRV}} [[Robert Špehar]] * {{Z|HRV}} [[Davor Šuker]] * {{Z|HRV}} [[Josip Tadić]] * {{Z|BIH}} [[Almir Turković]] * {{Z|HRV}} [[Domagoj Vida]] * {{Z|HRV}} [[Goran Vlaović]] * {{Z|HRV}} [[Jurica Vranješ]] * {{Z|HRV}} [[Dragan Vukoja]] * {{Z|SRB}} [[Branko Žeravica]] * {{Z|HRV}} [[Miroslav Žitnjak]] {{div col end}} == Treneri == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center" |- ! razdoblje ! trener |- | ožujak 1947. – travanj 1948. | {{Z|HRV}} [[Ernest Dubac]] |- | travanj 1948. – ožujak 1950. | {{Z|SRB}} [[Blagoje Marjanović]] |- | ožujak 1950. – kolovoz 1950. | {{Z|HRV}} [[Ernest Dubac]] |- | kolovoz 1950. – ljeto 1951. | {{Z|HRV}} [[Viktor Šter]] |- | ljeto 1951. – kolovoz 1953. | {{Z|HRV}} [[Mijo Kiš]] |- | kolovoz 1953. – ljeto 1956. | {{Z|HRV}} [[Bernard Hügl]] |- | ljeto 1956. – ljeto 1957. | {{Z|HRV}} [[Franjo Glaser]] |- | ljeto 1957. – listopad 1957. | {{Z|HRV}} [[Franjo Rupnik]] |- | listopad 1957. – srpanj 1959. | {{Z|HRV}} [[Mijo Kiš]] |- | srpanj 1959. – srpanj 1961. | {{Z|HRV}} [[Mladen Kešanin]] |- | srpanj 1961. – rujan 1962. | {{Z|HRV}} [[Gustav Lechner]] |- | rujan 1962. – jesen 1963. | {{Z|HRV}} [[Antun Kasa]] |- | jesen 1963. – proljeće 1964. | {{Z|HRV}} [[Andrija Vekić]]-[[Mijo Kiš]] |- | proljeće 1964. – jesen 1966. | {{Z|HRV}} [[Andrija Vekić]] |- | jesen 1966. – jesen 1967. | {{Z|HRV}} [[Franjo Pazmanj]] |- | jesen 1967. – srpanj 1968. | {{Z|SRB}} [[Branko Stanković]] |- | srpanj 1968. – ljeto 1970. | {{Z|HRV}} [[Andrija Vekić]] |- | ljeto 1970. – kolovoz 1971. | {{Z|SRB}} [[Ratomir Čabrić]] |- | kolovoz 1971. | {{Z|HRV}} [[Andrija Vekić]] (v. d.) |- | rujan 1971. – srpanj 1973. | {{Z|HRV}} [[Milan Antolković]] |- | srpanj 1973. – zima 1973./74. | {{Z|HRV}} [[Vladimir Beara]] |- | zima 1973./74. – rujan 1974. | {{Z|HRV}} [[Mato Kasač]] |- | rujan 1974. – ljeto 1975. | {{Z|SRB}} [[Sima Milovanov]] |- | ljeto 1975. – rujan 1976. | {{Z|SRB}} [[Božidar Kostić]] |- | listopad 1976. – srpanj 1977. | {{Z|HRV}} [[Mato Kasač]]-[[Andrija Vekić]] |- | kolovoz 1977. – srpanj 1979. | {{Z|SRB}} [[Miljenko Mihić]] |- | srpanj 1979. – svibanj 1980. | {{Z|HRV}} [[Milan Đuričić]] |- | svibanj 1980. – kolovoz 1980. | {{Z|SRB}} [[Miljenko Mihić]] |- | kolovoz 1980. – lipanj 1983. | {{Z|HRV}} [[Josip Duvančić]] |- | ljeto 1983. – ljeto 1985. | {{Z|HRV}} [[Milan Đuričić]] |- | ljeto 1985. – ljeto 1987. | {{Z|SRB}} [[Ljupko Petrović]] |- | ljeto 1987. – prosinac 1987. | {{Z|HRV}} [[Milan Đuričić]] |- | prosinac 1987. – siječanj 1989. | {{Z|HRV}} [[Šaban Jasenica]] |- | siječanj 1989. – kolovoz 1989. | {{Z|HRV}} [[Stjepan Čordaš]] |- | kolovoz 1989. – prosinac 1989. | {{Z|HRV}} [[Ivica Grnja]] |- | prosinac 1989. – veljača 1990. | {{Z|HRV}} [[Tonko Vukušić]] |- | veljača 1990. – ožujak 1990. | {{Z|HRV}} [[Vlado Bilić]]-[[Ivan Maras]] |- | ožujak 1990. – svibanj 1990. | {{Z|HRV}} [[Šaban Jasenica]] |- | srpanj 1990. – prosinac 1991. | {{Z|HRV}} [[Ivica Grnja]] |- | zima 1991./92. – travanj 1993. | {{Z|HRV}} [[Stjepan Čordaš]] |- | svibanj 1993. – ljeto 1993. | {{Z|HRV}} [[Vlado Bilić]]-[[Goran Popović]] (v. d.) |- | ljeto 1993. – travanj 1994. | {{Z|HRV}} [[Ivica Grnja]] |- | travanj 1994. – srpanj 1995. | {{Z|HRV}} [[Ivo Šušak]] |- | srpanj 1995. – rujan 1995. | {{Z|HRV}} [[Ivica Matković]] |- | rujan 1995. | {{Z|HRV}} [[Goran Popović]] (v. d.) |- | rujan 1995. – travanj 1996. | {{Z|HRV}} [[Ante Čačić]] |- | travanj 1996. – svibanj 1996. | {{Z|HRV}} [[Ivan Katalinić]] |- | lipanj 1996. – listopad 1996. | {{Z|HRV}} [[Goran Popović]] |- | listopad 1996. – travanj 1997. | {{Z|HRV}} [[Luka Bonačić]] |- | travanj 1997. – travanj 1999. | {{Z|HRV}} [[Milan Đuričić]] |- | travanj 1999. – srpanj 1999. | {{Z|HRV}} [[Stanko Poklepović]] |- | kolovoz 1999. | {{Z|HRV}} [[Pavo Strugačevac]] |- | rujan 1999. – ožujak 2001. | {{Z|HRV}} [[Stanko Mršić]] |- | travanj 2001. – rujan 2001. | {{Z|HRV}} [[Vlado Bilić]] |- | rujan 2001. – ožujak 2002. | {{Z|HRV}} [[Vjekoslav Lokica]] |- | ožujak 2002. – ljeto 2002. | {{Z|HRV}} [[Miroslav Blažević]] |- | ljeto 2002. – kolovoz 2002. | {{Z|HRV}} [[Milan Đuričić]] |- | kolovoz 2002. – jesen 2002. | {{Z|HRV}} [[Vlado Bilić]] |- | jesen 2002. – svibanj 2003. | {{Z|HRV}} [[Stanko Poklepović]] |- | svibanj 2003. – ljeto 2003. | {{Z|HRV}} [[Nenad Gračan]] |- | ljeto 2003. – ljeto 2004. | {{Z|HRV}} [[Branko Karačić]] |- | ljeto 2004. – lipanj 2005. | {{Z|HRV}} [[Stjepan Čordaš]] |- | lipanj 2005. – rujan 2006. | {{Z|HRV}} [[Ivo Šušak]] |- | 25. rujna 2006. – 11. studenog 2006. | {{Z|HRV}} [[Miroslav Žitnjak]] |- | 12. studenog 2006. – 26. rujna 2008. | {{Z|HRV}} [[Ilija Lončarević]] |- | 26. rujna 2008. – 14. kolovoza 2010. | {{Z|HRV}} [[Tomislav Steinbrückner]] |- | 16. kolovoza 2010. – 3. svibnja 2011. | {{Z|HRV}} [[Branko Karačić]] |- | 3. svibnja 2011. – 31. ožujka 2012. | {{Z|HRV}} [[Vlado Bilić]] |- | 31. ožujka 2012. – 13. svibnja 2013. | {{Z|HRV}} [[Stanko Mršić]] |- | 13. svibnja 2013. – 5. lipnja 2013. | {{Z|HRV}} [[Miroslav Žitnjak]] (v. d.) |- | 5. lipnja 2013. – 19. kolovoza 2013. | {{Z|HRV}} [[Tomislav Steinbrückner]] |- | 19. kolovoza 2013. – 21. listopada 2013. | {{Z|HRV}} [[Davor Rupnik]] |- | 21. listopada 2013. – 26. veljače 2014. | {{Z|HRV}} [[Ivica Kulešević]] |- | 26. veljače 2014. – 11. veljače 2015. | {{Z|HRV}} [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] |- | 11. veljače 2015. – 2. lipnja 2015. | {{Z|HRV}} [[Ivo Šušak]] |- | 14. lipnja 2015. – 31. kolovoza 2015. | {{Z|HRV}} [[Dražen Besek]] |- | 1. rujna 2015. – 30. ožujka 2019. | {{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] |- | 30. ožujka 2019. – 21. rujna 2019. | {{Z|HRV}} [[Dino Skender]] |- | 21. rujna 2019. – 5. rujna 2020. | {{Z|HRV}} [[Ivica Kulešević]] |- | 5. rujna 2020. – 29. kolovoza 2022. | {{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] |- | 1. rujna 2022. – 2. ožujka 2023. | {{Z|AUT}} [[Rene Poms]] |- | 2. ožujka 2023. – 22. travnja 2023. | {{Z|HRV}} [[Borimir Perković]] |- | 24. travnja 2023. – 3. listopada 2023. | {{Z|HRV}} [[Stjepan Tomas]] |- | 3. listopada 2023. – 10. listopada 2023. | {{Z|HRV}} [[Ivo Smoje]] (v. d.) |- | 13. listopada 2023. – 20. svibnja 2024. | {{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] |- | 20. svibnja 2024. – 25. svibnja 2024. | {{Z|HRV}} [[Ivo Smoje]] (v. d.) |- | 12. lipnja 2024. – 19. ožujka 2025. | {{Z|ITA}} [[Federico Coppitelli]] |- | 20. ožujka 2025. – 29. rujna 2025. | {{Z|SLO}} [[Simon Rožman]] |- | 29. rujna 2025. – 23. veljače 2026. | {{Z|HRV}} [[Željko Sopić]] |- | 24. veljače 2026. – ''danas'' | {{Z|HRV}} [[Tomislav Radotić]] |} == Predsjednici== <small>Djelomičan popis.</small> {| class="wikitable sortable" style="text-align: center" |- ! razdoblje ! predsjednik |- | 1952. | {{Z|HRV}} [[Ivan Andrić]] |- | 1962. – ? | {{Z|HRV}} [[Franjo Katalenac]] |- | travanj 1967. – 1971. | {{Z|HRV}} [[Željko Huber]] |- | 1973. | {{Z|HRV}} [[Zvonko Gregorić]] |- | 1974. – 1979. | {{Z|HRV}} [[Željko Huber]] |- | 1981. – 1983. | {{Z|HRV}} [[Branko Felger]] |- | 1989. – 1990. | {{Z|HRV}} [[Milan Španjić]] |- | 1992. | {{Z|HRV}} [[Alojz Dubiel]] |- | lipanj 1992. – veljača 1994. | {{Z|HRV}} [[Ivica Cvitković]] |- | veljača 1994. – lipanj 1995. | {{Z|HRV}} [[Branimir Glavaš]] |- | lipanj 1995. – srpanj 1995. | {{Z|HRV}} [[Zlatko Kramarić]] |- | rujan 1995. – prosinac 2000. | {{Z|HRV}} [[Antun Novalić]] |- | prosinac 2000. – ožujak 2002. | {{Z|HRV}} [[Vladimir Bučević]] |- | ožujak 2002. – svibanj 2003. | {{Z|HRV}} [[Antun Novalić]] |- | srpanj 2003. – srpanj 2005. | {{Z|HRV}} [[Tihomir Maršić]] |- | srpanj 2005. – 18. srpnja 2009. | {{Z|HRV}} [[Branimir Glavaš]] |- | 18. srpnja 2009. – 29. kolovoza 2010. | {{Z|HRV}} [[Krešimir Bubalo]] |- | 29. kolovoza 2010. – 22. studenog 2011. | {{Z|HRV}} [[Robert Špehar]] |- | 26. ožujka 2012. – 26. veljače 2014. | {{Z|HRV}} [[Zdravko Josić]] |- | 27. veljače 2014. – 8. travnja 2015. | {{Z|HRV}} [[Slobodan Tolj]] |- | 14. travnja 2015. – 30. lipnja 2015. | {{Z|HRV}} [[Miroslav Kos]] |- | 30. lipnja 2015. – 9. srpnja 2015. | {{Z|HRV}} [[Ivica Vrkić]] |- | 9. srpnja 2015. – 12. veljače 2016. | {{Z|HRV}} [[Valentina Koprivnjak]] |- | 12. veljače 2016. – 29. lipnja 2020. | {{Z|HRV}} [[Ivan Meštrović (poduzetnik)|Ivan Meštrović]] |- | 29. lipnja 2020. – 20. veljače 2026. | {{Z|MAĐ}} [[Ferenc Sakalj]] |- | 20. veljače 2026. – ''danas'' | {{Z|MAĐ}} [[Alexandra Végh]] |- |} == Klupski rekordi == * najveća pobjeda: 10:1 protiv [[NK Mura Murska Sobota|Mure]], [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1973./74.|2. savezna liga – Zapad 1973./74.]] * najduži niz bez poraza: 17 utakmica u sezoni 2000./01., 10 pobjeda i 1 neriješena utakmica u prvenstvu, 1 pobjeda u kupu, 4 pobjede i 1 neriješena utakmica u Kupu UEFA<ref>[http://bijelo-plavi.com/wp/?page_id=183 Dostignuća], bijelo-plavi.com, preuzeto 21. prosinca 2013.</ref> * najviše gledatelja: ** u Gradskom vrtu: 40 000, utakmica protiv [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] ** u gostima: 70 000, utakmica protiv [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]] === Igrački rekordi === * najviše nastupa: [[Mile Škorić]], 337<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/osijek-se-sjajnim-videom-oprostio-od-svog-kapetana---774234.html Osijek se sjajnim videom oprostio od svog kapetana], gol.dnevnik.hr, pristupljeno 5. ožujka 2024.</ref> * najviše pogodaka: ** [[Ivan Lukačević]], 126 ** u HNL-u: [[Robert Špehar]], 54 == Zanimljivosti == * Dana [[31. listopada]] [[2016.]] Međunarodni centar za sportske studije CIES objavio je rezultate analize reprodukcije nogometaša u europskim klubovima i ligama, po kojoj je NK Osijek bio prvi klub u [[Europa|Europi]] po broju prvotimaca (njih 19) koji su ujedno i ponikli u klubu. Također, ista analiza pokazala je i da su 34 igrača poniklih u NK Osijek te sezone igrala u raznim europskim ligama po čemu je NK Osijek bio 28. na ljestvici.<ref>[http://nk-osijek.hr/vijesti/8932/osijek-medju-europskim-velikanima/ Osijek među europskim velikanima!], nk-osijek.hr, preuzeto 1. prosinca 2016.</ref> * NK Osijek ima svoje navijače i u [[Engleska|Engleskoj]], točnije u [[London]]u, [[Bristol]]u i [[Plymouth]]u. Oni su, odlučivši navijati i za neki klub izvan Engleske, odabrali upravo osječki klub, čije utakmice povremeno posjećuju.<ref>[http://sportalo.hr/englezi-navijaju-osijek/ Englezi navijaju za Osijek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161201214540/http://sportalo.hr/englezi-navijaju-osijek/ |date=1. prosinca 2016. }}, sportalo.hr, preuzeto 1. prosinca 2016.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == * [[Dodatak:NK Osijek u međunarodnim natjecanjima]] == Vanjske poveznice == {{commons|NK Osijek}} * [http://www.nk-osijek.hr/ Službene stranice] {{hrv oznaka}} * [http://bijelo-plavi.com/ Neslužbene stranice] {{hrv oznaka}} * [http://www.kohorta.net/ Službene stranice Kohorte] {{hrv oznaka}} * [https://semafor.hns.family/klubovi/150/nk-osijek/ Profil], HNS Semafor {{NK Osijek}} {{Sastav - NK Osijek}} {{1. HNL}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{GLAVNIRASPORED:Osijek, NK}} [[Kategorija:NK Osijek| ]] [[Kategorija:Nogomet u Osijeku]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji]] n7hmwdsfyuhbzxpux1mn6x89bx4ifja 10 18315 7430524 7430419 2026-04-15T14:18:27Z Argo Navis 852 7430524 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Infookvir reljefni oblik | ime predloška = Infookvir rijeka | pokaži koordinate=no | iznadstil = background-color: #e8e8ff; | ime = {{{ime|}}} | izvorno ime = {{{izvorno ime|}}} | drugo ime = {{{drugo ime|}}} | vrsta = [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] {{If then show|{{{vrsta|}}}|| • |}} | slika = {{{slika|}}} | slika_opis = {{{slika_opis|}}} | slika2 = {{{slika2|}}}<!-- novi parametar --> | slika2_opis = {{{slika2_opis|}}}<!-- novi parametar --> | zemljovid = {{{zemljovid|{{{karta|}}}}}} | zemljovid_opis = {{{zemljovid_opis|{{{karta_opis|}}}}}} | zaglavljestil = background-color:powderblue | param3 = Etimologija | vrijednost3 = {{{etimologija|<noinclude>Etimologija</noinclude>}}} <!-- Položaj --> | P625 = | koordinateA = {{{izvor_koordinate|{{{Izvor koordinate|}}}}}} | koordinateB = {{{ušće_koordinate|{{{Ušće koordinate|}}}}}} | interaktivna karta_koordinate = {{{ušće_koordinate|{{{Ušće koordinate|}}}}}} | param7 = [[Popis država|Države]] | vrijednost7 = {{#if:{{{dz|<noinclude>-</noinclude>}}}|{{DZ+X/plainlist|{{{dz|<noinclude>HRV</noinclude>}}}}}|{{if empty|{{{država|}}}|{{{Države kroz koje protječe|}}}}}}} | param8 = Naselja | vrijednost8 = {{{naselja|{{{Gradovi kroz koje protječe|}}}}}} <!-- Fizikalne osobine --> | param22 = Duljina | vrijednost22 = {{If then show|{{{duljina|{{{Duljina|}}}}}}||| [[kilometar|km]]}} | param23 = Površina&nbsp;[[Porječje|porječja]] | vrijednost23 = {{If then show|{{{površina porječja|{{{Površina porječja|}}}}}}||| [[četvorni kilometar|km²]]}} | vrijednost24 = {{#if:{{{Najmanji istjek|}}}{{{Prosječni istjek|}}}{{{Najveći istjek|}}}{{{najmanji istjek|}}}{{{prosječni istjek|}}}{{{najveći istjek|}}}|{{infookvir | child = yes | label1 = Istjek | data1 = &nbsp; | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Lokacija mjerenja</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{{lokacija istjeka|}}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Najmanji</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{If then show|{{{najmanji istjek|{{{Najmanji istjek|}}}}}}||| {{m3/s|link=yes}}}} | label4 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Prosječni</span> | rowstyle4 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data4 = {{If then show|{{{prosječni istjek|{{{Prosječni istjek|}}}}}}||| {{m3/s|link=yes}}}} | label5 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Najveći</span> | rowstyle5 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data5 = {{If then show|{{{najveći istjek|{{{Najveći istjek|}}}}}}||| {{m3/s|link=yes}}}} }}}} | param25 = Plovna od – do | vrijednost25 = {{{plovna od - do|{{{Plovna od - do|}}}}}} | param26 = Smrznuta | vrijednost26 = {{{smrznuta|}}} | param27 = [[Brana|Brane]] | vrijednost27 = {{{brane|{{{Brane|}}}}}} <!-- Sekcija 3 --> | sekcija3 = Tok rijeke | vrijednost42 = {{#if:{{{Izvor|}}}{{{izvor|}}}{{{sutok|}}}{{{izvor_nadmorska_visina|}}}{{{Nadmorska visina izvora|}}}{{{Izvor koordinate|}}}{{{izvor_koordinate|}}}{{#invoke:Wd|property|P625|P518=Q7376362}}|{{infookvir|child = yes | label1 = Izvor | data1 = {{#if:{{{Izvor|{{{izvor|}}}}}}<!-- IF Izvor -->|{{{izvor|{{{Izvor|}}}}}}<!-- ELSE Izvor -->|{{#if:{{{sutok|}}}{{{izvor_nadmorska_visina|}}}{{{Nadmorska visina izvora|}}}{{{Izvor koordinate|}}}{{{izvor_koordinate|}}}{{#invoke:Wd|property|P625|P518=Q7376362}}|&nbsp;}}<!-- END IF Izvor -->}} | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Sutok</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{{sutok|}}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Nadmorska visina|Nad.&nbsp;vis.]]</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{If then show|{{{izvor_nadmorska_visina|{{{Nadmorska visina izvora|}}}}}}||| [[metar|m]]}} | label4 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Koord.</span> | rowstyle4 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data4 = {{if empty<!-- -->|{{{izvor_koordinate|{{{Izvor koordinate|}}}}}}<!-- -->|{{#invoke:Wd|property|linked|edit@end|P625|P518=Q7376362}}<!-- -->}} }}}} | vrijednost43 = {{#if:{{{ušće|}}}{{{Ušće|}}}{{{ušće_nadmorska_visina|}}}{{{Nadmorska visina ušća|}}}{{{ušće_koordinate|}}}{{{Ušće koordinate|}}}{{#invoke:Wd|property|P625|P518=Q1233637}}|{{infookvir|child = yes | label1 = Ušće | data1 = {{#if:{{{Ušće|}}}{{{ušće|}}}<!-- IF Ušće -->|{{{ušće|{{{Ušće|}}}}}}<!-- -->{{If then show|{{{tip ušća|{{{Tip ušća|}}}}}}||&nbsp;(|)}}<!-- ELSE Ušće -->|{{#if:{{{ušće_nadmorska_visina|}}}{{{Nadmorska visina ušća|}}}{{{ušće_koordinate|}}}{{{Ušće koordinate|}}}{{#invoke:Wd|property|P625|P518=Q1233637}}|&nbsp;}}<!-- END IF Ušće -->}} | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Nadmorska visina|Nad.&nbsp;vis.]]</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{If then show|{{{ušće_nadmorska_visina|{{{Nadmorska visina ušća|}}}}}}||| [[metar|m]]}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Koord.</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{if empty<!-- -->|{{{ušće_koordinate|{{{Ušće koordinate|}}}}}}<!-- -->|{{#invoke:Wd|property|linked|edit@end|P625|P518=Q1233637}}<!-- -->}} }}}} | param44 = Slijev | vrijednost44 = {{if empty|{{{slijev|}}}|{{{Slijev|}}}|{{{Sliv|}}}}} | param45 = Ulijeva&nbsp;se&nbsp;u | vrijednost45 = {{if empty|{{pritok1|{{PAGENAME}}}}|{{{ulijeva se u|}}}|{{{Ulijeva se u|}}}}} | vrijednost46 = {{#if:{{{pritoci|}}}{{{lijevi pritoci|}}}{{{desni pritoci|}}}{{{Pritoci|}}}{{{Lijevi pritoci|}}}{{{Desni pritoci|}}}{{{Pritoke|}}}{{{Lijeve pritoke|}}}{{{Desne pritoke|}}}|{{infookvir|child = yes | label1 = [[Pritok|Pritoci]] | rowstyle1 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data1 = {{#if:{{ifempty|{{{pritoci|}}}|{{{Pritoci|}}}|{{{Pritoke|}}}}}|{{ifempty|{{{pritoci|}}}|{{{Pritoci|}}}|{{{Pritoke|}}}}}|{{#if:{{{lijevi pritoci|}}}{{{desni pritoci|}}}{{{Lijevi pritoci|}}}{{{Desni pritoci|}}}{{{Lijeve pritoke|}}}{{{Desne pritoke|}}}|&nbsp;}}}} | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Lijevi</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{ifempty|{{{lijevi pritoci|}}}|{{{Lijevi pritoci|}}}|{{{Lijeve pritoke|}}}}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Desni</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{ifempty|{{{desni pritoci|}}}|{{{Desni pritoci|}}}|{{{Desne pritoke|}}}}} }}}} | lokacijska_karta_zemljovid = {{{zemljovid_lok|{{{lokacijska_karta_zemljovid|}}}}}} | lokacijska_karta_zemljovid_opis = {{{zemljovid_lok_opis|{{{lokacijska_karta_zemljovid_opis|}}}}}} | pushpin_map = {{{pushpin_map|}}} | relief = yes | markA = Red Arrow Up.svg | marksizeA = 7 | labelA = {{#if:{{{sutok|}}}|sutok|izvor}} | markB = Red Arrow Down.svg | marksizeB = 7 | labelB = ušće | label_position_A = {{{pushpin_label_position_A|}}} | label_position_B = {{{pushpin_label_position_B|}}} | zaštita = {{{zaštita|}}} }}<!-- -->{{#invoke:Infookvir tracking|tracking|okvir=Infookvir rijeka|ušće_koordinate@Ušće koordinate|slika|pushpin_map}}<!-- -->{{#if:{{{dz|}}}||{{#invoke:Infookvir tracking|tracking|okvir=Infookvir rijeka|država@Države kroz koje protječe}}}}<!-- -->{{#if:{{pritok1|{{PAGENAME}}}}||[[Kategorija:Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} <templatedata> { "params": { "ime": { "suggested": true }, "izvorno ime": { "suggested": true }, "drugo ime": { "suggested": true }, "slika": { "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "slika_opis": { "suggested": true }, "slika2": { "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "slika2_opis": { "suggested": true }, "zemljovid": { "aliases": [ "karta" ], "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "zemljovid_opis": { "aliases": [ "karta_opis" ], "suggested": true }, "država": { "aliases": [ "Države kroz koje protječe" ], "suggested": true }, "naselja": { "aliases": [ "Gradovi kroz koje protječe" ], "suggested": true }, "duljina": { "aliases": [ "Duljina" ], "suggested": true }, "površina porječja": { "aliases": [ "Površina porječja" ], "suggested": true }, "lokacija istjeka": { "aliases": [ "Lokacija mjerenja istjeka" ], "suggested": true }, "najmanji istjek": { "aliases": [ "Najmanji istjek", "Minimalni istjek" ], "suggested": true }, "prosječni istjek": { "aliases": [ "Prosječni istjek" ], "suggested": true }, "najveći istjek": { "aliases": [ "Najveći istjek", "Maksimalni istjek" ], "suggested": true }, "plovna od - do": { "aliases": [ "Plovna od - do" ], "suggested": true }, "brane": { "aliases": [ "Brane" ], "suggested": true }, "izvor": { "aliases": [ "Izvor" ], "suggested": true }, "sutok": { "suggested": true }, "izvor_nadmorska_visina": { "aliases": [ "Nadmorska visina izvora" ], "suggested": true }, "izvor_koordinate": { "aliases": [ "Izvor koordinate" ], "suggested": true }, "ušće": { "aliases": [ "Ušće" ], "suggested": true }, "tip ušća": { "aliases": [ "Tip ušća" ], "suggested": true }, "ušće_nadmorska_visina": { "aliases": [ "Nadmorska visina ušća" ], "suggested": true }, "ušće_koordinate": { "aliases": [ "Ušće koordinate" ], "suggested": true }, "slijev": { "aliases": [ "Slijev", "Sliv" ], "suggested": true }, "ulijeva se u": { "aliases": [ "Ulijeva se u" ], "suggested": true }, "pritoci": { "aliases": [ "Pritoci", "Pritoke" ] }, "lijevi pritoci": { "aliases": [ "Lijevi pritoci", "Lijeve pritoke" ], "suggested": true }, "desni pritoci": { "aliases": [ "Desni pritoci", "Desne pritoke" ], "suggested": true }, "lokacijska_karta_zemljovid": { "suggested": true }, "lokacijska_karta_zemljovid_opis": { "suggested": true }, "pushpin_map": { "suggested": true }, "pushpin_label_position_A": { "suggested": true }, "pushpin_label_position_B": { "suggested": true }, "zaštita": { "suggested": true } }, "format": "block", "paramOrder": [ "ime", "izvorno ime", "drugo ime", "slika", "slika_opis", "slika2", "slika2_opis", "zemljovid", "zemljovid_opis", "država", "naselja", "duljina", "površina porječja", "lokacija istjeka", "najmanji istjek", "prosječni istjek", "najveći istjek", "plovna od - do", "brane", "izvor", "sutok", "izvor_nadmorska_visina", "izvor_koordinate", "ušće", "tip ušća", "ušće_nadmorska_visina", "ušće_koordinate", "slijev", "ulijeva se u", "pritoci", "lijevi pritoci", "desni pritoci", "lokacijska_karta_zemljovid", "lokacijska_karta_zemljovid_opis", "pushpin_map", "pushpin_label_position_A", "pushpin_label_position_B", "zaštita" ], "description": "Infookvir za rijeke, NE pisati mjerne jedinice" } </templatedata> [[Kategorija:Infookviri za reljefne oblike‎|Rijeka]]</noinclude> 8e70umfcbp7tk3k3cc2otlokfvaevcw 0 18847 7430496 7406648 2026-04-15T13:50:01Z NeptuneBot 239945 pravopis 7430496 wikitext text/x-wiki {{preusmjerava|Milan Bandić|istoimenog redatelja i političara|[[Dario Juričan]]}} {{Infookvir političar |ime = Milan Bandić |datum rođenja = [[22. studenoga]] [[1955.]] |mjesto rođenja = [[Grude]], {{Z|SR BIH}} [[SR BiH|SR BiH]] |datum smrti = [[28. veljače]] [[2021.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], {{Z+X|HRV}} |slika = Vladimir Putin at award ceremonies (2018-11-04) 02 (cropped) (2).jpg |veličina = 250px |opis slike = Bandić 2018. godine |stranka = [[Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti]] <br><small>(2015. – 2021.)</small><ref>[http://vijesti.hrt.hr/278061/osnovana-bandic-milan-365-stranka-rada-i-solidarnosti HRT Vijesti, Osnovana "Bandić Milan 365 – stranka rada i solidarnosti"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150418012748/http://vijesti.hrt.hr/278061/osnovana-bandic-milan-365-stranka-rada-i-solidarnosti |date=18. travnja 2015. }}, objavljeno 28. ožujka 2015., pristupljeno 17. travnja 2015.</ref> |supruga = Vesna Bandić |suprug = |bivše-stranke = [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] <br><small>(1990. – 2009.)</small>{{-}} [[Savez komunista Hrvatske]] <br><small>(1980. – 1990.)</small>{{-}} |zanimanje = |fusnote = |položaj = 53. i 55. [[Dodatak:Popis zagrebačkih gradonačelnika|zagrebački gradonačelnik]] |mandat_start = [[14. lipnja]] [[2005.]] |mandat_kraj = [[28. veljače]] [[2021.]] |prethodnik = [[Vlasta Pavić]] |nasljednik = [[Tomislav Tomašević]] |mandat_start2 = [[5. svibnja]] [[2000.]] |mandat_kraj2 = [[21. siječnja]] [[2002.]] |prethodnik2 = [[Marina Matulović-Dropulić]] |nasljednik2 = [[Vlasta Pavić]] |čin3 = [[Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti|predsjednik Stranke rada i solidarnosti]] |mandat_start3 = [[28. ožujka]] [[2015.]] |mandat_kraj3 = [[28. veljače]] [[2021.]] |prethodnik3 = ''položaj utemeljen'' |nasljednik3 = [[Jelena Pavičić Vukičević]] (v.d.) |vjera = [[Katolička Crkva|katolik]] }} '''Milan Bandić''' ([[Grude]], [[22. studenoga]] [[1955.]] – [[Zagreb]], [[28. veljače]] [[2021.]]<ref name="umro">{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/umro-milan-bandic-1472496 |title=Umro je Milan Bandić! |work=Večernji list |language=hr |access-date=2021-02-28}}</ref>) bio je [[Hrvati|hrvatski]] [[političar]], [[Dodatak:Popis zagrebačkih gradonačelnika|gradonačelnik Zagreba]]. Gradonačelnik je bio gotovo neprekidno od 2000. do 2021., s iznimkom razdoblja između ostavke 2002. i pobjede na [[Zagrebački lokalni izbori 2005.|izborima 2005.]] i nekoliko mjeseci izbivanja nakon uhićenja 2014. zbog [[Afera Agram|afere Agram]]. Iako je njegovo bavljenje politikom bilo višestrano, najbolje je ostao zapamćen po svojem kontroverznom upravljanju gradom koje je uslijedilo nakon [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-ove prve neovisne hrvatske vlade i produbilo mnoge probleme grada koje je uzrokovala [[Tranzicijska ekonomija|ekonomska tranzicija]]. Nakon efektivnog dokidanja [[Urbanizam|urbanizma]] i prostornog planiranja ranih 2000-ih, zagrebački pejzaž promijenili su novi neboderi. U širem centru grada događa se preizgradnja terena koja izaziva komunalne i prometne probleme, a u predgrađima prevladava divlja gradnja ne samo sirotinjskih nego i luksuznih stanova na do tada zelenim površinama. Bandić je sam bespravno sagradio kuću te se zalagao za legalizaciju desetaka tisuća ilegalno izgrađenih i dograđenih zgrada i kuća. Nedovoljno detaljni i često, katkada i protuzakonito mijenjani generalni urbanistički planovi (GUP) Bandićeve administracije doveli su do toga da su tržište preplavili skupi stanovi u pregusto izgrađenim stambenim zgradama, dok istovremeno zbog malog broja izvršenih projekata socijalnog stanovanja nije riješeno stambeno pitanje socijale. I gradska i privatna naselja bila su obilježena lošim planiranjem koje je dovelo do nedostatka pratećih objekata i usluga, uključujući banalnosti poput gradnje nogostupa. Na samom kraju Bandićevog načelnikovanja, Zagreb je u ožujku 2020. godine pretrpio [[Potres u Zagrebu 2020.|snažni potres]] popraćen početkom [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]], a grad su dodatno oštetili [[Poplava u Zagrebu 2020.|poplava u srpnju]] te jači, ali srećom po Zagreb udaljeniji [[Potres kod Petrinje 2020.|potres u Petrinji u prosincu]]. Mediji, stručnjaci i vlada kritizirali su Bandićevo vođenje grada tijekom potresne krize, koja se poklopila s njegovim razlazom s koalicijskim partnerom, HDZ-om. Milan Bandić preminuo je, prema prvim dojavama od [[srčani udar|srčanog udara]], 28. veljače 2021. dva mjeseca prije lokalnih izbora. Rođen 22. studenog 1955. u [[Grude|Grudama]] u Bekiji, hercegovačkom dijelu [[Imotska krajina|Imotske krajine]], Bandić se preselio u Zagreb kako bi studirao [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu#Prijašnji studiji|obranu i zaštitu]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]. Ranih 1980-ih započeo je svoju karijeru u [[Savez komunista Hrvatske|Savezu komunista Hrvatske]] te je 1990. prešao u njegovog nasljednika, [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratsku partiju Hrvatske]]. Postao je zagrebački gradski vijećnik 1995., a nakon pada HDZ-a na parlamentarnim izborima 2000. kandidat je SDP-a za zagrebačkog gradonačelnika i pobjeđuje s {{n|20|%}} glasova. Nastavit će služiti još pet mandata, kasnije prešavši u koaliciju s HDZ-om 2015. godine, nakon što je izbačen iz SDP-a 2009. godine jer se kandidirao za predsjednika protiv SDP-ovog kandidata, zbog čega je kasnije osnovao vlastitu stranku, nazvanu [[Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti]]. Njegovo načelnikovanje bilo je poznato po skandalima i dvaput je prekinuto: prvi put kad je uhvaćen u bijegu s mjesta nesreće koju je skrivio dok je vozeći u pijanom stanju te prijetio policajcu koji ga je uhvatio, a drugi put kad je uhićen pod optužbama u slučaju Agram, čije suđenje je još uvijek trajalo u vrijeme Bandićeve smrti. Neki skandali doveli su do pravomoćnih osuda visokih gradskih dužnosnika, no sam Bandić nikada nije osuđen za nijedan zločin, iako je više puta novčano kažnjavan zbog [[sukob interesa|sukoba interesa]]. Bandićeva uprava bila je visoko centralizirana. Izravno se miješao u razne razine vođenja grada, ne dajući ni minimalne ovlasti demokratski izabranim članovima mjesne samouprave te je iza kulisa upravljao gradom čak i kad je bio smijenjen. Bandićeva politika bila je [[populizam|populistička]]. Prvenstveno se oslanjala na nuđenje (često simboličke) potpore siromašnima, dok je ostatak građana Bandić pokušavao privući obećanjima brojnih kapitalnih projekata. Nekoliko projekata realizirano je sredinom 2000-ih, npr. obnova [[Bundek|Bundeka]], izgradnja [[Arena Zagreb|Arene Zagreb]] i proširenje [[Zagrebačka avenija|Zagrebačke avenije]] te dugo najavljivana izgradnja podvožnjaka ispod [[Remetinečki rotor|Remetinečkog rotora]] 2018. – 2020. Puno više ih je često najavljivano, a nikad dovršeno, primjerica 14-godišnja obnova [[Žičara Sljeme|Sljemenske žičare]], projekt terma u [[Blato (Zagreb)|Blatu]], dovršavanje [[Sveučilišna bolnica u Blatu|Sveučilišne bolnice u Blatu]], kongresni centar i rekonstrukcija [[Stadion Maksimir|Marksimirskog stadiona]].<ref name=":1"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/price/bolnica-u-blatu-potrebnija-je-nego-ikad-otkrivamo-kako-je-zbog-grada-i-ministarstva-izgradnja-nedavno-opet-zapela/|title=Bolnica u Blatu potrebnija je nego ikad. Otkrivamo kako je zbog Grada i ministarstva izgradnja nedavno opet zapela|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200807160655/https://www.telegram.hr/price/bolnica-u-blatu-potrebnija-je-nego-ikad-otkrivamo-kako-je-zbog-grada-i-ministarstva-izgradnja-nedavno-opet-zapela/|archivedate=7. kolovoza 2020.|author=Došen|first=Kristian|date=5. travnja 2020.|work=Telegram.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kako-milan-bandic-trosi-gradski-novac---592769.html|title=Kako Milan Bandić troši gradski novac: U 20 godina potrošio je nevjerojatnih 177 milijardi kuna|archiveurl=https://web.archive.org/web/20201023033447/https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kako-milan-bandic-trosi-gradski-novac---592769.html|archivedate=23. listopada 2020.|author=Bago|first=Mislav|date=4. veljače 2020.|work=Dnevnik.hr|publisher=[[Nova TV]]|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Osim obnove tramvajskog voznog parka malo je učinjeno na području javnog prijevoza te je Bandićevu vladavinu obilježilo neviđenih dvadeset godina bez izgradnje novih [[Tramvajski promet u Zagrebu|tramvajskih linija]], unatoč Bandićevim brojnim obećanjima širenja tramvajske mreže. == Gradonačelnik Zagreba == Srušivši 2000. godine HDZ-ovu gradsku vlast, Bandić je svejedno nastavio njezin obrazac deregulacije i dokidanja urbanizma i prostornog planiranja započet 1990-ih.<ref>{{Citiranje weba|url=https://vizkultura.hr/intervju-niksa-bozic/|title=Grad je odustao od kvalitetnog planiranja|author=Šimpraga|first=Saša|date=19. studenog 2019.|work=Vizkultura.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref>{{Sfn|Zlatar|2014}}{{Sfn|Gašparović|Sopina|2018}}{{Sfn|Zlatar Gamberožić|2019a}} Njegovo načelnikovanje obilježili su neodrživi projekti{{Sfn|Zlatar Gamberožić|2019a}} koji su stvorili neplansko širenje grada koje su usmjeravali privatni interesi, što je dovelo do preizgradnje.{{Sfn|Zlatar Gamberožić|Svirčić Gotovac|2016}}{{Sfn|Zlatar Gamberožić|2019a}} Nedosljednost i neodređenost generalnih urbanističkih planova iz 2003. i 2007. omogućila je privatnom sektoru da preuzme ulogu urbanista.{{Sfn|Zlatar|2014}}{{Sfn|Čaldarović|Šarinić|2008}}{{Sfn|Svirčić Gotovac|Šarović|2016}} GUP je bio često mijenjan da bi pogodovao interesima investitora,{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015a}}{{Sfn|Zlatar|2014}}{{Sfn|Čaldarović|Šarinić|2008}} a sudjelovanje građana i urbanista u projektima svedeno je na apsolutni minimum.{{Sfn|Zlatar Gamberožić|2019a}}{{Sfn|Svirčić Gotovac|Šarović|2016}} Posljedično, nazivni ciljevi GUP-a nisu ostvareni, a [[urbana obnova]] u Zagrebu imala je karakteristike tzv. etape buldožera, pristupa popularnog na Zapadu sredinom 20. stoljeća, obilježenog preizgradnjom luksuznih stanova na mjestu bivših siromašnih četvrti i industrijskih zona.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Šarović|2016}}{{Sfn|Carmon|1999}} Zagreb je nastavio dugoročni trend gubitka zelenila, zamjenjujući značajan dio zelenih površina betonom i zgradama.{{Sfn|Gašparović|Zrinjski|Veselski|2018}}{{Sfn|Goldstein|Hutinec|2013.}} Bandićeva je uprava bila izrazito centralizirana. Gradonačelnik je prilikom upravljanja gradom sudjelovao na svim razinama odlučivanja. Statut grada Zagreba iz 1999. stvorio je dvije razine mjesne samouprave. Prva se sastojala od sedamnaest gradskih četvrti iskrojenih bez obzira na povijesne razvoje i postojeće društvene i gospodarske cjeline, a gradske su četvrti bile podijeljene na mjesne odbore. U praksi su vijeća gradskih četvrti bila zaglibljena u birokraciji i nisu sudjelovala u vođenju grada osim predlaganja planova za tzv. „male komunalne akcije”, dok je formiranje mjesnih odbora započelo tek 2008. Tijekom Svjetske gospodarske krize grad je prestao financirati male komunalne akcije, praktički zaustavljajući rad mjesne samouprave.{{Sfn|Hrženjak|2011}}{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar Gamberožić|2020}} Bandić je sveo sudjelovanje javnosti u gradskim odlukama na puku formalnost, koristeći se manipulacijom i prozivanjem građana koji se nisu slagali s njegovim inicijativama kako bi marginalizirao njihove primjedbe. Bandić je često koristio javne nastupe te se verbalno sukobljavao s građanima.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar Gamberožić|2020}}{{Sfn|Zlatar Gamberožić|2019a}}<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.jutarnji.hr/zagreb/clanak/art-2009,8,30,,174583.jl|title=Zagrepčani često prosvjeduju, ali gradske ih vlasti rijetko čuju|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090901065409/http://www.jutarnji.hr/zagreb/clanak/art-2009,8,30,,174583.jl|archivedate=1. rujna 2009.|author=Penić|first=Goran|date=30. kolovoza 2009.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> [[Datoteka:Primorska_Street_Adris_Bandić.jpg|lijevo|mini| Zgrada [[Adris Grupa|Adris Grupe]] nadvija se nad neoklasicističkom arhitekturom Primorske ulice]] [[Datoteka:HOTO_toranj_Savska_Zagreb_detail.jpg|lijevo|mini| Zbog [[HOTO business tower|HOTO tornja]] nedostaje dio pločnika na Savskoj cesti, jednoj od najvažnijih zagrebačkih prometnica]] Generalni urbanistički plan prekinuo je dugogodišnju zabranu izgradnje zgrada viših od devet katova.{{Sfn|Zlatar Gamberožić|2019a}} Zajedno s nepreciznim detaljnim planovima uređenja,{{Sfn|Zlatar|2014}} obveza kojih je čak i ukinuta za mnoge gradske projekte GUP-om 2006.,{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2012}} ovo je stanje stvari dovelo da su nove visoke zgrade besplanski utjecale na pejzaž grada.{{Sfn|Zlatar|2014}} Visoki poslovni neboderi u širem centru i gusto izgrađena naselja višekatnica u prethodno rijetko i nisko izgrađenim prigradskim područjima, kao što su [[Lanište (Zagreb)|Lanište]] i [[Borovje]],{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2012}}{{Sfn|Slavuj|Cvitanović|Prelogović|2009}} građeni su bez odgovarajućeg povećanja infrastrukturnih kapaciteta i pratećih sadržaja. To je uzrokovalo nove prometne gužve i preopterećenost lokalnih škola, vrtića, ambulanta i sl.{{Sfn|Slavuj|Cvitanović|Prelogović|2009}}{{Sfn|Zlatar Gamberožić|2019a}}{{Sfn|Zlatar|2014}}{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015a}} Nove stambene zgrade po standardima građenja i pratećim sadržajima zaostajale su za naseljima građenim pred raspad Jugoslavije.{{Sfn|Zlatar|2014}} U jednom su slučaju loši građevinski standardi prilikom građenja zgrade [[HEP]]-a na [[Trnje|Trnju]] doveli do stvaranja rupe koja je progutala čitavu jednu stranu Kupske ulice.{{Sfn|Slavuj|Cvitanović|Prelogović|2009}}<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/naginje-li-se-upravna-zgrada-hep-a-kao-kosi-toranj-u-pisi-2221164|title=Naginje li se upravna zgrada HEP-a kao kosi toranj u Pisi?|author=Mamić|first=Tomislav|date=4. veljače 2010.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sud-izrekao-presudu-za-kupsku-kriva-je-tvrtka-conex-i-njezin-vlasnik-davorin-lovrencic-1366530|title=Sud izrekao presudu za Kupsku: Kriva je tvrtka Conex i njezin vlasnik Davorin Lovrenčić|author=Novak|first=Tomislav|date=27. studenog 2012.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Na glavnina atraktivnih gradskih zemljišta izgrađeni su profitabilniji, poslovni objekti, posebice brojni [[Trgovački centar|trgovački centri]], dok su nova stambena naselja smještena u manje atraktivne i lošije prometno povezane prijašnje industrijske zone.{{Sfn|Zlatar|2014}}{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2012}}{{Sfn|Jukić|Mlinar|Smokvina|2011.}} Bandić je nastojao na periferiju ili potpuno iz grada iseliti brojne športske i kulturne objekte, primjerice Zagrebački hipodrom, [[Zagrebački velesajam]] i [[NK Lokomotiva Zagreb|stadion NK Lokomotive]] kako bi se na prostoru izgradile unosne nekretnine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hr.n1info.com/vijesti/a378997-bandic-zasto-zagreb-ne-bi-imao-neboder-od-200-katova/|title=Bandić: Zašto Zagreb ne bi imao neboder od 200 katova?|author=HINA|date=20. ožujka 2019.|work=[[N1 (TV channel)|N1]]|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/gospodin-koji-je-upravljao-hipodromom-tvrdi-da-ga-je-bandic-tjerao-da-ga-prepusti-gradu-kako-bi-tamo-gradio-vile/|title=Gospodin koji je upravljao Hipodromom tvrdi da ga je Bandić tjerao da ga prepusti Gradu kako bi tamo gradio vile|author=Dimitrijević|first=Andrej|date=5. lipnja 2019.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Već 2006. godine Zagreb je imao preko 30 trgovačkih centara.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Šarović|2016}} Zbog preizgradnja i posljedičnog propadanja trgovačkih centara pojavila su se napuštena zemljišta u atraktivnim dijelovima grada s dobrom infrastrukturnom podlogom.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2013}} Centri su uzrokovali i veliko zatvaranje malih trgovina i obrta u centru grada, posebice u [[Ilica|Ilici]] i drugim dijelovima zagrebačke „špice” nekad poznate po obrtima i raznolikim trgovinama.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015a}}{{Sfn|Jakovčić|2006}} Također su i privatizirali dotadašnja javna područja, smanjujući prohodnost i veličinu [[Donji grad|donjogradske]] pješačke zone.{{Sfn|Slavuj|Cvitanović|Prelogović|2009}} Nedostatak zanimanja i ulaganja s gradske strane pospješio je propadanje starih zgrada u središtu grada, čineći ih ranjivima na mešetarenje nekretninama i prenamjenu u luksuzne stanove. Privlačenjem „elite” u centar grada raseljeni su stanovnici srednje klase.{{Sfn|Svirčić Gotovac|2010}}{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015a}}{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2012}} Građani su se iseljavali iz centra i zbog povećanog prometa i [[Buka|zagađenja bukom]] – grad je povećao dozvoljenu količinu buke na 95&nbsp;[[Decibel|decibela]] tijekom dana i čak 90&nbsp;dB noću, daleko iznad granica postavljenih pravilnikom [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske|Ministarstva zdravstva.]]<ref name=":30">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/egzodus-iz-centra-grada-ne-mozemo-zivjeti-od-nesnosne-buke-1133015|title=Egzodus iz centra grada – ne možemo živjeti od nesnosne buke|author=Balija|first=Petra|date=3. prosinca 2016.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Bandić je često isticao razne nesuđene kapitalne projekte, pritom izbjegavajući ulaganja u zastarjelu komunalnu i prometnu infrastrukturu grada; još u 2015. godini {{n|80.000}} kućanstava nije imalo priključke na vodovod i kanalizaciju. Sredstva prikupljena prodajom obveznica Zagrebačkog holdinga u 2007. godini na inozemnom tržištu, nazivno radi poboljšanja komunalno infrastrukture, gotovo su u cijelosti potrošena na druge stvari, uključujući stjecanje i trgovanje nekretninama.<ref name=":35">{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/drzava-zagrebu-vraca-400-milijuna-kn-sto-uciniti-s-tim-novcem-cijeli-bi-grad-mogao-imati-vodu-i-kanalizaciju-nove-skole-vrtice-300148|title=DRŽAVA ZAGREBU VRAĆA 400 MILIJUNA KN, ŠTO UČINITI S TIM NOVCEM? Cijeli bi grad mogao imati vodu i kanalizaciju, nove škole, vrtiće...|author=Trajković|first=Sergej|date=14. rujna 2015.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":23">{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/kako-su-bandic-ljubicic-i-kovacevic-zaduzili-zagrepcane-za-dvije-milijarde-kuna/2233188.aspx|title=Zagreb se 2007. u Londonu zadužio za 300 milijuna eura. Novac je potrošen|author=Mazzocco|first=Vojislav|date=26. studenog 2020.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Devedesetih je Zagreb pogodila epidemija bespravne gradnje. Izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja naseljavale su se u divljim naseljima (primarno na istoku grada), dok su imućniji vlasnici zemljišta gradili ili proširivali domove bez građevinskih dozvola. Špekulanti su najviše bespravno gradili u Zagrebačkom Prigorju, 1999. preimenovanom u [[Podsljeme]].{{Sfn|Zlatar|2014}}{{Sfn|Mattioni|2003}} Tipični oblik gradnje u Podsljemenu su tzv. urbane vile, namijenjene boljestojećim građanima, u stvarnosti katnice koje sadrže i do dvadeset stanova natiskane na dotadašnjim zelenim površinama, često bez pratećih sadržaja, čak i nogostupa i parkirnih mjesta.{{Sfn|Zlatar Gamberožić|Svirčić Gotovac|2016}}{{Sfn|Čaldarović|Šarinić|2008}}{{Sfn|Goldstein|Hutinec|2013.}} Pod načelnikovanjem HDZ-ove gradonačelnice [[Marina Matulović Dropulić|Marine Matulović Dropulić]] 1998. godine omogućena je legalizacija svih do tada bespravno izgrađenih objekata i planirana izgradnja pratećih objekata i sadržaja, uz odredbu da će buduća bespravna gradnja biti srušena.{{Sfn|Stanilov|2007}} Međutim, problem bespravne gradnje pojačan je nakon dolaska Bandića na vlast, šireći se iz predgrađa i stižući i u unutrašnjost donjogradskih blokova.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Šarović|2016}} Bandić, koji je i sam bespravno izgradio kuću,<ref name=":29">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/bandic-je-u-zagreb-dosao-s-jednim-koferom-radio-je-u-hladnjaci-1472498|title=Bandić je u Zagreb došao s jednim koferom, radio je u hladnjači|archiveurl=http://archive.today/2021.04.21-143654/https://www.vecernji.hr/vijesti/bandic-je-u-zagreb-dosao-s-jednim-koferom-radio-je-u-hladnjaci-1472498|archivedate=21. travnja 2021.|author=Markas|first=Dario|date=28. veljače 2021.|work=[[Večernji list]]|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> često je branio bespravnu gradnju tijekom svojeg načelnikovanja,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/legalizacija-gradonacelnika-bandica-802694|title="Legalizacija" gradonačelnika Bandića|date=25. siječnja 2005.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> podržavajući nastojanje vlade [[Kukuriku koalicija|Kukuriku koalicije]] početkom 2010-ih da legalizira preko {{n|90 000}} zgrada u Zagrebu;<ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/mrak-taritas-i-bandic-obisli-zagrebacki-sektor-za-legalizaciju---394857.html|title=Bandić: Legalizaciju ne traži sirotinja, već oni koji imaju manje|date=30. srpnja 2015.|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/bandic-oko-10-000-zahtjeva-za-legalizaciju-bespravne-gradnje---269144.html|title=Bandić: Oko 10.000 zahtjeva za legalizaciju bespravne gradnje|date=4 January 2013|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/bandic-ne-da-ministrici-da-uzme-novac-radit-ce-dan-i-noc-da-ispuni-rok-908619|title=Bandić ne da ministrici da mu uzme legalizaciju i 70 mil. kn|author=Buljan|first=Velinka|date=11. prosinca 2013.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> no još 2013. bio je legaliziran tek mali dio kuća u kvartu Kozari Putevi, gdje je Bandić započeo karijeru 2000. godine.{{Sfn|Goldstein|Hutinec|2013.}} Neke kuće završile su na trasama dugo planiranih novih cesta i avenija.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2012}} === Slučaj »Cvjetni« === [[Datoteka:Petar_Preradović_square_in_Zagreb.jpg|desno|mini| Trg Petra Preradovića prije izgradnje trgovačkog centra]] Bandić se etablirao kao osoba zadužena za sve aspekte vođenja Zagreba,{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar Gamberožić|2020}} često koristeći svoj položaj da promovira kontroverzne privatne projekte. Jedan od njih bio je izgradnja trgovačkog centra na trgu u samom srcu Zagreba.{{Sfn|Čaldarović|Šarinić|2008}} Građevinski poduzetnik [[Tomislav Horvatinčić]], koji je početkom stoljeća iskoristio Bandićev novi GUP da izgradi 17-katnicu [[HOTO Business Tower]] na Savskoj cesti, 2006. je krenuo u gradnju »Life Style Centera« (koji će kasnije biti prozvan Centar Cvjetni), trgovačkog centra s {{n|50 000|m²}} poslovnog i prodajnog prostora i podzemnom garažom za 700 u zagrebačkoj pješačkoj zoni, na [[Trg Petra Preradovića (Zagreb)|Trgu Petra Preradovića]], koji je u narodu poznatiji pod nadimkom Cvjetni trg.<ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://failedarchitecture.com/cleaning-out-the-rat-holes-of-zagrebs-flower-square/|title=Cleaning Out the Rat Holes of Zagreb’s Flower Square|author=Klicek|first=Slaven|date=14. ožujka 2014.|work=Failed Architecture|language=en|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref>{{Sfn|Čaldarović|Šarinić|2008}}{{Sfn|Zlatar Gamberožić|Svirčić Gotovac|2016}}{{Sfn|Mišetić|Ursić|2010}}{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2008}} Projekt je uključivao rušenje kuće u kojoj je stanovao najpoznatiji zagrebački arhitekt [[Hermann Bollé]], rodne kuće pjesnika [[Vladimir Vidrić|Vladimira Vidrića]] i [[Kino Zagreb|Kina Zagreb]].{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2008}} Nevladine organizacije [[Zelena akcija]] i Pravo na grad i brojne poznate osobe prosvjedovale su protiv projekta.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2008}} [[Srpska pravoslavna crkva]] također je protestirala jer je polagala pravo na Kino Zagreb koje su joj nakon Drugog svjetskog rata oduzele komunističke vlasti.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2008}} Peticija za zaustavljanje projekta prikupila je preko {{n|54 000}} potpisa.{{Sfn|Mišetić|Ursić|2010}} Isprva zanijekavši postojanje projekta,{{Sfn|Galović|2006}} Bandić je brzo podupro Horvatinčićev projekt izmjenom GUP-a.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2008}} Horvatinčić je izazvao skandal opisujući stare donjogradske zgrade kao »štakornjake«;{{Sfn|Galović|2006}}{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2008}} Bandić i njegova uprava širili su korištenje te pogrde.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2008}}<ref name=":4" /> U jednom izgredu 2007. godine Bandić je javno prostačio i psovao prosvjednike, posebice čelnika Prava na grad Teodora Celakoskog.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2008}} Prosvjedima i tužbama [[Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske|Ministarstva zaštite okoliša i prostornog planiranja]] odgođen je i smanjen opseg projekta, koji je u jednom trenutku uključivao preuređivanje čitavog bloka Ilica-Gundulićeva-Varšavska-Preradovićev trg, no u konačnici nije ga uspio zaustaviti.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2008}}{{Sfn|Svirčić Gotovac|2010}} Bandićevo djelovanje bilo je presudno za konačni ishod projekta.{{Sfn|Zlatar|2014}} U veljači 2010. zagrebačka policija suzbila je prosvjed protiv preuređivanja dijela pješačke zone u Varšavskoj ulici u parkirnu rampu. Uhićeni su predvodnici prosvjeda, uključujući predsjednika Zelene akcije i budućeg gradonačelnika [[Tomislav Tomašević|Tomislava Tomaševića]] i glumicu [[Urša Raukar-Gamulin|Uršu Raukar]].{{Sfn|Svirčić Gotovac|2010}}<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/prekrsajni-sud-odbacio-sve-optuzbe-protiv-prosvjednika-iz-varsavske-3121559|title=Prekršajni sud odbacio sve optužbe protiv prosvjednika iz Varšavske|date=4. listopada 2010.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Rampa je završena 2011., čime je projekt bio završen.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/centar-cvjetni-vapi-za-kupcima-hampm-i-podzemna-garaza-jedina-mjesta-koja-rade-punom-parom-3114353|title=Centar Cvjetni vapi za kupcima! H&M i podzemna garaža - jedina mjesta koja rade punom parom|author=Mamić|first=Tomislav|date=27. svibnja 2011.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Daljnja proširenja trgovačkog centra spriječena su izmjenama i dopunama GUP-a 2013. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://ejatlas.org/conflict/flower-market-square-redevelopment-plan-zagreb-croatia#|title=Flower market Square Redevelopment Plan, Zagreb, Croatia|author=Spiric|first=Jovanka|date=18. kolovoza 2019.|work=Environmental Justice Atlas|language=en|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Posljednji incident vezan za slučaj Cvjetni dogodio se 2016., kad je grad dozvolio Horvatinčiću da postavi terasu bara ispred ulaza u [[Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu|Srpsku pravoslavnu katedralu]] na Cvjetnom trgu, čime je onemogućen pristup javnim klupama uz ogradu katedrale. Bandić je dozvolu povukao nakon pritiska javnosti.<ref>{{Citiranje weba|date=7. listopada 2016.|title=Bandić dao pa uzeo: Horvatinčićeva terasa nestaje s Cvjetnog trga|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/horvatinciceva-terasa-nestaje-s-cvjetnog-trga-20161007|url-status=live|accessdate=29. travnja 2021.|work=Tportal|language=hr}}</ref> Drugi Bandićevi projekti na Cvjetnom trgu uključivali su napušteni projekt podnog grijanja i nadsvođivanja susjedne Bogovićeve i Petrićeve ulice<ref name=":6">{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/sad-kad-bandic-najavljuje-metro-u-centru-grada-zgodno-se-prisjetiti-obecanja-koja-nije-ispunio-evo-ih-18/|title=Sad kad Bandić najavljuje metro u centru grada, zgodno se prisjetiti obećanja koja nije ispunio. Evo ih 18|author=Vrabec|first=Vedran|date=27. svibnja 2020.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> i zatvaranje Kina Europa (gdje se održavao [[Zagrebački filmski festival]]) unatoč protivljenju javnosti. Bandić je zatvaranje kina opisao kao »otimanje [Kina Europa] od tajkunske privatizacije«.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/predstavljen-je-projekt-obnove-kina-europa-bandic-posve-ozbiljno-prica-kako-je-kina-oteo-tajkunskoj-privatizaciji|title=Predstavljen je projekt obnove Kina Europa; Bandić posve ozbiljno priča kako je kina oteo tajkunskoj privatizaciji|author=Knežević|first=Katarina|date=15. prosinca 2020.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/video-vise-od-2000-ljudi-na-prosvjedu-sef-kina-europa-zatvaramo-na-tri-dana/2076507.aspx|title=VIDEO Više od 2000 ljudi na prosvjedu, šef Kina Europa: Zatvaramo na tri dana|date=6. travnja 2019.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Glavnina Cvjetnog trga danas je pokrivena terasama kafića, a cvjećarnice su svedene na nekoliko kioska.{{Sfn|Zlatar Gamberožić|Svirčić Gotovac|2016}}<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/povijest-nestanka-cvjetnog-trga-moze-li-nekoliko-kioska-s-cvijecem-opravdati-njegovo-ime-5164688|title=POVIJEST NESTANKA CVJETNOG TRGA Može li nekoliko kioska s cvijećem opravdati njegovo ime?|author=Šimat Banov|first=Ive|date=21. listopada 2016.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> === »Zagrebački model stanogradnje« === [[Datoteka:"Urban_villas"_in_Zagreb.jpg|lijevo|mini| »Urbane vile«. Nogostupi su rijetkost u uskim ulicama gusto izgrađenih medvedničkih obronaka.]] Krajem 1990-ih hrvatska vlada započela je Program društveno poticane stanogradnje (skraćeno, Poticana stanogradnja, POS). Cilj je bio stvoriti [[Javno-privatno partnerstvo|javno-privatna partnerstva]] za izgradnju stambenih naselja cijenom pristupačnih stanovnicima s nižim primanjima.{{Sfn|Bobovec|Mlinar|Pozojević|2016}} U Zagrebu je izgrađeno jedno POS-ovo naselje, [[Špansko]]–Oranice, čija je gradnja započela za vrijeme načelnikovanja [[Vlasta Pavić|Vlaste Pavić]].{{Sfn|Mlinar|2009}} Ubrzo nakon Bandićevog povratka na vlast 2005. godine, Grad je otkupio POS-ove projekte u Zagrebu. Bandić ih je prozvao »Zagrebačkim modelom stanogradnje«. Bandić se predstavljao kao zagovornik socijalne stanogradnje,{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015b}} no samo par tih projekata je na kraju izveden.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015a}} Bandićeva politika istodobno je omogućila zasićenost tržišta skupim stanovima koji dižu cijene kvadrata, a zjape prazni. Prema procjeni, samo polovica novih stanova koje su izgradili privatni investitori od 2001. do 2008. prodana je do 2013.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2013}} Struka je okarakterizirala javno-privatna partnerstva Grada Zagreba za stanogradnju kao »potpuni neuspjeh«.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2013}} POS-ovi stanari su vrlo zadovoljni svojim novim stanovima,{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015a}} što je u velikom dijelu zbog izuzetno loše kvalitete i slabe ponude postojećih jeftinih stanova, koja uzrokuje veliku potražnju,{{Sfn|Franić|Korlaet|Vranić|2005}}{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015a}} no usprkos tome, samo tri od devet POS-ovih projekata: Špansko-Oranice, Sopnica-Jelkovec (danas [[Novi Jelkovec]]) i [[Vrbani|Vrbani III]] izgrađeni su do 2015. godine,{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015a}} dok je izgradnja [[Podbrežje (Siget)|Podbrežja]] započela tek 2016. godine,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.poslovni.hr/nekretnine/pocela-gradnja-608-stanova-projekt-ukljucuje-i-skole-bazenski-kompleks-sportske-dvorane-igralista-317731|title=Počela gradnja 608 stanova; projekt uključuje i škole, bazenski kompleks, sportske dvorane, igrališta…|date=13. rujna 2016.|work=[[Poslovni dnevnik]]|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> a plan je kasnije izmijenjen te je do 2021. samo nekoliko zgrada izgrađeno.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/video-vise-od-5000-zagrepcana-prijavilo-se-za-stan-u-novom-naselju-1199197|title=VIDEO Više od 5000 Zagrepčana prijavilo se za stan u novom naselju|author=Šobak|first=Mateja|date=6. listopada 2017.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/za-najam-prvih-stanova-u-podbrezju-javile-se-823-osobe-1215966|title=Za najam prvih stanova u Podbrežju javile se 823 osobe|author=Kezerić|first=Ana-Maria|date=23. prosinca 2017.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/sjecate-li-se-sto-je-sve-bandic-obecavao-pred-prosle-lokalne-izbore-provjerili-smo-sto-je-od-toga-napravljeno-foto-20210325|title=Sjećate li se što je sve Bandić obećavao pred prošle lokalne izbore? Provjerili smo što je od toga ostvareno|author=Brkulj|first=Vedran|date=25. ožujka 2021.|work=Tportal.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Istraživanje iz 2014. pokazalo je da samo 6,1 posto Zagrepčana živi u (bivšim) POS-ovim stanovima,{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015b}} daleko niži udio nego u socijalnim stambenim projektima drugih europskih glavnih gradova.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015b}} Nova naselja također su se našla na meti kritičara zbog visokih cijena stanova koje su bile slične onima u ograđenom naselju Hoto-Villeu u [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Svetoj Nedelji, Zagrebačka županija]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/hoto-ville-jeftinije-od-bandicevih-stanova-2856491|title=Hoto Ville jeftinije od Bandićevih stanova|author=Živko|first=Ivana|date=10. travnja 2007.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/%E2%80%98bandicevi-stanovi%E2%80%99-skuplji-od-%E2%80%98cacicevih%E2%80%99-2854646|title=‘Bandićevi stanovi’ skuplji od ‘Čačićevih’|author=Blašković|first=Boba|date=29. rujna 2006.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Plan Sopnice-Jelkovca izrađen je 2003. godine i više puta mijenjan.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015b}} Naselje se nalazi u sesvetskoj industrijskoj zoni na mjestu bivše [[PIK Sljeme|Svinjogojske farme »Sljeme]]«, koju je Grad kupio 1999. godine.<ref name="ghetto">{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/kako-je-nastao-najveci-hrvatski-geto-u-naselju-sopnica-jelkovec-vise-nitko-ne-zeli-zivjeti-801091|title=KAKO JE NASTAO NAJVEĆI HRVATSKI GETO U naselju Sopnica-Jelkovec više nitko ne želi živjeti|author=Turčin|first=Kristina|date=18. svibnja 2014.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Projekt je uključivao novu gradsku četvrt površine 39,5 ha, koja bi se s gradom povezala produženom Vukovarskom ulicom, po kojoj bi išla nova tramvajska linija, a sam kvart sadržavao bi brojne javne ustanove poput knjižnice, vrtića i bazena za stanare.{{Sfn|Franić|Korlaet|Vranić|2005}} Nakon što je otkupio projekt od POS-a, Bandić ga je proglasio »svojim djetetom«.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015b}} Grad Zagreb uložio je u konačnici 2,5&nbsp;milijarde kuna u projekt, za koji se očekivalo da će Gradu donijeti profit. Gradnja je započela 2006., a otvorenje je uslijedilo 2009., kad je Bandić izjavio da je time »prvi put u povijesti Hrvatske gotovo [riješen] problem stanovanja većine naših sugrađana koji se nisu snašli u tržišnoj utrci.«<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/bandicev-plan-za-sopnicu-jelkovec-‘prazni-stanovi-ne-idu-u-prodaju.-iznajmit-cemo-ih-za-200-eura-mladim-obiteljima-1060694|title=BANDIĆEV PLAN ZA SOPNICU JELKOVEC ‘Prazni stanovi ne idu u prodaju. Iznajmit ćemo ih za 200 eura mladim obiteljima'|author=Panić|first=Velibor|date=11. kolovoza 2013.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> U sljedećih nekoliko godina naselje je steklo negativnu reputaciju jer planirane ustanove i prometne veze nisu izgrađene. Nakon useljenja mnogi stanari našli su se u stanovima bez osnovne infrastrukture poput telefona i interneta.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/vapaj-stanara-sopnice-nema-trgovine-ambulante-i-telefona-52880|title=Vapaj stanara Sopnice: Nema trgovine, ambulante i telefona...|author=Knežević|first=Velinka|date=18. studenog 2009.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Autobusne linije uvedene su u kvart tek 2013. godine. Dodatni problem bila je loša gradnja koja je uzrokovala prodiranje vlage u nekim stanovima. Bandić je preuzeo vodeću ulogu u dodjeli stanova{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015b}} u kojoj su stanovnici istog socijalnog statusa uglavnom dobivali stanove u istim zgradama. Segregacija je uzrokovala socijalne probleme te otežalo formiranje zajednice.<ref name=":36">{{Citiranje weba|url=https://vizkultura.hr/intervju-ivan-mlinar/|title=Nema urbanizma bez vizije i percepcije|author=Šimpraga|first=Saša|date=13. studenog 2017.|work=Vizkultura.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref>{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015b}} Većina problema na kraju je otklonjena, a stanovnici su u anketi provedenoj pet godina nakon početka useljavanja izrazili zadovoljstvo kvartom, ali Novi Jelkovec nije se uspio osloboditi loše reputacije u javnosti,{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015b}} što je dovelo do velikog broja praznih stanova godinama nakon što je kvart izgrađen.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/kako-je-novo-naselje-od-53-zgrade-na-istoku-grada-u-sedam-godina-postalo-geto-1151952|title=Kako je novo naselje od 53 zgrade na istoku grada u sedam godina postalo geto|author=Balija|first=Petra|date=24. veljače 2017.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Preostali neprodani stanovi bili su 2020. ponuđeni u najam potresom pogođenim Zagrepčanima.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/stanare-iz-crvenih-stanova-preselit-ce-u-novi-jelkovec-1398292|title=Stanare iz "crvenih" stanova preselit će u Novi Jelkovec|author=Balija|first=Petra|date=29. travnja 2020.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Izgradnja naselja Vrbani III započela je 2006. nakon natječaja 2004. godine. Naselje se nalazi u neposrednoj blizini jezera [[Jarun]], a trebalo je biti omeđeno postojećom Horvaćanskom cestom, produženom Vrapčanskom, još jednom novom cestom i novim parkom uz Ulicu Hrvatskog sokola (potonje ceste i park nisu izgrađeni). U planu je bio i vrtić i osnovna škola.{{Sfn|Mlinar|2009}} Javni sadržaji samo su djelomično izgrađeni te su novi stanari po završetku izgradnje bili upućeni na susjedne kvartove za školu za djecu i sl.{{Sfn|Šmit|Duić|Krajnik|2011}}<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/ogorceni-roditelji-s-vrbana-uoci-sjednice-gradske-skupstine-imamo-djecu-a-nemamo-vrtic-i-skolu/585382.aspx|title=Ogorčeni roditelji s Vrbana uoči sjednice Gradske skupštine: "Imamo djecu, a nemamo vrtić i školu"|date=28. studenog 2011.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/bandic-napokon-polozio-kamen-temeljac-za-vrtic-i-skolu-u-vrbanima-iii-prvi-put-ljudi-nece-morati-skakati-preko-pruge-u-horvacanskoj-1648800|title=Bandić NAPOKON položio kamen temeljac za vrtić i školu u Vrbanima III: Prvi put ljudi neće morati skakati preko pruge u Horvaćanskoj|author=HINA|date=27. ožujka 2012.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Prvi stanovi bili su već prodani kad je 2006. u nekoliko zgrada otkriveno da je voda teško zagađena [[Mineralna ulja|mineralnim uljima]]. Koncentracija ulja bila je preko 500 puta veća od zakonski dozvoljene.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/novi-vrbani-u-strahu-od-bolesti-iz-slavina-2857232|title=Novi Vrbani u strahu od bolesti iz slavina|date=24. kolovoza 2007.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/ekskluzivno-prvi-put-istina-o-aferi-vrbani-iii-ovo-je-najveca-eko-katastrofa-u-povijesti-1552389|title=EKSKLUZIVNO Prvi put istina o Aferi Vrbani III: 'Ovo je najveća eko katastrofa u povijesti'|author=Krnić|first=Ivana|date=28. kolovoza 2012.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Grad je pokušao zataškati problem, a Bandić se zajedno s gradskim čelnicima pojavio u Vrbanima III te pred kamerama pio i pohvalio vodu iz hidranta,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/bandic-bolju-vodu-u-zivotu-nisam-pio-4037115|title=Bandić: 'Bolju vodu u životu nisam pio'|date=20. rujna 2007.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> uvjeravajući građane da će problem biti riješen u roku od nekoliko dana.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/milan-bandic-problem-s-vodom-na-vrbanima-bit-ce-rijesen-za-sedam-dana-4037145|title=Milan Bandić: Problem s vodom na Vrbanima bit će riješen za sedam dana|date=22. rujna 2007.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Pogođeni stanovnici naposljetku su se oslanjali na flaširanu vodu za sve svoje dnevne potrebe osim ispiranja zahoda, sve dok problem nije otklonjen godinama kasnije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vrbani-iii-za-stotine-tisuca-kuna-su-siromasniji-a-jos-imaju-otrovnu-vodu...-ali-zato-posao-s-prikupljanjem-plasticnih-boca-od-vode-cvjeta-1809840/|title=Vrbani III: Za stotine tisuća kuna su siromašniji, a još imaju otrovnu vodu... ali zato posao s prikupljanjem plastičnih boca od vode cvjeta|author=Krnić|first=Ivana|date=25. srpnja 2011.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Zagrebgradnja, Geoprojekt i Capital Ing, tvrtke uključene u izgradnju Vrbana III, na sudu su proglašene odgovornima za onečišćenje.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/Stanari-Vrbana-III-dobili-parnicu-u-slucaju-trovanja-vode-Od-gradevinskih-tvrtki-traze-41-milijun-kuna-odstete/689951.aspx|title=Stanari Vrbana III dobili parnicu u slučaju trovanja vode: Od građevinskih tvrtki traže 41 milijun kuna odštete|date=19. srpnja 2013.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> To nije spriječilo Grad da nastavi poslovati s tim tvrtkama. Nekoliko Bandićevih bliskih suradnika, uključujući [[Jelena Pavičić Vukičević|Jelenu Pavičić Vukičević]], dobili su stanove u projektu Geoprojekta, dok je sam Bandić navodno imao stanove u zgradama Zagrebgradnje.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/kako-se-hdz-predomislio-i-podrzao-bandicevog-gradjevinara-koji-im-je-postao-financijer/973343.aspx|title=Omiljeni Bandićev građevinar imao je 50 milijuna razloga da sponzorira HDZ na lokalnim izborima|author=Ivković Novokmet|first=Oriana|date=30. svibnja 2017.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=30. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://lider.media/aktualno/zagrebgradnja-tko-vodi-grupu-tesku-330-milijuna-kuna-nakon-smrti-vlasnika-branka-vojnovica-27255|title=Zagrebgradnja: Tko vodi grupu tešku 330 milijuna kuna nakon smrti vlasnika Branka Vojnovića|author=Litvan|first=Goran|date=25. siječnja 2019.|work=Lider.media|language=hr|accessdate=30. travnja 2021.}}</ref> Zagrebgradnja i Geoprojekt bile su među tvrtkama s kojima je Bandić provodio stotine slabo nadziranih zamjena zemljišta od najmanje 2005. do 2009., što je kasnije istraživao [[USKOK]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nacional.hr/uskok-istrazuje-bandica-steze-se-obruc-oko-zagrebackog-gradonacelnika-2/|title=USKOK istražuje Bandića – Steže se obruč oko zagrebačkog gradonačelnika|author=Pandžić|first=Ivan|date=10. srpnja 2019.|work=Nacional|language=hr|accessdate=30. travnja 2021.}}</ref> Iako ih Bandić nije proglasio dijelom »Zagrebačkog modela stanogradnje«, [[Arena Zagreb]] i okolni novonastala naselja pate od sličnih problema.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Šarović|2016}}<ref name=":36"/> Početkom svjetske gospodarske krize Bandić se zalagao za izgradnju [[Arena Zagreb|Arene Zagreb]], jednog od nekoliko rukometnih stadiona koji su otvoreni 2009. godine za potrebe domaćina [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.|Svjetskog prvenstva u rukometu 2009.]]<ref name=":37">{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/ljepotica-s-lanista-posluje-uspjesno-ali-svima-je-teret-2219643|title=Ljepotica s Laništa posluje uspješno, ali svima je teret|author=Panić|first=Velibor|date=1. veljače 2010.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Arena je izazivala kontroverze od samog početka; mjesto gradnje i plan projekta različiti su od onih koji su izabrani na javnom natječaju. Osim toga, visoki troškovi zahtijevaju da dvorana bude popunjena 250 dana u godini da bi bila rentabilna. Pojedinosti javno-privatnog partnerstva kojim je Arena izgrađena uvjetovale su da Grad ne samo da plaća najamninu [[Koncesija|koncesionaru]], nego i snosi dio troškova, dok je sam koncesionar izrazio sumnju u isplativost dvorane.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/prica-o-nacionalnom-stadionu-jesmo-li-ista-naucili-iz-gradnje-sest-rukometnih-arena/|title=PRIČA O NACIONALNOM STADIONU Jesmo li išta naučili iz gradnje šest rukometnih arena?|author=Marić|first=Jagoda|date=30. srpnja 2018.|work=Novi list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/49761/sto-s-arenama-nakon-prvenstva|title=Što s Arenama nakon prvenstva|author=Šimatović|first=Mislav|date=10. studenog 2008.|work=Nacional|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/ponistava-se-natjecaj-za-koncesiju-arene-zagreb-20090609|title=Poništava se natječaj za koncesiju Arene Zagreb|date=9. lipnja 2009.|work=Tportal.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Zajedno s Arenom izgrađen je i trgovački centar Arena Centar<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/kraj-arene-zagreb-gradi-se-ogromni-trgovacki-centar/401340.aspx|title=Kraj Arene Zagreb gradi se ogromni trgovački centar|date=8. rujna 2008.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> a na kompleks se naslanjaju i stambeno naselje [[Jaruščica]] i proširenje Laništa. Godinama nakon završetka gradnje, kvart nije imao osnovne sadržaje poput parkova, škola, vrtića i ambulanti, koristeći kapacitete obližnjih starijih četvrti. Javnim prostorima gotovo bez drveća dominirala su velika parkirališta,{{Sfn|Svirčić Gotovac|Šarović|2016}} koja svejedno nisu bila dovoljna za potrebe Arene Zagreb, koja može primiti do 22 500 ljudi, što stanovnicima stvara probleme pri parkiranju.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/muke-po-dvorani-u-areni-slavlje-a-na-lanistu-tugovanje-138162|title=Muke po dvorani: U Areni slavlje, a na Laništu tugovanje|author=Majdandžić|first=Sanela|date=10. svibnja 2010.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/arena-guzve-parkiranje-utakmice-laniste-zagreb-1220881|title=Najlakše je samo reći da su gužve za vrijeme utakmica normalne|author=Lechpammer|first=Stela|date=19. siječnja 2018.|work=Velernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Ugovor o koncesiji, čiji je puni tekst tajan, uvjetuje prelazak Arene Zagreb u gradsko vlasništvo redovnim plaćanjem najamnine, u čemu Bandićeva uprava nije uvijek bila uspješna.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/nije-vam-jasno-koji-su-problemi-s-arenom-zagreb-tportal-donosi-odgovore-na-sve-sto-trebate-znati-foto-20180112|title=Nije vam jasno koji su problemi s Arenom Zagreb? Tportal donosi odgovore na sve što trebate znati|author=Brkulj|first=Vedran|date=13. siječnja 2018.|work=Tportal.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/bandic-u-petak-placa-dugove-ingri-prvenstvo-u-areni-neupitno-foto-20180111|title=Bandić u petak plaća dugove Ingri, prvenstvo u Areni neupitno|date=11. siječnja 2018.|work=Tportal.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> === Prometna infrastruktura === [[Datoteka:Zagrebacka_Avenija,_Zagreb.JPG|desno|mini| Proširena Zagrebačka avenija]] Bandić je često kritizirao prometnu infrastrukturu Zagreba,<ref name="jeza">{{Citiranje weba|url=http://www.javno.com/hr/zagreb/clanak.php?id=139391|title=Bandić: Hvata me jeza zbog Remetinečkog rotora|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080412093330/http://www.javno.com/hr/zagreb/clanak.php?id=139391|archivedate=12. travnja 2008.|date=10. travnja 2008.|work=Javno.hr|language=hr|accessdate=29. rujna 2008.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/uskoro-rijesen-problem-parkiranja-u-zagrebu.html|title=Uskoro riješen problem parkiranja u Zagrebu?|author=HINA|date=12. rujna 2007.|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> redovito najavljujući brojne kapitalne infrastrukturne projekte koji bi navodno riješili zagrebačke prometne gužve.<ref name=":8">{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/sjeverna-tangenta-bandiceva-lebdeca-precica-3260072|title=Sjeverna tangenta: Bandićeva lebdeća prečica|date=16. prosinca 2006.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":9">{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/ovo-su-zagrebacki-megaprojekti-vrijedni-milijarde-eura-20130604|title=Ovo su zagrebački megaprojekti vrijedni milijarde eura|author=Polšak Palatinuš|first=Vlatka|date=5. lipnja 2013.|work=Tportal.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref>{{Sfn|Mišetić|Miletić|2007}} Neki od njih bili su projekt gradskih autocesta kroz gusto naseljeno Podnožje Medvednice (»Sjeverna tangenta«), tunel ispod Medvednice koji bi povezao Zagreb i [[Donja Stubica|Stubicu]],{{Sfn|Mišetić|Miletić|2007}} razni tunelima i podvožnjaci usred stare gradske jezgre,{{Sfn|Knežević|2018}}<ref name=":32">{{Citiranje weba|url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/bandic-zeli-iskopati-tunel-ispod-trga-franje-tudmana-pod-zemljom-ce-se-graditi-i-veliki-soping-centar-s-400-parkiralisnih-mjesta/4048395/|title=BANDIĆ ŽELI ISKOPATI TUNEL ISPOD TRGA FRANJE TUĐMANA Pod zemljom će se graditi i veliki šoping centar s 400 parkirališnih mjesta|author=Korljan|first=Zrinka|date=22. travnja 2016.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/promet-u-centru-seli-u-sedam-podzemnih-tunela-2858204|title=Promet u centru seli u sedam podzemnih tunela|date=24. studenog 2007.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> produženje raznih avenija i glavnih cesta (npr. Branimirove ceste do obilaznice ili spajanje Prisavlja<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/bagere-za-novu-branimirovu-salju-na-proljece-treba-rijesiti-jos-10-nekretnina-1468373|title=Dugo iščekivani projekt u Zagrebu: Bagere za novu Branimirovu šalju na proljeće|author=Ivković|first=Hana|date=12. veljače 2021.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":10">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/10-projekata-koji-bi-rijesili-gradske-guzve-na-cekanju-1078136|title=10 projekata koji bi riješili gradske gužve u Zagrebu – na čekanju|author=Bubalo|first=Stjepan|date=21. travnja 2016.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref>) i gradnja nekoliko novih savskih mostova u blizini [[Jarun|Jaruna]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://net.hr/danas/hrvatska/bandic-opet-najavio-gradnju-jarunskog-mosta-zagrepcani-se-ostro-protive-mi-bismo-radije-da-ga-ne-naprave/|title=BANDIĆ OPET NAJAVIO GRADNJU JARUNSKOG MOSTA, ZAGREPČANI SE OŠTRO PROTIVE: ‘Mi bismo radije da ga ne naprave’|date=12. veljače 2020.|work=Danas.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.|url-status=dead|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181408/https://net.hr/danas/hrvatska/bandic-opet-najavio-gradnju-jarunskog-mosta-zagrepcani-se-ostro-protive-mi-bismo-radije-da-ga-ne-naprave/}}</ref> i [[Bundek|Bundeka]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/most-bundek-imat-ce-dvije-etaze-i-svijetlit-ce-nocu/4036116/|title=Most Bundek - imat će dvije etaže i svijetlit će noću|date=8. svibnja 2008.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Izvedeno je nekoliko projekata: proširenje dijela Ljubljanske avenije (koji je Bandić naknadno populistički prozvao Zagrebačka avenija),{{Sfn|Marjanović|2007}} Radničke ceste i Jankomirskog mosta te izgradnja [[Domovinski most|Domovinskog mosta]] i nekoliko nadvožnjaka i podvožnjaka, primjerice ispod [[Remetinečki rotor|Remetinečkog rotora]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://metro-portal.hr/idejno-rjesenje-rekonstrukcije-rotora-remetinec/24160/|title=Iduće godine slijedi rekonstrukcija rotora Remetinec|date=13. listopada 2009.|work=Metro-portal.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/globus/politika/sest-projekata-koji-ce-promijeniti-lice-grada-jarunski-most-paromlin-zagreb-na-savi-15037583|title=Šest projekata koji će promijeniti lice grada: Jarunski most, Paromlin, Zagreb na Savi...|date=17. prosinca 2020.|work=[[Globus (tjednik)|Globus]]|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Izgrađena je nekolicina novih dionica glavnih cesta, uključujući nedostajući kilometar Branimirove ceste na Zavrtnici, koji se gradio od 2005. sve do 2016. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nacional.hr/zagreb-otvoren-puni-profil-ulice-kneza-branimira/|title=ZAGREB Otvoren puni profil Ulice kneza Branimira|author=HINA|date=22. srpnja 2016.|work=[[Nacional]]|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Mnogi su se projekti našli na meti kritike zbog loše izvedbe, poput podvožnjaka na Škorpikovoj cesti (koji je nastavio redovito poplavljati tijekom kiše i nakon što su izvršeni radovi čija je svrha bila upravo rješavanje tog problema) te neuredno obilježenih biciklističkih staza.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/podvoznjak-na-skorpikovoj-u-zagrebu-lani-je-obnovljen-a-sada-je-ponovno-poplavljen-bravo-bandicu-opet-plivamo-foto-20190728|title=Podvožnjak na Škorpikovoj u Zagrebu lani je obnovljen, a sada je ponovno poplavljen. 'Bravo Bandiću, opet plivamo'|date=28. srpnja 2019.|work=Tportal.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/biciklisticka-karta-kroz-zagreb-od-staza-do-puteljaka-985114|title=Biciklistička karta kroz Zagreb – od staza do puteljaka|author=Balija|first=Petra|date=20. siječnja 2015.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/foto-pogledajte-novu-biciklisticku-stazu-u-zagrebu-ovako-se-nitko-nece-voziti-nema-smisla-1439059|title=Pogledajte novu biciklističku stazu u Zagrebu: 'Ovako se nitko neće voziti, nema smisla'|date=16. listopada 2020.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Godine 2016. obnovljen je pješački [[Savski most]],<ref name=":11">{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/pocela-sanacija-urusenog-dijela-savskog-mosta-bandic-nemojmo-sijati-paniku-danas-ce-ovo-biti-zakrpano-doma-nema-dok-se-ne-napravi-8976644/|title=POČELA SANACIJA URUŠENOG DIJELA SAVSKOG MOSTA Bandić: 'Nemojmo sijati paniku. Danas će ovo biti zakrpano. Doma nema dok se ne napravi'|date=8. lipnja 2019.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> a 2018. započeli su radovi na rekonstrukciji dotrajalog [[Most slobode (Zagreb)|Mosta slobode]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/most-slobode-obnova-1217866|title=Počinje obnova Mosta slobode: Evo koliko će trajati i koliko će koštati|author=Šobak|first=Mateja|date=4 January 2018|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> No već 2019. godine Savski se most zatvara nakon što je dio kolnika propao na Savski nasip. Bandić pritom izjavljuje da je most siguran i da će biti popravljen za nekoliko dana. No propali dio kolnika ostao je zatvoren za promet do kraja Bandićevog načelnikovanja; tada se govorilo o otvorenju 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ogra-eni-nogostupi-na-savskom-mostu-koristenje-na-vlastitu-odgovornost-1325853|title=Ograđeni nogostupi na Savskom mostu: 'Korištenje na vlastitu odgovornost'|date=13. lipnja 2019.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":12">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/bili-smo-kod-savskog-mosta-gdje-je-krenula-obnova-bit-ce-zatvoren-do-ozujka-2022-1464476|title=Bili smo kod Savskog mosta gdje je krenula obnova: 'Bit će zatvoren do ožujka 2022.'|author=Ježovita|first=Mateja|date=28. siječnja 2021.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Nakon završetka rekonstrukcije Mosta slobode u prosincu 2019.,<ref>{{Citiranje weba|url=https://arhiv-vijesti.hrt.hr/566968/zavrsena-obnova-zagrebackog-mosta-slobode|title=Obnovljen zagrebački Most slobode, Most mladosti idući|author=Raić|first=Ante|date=17. prosinca 2019.|work=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181409/https://arhiv-vijesti.hrt.hr/566968/zavrsena-obnova-zagrebackog-mosta-slobode|url-status=dead}}</ref> počeli su radovi na [[Most mladosti|Mostu mladosti]]. Bandić je iskoristio tu priliku da po posljednji put objavi skori početak radova na Jarunskom mostu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3879420/grad-na-vodi-zagreb-ce-s-dva-nova-mosta-preskociti-savu-a-starima-se-napokon-smijesi-obnova/|title=Metropola pred izbore: Zagreb će s dva nova mosta preskočiti Savu, a starima se napokon smiješi obnova|author=Žapčić|first=Andreja|date=5. rujna 2020.|work=[[RTL Group|RTL]]|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.|url-status=dead|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181408/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3879420/grad-na-vodi-zagreb-ce-s-dva-nova-mosta-preskociti-savu-a-starima-se-napokon-smijesi-obnova/}}</ref> [[Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske|Ministarstvo graditeljstva i prostornog planiranja]] kritiziralo je obnovu Mosta slobode jer se glavnina obnove svodi samo na voznu površinu i ograde umjesto da se popravi oštećena nosiva konstrukcija mosta.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/most-slobode-pred-raspadom-struka-trazila-hitno-saniranje-upornih-zidova-kamenih-obloga-i-lukova-a-grad-ipak-prvo-odlucio-renovirati-plocnik-9511613|title=MOST SLOBODE PRED RASPADOM Struka tražila hitno saniranje upornih zidova, kamenih obloga i lukova, a Grad ipak prvo odlučio renovirati pločnik?!|author=Boltižar|first=Matija|date=21. listopada 2019.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://ezadar.net.hr/dogadaji/3631731/mjesec-dana-nakon-obnove-most-slobode-izgleda-potpuno-devastirano/|title=Mjesec dana nakon obnove Most slobode izgleda potpuno devastirano|date=17. siječnja 2020.|work=eZadar|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> ==== Javni prijevoz ==== Većina Bandićevih intervencija u prometnoj infrastrukturi odnosila se na cestovni promet.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2008}}{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015a}} Primjerice, biciklistička infrastruktura je proširena, no staze su i dalje bile nepotpune i slabo povezane te je udio bicikala u gradskom prometu posljedično zaostajao za ostalim europskim metropolama, unatoč tome što je Zagreb 2015. i dalje imao jedan od najmanjih udjela automobila u cjelokupnom prometu.{{Sfn|Pilko|Tepeš|Brezina|2015}} Iako je Bandić mnogo puta obećao proširenja okosnice zagrebačkog javnog prijevoza, [[Tramvajski promet u Zagrebu|tramvajske mreže]], ništa od toga nije izvedeno, te je prvi put u povijesti zagrebačkih tramvaja 20 godina proteklo bez izgradnje ijednog metra tramvajske pruge.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3890876/mobilnost-u-zagrebu-dan-bez-automobila-20-godina-bez-ijednog-metra-nove-tramvajske-pruge/|title=Mobilnost u Zagrebu: Dan bez automobila, 20 godina bez ijednog metra nove tramvajske pruge|author=Žapčić|first=Andreja|date=22. rujna 2020.|work=RTL|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.|url-status=dead|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181409/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3890876/mobilnost-u-zagrebu-dan-bez-automobila-20-godina-bez-ijednog-metra-nove-tramvajske-pruge/}}</ref> Posljednje proširenje mreže dogodilo se 2000. kad je Bandić otvorio dvije nove dionice pruge, [[Dubrava (kvart)|Dubrava]] – [[Dubec]] i [[Jarun]] – [[Prečko]], dovršene za vrijeme mandata Matulović Dropulić.<ref>{{Citiranje weba|url=https://radio.hrt.hr/radio-sljeme/clanak/feljton-zagrebacki-gradonacelnici-v-dio/16489/|title=Feljton: Zagrebački gradonačelnici V. dio|author=Šašić|first=Miroslav|date=19. svibnja 2013.|work=[[Radio Sljeme]]|language=hr|publisher=Hrvatska radiotelevizija|accessdate=29. travnja 2021.|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181408/https://radio.hrt.hr/radio-sljeme/clanak/feljton-zagrebacki-gradonacelnici-v-dio/16489/|url-status=dead}}</ref> Okretište u Prečkom i dvadeset godina kasnije prate imovinski sporovi zbog kojih je jednom prilikom bilo privremeno zatvoreno.<ref name=":16">{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/zivot/zet-se-danas-pohvalio-godisnjicom-okretista-u-preckom-onim-istim-oko-kojeg-se-godinama-natezu-s-jednom-obitelji/|title=ZET se danas pohvalio godišnjicom okretišta u Prečkom. Onim istim oko kojeg se godinama natežu s jednom obitelji|author=Orešković|first=Željka|date=20. studenog 2020.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> 2007. je najavljeno sedam novih trasa pruge koje su trebale biti izgrađene »u idućih nekoliko godina«, uključujući pruge na [[Trešnjevka|Trešnjevci]], Laništu, Dubravi i preko nesuđenog<ref name=":17">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/nasljednika-cekaju-13-milijarde-minusa-i-razruseni-zagreb-1472964|title=Što će biti od mega projekata: Gdje su metro, tramvaj do aerodroma, jarunski most, sjeverna obilaznica...?|author=Šobak|first=Mateja|date=1. ožujka 2021.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> [[Jarunski most|Jarunskog mosta]], dvije različite pruge do [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|zračne luke »Franjo Tuđman]]«, a predložene su i nove trase u [[Trnje|Trnju]] i na produženoj Vatikanskoj ulici.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/gup-om-predvideno-7-novih-trasa-tramvaja-2856596|title=GUP-om predviđeno 7 novih trasa tramvaja|date=14. svibnja 2007.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Bandić je najavljivao radove u bliskoj budućnosti na prethodno spomenutim i posve novim trasama do kraja načelnikovanja.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/news/bandic-predstavio-projekt-nove-tramvajske-linije-do-aerodroma-524289|title=Tramvaj će ići do aerodroma: Bandić najavio radove za jesen|author=HINA|date=13. svibnja 2017.|work=[[24 sata]]|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/projekt-stoljeca-krece-gradnja-tramvajske-pruge-od-kvatrica-do-zracne-luke-slijede-velike-izmjene-u-prometu-jedini-problem-je-jedna-zgrada-5291347|title=PROJEKT STOLJEĆA Kreće gradnja tramvajske pruge od Kvatrića do Zračne luke, slijede velike izmjene u prometu, jedini problem je jedna zgrada|author=Mamić|first=Tomislav|date=23. studenog 2016.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/vukovarskom-tramvajem-skroz-do-tresnjevackog-trga-1345477|title=Hoće li ovo biti prvi metri pruge od 2000.: Vukovarskom tramvajem do Trešnjevačkog trga|author=Šobak|first=Mateja|date=16. rujna 2019.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Najavljivani su i rekonstrukcija remize i terminala za autobus, vlak i tramvaj na Savskom mostu.<ref name=":6"/><ref name=":1">{{cite web |last1=Vrabec |first1=Vedran |title=Sad kad Bandić najavljuje metro u centru grada, zgodno se prisjetiti obećanja koja nije ispunio. Evo ih 18 |url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/sad-kad-bandic-najavljuje-metro-u-centru-grada-zgodno-se-prisjetiti-obecanja-koja-nije-ispunio-evo-ih-18/ |website=[[Telegram.hr]] |access-date=29. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200610152952/https://www.telegram.hr/politika-kriminal/sad-kad-bandic-najavljuje-metro-u-centru-grada-zgodno-se-prisjetiti-obecanja-koja-nije-ispunio-evo-ih-18/ |archive-date=10. lipnja 2020. |language=hr |date=27. svibnja 2020. |url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/terminal-za-autobus-vlak-tramvaj-i-taksi-s-podzemnom-garazom-120837|title=Terminal za autobus, vlak, tramvaj i taksi s podzemnom garažom|author=Lemo|first=Javorka|date=3. travnja 2010.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Kad je jedan od tih projekata došao u vijesti 2019., Bandić je zanijekao da ga je ikad obećao.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/bandic-tvrdi-da-nikad-nije-govorio-o-tramvaju-do-zracne-luke-provjerili-smo-govori-li-istinu-foto-20190603|title=Bandić tvrdi da nikad nije govorio o tramvaju do zračne luke, provjerili smo govori li istinu|date=3. lipnja 2019.|work=Tportal.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Bandić je u više navrata od sredine 2000-ih predstavljao planove za metro.{{Sfn|Mišetić|Miletić|2007}} 2014. godine najavljeno je 17 km [[Laka gradska željeznica|lake gradske željeznice]] koji su trebali biti završeni 2017.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/zagreb-podzemna-zeljeznica-milan-bandic-1217873|title=Zašto se san star pola stoljeća o metrou u Zagrebu još nije ostvario|author=Brumec|first=Dino|date=4 January 2018|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.jutarnji.hr/metro-za-zagreb-2030-/277807/|title=Metro za Zagreb 2030.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130620000652/http://www.jutarnji.hr:80/metro-za-zagreb-2030-/277807|archivedate=20. lipnja 2013.|date=29. studenog 2008.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/bandic-vec-13-godina-najavljuje-metro-a-pogledajte-kakvo-su-cudo-rusi-napravili-prije-83-godine/1036584.aspx|title=Bandić već 13 godina najavljuje metro, a pogledajte kakvo su čudo Rusi napravili prije 83 godine|date=4. travnja 2018.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/gradski-metro-za-895-dana-940158|title=Milan Bandić opet obećao izgradnju metroa za tri godine|author=Kovačević|first=Lana|date=22. svibnja 2014.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Planovi za metro oživljeni su nakon potresa 2020. godine, da stanarima oštećenih zgrada »ne vibriraju ispod prozora tramvaja«, prema Bandićevoj izjavi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/bandic-bi-nakon-potresa-gradio-metro-to-moze-kostati-od-350-do-400-milijuna-eura-to-je-samo-70-milijuna-eura-godisnje---607186.html|title=Bandić bi nakon potresa u Zagrebu gradio - metro: "Može koštati od 350 do 400 milijuna eura. To je samo 70 milijuna eura godišnje!"|author=Branica|first=Ema|date=28. svibnja 2020.|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Početkom 2000-ih Grad Zagreb na javnom natječaju odabrao je najjeftiniju ponudu, [[Crotram|Crotramov]] [[TMK 2200]], za obnovu tramvajskog voznog parka u niskopodnim vozilima. Prve niskopodne tramvaje najavila je Vlasta Pavić.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.zagreb.hr/studeni-2002/1976|title=Studeni 2002.|date=19. travnja 2017.|work=Zagreb.hr|language=hr|publisher=City of Zagreb|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Bandić je više puta zagovarao kupnju još vozila TMK 2200, kojih je do 2010. bilo kupljeno 140 komada i koji čine većinu tramvaja u prometu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/holding-jedva-placa-i-za-stare-a-bandic-zeli-kupiti-jos-60-novih-161740|title=Holding jedva plaća i za stare, a Bandić želi kupiti još 60 novih!?|author=Špoljar|first=Marko|date=30. lipnja 2010.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":21">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/u-osijeku-ne-zele-domace-tramvaje-128479|title=U Osijeku ne žele domaće tramvaje|author=Majdandžić|first=Sanela|date=20. travnja 2010.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Iako je često najavljivao i lobirao za prodaju Crotramovih tramvaja u mnogo drugih europskih gradova, uključujući [[Stockholm]], [[Sofija|Sofiju]] i [[Helsinki]], u svim slučajema je interes posustao prije prodaje.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/posao-vrijedan-18-milijuna-eura-koncar-predstavio-prvi-niskopodni-tramvaj-za-latviju-15001924|title=Posao vrijedan 18 milijuna eura: Končar predstavio prvi niskopodni tramvaj za Latviju|author=HINA|date=9. studenog 2020.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Stanovnici Helsinkija rekli su da su probna vozila »tijesna i bučna«,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hs.fi/english/article/Croatian-made%20tram%20criticised%20as%20cramped%20and%20noisy/1135235125931|title=Croatian-made tram criticised as "cramped and noisy"|archiveurl=http://archive.today/2012.08.02-080245/http://www.hs.fi/english/article/Croatian-made%20tram%20criticised%20as%20cramped%20and%20noisy/1135235125931|archivedate=2. kolovoza 2012.|date=28. ožujka 2008.|work=[[Helsingin Sanomat]]|language=en|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> a u [[Osijek]], jedinom drugom hrvatskom gradu s tramvajskom mrežom, vlasti su odlučile potražiti jeftinije tramvaje u inozemstvu. Tek 2017. godine u niskopodne tramvaje ugrađene su rampe za invalidska kolica, koje su bile nužne jer pod tramvaja nije u razini s peronima.<ref>{{Citiranje weba|url=https://zg-magazin.com.hr/u-mjesec-dana-svi-niskopodni-tramvaji-ce-imati-rampe-za-osobe-s-invaliditetom/|title=U mjesec dana svi niskopodni tramvaji će imati rampe za osobe s invaliditetom|date=26. travnja 2017.|work=ZG-magazin|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Jedan od Bandićevih dugogodišnjih projekata bila je rekonstrukcija [[Žičara Sljeme|Sljemenske žičare]]. Originalnu sljemensku žičaru otvorio je 1963. gradonačelnik Pero Pirker. Nakon dugih crnih prognoza o sigurnosti žičare, Bandić je nakon kvara elektromotora 2007. trajno zatvorio žičaru.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/zagreb/846189/index.do|title=Žičara: Odslužila 44 godine i stala - zauvijek|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070613205621/http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/zagreb/846189/index.do|archivedate=13. lipnja 2007.|author=Knežević|first=Senka|date=10. lipnja 2007.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> 2008. su najavljeni planovi za novu žičaru većeg kapaciteta koja bi bila otvorena već sljedeće godine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/zagreb/3060300/index.do|title=ZET će sljedećeg tjedna zatražiti lokacijsku dozvolu za izgradnju nove sljemenske žičare|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080420232102/http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/zagreb/3060300/index.do|archivedate=20. travnja 2008.|author=Knežević|first=Senka|date=16. travnja 2008.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Novac se i dalje trošio na projekt žičare<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/tajna-analiza-zagrebacki-holding-pred-bankrotom-61903|title=Tajna analiza: Zagrebački holding pred bankrotom|author=Drljača|first=Gojko|date=5. prosinca 2009.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> koji se proširio na trasu od 45 milijuna eura koja bi povezivala Zagreb s [[Bistra|Bistrom]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/spektakularan-projekt-na-sljemenu-nova-zicara-vrijedna-342-milijuna-kn-povezivat-ce-zagreb-sa-zagorjem-564583|title=SPEKTAKULARAN PROJEKT NA SLJEMENU Nova žičara vrijedna 342 milijuna kn povezivat će Zagreb sa Zagorjem|author=Mindoljević|first=Lana|date=7. listopada 2014.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Gradnja je započela 2019. i to samo na izvornoj trasi žičare (osim produžetka od nekoliko stotina metara do novog terminala u Dolju), a Bandić je najavio da će se do druge strane Medvednice dolaziti pak novom tramvajskom prugom ispod planine.<ref name=":17"/> Žičara je trebala biti otvorena 2020. godine, ali otvorenje je nekoliko puta odgođeno,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/megalomansku-ljepoticu-koja-stalno-zapinje-bandic-otvara-tik-pred-izbore-1464223|title='Megalomansku ljepoticu' koja stalno zapinje Bandić otvara tik pred izbore|author=Balija|first=Petra|date=27. siječnja 2021.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/gdje-je-zapelo-sa-sljemenskom-zicarom---639452.html|title=Gdje je zapelo sa sljemenskom žičarom? Bandić je već četiri puta sam sebi postavio pa prekršio rok otvaranja. I prije nego što je počela s radom - trebala je skupe popravke|author=Rastočić|first=Jelena|date=10. veljače 2021.|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> uključujući i za zbog ojačanja čelične konstrukcije nakon potresa u Petrinji.<ref name=":20">{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/sljemenska-zicara-i-dalje-ne-vozi-radnike-zaposlene-da-bi-njome-upravljali-placamo-260-tisuca-kuna-mjesecno/|title=Sljemenska žičara i dalje ne vozi. Radnike zaposlene da bi njome upravljali plaćamo 260 tisuća kuna mjesečno|author=Vrabec|first=Vedran|date=16. ožujka 2021.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Oporba je Bandića već kritizirala zbog nastavljanja skupih radova na žičari nakon ranijeg zagrebačkog potresa u ožujku 2020.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zagreb-je-financijski-na-koljenima-s-percepcijom-mirisa-korupcije-evo-zasto-nisam-rusio-bandica-15055837|title=‘Zagreb je financijski na koljenima s percepcijom mirisa korupcije. Evo zašto nisam rušio Bandića‘|author=HINA|date=7. ožujka 2021.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Pravna stručnjakinja također je okarakterizirala terminal žičare kao povredu [[Autorska prava|autorskih prava]] zgrade Deloittea u [[Oslo|Oslu]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/slucaj-zgrade-nove-zicare-sljeme-jesu-li-povrijedena-autorska-prava-arhitekata-zgrade-u-oslu-15035013|title=Slučaj zgrade nove Žičare Sljeme: Jesu li povrijeđena autorska prava arhitekata zgrade u Oslu?|author=Marušić|first=Branka|date=4. prosinca 2020.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Grad je najavio da će prijaviti žičaru u EU fondove.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/zicaru-ce-prijaviti-na-eu-fondove-otvaranje-planiraju-u-studenome-1440645|title=Žičaru će prijaviti na EU fondove, evo kada planiraju otvaranje|author=Balija|first=Petra|date=23. listopada 2020.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> ZET je uzeo dugoročni zajam od 537&nbsp;milijuna kuna za pokrivanje troškova radova.<ref>{{Citiranje weba|url=https://radio.hrt.hr/radio-sljeme/clanak/odobren-kredit-od-537-milijuna-kuna-za-zicaru/215947/|title=Odobren kredit od 537 milijuna kuna za žičaru!|author=Bogić|first=Boris|date=10. prosinca 2019.|work=Radio Sljeme|language=hr|publisher=Hrvatska radiotelevizija|accessdate=29. travnja 2021.|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181410/https://radio.hrt.hr/radio-sljeme/clanak/odobren-kredit-od-537-milijuna-kuna-za-zicaru/215947/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/zicara-postaje-simbol-bandiceve-vladavine-zagrebom-znate-li-koliko-ce-kostati-15001270|title=‘Žičara postaje simbol Bandićeve vladavine Zagrebom, znate li koliko će koštati?‘|author=HINA|date=3. studenog 2020.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Uvid u prekoračenje troškova otkrio je visoko precijenjene građevinske materijale, a ukupna vrijednost prekoračenja iznosila je samo {{n|0,4|%}} manje od iznosa koji bi zakonski potrebovao novi javni natječaj. Bandić se odrekao odgovornosti za prekoračenje, tvrdeći da su uzroci izvan njegove kontrole.<ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/milan-bandic-gradi-zicaru-deset-godina-cijena-joj-porasla-za-30-posto---628878.html|title=Kako su troškovi sljemenske žičare išli u nebo: "Sifon s ventilom koji je koštao 200 kuna na kraju se popeo na 40.000"|author=Goleš|first=Dino|date=20. studenog 2020.|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Nakon što je zviždač pod pseudonimom objavio sedmerosatni film o radovima, USKOK je pokrenuo istragu o prekoračenju troškova. Krajem travnja 2021. žičara još uvijek nije bila otvorena za javnost.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/valja-se-mega-afera-neki-insajder-snimio-je-7-satni-video-o-bandicevim-dubiozama-sa-zicarom-gdje-je-100-milijuna-kuna/|title=Neki insajder snimio je 7-satni video o Bandićevim dubiozama sa žičarom; gdje je 100 milijuna kuna?|date=19. studenog 2020.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://arhiv-vijesti.hrt.hr/682734/nova-sljemenska-zicara-uskok-i-pnuskok-provode-izvide|title=Nova sljemenska žičara - USKOK i PNUSKOK provode izvide|author=Dević|first=Damir|date=27. studenog 2020.|work=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.|url-status=dead|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181409/https://arhiv-vijesti.hrt.hr/682734/nova-sljemenska-zicara-uskok-i-pnuskok-provode-izvide}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sljemenska-zicara-i-dalje-bez-uporabne-dozvole-ja-kao-prva-osoba-grada-necu-dozvoliti-da-se-pusti-u-rad-bez-da-je-sigurna---645871.html|title=Odavno je trebala biti otvorena, no još ni jednog putnika nije prevezla na Sljeme. Glavna nadzornica radova: "Radimo na učvršćivanju statike"|author=Čorkalo|first=Ivan|date=29. ožujka 2021.|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> ==== Parking garaže i preuređenje kvadrata ==== [[Datoteka:Kvaternikov_trg_Zagreb_(aerial).jpg|lijevo|mini| [[Trg Eugena Kvaternika (Zagreb)|Kvaternikov trg]] nakon preuređenja.]] [[Datoteka:St._Mark's_Square_(13024020444).jpg|lijevo|mini|[[Trg svetog Marka|Trg sv. Marka]] popločen je krajem 2000-ih starim kockama za tramvajsku prugu.{{Sfn|Knežević|2010}}]] Pokušavajući riješiti problem parkiranja u centru grada, početkom 2000-ih izgrađen je niz javnih garaža. Garaže izgrađene ispod [[Trg Milana Langa|Langovog]] i [[Trg Eugena Kvaternika (Zagreb)|Kvaternikovog trga]] drastično su izmijenile izgled trgova.{{Sfn|Knežević|2009}}{{Sfn|Knežević|2004}} U potonjem slučaju garaža je narasla u dominantan dio opsežnijeg plana rekonstrukcije Kvaternikovog trga{{Sfn|Knežević|2008}} koji je proveden nakon što je s trga premještena poznata tržnica »Kvatrić«.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/na-kvatricu-vladaju-automobili-i-sverceri-708958|title=Na Kvatriću vladaju automobili i šverceri|date=23. siječnja 2002.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Cestovnom prometu ustupalo se i uklanjanjem prometnih pješačkih prijelaza kod Maksimirske ulice, koji su zamijenjeni pothodnicima.{{Sfn|Knežević|2008}} Novi izgled trga postao je neprivlačan za pješake te su se ljudi na njemu većinom prestali zadržavati.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015a}} Istraživanje 2015. je opisalo novi Kvaternikov trg najistaknutije mjesto neugode među zagrebačkim trgovima.{{Sfn|Stiperski|2015}} Neke rekonstrukcije patile su i od loše kvalitete izvedbe, primjerice prilikom preuređenja [[Britanski trg|Britanskog trga]] novi kružni tok bio je preuzak za ZET-ove autobuse,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/na-britancu-su-nastavili-s-radovima-i-izgleda-da-im-je-ovaj-put-uspjelo-da-i-busevi-mogu-proci-kroz-rotor/|title=Na Britancu su nastavili s radovima i izgleda kako im je ovaj put uspjelo da i busevi mogu proći kroz rotor|date=16. ožujka 2017.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> a fontana u središtu kružnog toka je prskala vodu po obližnjoj autobusnoj stanici<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/jedan-gospodin-objavio-je-na-facebooku-sliku-nove-fontane-na-britancu-izgleda-da-su-i-s-tim-imali-omanjih-problema/|title=Jedan gospodin objavio je na Facebooku sliku nove fontane na Britancu; izgleda da su i s tim imali omanjih problema|date=21. ožujka 2017.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> (ovaj projekt našao se na meti USKOK-a).<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/jutarnji-doznaje-uskok-istrazuje-radove-na-britancu-gradevinska-inspekcija-zatvorila-gradiliste-i-do-daljnjeg-zabranila-radove-5211171/|title=JUTARNJI DOZNAJE: USKOK ISTRAŽUJE RADOVE NA BRITANCU! Građevinska inspekcija zatvorila gradilište i do daljnjeg zabranila radove|author=Trajković|first=Sergej|date=2. studenog 2016.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/ogorceni-stanari-obratili-se-gradonacelniku-oduzeli-ste-nam-parking-a-zbog-buke-vec-nocima-ne-spavamo-5183320|title=OGORČENI STANARI OBRATILI SE GRADONAČELNIKU 'Oduzeli ste nam parking, a zbog buke već noćima ne spavamo'|author=Trajković|first=Sergej|date=26. listopada 2016.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Spomenik Domovini na Trgu Stjepana Radića otkriven u prosincu 2020. godine već u travnju iduće godine patio je od zamora materijala.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/spomenik-domovini-vrijedan-cak-35-milijuna-kuna-vec-je-popucao-ali-to-nije-jedini-problem-15069344|title=Spomenik Domovini vrijedan čak 35 milijuna kuna već je popucao, ali to nije jedini problem|author=Žabec|first=Krešimir|date=30. travnja 2021.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=30. travnja 2021.}}</ref> Posljedice takvih preuređenja kritično su nazvane »eliminacijom trgova«.{{Sfn|Zlatar Gamberožić|2019b}} Projekt ranih 2000-ih javne garaže za posjetitelje [[Klinika za dječje bolesti Zagreb|Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj]] ispod [[Srednjoškolsko igralište Elipsa|Srednjoškolskog igrališta Elipse]] iza [[Muzej Mimara|Muzeja Mimare]]{{Sfn|Štulhofer|Muraj|2003}} do 2011. narastao je u plan za javno-privatno partnerstvo vrijedno 310 milijuna kuna koje je uključivalo podzemni trgovački centar.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/cijena-garaze-iza-mimare-skocila-s-250-na-310-milijuna-kuna-20111117|title=Cijena garaže iza Mimare skočila s 250 na 310 milijuna kuna|author=Brkulj|first=Vedran|date=17. studenog 2011.|work=Tportal.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> No Gradu je privlačnija lokacija za podzemnu garažu bio [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trg Republike Hrvatske]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/javna-garaza-ispod-hnk-728034|title=Javna garaža ispod HNK?|author=Petrov|first=D.|date=17. prosinca 2002.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Projekt, kojeg je Bandić zagovarao, uključivao je pješačke ulaze u garažu oko [[Ivan Meštrović|Meštrovićevog]] [[Zdenac života|Zdenca života]], a garažne bi se rampe nalazile uz bočne zidove zgrade [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]].{{Sfn|Knežević|2018}}{{Sfn|Zlatar Gamberožić|2019b}} Krajem 2000-ih pojavili su se planovi za još tri javne garaže u blizini [[Trg Petra Preradovića (Zagreb)|Trga Petra Preradovića]], jednu ispod [[Strossmayerov trg|Strossmayerovog trga]] te još 16 u unutrašnjosti raznih donjogradskih blokova koje je predložio Gradski zavod za zaštitu spomenika. Planovi su napušteni nakon intervencije Društva povjesničara umjetnosti, Ministarstva kulture i predsjednika SDP-a [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]], koji je projekt opisao kao »devastaciju« Donjeg grada. Jedna garaža je na kraju izgrađena u sklopu privatnog projekta, kao dio Centra Cvjetni (vidi [[Milan Bandić#Slučaj »Cvjetni«|§ Slučaj »Cvjetni«]]).{{Sfn|Knežević|2018}} Gradska skupština uvela je 2010. zabranu gradnje parkirnih garaža u Donjem gradu, stavši time na kraj svim projektima, iako su se Bandić i Zagrebparkingovi čelnici nastavili još nekoliko godina poigravati idejom garaže ispod HNK-a.{{Sfn|Knežević|2018}}<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/nakon-debakla-s-prevelikim-rotorom-stize-nova-najava-za-britanac-bandic-ispod-trga-zeli-sagraditi-garazu-arhitekt-horvat-ta-je-ideja-posve-suluda-5771075|title=NAKON DEBAKLA S PREVELIKIM ROTOROM STIŽE NOVA NAJAVA ZA BRITANAC Bandić ispod trga želi sagraditi garažu, arhitekt Horvat: 'Ta je ideja posve suluda'|author=Trajković|first=Sergej|date=17. ožujka 2017.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Neujednačeni raspored izgrađenih garaža prouzročio je nisku popunjenost garaža koje su blizu jedna drugoj, dok problem parkiranja u ostalim dijelovima centra ostaje neriješen.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2015a}} Nekoliko garaža nalazi se na rubovima donjogradske pješačke zone te unatoč svojoj prvotnoj namjeri da smanje promet, one same uzrokuju prometne gužve i privlače automobile u gradsku jezgru.{{Sfn|Zlatar Gamberožić|Svirčić Gotovac|2016}}{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar|2013}}{{Sfn|Zlatar Gamberožić|2019a}} Krajem 2017. godine započeto je uklanjanje drveća oko [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|Doma hrvatskih likovnih umjetnika]] na [[Trg žrtava fašizma (Zagreb)|Trgu žrtava fašizma]]. Preuređenje trga potaknulo je prosvjede koji su organizirani pod inicijativom Vratite magnoliju, nazvanom po nekoliko starih [[magnolija]] koje su se našle među drvećem i grmljem koje je grad namjeravao posjeći i svesti zelenilo oko zgrade HDLU na travnjak.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar Gamberožić|2020}}<ref name=":13">{{Citiranje weba|url=https://balkaninsight.com/2018/10/04/arranging-zagreb-square-is-a-total-fraud-activists-said-10-04-2018/|title=Croatia Activists Denounce 'Devastating' Revamp of Popular Square|author=Vladisavljević|first=Anja|date=4. listopada 2018.|work=[[Balkan Insight]]|language=en|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nacional.hr/trg-zrtava-fasizma-bit-ce-tri-puta-ljepsi/|title=‘Trg žrtava fašizma bit će tri puta ljepši i dva puta više će imati magnolija’|author=Kasap|first=Daniel|date=28. ožujka 2018.|work=Nacional|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Protiv Bandića i još jednog gradskog pročelnika podignute su optužbe na sudu u vezi preuređenja trga. Između ostalog bili su optuženi za oštećivanje kulturne baštine.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar Gamberožić|2020}} Stabla, od kojih su neka bila zaštićena baština i dijelovi zagrebačke popularne kulture, uklonjena su za vrijeme sudskog postupka. Neka stabla su navodno bila »bolesna«,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/na-trgu-zrtava-fasizma-srusena-jos-dva-stabla-navodno-su-bila-bolesna-1269841|title=Na Trgu žrtava fašizma srušena još dva stabla, navodno su bila bolesna|date=14. rujna 2018.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> neka su »previše narasla«,<ref name=":34">{{Citiranje weba|url=https://faktograf.hr/2018/05/12/pala-je-i-stuliceva-tisa-jer-gradske-vlasti-tvrde-da-su-stabla-previse-narasla/|title=Pala je i Štulićeva tisa, jer gradske vlasti tvrde da su stabla previše narasla|author=Benačić|first=Ana|date=12. svibnja 2018.|work=Faktograf.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> a kod drugih je projektna dokumentacija na jednom mjestu predlagala čuvanje a na drugom rušenje.<ref>{{Citiranje weba|author=Dobrić Žaja|first=Suzana|date=17. svibnja 2018.|title=Nastavlja se devastacija Trga žrtava fašizma|url=https://www.h-alter.org/vijesti/nastavlja-se-devastacija-trga-zrtava-fasizma|url-status=dead|accessdate=29. travnja 2021.|work=H-Alter|language=hr|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181410/https://www.h-alter.org/vijesti/nastavlja-se-devastacija-trga-zrtava-fasizma}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/sjeca-u-samom-centru-zagreba-dok-su-gradani-spavali-djelatnici-zrinjevca-su-se-bacili-na-posao-vijest-se-uskoro-prosirila-i-izazvala-bijes-7295839|title=SJEČA U SAMOM CENTRU ZAGREBA Dok su građani spavali, djelatnici Zrinjevca su se bacili na posao, vijest se uskoro proširila i izazvala bijes|author=Boltižar|first=Matija|date=27. travnja 2018.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Uklonjene su i Meštrovićeve stube od [[Brač|bračkog]] kamena, koje su zamijenjene betonom. Bandić i njegov suradnik oslobođeni su optužbi. Bandić je potom na Trg žrtava fašizma došao odjeven u uniformu Zrinjevca i provocirao prisutne prosvjednike koseći travu.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar Gamberožić|2020}}<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/bandic-krenuo-u-kosnju-trave-na-trgu-zrtava-fasizma-doslo-i-do-naguravanja-20181019|title=Bandić krenuo u košnju trave na Trgu žrtava fašizma, došlo i do naguravanja|date=19. listopada 2018.|work=Tportal.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Iako je nekolicina stručnjaka podržala novo uređenje, većina, koja je uključivala i nekoliko strukovnih udruženja, držala je da je stari izgled bio prikladniji.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar Gamberožić|2020}} Preobražaj je podijelio javnost, a prosvjedi su bili popraćeni i »gerilskim« akcijama sadnje drveća na trgu koje je policija suzbila. Prilikom preuređenja gradska uprava također je uklonila klupe i postavila znakove kojima se zabranjuje hodanje po zelenim površinama. Nakon preuređenja građani su počeli puno rjeđe posjećivati trg i manje se na njemu zadržavati.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/potraga/3270077/od-mestrovica-do-bandica-vodimo-vas-kroz-burnu-i-krvavu-povijest-trga-zrtava-fasizma/|title=Od Meštrovića do Bandića: Vodimo vas kroz burnu i 'krvavu' povijest Trga žrtava fašizma|date=12. listopada 2018.|work=RTL|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.|url-status=dead|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181411/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/potraga/3270077/od-mestrovica-do-bandica-vodimo-vas-kroz-burnu-i-krvavu-povijest-trga-zrtava-fasizma/}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/zivi-zid-kopa-po-trgu-zrtava-fasizma-vracamo-magnolije-zagrebu-1283147|title=Iščupane magnolije koje je posadio Živi zid, glavnog tajnika policija unijela u auto|author=Arežina|first=Bojan|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref>{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar Gamberožić|2020}} »Hladna monumentalnost« ogoljenog trga uspoređena je s totalitarnom arhitekturom, posebice arhitektonskim rješenjem iz doba [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] kojim je 1941. – 1942. uklonjeno zelenilo s dijela trga u postupku preuređivanja Meštrovićevog paviljona u džamiju.{{Sfn|Kraševac|2018}}{{Sfn|Goldstein|Hutinec|2013.}} Godine 2013. a GUP-u je promijenjena namjena jedinog parka u [[Trnjanska Savica|Trnjanskoj Savici]] kako bi se omogućilo da se na najšumovitijem dijelu parka izgradi crkva. Prosvjedi, koji su bili u tijeku 2016., pojačani su u izbornoj godini 2017., kad su stanovnici Savice i aktivisti danonoćno stražarili u parku braneći ulaz građevinskim ekipama.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar Gamberožić|2020}} Istraživanje iz 2016. našlo je protivljenje projektu kod velike većine stanovnika Savice, uključujući i {{n|72|%}} Savičana katolika.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hr.n1info.com/vijesti/a162146-cak-77-posto-stanovnika-savice-protiv-gradnje-crkve-u-parku/|title=Čak 77 posto stanovnika Savice protiv gradnje crkve u parku|date=15. studenog 2016.|work=N1|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Dva tjedna prije izbora, Bandić je obećao zaustavljanje projekta i pozvao na prekid prosvjeda.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/gradonacelnik-bandic-na-predstavljanju-svoje-izborne-liste-pogrijesio-sam-s-parkom-na-savici-trebali-smo-prvo-pitati-stanovnike/6017963/|title=GRADONAČELNIK BANDIĆ NA PREDSTAVLJANJU SVOJE IZBORNE LISTE 'Pogriješio sam s parkom na Savici, trebali smo prvo pitati stanovnike'|author=Boltižar|first=Matija|date=7. svibnja 2017.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref>{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar Gamberožić|2020}} [[Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske|Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja]] odbilo je izdati lokacijsku dozvolu za crkve te se činilo da je projekt propao.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar Gamberožić|2020}} Unatoč tome, 2018. je Bandić, osvojivši još jedan mandat, izrazio potporu projektu. U 2019. i 2020., dok je Bandić pokušavao donijeti novi generalni urbanistički plan, projektu crkve dodano je i svetište posvećeno blaženom [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]], a govori se i o hodočasničkom turizmu čiji bi prateći sadržaji vjerojatno uzrokovali uklanjanje čitavog parka.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar Gamberožić|2020}} Novi GUP nije prošao glasovanje u gradskoj skupštini, a nekoliko mjeseci kasnije grad je dao parku, nazvavši ga Park [[Marija Ružička Strozzi|Marije Ružičke Strozzi]]. Za vrijeme ostatka Bandićevog mandata nije bilo daljnjih nastojanja da se u parku gradi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ovo-vise-nije-zelena-povrsina-vec-park-marije-ruzicke-strozzi-1445095|title=Ovo više nije “zelena površina”, već Park Marije Ružičke Strozzi|author=Balija|first=Petra|date=10. studenog 2020.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":14">{{Citiranje weba|url=https://hr.n1info.com/vijesti/a482431-pljuste-reakcije-pao-zagrebacki-gup-gore-drustvene-mreze/|title=Pljušte reakcije: Pao zagrebački GUP, gore društvene mreže|date=11. veljače 2020.|work=N1|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Uspjeh prosvjeda u parku Savica shvaćen je kao mogući početak uključivanja građana u do tada nepokolebljivi proces odlučivanja gradske vlasti.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar Gamberožić|2020}} === Poslovanje Grada Zagreba i Zagrebački holding === [[Datoteka:Haus_der_kroatischen_Kunst,_Zagreb.JPG|desno|mini| Magnolije ispred [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|Doma hrvatskih likovnih umjetnika]], 2009.]] Tijekom Bandićevog načelnikovanja proračun Grada Zagreba narastao je s 3,8&nbsp;milijarde kuna 1998.<ref>{{Citiranje novina|last=Petković|first=Marinko|title=Gradski proračun od 3.8 milijardi kuna samo za realne potrebe Zagreba|work=[[Vjesnik]]|date=18. studenog 1998.|language=hr}}</ref> na 13,7 milijardi 2021.<ref>{{Citiranje weba|url=https://arhiv-vijesti.hrt.hr/687068/zagreb-prihvacen-proracun-za-2021-od-1365-mlrd-kn|title=Zagreb: Prihvaćen proračun za 2021. od 13,65 mlrd. kn|author=HINA|date=8. prosinca 2020.|work=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181409/https://arhiv-vijesti.hrt.hr/687068/zagreb-prihvacen-proracun-za-2021-od-1365-mlrd-kn|url-status=dead}}</ref> Bandić je ukupno upravljao dodjelom otprilike 177&nbsp;milijardi kuna u gradskim proračunima.<ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kako-milan-bandic-trosi-gradski-novac---592769.html|title=Kako Milan Bandić troši gradski novac: U 20 godina potrošio je nevjerojatnih 177 milijardi kuna|author=Bago|first=Mislav|date=4. veljače 2020.|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Dana 1. siječnja 2007. Bandić je osnovao [[Zagrebački holding]]. Sva gradska poduzeća stavljena su u holding, kojim je Bandić isprva upravljao sam; naime, bio je jedini [[Upravni odbor|član uprave]] do intervencije [[Ministarstvo uprave Republike Hrvatske|Ministarstva javne uprave 2009. godine]].{{Sfn|Bajo|Primorac|2013}}<ref name=":22">{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/kako-ce-milan-bandic-platiti-razvoj-zagreba-3248975|title=Kako će Milan Bandić platiti razvoj Zagreba|date=3. svibnja 2007.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name="Barilar"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/i-ministarstvo-uprave-potvrdilo-da-bandic-vise-nije-jedini-clan-skupstine-holdinga/466371.aspx|title=I Ministarstvo uprave potvrdilo da Bandić više nije jedini član Skupštine Holdinga|date=21. prosinca 2009.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Holding je preuzeo neke od gradskih odgovornosti, poput izgradnje škola i vrtića, a projekti su financirani tako da je gradska imovina (primjerice, novi tramvji) prodana pa unajmljena na leasing od kupaca (tzv. [[sale and leaseback]]).<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.poslovni.hr/hrvatska/zagrebacki-holding-tramvaje-zabi-prodaje-pa-ih-od-nje-unajmljuje-40448|title=Zagrebački holding tramvaje Zabi prodaje, pa ih od nje unajmljuje|author=Pandžić|first=Ivan|date=23. travnja 2007.|work=Poslovni dnevnik|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> 2007. holding je izdao obveznice u vrijednosti od 300 milijuna eura na [[London Stock Exchange|Londonskoj burzi]] namijenjene za obnovu zastarjele vodovodne, kanalizacijske i plinske infrastrukture. U centru Zagreba u upotrebi se [[mješoviti kanalizacijski sustav]] iz 1892. godine koji je u [[Poplava u Zagrebu 2020.|poplavi 2020. godine]] bio preopterećen i zakazao.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/strucnjak-objasnio-zasto-su-neki-dijelovi-grada-postedeni-poplave-1419647|title=Stručnjak objasnio zašto su neki kvartovi pošteđeni poplave, ali i da se mogao dogoditi i gori scenarij|author=Ježovita|first=Mateja|date=25. srpnja 2020.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Mali dio novca potrošeno je na obnovu (4,8 mil. kn na vodovod), ostatak je korišten za krpanje rupa u gradskom proračunu, koje je izvršeno kupoprodajom nekretnina. Novac je potrošen i na u konačnici neprofitabilni projekt Sopnica – Jelkovec, iako je Bandić prilikom izdavanja obveznica osobno jamčio da novac neće biti trošen na stanogradnju.<ref name=":23" /> Stručni rad iz 2013. godine pozvao je na restrukturiranje Zagrebačkog holdinga, utvrdivši da je tvrtka izložena visokom deviznom riziku (jer su skoro svi prihodi u kunama, a skoro svi rashodi u eurima) i da dugove otplaćuje novim zaduživanjima. Godine 2011. Zagrebački holding podigao je 1&nbsp;milijardu kuna u kratkoročnim kreditima da bi otplatio dugove.{{Sfn|Bajo|Primorac|2013}} Kada su londonske obveznice dospjele 2016. godine, Holding nije imao sredstava da vrati novac te je dug otplaćen izdavanjem nove serije obveznica na hrvatskom tržištu. Nove obveznice Grad garantira svojim proračunom i imovinom, a dolaze na naplatu 2023. Ovu situaciju predvidio je čelnik Holdinga Slobodan Ljubičić Kikaš već 2007., rekavši: »Prodaš obveznice jednom pa drugi, treći put i tako u nedogled.«<ref>{{Citiranje weba|url=https://lider.media/aktualno/zagrebacki-holding-izdaje-500-milijuna-kuna-obveznica-38613|title=Zagrebački holding izdaje 500 milijuna kuna obveznica|author=HINA|date=20. lipnja 2017.|work=Lider.media|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> 2017. godine [[Zagrebački velesajam]] i dugogodišnji gubitaš [[Zagrebački električni tramvaj]] (ZET) izdvojeni su iz Zagrebačkog holdinga.<ref>{{Citiranje weba|url=https://lider.media/aktualno/bandic-u-deholdingizaciji-zagrebackog-holdinga-33488|title=Bandić u deholdingizaciji Zagrebačkog holdinga|author=Litvan|first=Goran|date=26. studenog 2017.|work=Lider.media|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> ZET je svojedobno bilježio velike gubitke jer je Bandić većini građana nudio besplatni prijevoz, a našao se na meti novinara zbog praksi poput plaćanja vozačima provizije na karte prodane u vozilima.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/otkrivamo-da-bi-vozaci-prodavali-karte-zet-im-godisnje-placa-174-mil.-kn-a-zaradi-58-milijuna-1357551|title=OTKRIVAMO Da bi vozači prodavali karte, ZET im godišnje plaća 17,4 mil. kn, a zaradi 5,8 milijuna!|author=Panić|first=Velibor|date=28. listopada 2012.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":40">{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/zet-cijena-karte-skace-na-25-kuna-mjesecni-pokaz-na-430-kuna-a-sve-to-uz-manji-broj-tramvaja.-3127427|title=ZET: Cijena karte skače na 25 kuna, mjesečni pokaz na 430 kuna? A sve to uz manji broj tramvaja.|date=19. studenog 2010.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":41">{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/zetu-prijeti-bankrot-ukidaju-se-besplatne-karte/506519.aspx|title=ZET-u prijeti bankrot: Ukidaju se besplatne karte?|date=12. kolovoza 2010.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":39">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/s-trga-bana-jelacica-dvije-stanice-besplatno-853629|title=S Trga bana Jelačića dvije stanice besplatno|author=Knežević|first=Senka|date=26. prosinca 2008.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> U sklopu te transakcije, Zagrebački holding zadržao je zadržao profitabilni dio imovine ZET-a, uključujući radničko odmaralište Vila Milda u Lošinju, koje je prodano 2020. godine, što je rezultiralo prosvjedom zaposlenika ZET-a.<ref>{{Citiranje weba|url=https://radio.hrt.hr/radio-sljeme/clanak/vila-na-losinju-nepravedno-oduzeta-zet-u-i-dana-zagrebackom-holdingu/184153/|title=Vila na Lošinju nepravedno oduzeta ZET-u i dana Zagrebačkom holdingu?|author=Šalat|first=Davor|date=22. studenog 2018.|work=Radio Sljeme|language=hr|publisher=Hrvatska radiotelevizija|accessdate=29. travnja 2021.|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181409/https://radio.hrt.hr/radio-sljeme/clanak/vila-na-losinju-nepravedno-oduzeta-zet-u-i-dana-zagrebackom-holdingu/184153/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/holding-prodaje-zet-ovo-odmaraliste-vilu-mildu-radnici-bijesni-1391588|title=Holding prodaje ZET-ovo odmaralište vilu Mildu; radnici bijesni|author=Ježovita|first=Mateja|date=3. travnja 2020.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Istraga [[Budimpešta|budimpeštanskog]] Centra za istraživanje korupcije (CRCB) Grada Zagrebu i Zagrebačkog holdinga ustanovila je da je od svih europskih glavnih gradova Zagreb najgori po riziku od korupcije i konkurentnosti javnih natječaja.{{Sfn|Tóth|Hajdu|Purczeld|2017}} U razdoblju od 2011. do 2016. godine, više nego trećina javnih natječaja Grada Zagreba i Holdinga imala je samo jednog ponuđača, u takvim natječajima podijeljeni su poslovi vrijedni miljiarde kuna. CRCB je procijenio da su Zagrepčani radove na tim natječajima preplatili 2,70&nbsp;milijardi kuna. Natječaji Zagrebačkog holdinga bili su najneučinkovitiji 2013. godine, dok su gradski natječaji to bili 2016. godine, oba puta blizu lokalnih izbora.{{Sfn|Tóth|Hajdu|Purczeld|2017}} Koristeći [[Benfordov zakon|Benfordovim zakonom]], CRCB je otkrio veliko precjenjivanje usluga u odnosu na njihovu stvarnu tržišnu vrijednost, najčešće na natječajima bez konkurencije i onima koje je raspisao Zagrebački holding.{{Sfn|Tóth|Hajdu|Purczeld|2017}} Na natječajima su uglavnom pobjeđivale tvrtke kojima je javna nabava imala veliki udio u poslovanju, a međunarodnim izvoz im je bilo malen ili nepostojeći.{{Sfn|Tóth|Hajdu|Purczeld|2017}} Korištenje sredstava iz [[Regionalna politika Europske unije|EU fondova]] bilo je ispod prosjeka i za Hrvatsku i za druge europske glavne gradove u regiji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/premium/zagreb-se-tek-treba-dokazati-u-fondovima-eu-1201759|title=Zagreb se tek treba dokazati u fondovima EU|author=Krasnec|first=Tomislav|date=18. listopada 2017.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Vodoopskrba i odvodnja, tvrtka za upravljanje vodama Zagrebačkog holdinga, najavila da će 2014. potrošiti 1,4&nbsp;milijarde kuna iz EU fondova, no ustvari je dobila samo 4,5&nbsp;milijuna.<ref name=":35"/> Godine 2014. Bandić i niz čelnika Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga uhićeni su u tzv. aferi Agram. Ljubičić je bio uhićen u pokušaju bijega iz Hrvatske. Bandić je bio optužen za neplaćanje poreza na donacije iz izborne kampanje, pogodovanje tvrtki CIOS koja se bavi zbrinjavanjem otpada te zamjenu i prodaju gradskog zemljišta ispod tržišne cijene. Bandić je pušten iz pritvora nakon mjesec dana, a jamčevinu od rekordnih 15 milijuna kuna platila je ista odvjetnička tvrtka koja obavlja odvjetničke poslove za Grad Zagreb; Bandić je kasnije za taj sukob interesa kažnjen novčanom kaznom od {{n|30.000}} kuna. U proljeće 2015. vraćen je u pritvor zbog pokušaja utjecanja na svjedoke, ali je opet pušten nakon mjesec dana po naredbi Ustavnog suda.<ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/afera-agram-optuznica-protiv-bandica-pred-optuznim-vijecem---431634.html|title=AFERA AGRAM: Odbačeni nezakonito prikupljeni dokazi|date=30. ožujka 2016.|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":24">{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/sve-istrage-i-postupci-protiv-bandica-u-kojoj-su-fazi-i-sto-ce-biti-s-ostalim-osumnjicenicima-15054098|title=Sve istrage i postupci protiv Bandića: U kojoj su fazi i što će biti s ostalim osumnjičenicima|author=Miljuš|first=Dušan|date=28. veljače 2021.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/povjerenstvo-kaznilo-bandica-s-30-000-kuna-jer-je-oko-gradskih-poslova-angazirao-hanzekovicev-ured/|title=Povjerenstvo kaznilo Bandića s 30.000 kuna jer je oko gradskih poslova angažirao Hanžekovića|author=Luzar|first=Ivan|date=8. veljače 2019.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Prilikom uhićenja Bandić nije dao ostavku na mjesto gradonačelnika. Gradom je od prvog do drugog Bandićevog uhićenja upravljala tadašnja Bandićeva zamjenica [[Sandra Švaljek]]. Drugo uhićenje poklopilo se s prihvaćanjem Bandićeve žalbe na zabranu obnašanja dužnosti te je Bandić ustvari iz pritvora upravljao gradom. Švaljek je još kratko bila vršiteljica dužnosti gradonačelnika, dok joj Bandić iz pritvora nije ukinuo ovlaštenje i na njen položaj postavio Vesnu Kusin. Nakon puštanja iz pritvora Bandić se ubrzo vratio na mjesto gradonačelnika.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/sandra-svaljek-podnijela-ostavku-na-mjesto-zamjenice-gradonacelnika-zagreba-997334|title=Sandra Švaljek podnijela ostavku na mjesto zamjenice gradonačelnika Zagreba|author=Kovačević|first=Lana|date=27. ožujka 2015.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/bandic-otkazao-punomoc-savljek-grad-vodi-vesna-kusin-997217|title=Švaljek najavila smjenu Bandićevih pročelnika, on Zagreb dao V. Kusin|author=Kovačević|first=Lana|date=26. ožujka 2015.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/premium/cehok-je-ponovno-na-celu-varazdina-a-bandic-je-izborio-i-deblokadu-imovine-1243944|title=Čehok je ponovno na čelu Varaždina, a Bandić je izborio i deblokadu imovine|author=Jakelić|first=Ivana|date=9. svibnja 2018.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Afera Agram nije time završena; u trenutku svoje smrti Bandić je bio optuženik u nekoliko sudskih slučajeva, uključujući aferu Agram, aferu Štandovi gdje je bio optužen za pogodovanje inicijativi [[Željka Markić|Željke Markić]], aferu Pročistač i dr.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/kako-su-bandic-i-njegovi-ljudi-vladali-zagrebom-ovo-su-samo-afere-za-koje-je-uskok-skupio-dokaze/|title=Kako su Bandić i njegovi ljudi vladali Zagrebom? Ovo su samo afere za koje je USKOK skupio dokaze|author=Raić Knežević|first=Ana|date=2. ožujka 2021.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> U tom periodu je nekoliko gradskih čelnika osuđeno na uvjetne zatvorske kazne zbog nezakonitih izmjena GUP-a.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/donosimo-ulomak-iz-kumeka-knjige-milanu-bandicu-agram-majka-svih-afera-zbog-koje-je-dva-puta-zatvaran/|title=Donosimo ulomak iz Kumeka, knjige o Milanu Bandiću: Agram, majka svih afera zbog koje je dva puta zatvaran|author=Paparella|first=Saša|date=27. veljače 2021.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/bivsim-bandicevim-suradnicima-uvjetne-kazne-osudeni-su-zbog-malverzacija-sa-zagrebackim-urbanistickim-planovima-8410292|title=BIVŠIM BANDIĆEVIM SURADNICIMA UVJETNE KAZNE Osuđeni su zbog malverzacija sa zagrebačkim urbanističkim planovima|author=HINA|date=22. veljače 2019.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> === Zapuštena gradska zemljišta === [[Datoteka:Gredelj_20160519_144306.jpg|mini| Napuštena postrojenja tvornice Gredelj 2016.]] Za vrijeme Bandićevog načelnikovanja grad je otkupio nekoliko neiskorištenih bivših industrijskih zemljišta radi prenamjene, ali ih nije uspio prodati niti na njima graditi. U travnju 2004. tadašnja gradonačelnica Vlasta Pavić kritizirala je Bandića zbog kupnje zemljišta bivše tvornice mesnih prerađevina [[Zagrepčanka (tvornica)|Zagrepčanka]], jer je grad zemljište platio, a zbog imovinskopravnih problema nije se mogao upisati kao vlasnik. Skandal je u medijima prozvan »slučaj Zagrepčanka«.<ref name="scandals_drunk_driving">{{Citiranje weba|url=http://www.hsp1861.hr/vijesti7/060118vm.htm|title=Esdepeovci zgroženi ponašanjem Bandića|author=Mazzocco|first=Vojislav|date=18. siječnja 2006.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. rujna 2007.}}</ref> Pavić se potom distancirala od svog stranačkog kolege Bandića, koji joj je oko tog slučaja prema navodima opsovao majku na zasjedanju Gradske skupštine.<ref name="scandals_cursing_pavic">{{Citiranje weba|url=http://www.index.hr/clanak.aspx?id=199287|title=Milan Bandić opsovao majku zagrebačkoj gradonačelnici|date=28. travnja 2004.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. rujna 2007.}}</ref> Bandić je uz potporu svih SDP-ovih zastupnika u skupštini osim Pavić izdao novinski oglas »Istina je!« o kupnji zemljišta. Uslijedila je sudska tužba protiv Bandića i drugih članova poglavarstva zbog oglasa, koji je opisan kao napad na autoritet suda.<ref name="zagrepcanka_indictment">{{Citiranje weba|url=http://www.hrt.hr/arhiv/2004/05/10/HRT0037.html|title=Kaznena prijava protiv Bandića, Buluma i nekih članova poglavarstva zbog oglasa "Istina je!"|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303170804/http://www.hrt.hr/arhiv/2004/05/10/HRT0037.html|archivedate=3. ožujka 2016.|date=10. svibnja 2004.|language=hr|publisher=Hrvatska radiotelevizija|accessdate=30. travnja 2008.}}</ref> Tri godine kasnije, Bandić je oslobođen optužbi, a Gradu Zagrebu je dosuđeno puno vlasništvo zemljišta. Bandić je pritom obećao »novi poslovni centar Zagreba« na mjestu Zagrepčanke.<ref name="city_centar_zagrepcanka">{{Citiranje weba|url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=49358|title=Zagreb To Get A City Centre|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070612235956/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=49358|archivedate=12. lipnja 2007.|date=2. lipnja 2007.|work=Javno.hr|accessdate=28. rujna 2008.}}</ref> Projekt nije ostvaren; još u gradskom proračunu 2021. planirani su prihodi od prodaje ruševne tvornice.<ref name=":25">{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/o-mrtvima-sve-najbolje-bandic-je-bio-lopov-i-primitivac-koji-je-unistio-zagreb/2257694.aspx|title=O mrtvima sve najbolje? Bandić je bio lopov i primitivac koji je uništio Zagreb|author=Ćimić|first=Ilko|date=28. veljače 2021.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> U blizini [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog kolodvora]] postoji niz slično napuštenih bivših tvornica.{{Sfn|Slavuj|Cvitanović|Prelogović|2009}} Najveći je kompleks Tvornice željezničkih vozila »Janko Gredelj« na samom kolodvoru, napušten nakon što se tvornica (danas [[TŽV Gredelj]]) poslije [[Poplava u Zagrebu 1964.|poplave 1964.]] preselila na [[Vukomerec]]. Zagrebački holding kupio je bivšu tvornicu od Gredelja 2006. godine za 660 milijuna kuna novca od prodaje obveznica. Nakon nekoliko godina, Bandić je najavio plan da grad od Holdinga otkupi zemljište da pomogne u plaćanju Holdingovih dugova. 2006. godine revizijom je ukinuta spomenička zaštita za veći dio tvornice, a Bandić je najavio planove za »novo središte grada«. Gradnja je ponovno izostala te se u kompleksu Gredelj i danas nalaze propadajuće neodržavane zgrade stare tvornice, s iznimkom jednog manjeg parkirališta koje je Zagrebparking otvorio 2018.<ref name=":1" /><ref name=":25"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/rekonstrukcija-zg-holdinga-gradu-ostaju-zet-plinara-vodoopskrba-i-odlagaliste-otpada.-sve-ostalo-ide-u-koncesiju-1064036|title=REKONSTRUKCIJA ZG HOLDINGA Gradu ostaju ZET, Plinara, Vodoopskrba i odlagalište otpada. Sve ostalo ide u koncesiju!|author=Panić|first=Velibor|date=25. kolovoza 2013.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref>{{Sfn|Kalčić|2015}}<ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/otvoren-parking-u-kompleksu-tzv-gredelj-cijeli-dan-parkiranja-10-kuna---522850.html|title=Zagreb dobio još jedan parking u središtu grada: "Cilj Zagrebparkinga nije profit, nego da građani budu zadovoljni"|date=5. srpnja 2018.|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Još jedan raspadajući primjerak zaštićene industrijske baštine, [[Zagrebački Paromlin]], smješten je uz Gredelj i željeznički kolodvor. Godine 2006. planiralo se renovirati Paromlin renovirao i u njega smjestiti Hotel Marriott, hoteli čijeg lanca su često smješteni u obnovljenim industrijskim zgradama. Godine 2012. predstavljen je plan kojim bi se Paromlinom riješilo pitanje smještaja [[Gradska knjižnica|Gradske knjižnice]]. Godine 2011. velik dio Paromlina srušen je i pretvoren u javno parkiralište, koje kasnije Zagrebparking počinje naplaćivati. Dio Paromlina urušio se u oluji 2013., a još jedan dio nezakonito je srušen 2014. Urušavanje 2013. Bandić je prokomentirao: »Da sam se prije rodio, napravio bih projekt obnove Paromlina na vrijeme pa do ovoga ne bi došlo. No, i ovo je povod da se na projektu obnove počne ozbiljnije raditi.«<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/urusavanje-paromlina-u-veljaci-trebao-je-biti-alarm-da-se-zastiti-kompleks-902318|title=Urušavanje Paromlina u veljači trebao je biti alarm da se zaštiti kompleks|author=Bubalo|first=Stjepan|date=12. studenog 2013.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref>{{Sfn|Knežević|2018}}<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/rusi-se-juzni-zid-paromlina-za-deset-dana-odluka-rusi-li-se-cijela-gradevina-947119|title=Ruši se južni zid Paromlina, za deset dana odluka ruši li se cijela građevina|author=Kožul|first=Dijana|date=27. lipnja 2014.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/od-1998-zele-ulagati-u-paromlin-no-zagreb-ne-zeli-strani-kapital-509505|title=Od 1998. žele ulagati u Paromlin, no Zagreb ne želi strani kapital|author=Peršić|first=Jana|date=13. veljače 2013.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.zagreb.hr/en/novo-parkiraliste-s-550-mjesta-unutar-kompleksa-paromlin/34250|title=Novo parkiralište s 550 mjesta unutar kompleksa Paromlin|date=7. rujna 2011.|work=Zagreb.hr|language=hr|publisher=City of Zagreb|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Godine 2007. Grad Zagreb kupio je [[Potsdam|Potsdamsko]] [[Potsdamsko limeno kazalište|limeno kazalište]] ([[Njemački jezik|njem]]. ''Blechbüchse'').<ref>{{Citiranje weba|author=Oelschläger|first=Volker|date=13. listopada 2014.|title=17 Millionen Mark in den Sand gesetzt|url=https://www.maz-online.de/Lokales/Potsdam/17-Millionen-Mark-in-den-Sand-gesetzt|url-status=live|accessdate=29. travnja 2021.|work=Märkische Allgemeine Zeitung|language=de}}</ref><ref>{{Citiranje weba|author=Becker|first=Dirk|date=14. travnja 2007.|title=Provisorium bleibt Provisorium|url=https://www.pnn.de/potsdam/provisorium-bleibt-provisorium/22458200.html|url-status=live|accessdate=29. travnja 2021.|work=Potsdamer Neueste Nachrichten|language=de}}</ref> Montažno kazalište kupljeno je za {{n|80 000}} eura, dok je na prijevoz u Zagreb potrošeno 18 milijuna kuna. Prvotno je predloženo da se kazalište postavi u Središću, no grad ga je odlučio smjestiti u [[Sloboština (Zagreb)|Sloboštinu]]. Prazno zemljište u Sloboštini na rubu [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] zamijenjeno je za parcelu u širem centru grada na [[Trešnjevka|Trešnjevci]], a grad je i doplatio 12 milijuna kuna, potrošivši ukupno preko 30 milijuna kuna na projekt. Limeno kazalište nikada nije ni sastavljeno, a mnogi dijelovi su navodno u slijedećih osam godina ukradeni, o čemu su pisale i njemačke novine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/limeno-kazaliste-kupili-da-bi-10-godina-propadalo-1318101|title=Limeno kazalište kupili da bi 10 godina propadalo|author=Šobak|first=Mateja|date=9. svibnja 2019.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/kulturna-pljuska-iz-limenka-pokrali-sve-sto-vrijedi-kazaliste-od-10-milijuna-propada-svi-sute-919115|title=Pljuska kulturi: iz Limenka pokrali sve što vrijedi, kazalište od 10 milijuna propada, a svi šute|author=Peršić|first=Jana|date=4. veljače 2014.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/idealno-za-kazaliste-840670|title=Idealno za kazalište|date=14. svibnja 2008.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> === Ekologija === Sredinom 2010. godine, tijekom četrnaestogodišnjeg projekta proširenja Radničke ceste, pokriven je dio Glavnog odvodnog kanala (do tada otvorena kanalizacija, prozvana »Drek river«) i izgrađena je kanalizacija u [[Kozari Putevi|Kozari Putevima]], jednom od niza bespravno izgrađenih kvartova na području [[Peščenica – Žitnjak|Peščenice]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/drek-river-uskoro-samo-povijest-napokon-stize-kanalizacija-972518|title='Drek river' uskoro samo povijest – napokon stiže kanalizacija|author=Kovačević|first=Lana|date=10. studenog 2014.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://zg-magazin.com.hr/radnicka-cesta-od-danas-u-punom-profilu/|title=Radnička cesta od danas u punom profilu|date=31. listopada 2018.|work=ZG-magazin|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.zagreb.hr/radnicka-cesta/160577|title=Radnička cesta|work=Zagreb.hr|language=hr|publisher=City of Zagreb|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Bandić je 2000. kampanju bazirao na Peščenici. Jedno od Bandićevih višegodišnjih obećanja bilo je zatvaranje smetlišta [[Jakuševec]], koje predstavlja ekološku opasnost za grad. Jakuševec su privremno zatvarali štrajkovi i požar plastičnog otpada, a svojedobno je i radio bez dozvole.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/video-spalit-cu-se-na-jakusevcu-ako-ga-za-4-godine-ne-saniram-445404|title=VIDEO: 'Spalit ću se na Jakuševcu ako ga za 4 godine ne saniram'|date=24. kolovoza 2012.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nacional.hr/ekskluzivno-bandic-je-lagao-i-ugrozio-zdravlje-gradana-zagreba-nakon-pozara-u-jakusevcu/|title=EKSKLUZIVNO Bandić je lagao i ugrozio zdravlje građana Zagreba nakon požara u Jakuševcu|author=Borić|first=Tamara|date=1. listopada 2019.|work=Nacional|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/jakusevac-je-samo-jedno-veliko-finale-ljeta-prepunog-debakala-milana-bandica-koliko-ih-moze-podnijeti/|title=Jakuševec je samo jedno veliko finale ljeta prepunog debakala Milana Bandića. Koliko ih može podnijeti?|author=Klarić|first=Jasmin|date=25. srpnja 2019.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/pogledajte-sukob-bandica-i-zagrepcana-na-jakusevcu-20120822|title=Pogledajte sukob Bandića i Zagrepčana na Jakuševcu|author=Lauš|first=Krešimir|date=22. kolovoza 2012.|work=Tportal.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Nakon jednog štrajka Jakuševčana, Bandić je obećao legalizaciju sve bespravne gradnje u kvartu Jakuševec i izuzeo ga iz zabrane uzgajanja domaćih životinja u gradu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/bandic-pobjegao-kad-su-dosli-inspektori-procitajte-zapisnik-445402|title=Bandić pobjegao kad su došli inspektori. Pročitajte zapisnik!|author=Špoljar|first=Marko|date=24. kolovoza 2012.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/na-jakusevcu-se-vise-nece-uzgajati-svinje-dio-stocara-ne-zeli-preseliti/2252881.aspx|title=Na Jakuševcu se više neće uzgajati svinje, dio stočara ne želi preseliti|date=8. veljače 2021.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Problem odlaganja gradskog otpada nije riješen do kraja Bandićevog načelnikovanja.<ref>{{Citiranje weba|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/ugovori-o-naknadi-za-umanjenu-kakvocu-zivljenja-1267557|title=Ugovori o naknadi za umanjenu kakvoću življenja|date=29. ožujka 2021.|work=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> U drugoj polovici 2010-ih dogodio se niz požara, od kojih su neki prema nahođenju policije namjerno podmetnuti, na privatnom CIOS-ovom odlagalištu, kojemu je prema optužbama u aferi Agram Bandić navodno pogodovao.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/nece-uspjeti-pokusaji-prebacivanja-odgovornosti-za-pozar-u-pogonu-c-i-o-s-grupe-1251340|title=Policija: Požar u pogonu C.I.O.S. grupe namjerno je izazvan|author=HINA|date=11. lipnja 2018.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/pozar-u-zagrebu-opet-gori-u-cios-u-vatrogasci-na-terenu-1423845|title=Požar u CIOS-u pod kontrolom, vatrogasci na terenu|date=13. kolovoza 2020.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":26">{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ponovno-pozar-u-reciklaznom-dvoristu-cios-u-zagrebu---573880.html|title=Opet gorjelo u CIOS-u: "Nema opasnosti za ljude i okoliš"|date=3. rujna 2019.|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> 2018. godine Bandić je predstavio projekt kojim bi vlasnici motornih vozila registriranih u Zagrebu bili obvezani redovno motore vozila podvrgavati »novoizumljenom« obliku HHO čišćenja tvrtke Petra Jončića. Dokaz da takvo čišćenje smanjuje emisije [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] na koncu se nije pojavio te je projekt nakon kritike stručnjaka s [[Fakultet strojarstva i brodogradnje|Fakulteta strojarstva i brodogradnje]] povučen.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/kako-je-bivsi-dj-uvjerio-bandica-da-ima-genijalni-izum-od-grada-bi-trebao-dobiti-12-milijuna-eura-plus-pdv-od-svakog-vozaca-150-kuna-7270263|title=KAKO JE BIVŠI DJ UVJERIO BANDIĆA DA IMA GENIJALNI IZUM Od Grada bi trebao dobiti 1,2 milijuna eura plus PDV, od svakog vozača 150 kuna...|author=Turčin|first=Kristina|date=23. travnja 2018.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/propast-projekta-cudesnog-stroja-za-ciscenje-motora-1313545|title=Propast projekta čudesnog stroja za čišćenje motora|author=Šobak|first=Mateja|date=16. travnja 2019.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/biznis-tech/siroti-gradonacelnik-pricamo-sa-strucnjacima-i-zbilja-ne-podrzavaju-genijalnu-ideju-nameta-za-ciscenje-auta-cudesnim-strojem/|title=Siroti gradonačelnik Bandić. Ni profesori FSB-a ne podržavaju genijalnu ideju nameta za čišćenje auta čudesnim strojem|author=Luzar|first=Ivan|date=25. travnja 2018.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> === Političko preimenovanje trgova i spomenici === Početkom 1990-ih, prva demokratski izabrana gradska vlast preimenovala je niz zagrebačkih ulica i trgova. Vraćena su mnoga imena od prije 1941., a nekim ulicama i trgovima dana su nova imena.{{Sfn|Marjanović|2007}} Najviše kontroverzi vezano je za Trg žrtava fašizma, koji je 1990. nazvan Trgom hrvatskih velikana. Dolaskom Bandića na vlast 2000. godine, trgu je vraćeno prijašnje ime, a novo je upotrijebljeno za dotadašnji [[Trg hrvatskih velikana (Zagreb)|Trg burze]].{{Sfn|Stanić|Šakaja|Slavuj|2009.}} Val preimenovanja završio je 1995.,{{Sfn|Stanić|Šakaja|Slavuj|2009}} no Bandić je svejedno imao vodeću ulogu u još nekoliko slučajeva preimenovanja ulica. Godine 2008. održani su prosvjedi koji su tražili preimenovanje tadašnjeg [[Trg maršala Tita (Zagreb)|Trga maršala Tita]] u međuratni naziv »Kazališni trg«. Bandić se protivio prijedlogu, rekavši da ne postoje »povijesni razlozi za promjenu imena trga«.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.b92.net/eng/news/region.php?yyyy=2008&mm=02&dd=10&nav_id=47607|title=Thousands of Croatians rally against Tito Square|author=[[Agence France-Presse|AFP]]|date=10. veljače 2008.|work=[[B92]]|language=en|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> No 2017. dao je uspješan prijedlog za promjenu imena u [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trg Republike Hrvatske]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/milan-bandic-trg-marsala-tita-1178838|title=Bandić: Predlažem da Trg maršala Tita postane Trg Republike Hrvatske|author=HINA|date=26. lipnja 2017.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":27">{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/milan-bandic-ipak-ima-vecinu-mikulic-izabran-za-predsjednika-zagrebacke-gradske-skupstine-esih-s-nase-strane-nema-ucjena-6349309|title=MILAN BANDIĆ IPAK IMA VEĆINU Mikulić izabran za predsjednika zagrebačke Gradske skupštine! Esih: 'S naše strane nema ucjena'|date=10. srpnja 2017.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> [[Branko Lustig]], [[Židovi u Hrvatskoj|hrvatsko-židovski]] filmski producent i član BM 365, odbio je podržati zahtjev te ga je Bandić potom smijenio i njegovo mjesto u Gradskoj skupštini popunio drugim članom svoje stranke. Nakon smrti prvog predsjednika Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] javio se pokret koji je zahtijevao da se po njemu nazove neki zagrebački trg te se 2006. u medijima pojavila rasprava oko toga koji će trg biti izabran. Tuđmanove pristaše predložili su nekoliko postojećih donjogradskih trgova, dok su ljevičari favorizirali livadu ispred [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]], između dvaju smjerova Ulice Hrvatske bratske zajednice. Bandić je više puta izjavio da će predsjednik dobiti »najljepši zagrebački trg jer to zaslužuje«.{{Sfn|Stanić|Šakaja|Slavuj|2009}} Na kraju mu je dodijelio do tad neimenovani park iza [[Rudolfova vojarna|Rudolfove vojarne]].{{Sfn|Stanić|Šakaja|Slavuj|2009}} Desnica je kritizirala Bandićevu odluku.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/milan-bandic-zagrebacki-kralj-mida-826195|title=Milan Bandić - Zagrebački kralj Mida|author=Jajčinović|first=Milan|date=15. prosinca 2006.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":31">{{Citiranje weba|url=https://p.dw.com/p/9YD0|title=Tuđmanov trg u Zagrebu|date=14. prosinca 2006.|work=[[Deutsche Welle]]|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Park je u početku trebao biti preuređen u gradski trg s vodenim parkom i paviljonom s trgovinama i restoranima, koji je Bandić opisao kao »drugo srce grada«.{{Sfn|Stanić|Šakaja|Slavuj|2009}} Bandić je kasnije pak iznio prijedlog da se tamo izgradi cestovna petlja kako bi se ubrzao automobilski promet u središtu grada.<ref name=":32"/> Nijedan projekt na kraju nije izvršen. Bandić je 2015., stupivši u koaliciju s HDZ-om, gorljivo podržao prijedlog da se [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|zagrebačka zračna luka]] nazove po Tuđmanu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/1808202/franjo-tudjman-ujedinio-bandica-hdz-i-sdp-ime-prvog-hrvatskog-predsjednika-uskoro-na-aerodromu/|title=Franjo Tuđman ujedinio Bandića, HDZ i SDP: ime prvog hrvatskog predsjednika uskoro na aerodromu|author=Božić|first=Nataša|date=28. listopada 2015.|work=RTL|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.|url-status=dead|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181413/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/1808202/franjo-tudjman-ujedinio-bandica-hdz-i-sdp-ime-prvog-hrvatskog-predsjednika-uskoro-na-aerodromu/}}</ref> Mjesto spomenika Tuđmanu također je bilo sporno; njegova je bista na kraju postavljena na sredini Ulice Hrvatske bratske zajednice, gdje je Bandić 2012. godine postavio kontroverzan niz fontana.{{Sfn|Quien|2015}}<ref>{{Citiranje weba|url=https://hr.n1info.com/vijesti/a426044-spomenik-domovini-gradit-ce-i-tvrtka-bandiceva-kuma/|title=Spomenik domovini gradit će i tvrtka Bandićeva kuma?|date=13. kolovoza 2019.|work=N1|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/bandiceve-su-fontane-neprimjerene-prostoru...-sluze-jedino-kao-spomenik-njegovoj-politickoj-ambiciji-1372698|title='Bandićeve su fontane neprimjerene prostoru... Služe jedino kao spomenik njegovoj političkoj ambiciji'|author=Korljan|first=Zrinka|date=18. prosinca 2012.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Skandal je nastao i 2006. kad je 150-godišnjicu rođenja znanstvenika [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] Bandić obilježio »podizanjem«<ref name=":15">{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/ostalo/kako-spojiti-boskovica-i-teslu-nakon-sto-ih-je-bandic-razdvojio-2006-godine/|title=Kako spojiti Boškovića i Teslu nakon što ih je Bandić razdvojio 2006. godine?|author=Hrgović|first=Maja|date=5 January 2013|work=[[Novi list]]|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> kipa Tesle autora [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], koji je zapravo premješten s prvobitnog položaja na [[Institut Ruđer Bošković|Institutu Ruđer Bošković]] (IRB) u Teslinu ulicu u centru grada. Razne institucije, među njima IRB, [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademija likovnih umjetnosti]] i Muzej Ivana Meštrovića, izjavile su da je odluka protivna Meštrovićevoj namjeri. Meštrović je zamislio kip Tesle kao dio spomeničkog para s kipom [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]], a bio je toliko odlučan u namjeri da se dotični kipovi tako predstavljaju na Institutu Ruđer Bošković da je naredio uništenje kalupa da spriječi izradu replika. Godine 2013. pokrenuta je neuspješna peticija da se kip vrati na prostor Instituta.{{Sfn|Skala|Petković|Martinis|2013}}<ref>{{Citiranje weba|url=https://vlada.gov.hr/vijesti/otkriven-spomenik-nikoli-tesli-u-zagrebu/5768|title=Otkriven spomenik Nikoli Tesli u Zagrebu|author=HINA|date=7. srpnja 2006.|work=Vlada.gov.hr|language=hr|publisher=[[Vlada Republike Hrvatske]]|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> === 2020. === [[Datoteka:Đorđićeva_Street_damaged_building_in_2021.jpg|alt=Old building on a street corner with a destroyed gable wall, revealing the insides of apartments.|desno|mini| Oštećena zgrada u centru grada na milost i nemilost godinu dana nakon [[Potres u Zagrebu 2020.|zagrebačkog potresa 2020. godine]]]] Krajem 2019. u Zagrebu su počeli prosvjedi inicijative Zagreb vas zove, Siget, [[Zelena akcija|Zelene akcije]] i Prava na grad koji su tražili Bandićevu ostavku i uhićenje zbog navodnih malverzacija i korupcije.{{Sfn|Svirčić Gotovac|Zlatar Gamberožić|2020}}<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.total-croatia-news.com/politics/41231-zagreb-mayor-bandic-protest|title=Zagreb Mayor Milan Bandic Protest 'Enough' Draws 20,000: Stops Traffic|author=Stilin|first=Forrest|date=2. veljače 2020.|work=Total Croatia News|language=en|accessdate=29. travnja 2021.|url-status=dead|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181418/https://www.total-croatia-news.com/politics/41231-zagreb-mayor-bandic-protest}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/prosvjed-protiv-bandica-u-centru-zagreba-ljudi-skandirali-zatvor/2142119.aspx|title=Prosvjed protiv Bandića u centru Zagreba, ljudi skandirali "zatvor"|date=21. prosinca 2019.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-kolindin-poraz-znaci-za-uskokova-optuzenika-bandica/2145596.aspx|title=Što Kolindin poraz znači za USKOK-ova optuženika Bandića?|author=Duhaček|first=Gordan|date=6 January 2020|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Prosvjede je potaknuo Bandićev pokušaj da se donese novi GUP koji bi omogućio »zagrebački Manhattan«, projekt prenamjene velike količine zelenih površina i športskih terena u Novom Zagrebu kojim bi se, prema Bandićevom prijedlogu, omogućila gradnja nebodera od 200 katova. U tu svrhu govorilo se i o rušenju i eventualnom preseljenju [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkog velesajma]] i Hipodroma.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/brisu-500000-zelenih-kvadrata-analizirali-smo-80-ak-amandmana-koje-su-bandiceva-stranka-i-hdz-uputili-gradskoj-skupstini-9949576|title=BRIŠU 500.000 ZELENIH KVADRATA! Analizirali smo 80-ak amandmana koje su Bandićeva stranka i HDZ uputili Gradskoj skupštini|author=Nezirović|first=Vanja|date=7. veljače 2020.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/strucnjaci-objasnjavaju-zasto-su-protiv-zagrebackog-manhattna---565855.html|title=Stručnjaci šokirani planovima za zagrebački Manhattan: "Nepoznatom investitoru dajemo da radi što hoće"|author=Stamać|first=Maruša|date=24. lipnja 2019.|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/premium/zagrebacki-manhattan-ogledalo-megalomanskog-beograda-na-vodi-1340977|title=Zagrebački Manhattan – ogledalo megalomanskog Beograda na vodi?|author=Bradarić|first=Branimir|date=29. kolovoza 2019.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Građani su uložili više od {{n|30 000}} primjedaba na projekt; primjedbe su gradske vlasti odbile. Projekt je propao nakon što se Bandić i HDZ nisu mogli dogovoriti o izmjenama i dopunama plana, čime je srušen prijedlog GUP-a.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hr.n1info.com/vijesti/a476165-novi-prosvjed-protiv-gradonacelnika-bandica/|title=Novi prosvjed protiv gradonačelnika Bandića|author=HINA|date=17. siječnja 2020.|work=N1|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":14"/> Poraz HDZ-ove predsjednice [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]] na [[Hrvatski predsjednički izbori 2019.|izborima 2019.]], za koji je okrivljena potpora od strane skandaloznog gradonačelnika, doprinio je hlađenju odnosa između Bandića i HDZ-a.<ref>{{Citiranje weba|date=7 January 2020|title=Milan Bandić nakon poraza Kolinde Grabar Kitarović žestoko napao HDZ|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/regija/milan-bandic-nakon-poraza-grabar-kitarovic-zestoko-napao-hdz/363242|url-status=live|accessdate=29. travnja 2021.|work=Radio Sarajevo|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://hr.n1info.com/vijesti/a460147-andquotpredsjednica-ima-srecu-da-su-njeni-protukandidati-jednako-losi-kao-i-onaandquot/|title="Predsjednica ima sreću da su njeni protukandidati jednako loši kao i ona"|date=15. studenog 2019.|work=N1|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":38">{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/bandic-ja-sam-kriv-i-za-kolindin-poraz-drag-mi-je-platon-ali-istina-mi-je-jos-draca-raspudic-nikada-im-nisam-spominjao-ni-zene-ni-djecu-10340665|title=BANDIĆ 'Ja sam kriv i za Kolindin poraz. Drag mi je Platon, ali istina mi je još draža' RASPUDIĆ 'Nikada im nisam spominjao ni žene ni djecu'|date=25. svibnja 2020.|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Početkom 2020. prosvjedi protiv Bandića obustavljeni su zbog [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|pandemije koronavirusa]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nacional.hr/u-petak-novi-prosvjed-protiv-bandica-na-prozorima-i-balkonima/|title=U petak novi prosvjed protiv Bandića na prozorima i balkonima|date=14. travnja 2020.|work=Nacional|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/video-novi-prosvjed-protiv-bandica-ljudi-lupali-loncima-trubili-fuckali/2175899.aspx|title=VIDEO Novi prosvjed protiv Bandića, ljudi lupali loncima, trubili, fućkali|date=17. travnja 2020.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> koji je u Zagreb stigao 25. veljače 2020.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.theguardian.com/world/live/2020/feb/25/coronavirus-live-updates-outbreak-latest-news-italy-italia-deaths-symptoms-china-stocks-wall-street-dow-jones-economy-falls|title=Europe on alert as four more Covid-19 deaths reported in Italy – as it happened|author=Bsuby|first=Mattha|date=25. veljače 2020.|work=[[The Guardian]]|language=en|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> U ožujku 2020. Bandić je kritiziran jer se šalio s nedostatkom sapuna u zagrebačkim školama.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/bandic-o-nedostatku-sapuna-u-skolama-prat-cemo-ruke-lugom-1382880|title=Bandić na primjedbe da u školama nema sapuna savjetovao da se ruke peru - lugom|author=HINA|date=2. ožujka 2020.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> U ranim satima 22. ožujka 2020., istog dana kada je započela karantena zbog koronavirusa, Zagreb je pogodio [[Potres u Zagrebu 2020.|snažni potres jakosti 5,5 po Richteru]]. Unatoč relativno niskoj jakosti po Richteru, plitko žarište potresa i loše stanje zagrebačkih građevinskih objekata učinilo je ogromnu štetu na gradu. Oštećene su i neke nove zgrade poput [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeja suvremene umjetnosti]] i Centra Cvjetni.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ovako-je-u-potresu-stradalo-procelje-centra-cvjetni-gdje-je-horvatincic-prodavao-kvadrat-stana-za-7000-eura/|title=Ovako je u potresu stradalo pročelje Centra Cvjetni gdje je Horvatinčić prodavao kvadrat stana za 7000 eura|author=Dimitrijević|first=Andrej|date=16. travnja 2020.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/kultura/nastradali-gotovo-svi-zagrebacki-muzeji-i-galerije-msu-poplavio-1388188|title=Nastradali gotovo svi zagrebački muzeji i galerije, MSU poplavio|author=Car|first=Maja|date=23. ožujka 2020.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/potres-razotkrio-katastrofalan-propust-u-novogradnji-sina-mi-jos-uvijek-proganja-taj-prizor-nije-mogao-pobjeci-iz-stana-jer-je-stubiste-nestalo-10165567|title=POTRES RAZOTKRIO KATASTROFALAN PROPUST U NOVOGRADNJI 'Sina mi još uvijek proganja taj prizor, nije mogao pobjeći iz stana jer je stubište - nestalo!'|author=Nezirović|first=Vanja|date=2. travnja 2020.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Većina bolnica, koje su smještene u starim zgradama u osjetljivom sjevernom dijelu grada, pretrpjela je štetu i morala je biti evakuirana.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.poslovni.hr/kolumne/potres-razotkrio-svu-nebrigu-za-zgrade-bolnica-i-institucija-vlasti-4221789|title=Potres razotkrio svu nebrigu za zgrade bolnica i institucija vlasti|author=Bičak|first=Darko|date=26. ožujka 2020.|work=Poslovni dnevnik|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Šteta je kasnije procijenjena na 86 milijardi kuna.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/izravne-stete-od-potresa-na-baniji-i-u-zagrebu-vece-od-120-milijardi-kuna/|title=Izravne štete od potresa na Baniji i u Zagrebu veće od 120 milijardi kuna|author=HINA|date=13. ožujka 2021.|work=Novi list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> U prvim danima oporavka Bandić je sebe imenovao pročelnikom za civilne zaštite u Zagrebu i počeo održavati svakodnevne konferencije za novinare na temu potresa i COVID-19.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ljudi-sve-ce-biti-ok-bandic-je-upravo-sam-sebe-imenovao-sefom-stozera-civilne-zastite/|title=Ljudi, sve će biti OK. Bandić je upravo sam sebe imenovao šefom Stožera civilne zaštite|date=5. travnja 2020.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Bandić se našao na meti javnosti zbog izjave da je šteta nastala jer »stanovnici nisu ulagali u svoju imovinu«,<ref name=":28">{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/bandic-gradani-su-krivi-prije-potresa-su-zapustili-svoju-imovinu-a-tko-je-kriv-za-gradske-skole/|title=Bandić: ‘Građani su krivi, prije potresa su zapustili svoju imovinu’. A tko je kriv za gradske škole?|author=Grund|first=Zdravka|date=30. ožujka 2020.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> najave da će stanari morati sami financirati popravke, i pripisivanja krivnju za štetu u centru grada suvlasnicima zgrada koji su odbili njegov program obnove fasada. U stvarnosti, za obnovu koja nije obuhvaćala seizmičku sanaciju ni bilo koje druge radove na statici zgrade prijavilo se dovoljno građana da neki projekti nisu realizirani zbog manjka radne snage.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/koliko-je-bandic-ulagao-u-zgrade-koje-su-sada-neuseljive-nakon-sto-je-optuzio-gradane-da-nisu-odrzavali-nekretnine-provjerili-smo-njegov-rezultat-10156744|title=KOLIKO JE BANDIĆ ULAGAO U ZGRADE KOJE SU SADA NEUSELJIVE Nakon što je optužio građane da nisu održavali nekretnine, provjerili smo njegov rezultat|author=Pavić|first=Filip|date=1. travnja 2020.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://faktograf.hr/2020/03/26/obnova-procelja-umanjuje-stetu-od-potresa-ali-nije-kljucna-za-statiku-zgrade/|title=Obnova pročelja umanjuje štetu od potresa, ali nije ključna za statiku zgrade|author=Galić|first=Gabrijela|date=26. ožujka 2020.|work=[[Faktograf.hr]]|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/bandic-o-potresu-da-je-bilo-razumijevanja-za-jedan-moj-prijedlog-ne-bismo-imali-ni-5-posto-stete-to-vam-govori-covjek-koji-je-i-zbukao-i-armirao-10133524|title=BANDIĆ O POTRESU 'Da je bilo razumijevanja za jedan moj prijedlog, ne bismo imali ni 5 posto štete. To vam govori čovjek koji je i žbukao i armirao'|date=25. ožujka 2020.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Državna revizija 2019. otkrila je da tada za nijedan projekt obnove još nisu bili zaključeni ugovori, a da je fond za elementarne nepogode potrošen na »programske aktivnosti udruga, projekte vjerskih zajednica i obilježavanja prigodnih manifestacija«.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/fond-za-nepogode-potrosili-na-prigodne-manifestacije-1393641|title=Fond za nepogode potrošili na “prigodne manifestacije”|author=Šobak|first=Mateja|date=11. travnja 2020.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> U travnju su se prosvjedi nastavili, u obliku lupanja loncima s prozora zbog karantene,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/tomislav-tomasevic-veceras-lupamo-loncima-protiv-bandica-ne-samo-da-shvati-da-je-gotov-vec-da-to-prihvati-i-hdz-10219108|title=TOMISLAV TOMAŠEVIĆ 'Večeras lupamo loncima protiv Bandića ne samo da shvati da je gotov, već da to prihvati i HDZ'|author=HINA|date=17. travnja 2020.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> dok je Ministarstvo graditeljstva Bandića optužilo da ometa obnovu grada. Bandić je između ostalog prema njihovim navodima odbio smjestiti stanovnike koji su u potresu ostali bez domova u prazne i nezakonito zauzete gradske stanove.<ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/uhlir-grad-zagreb-ne-zeli-obnavljati-grad---599962.html|title=Uhlir: "Moramo biti potpuno jasni i otvoreni, Grad Zagreb ne želi obnavljati grad"|date=1. travnja 2020.|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Bandić je ubrzo počeo podržavati financijsko potpomaganje obnove privatnih nekretnina<ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/nakon-optuzbi-da-nije-partner-vladi-bandic-najavio-konferenciju-za-novinare-o-sanaciji-zgrada-nakon-potresa---600112.html|title=Bandić kaže da želi pomoći građanima u sanaciji šteta od potresa, ali ima uvjete: "Zagreb nije Gunja!"|date=2. travnja 2020.|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> i ostao je optimističan u vezi obnove.<ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/koronavirus/bandic-o-obnovi-potresom-ostecenog-sredista-zagreba-kroz-maraton-od-pet-sest-godina-gradnje-bit-ce-ljepsi-nego-sto-je-bio---599427.html|title=Bandić o obnovi potresom oštećenog središta Zagreba: "Kroz maraton od pet, šest godina gradnje, bit će ljepši nego što je bio"|date=28. ožujka 2020.|work=Dnevnik.hr|language=hr|publisher=Nova TV|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3802793/bandic-porucio-dobit-cemo-obje-utakmice-i-koronu-i-potres-samo-onaj-na-nebu-je-nepogresiv/|title=Bandić poručio: 'Dobit ćemo obje utakmice - i koronu i potres. Samo onaj na nebu je nepogrešiv'|date=20. travnja 2020.|work=RTL|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.|url-status=dead|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181416/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3802793/bandic-porucio-dobit-cemo-obje-utakmice-i-koronu-i-potres-samo-onaj-na-nebu-je-nepogresiv/}}</ref> Međutim, obnova je u trenutku Bandićeve smrti bila tek u začecima,<ref>{{Citiranje weba|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2021/3/24/obnova-zagreba-jos-nije-zapocela-niti-se-zna-kada-ce-zapoceti|title=Zašto još nije počela obnova Zagreba?|date=24. ožujka 2021.|work=[[Al Jazeera Balkans]]|language=bs|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/godinu-dana-nakon-potresa-ministar-graditeljstva-dao-hrabro-obecanje/|title=Godinu dana nakon potresa ministar graditeljstva dao hrabro obećanje: "Organizirana obnova u Zagrebu počinje u lipnju"|date=21. ožujka 2021.|work=Novi list|language=en|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/velike-price/telegramova-galerija-ostavljenog-grada-prosle-godine-snimili-smo-40-zgrada-stradalih-u-potresu-evo-kako-izgledaju-danas/|title=Telegramova galerija ostavljenog grada: Prošle godine snimili smo 40 zgrada stradalih u potresu. Evo kako izgledaju danas|author=Skledar|first=Vjekoslav|date=22. ožujka 2021.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> te su mnogi ljudi, nemajući kamo, još uvijek živjeli u teško oštećenim zgradama.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nacional.hr/pavle-kalinic-mnogi-zive-u-zgradama-koje-imaju-crvenu-ili-zutu-naljepnicu-nemaju-kamo/|title=Pavle Kalinić: “Mnogi žive u zgradama koje imaju crvenu ili žutu naljepnicu, nemaju kamo”|date=29. prosinca 2020.|work=Nacional|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/obnova-kao-obmana-godinu-dana-od-potresa-u-zagrebu-gradani-i-dalje-u-birokratskom-labirintu/|title=OBNOVA KAO OBMANA Jedanaest mjeseci od potresa u Zagrebu građani i dalje u – birokratskom labirintu|author=Vesić|first=Vanja|date=22. veljače 2021.|work=Novi list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> U Donjem gradu su propisi o kulturnoj baštini dodatnom birokracijom usporavali obnovu. Prema procjeni vijeća gradske četvrti Donji grad do sredine travnja 2020. odande se odselilo {{n|20 000}} ljudi, odnosno više od polovice stanovništva.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/da-zbog-potresa-i-straha-iz-centra-zagreba-iselilo-se-20-tisuca-ljudi-1394782|title=Da, zbog potresa i straha iz centra Zagreba iselilo se 20 tisuća ljudi|author=Borovac|first=Marina|date=16. travnja 2020.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Metalni prolazi za zaštitu pješaka od padajućih dijelova fasade sustavno su se počeli postavljati tek u 2021.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/roditelji-su-uspjeli-zagreb-je-konacno-poceo-postavljati-zeljezne-prolaze-za-sigurniji-put-djece-do-skole/|title=Roditelji su uspjeli: Zagreb je konačno počeo postavljati željezne prolaze za sigurniji put djece do škole|date=17. siječnja 2021.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Osim loše koordinacije obnove, Bandić je kritiziran i jer je smanjio sredstva za popravke škola i drugih javnih zgrada radi financiranja [[Snježna kraljica (slalomska utrka)|Snježne kraljice]] i ukrasne rasvjete.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ovo-su-ludosti-na-koje-bandic-trosi-milijune-od-22-ozujka-a-nemaju-veze-s-obnovom-skrsenog-grada/|title=Ovo su ludosti na koje Bandić troši milijune od 22. ožujka, a nemaju veze s obnovom skršenog grada|author=Vrabec|first=Vedran|date=14. siječnja 2021.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/index-istrage-bandic-uzeo-335-milijuna-kuna-skolama-i-dao-za-snjeznu-kraljicu/2243873.aspx|title=Index Istrage: Bandić uzeo 3.35 milijuna kuna školama i dao za Snježnu kraljicu|author=Mazzocco|first=Vojislav|date=4 January 2021|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/bandic-smislio-genijalan-nacin-kako-da-sredi-zagreb-prije-izbora-farba-ostecenja-u-boju-cigle/|title=Bandić smislio genijalan način kako da sredi Zagreb prije izbora: farba oštećenja u boju cigle|author=Vrabec|first=Vedran|date=3. veljače 2021.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Osim potresa 22. ožujka, Zagreb su pogodili [[Poplava u Zagrebu 2020.|poplava u srpnju]] prilikom koje su stanovnici [[Trnje|Trnja]] provalili u branu potoka Kuniščaka na obali Save i podignuli ustavu zbog koje se voda zadržavala u gradu,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/kako-su-potop-i-ona-ukleta-brana-u-trnju-razotkrili-kaos-koji-vlada-izmedu-hrvatskih-voda-i-vodoopskrbe-zagreb/|title=Kako su potop i ona ukleta brana u Trnju razotkrili kaos koji vlada između Hrvatskih voda i Vodoopskrbe Zagreb|author=Vrabec|first=Vedran|date=7. kolovoza 2020.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> i [[Potres kod Petrinje 2020.|jači potres na području Petrinje 29. prosinca]]. Petrinjski potres je dodatno oštetio oštećene zgrade, no prema Bandićevoj procjeni šteta je u Zagrebu ovaj put bila 20 puta manja.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hr.n1info.com/vijesti/bandic-u-zagrebu-20-puta-manja-steta-nego-u-ozujku/|title=Bandić: U Zagrebu 20 puta manja šteta nego u ožujku|author=HINA|date=29. prosinca 2020.|work=N1|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Grad nije objavio precizne podatke o opsegu štete u Zagrebu od poplave i potresa u Petrinji. Bandić je obećao financijsku pomoć žrtvama potresa u Petrinji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/bandic-obisao-banovinu-najteze-stradalima-zagreb-ce-obnoviti-kuce-ili-ce-im-pomoci-financijski-15041603|title=Bandić obišao Banovinu: ‘Najteže stradalima Zagreb će obnoviti kuće ili će im pomoći financijski‘|author=HINA|date=9 January 2021|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Jedan od ljudi koji su sudjelovali u prosvjedima protiv Bandića bio je i filmski redatelj [[Dario Juričan]], koji je radi publiciteta promijenio ime u Milan Bandić i kandidirao se za predsjednika Hrvatske na [[Hrvatski predsjednički izbori 2019.|izborima 2019.]] kao samoprozvani »evanđelist korupcije«,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Jurican-dobio-pravnu-bitku-Na-izbore-smije-pod-imenom-Milan-Bandic|title=Juričan dobio pravnu bitku: Na izbore smije pod imenom - Milan Bandić!|archiveurl=https://web.archive.org/web/20191129023255/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Jurican-dobio-pravnu-bitku-Na-izbore-smije-pod-imenom-Milan-Bandic|archivedate=29. studenog 2019.|date=29. studenog 2019.|work=Novi list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> završivši na petom mjestu s {{n|4,61|%}} glasova.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/index.html#/app/predsjednik-2019|title=Izbori za predsjednika Republike Hrvatske (22.12.2019.)|work=Izbori.hr|language=hr|publisher=Vlada Republike Hrvatske|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> 2020. režirao je dokumentarni film »Kumek« o Bandićevim skandalima.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/otvoreni-uvodnik/3947312/kumek-premijerno-prikazan-na-rtl-u-dario-jurican-za-rtlhr-pise-o-tome-kako-radi-i-sto-bi-mu-mogao-biti-iduci-projekt/|title='Kumek' premijerno prikazan na RTL-u, Dario Juričan za RTL.hr piše o tome kako radi i što bi mu mogao biti idući projekt|date=18. prosinca 2020.|work=RTL|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.|url-status=dead|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181410/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/otvoreni-uvodnik/3947312/kumek-premijerno-prikazan-na-rtl-u-dario-jurican-za-rtlhr-pise-o-tome-kako-radi-i-sto-bi-mu-mogao-biti-iduci-projekt/}}</ref> == Osobni život i obrazovanje == Milan Bandić rođen je 22. studenoga 1955. u [[Donji Mamići|Donjim Mamićima]], [[Grude|Grudama]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] od Joze Bandića i Ankice Tomić. Bio je srednje dijete, imao je starijeg brata Dragu i mlađu sestru Tonku.<ref name="Barilar"/> Godine 1974. otišao je u Zagreb, gdje je na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] studirao [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu#Prijašnji smjerovi|obranu i zaštitu]].<ref name=":33">{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/sad-je-i-fakultet-na-kojem-je-bandic-diplomirao-donio-odluku-protiv-njegovog-pocasnog-doktorata/|title=Sad je i fakultet na kojem je Bandić diplomirao donio odluku protiv njegovog počasnog doktorata|author=Vrabec|first=Vedran|date=28. ožujka 2019.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Studenti koji su završili ovaj predmet, koji se u Zagrebu predavao na [[Sveučilište u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]], bili su kvalificirani za predavanje predmeta obrane i zaštite, osnova [[Marksizam|marksizma]] te teorije i prakse socijalizma (TIPS) u srednjoj školi. Kao dio nastave koja je uključivala praktičnu nastavu u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]], studenti obrane i zaštite bili su izuzeti od obveznog vojnog roka; oni uspješniji dobili su i status rezervnog oficira JNA.{{Sfn|Rendulić|1976}}{{Sfn|Cvrtila|2007}} Bandić navodi da je nakon završetka studija služio u JNA, što su neki protumačili kao obvezni vojni rok.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/josipovic-i-bandic-partijska-knjizica-za-uspon-do-vlasti-75888|title=Josipović i Bandić: Partijska knjižica za uspon do vlasti|archiveurl=http://archive.today/2021.04.21-135858/https://www.vecernji.hr/vijesti/josipovic-i-bandic-partijska-knjizica-za-uspon-do-vlasti-75888|archivedate=21. travnja 2021.|author=Radoš|first=Ivica|date=6 January 2010|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Završivši studij, Bandić je ostao u Zagrebu gdje se oženio suprugom Vesnom s kojom je dobio kćer Anamariju.<ref name="Barilar">{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/bandic-od-doseljenika-s-koferom-do-neprikosnovenog-vladara-zagreba-2864708|title=Bandić: Od doseljenika s koferom do neprikosnovenog vladara Zagreba|author=Barilar|first=Suzana|date=4. studenog 2009.|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> 1996. godine Bandić se razveo od supruge zbog »nesuglasica«. Zahvaljujući novom imovinskom stanju njegova supruga bila je u poziciji da tjedan dana kasnije iskoristi mogućnost privilegiranog otkupa stanova za osobe bez riješenog stambenog pitanja kako bi kupila nekretninu svoje bake u Donjem gradu za 35 760 kuna. U zahtjevu je tvrdilai da je u tom stanu zajedno s kćeri živjela od 1975. godine. Sam Bandić odobrio je njezin zahtjev po službenoj dužnosti. Nakon razvoda Bandić je nastavio živjeti zajedno sa suprugom u stanu na Staroj Peščenici, a 2003. godine ponovno su se vjenčali. Godine 2005. Bandić je odbio optužbe za pokušaj profitiranja od socijalnog programa, rekavši: »Da sam želio profitirati, kupio bih stan i prodao ga, a ne bismo i danas otplaćivali rate.«<ref name=":42">{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/bandic-se-1996-razveo-zbog-otkupa-stana/248861.aspx|title=Bandić se 1996. razveo zbog otkupa stana?|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120114060342/http://www.index.hr/vijesti/clanak/bandic-se-1996-razveo-zbog-otkupa-stana/248861.aspx|archivedate=14. siječnja 2012.|date=10. veljače 2005.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Kućica u kojoj je stan bio ostala je u zapuštenom stanju i do 2014. se urušila. Bandići su potom zemljište prodali milijarderu i dioničaru Adris grupe Anti Vlahoviću za {{n|150 000}} eura. Vlahović je na njenom i na mjestu susjednih zgrada izgradio kontroverznu stambenu zgradu (tzv. kuća bez prozora).<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/jutarnji-u-posjedu-ugovora-o-kupoprodaji-stana-vesne-bandic-bivsi-sef-adris-grupe-vlahovic-od-bandiceve-supruge-kupio-je-stan-u-kuci-za-150000-eura-9927874|title=JUTARNJI U POSJEDU UGOVORA O KUPOPRODAJI STANA VESNE BANDIĆ Bivši šef Adris grupe Vlahović od Bandićeve supruge kupio je stan u kući za 150.000 eura|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210421143108/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/jutarnji-u-posjedu-ugovora-o-kupoprodaji-stana-vesne-bandic-bivsi-sef-adris-grupe-vlahovic-od-bandiceve-supruge-kupio-je-stan-u-kuci-za-150000-eura-9927874|archivedate=21. travnja 2021.|author=Nezirović|first=Vanja|date=3. veljače 2020.|work=[[Jutarnji list]]|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/kultura/svi-pricaju-o-vili-bez-prozora-koju-u-centru-zagreba-gradi-ante-vlahovic-za-telegram-je-komentiraju-strucnjaci/|title=Svi pričaju o 'vili bez prozora' koju u centru Zagreba gradi Ante Vlahović. Za Telegram je komentiraju stručnjaci|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210203124047/https://www.telegram.hr/kultura/svi-pricaju-o-vili-bez-prozora-koju-u-centru-zagreba-gradi-ante-vlahovic-za-telegram-je-komentiraju-strucnjaci/|archivedate=3. veljače 2021.|author=Orešković|first=Željka|date=15. veljače 2020.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> 2001. godine Bandić je bespravno sagradio kuću u [[Slavagora|Slavagori]] blizu [[Samobor|Samobora]].<ref name=":29"/> Bandić i njegova obitelj također su posjedovali ili koristili nekoliko stanova koji nisu prijavljeni na njegovoj [[Imovinska kartica|imovinskoj kartici]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/bandici-u-zagrebu-imaju-cetiri-stana-992301|title=Žalba obznanila: Bandići u Zagrebu imaju četiri stana!|author=Jakelić|first=Ivana|date=28. veljače 2015.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/novi-detalji-o-stanu-koji-je-nedavno-jeftino-kupila-bandiceva-supruga-selendic-2015-uskoku-priznao-da-ga-je-dao-gradonacelnikovoj-kceri-na-koristenje-10041229|title=NOVI DETALJI O STANU KOJI JE NEDAVNO JEFTINO KUPILA BANDIĆEVA SUPRUGA Šelendić 2015. Uskoku priznao da ga je dao gradonačelnikovoj kćeri na korištenje|author=Petrušić|first=Željko|date=3. ožujka 2020.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nova-otkrica-o-stanu-kojeg-je-od-poznatog-poduzetnika-kupila-bandiceva-supruga-u-njemu-vec-15-godina-besplatno-zivi-gradonacelnikova-kcer-10033249|title=NOVA OTKRIĆA O STANU KOJEG JE OD POZNATOG PODUZETNIKA KUPILA BANDIĆEVA SUPRUGA: U njemu već 15 godina besplatno živi gradonačelnikova kćer|date=29. veljače 2020.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.total-croatia-news.com/politics/41216-zagreb-bandic-divorced-wife|title=Zagreb Mayor Milan Bandic Divorced Wife To Acquire Cheap Apartment|author=Stilin|first=Forrest|date=1. veljače 2020.|work=Total Croatia News|language=en-gb|accessdate=29. travnja 2021.|url-status=dead|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181419/https://www.total-croatia-news.com/politics/41216-zagreb-bandic-divorced-wife}}</ref> Bandić je imao tri konja, od kojih su dva držana na zagrebačkom hipodromu.<ref name=":2"/> Imao je i dva [[Zlatni retriver|zlatna retrivera]], Bila i Rudija, koje je često šetao za vrijeme svojeg radnog vremena.<ref name="24sata_bil_operacija">{{Citiranje weba|url=http://damp.nsk.hr/arhiva/vol1/880/14301/www.24sata.hr/articles/view/48239/index.html|title=Bandićev Bil ide na kemoterapiju?|author=Vukadin|first=Romana|date=22. ožujka 2007.|work=24 sata|language=hr|accessdate=3. kolovoza 2008.}}</ref><ref name="bil_rudi">{{Citiranje časopisa|title=Bandiću u dom stiže retriver Rudi|url=http://www.nacional.hr/articles/view/47766/8/|date=4. kolovoza 2008.|journal=[[Nacional]]|issue=664|language=hr|accessdate=6. kolovoza 2008.|archive-date=28. srpnja 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120728162722/http://www.nacional.hr/clanak/47766/bandicu-u-dom-stize-retriver-rudi|url-status=dead}}</ref> == Politička karijera == [[Datoteka:Milan_bandić_poster.JPG|alt=Billboard in parking lot, with blue and red letters on white background|mini|240x240px| Bandićev pano tijekom njegove predsjedničke kampanje 2009–10]] Političku karijeru Bandić je započeo u [[Savez komunista Hrvatske|Savezu komunista Hrvatske]]. Godine 1983. pronašao je posao u struci u Općinskom odboru SKH općine [[Peščenica – Žitnjak|Peščenice]] u Zagrebu kao stručni politički radnik za ONO i DSZ. Nakon raspada Jugoslavije, SKH je postao [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] (SDP). Bandić je ostao graditi karijeru u zagrebačkom SDP-u. Godine 1993. postao je tajnik Zagrebačkog odbora SDP-a, 1995. pridružio se [[Gradska skupština Grada Zagreba|zagrebačkoj Skupštini]], a 1997. predsjednikom odbora. Bandić je 2000. godine otkupio dva vijećnika HDZ-a, pronašavši potrebnu većinu za raspis [[Prijevremeni izbori|prijevremenih izbora]].<ref name="Barilar"/> Bandić je šest puta izabran za gradonačelnika: [[Zagrebački lokalni izbori 2000.|2000.]], [[Zagrebački lokalni izbori 2001.|2001.]], [[Zagrebački lokalni izbori 2005.|2005.]], [[Zagrebački lokalni izbori 2009.|2009.]], [[Zagrebački lokalni izbori 2013.|2013.]] i [[Zagrebački lokalni izbori 2017. godine|2017. godine]]. Svi su izbori imali niski odaziv, ispod {{n|50|%}}.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/racan-vs.-bandic-racan-treba-bandica-da-bi-opet-bio-premijer-3376148|title=Račan vs. Bandić: Račan treba Bandića da bi opet bio premijer|author=Božić|first=Nataša|date=28. siječnja 2006.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/tko-ce-nakon-mikija-voditi-zagreb-mladi-danas-ni-ne-znaju-kako-to-izgleda-kad-gradom-ne-upravlja-aparatcik-s-pescenice/|title=Tko će nakon Mikija voditi Zagreb? Mladi danas ni ne znaju kako to izgleda kad gradom ne upravlja aparatčik s Peščenice|author=Ciglenečki|first=Dražen|date=27. srpnja 2020.|work=Novi list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Na izborima 2000. godine Bandić je pobijedio sa samo {{n|48 000}} glasova (od {{n|689 000}} birača u registru). Najveći brojčani uspjeh imao je sa {{n|170 000}} glasova 2013. protiv [[Ranko Ostojić|Ranka Ostojića]], donedavnog stranačkog kolege iz SDP-a. Bandićeva je politika bila [[Populizam|populistička]]: izdvojio se iz HDZ-ovih gradonačelnika devedesetih glasno zagovarajući »prava malih ljudi«{{Sfn|Goldstein|Hutinec|2013.}} kampanjama u siromašnim dijelovima Peščenice. Poznat je plakat koji prikazuje Bandića kako korača po blatu usred neasfaltirane ulice u Kozari Putevima.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.total-croatia-news.com/politics/50998-sdp-says-it-will-remember-bandic-for-his-talent-for-populism|title=SDP Says it Will Remember Bandić for His Talent for Populism|author=HINA|date=28. veljače 2021.|work=Total Croatia News|language=en-gb|accessdate=29. travnja 2021.|url-status=dead|archive-date=29. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429181419/https://www.total-croatia-news.com/politics/50998-sdp-says-it-will-remember-bandic-for-his-talent-for-populism}}</ref>{{Sfn|Goldstein|Hutinec|2013.}} Bandić je obećavao razne populističke mjere, poput isplate dodatne plaće roditeljima troje ili više djece, besplatnog javnog prijevoza i 100 kuna uskrsnice za umirovljenike.{{Sfn|Goldstein|Hutinec|2013.}}<ref name=":39"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/umirovljenici-kojima-pomaze-grad-zagreb-dobit-ce-uskrsnicu-od-100-kuna/879986.aspx|title=Umirovljenici kojima pomaže grad Zagreb dobit će uskrsnicu od 100 kuna|date=9. ožujka 2016.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Neke od tih mjera ostvarene su, ali su se pokazale neodrživimo zbog čega su gradske vlasti prešle u drugu krajnost. Primjerice, Bandić je 2008. uveo besplatnu vožnju za sve na nekim relacijama tramvaja, a već 2010. predlagao je dizanje cijene karte na 25 kuna, tvrdeći da je »vrijeme za poštenu raspodjelu subvencija«,<ref name=":40"/> nakon što je ZET zabilježio veliki gubitak.<ref name=":41"/> Godine 2002. nastao je skandal kad je Bandić uhvaćen u bijegu s mjesta prometne nesreće koju je izazvao vozeći pod utjecajem alkohola, nakon čega je pokušao podmititi policajca koji ga je uhitio i prijetio mu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/kako-se-rijesiti-policajca-koji-radi-svoj-posao/391401.aspx|title=Kako se riješiti policajca koji radi svoj posao?|date=17. lipnja 2008.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Dotični policajac dobio je otkaz nakon što je slučaj stigao u medije, pod optužbom da je medijima dao kopiju izvještaja o incidentu. Ta tvrdnja je kasnije opovrgnuta na sudu i vraćen je u policiju.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/otpusteni-policajac-misic-sumnja-u-pozitivan-rezultat-novog-disciplinskog-postupka/128447.aspx|title=Otpušteni policajac Mišić sumnja u pozitivan rezultat novog disciplinskog postupka|date=29. ožujka 2003.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Nakon incidenta pod pritiskom vodstva SDP-a Bandić je dao ostavku i Gradska skupština je izglasala [[Vlasta Pavić|Vlastu Pavić]] za novu gradonačelnicu,<ref>{{Citiranje weba|url=https://zagreb.hr/veljaca-2002/1967|title=Veljača 2002.|date=19. travnja 2017.|work=Zagreb.hr|language=hr|publisher=City of Zagreb|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> a Bandić je zadržan kao zamjenik gradonačelnice.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.zagreb.hr/travanj-2002/1969|title=Travanj 2002.|work=Zagreb.hr|language=hr|publisher=City of Zagreb|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Oporba se protivila izboru Pavić, tvrdeći da će ona biti Bandićeva »produžena ruka«.{{Sfn|Goldstein|Hutinec|2013.}} Iako je Pavić u početku podržavala Bandićeve projekte, ubrzo se javno usprotivila Bandiću izazvavši podjelu u SDP-u. Unatoč tome što se predsjednik SDP-a [[Ivica Račan]] stavio na stranu Pavić,<ref name="račan">{{Citiranje weba|url=http://www.nacional.hr/articles/view/10240/|title=Račan potiče Vlastu Pavić da vlada bez Bandića|archiveurl=https://www.webcitation.org/68oWJlgkS?url=http://www.nacional.hr/clanak/10240/racan-potice-vlastu-pavic-da-vlada-bez-bandica|archivedate=30. lipnja 2012.|author=Pleše|first=Mladen|date=15. svibnja 2002.|work=[[Nacional]]|language=Croatian|accessdate=30. lipnja 2012.}}</ref> Bandić je efektivno zadržao moć nad gradom.{{Sfn|Goldstein|Hutinec|2013.}} Godine 2003. napao je SDP-ove koalicijske partnere i priklonio se oporbi u Gradskoj skupštini, navodno pokušavajući izazvati prijevremene izbore.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Babić|first=Jelena|title=Bandić s desničarima ruši Vlastu Pavić|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/10596/bandic-s-desnicarima-rusi-vlastu-pavic|date=2003-05-27|journal=[[Nacional]]|issue=393|language=Croatian|accessdate=2015-06-07}}</ref> Godine 2004. izazvao je skandal opsovavši majku Vlaste Pavić u skupštini,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nacional.hr/clanak/10985/racan-ustuknuo-pred-bandicevim-divljastvom|title=Račan ustuknuo pred Bandićevim divljaštvom|archiveurl=https://www.webcitation.org/68pZwx7NY?url=http://www.nacional.hr/clanak/10985/racan-ustuknuo-pred-bandicevim-divljastvom|archivedate=1. srpnja 2012.|author=Berislav Jelinić|date=4. svibnja 2004.|work=[[Nacional (weekly)]]|language=Croatian|accessdate=1. srpnja 2012.}}</ref> zbog čega je Pavić javno tražila ispriku.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.index.hr/clanak.aspx?id=199287|title=Milan Bandić opsovao majku zagrebačkoj gradonačelnici|date=2004-04-28|work=Vijesti.net|language=Croatian|accessdate=2008-07-10}}</ref> Pavić je na kraju je popustila pritisku i pristala ne kandidirati se na izborima 2005. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nacional.hr/articles/view/10895/|title=Vlasta Pavić u zamjenu za primirje ustupa mjesto Bandiću|archiveurl=https://www.webcitation.org/68oY6G8Cg?url=http://www.nacional.hr/clanak/10895/vlasta-pavic-u-zamjenu-za-primirje-ustupa-mjesto-bandicu|archivedate=30. lipnja 2012.|author=Jelinić|first=Berislav|date=24. veljače 2004.|work=[[Nacional]]|language=Croatian|accessdate=30. lipnja 2012.}}</ref> Ponovo kao SDP-ov kandidat, Bandić je pobijedio sa {{n|103 000}} glasova. Vraćajući se na vlast, Bandić je osigurao kontrolu nad gradom tako da je gradska poduzeća organizirao u [[holding]] nad kojim je kao jedini član upravne imao apsolutnu kontrolu (vidi [[Milan Bandić#Poslovanje Grada Zagreba i Zagrebački holding|§ Poslovanje Grada Zagreba]]).<ref name="Barilar"/> Skandali su se nastavili 2005. godine, kad je novinar [[Novi list|Novog lista]] tvrdio da je u njegovoj pristunosti Bandić izjavio: »[[Arbeit macht frei|Rad oslobađa]], nacisti nisu bili blesavi«. Sljedećeg dana Bandić je zaprijetio da će tužiti novinara i novine, tvrdeći da je rekao »marksisti«, a ne »nacisti«.<ref>{{Citiranje novina|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/bandic-ocito-nije-blesav-tko-jest-808590|title=Bandić očito nije blesav - tko jest?|work=Večernji list|date=5. kolovoza 2005.|accessdate=28. veljače 2021.}}</ref> U siječnju 2006. Bandić je javno zaprijetio novinaru koji radi za ''[[Večernji list]]'' nakon što ga je pitao o navodnoj ponudi jedne češke tvrtke, govoreći mu: »Bilo je i većih muda od tvojih! Nikog od onih koji su loše pisali o Milanu Bandiću više nema u novinama!« Poslije je tvrdio da se novinaru jednostavno obratio povišenim tonom.<ref name="threatened_journalist">{{Citiranje weba|url=http://www.bolji-zivot.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=113&Itemid=96|title=Bandić javno prijetio novinaru|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928020755/http://www.bolji-zivot.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=113&Itemid=96|archivedate=28. rujna 2007.|date=17. siječnja 2006.|work=Bolji život|language=hr|accessdate=11. rujna 2007.}}</ref> Nakon Račanove smrti 2007., Bandić se kandidirao na izborima za novog predsjednika SDP-a,<ref name="nacional_kandidatura">{{Citiranje časopisa|author=Bajruši|first=Robert|title=Obračun Bandića i Milanovića odlučuje o šefu SDP-a|url=http://www.nacional.hr/articles/view/34638/|date=21. svibnja 2007.|journal=[[Nacional]]|issue=601|language=hr|accessdate=4. kolovoza 2008.|archive-date=28. srpnja 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120728162905/http://www.nacional.hr/clanak/34638/obracun-bandica-i-milanovica-odlucuje-o-sefu-sdp-a|url-status=dead}}</ref> no pobijedio je [[Zoran Milanović]].<ref name="milanovic">{{Citiranje časopisa|author=Bajruši|first=Robert|title=Milanović widens his base|url=http://www.nacional.hr/en/articles/view/35122/|date=6. lipnja 2012.|journal=[[Nacional]]|issue=603|accessdate=30. rujna 2007.|archive-date=28. srpnja 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120728162917/http://www.nacional.hr/en/clanak/35122/milanovic-widens-his-base|url-status=dead}}</ref> Bandić je navodno pokrenuo unutarstranački pokret Milanovića koji ga je htio maknuti s čela grada.<ref name="revolt_milanović">{{Citiranje časopisa|author=Bajruši|first=Robert|title=Revolt against Milanović|url=http://www.nacional.hr/en/articles/view/40824/|date=12. prosinca 2007.|journal=[[Nacional]]|issue=630|accessdate=28. srpnja 2008.|archive-date=28. srpnja 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120728162923/http://www.nacional.hr/en/clanak/40824/revolt-against-milanovic|url-status=dead}}</ref><ref name="milanović_obračun">{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/milanovic-krenuo-u-obracun-s-bandicem-10431|title=Milanović krenuo u obračun s Bandićem|author=Karlović-Sabotić|first=Marina|date=12. lipnja 2008.|work=Slobodna Dalmacija|language=hr|accessdate=28. srpnja 2008.}}</ref> I Milanović i Bandić kasnije su demantirali tvrdnje da je među njima bilo nesuglasica.<ref>{{Citiranje novina|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/milanovic-glasovat-cu-za-bandica-on-je-najbolji-3815010|title=Milanović: Glasovat ću za Bandića, on je najbolji|work=Jutarnji list|date=20. travnja 2009.|accessdate=28. veljače 2021.}}</ref> 2008. objavljeno je otvoreno pismo protiv SDP-a koje je potpisalo 26 istaknutih hrvatskih ljevičara, uključujući akademika [[Dražen Lalić|Dražena Lalića]], u kojem se Bandića optužujući Bandića da se zbog malverzacija i zloupotreba vlasti više ne može smatrati socijaldemokratom, a Milanovića proziva za »moralnu ambivalentnost« i »političku šizofreniju«. Milanović i vodstvo SDP-a demantirali su tvrdnje u pismu i izrazili podršku Bandiću.<ref>{{Citiranje novina|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/pismo-poznatih-protiv-bandica-a-milanovic-izdao-socijaldemokraciju-13275|title=Pismo poznatih: protiv Bandića, a Milanović izdao socijaldemokraciju|work=[[Slobodna Dalmacija]]|date=8. srpnja 2008.|accessdate=28. veljače 2021.}}</ref><ref name="milanović_fights_back">{{Citiranje časopisa|author=Bajruši, Robert|title=Pismo koje je učvrstilo Bandića|url=http://www.nacional.hr/articles/view/47300/|date=14. srpnja 2008.|journal=[[Nacional]]|issue=661|language=hr|accessdate=2. kolovoza 2008.|archive-date=28. srpnja 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120728162931/http://www.nacional.hr/clanak/47300/pismo-koje-je-ucvrstilo-bandica|url-status=dead}}</ref> Bandić se kandidirao za predsjednika Republike Hrvatske na [[Hrvatski predsjednički izbori 2009.|izborima 2009.]]<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/275941/bandic-za-predsednika-radicu-kao-konj.html|title=Bandić za predsednika: Radiću kao konj!|author=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of Serbia|work=rts.rs|accessdate=28. veljače 2021.}}</ref> Budući da je to učinio bez dozvole SDP-a koji je već nominirao [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]], izbačen je iz stranke.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/bandic-vise-nije-clan-sdp-a-sef-stranke-u-zagrebu-je-jelusic-2864822|title=Bandić više nije član SDP-a, šef stranke u Zagrebu je Jelušić|date=5. studenog 2009.|work=Jutarnji list|language=hr-hr|accessdate=28. veljače 2021.}}</ref> U prvom krugu izbora, 27. prosinca 2009., Bandić je dobio {{n|14,83|%}} glasova, što ga je svrstalo na drugo mjesto nakon Josipovića koji je dobio {{n|32,70|%}}.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/396611/josipovic-i-bandic-u-drugom-krugu.html|title=Josipović i Bandić u drugom krugu|author=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of Serbia|work=rts.rs|accessdate=28. veljače 2021.}}</ref> U drugom krugu 10. siječnja 2010. izgubio je s {{n|39,74|%}} glasova.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.politika.rs/sr/clanak/119006/Ivo-Josipovic-novi-predsednik-Hrvatske|title=Ivo Josipović novi predsednik Hrvatske|work=[[Politika]]|accessdate=28. veljače 2021.}}</ref> U Zagrebu je Bandić gubio protiv Josipovića u oba kruga izbora, dobivši samo u nekolicini gradskih četvrti.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.zagrebancija.com/hr-aktualnosti/kako-je-milan-bandic-izgubio-povjerenje-zagreba_287999|title=Detaljna analiza kraha - Kako je Milan Bandić izgubio povjerenje Zagreba|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100120181034/http://www.zagrebancija.com/hr-aktualnosti/kako-je-milan-bandic-izgubio-povjerenje-zagreba_287999|archivedate=20. siječnja 2010.|date=30. prosinca 2009.|work=Zagrebancija.com|language=hr|accessdate=16. siječnja 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/josipovic-potukao-bandica-gotovo-svim-zagrebackim-cetvrtima-clanak-77273|title=Donja Dubrava i Brezovica jedine Bandićeve četvrti - Josipović potukao Bandića u gotovo svim zagrebačkim četvrtima|date=10. siječnja 2010.|language=hr|accessdate=16. siječnja 2010.}}</ref> Godine 2014. Bandićevo upravljanje gradom doživjelo je višemjesečnu stanku nakon što je uhićen zbog optužbi u aferi Agram. Međutim, nije dao ostavku te se nakon drugog puštanja iz pritvora ponovno počeo obnašati dužnost gradonačelnika. Afera Agram i drugi sudski procesi protiv Bandića potrajali su do njegove smrti (v. odjeljak [[Milan Bandić#Poslovanje Grada Zagreba i Zagrebački holding|Poslovanje Grada Zagreba i Zagrebački holding]]). Nakon odlaska iz SDP-a Bandić je nekoliko godina bio nezavisni političar dok 2015. nije osnovao vlastitu političku stranku, nazvanu Milan Bandić 365 – Stranka rada i solidarnosti, koju je ubrzo preimenovao u [[Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti]]. Interes hrvatskih birača za stranku bio je slab. Najveći uspjeh na parlamentarnim izborima bio joj je dva mandata 2015. godine, a nakon toga uslijedio je samo jedan 2016. godine. Na izborima 2020. BM365 osvojio je oko 9000 glasova, ne prešavši izborni prag. Dok je bio u Saboru, Bandićev klub zastupnika privukao je nekolicinu zastupnika te su neki Bandiću pripisali zasluge za HDZ-ovo formiranje vlade nakon izbora 2015.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Gradonacelnik-u-novoj-politickoj-mladosti-Bandic-je-a-ne-Most-doveo-HDZ-na-vlast/|title=Gradonačelnik u novoj političkoj mladosti: Bandić je, a ne Most, doveo HDZ na vlast|archiveurl=https://web.archive.org/web/20201108131451/https://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Gradonacelnik-u-novoj-politickoj-mladosti-Bandic-je-a-ne-Most-doveo-HDZ-na-vlast/|archivedate=8. studenog 2020.|author=Ciglenečki|first=Dražen|date=29. prosinca 2015.|work=[[Novi list]]|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Bandić je jednom komentirao nestalnost članstva svojeg kluba zastupnika denigriravši svoje saveznike kao »žetončiće«.<ref name=":3">{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/bandicevi-zetoncici-prica-o-mizeriji-hrvatske-politike/2156777.aspx|title=Bandićevi žetončići, priča o mizeriji hrvatske politike|author=Duhaček|first=Gordan|date=17. veljače 2020.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/mrak-taritas-bandicevi-zetoncici-zapravo-pripadaju-plenkovicu-1378696|title=Mrak Taritaš: Bandićevi 'žetončići' zapravo pripadaju Plenkoviću|author=[[HINA]]|date=12. veljače 2020.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/nacional-tvrdi-da-je-pavicic-vukicevic-dopustila-namjestanje-natjecaja-da-se-namire-bandicevi-prijatelji-i-zetoncici/|title=Nacional tvrdi da je Pavičić Vukičević dopustila namještanje natječaja za Bandićeve prijatelje|author=Klarić|first=Jasmin|date=20. travnja 2021.|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Bandićevi koalicijski partneri u Saboru, mnogi od njih predstavnici manjina, zauzvrat za političku podršku nagrađivani su donacijama i projektima financiranim zagrebačkim gradskim proračunom.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/udite-u-saborski-klub-zagrebackog-gradonacelnika-i-dobit-cete-bogate-donacije-7804680|title=Uđite u saborski klub zagrebačkog gradonačelnika i dobit ćete bogate donacije|author=Toma|first=Ivanka|date=8. rujna 2018.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Početkom 2020. godine, nakon gubitka izbora [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]], došlo je do zahlađenja u odnosima između Bandića i HDZ-a, koji je srušio Bandićev GUP s neboderom od 200 katova i kritizirao njegovo postupanje nakon katastrofa koje su grad pogodile 2020. (v. odjeljak [[Milan Bandić#2020.|2020.]]). U svibnju 2020. premijer [[Andrej Plenković]] javno je izrazio sumnju u Bandićevu sposobnost da prijeđe izborni prag 2021. godine. Bandić je zauzvrat ismijao optužbe da je njegova ozloglašenost naštetila kampanji Grabar-Kitarović.<ref name=":38"/> == Zdravlje i smrt == Bandić je 3. srpnja 2003. doživio teški [[moždani udar]]. Prema vlastitoj izjavi, tijekom sjednice Gradske skupštine počeo se osjećati loše pa je nakon završetka sjednice zatražio liječničku pomoć. Nekoliko tjedana proveo je u bolnici, a potom se oporavljao u [[Krapinske Toplice|Krapinskim Toplicama]]. U rujnu se vratio na dužnost.<ref name="ostojic bandic">{{Citiranje weba|url=http://www.vecernji.hr/lokalni-izbori/bitka-za-zagreb-kako-je-ostojic-bandicu-spasio-zivot-491484|title=Bitka za Zagreb: Kako je Ostojić Bandiću spasio život|date=28. prosinca 2012.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=3. ožujka 2015.}}</ref><ref name="stroke">{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zdravstveni-problemi-milana-bandica-mozdani-udar-plucna-embolija-brojne-operacije-15054049|title=Zdravstveni problemi Milana Bandića: moždani udar, plućna embolija, brojne operacije...|author=Jureško|first=Goranka|date=28. veljače 2021.|work=Jutarnji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Godine 2018. ugrađen mu je koronarni [[stent]]. U lipnju 2020. hospitaliziran je zbog sumnje na još jedan moždani udar nakon što je pred televizijskim kamerama gubio ravnotežu i suradnici su ga morali držati da ne padne na pod.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/lijecnik-o-bandicevom-teturanju-specijalizantima-bih-ga-pokazao-kao-primjer-pijanoga/2191035.aspx|title=Bandić teturao, liječnik objasnio: To je primjer akutno opijene osobe|author=Mazzocco|first=Vojislav|date=17. lipnja 2020.|work=Index.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/bandic-jutros-na-pregledu-u-kbc-u-zagreb-sada-je-dobro-711385|title=Bandić jutros na pregledu u KBC-u Zagreb, sada je dobro|author=HINA|date=19. lipnja 2020.|work=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> U kolovozu 2020. podvrgnuo se operaciji glasnica, no govorni problemi nastavili su ga mučiti do kraja života.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nacional.hr/bandic-zavrsio-na-operaciji-glasnica-oporavlja-se-na-kucnoj-njezi/|title=Bandić završio na operaciji glasnica, oporavlja se na kućnoj njezi|date=11. kolovoza 2020.|work=Nacional|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> Umro je 28. veljače 2021., navodno od [[Infarkt miokarda|srčanog udara]], u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu u dobi od 65 godina.<ref>{{Citiranje weba|url=https://apnews.com/article/zagreb-milan-croatia-milan-bandic-europe-ad361db717021adebc3237be87390035|title=Long-time mayor of Croatian capital of Zagreb dies at 65|date=28. veljače 2021.|publisher=Associated Press|accessdate=28. veljače 2021.}}</ref> U trenutku svoje smrti bio je gradonačelnik Zagreba s najdužim stažem.<ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/posljednje-pocivaliste-milana-bandica---642418.html|title=Posljednje počivalište najdugovječnijeg gradonačelnika: Ovdje je pokopan Milan Bandić|date=3. ožujka 2021.|work=dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Pokopan je na [[Mirogoj|Mirogoju]] tri dana kasnije, 3. ožujka. Pogrebu su nazočili visoki državni dužnosnici, uključujući [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|premijera]] [[Andrej Plenković|Andreja Plenkovića]], predsjednika Sabora [[Gordan Jandroković|Gordana Jandrokovića]] te ministre [[Tomo Medved|Tomu Medveda]] i [[Gordan Grlić Radman|Gordana Grlića-Radmana]]. Govore su održali vršiteljica dužnosti gradonačelnice [[Jelena Pavičić Vukičević]] i [[Ljubo Jurčić]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://hr.n1info.com/english/news/funeral-held-for-zagreb-mayor-milan-bandic/|title=Funeral held for Zagreb Mayor Milan Bandic|date=3. ožujka 2021.|work=N1 televizija|accessdate=3. ožujka 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=3. ožujka 2021.|title=Funeral held for Mayor Milan Bandić|publisher=HRT|url=https://glashrvatske.hrt.hr/en/news/politics/funeral-held-for-mayor-milan-bandic/|accessdate=3. ožujka 2021.}}</ref> Očekivao se i dolazak srpskog patrijarha [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfirija]], koji nije mogao prisustvovati pogrebu zbog samoizolacije nakon što je bio u kontaktu s osobom pozitivnom na koronavirus.<ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/koronavirus/patrijarh-porfirije-je-u-samoizolaciji---642377.html|title=Patrijarh Porfirije je u samoizolaciji: "Sam se povukao, ne želi nikoga dovesti u opasnost"|date=3. ožujka 2021.|work=dnevnik.hr|language=hr|accessdate=3. ožujka 2021.}}</ref> Više od tisuću ljudi došlo je na pogreb, čime su prekršena pravila karantene prema kojima na sahrani može prisustvovati najviše 25 ljudi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/foto-na-sprovodima-je-dozvoljeno-25-ljudi-pogledajte-bandicev-sprovod/2258372.aspx|title=Na sprovodima je dozvoljeno 25 ljudi. Pogledajte Bandićev sprovod|date=3. ožujka 2021.|work=index.hr|language=hr}}</ref> [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|Državno odvjetništvo]] započelo je 22. ožujka istragu u okolnosti Bandićeve smrti zbog nepoklapajućih izjava svjedoka.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dorh-zapoceo-izvide-o-okolnostima-smrti-milana-bandica-1478230|title=DORH započeo izvide o okolnostima smrti Milana Bandića|date=22. ožujka 2021.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> U veljači 2022. istraga je završena, a prijave protiv svjedoka povučene su nakon što DORH nije pronašao osnovanu sumnju da se Bandiću nije pružila pravovremena liječnička pomoć.<ref>{{Citiranje weba|last=M.T.|date=2022-02-23|title=Završena istraga o smrti Milana Bandića, DORH objavio detalje|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/gotova-je-istraga-o-smrti-milana-bandica-dorh-odbacio-prijavu-protiv-price-redzepija-i-ivanovica---697220.html|access-date=2025-01-08|website=Dnevnik.hr|language=hr}}</ref> == Počasti i nagrade == * 2007. – primljen u [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Braću hrvatskog zmaja]] kao Zmaj od [[Kamenita vrata|Kamenih vrata]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nacional.hr/braca-hrvatskog-zmaja-zazmajenjem-je-milan-bandic-2007-dobio-ime-zmaj-od-kamenitih-vrata/|title=BRAĆA HRVATSKOG ZMAJA: Zazmajenjem je Milan Bandić 2007. dobio ime Zmaj od Kamenitih vrata|date=29. siječnja 2021.|work=Nacional|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> * 2009. – postao počasni građanin [[Srebrenica|Srebrenice]]<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.bihvijesti.net/izvor108857_Povelja-opstine-Milan-Bandic-pocasni-gradjanin-Srebrenice.html|title=Povelja opštine: Milan Bandić počasni građanin Srebrenice|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110914132454/http://www.bihvijesti.net/izvor108857_Povelja-opstine-Milan-Bandic-pocasni-gradjanin-Srebrenice.html|archivedate=14. rujna 2011.|author=A. B.|date=10. srpnja 2009.|language=bs|publisher=BiH Vijesti|accessdate=16. studenog 2011.}}</ref> * 2018. – [[Orden prijateljstva (Rusija)|Orden prijateljstva]] od [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/putin-odlikovao-milana-bandica-ordenom-prijateljstva-1264868|title=Putin odlikovao Milana Bandića Ordenom prijateljstva|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. studenog 2018.}}</ref> Nastojanja 2019. da mu [[Sveučilište u Zagrebu]] dodijeli [[počasni doktorat]] zaustavljena su nakon protivljenja vijeća nekoliko fakulteta, među kojima je bio i Bandićev matični [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultet političkih znanosti]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/boras-casti-bandic-ce-dobiti-pocasni-doktorat-sveucilista-u-zagrebu-foto-20181127|title=Boras časti: Bandić će dobiti počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu?|author=Polšak Palatinuš|first=Vlatka|date=27. studenog 2018.|work=Tportal.hr|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/pet-razloga-zbog-kojih-bandicu-daju-doktorat-1307883|title=Pet razloga zbog kojih Bandiću daju doktorat|author=Šobak|first=Mateja|date=20. ožujka 2019.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/bandic-ne-dijeli-niti-jednu-od-osnovnih-normi-koje-bi-sveuciliste-trebalo-promovirati-1307761|title='Bandić ne dijeli niti jednu od osnovnih normi koje bi sveučilište trebalo promovirati'|author=HINA|date=19. ožujka 2019.|work=Večernji list|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref><ref name=":33"/><ref>{{Citiranje weba|url=http://tris.com.hr/2019/03/sveucilisno-sibanje-osebujnog-doktora-bandica/|title=Sveučilišno “šibanje” osebujnog “doktora” Bandića|date=23. ožujka 2019.|work=TRIS|language=hr|accessdate=29. travnja 2021.}}</ref> == Vezani članci == * [[Zoran Janković (političar)|Zoran Janković]] * [[Dragan Marković (političar)|Dragan Marković Palma]] * [[Zagrebačka kriza]] * [[Dodatak:Popis zagrebačkih gradonačelnika]] == Daljnje čitanje == * {{citiranje knjige |last1=Badovinac |first1=Jelena |last2=Pandžić |first2=Ivan |title=Ja, Milan |year=2014 |publisher=24 sata |location=Zagreb |isbn=9789533232386 |language=hr}} * {{citiranje knjige |last1=Paparella |first1=Saša |last2=Appelt |first2=Hrvoje |title=Kumek |year=2020 |publisher=Hrvatski centar za istraživačko novinarstvo i slobodu medija |location=Zagreb |isbn=9789535924340 |language=hr}} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite journal|title=Vrijeme za restrukturiranje Zagrebačkog holdinga|url=https://www.bib.irb.hr/712587|date=2013|journal=Newsletter : povremeno glasilo Instituta za javne finacije|volume=15|issue=73|pages=1–11|language=hr|access-date=29 April 2021|last=Bajo|first=Anto|last2=Primorac|first2=Marko|doi=10.3326/nlh.2013.73}} * Bobovec, Borka; Mlinar, Ivan; Pozojević, Andriana {{cite journal|title=Programi stanogradnje u Hrvatskoj od 1991. do 2016. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=255240|date=31 December 2016|journal=Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam|volume=24|issue=2(52)|pages=216–227|language=hr|last1=Bobovec|first1=Borka|last2=Mlinar|first2=Ivan|last3=Pozojević|first3=Andriana|doi=10.31522/p.24.2(52).6|issn=1330-0652}} * Carmon, Naomi {{cite journal|title=Three generations of urban renewal policies: analysis and policy implications|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0016718599000123|date=1 May 1999|journal=Geoforum|volume=30|issue=2|pages=145–158|language=en|last1=Carmon|first1=Naomi|doi=10.1016/S0016-7185(99)00012-3|issn=0016-7185}} * [[Mirjana Kasapović|Kasapović, Mirjana]] (ur.). {{cite book|title=Izlazak iz množine?|date=2007|chapter=Studij obrane i zaštite na Fakultetu političkih znanosti|language=Croatian|pages=137–154|publisher=[[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu]]|last=Cvrtila|first=Vlatko|editor1=Kasapović, Mirjana|editor-link=Mirjana Kasapović}} * Čaldarović, Ognjen; Šarinić, Jana {{cite journal|title=Prvi znaci gentrifikacije? Urbana regeneracija u tranzicijskom društvu: slučaj Hrvatske|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=50546|date=2008|journal=Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja|volume=46|issue=3/4 (181/182)|pages=369–381|language=en|last1=Čaldarović|first1=Ognjen|last2=Šarinić|first2=Jana|issn=1846-5226}} * Franić, Tin Sven; Korlaet, Luka; Vranić, Dubravka {{cite journal|title=Prilog analizi stambenih politika i planske stanogradnje Nizozemske i Hrvatske|url=https://hrcak.srce.hr/10727|date=15 December 2005|journal=Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam|volume=13|issue=2(30)|pages=195–204|language=hr|last1=Franić|first1=Tin Sven|last2=Korlaet|first2=Luka|last3=Vranić|first3=Dubravka|issn=1330-0652}} * {{cite news|last=Galović|first=Krešimir|authorlink=Krešimir Galović|title=Zagreb d.o.o.|work=[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]|date=21 December 2006|volume=XIV|issue=333|url=https://www.matica.hr/vijenac/333/zagreb-doo-6680/|publisher=Matica hrvatska|location=Zagreb|language=hr}} * Gašparović, Sanja; Sopina, Ana {{cite journal|title=Uloga pejsaža u planiranju grada Zagreba od početka 20. do početka 21. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/201875|date=30 June 2018|journal=Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam|volume=26|issue=1 (55)|pages=132–145|language=hr|last1=Gašparović|first1=Sanja|last2=Sopina|first2=Ana|doi=10.31522/p.26.1(55).10|issn=1330-0652}} * Gašparović, Mateo; Zrinjski, Mladen {{cite journal|title=Analiza urbanizacije grada Zagreba|url=https://www.bib.irb.hr/963722|date=2018|journal=Zbornik radova - 11. simpozij ovlaštenih inženjera geodezije|pages=121-126|last1=Gašparović|first1=Mateo|last2=Zrinjski|first2=Mladen|last3=Veselski|first3=Antonija|publisher=Croatian Chamber of Authorised Geodesist Engineers}} * [[Ivo Goldstein|Goldstein, Ivo]]; Hutinec, Goran. [[Slavko Goldstein|Goldstein, Slavko]] (ur.) {{cite book|title=Povijest grada Zagreba|date=2013|language=hr|publisher=Novi Liber|location=Zagreb|isbn=978-953-325-021-2|last1=Goldstein|first1=Ivo|last2=Hutinec|first2=Goran|author1-link=Ivo Goldstein|editor1-last=Goldstein|editor1-first=Slavko|editor1-link=Slavko Goldstein|volume=2}} * Hrženjak, Juraj {{cite journal|title=Ustrojstvo i funkcioniranje mjesne samouprave u Gradu Zagrebu|url=https://hrcak.srce.hr/132516|date=5 April 2011|journal=Hrvatska i komparativna javna uprava : časopis za teoriju i praksu javne uprave|volume=11|issue=1|pages=43–69|language=hr|last1=Hrženjak|first1=Juraj|issn=1848-0357}} * Jakovčić, Martina {{cite journal|title=Business Functions and Problem of Closure of Commercial Premises in Ilica Street in Zagreb|date=1 June 2006|journal=Hrvatski geografski glasnik|volume=68|issue=1|pages=27–50|language=en|last1=Jakovčić|first1=Martina|doi=10.21861/HGG.2006.68.01.02}} * Jukić, Tihomir; Mlinar, Ivan; Smokvina, Marina {{cite book|title=Zagreb - Stanovanje u gradu i stambena naselja|date=2011|language=hr|publisher=[[Arhitektonski fakultet u Zagrebu]]|location=Zagreb|isbn=978-953-622981-9|last1=Jukić|first1=Tihomir|last2=Mlinar|first2=Ivan|last3=Smokvina|first3=Marina}} * Kalčić, Silva; {{cite journal|last1=Kalčić|first1=Silva|title=Snješka Knežević: Između neosvojenih perspektiva i urušenih vrijednosti|work=[[Zarez]]|date=13 March 2015|volume=XV|issue=404|publisher=Druga strana|location=Zagreb|language=hr}} * [[Snješka Knežević|Knežević, Snješka]] {{cite journal|title=Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poništenje|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=326956|date=1 December 2004|journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti|issue=28|pages=250–269|language=hr|last1=Knežević|first1=Snješka|author1-link=Snješka Knežević|issn=0350-3437}} * Knežević, Snješka {{cite journal|title=Scena u očekivanju protagonista|url=http://www.oris.hr/hr/casopis/clanak/[25]scena-u-ocekivanju-protagonista,451.html|date=2008|journal=Oris - časopis za arhitekturu i kulturu življenja|issue=53|pages=2-11|language=hr|last1=Knežević|first1=Snješka|location=Zagreb|issn=1331 - 7571}} * Knežević, Snješka {{cite journal|title=Teturanja oko urbanističke baštine|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=135124|date=15 June 2009|journal=Kvartal : kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj|volume=VI|issue=1-2|pages=8–14|language=hr|last1=Knežević|first1=Snješka}} * Knežević, Snješka {{cite journal|title=Gornji i Donji grad u Zagrebu 21. stoljeća. O problemima revitalizacije zagrebačke povijesne jezgre|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=258632|date=15 December 2010|journal=Kvartal : kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj|volume=VII|issue=3-4|pages=81–85|language=hr|last1=Knežević|first1=Snješka|issn=1334-8671}} * Knežević, Snješka {{cite book|title=Zagreb u škarama|date=2018|publisher=UPI-2M plus|location=Zagreb|isbn=9789537703516|last1=Knežević|first1=Snješka}} * Kraševac, Irena {{cite journal|title=Meštrović mijenja Zagreb|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=327362|date=15 December 2018|journal=Kvartal : kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj|volume=XV|issue=1-4|pages=50–54|language=hr|last1=Kraševac|first1=Irena|issn=1334-8671}} * Marjanović, Bojan {{cite journal|title=Promjena vlasti, promjena ulica|url=https://hrcak.srce.hr/9906|date=16 February 2007|journal=Diskrepancija : studentski časopis za društveno-humanističke teme|volume=8|issue=12|pages=105–127|language=hr|last1=Marjanović|first1=Bojan|issn=1332-3415}} * {{cite book|title=Zagreb se mijenja|date=2003|language=hr|publisher=UPI-2M|location=Zagreb|isbn=953-96480-8-4|last=Mattioni|first=Vladimir}} * Mišetić, Anka; Miletić, Geran-Marko {{cite journal|title=Socijalni aspekti planiranja gradskog prometa: stavovi javnosti o razvojnim posljedicama gradnje tunela i metroa u Zagrebu|url=https://hrcak.srce.hr/19168|date=31 October 2007|journal=Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja|volume=16|issue=4-5 (90-91)|pages=831–850|language=hr|last1=Mišetić|first1=Anka|last2=Miletić|first2=Geran-Marko|issn=1330-0288}} * Mišetić, Anka; Ursić, Sara {{cite journal|title=“The Right to the City”: An Example of a Struggle to Preserve Urban Identity in Zagreb|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=84279|date=7 July 2010|journal=Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja|volume=48|issue=1 (186)|pages=3–18|language=en|last1=Mišetić|first1=Anka|last2=Ursić|first2=Sara|issn=1846-5226}} * Mlinar, Ivan {{cite journal|title=Zagrebačka stambena naselja nakon 2000. godine|url=https://hrcak.srce.hr/38075|date=15 June 2009|journal=Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam|volume=17|issue=1(37)|pages=158–169|language=hr|last=Mlinar|first=Ivan|issn=1330-0652}} * Pilko, Hrvoje; Tepeš, Krunoslav; Brezina, Tadej {{cite journal|title=Policy and Programs for Cycling in the City of Zagreb – A Critical Review|date=28 October 2015|journal=Promet - Traffic&Transportation|volume=27|issue=5|pages=405–414|language=en|last1=Pilko|first1=Hrvoje|last2=Tepeš|first2=Krunoslav|last3=Brezina|first3=Tadej|doi=10.7307/ptt.v27i5.1694|issn=0353-5320}} * {{cite journal|last=Quien|first=Enes|title=Polarizirajuće interpretacije|work=Zarez|date=13 March 2015|volume=XV|issue=404|publisher=Druga strana|location=Zagreb|language=hr}} * {{cite journal|title=Osnivanje studija Općenarodne obrane na Fakultetu političkih nauka|url=https://hrcak.srce.hr/114883|date=1 March 1976|journal=[[Politička misao]]|volume=13|issue=1|pages=115–119|language=hr|access-date=29 April 2021|last=Rendulić|first=Nedeljko|issn=0032-3241}} * Skala, Karolj; Petković, Tomislav; Martinis, Mladen {{cite journal|title=From Bošković's fundamental theory in natural philosophy to generic technical innovations of Tesla|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=149195|date=31 March 2013|journal=Periodicum biologorum|volume=115|issue=1|pages=9–14|language=en|last1=Skala|first1=Karolj|last2=Petković|first2=Tomislav|last3=Martinis|first3=Mladen|issn=0031-5362}} * Slavuj, Lana; Cvitanović, Marin; Prelogović, Vedran {{cite journal|title=Emergence of problem areas in the urban structure of post-socialist Zagreb|date=2009|journal=Spatium|issue=21|pages=76–83|last1=Slavuj|first1=Lana|last2=Cvitanović|first2=Marin|last3=Prelogović|first3=Vedran|doi=10.2298/SPAT0921076S|issn=1450-569X}} * Stanić, Jelena; Šakaja, Laura; Slavuj, Lana {{cite journal|title=Preimenovanja zagrebačkih ulica i trgova|url=https://hrcak.srce.hr/40110|date=30 June 2009|journal=Migracijske i etničke teme|volume=25|issue=1-2|pages=89–124|language=hr|access-date=29 April 2021|last1=Stanić|first1=Jelena|last2=Šakaja|first2=Laura|last3=Slavuj|first3=Lana|issn=1333-2546}} * Stanilov, Kiril (ur.) {{cite book|title=The Post-Socialist City: Urban Form and Space Transformations in Central and Eastern Europe after Socialism|date=2007|language=en|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-1-4020-6052-6|editor-last=Stanilov|editor-first=Kiril}} * {{cite journal|title=Percepcija mjesta ugode i neugode u prostoru grada Zagreba; Anketno istraživanje|url=https://hrcak.srce.hr/150046|date=28 December 2015|journal=Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam|volume=23|issue=2 (50)|pages=332–343|language=hr|last=Stiperski|first=Zoran|issn=1330-0652}} * {{cite journal|title=Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=92303|date=2 December 2010|journal=Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja|volume=48|issue=2 (187)|pages=197–221|language=hr|last=Svirčić Gotovac|first=Anđelina|issn=1846-5226}} * Svirčić Gotovac, Anđelina; Šarović, Rade {{cite book|title=Tranzicijska preobrazba glavnih gradova, Zagreba i Podgorice, kao sustava naselja: bilateralni projekt između Hrvatske i Crne Gore|date=2016|publisher=Institute for Social Research in Zagreb|isbn=9789536218721|editor1-last=Svirčić Gotovac|editor1-first=Anđelina|editor2-last=Šarović|editor2-first=Rade}} * Svirčić Gotovac, Anđelina; Zlatar, Jelena {{cite journal|title=Akteri rekonstrukcije Cvjetnoga trga u Zagrebu|url=https://hrcak.srce.hr/24963|date=5 June 2008|journal=Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja|volume=46|issue=1 (179)|pages=53–76|language=hr|last1=Svirčić Gotovac|first1=Anđelina|last2=Zlatar|first2=Jelena|issn=1846-5226}} * Svirčić Gotovac, Anđelina; Zlatar, Jelena {{cite book|title=Akteri društvenih promjena u prostoru; Transformacija prostora i kvalitete života u Hrvatskoj|date=2012|language=hr|publisher=Institut za društvena istraživanja u Zagrebu|location=Zagreb|isbn=978-953-6218-48-6|editor1-last=Svirčić Gotovac|editor1-first=Anđelina|editor2-last=Zlatar|editor2-first=Jelena}} * Svirčić Gotovac, Anđelina; Zlatar, Jelena {{cite journal|title=Housing Quality and Lost (Public) Space in Croatia|date=2013|journal=RealCorp 2013: Planning Times|pages=399-405|language=en|last1=Svirčić Gotovac|first1=Anđelina|last2=Zlatar|first2=Jelena|location=Rome, Italy}} * Svirčić Gotovac, Anđelina; Zlatar, Jelena {{cite journal|title=Urban Processes in Zagreb. Residential and Commercial Developments|url=https://www.bib.irb.hr/779952|date=29 July 2015a|journal=Hrvatski geografski glasnik|volume=77|issue=1|pages=29–45|language=en|last1=Svirčić Gotovac|first1=Anđelina|last2=Zlatar|first2=Jelena|doi=10.21861/HGG.2015.77.01.02|issn=1331-5854}} * Svirčić Gotovac, Anđelina; Zlatar, Jelena {{cite book|title=Kvaliteta života u novostambenim naseljima i lokacijama u zagrebačkoj mreži naselja|date=2015b|language=hr|publisher=Institut za društvena istraživanja u Zagrebu|location=Zagreb|isbn=978-953-6218-67-7|last1=Svirčić Gotovac|first1=Anđelina|last2=Zlatar|first2=Jelena}} * Svirčić Gotovac, Anđelina; Zlatar Gamberožić, Jelena {{cite journal|title=Obrana javnih prostora u zagrebačkim slučajevima „Čuvamo naš park“ i „Vratite magnoliju“|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=344732|date=2020|journal=Sociologija i prostor|volume=58|issue=1 (216)|pages=5-31|language=hr|last1=Svirčić Gotovac|first1=Anđelina|last2=Zlatar Gamberožić|first2=Jelena|doi=10.5673/sip.58.1.1}} * Šmit, Krunoslav; Duić, Vjera; Krajnik, Damir {{cite journal|title=Utjecaj etapne gradnje na funkcionalnost stambenih naselja Špansko-Oranice i Vrbani III. u Zagrebu|url=https://hrcak.srce.hr/75557|date=14 December 2011|journal=Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam|volume=19|issue=2(42)|pages=404–415|language=hr|last1=Šmit|first1=Krunoslav|last2=Duić|first2=Vjera|last3=Krajnik|first3=Damir|issn=1330-0652}} * Štulhofer, Ariana; Muraj, Iva {{cite journal|title=Srednjoškolsko igralište u Zagrebu|url=https://hrcak.srce.hr/10776|date=2003|journal=Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam|volume=11|issue=2(26)|pages=125–134|language=hr|last1=Štulhofer|first1=Ariana|last2=Muraj|first2=Iva|issn=1330-0652}} * Tóth, István János; Hajdu, Miklós; Purczeld, Eszter {{cite journal|title=Corruption risks, intensity of competition and estimated direct social loss in public procurement of Zagreb – 2011-2016|url=http://www.crcb.eu/?p=1208|date=11 October 2017|pages=1-122|language=en|last1=Tóth|first1=István János|last2=Hajdu|first2=Miklós|last3=Purczeld|first3=Eszter|publisher=Corruption Research Center Budapest|location=Budapest, Hungary}} * {{cite journal|title=Zagreb|date=2014|journal=Cities|volume=39|pages=144–155|last=Zlatar|first=Jelena|doi=10.1016/j.cities.2014.03.004}} * Zlatar Gamberožić, Jelena; Svirčić Gotovac, Anđelina {{cite journal|title=Transformation of Public Space in Zagreb since 2000|date=5 November 2016|journal=Research in Urban Sociology|volume=15|pages=105–126|last1=Zlatar Gamberožić|first1=Jelena|last2=Svirčić Gotovac|first2=Anđelina|doi=10.1108/S1047-004220160000015005}} * {{cite journal|title=Revitalization paths of urban centers: tentative observational comparison of two cities: Ljubljana and Zagreb|url=https://www.bib.irb.hr/1005630|date=2019a|journal=Družboslovne razprave|volume=XXXV|issue=90|pages=83–104|language=en|access-date=29 April 2021|last=Zlatar Gamberožić|first=Jelena}} * {{cite conference|last=Zlatar Gamberožić|first=Jelena|title=Urban Transformation of Contemporary Zagreb - Sociological Perspective and Examples of Research|conference=LE:NOTRE Landscape Forum: Zagreb 2019|date=1 April 2019b|pages=1-57|publisher=LE:NOTRE Institute, European Council of Landscape Architecture Schools|location=Zagreb|language=en}} {{refend}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Milan Bandić}}{{WProjekti|wikicitat=Milan Bandić}} {{GLAVNIRASPORED:Bandić, Milan}} [[Kategorija:Životopisi, Grude]] [[Kategorija:Zagrebački gradonačelnici]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:SDP-ovi gradonačelnici]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti u drugoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Politika Zagreba]] jw2ouhq5hm8o23b46f1k4n2zvau0qcm 0 19781 7430655 7379196 2026-04-15T22:14:16Z Setenzatsu.2 230423 /* Interna struktura */ 7430655 wikitext text/x-wiki '''Politička stranka''' je politička organizacija koja se udružuje s ciljem stvaranja [[Društvo|društvenih]] promjena. Političke stranke obično se razlikuju po socijalnim i ekonomskim stajalištima i to na ovaj način: [[Krajnja ljevica|krajnje lijeve]], [[Politička ljevica|lijeve]], [[Lijevi centar|lijevi-centar]], [[Politički centar|centar]], [[Desni centar|desni-centar]], [[Politička desnica|desne]] te [[Krajnja desnica|krajnje desne]]. Mnoge stranke nastale su kao odgovor na društvena zbivanja kroz povijesni razvoj neke [[zemlja|zemlje]]. [[Datoteka:Max Weber 1894.jpg|mini|150px|[[Max Weber]]]] Pojam političkih stranaka obuhvaća interesne političke organizacije koje u [[Demokracija|demokratskom sustavu]] imaju zadaću reprezentacije, konkurencije i integracije. To znači da su one predstavnici programa i interesa različitih [[Politike identiteta|identitetskih]] i [[Društvena klasa|klasnih]] skupina. U svojoj konkurentskoj ulozi omogućuju nadmetanje nositelja određenih programa, a u integracijskoj djeluju radi postizanja ravnoteže u funkcioniranju [[Politički sustav|političkog sustava]]. Prvi put se pojavljuju u [[Engleska|Engleskoj]] potkraj [[17. stoljeće|17. stoljeća]] (s pojavom građanskog staleža), ali smisao stranačkog djelovanja dolazi tek u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] povećanjem broja sudionika u obnašanju vlasti (širenje izbornog prava). Svaka politička stranka u Hrvatskoj mora imati program i statut.<ref>https://www.zakon.hr/z/549/zakon-o-politickim-strankama</ref> == Ideološki tipovi == === Konzervativne stranke === ''Konzervativne stranke'' predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti i čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na ideologiji [[Konzervativizam|konzervativizma]] kojoj su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i revolucijama te zagovaranje stabilnosti poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se programi ne zadržavaju samo na području politike nego su čak i važniji u području kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je, zapravo, ideologija kojoj je cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih sloboda. Danas su to najčešće desničarske stranke. Kako je ''konzervativizam'' nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja, osnovna su mu obilježja: *Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg [[Socijalizam|socijalnog poretka]]. *Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje mudrosti prethodnih naraštaja. *Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz njihovih dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji. === Liberalne stranke === Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv stalnih ograničenja življenja i neograničene [[vlast]]i vladara. Načelom napretka traži se [[sloboda]] i [[pravo]]. U programu tih stranaka očituje se tri sastavnice: *Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum. *Načela moderne demokracije – [[Suverenitet]] naroda, dioba vlasti, skup ljudskih i građanskih prava i sloboda, legitimitet. *Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno gospodarstvo. === Socijaldemokratske stranke === Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja produbljivanjem političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu reformističkim metodama. Pojam [[Reforma|reformizma]] oznaka je socijaldemokracije europskih zemalja ([[Njemačka|Njemačke]], [[Austrija|Austrije]], [[Velika Britanija|Velike Britanije]]). Nastanak i razvoj socijaldemokracije najlakše se prati kroz povijest njemačkih socijaldemokratskih partija. ==== Njemačka socijaldemokracija ==== Njemačka socijaldemokracija od [[1848.]] godine, kada je osnovana '''Opća njemačka radnička udruga''' s čistim socijalnim programom, sadržava raspon koncepcija demokratskog [[socijalizam|socijalizma]] i [[reforma|reformizma]], a završava revolucionarnim komunističkim programom ([[1914.]]) Putem nekoliko frakcijskih ogranaka od 1914. do [[1933.]] stvara se [[Nacionalizam|Nacionalistička partija]] s izrazitim totalitarnim programom. Prekidom od 1933. do [[1945.]] socijaldemokracija gubi kontinuitet, da bi se [[1946.]] razgraničenjem socijaldemokrata i komunista postavili temelji doktrine [[socijalizam|demokratskog socijalizma]]. Godine [[1951.]], ustanovljenjem socijalističke [[Internacionala|internacionale]], sasvim je napušten revolucionarni marksistički koncept u korist socijaldemokracije s temeljnim vrijednostima – slobodom, ravnopravnošću i solidarnošću. === Demokršćanske stranke === Demokršćanske stranke su utemeljene na socijalnom kršćanskom nauku, točnije na nauku [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] od [[1891.]] do [[1991.]], u kojem su osnovne vrijednosti [[čovjek]] i njegovo dostojanstvo. Bazirajući se na čovjekovim slobodama, ograničenja se postavljaju unutar poruka iz [[Evanđelje|evanđelja]] i nasuprot marksističkom načelu „zajedničkih dobara“ i liberalnih osobnih probitaka koji isključuju solidarnost. === Komunističke stranke === === Fašističke stranke === == Evolucijski tipovi == Političke stranke dijele se na nekoliko evolucijskih tipova:<ref>https://enciklopedija.hr/clanak/politicke-stranke</ref> * elitne, honoracijske, kadrovske ili okvirne stranke * masovne stranke * narodne ili sveobuhvatne stranke (ponekad se koristi engleski termin ''catch-all'' stranke) * kartelske ili profesionalne biračke stranke * prezidencijalističke stranke * nišne stranke == Funkcije u strankama == === Interna struktura === *Predsjednik/ica stranke – predstavlja stranku, donosi ključne odluke *Potpredsjednici/ce *Glavni tajnik/ca – zadužen/a za operativno vođenje, organizaciju i administraciju stranke *Rizničar/ka *Predsjedništvo ili Izvršni odbor *[[Nadzorni odbor]] – kontrolira financijsko poslovanje i zakonitost rada stranke *Izvršni odbor *Glavni odbor / Središnji odbor *Sud časti / Stegovni sud *Voditelji/ce odjela i povjerenici – zaduženi su za specifične resore (npr. obrazovanje, zdravstvo, vanjska politika...) === Vanjske funkcije === *[[Zastupnik|Zastupnici]] u parlamentu – donose zakone, sudjeluju u raspravama, kontroliraju vladu *[[Ministar|Ministri]] – vode resore u vladi, provode državnu politiku *Lokalni dužnosnici: [[Gradonačelnik|gradonačelnici]], [[Načelnik općine|načelnici]], vijećnici u jedinicama lokalne samouprave. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija: Politika]] [[Kategorija:Političke stranke| ]] r91kxt8ny4othuzijkzf8kf9ot0om8e 0 20080 7430792 6898987 2026-04-16T11:35:42Z Panasko 203327 7430792 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Arapi | slika = [[File:Arab infobox.jpg|350px]] | opis slike = [[Filip Arapin]] • [[Ivan Damašćanin]] • [[Al Kindi]] • [[Al Khansa]] [[Feisal I.]] • [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Asmahan]] • [[May Ziade]] | populacija = oko 300 milijuna | regije = [[File:Flag of the Arab League.svg|22px]] zemlje članice [[Arapska Liga|Arapske Lige]]:<br/> &nbsp;&nbsp; 280.000.000 | regija1 = [[File:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|22px]] [[Francuska]] | pop1 = 3.000.000 | regija2 = [[File:Flag of Argentina.svg|22px]] [[Argentina]] | pop2 = 1.300.000 – 3.300.000 | regija3 = [[File:Flag of the United States.svg|22px]] [[SAD]] | pop3 = 2.466.874 | regija4 = [[File:Flag of Iran.svg|22px]] [[Iran]] | pop4 = 700.000 – 2.000.000 | regija5 = [[File:Flag of Israel.svg|22px]] [[Izrael]] | pop5 = 1.500.000 | regija6 = [[File:Flag of Brazil.svg|22px]] [[Brazil]] | pop6 = 1.164.000 | regija7 = [[File:Flag of Mexico.svg|22px]] [[Meksiko]] | pop7 = 1.100.000 | regija8 = [[File:Flag of Turkey.svg|22px]] [[Turska]] | pop8 = 500.000 | jezik = [[Arapski jezik]] i njegovi dijalekti | vjera = [[Islam]] dominantno (u manjem broju [[kršćanstvo]]) | srodne = }} [[Datoteka:PLATE8CX.jpg|mini|250px|Arapi]] '''Arapi''' ([[arapski jezik|arapski]]: عرب <span style="font-family:arial unicode ms, lucida sans unicode, code2000;">ʻarab</span>) [[semiti|semitski]] su [[narod]] koji je većim dijelom nastanjen na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i u [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]]. Arapa ima između 100 i 125 milijuna, i postoje tri klasifikacije pripadnosti arapskom narodu: po politici, jeziku i podrijetlu. Ovisno o tome koja se klasifikacija koristi, broj je Arapa rastezljiv jer, ako se gledaju ljudi kojim je arapski materinski jezik, njih ima 300 milijuna. Arapi govore [[Arapski jezik|arapskim jezikom]] i koriste se [[arapsko pismo|arapskim pismom]]. == Narod == Arapi su semitski narod nastanjen na [[Srednji Istok|Srednjem Istoku]] i [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]], od [[Maroko|Maroka]] do [[Oman]]a te od [[Turska|Turske]] do [[Jemen]]a i [[Sudan]]a na jugu. Arapi žive na desetak milijuna [[km&sup2;|četvornih kilometara]] i više ih je od 250 milijuna. Također, oko 4 milijuna Arapa živi u Europi i oko 2 milijuna u Americi. Srce su arapskog svijeta [[Saudijska Arabija]] i [[Jemen]], područje poznato kao [[Hijaz]]. Oko 610. godine, rođenjem [[Islam]]a, Hijaz postaje trgovačko središte duž [[Karavana|karavanskih]] putova. [[Meka]] postaje jedan od najznačajnijih [[grad]]ova. Arapi su uglavnom tamnokosi i smeđooki, svijetle puti, ali i ona varira od mjesta do mjesta. Po vjeri su većinom [[suniti|sunitski muslimani]], a tek 10 % [[šijiti]] (osobito u Jemenu, dijelu [[Irak]]a i obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]). Arapi su, uz [[Židovi|Židove]], jedan od dva naroda kojima je porijeklo dao [[Šem]], Hamov brat. Kroz svoju su povijest osnovali niz država: [[Alžir]], [[Bahrein]], [[Egipat]], Irak, [[Jordan]], [[Kuvajt]], [[Libanon]], [[Libija]], [[Maroko]], [[Oman]], [[Katar]], [[Saudijska Arabija]], [[Sudan]], [[Sirija]], [[Tunis]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] i [[Jemen]], većinski su narod i u [[Palestina|Palestini]] koja se još bori za nastanak i priznanje nezavisnosti. Socijalno gledano, Arapi se dijele na stalno-naseljene, ruralni ''fellahin'' i urbani ''hadar'' Arapi, i nomadske, a znani su kao [[Beduini]] (Bedouin). Postoje i više jezično semitiziranih (arabiziranih) naroda, ali oni nisu Arapi, osobito je puno arabiziranih Židova u sjevernoj Africi, Jemenu i Iraku. Arabizirani su i neki [[Kopti]] (oni su pak porijeklom pravi [[Egipćani]], [[Hamiti|hamitski]] narod čiji su preci utemeljili [[Drevni Egipat|egipatsku kulturu]] i državu) Među hamitskim [[Berberi]]ma ima i puno arabiziranih grupa, nomada koji naseljavaju pustinjske predjele sjeverne Afrike. == Ime == Ime Arapi i [[Arabija]] javlja se još u [[Asirija|asirskim]] tekstovima kao ''mâtu arbâi'' (arapska zemlja), točna lokacija ovog područja nije poznata, kasnije se javljaju termini ''Arabi, Arubu, Urbi''. U srodnom [[hebrejski|hebrejskom]] jeziku riječ ''aravah'' i ''arav'' označava pustinju pa se može reći da su Arapi ''pustinjski narod''. Poluotok Arabija prekrivena je nepreglednim pustinjama i pradomovina je ovog naroda koji se proširio preko cijele sjeverne Afrike. == Jezik == [[File:Arabic speaking world.svg|thumb|right|300px| Zelena boja prikazuje zemlje u kojima je [[arapski jezik]] jedini službeni jezik, dok plava boja prikazuje zemlje u kojima je arapski jezik jedan od dva ili više službenih jezika]] [[Arapski jezik]] pripada semitskoj grani semitsko-hamitske porodice, a [[pismo]] je [[Arapsko pismo|arapsko]]. == Običaji i religija == Najveći je dio Arapa [[islam]]ske vjere ([[muslimani]]-[[suniti]] koji pored Kurana slijede i praksu i upute proroka Muhammeda ([[sunet]]), no neki su i [[Šijizam|šijiti]]). Kuran je zakon nekih država kojima su njime regulirani svi aspekti života iako je broj država u kojima je propisano [[šerijatsko pravo]] malen. [[Muškarac]] je glava obitelji, a [[žena]] je u podređenom položaju. [[Poligamija]] je dozvoljena, a Arapin, ovisno o svojim mogućnostima, može imati do šest žena. Dana riječ smatra se vrednijom je od bilo kakvog [[ugovor]]a i ona se mora poštovati. [[Datoteka:Ramallah-Family-1905.jpg|mini|lijevo|350px|Obitelj iz [[Ramala|Ramale]].]] Muslimanski Arapi, kao ni Židovi, svinjetine ne jedu, ovčetina je zato česta. U Libiji je poznato nacionalno jelo [[kus-kus]], priprema se s ovčetinom i ribom i raznim povrćem. Umjesto masti Arapi koriste [[maslinovo ulje]], a kolači se često prave od [[med]]a. Ipak, postoje i Arapi koji nisu muslimani, nego pripadaju drugim religijama, osobito na području [[Bliski istok|Bliskog istoka]], što u mnogočemu određuje i njihov način života i običaje. Među arapskim [[Kršćanstvo|kršćanima]] uloga žene u obitelji sasvim je drugačija. Osima toga, u bliskoistočnim će se krajevima naći arapskih obitelji koje proizvode alkoholna pića, što je u isključivo muslimanskim zemljama nezamislivo. Među poznatijim je pićima ''[[arak (piće)|arak]]'' (عرق), svojevrsni liker od [[anis]]a, sličan grčkom piću ''[[ouzo]]'' i turskom piću ''raki''. Osim toga, u nekim krajevima kršćanski Arapi uzgajaju svinje i jedu svinjsko meso, dok ga u drugim krajevima ni kršćani ne jedu. Kulturni identitet Arapa nije samo [[islam]]. Mnogi Arapi u Palestini samo se izjašnjavaju muslimanima iako ne žive po Kuranu. Alkohol, značajan simbol zapadnjačke kulture prisutan je i kod nekih Arapa koji ga proizvode za svoje vlastite potrebe o čemu postoje i pisani dokazi iz razdoblja prije islama. Postoje dokazi o proizvodnji ''araka'' (koji je i danas vrlo raširen), kao i o proizvodnji [[vino|vina]] (koje se danas proizvodi u mnogo manjoj mjeri). Jedini [[alkohol]] koji je simbol zapada, a koji se, proizvodi na [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]] jest [[pivo]]. Sve drugo pripada arapskoj kulturi. Tako se u vodenu lulu ([[nargila|''nargilu'']]) odavno dodavao arak u vodu, što je pojačavalo opojno djelovanje. Naravno, s time su nastavili samo Arapi kršćani (muslimani to obično neće činiti javno). Premda su postotkom u Palestini malobrojni, utjecaj je kršćanskih Arapa na ostatak arapskoga društva mnogo veći, djelomično i zato što su obrazovaniji i imaju više novca. Usto, kršćanski su Arapi i tradicionalni i nekoć pretežni stanovnici gradova (u Palestini do [[1948.]], ponegdje i do današnjeg dana). Slično je i u [[Sirija|Siriji]] i [[Irak]]u (u tim dvjema zemljama upravo su kršćanski Arapi izmislili stranke [[BAAS]] i [[BATH]], kao stranke ljevičarskog usmjerenja, kako bi se zaštitili u većinski muslimanskom okruženju). Arapski kršćani u mnogočemu diktiraju i kulturno usmjerenje čitavog arapskog društva. Tako u krajevima gdje ima više kršćana (Libanon, gradovi Zapadne obale, Sirija, [[Jordan]]) i muslimanski Arapi prihvaćaju mnoge njihove običaje ili se odriču nekih svojih (npr. u tim zemljama manje muslimanki pokriva glavu). U Siriji manjinski, ali izuzetno utjecajan, dio Arapa pripada religiji [[alaviti|alavita]]. Islam nije jedino kulturološko određenje Arapa, a pogotovo ne na Bliskom istoku. Glavno kulturološko određenja Arapa na Bliskom istoku upravo je religijska raznolikost. == Arapski svijet == [[Arapski svijet]] odnosi se na arapske zemlje koje se nalaze na području [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]], od Atlantskog oceana na zapadu, zatim duž obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], sve do [[Crveno more|Crvenog mora]] te na području [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]], to jest [[država]] [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. {| class="toccolours sortable" style="border-collapse:collapse; margin:auto;" |+ style="font-weight:bold;" | Arapske države <!-- When updating a figure, don't forget to update the total figures --> |- style="background:#6495ed;" !Zastava !Zemlja !Broj govornika arapskog jezika !Ukupno stanovništvo !% arapskih govornika !Bilješke |- |[[Datoteka:Flag of Egypt.svg|22px]] |[[Egipat]] |72.676.000 |79.785.392 |91,09 % |<ref>Lewis, M. Paul (ed.), 2009. Ethnologue: Languages of the World, Sixteenth edition. Dallas, Tex.: SIL International. Online version: http://www.ethnologue.com/.</ref><ref name="popclock">{{cite web |url=http://www.msrintranet.capmas.gov.eg/pls/fdl/tst12e?action=&lname= |title=Central Agency for Population Mobilisation and Statistics&nbsp;— Population Clock (July 2008) |publisher=Msrintranet.capmas.gov.eg |accessdate=25. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100908090727/http://www.msrintranet.capmas.gov.eg/pls/fdl/tst12e?action=&lname= |archivedate=8. rujna 2010.}}</ref> |- |[[Datoteka:Flag of Algeria.svg|22px]] |[[Alžir]] |26.872.704 |35.423.000 |75,86 % | |- |[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|22px]] |[[Maroko]] |22.864.006 |32.381.000 |70,61 % | |- |[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|22px]] |[[Saudijska Arabija]] |22.666.005 |26.246.000 |86,36 % | |- |[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] |[[Irak]] |21.543.202 |31.467.000 |68,46 % | |- |[[Datoteka:Flag of Yemen.svg|22px]] |[[Jemen]] |22.619.204 |24.256.000 |93,25 % | |- |[[Datoteka:Flag of Somalia.svg|22px]] |[[Somalija]] |82.100 |9.291.000 |0,9 % | |- |[[Datoteka:Flag of Syria.svg|22px]] |[[Sirija]] |19.840.102 |22.505.000 |88,16 % | |- |[[Datoteka:Flag of Sudan.svg|22px]] |[[Sudan]] |26.757.247 |41.981.000 |63,74 % | |- |[[Datoteka:Flag of Tunisia.svg|22px]] |[[Tunis]] |10.070.004 |10.374.000 |97,07 % | |- |[[Datoteka:Flag of Libya.svg|22px]] |[[Libija]] |5.853.001 |6.546.000 |89,41 % | |- |[[Datoteka:Flag of Jordan.svg|22px]] |[[Jordan]] |6.297.002 |6.472.000 |97,30 % | |- |[[Datoteka:Flag of Palestine.svg|22px]] |[[Palestinska Autonomna Područja|Palestina]] |4.004.902 |4.409.000 |90,83 % | |- |[[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|22px]] |[[Libanon]] |4.018.303 |4.255.000 |94,44 % | |- |[[Datoteka:Flag of Kuwait.svg|22px]] |[[Kuvajt]] |2.238.804 |3.030.000 |73,89 % | |- |[[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|22px]] |[[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]] |2.231.704 |4.707.000 |47,41 % | |- |[[Datoteka:Flag of Oman.svg|22px]] |[[Oman]] |1.672.702 |2.905.000 |57,58 % | |- |[[Datoteka:1959-2017 Flag of Mauritania.svg|22px]] |[[Mauritanija]] |2.881.900 |3.343.000 |86,21 % | |- |[[Datoteka:Flag of Qatar.svg|22px]] |[[Katar]] |958.004 |1.508.000 |63,53 % | |- |[[Datoteka:Flag of Bahrain.svg|22px]] |[[Bahrein]] |525.801 |803.000 |65,48 % | |- | – |'''Ukupno''' |'''285.333.507''' |'''356.376.000''' |'''80 %''' | |} == Arapska dijaspora == [[Arapska dijaspora|Arapsku dijasporu]] čine Arapi diljem [[Zemlja|zemaljske]] kugle, to jest na kontinentima koji su izvan [[Arapski svijet|arapskog svijeta]] te se njihov broj procjenjuje na 30 do 50 milijuna ljudi. Više od polovice ih se nalazi u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Velik broj Arapa se također nalazi i u [[Zapadna Europa|zapadnoj Europi]], [[Zapadna Azija|zapadnoj Aziji]] i [[Sjeverna Amerika|sjevernoj Americi]]. {| class="toccolours sortable" style="border-collapse:collapse; margin:auto;" |+ style="font-weight:bold;" | Arapska dijaspora <!-- When updating a diaspora figure, don't forget to update the total figure --> |- style="background:#6495ed;" !Zastava !Zemlja !Broj govornika arapskog jezika !Ukupno stanovništvo !% arapskih govornika !Bilješke |- |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|22px]] |[[Brazil]] |164.615 |191.241.714 |0,5 % |<ref>{{cite web |url=http://www.schwartzman.org.br/simon/pdf/origem.pdf |title=Fora de foco: diversidade e identidades étnicas no Brasil}}</ref> |- |[[Datoteka:Flag of Canada.svg|22px]] |[[Kanada]] |470.000 |34.190.000 |1,40 % |<ref>{{cite web |url=http://www40.statcan.gc.ca/l01/cst01/DEMO26A-eng.htm |title=Statistics Canada: Population by selected ethnic origins, by province and territory (2006 Census) |accessdate=21. veljače 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110115234252/http://www40.statcan.gc.ca/l01/cst01/demo26a-eng.htm |archivedate=15. siječnja 2011.}}</ref> |- |[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|22px]] |[[Francuska]] |2.000.000 |65.073.482 |3,22 % |{{Citation needed |date=Siječanj 2011.}} |- |[[Datoteka:Flag of United States.svg|22px]] |[[SAD]] |3.500.000 |311.965.000 |1,14 % |<ref>[http://www.aaiusa.org/about/17/our-history Homepage of] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100510071021/http://www.aaiusa.org/about/17/our-history |date=10. svibnja 2010. }} [[Arab American Institute]] (AAI)</ref> | |- |[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|22px]] |[[Nizozemska]] |525.880 |17.196.000 |3 % |{{Citation needed |date=Siječanj 2011.}} |- |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|22px]] |[[Argentina]] |260.000 |40.482.000 |0,65 % |<ref>{{cite web |url=http://www.fearab.org.ar/inmigracion_sirio_libanesa_en_argentina.php |title=Inmigracion sirio-libanesa en Argentina |publisher=Fearab.org.ar |accessdate=13. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070108124844/http://www.fearab.org.ar/inmigracion_sirio_libanesa_en_argentina.php |archivedate=8. siječnja 2007.}}</ref> |- |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|22px]] |[[Italija]] |1.950.210 |60.234.000 |3,1 % | |- |[[Datoteka:Flag of Australia.svg|22px]] |[[Australija]] |1.000.000 |21.885.016 |2,29 % |{{Citation needed |date=Siječanj 2011.}} |- |[[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|22px]] |[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |500.000 |61.113.205 |0,82 % |{{Citation needed |date=Siječanj 2011.}} | |- |[[Datoteka:Flag of Israel.svg|22px]] |[[Izrael]] |1.500.000 |7.653.600 |18,9 % |<ref>{{cite web |url=http://www.cbs.gov.il/www/yarhon/b1_e.htm |title=Table B/1.- Population, by Population Group |publisher=Israel Central Bureau of Statistics |date=Listopad 2010. |accessdate=21. studenoga 2010.}}</ref> |- |[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|22px]] |[[Turska]] |990.500 |74.816.000 |1,60 % |{{Citation needed |date=Siječanj 2011.}} |- |[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|22px]] |[[Meksiko]] |1.100.000 |111.211.789 |1,1 % |{{Citation needed |date=Siječanj 2011.}} |- |[[Datoteka:Flag of Chile.svg|22px]] |[[Čile]] |700.000 |16.928.873 |4,2 % |<ref>{{es}} [http://www.aurora-israel.co.il/articulos/israel/Titulares/24782/ En Chile viven unas 700.000 personas de origen árabe y de ellas 500.000 son descendientes de emigrantes palestinos que llegaron a comienzos del siglo pasado y que constituyen la comunidad de ese origen más grande fuera del mundo árabe.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610201209/http://www.aurora-israel.co.il/articulos/israel/Titulares/24782/ |date=10. lipnja 2010. }}</ref> |- |[[Datoteka:Flag of Hong Kong.svg|22px]] |[[Hong Kong]] |405.000 |2.828.570 |0,9 % |{{Citation needed |date=Siječanj 2011.}} |- |[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|22px]] |[[Južnoafrička Republika]] |420.500 |26.814.843 |1,2 % |{{Citation needed |date=Siječanj 2011.}} |- |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|22px]] |[[Njemačka]] |390.000 |82.060.000 |0,49 % |{{Citation needed |date=Siječanj 2011.}} |- |[[Datoteka:Flag of Ecuador.svg|22px]] |[[Ekvador]] |200.000 |13.625.000 |1,47 % |{{Citation needed |date=Siječanj 2011.}} |- |[[Datoteka:Flag of Russia.svg|22px]] |[[Rusija]] |200.000 |142.008.838 |0,14 % |{{nedostaje izvor}} |- | – |'''Ukupno''' |data-sort-value="12.025.880"|~'''12.025.880''' | – | – | |} === Arapi u Europi === {{Glavni|Arapi i Hrvati}} ==== Neke njihove zasluge ==== {{Glavni|Arapska guma}} Arapima u Europi zahvaljujemo na znanju o umjetnom navodnjavanju tla, koje se zbog bezobzirnog krčenja šuma počelo isušivati. Ovo se znanje proširilo na sjever iz [[Španjolska|Španjolske]], preko [[Alpe|Alpa]] sve do [[Island]]a. Španjolska riječ ''noria'', označava stupanj navodnjavanja, i nastala je od arapskog ''nd'ura''. [[Pamuk]], koji danas vodi glavnu riječ u tekstilnoj industriji, također su u Europu donijeli Arapi iz njihova jezika potekao je [[Francuski jezik|francuski]] izraz ''coton'' i [[Engleski jezik|engleski]] ''cotton.'' == Arapske zajednice == *[[Arabizirani crnci]] *[[Bahreinski Arapi]] *[[Dhofari]], Oman *[[Egipatski Arapi]] *[[Hadrami]] (Hadramautski Arapi) *[[Hassaniya]] Arapi… 4.714.000 *[[Irački Arapi]] *[[Iranskin Arapi]] *[[Jemenski Arapi]] 10.999.000 *[[Jordanski Arapi]] *[[Kuvajtski Arapi]] *[[Levantinski Arapi]]…53.032.000 *[[Libanonski Arapi]] *[[Libijski Arapi]] 3.785.000 *[[Marokanski Arapi]] *[[Omanski Arapi]] *[[Palestinski Arapi]] (Palestinci) *[[Saudijski Arapi]] (Saudijci)… 32.231.000 *[[Shuwa Arapi]]… 1.986.000 *[[Sirijski Arapi]] *[[Sjevernojemenski Arapi]] *[[Sudanski Arapi]]… 22.135.000 *[[Tadžički Arapi]] *[[Tuniški Arapi]] *[[Uzbečki Arapi]] *[[Zaljevski Arapi]] == Arapska plemena == {{glavni|Dodatak: Popis arapskih plemena}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.hejleh.com/countries/ The Countries & People of Arabia] {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Arapi| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Saudijske Arabije]] 3zdpf63ni4ysqiq7ji76ptrgsq93cve 1 21092 7430654 7420239 2026-04-15T22:08:42Z Setenzatsu.2 230423 /* Potencijalno za popis */ 7430654 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} == Neutralnost? == Molim suradnike koji su bolje upuceni od mene da provjere da li [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popis_politi%C4%8Dkih_stranaka_u_Hrvatskoj&curid=7091&diff=79547&oldid=52192 ova promjena] utjece na [[:template:neutralnost|neutralnost]] clanka. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 15:52, 19. rujna 2005. (CEST) == Trenutačni ili sveukupni popis == Mislim da bi cjelokupni popis bio informativniji, naravno uz oznaku o činjenici je li stranka djeluje ili ne djeluje. Kao takve oznake mogli bismo rabiti <nowiki>{{OK}}</nowiki> ({{OK}}) i <nowiki>{{NO}}</nowiki> ({{NO}}) koje daju relativno dobru mogućnost prepoznavanja o čemu se radi. Evo primjera i početka za taj popis. {| class="wikitable" |+ Političke stranke u Hrvatskoj do 1999. godine !Nadnevak !Naziv političke stranke !Status |- |[[20. svibnja]] [[1989.]] |Hrvatska socijalno liberalna stranka |{{OK}} |- |[[17. lipnja]] 1989. |Hrvatska demokratska zajednica |{{OK}} |- |[[4. studenog]]a 1989. |Hrvatska demokratska stranka |{{NO}} |- |[[15. prosinca]] 1989. |Hrvatska seljačka stranka |{{OK}} |- |[[16. prosinca]] 1989. |Socijaldemokratska stranka Hrvatske |{{NO}} |- |[[13. siječnja]] [[1990.]] |Demokratski savez Albanaca Hrvatske |{{NO}} |- |[[12. veljače]] 1990. |Hrvatski mirotvorni pokret |{{NO}} |- |[[14. veljače]] 1990. |Istarski demokratski sabor |{{OK}} |- |[[16. veljače]] 1990. |Hrvatska muslimanska demokratska stranka |{{NO}} |- |[[16. veljače]] 1990. |Hrvatska stranka |{{NO}} |- |[[25. veljače]] 1990. |Hrvatska stranka prava |{{OK}} |- |[[7. ožujka]] 1990. |Srednjoeuropska akcija |{{OK}} |- |[[11. ožujka]] 1990. |Primorsko goranski savez |{{OK}} |- |[[13. ožujka]] 1990. |Stranka nezavisne demokracije |{{NO}} |- |[[15. ožujka]] 1990. |Hrvatska domovinska stranka |{{NO}} |- |[[22. ožujka]] 1990. |Hrvatska republikanska stranka |{{NO}} |- |[[29. ožujka]] 1990. |Bosanska demokratska stranka |{{NO}} |- |[[4. svibnja]] 1990. |Istarska pučka stranka |{{NO}} |- |[[11. svibnja]] 1990. |Hrvatska kršćanska demokratska stranka |{{NO}} |- |[[20. lipnja]] 1990. |Stranka demokratske akcije Hrvatske |{{OK}} |- |[[28. kolovoza]] 1990. |Mađarska narodna stranka Hrvatske |{{NO}} |- |[[15. rujna]] 1990. |Istarska nezavisna stranka |{{NO}} |- |[[13. listopada]] 1990. |Hrvatska narodna stranka |{{OK}} |- |[[30. listopada]] 1990. |Demokratska zajednica muslimana Hrvatske |{{NO}} |- |[[3. studenog]]a 1990. |Socijaldemokratska partija Hrvatske |{{OK}} |- |[[26. studenog]]a 1990. |Hrvatski liberalni pokret |{{NO}} |- |[[16. prosinca]] 1990. |Dalmatinska akcija |{{NO}} |- |[[18. prosinca]] 1990. |Albanska demokršćanska stranka Hrvatske |{{NO}} |- |[[28. ožujka]] [[1991.]] |Transnacionalna radikalna stranka |{{NO}} |- |[[6. svibnja]] 1991. |Stranka Roma Hrvatske |{{OK}} |- |[[18. svibnja]] 1991. |Srpska narodna stranka |{{OK}} |- |[[11. lipnja]] 1991. |Stranka hrvatskog državnog prava |{{NO}} |- |[[15. lipnja]] 1991. |Hrvatska republikanska zajednica |{{OK}} |- |[[9. listopada]] 1991. |Hrvatski oslobodilački pokret |{{OK}} |- |[[30. prosinca]] 1991. |Albanska islamska demokratska unija |{{NO}} |- |[[6. ožujka]] [[1992.]] |Antiprohibicionistička slobodarska stranka |{{NO}} |- |[[18. ožujka]] 1992. |Istarska stranka |{{NO}} |- |[[9. svibnja]] 1992. |Socijalno-demokratska unija Hrvatske |{{NO}} |- |[[14. svibnja]] 1992. |Hrvatski obranbeni red |{{NO}} |- |[[18. lipnja]] 1992. |Hrvatska stranka naravnog zakona |{{NO}} |- |[[20. lipnja]] 1992. |Hrvatska demokratska stranka prava |{{NO}} |- |[[21. lipnja]] 1992. |Domovinska građanska stranka |{{OK}} |- |[[11. prosinca]] 1992. |Kršćanski demokrati Međimurja |{{NO}} |- |[[12. prosinca]] 1992. |Hrvatska čista stranka prava |{{OK}} |- |[[12. prosinca]] 1992. |Slavonsko-baranjska hrvatska stranka |{{NO}} |- |[[20. prosinca]] 1992. |Hrvatska kršćanska demokratska unija |{{OK}} |- |[[25. veljače]] [[1993.]] |Hrvatska nacional-demokratska liga |{{NO}} |- |[[24. kolovoza]] 1993. |Hrvatska poduzetnička stranka |{{NO}} |- |[[21. siječnja]] [[1994.]] |Hrvatski narodni pokret – Slobodna Hrvatska |{{NO}} |- |[[30. travnja]] 1994. |Hrvatski nezavisni demokrati |{{OK}} |- |[[23. svibnja]] 1994. |Nezavisna stranka prava |{{NO}} |- |[[3. rujna]] 1994. |Stranka društvenog razvoja |{{NO}} |- |[[18. rujna]] 1994. |Hrvatska demokratska seljačka stranka |{{OK}} |- |[[22. listopada]] 1994. |Akcija socijaldemokrata Hrvatske |{{OK}} |- |[[29. travnja]] [[1995.]] |Hrvatska konzervativna stranka |{{NO}} |- |[[31. svibnja]] 1995. |Hrvatska stranka prava – 1861 |{{OK}} |- |[[2. listopada]] 1995. |Hrvatska građansko seljačka stranka |{{NO}} |- |[[6. listopada]] 1995. |Samostalna demokratska srpska stranka |{{OK}} |- |[[29. travnja]] [[1996.]] |Hrvatska stranka umirovljenika |{{OK}} |- |[[11. svibnja]] 1996. |Hrvatski dalmatinski dom |{{NO}} |- |[[14. svibnja]] 1996. |Hrvatska stranka zelenih |{{OK}} |- |[[16. srpnja]] 1996. |Zelena stranka |{{OK}} |- |[[28. rujna]] 1996. |Hrvatska proljeća |{{NO}} |- |[[4. listopada]] 1996. |Rapski pučki sabor |{{OK}} |- |[[24. prosinca]] 1996. |Istarski demokratski forum – Foro democratico Istriano |{{OK}} |- |[[10. siječnja]] [[1997.]] |Talijanska demokratska zajednica – Unione democratica Italiana |{{OK}} |- |[[2. veljače]] 1997. |Hrvatska seljačko radnička stranka (Stranka istine i pravde) |{{NO}} |- |[[5. veljače]] 1997. |Zagorska demokratska stranka |{{OK}} |- |[[8. rujna]] 1997. |Sisačka građanska stranka |{{NO}} |- |[[25. listopada]] 1997. |Socijalistička radnička partija Hrvatske |{{OK}} |- |[[27. listopada]] 1997. |Hrvatska pučka stranka |{{OK}} |- |[[24. siječnja]] [[1998.]] |Liberalna stranka |{{NO}} |- |[[17. travnja]] 1998. |Partija podunavskih Srba |{{OK}} |- |[[14. svibnja]] 1998. |Primorsko goranska stranka umirovljenika |{{OK}} |- |[[23. svibnja]] 1998. |Nacionalna demokratska stranka |{{NO}} |- |[[26. lipnja]] 1998. |Otočna demokratska stranka |{{NO}} |- |[[13. studenog]]a 1998. |Srpska demokratska baranjska stranka |{{NO}} |- |[[15. studenog]]a 1998. |Stranka hrvatske ravnice |{{OK}} |- |[[11. prosinca]] 1998. |Podravska stranka |{{NO}} |- |[[30. prosinca]] 1998. |Hrvatski republikanci |{{NO}} |- |[[23. siječnja]] [[1999.]] |Primorski demokratski centar |{{NO}} |- |[[29. siječnja]] 1999. |Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka |{{OK}} |- |[[20. veljače]] 1999. |Kršćanska socijalna unija |{{OK}} |- |[[12. svibnja]] 1999. |Pokret oštećenika – Stranka ekološki svjesnih građana |{{NO}} |} :Nadnevci i nazivi su točni, izvor je: Erceg, Neda; Pekorari, Renata <small>(ur.)</small>, ''<u>Političke stranke u Republici Hrvatskoj : od 1995. do 1999. godine</u>'', Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 1999., str. 56. – 59. :Podatci o statusu (aktivnom djelovanju) stranaka nisu do kraja provjereni i trebalo bi ih još provjeriti. :[[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])</small> 21:37, 23. ožujka 2010. (CET) == Prijedlog za popis stranaka == Ideja je da na njemu budu sve stranke ikad registrirane u RH (za prije je upitno koliko podataka ima). Objašnjenje kategorija u tablici: Mislim da su za osnivanje i gašenje dovoljne godine. Stupac "ugašena" omogućio bi da su sve stranke (koje postoje i one koje više ne postoje) u jednoj tablici, jer bi se sortiranjem po tom stupcu razdvojile. Stupac L/D/C mislim da nije sporan, odnosno nije subjektivna podjela, jer se većina stranaka i izjašnjava o tome. Postoje stranke koje se istječu fokusom na neku demografiju pa se time ističu, dok druge ne, stoga stupac "poseban fokus"- u prijevodu imaju demografiju iz koje crpe glasove. Stupac "Sabor" je mislim isto bitan, da se dobije barem neka slika o stranci i veličini/važnosti. Vrti se tu dosta javnog i privatnog novca pa nije čudo da ima milijun stranaka. Pa izdvojiti stranke koje su barem jednom (sa barem 1 predstavnikom) bile u saboru od onih koje nisu niti jednom ima vrijednost. Mislim da nema spora da bi ovakav popis bio puno korisniji. Ukoliko se slažete, ja mogu unijeti sve abecednim redom u tablicu, ali ju ne mislim ispunjavati. Od samog spomena politike mi se povraća (nešto me interesiralo pa sam pogledao ovdje i nisam mogao saznati pa zato prijedlog).<br> '''edit:''' Regionalna.<možda ima još neka korisna ''top level '' kategorija koja mi je promakla<br> '''edit2:''' koalicije i polit. udruge građana bi ostavio odvojene. {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !Stranka !Kratica !{{Tooltip|L/C/D|Lijeva/Centar/Desna}} !Poseban fokus !Osnovana !Ugašena !{{Tooltip|Sabor|Barem 1 predstavnik barem 1}} !Regionalna !Osnivač(i) !Napomena |- |Hrvatska demokratska zajednica ||HDZ |D ||ne ili npr. umirovljenici (za stranku umirovljenika), studenti, obitelj, manjine... |1989. ||''ne'' |da/ne/većina(za one koji pobijedili na izborima barem 1)<br> ILI godine ulaska u sabor |ne ili Splitsko-dalmatinska županija i sl. |Franjo Tuđman |npr. Nastala raspadom stranke XX ili Stranku ukinula SFRJ i sl. |} [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 11:28, 28. listopada 2024. (CET) <br> '''edit3:''' Ima li "nezavisno" u nazivu stranke, npr. Aktivni nezavisni umirovljenici – ANU ili Bajs- nezavisna lista, neko posebno značenje pa da se i to izdvoji?<br> '''edit4:''' ako postoji informacija o broju članova po osnivanju / broj originalnih članova / broj "osnivača", pretpostavljam da nisu sve osnivane sa 100 ljudi, bilo bi dobro dodati.<br> '''edit5:''' uočen problem ako je poseban fokus na 2 stvari, odnosno ako stranka ima istaknutu i vjersku komponentu (npr. Albanska islamska demokratska unija, Kršćanska socijalna unija) - možda treba dodati i stupac vjerske komponente da se takve stranke mogu izdvojiti<br> '''edit6:''' vidim da u [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke/3QcBAAEAAAEAAAAAAAAAAAAAAAABAQFyZWdCcm9qU3RyYW5r5SIA Registru političkih stranaka Republike Hrvatske] ima naveden "registracijski broj stranke". Pretpostavljam da taj broj označava koja je bila po redu osnovana (pretpostavljam od 1991.; ako postoji neki izvor za datum od kojeg se gleda bilo bi odlično) i pretpostavljam da se stari brojevi (od ugašenih stranaka) ne dodjeljuju ponovno. Ukoliko je to tako, bilo bi dobro dodati i taj stupac. NAPOMENA1 za tablicu: U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke/3QcBAAEAAAEAAAAAAAAAAAAAAAABAQFyZWdCcm9qU3RyYW5r5SIA Registru političkih stranaka Republike Hrvatske] cijeli naziv stranaka je napisan VELIKIM slovima. Stoga je moguće da postoji greška u malo/veliko slovo u nazivu stranke (u prijepisu u tablici) i isto vrijedi i za kraticu.<br>NAPOMENA2 (nejasno!) za tablicu: U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke/3QcBAAEAAAEAAAAAAAAAAAAAAAABAQFyZWdCcm9qU3RyYW5r5SIA Registru političkih stranaka Republike Hrvatske] npr. za Hrvatsku demokratsku stranku za kraticu naziva stoji "-", što je čudno, sugerira da nije imala kraticu (HDS bi bilo logično). Nije jasno da li stvarno nije imala kraticu ili se radi o nepotpunosti registra. Moguće da je kratica "oduzeta" - Hrvatska demokršćanska stranka ima kraticu HDS i aktivna je, dok je Hrvatska demokratska stranka ugašena. ''Popis potpun do kraja 2025. godine'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !Reg. br. stranke !Stranka !Kratica !{{Tooltip|L/C/D|Lijeva/Centar/Desna}} !Poseban fokus !Religijski fokus !Osnovana !Ugašena !{{Tooltip|Sabor|Barem 1 predstavnik barem 1}} !Geografsko područje !Osnivač(i) !Napomena <!-- |- | || || | || |. ||''ne'' | | | | --> |- |99 ||Abeceda demokracije ||ABECEDA | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |139 ||AG Zagrebačka stranka ||ZGS | || ||''ne'' |. ||''da'' | |Zagreb |- |223 ||Agenda mladih demokrata ||AMD | ||mladi ||''ne'' |. ||''da'' |- |369 ||Agrameri - nezavisna lista || | || ||''ne'' |. ||''da'' | |Zagreb |- |402 ||Agrarna stranka - pokret za hrvatsku poljoprivredu ||AS - PHP | ||poljoprivreda ||''ne'' |. ||''ne'' |- |256 ||Akcija bjelovarsko - bilogorska ||ABB | || ||''ne'' |. ||''da'' | |Bjelovarsko-bilogorska županija |- |185 ||Akcija Hrvatske republikanske seljačke stranke ||AKCIJA HRSS | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |176 ||Akcija mladih ||AM | ||mladi ||''ne'' |. ||''ne'' |- |243 ||Akcija slavonsko baranjskih umirovljenika ||ASBU | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''da'' |- |96 ||Akcija socijaldemokrata Hrvatske ||ASH | || ||''ne'' |1994. ||''da'' | | | | |- |247 ||Akcija umirovljenici zajedno ||AUZ | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |224 ||Akcija za bolju Hrvatsku ||ABH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |292 ||Aktivni branitelji i umirovljenici Hrvatske ||ABU HRVATSKE | ||umirovljenici, branitelji ||''ne'' |. ||''da'' |- |312 ||Aktivni nezavisni umirovljenici ||ANU | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |52 ||Albanska demokršćanska stranka Hrvatske ||ADMSH | ||manjine – Albanci ||krščanstvo |1990. ||''da'' | | | |- |69 ||Albanska islamska demokratska unija ||- | ||manjine – Albanci ||islam |1991. ||''da'' |- |162 ||Alijansa za pravnu državu ||ALIJANSA | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |155 ||Alijansa za treću Hrvatsku ||ATH | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | |- |182 ||Alternativa 101 ||ALTERNATIVA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |428 ||Alternativa nezavisni - Jasenko Krovinović ||ALTERNATIVA NEZAVISNI | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |434 ||Alternativa za Hrvatsku ||AZH | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |412 ||Ante Vičević - Lista za Kostrenu ||A.V. - Lista za Kostrenu | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |71 ||Antiprohibicionistička slobodarska stranka ||ASS | || ||''ne'' |1992. ||''da'' | | | | |- |333 ||Autohtona - Hrvatska seljačka stranka ||A - HSS | ||seljaci ||''ne'' |. ||''ne'' |- |154 ||Autohtona - Hrvatska stranka prava - Dražen Keleminec ||A - HSP - Dražen Keleminec | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |229 ||Autohtona - Slavonsko posavska stranka ||ASPS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |153 ||Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, Otoka i Rijeke ||ARS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |22 ||Autonomni demokratski savez Hrvatske ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |283 ||Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti u stečaju ||365 STRANKA RADA I SOLIDARNOSTI U STEČAJU | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |210 ||Banijska demokratska stranka ||BDS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |427 ||Bernardić Davor - Nezavisna lista servus Zagreb ||SERVUS ZAGREB | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |331 ||Biraj bolje ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |193 ||Blok poljoprivrednika Hrvatske ||BPH | ||poljoprivreda ||''ne'' |. ||''da'' |- |217 ||Blok umirovljenici zajedno ||BUZ | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |361 ||Blok za Hrvatsku ||BLOK | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |307 ||Blokirani - Deblokirajmo Hrvatsku ||BLOKIRANI | ||stečajnici ||''ne'' |. ||''da'' |- |411 ||BM365 idemo delat! ||BM365 | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |424 ||Bolje sutra - nezavisna lista ||BSNL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |364 ||Bolji Solin ||BS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |31 ||Bosanska demokratska stranka ||BDS | ||manjine – Bosanci ||''ne'' |1990. ||''da'' |- |201 ||Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske ||BDSH | ||manjine – Bošnjaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |273 ||Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske ||BDSH | ||branitelji ||''ne'' |. ||''da'' |- |272 ||Budnica Hrvatska - Zajednica bosanskih Hrvata ||BH - ZBH | ||manjine – Bosanci ||''ne'' |. ||''da'' |- |340 ||Bura ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |258 ||Čabarski pokret mladih ||ČPM | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |290 ||Centar ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |347 ||"Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom" ||"DO i SIP" | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |54 ||Dalmatinska akcija ||DA | || ||''ne'' |. ||''da'' | |Dalmacija |- |391 ||Dalmatinska akcija ||DA | || ||''ne'' |1990. ||''ne'' | |Dalmacija |- |183 ||Dalmatinska liberalna stranka ||DLS | || ||''ne'' |. ||''da'' | |Dalmacija |- |240 ||Dalmatinski demokrati ||DD | || ||''ne'' |. ||''da'' | |Dalmacija |- |330 ||Damir Bajs nezavisna lista ||DAMIR BAJS NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |413 ||Dario Zurovec - Nezavisna lista ||DARIO ZUROVEC - NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |346 ||Demokrati || - | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |149 ||Demokratska kneginečka stranka ||DKS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |32 ||Demokratska kršćanska stranka ||- | || ||krščanstvo |. ||''da'' |- |322 ||Demokratska lokalna stranka ||DLS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |207 ||Demokratska partija Srba ||DPS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |. ||''da'' |- |125 ||Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka ||DPS | || ||''ne'' |1999. ||''ne'' |- |161 ||Demokratska socijalna unija - Snaga naroda ||DSU - SN | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |341 ||Demokratska stranka lipa ||DSL | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |120 ||Demokratska stranka slavonske ravnice ||SLAVONSKA RAVNICA | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |135 ||Demokratska stranka umirovljenika ||DSU | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |171 ||Demokratska stranka žena ||DSŽ | ||žene ||''ne'' |. ||''da'' |- |49 ||Demokratska zajednica muslimana Hrvatske ||DZMH | ||manjine – muslimani ||islam |1990. ||''da'' |- |129 ||Demokratski centar ||DC | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |378 ||Demokratski HSS ||DHSS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |26 ||Demokratski savez Albanaca Hrvatske ||DSAH | ||manjine – Albanci ||''ne'' |1990. ||''da'' | | | | |- |251 ||Demokratski savez nacionalne obnove ||DESNO | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |306 ||Demokratski savez Srba ||DSS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |. ||''ne'' |- |317 ||Demokratsko socijalna stranka Hrvatske ||DSSH | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |407 ||Demokrščani ||- | || ||krščanstvo |. ||''da'' |- |416 ||Dina Dogan - nezavisna lista ||Dina Dogan - NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |375 ||Direkt || - | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |409 ||Dom i nacionalno okupljanje ||DOMINO | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |267 ||Domovina ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |77 ||Domovinska građanska stranka ||DGS | || ||''ne'' |1992. ||''da'' | | | | |- |362 ||Domovinski pokret ||DP | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |415 ||Dr. Nenad Panian - nezavisna lista ||DR. NENAD PANIAN - NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |334 ||Dubrovačka bošnjačka stranka ||DBS | ||manjine – Bošnjaci ||''ne'' |. ||''ne'' |- |287 ||Dubrovačka stranka ||DUSTRA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |244 ||Dubrovački demokratski sabor ||DDS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |310 ||Duspara Mirko - nezavisna lista ||DUSPARA MIRKO - NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |28 ||Ekološki pokret "Zelena Akcija" Šibenik ||- | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |365 ||Fokus || - | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |328 ||Generacija obnove ||GO | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |225 ||Glas razuma ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |254 ||Glas Zaprešića - Nezavisna lista ||GZ | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |187 ||Gospodarska stranka ||GS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |253 ||Građanska akcija lumbarda ||G.A.L. | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |349 ||Građanska inicijativa - MOŽEMO! ||MOŽEMO! | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |274 ||Građanska opcija grada Osijeka ||GOGO | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |29 ||Građanska stranka ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |111 ||Građanska stranka Sisak ||GSS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |339 ||Građansko-liberalni savez ||GLAS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |390 ||Grobnička stranka ||GS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |392 ||Hoćemo pravedno ||HOĆEMO | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |246 ||Hrast - Pokret za uspješnu Hrvatsku ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |228 ||Hrvatska 21. stoljeća ||HRVATSKA 21. | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |304 ||Hrvatska braniteljska pučka stranka ||HBPS | ||branitelji ||''ne'' |. ||''da'' |- |314 ||Hrvatska bunjevačka stranka ||HBS | ||bunjevci ||''ne'' |. ||''ne'' |- |83 ||Hrvatska čista stranka prava ||HČSP | || ||''ne'' |1992. ||''da'' |- |233 ||Hrvatska demokratska regionalna stranka ||HDRS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |132 ||Hrvatska demokratska republikanska stranka ||HDRS | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |95 ||Hrvatska demokratska seljačka stranka ||HDSS | ||seljaci ||''ne'' |1994. ||''da'' | | | | |- |7 ||Hrvatska demokratska stranka ||- | || ||''ne'' |1989. ||''ne'' |- |294 ||Hrvatska demokratska stranka ||HDS | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |236 ||Hrvatska demokratska stranka Dalmacije ||HDSD | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |8 ||Hrvatska demokratska zajednica ||HDZ | || ||''ne'' |1989. ||''ne'' | | | | |- |6 ||Hrvatska demokršćanska stranka ||HDS | || ||krščanstvo |. ||''ne'' |- |79 ||Hrvatska domovinska stranka ||HDMS | || ||''ne'' |1990. ||''da'' | | | | |- |160 ||Hrvatska europska stranka ||HES | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |295 ||Hrvatska inicijativa za dijalog ||HRID | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |98 ||Hrvatska konzervativna stranka ||HKS | || ||''ne'' |1995. ||''da'' | | | | |- |277 ||Hrvatska konzervativna stranka ||HKS | || ||''ne'' |. ||''ne'' | | | | |- |85 ||Hrvatska kršćanska demokratska unija ||HKDU | || ||krščanstvo |1990. ||''da'' | | | | |- |196 ||Hrvatska kršćanska demokratska unija ||HKDU | || ||krščanstvo |1992. ||''da'' |- |213 ||Hrvatska kršćanska demokratska unija ||HKDU | || ||krščanstvo |. ||''da'' |- |366 ||Hrvatska liberalna demokratska stranka ||HLDS | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |47 ||Hrvatska muslimanska demokratska stranka ||HMDS | ||manjine – muslimani ||islam |1990. ||''da'' | | | | |- |87 ||Hrvatska nacional-demokratska liga ||HNDL | || ||''ne'' |1993. ||''da'' |- |357 ||Hrvatska narodna lista ||HNL | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |45 ||Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati ||HNS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |281 ||Hrvatska obrtnička stranka ||HOS | ||obrtnici ||''ne'' |. ||''da'' |- |89 ||Hrvatska poduzetnička stranka ||HPS | ||poduzetnici ||''ne'' |1993. ||''da'' | | | | |- |104 ||Hrvatska proljeća ||HP | || ||''ne'' |1996. ||''da'' | | | | |- |36 ||Hrvatska pučka seljačka stranka ||- | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |410 ||Hrvatska pučka seljačka stranka ||HPSS | ||seljaci ||''ne'' |. ||''ne'' |- |163 ||Hrvatska pučka seljačka stranka - 1904 ||HPSS - 1904 | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |113 ||Hrvatska pučka stranka ||HPS | || ||''ne'' |1997. ||''da'' | | | | |- |159 ||Hrvatska radnička stranka ||HRS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |389 ||Hrvatska radićevska stranka ||HRS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |25 ||Hrvatska republikanska seljačka stranka ||- | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |30 ||Hrvatska republikanska stranka ||HRS | || ||''ne'' |1990. ||''da'' | | | | |- |64 ||Hrvatska republikanska zajednica ||HRZ | || ||''ne'' |1991. ||''da'' |- |191 ||Hrvatska romska demokratska stranka ||HRDS | ||manjine – Romi ||''ne'' |. ||''da'' |- |80 ||Hrvatska seljačka narodna stranka ||HSNS | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' | | | |- |9 ||Hrvatska seljačka stranka ||HSS | ||seljaci ||''ne'' |1989. ||''ne'' | | | | |- |303 ||Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić ||HSS - SR | ||seljaci ||''ne'' |. ||''ne'' |- |51 ||Hrvatska seljačka stranka braće Radić ||- | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |192 ||Hrvatska seljačka stranka braće Radić ||HSS BRAĆE RADIĆ | ||seljaci ||''ne'' |. ||''ne'' |- |108 ||Hrvatska seljačko radnička stranka (Stranka istine i pravde) ||HSRS | ||seljaci ||''ne'' |1997. ||''da'' | | | | |- |3 ||Hrvatska socijalno-liberalna stranka ||HSLS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |12 ||Hrvatska stranka ||HS | || ||''ne'' |1990. ||''da'' | | | | |- |315 ||Hrvatska stranka branitelja i domoljuba ||HSBID | ||branitelji ||''ne'' |. ||''ne'' |- |348 ||Hrvatska stranka budućnosti ||HSB | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |300 ||Hrvatska stranka demokrata ||HSD | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |342 ||Hrvatska stranka građanskog otpora ||HSGO | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |167 ||Hrvatska stranka mladih ||HSM | ||mladi ||''ne'' |. ||''da'' |- |76 ||Hrvatska stranka naravnog zakona ||HSNZ | || ||''ne'' |1992. ||''da'' |- |158 ||Hrvatska stranka nezaposlenih ||HSN | ||nezaposleni ||''ne'' |. ||''da'' |- |279 ||Hrvatska stranka ovršenika ||HSO | ||ovršenici ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |19 ||Hrvatska stranka prava ||HSP | || ||''ne'' |1990. ||''ne'' | | | | |- |97 ||Hrvatska stranka prava – 1861 ||HSP - 1861 | || ||''ne'' |1995. ||''ne'' | | | | |- |75 ||Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |211 ||Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević ||HSP AS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |269 ||Hrvatska stranka pravaškog bratstva ||HSPB | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |194 ||Hrvatska stranka pravne države ||HSPD | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |363 ||Hrvatska stranka pravne države ||HSPD | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |202 ||Hrvatska stranka rada ||HSR | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |262 ||Hrvatska stranka reda ||HSR | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |301 ||Hrvatska stranka svih čakavaca kajakavaca i štokavaca ||HSSČKŠ | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |101 ||Hrvatska stranka umirovljenika ||HSU | ||umirovljenici ||''ne'' |1996. ||''ne'' | | | | |- |105 ||Hrvatska stranka zelenih - Eko savez ||ZELENI | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |222 ||"Hrvatska straža" nacionalna stranka ||HS NS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |260 ||Hrvatska zora stranka naroda ||HZ | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |151 ||Hrvatski blok - Pokret za modernu Hrvatsku ||HRVATSKI BLOK | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |102 ||Hrvatski dalmatinski dom ||HDD | || ||''ne'' |1996. ||''da'' |- |123 ||Hrvatski demokratski centar ||HDC | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |189 ||Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje ||HDSSB | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |238 ||Hrvatski demokratski slobodarski savez Dalmacije ||HDSSD | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |133 ||Hrvatski demokršćani ||DEMOKRŠĆANI | || ||krščanstvo |. ||''da'' |- |66 ||Hrvatski državotvorni pokret ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |148 ||Hrvatski istinski preporod ||HIP | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |215 ||Hrvatski laburisti - Stranka rada ||LABURISTI | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |50 ||Hrvatski liberalni pokret ||- | || ||''ne'' |1990. ||''da'' | | | | |- |10 ||Hrvatski mirotvorni pokret ||HMP | || ||''ne'' |1990. ||''da'' | | | | |- |399 ||Hrvatski narodni zastupnici ||HNZ | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |169 ||Hrvatski narodnjaci ||HN | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |92 ||Hrvatski nezavisni demokrati ||HND | || ||''ne'' |1994. ||''da'' | | | | |- |73 ||Hrvatski obranbeni red ||HOR | || ||''ne'' |1992. ||''da'' | | | | |- |68 ||Hrvatski oslobodilački pokret ||HOP | || ||''ne'' |1991. ||''ne'' |- |90 ||Hrvatski pravaški pokret ||HPP | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |150 ||Hrvatski proljećari ||HP | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |218 ||Hrvatski rast ||HRAST | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | |- |121 ||Hrvatski republikanci ||HR | || ||''ne'' |1998. ||''da'' |- |172 ||Hrvatski socijaldemokrati ||HSD | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |359 ||Hrvatski suverenisti ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |370 ||Hrvatski umirovljenici zajedno ||HUZ | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |197 ||Hrvatski zbor ||ZBOR | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |170 ||Hrvatsko pravaško bratstvo ||HPBRATSTVO | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |173 ||Hrvatsko zvono ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |86 ||Istarska pučka stranka ||- | || ||''ne'' |1990. ||''da'' |- |44 ||Istarska socijaldemokratska nezavisna stranka ||ISDNS | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |91 ||Istarska stranka ||- | || ||''ne'' |1992. ||''da'' | | | | |- |235 ||Istarska stranka umirovljenika - Partito Istriano Dei Pensionati ||ISU - PIP | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |270 ||Istarski demokrati - Democratici istriani ||ID - DI | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |430 ||Istarski demokrati - Democratici istriani - ID - DI ||ID - DI | || ||''ne'' |. ||''ne'' | | | | |- |14 ||Istarski demokratski sabor ||IDS | || ||''ne'' |1990. ||''ne'' | | | | |- |296 ||Istarski laburisti ||IL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |106 ||Istarski socijaldemokratski forum - Foro social democratico istriano ||ISDF-FSDI | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |373 ||Ivan Penava nezavisna lista ||IP - NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |130 ||Izvorna Hrvatska seljačka stranka ||IHSS | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |140 ||Jadranska socijaldemokratska stranka Hrvatske ||JADRANSKI SOCIJALDEMOKRATI | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |165 ||Jadranski sabor ||JS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |400 ||Javno dobro ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |316 ||Jedina opcija ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |195 ||Jedino Hrvatska - Pokret za Hrvatsku ||JEDINO HRVATSKA | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |17 ||Jugoslavenska samostalna demokratska stranka ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |143 ||Južnohrvatska stranka ||JHS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |180 ||Karlovačka stranka ||KS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |226 ||Ključ Hrvatske ||KLJUČ | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |261 ||Komunistička partija Hrvatske ||KPH | ||komunisti ||''ne'' |. ||''da'' |- |309 ||Krila slobode Hrvatska nacionalistička stranka ||KRILA SLOBODE | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |67 ||Kršćanska narodna stranka ||KNS | || ||krščanstvo |. ||''da'' |- |124 ||Kršćanska socijalna unija ||KSU | || ||krščanstvo |1999. ||''da'' | | | | |- |84 ||Kršćanski demokrati Međimurja ||KDM | || ||krščanstvo |1992. ||''da'' |- |181 ||Krug 21 ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |371 ||Kvarnerska inicijativa - Regionalna platforma ||KVARNERSKA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |229 ||Ladonja ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |114 ||Liberalna stranka ||LS | || ||''ne'' |1998. ||''da'' |- |152 ||Libra - Stranka liberalnih demokrata ||LIBRA | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |237 ||Liburnijska stranka ||LIST | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |38 ||Liga socijalnih demokrata ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |206 ||Liga za Brod - Stranka za poticanje svekolikog razvoja grada Slavonskog Broda ||LIGA ZA BROD | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |374 ||LiPO ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |81 ||Lista Savonije i Baranje ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |431 ||Lista za dobro mista ||LZDM | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |190 ||Lista za Rijeku ||RI | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |145 ||Ljevica Hrvatske ||LJEVICA | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |248 ||Loza nezavisna lista ||LOZA | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |40 ||Mađarska narodna stranka Hrvatske ||- | ||manjine – Mađari ||''ne'' |1990. ||''da'' |- |255 ||Maksimirska građanska inicijativa - Zajedno ||MGI - ZAJEDNO | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |426 ||Marija Selak Raspudić - nezavisna lista ||MARIJA SELAK RASPUDIĆ - NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |429 ||Marko Magdić - nezavisna lista ||MARKO MAGDIĆ NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |156 ||Maslina - Dalmatinska autonomaška stranka ||MASLINA | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |414 ||Matija Teur - nezavisna lista ||Matija TEUR NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |134 ||Međimurska stranka ||MS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |179 ||Međimurski demokratski savez ||MDS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |380 ||Mladi za Brezovicu ||MZB | ||mladi ||''ne'' |. ||''ne'' |- |368 ||Mladi za Đakovo ||- | ||mladi ||''ne'' |. ||''ne'' |- |288 ||Modeli altruizma u politici ||MAP | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |311 ||Moderna demokratska snaga ||MODES | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |345 ||Moja voljena Hrvatska ||MVH | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |198 ||Moje malo Međimurje ||3 M | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |245 ||MOST ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |350 ||Možemo! - politička platforma ||Možemo! | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |326 ||Mreža nezavisnih lista ||MREŽA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |117 ||Nacionalna demokratska stranka ||NDS | || ||''ne'' |1998. ||''da'' |- |265 ||Nacionalni forum ||NF | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |323 ||NADA ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |286 ||Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez ||NAPRIJED HRVATSKA! | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |275 ||Narodna stranka - reformisti ||REFORMISTI | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |219 ||Naša stranka ||NS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |337 ||Neovisni za Hrvatsku ||NHR | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |422 ||Nezavisna lista - vrime je! ||VRIME JE! | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |385 ||Nezavisna lista Ante Đapića ||NL ANTE ĐAPIĆA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |332 ||Nezavisna lista boljih ||NLB | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |398 ||Nezavisna lista Gorana Aladića ||NL GORANA ALADIĆA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |417 ||Nezavisna lista Ivanić-Grad ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |257 ||Nezavisna lista Milana Bitunjca ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |298 ||Nezavisna lista mladih ||NLM | ||mladi ||''ne'' |. ||''ne'' |- |335 ||Nezavisna lista mladih za Imotski i Imotsku krajinu - Mi za Im ||MI ZA IM | ||mladi ||''ne'' |. ||''da'' |- |376 ||Nezavisna lista Osejava ||NLO | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |386 ||Nezavisna lista Podbablje sutra ||PODBABLJE SUTRA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |249 ||Nezavisna lista Stipe Petrina ||NLSP | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |388 ||Nezavisna lista Tomislav Stojak ||NLTS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |425 ||Nezavisna lista Tomislava Jonjića - Jedino Hrvatska! ||NEZAVISNA LISTA TOMISLAVA JONJIĆA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |421 ||Nezavisna lista Tomislava Mišetića ||NL TOMISLAVA MIŠETIĆA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |318 ||Nezavisna lista Višnjan ||NLV | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |329 ||Nezavisna lista Zagreb ||NLZG | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |377 ||Nezavisna platforma sjevera ||NPS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |93 ||Nezavisna stranka prava ||NSP | || ||''ne'' |1994. ||''da'' | | | | |- |418 ||Nezavisna stranka samo tim ||SAMOTIM | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |338 ||Nezavisni ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |178 ||Nezavisni seljaci Hrvatske ||NSH | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |242 ||Nezavisni seljaci Hrvatske ||NSH | ||seljaci ||''ne'' |. ||''ne'' |- |351 ||Nezavisni za Zaprešić ||NZ | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |128 ||Nova Hrvatska ||NH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |321 ||Nova ljevica ||NL | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |353 ||Nova politika ||NP | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |204 ||Nova srpska stranka ||NSS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |. ||''da'' |- |43 ||Nova stranka ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |268 ||Novi val - Stranka razvoja ||NOVI VAL | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |209 ||Obiteljska stranka ||OS | ||obitelj ||''ne'' |. ||''da'' |- |395 ||Odlučnost i pravednost ||OIP | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |263 ||Održivi razvoj Hrvatske ||ORAH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |118 ||Otočna demokratska stranka ||ODS | || ||''ne'' |1998. ||''da'' | | | | |- |46 ||Partija demokratskog prosperiteta - Ogranak za Hrvatsku ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |115 ||Partija podunavskih Srba ||PPS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |1998. ||''da'' |- |208 ||Paška stranka - Pag ||PSP | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |381 ||"Pavao Grom - nezavisna lista" ||"PGnl" | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |423 ||Pavle Kalinić - nezavisna lista ||PAVLE KALINIĆ - NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |230 ||Piratska stranka ||PS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |355 ||Plavo zelena stranka ||PZS | ||ekologija ||''ne'' |. ||''ne'' |- |234 ||Pločanska stranka ||PLS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |122 ||Podravska stranka ||PS | || ||''ne'' |1998. ||''da'' | | | | |- |126 ||Pokret za ljudska prava – Stranka ekološki svjesnih građana ||POL | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |232 ||Pokret za modernu Hrvatsku ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |403 ||Pokret za životinje ||- | ||životinje ||''ne'' |. ||''ne'' |- |276 ||Pokret zajedno ||PZ | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |408 ||Politička stranka - plavi grad ||PLAVI GRAD | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |203 ||Popravi grad ||PG | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |177 ||Posavsko slavonska stranka ||PSS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |393 ||Pravedna Hrvatska ||PH | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |432 ||Pravi socijaldemokratski pokret ||PRAVI SDP | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |404 ||Pravo i pravda ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' | | | | |- |116 ||Primorsko goranska stranka umirovljenika ||PGSU | ||umirovljenici ||''ne'' |1998. ||''da'' | | | | |- |18 ||Primorsko goranski savez ||PGS | || ||''ne'' |1990. ||''ne'' | | | | |- |387 ||Probudi ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |291 ||Projekt domovina ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |305 ||Promjenimo Hrvatsku ||PH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |5 ||Radikalno udruženje za sjedinjene evropske države ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |280 ||Radnička fronta ||RF | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |107 ||Rapski pučki sabor ||RPS | || ||''ne'' |1996. ||''da'' | | | | |- |358 ||Rapski pučki sabor ||RPS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |433 ||Renato Petek - nova snaga ||RENATO PETEK - NS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |401 ||Republika ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |405 ||Ričard nezavisni ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |221 ||Sabor Hrvatskih roma ||- | ||manjine – Romi ||''ne'' |. ||''da'' |- |100 ||Samostalna demokratska srpska stranka ||SDSS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |1995. ||''ne'' |- |308 ||Sasvim mala stranka ||SMS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |184 ||Savez Hrvatskih umirovljenika i seniora ||SHUS | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''da'' |- |282 ||Savez komunista Hrvatske ||SKH | ||komunisti ||''ne'' |. ||''da'' |- |60 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije Primorsko goranske regije ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |58 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije za Hrvatsku - Općinska organizacija Split ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |57 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije za Istru ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |56 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije - Zagreb ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | |- |82 ||Slavonsko-baranjska hrvatska stranka ||SBHS | || ||''ne'' |1992. ||''da'' | | | | |- |147 ||Slobodarska stranka Hrvatske ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |343 ||Slobodarska stranka Hrvatske ||SSH | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |299 ||Slobodna Hrvatska ||SH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |313 ||Snaga - Stranka narodnog i građanskog aktivizma ||SNAGA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |259 ||Snaga roma Hrvatske ||SRH | ||manjine – Romi ||''ne'' |. ||''da'' |- |356 ||Snaga Slavonije i Baranje ||Snaga SiB | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |394 ||Socijaldemokrati ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |88 ||Socijaldemokratska partija Hrvatske ||SDP | || ||''ne'' |1990. ||''ne'' | | | | |- |4 ||Socijaldemokratska stranka Hrvatske ||- | || ||''ne'' |1989. ||''da'' |- |174 ||Socijalistička partija Hrvatske ||SPH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |41 ||Socijalistička partija Hrvatske - Partija jugoslavenske orijentacije ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |112 ||Socijalistička radnička partija Hrvatske ||SRP | || ||''ne'' |1997. ||''ne'' | | | | |- |74 ||Socijalno-demokratska unija Hrvatske ||SDU | || ||''ne'' |1992. ||''da'' |- |324 ||Splitska stranka ||STS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |200 ||Splitska stranka umirovljenika ||SSU | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |372 ||Srđ je grad ||SJG | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |78 ||Srednjoeuropska akcija - Pokret za srednju europu ||SEA - PZS | || ||''ne'' |1990. ||''da'' | | | | |- |119 ||Srpska demokratska baranjska stranka ||SDBS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |1998. ||''da'' |- |21 ||Srpska demokratska stranka ||- | ||manjine – Srbi ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |62 ||Srpska narodna stranka ||SNS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |1991. ||''da'' | | | |- |271 ||Srpska pravedna stranka ||SPS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |. ||''ne'' |- |344 ||Stjepan Kožić - nezavisna lista ||SKNL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |284 ||Stranka Bošnjaka Hrvatske ||SBH | ||manjine – Bošnjaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |42 ||Stranka demokratske akcije Hrvatske ||SDA HRVATSKE | || ||''ne'' |1990. ||''ne'' | | | | |- |94 ||Stranka društvenog razvoja ||SDR | || ||''ne'' |1994. ||''da'' |- |250 ||Stranka Dubrovnik regija ||SDR | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |297 ||Stranka hrvatski vidik ||SHV | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |289 ||Stranka hrvatskih umirovljenika - umirovljenici ||UMIROVLJENICI | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |63 ||Stranka hrvatskog državnog prava ||SHDP | || ||''ne'' |1991. ||''da'' |- |127 ||Stranka hrvatskog preporoda ||SHP | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | |- |214 ||Stranka hrvatskog zajedništva ||SHZ | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |354 ||Stranka Ivana Pernara ||SIP | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |20 ||Stranka jugoslavena ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |320 ||Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ||SMSH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |11 ||Stranka nezavisne demokracije ||- | || ||''ne'' |1990. ||''da'' |- |241 ||Stranka običnih ljudi ||SOLJ | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |231 ||Stranka penzionera ||SP | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''da'' |- |138 ||Stranka pravične demokracije ||SPD | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |285 ||Stranka razvoja i napretka ||SRNA | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |39 ||Stranka Roma Hrvatske ||SRH | ||manjine – Romi ||''ne'' |1991. ||''da'' | | | |- |131 ||Stranka umirovljenika ||SU | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |216 ||Stranka umirovljenika Hrvatske - Blok umirovljenici zajedno ||SUH | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''da'' |- |420 ||Stranka umirovljenika sjever ||SUS | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |352 ||Stranka za narod ||SZN | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |384 ||Stranka za Zadar! ||ZZ! | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |142 ||Stranka zajedno ||ZAJEDNO | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |419 ||Sve se može ||SSM | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |109 ||Talijanska demokratska zajednica – Unione democratica Italiana ||TDZ-UDI | ||manjine – Talijani ||''ne'' |1997. ||''da'' | | | | |- |59 ||Transnacionalna radikalna stranka ||- | || ||''ne'' |1991. ||''da'' |- |144 ||Turopoljska demokratska stranka ||TDS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |186 ||Turopoljska demokratska stranka ||TDS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |266 ||Ujedinjena stranka prava ||USP | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |319 ||Ujedinjeni hrvatski domoljubi ||UHD | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |302 ||Umirovljenici Slavonije i Baranje ||USIB | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''da'' | | | |- |396 ||Umirovljenici zajedno - politička platforma ||UMIROVLJENICI ZAJEDNO | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |264 ||Umirovljenička demokratska unija ||UDU | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |336 ||Unija Kvarnera ||UNIJA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |379 ||Vesna Škare Ožbolt - Nezavisna lista ||VESNAŠKARE OŽBOLT-NL | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |199 ||Volim Hrvatsku ||VH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |252 ||Za grad ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |110 ||Zagorska demokratska stranka ||ZDS | || ||''ne'' |1997. ||''ne'' | | | | |- |166 ||Zagorska stranka ||ZS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |325 ||Zagreb je naš! ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |188 ||Zagrebačka nezavisna lista ||ZNL | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |205 ||Zagrebačka stranka umirovljenika ||ZSU | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''da'' |- |61 ||Zajednica radnika progresista jugoslavije - Ogranak Republike Hrvatske ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |406 ||Zajedno Hrvatska ||ZH | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |367 ||Zajedno za Murter ||ZM | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |397 ||Zajedno za Trogir ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |383 ||Zaokret - Nezavisna lista ||Zaokret | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |239 ||Zavjet za Hrvatsku ||ZZH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |16 ||Zelena akcija Split ||- | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |15 ||Zelena akcija Zagreb ||- | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |382 ||Zelena alternativa - održivi razvoj Hrvatske ||Zelena alternativa - ORaH | ||ekologija ||''ne'' |. ||''ne'' |- |168 ||Zelena alternativa - Stranka potrošača ||ZA - SPOT | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |175 ||Zelena lista ||- | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |327 ||Zelena lista ||- | ||ekologija ||''ne'' |. ||''ne'' |- |146 ||Zelena ljevica Hrvatske ||ZEL | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |103 ||Zelena stranka ||ZS | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |137 ||Zelena stranka ||ZS | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |33 ||Zelena stranka Rijeka ||- | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |164||Zeleni demokrati ||ZD | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |293 ||Zeleni forum ||ZF | ||ekologija ||''ne'' |. ||''ne'' |- |136 ||Zeleni Hrvatske ||ZELENI HR | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |157 ||Zeleni savez ||ZELENI | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |227 ||Zeleni zajedno ||- | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |141 ||Zeleni - Stranka novog doba ||ZELENI-SND | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |278 ||Zelinski laburisti - Stranka Prigorja ||ZL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |212 ||Željko Kerum - Hrvatska građanska stranka ||HGS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |360 ||Župska stranka ||ŽUPKA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |} <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Setenzatsu.2|doprinosi]]) </small> :Bože, žao mi je što prijedlog nisam vidio još prošle godine. Meni je ovo odlična ideja, {{s|Setenzatsu.2}}, ako imaš elana namjestiti. Predložio bih samo "Područje" umjesto "Regionalna", jer time možemo upisati "država" ili županiju/grad i manje je nespretno kad čitaš skupa. Možda i neke boje. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:53, 21. studenoga 2025. (CET) ::Hvala. Mislim da je bolje izbjegavati boje za ključne kategorije (čini mi se da su ove koje sam naveo u editima i samoj raspravi svojeg prijedloga ključne) da se može sortirati i tako imati čišći pregled. Mislim da je abecedni unos stranaka moj kraj što se ovoga tiče. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 21:12, 21. studenoga 2025. (CET) :::@[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] Može li se tablica onda prebaciti u članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:23, 22. studenoga 2025. (CET) ::::@[[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] Može. To je to od mene. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 15:03, 13. prosinca 2025. (CET) == Registarski brojevi stranaka koji fale u registru == Nema sljedećih brojeva: 1,2,13,23,24,27,34,35,37,48,53,55,65,70,72.<br> Ako postoji info o čemu je riječ bilo bi dobro dodati u članak. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 02:44, 15. prosinca 2025. (CET) [https://www.vecernji.hr/vijesti/lani-osnovane-22-stranke-ugaseno-ih-17-novi-val-ljube-jurcica-dc-ash-1151148 Ovdje] stoji: '' "Od siječnja 1990., kada je u njega upisana prva stranka – HSLS, u Registar političkih stranaka..." '' - HSLS ima registarski broj 3. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 02:24, 5. siječnja 2026. (CET) == Stranke koje nisu u registru? == Naletio slučajno na [[Otočki demokratski forum]]. Ako ima jedna, vjerojatno ih ima i više. Zašto nije/nisu u registru stranaka? Ako ima nekakav izvor, trebalo bi ih dodati. Možda je to jedna od stranaka u temi iznad "Registarski brojevi stranaka koji fale u registru". edit: Imamo stranku(?) Hrvatsko bilo [https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/osnovana-nova-politicka-stranka-hrvatsko-bilo---803848.html] [https://hrvatskiratnik.hr/osnovali-smo-novu-politicku-stranku-hrvatsko-bilo/] [https://hrvatskonebo.org/2023/12/30/hrvatsko-bilo-postalo-24-stranka-zastupljena-u-10-sazivu-hrvatskoga-drzavnog-sabora/] [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/u-sabor-usla-nova-stranka-potpredsjednik-je-necak-sefa-ustaske-crne-legije/] [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_11_140_1918.html]- osnovana i izašlo u narodnim novinama, a nema je u registru???!!! i ušla u sabor [https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-sabor-usla-nova-stranka-vodi-je-necak-jure-francetica-podrzava-dario-kordic/2525016.aspx] [https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/parlamentarne-stranke/hrvatsko-bilo-10-saziv] [https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/DIP_Konacni_rezultati_parl_izbora_29_4_2024_0.pdf]. Također slično vrijedi i za Akcija za promjene - nema u registru, a više izvora o osnutku stranke: [https://web.archive.org/web/20240420141858/https://akcijazapromjene.hr/][https://www.glasistre.hr/hrvatska/2023/02/20/u-zagrebu-se-okupila-udruga-nezavisnih-koja-namjerava-ici-i-na-nacionalne-izbore-jedno-od-kljucnih-847248] [https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/sibenik/vijesti/hrvatska/zasto-stranku-nazivamo-bas-ap-neka-svatko-masta-sto-hoce-okupljamo-jaka-imena-1289937] [https://www.vecernji.hr/vijesti/covjek-koji-je-detronizirao-josipu-rimac-ide-na-izbore-sto-ce-nam-ostati-ako-unistimo-i-ono-sto-nam-je-bog-dao-1754784?][https://www.nacional.hr/osnovana-nova-politicka-stranka-ap-akcija-za-promjene-definirali-su-se-kao-politicki-centar/] [https://mok.hr/vijesti/item/37679-zupan-jelic-osnovao-stranku-u-zagrebu-odrzana-osnivacka-skupstina-stranke-akcija-za-promjenu] [https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/DIP_Konacni_rezultati_parl_izbora_29_4_2024_0.pdf] [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 00:37, 19. prosinca 2025. (CET) == Prijašnji nazivi stranaka i overflowing table == Mislim da bi bilo dobro dodati stupac "Prijašnji nazivi" (nakon stupca "Kratica") u tablicu popisa stranaka. Popriličan broj ih je mijenjalo nazive tijekom povijesti i to više puta. Bilo bi korisno. Našao sam tip scrollable i sortirajuće tablice kojoj se može zalediti stupac i redak (vidi primjer: https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Sticky_table_start & https://en.wikipedia.org/wiki/Template:2020_monthly_cumulative_COVID-19_death_totals_by_country) - pa se problem širine tablice zaobiđe, ali čini se da ne radi na hrwiki. Ovaj kod/primjer ispod radi na enwiki. {{row hover highlight}}{{sort under}} {{sticky table start}} {| class="wikitable sortable sort-under mw-datatable plainrowheaders sticky-table-row1 sticky-table-col2" style="text-align: right;" |- !Reg. br. !Stranka !Kratica !Prijašnji nazivi !{{Tooltip|L/C/D/S|Lijeva/Centar/Desna/Sinkretiziran}} !Poseban fokus !Osnovana !Ugašena !Geografsko područje !class="unsortable" | Napomena |- | 99 ||[[Abeceda demokracije]] ||ABECEDA | | || |. ||2021. | | |- |139 ||AG Zagrebačka stranka ||ZGS | | || |. ||2007. |Zagreb | |- |223 ||Agenda mladih demokrata ||AMD | | ||mladi |. ||2021. | | |- |369 ||Agrameri – nezavisna lista || | | || |. ||''da'' |Zagreb | |- |402 ||Agrarna stranka – pokret za hrvatsku poljoprivredu ||AS – PHP | | ||poljoprivreda |. ||''ne'' | | |- |256 ||Akcija bjelovarsko – bilogorska ||ABB | | || |. ||2022. |Bjelovarsko-bilogorska županija | |- |185 ||Akcija Hrvatske republikanske seljačke stranke ||AKCIJA HRSS | | ||seljaci |. ||2014. | | |- |176 ||[[Akcija mladih]]||AM | | ||mladi |. ||''ne'' | | |- |243 ||Akcija slavonsko baranjskih umirovljenika ||ASBU | | ||umirovljenici |. ||2017. |Slavonija i Baranja | |- |} {{sticky table end}} [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 17:56, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] Ja ne bih dodatno širio tablicu, čak i ako je tehnički moguće – svakako time postaje manje pregledna. Ako je iz ikojeg razloga relevantno dodavati neka starija imena, može ih se lako ubaciti u istu ćeliju kao ažurno ime. Pada mi na pamet {{tl|efn}} kao najbolje rješenje ili nekakva natuknica formatirana kao <nowiki><small>.</nowiki> <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:35, 4. siječnja 2026. (CET) ::U početku sam se slagao s tobom, ali ispada da je to bitan stupac objektivno gledano. Situacija sa političkim strankama i njihovim nazivima je zbrkana. Neke su više puta mijenjale nazive, neke se zovu isto kao druge i još su se preklapala postojanja (ali tijekom preklapanja je bilo različito ime), neke se zovu sasvim deseto od onog kako su se zvale (valjda promjena politike)... Također i naši članci nisu bez sumnje (na koga se odnose) za te stranke koje su imale isto ime. Tablica osim što pregledno sumira podatke je i referenca. Pri izradi drugih članaka i davanja wikilinkova može se ovako lako konzultirati na koji članak preusmjeriti. Ova informacija je pogotovo važna jer nemaju sve stranke svoje članke, ali i da imaju omogućava bržu i lakšu referencu. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 16:55, 23. siječnja 2026. (CET) == [[Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije]] == Da li ubaciti u popis? Prva je nastala u Zagrebu 1989., nakon raspada Jugoslavije djelovala u Srbiji - nije jasno je li djelovala i u Hrvatskoj. Drugoj je osnivač Hrvat i nije jasno je li djelovala i u Hrvatskoj. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 18:26, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] Meni se te čine kao kasnopovijesne stranke koje zaslužuju zaseban članak ([[Popis povijesnih političkih stranaka u Hrvatskoj]]?). Budući da ovaj članak nosi popis aktualnih parlamentarnih članaka i vanparlamentarnih, bilo bi mi malo ''out of place'' uvrstiti i jugoslavenske koje su vjerojatno (barem de facto) prestale postojati osamostaljenjem. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 4. siječnja 2026. (CET) ::Ja sam više naginjao kriteriju jesu/nisu sudjelovale na izborima 1990. A imamo i kategoriju "Kategorija:Hrvatske političke stranke od 1989."[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 12:19, 6. siječnja 2026. (CET) :::Kategorije se dijele po razdobljima jednostranačja/višestranačja. To bi, realno, bolje bilo da se dijeli po državama (A-U pa SHS pa NDH pa SFRJ pa RH), ali opstalo je valjda zato što je tako uspostavljeno još davne 2008. Kako bilo, ja sam za to da se ubacuju samo stranke koje su dokazivo bile aktivne nakon proglašenja samostalnosti. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:15, 9. siječnja 2026. (CET) == Ulazak u Sabor (tablica) - nejasnoće oko stranaka == *'''HB''' 2003.<s> - nejasno o kojoj se stranki radi</s> Hrvatski blok *'''HDS''' 1990., 2015., 2016., 2020., 2024. - nejasno o kojoj se stranki/strankama radi: Hrvatska demokratska stranka ili Hrvatska demokršćanska stranka (1990.te) ili Hrvatska demokršćanska stranka (2009.) *'''Neovisna lista - Ivan Grubišić''' 2011. - je li stranka? nema u registru. *'''Nezavisna lista – Željko Lacković''' 2024. - je li stranka? nema u registru. ::[https://zeljkolackovic.hr/] - imamo pod brojem 338 stranku Nezavisni koja se prije zvala Željko Lacković - Nezavisne liste (2017.-2021.) - čini se da je navedena pod pogrešnim nazivom u Aktualni saziv Hrvatskog sabora.[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 02:29, 26. siječnja 2026. (CET) *'''Neovisna lista - Željko Glasnović''' 2016. - je li stranka? nema u registru. *'''ZAS''' 1990. <s>- nejasno o kojoj se stranki radi - čini se da se radi o</s> Zelena akcija Split [https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/1990/rezultati/1990_1_5_Sabor_Rezultati_Vijece_udruzenog_rada.pdf str. 133] *<s>'''USPĐ''' 1990. - nejasno o kojoj se stranki radi - čini se da se radi o Udruga samostalnih poduzetnika Đurđevac</s> - udruga, [https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/1990/rezultati/1990_1_5_Sabor_Rezultati_Vijece_udruzenog_rada.pdf Udruženje samostalnih privrednika Đurđevac] *'''KNS''' 1990. <s>- Kršćanska narodna stranka ili</s> [[Koalicija narodnog sporazuma]] [https://iks-portal.info/dogadanja/povijesni-kutak/item/7956-22-travnja-1990-prvi-demokratski-izbori-u-hrvatskoj-pad-komunisticke-vlasti.html] [https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/1990/rezultati/1990_1_5_Sabor_Rezultati_Vijece_udruzenog_rada.pdf] - koalicija [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 23:19, 4. siječnja 2026. (CET) == Dodati popis udruga koje su osvojile mandate u Saboru ili EU parlamentu ?? == [https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/images/pdf/izbori2011/USPOREDNI%20PODACI%20O%20PREDANIM%20KANDIDACIJSKIM%20LISTAMA%20I%20KANDIDATIMA%20NA%20IZBORIMA%20ZA%20ZASTUPNIKE%20U%20HRVATSKI%20SABOR%202003.%2C%202007.%20I%202011.%20GODINE.pdf] Uglavnom se radi o udrugama manjina. Mislim da je bitno. *'''USPĐ''' 1990.<s> - čini se da se radi o Udruga samostalnih poduzetnika Đurđevac</s> [https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/1990/rezultati/1990_1_5_Sabor_Rezultati_Vijece_udruzenog_rada.pdf str. 149, Udruženje samostalnih privrednika Đurđevac] [https://web.archive.org/web/20210226155550/https://udruzenje-obrtnika-djurdjevac.hr/o-nama/ možda današnja] *'''[[Savez socijalističke omladine Hrvatske|SSOH]]''' 1990. - društveno-politička organizacija, prezentirano u članku kao da je dobila mandate. *'''[[Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije|SUBNOR]]''' 1990. - društveno-politička organizacija, prezentirano u članku kao da je dobila mandate. *EU CPI / Centar za provedbu integracija u Europsku uniju – CPI EU (izbori 2011.) - nema u registru udruga, "službena" facebook stranica kaže da je bilo lokalno poduzeće, ali na Sudski registar trgovačkih društava i Obrtni registar nisam našao. [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/4355/41828/www.iusinfo.hr/DailyContent/News.aspx%3fid%3D5655.html "krovna nevladina organizacija u koju su dosada uključene 22 udruge iz cijele Hrvatske"]. Ipak, [https://banovac.mfin.hr/rnoprt/Details?handler=Details&id=40813 0214035 registar neprofitnih organizacija] u njemu stoji: "Pravno ustrojbeni oblik UDRUGA", Naziv matičnog registra REGISTAR UDRUGA, Broj iz matičnog registra 21007332. Za taj se broj u registru udruga dobije CENTAR ZA PROVEDBU INTEGRACIJA ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI (C.P.I.R.) što znači da je došlo do promjene imena {{OK}} *Savez mađarskih udruga (Alliance of Hungarian Associations) (izbori 2007., 2015.) {{OK}} *Savez mađarskih organizacija (Union of Hungarian Organisations) (oko 2011. djelovala, navedena zbog ove iznad) {{OK}} ::[https://en.wikipedia.org/wiki/Hungarians_in_Croatia ''The two main Hungarian associations in Croatia are the ...and the Union of Hungarian Associations (Hungarian: Magyar Egyesületek Szövetsége or MESZ).''], [https://en.wikipedia.org/wiki/Democratic_Union_of_Hungarians_of_Croatia ''where at the time the main concurrent Union of Hungarian Organisations was in power.''], dok na [https://en.wikipedia.org/wiki/2015_Croatian_parliamentary_election] i [https://en.wikipedia.org/wiki/2007_Croatian_parliamentary_election] MESZ vodi na Alliance of Hungarian Associations. - čini se da Alliance of Hungarian Associations = Union of Hungarian Organisations [https://web.archive.org/web/20090327095919/http://www.smu-mesz.hr/] [https://www.emagyar.net/index.php?p=article&type=regional&id=41] [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/2315-stampana-izdanja-saveza-madjarskih-udruga][https://net.hr/danas/vijesti/sandor-juhas-savez-madjarskih-udruga-smu-magyar-egyesuletek-szovetsege-mesz-pripadnik-madjarske-nacionalne-manjine-6cf3b518-8e6e-11ec-b5df-0242ac12001b] *Demokratska zajednica Mađara Hrvatske (DZMH) (izbori 2000.) {{OK}} *<s>Udruga Rusa i Ukrajinaca Republike Hrvatske</s> (izbori 2000.) Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske SRURH - čini se da je to kasnije postalo Savez Rusina Republike Hrvatske [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruga-detalji/4QcBAAABAQEBc2F2ZXogcnVzaW7hAAAAAAAAAAAAAAEBAW9p4gIB2v4B] [https://web.archive.org/web/20140605201504/http://www.sriu.hr/novo_neta/hrvatski/indexhr.htm ožujak 2014. promjena imena] {{OK}} *Njemačka narodnosna zajednica - Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj (izbori 2003.) - čini se da je promijenila naziv u Njemačka zajednica - Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj[https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruga-detalji/4QcBAAABAAEBiW5qZW1hxI1rYQAAAAAAAAAAAAABAQFvaeICAbj7AQ] *Mreža romskih udruga Hrvatske (izbori 2007.) {{OK}} *Hrvatski romski savez "Kali Sara" (izbori 2015.) {{OK}} *Udruga Roma "Korak po korak" (izbori 2024.) {{OK}} *UARH / Albanci u Hrvatskoj / Savez Albanaca Hrvatske / Union of Albanians of Croatia (izbori 2016.) možda [https://zasmz.hr/albanska-zajednica/ Unija Albanaca Republike Hrvatske] *Bošnjaci zajedno! – Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Hrvatskoj (izbori 2024.) {{OK}} *<s>Domovinska i dijasporska zajednica/Homeland and diaspora community (izbori 1995.) -nema u registru udruga, Domovinska i iseljenička zajednica / Homeland and emigrant community pod brojem 21011843 osnovana 2015.</s> [https://web.archive.org/web/20120227191523/http://www.izbori.hr/arhiva/pdf/1995/1995_Rezultati_Sabor_zastupnicki_dom.pdf Zajednica domovine i dijaspore] - nema u registru udruga *Udruga Romskog prijateljstva LUNA(izbori 2015.) {{OK}} *<s>Slovensko kulturno društvo</s> (izbori 2015.) <s>možda Slovensko kulturno društvo Istra</s> Slovensko kulturno društvo Stanko Vraz {{OK}} *FAI (Forum albanskih intelektualaca)–KUANM (Kulturna udruga albanske nacionalne manjine)–HASI (Zavičajna udruga "Hasi")–UKURH (Udruga Kosovara u Republici Hrvatskoj) (izbori 2015.) [https://sabor.hr/hr/sabor-data/49572] *<s>Bosnian Party of Croatia</s> (izbori 2015.) Stranka Bošnjaka Hrvatske [https://www.nacional.hr/stranka-bosnjaka-hrvatske-dip-zaprimio-prvu-kandidaturu-za-parlamentrane-izbore/] {{OK}} *<s>Albanian Community of Istria County/Albanska zajednica Istre</s> (izbori 2015.) Zajednica Albanaca Istarske županije {{OK}} *Association of Germans and Austrians (izbori 2015.) <s>možda ''Savez Nijemaca i Austrijanaca Hrvatske'' - nema u registru udruga, ali ima</s> ''Savez Nijemaca i Austrijanaca Hrvatske, Centrala Osijek'' (00001159) <s>(imamo i ''Zajednica Austrijanaca i Nijemaca u Hrvatskoj'' (14004380)) ili ''Narodni savez Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj'' (00000556)</s> {{OK}} *Union of Russians (izbori 2015.) Savez Rusina Republike Hrvatske [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruga-detalji/4QcBAAABAQEBcnXzAAAAAAAAAAAAAAEBAW9p4ggB2v4B] <s>ili Nacionalna Zajednica Rusa Hrvatske [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruga-detalji/4QcBAAABAQEBTmFjaW9uYWxuYSBaYWplZG5pY2EgUnVzYSBIcnZhdHNr5QAAAAAAAAAAAAABAQFvaeICAez2Aw]</s> {{OK}} *Russian Association (izbori 2015.) <s>[https://www.portalnovosti.com/udruga-rusa-obiljezila-15-godina-djelovanja/ Udruga Rusa] možda RusSlo /SARUS [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruga-detalji/4QcBAAABAQEBc2FydfMAAAAAAAAAAAAAAQEBb2niAgHA2wU 21006543]</s> Savez Rusa Republike Hrvatske {{OK}} *Matica Slovačka Osijek (izbori 2024.) {{OK}} {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !Reg. broj<ref>https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge</ref> !Udruga !Kratica !Prijašnji nazivi !Fokus !{{Tooltip|Osn.|Osnovana}} !{{Tooltip|Ugaš.|Ugašena}} !data-sort-type=number|Ulazak u Sabor !data-sort-type=number|Ulazak u<br>EU-{{Tooltip|parlam.|parlament}} !class="unsortable" |Napomena !class="unsortable" |URL <!-- |- | ||[[]] || || |. ||''ne'' |<ref group=Sabor></ref> || | | --> |- | ||[[Zajednica domovine i dijaspore]] ||ZDD || |. ||''ne'' | || | |Postoje udruge ''Domovinska i iseljenička zajednica (DIZ)'' pod reg. br. 21011843, ''Hrvatska domovina i dijaspora (HDD)'' pod reg. br. 21013375, ''Hrvatska akademska zajednica domovine i dijaspore (HAZUD)'' pod reg. br. 01002831 i ''Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini (HAZUDD)'' pod reg. br. 15001757 |- |00000211 ||[[Demokratska zajednica Mađara Hrvatske]] ||DZMH, mađ. HMDK || ||manjine (Mađari) |. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2000.</ref> || | | |- | ||[[Udruženje samostalnih privrednika Đurđevac]] ||USPĐ || || |. ||''ne'' | || | | |- | ||[[Savez socijalističke omladine Hrvatske]] ||SSOH || || |. ||''da'' | || | | |- | ||[[Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije]] ||SUBNOR || || |. ||''da'' | || | | |- |21007332 ||Centar za provedbu integracija Roma u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji ||C.P.I.R. ||[[Centar za provedbu integracija u Europsku uniju]] (CPI EU; 2009.-?) || |2009. ||''ne'' | || | | |- |21005499 ||[[Kali Sara|Savez Roma u Republici Hrvatskoj "Kali Sara"]] ||SRRH "Kali Sara" ||Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj "KALI SARA" (UZOR "KALI SARA"; 2007.-2015.) || |. ||''ne'' | || | | |- |06001076 ||[[Udruga Roma "Korak po korak"]] || || || |. ||''ne'' | || | | |- |14002009 ||[[Udruga romskog prijateljstva "LUNA"]] || || || |. ||''ne'' | || | | |- |00000639 ||[[Njemačka narodnosna zajednica - Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj]] || || || |. ||''ne'' | || | |[https://web.archive.org/web/20220809050315/https://deutsche-gemeinschaft.eu/zajednica/o-zajednici/] |- |21002689 ||Mreža romskih udruga Hrvatske ||MRUH || || |. ||''da'' | || | | |- |00000623 ||[[Savez mađarskih udruga]] ||SMU, mađ. MESZ || || |. ||''da'' | || | |[https://www.emagyar.net/index.php?p=article&type=regional&id=41][https://web.archive.org/web/20050406121706/http://www.smu-mesz.hr/] |- |00000437 ||[[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske|Savez Rusina Republike Hrvatske]] || ||[[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske]] (SRURH; 1968.-2014.) || |. ||''ne'' | || | |[https://savezrusina.hr/][https://web.archive.org/web/20140903170557/http://www.sriu.hr/] |- |14000862 ||Matica slovačka Osijek ||MSO || || |. ||''ne'' | || | | |- |18000882 ||Zajednica Albanaca Istarske županije || || || |. ||''ne'' | || | | |- |21014971 ||[[Bošnjaci zajedno!]] - Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj ||BOŠNJACI ZAJEDNO! || || |. ||''ne'' | || | | |- |00001247 ||[[Unija Albanaca Republike Hrvatske]] ||UARH || || |. ||''ne'' | || | | |} ''Napomena: nisu navedeni svi ulasci u Sabor (u zagradi) - naveden je barem jedan slučaj za primjer.'' <br> [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 03:10, 16. siječnja 2026. (CET) == Potencijalno za popis == nema ih u Registru, ali su nađene na drugim mjestima: *[https://bonton.hr/vremeplov-prva-demokratska-stranka-prije-35-godina-hds-u-pazinu/ HDS Pazin – Hrvatska demokratska stranka] *<s>[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=2&id=174036 Alternativa]</s> promijenila ime *<s>[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=25&id=1371422 Pametno za Split i Dalmaciju]</s> promijenila ime *<s>[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=32&id=412995 Stranka s imenom i prezimenom, prije START-stranka antikorupcije, razvoja i transparentnosti]</s> promijenila ime *<s>[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=33&id=373975 Zagorska stranka za Zagreb]</s> promijenila ime [https://web.archive.org/web/20190825013900/zsz.hr/] * Akcija za promjene, nema u registru, a više izvora o osnutku stranke: [https://web.archive.org/web/20240420141858/https://akcijazapromjene.hr/][https://www.glasistre.hr/hrvatska/2023/02/20/u-zagrebu-se-okupila-udruga-nezavisnih-koja-namjerava-ici-i-na-nacionalne-izbore-jedno-od-kljucnih-847248] [https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/sibenik/vijesti/hrvatska/zasto-stranku-nazivamo-bas-ap-neka-svatko-masta-sto-hoce-okupljamo-jaka-imena-1289937] [https://www.vecernji.hr/vijesti/covjek-koji-je-detronizirao-josipu-rimac-ide-na-izbore-sto-ce-nam-ostati-ako-unistimo-i-ono-sto-nam-je-bog-dao-1754784?][https://www.nacional.hr/osnovana-nova-politicka-stranka-ap-akcija-za-promjene-definirali-su-se-kao-politicki-centar/] [https://mok.hr/vijesti/item/37679-zupan-jelic-osnovao-stranku-u-zagrebu-odrzana-osnivacka-skupstina-stranke-akcija-za-promjenu] [https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/DIP_Konacni_rezultati_parl_izbora_29_4_2024_0.pdf] *Economic Party (izbori 2007.) vjerojatno Gospodarska stranka *Hrvatsko bilo [https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/osnovana-nova-politicka-stranka-hrvatsko-bilo---803848.html] [https://hrvatskiratnik.hr/osnovali-smo-novu-politicku-stranku-hrvatsko-bilo/] [https://hrvatskonebo.org/2023/12/30/hrvatsko-bilo-postalo-24-stranka-zastupljena-u-10-sazivu-hrvatskoga-drzavnog-sabora/] [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/u-sabor-usla-nova-stranka-potpredsjednik-je-necak-sefa-ustaske-crne-legije/] [https://www.novilist.hr/novosti/u-zagrebu-osnovana-udruga-hrvatsko-bilo-predsjednik-je-darijo-zepina/?meta_refresh=true] [https://narod.hr/hrvatska/osnovana-udruga-hrvatsko-bilo-pokazat-cemo-da-se-politickim-problemima-ne-bave-samo-stranke] [https://narod.hr/hrvatska/hrvatska-bogatija-za-jos-jednu-parlamentarnu-stranku-prkacin-presao-u-hrvatsko-bilo] [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_11_140_1918.html]- osnovana i izašlo u narodnim novinama, a nema je u registru???!!! i ušla u sabor [https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-sabor-usla-nova-stranka-vodi-je-necak-jure-francetica-podrzava-dario-kordic/2525016.aspx] [https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/parlamentarne-stranke/hrvatsko-bilo-10-saziv] [https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/DIP_Konacni_rezultati_parl_izbora_29_4_2024_0.pdf] *<s>Bošnjaci zajedno! - čini se kao udruga, ali u wiki članku o njima na engl. stoji '' "is a big-tent political party representing the Bosniak minority in Croatia. The party was founded to support the candidacy of Armin Hodžić in the 2024 Croatian parliamentary election."''</s> u registru udruga pod reg. brojem 21014971 *Unija Albanaca u Hrvatskoj (UAH), različito (??) od Unija Albanaca Republike Hrvatske (UARH), čini se kao udruga, ali na https://en.wikipedia.org/wiki/Albanians_in_Croatia#Politics stoji '' "The only political party representing Albanians in Croatia is the Union of Albanians of Croatia (Albanian: Unioni i Shqiptarëve të Kroacisë, Croatian: Unija Albanaca u Hrvatskoj, UAH)" '' - možda je došlo do promjene imena neke od stranaka u tablici? *<s>Istarska neovisna stranka (izbori 1995.)</s> promijenila ime *Domovinska i dijasporska zajednica/Homeland and diaspora community (izbori 1995.) vjerojatno promjena imena Domovinska i iseljenička zajednica / Homeland and emigrant community *<s>Croatian Roma Party (možda Hrvatska stranka Roma) (izbori 1995.) - imamo u tablici stranaka Sabor Hrvatskih roma i Stranka Roma Hrvatske</s> ipak [https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/1995/rezultati/1995_Rezultati_Sabor_zastupnicki_dom.pdf Stranka Roma Hrvatske] *<s>Hrvatska stranka zelenih /Croatian Green Party (izbori 2000.)</s> promijenila ime *<s>SNA Pokret zelenih (izbori 2003.)</s> promijenila ime *<s>HGSS (izbori 2003.) - Hrvatska građanska seljačka stranka</s> promijenila ime [https://www.index.hr/vijesti/clanak/koalicija-hkdsa-i-hgssa-protiv-politike-onih-koji-su-vec-bili-na-vlasti/169478.aspx] *Serbian Justice Party (možda Srpska stranka pravde) (izbori 2015.) *Rule of Law Alliance (možda Savez za vladavinu prava) (izbori 2003.) *<s>Demokratski savez Zelenih (izbori 2003.)</s> promijenila ime *<s>Zelena stranka – Zelena alternativa / Demokratski savez zelenih – Zeleni (izbori 2007.)</s> promijenila ime *<s>Demokratska akcija naroda Hrvatske (izbori 2003.)</s> promijenila ime *<s>POL (izbori 2003.)</s> Pokret za ljudska prava – stranka ekološki svjesnih građana *<s>INS (izbori 2003.)</s> Istarska nezavisna stranka *<s>Nacionalni demokrati (izbori 2011.)</s> promijenila ime *Croatian Union Party (možda Hrvatska sindikalna stranka) (izbori 2011.) *Zeleni (izbori 2011.) *<s>ND (izbori 2015.)</s> Nacionalni demokrati *<s>NV (izbori 2016.) možda</s> Novi val – Stranka razvoja [https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/2016/izabrani/i_02_003_0000.pdf] *Croatia Defence People's Party (možda Hrvatska obrambena narodna stranka) (izbori 2016.) *Croatian Aspect Party (izbori 2016.) *<s>Neovisna lista Bure ili Neovisna lista Bura (izbori 2020.)</s> promijenila ime *Croatian Perspective Party (izbori 2020.) *Croatian Community Party (možda Stranka hrvatskog zajedništva) (izbori 2020.) *<s>UARH (izbori 2024.)</s> udruga *<s>MSO (izbori 2024.)</s> udruga *Nezavisna lista Viktora Šimunića (izbori 2024.) *Nezavisna lista Damira Kristijana Rogine (izbori 2024.) *Nezavisna listat Dragutin Dukić (izbori 2016.) *Nezavisna lista Željko Knapić (izbori 2016.) *Nezavisna lista Mislav Kolakušić [https://mislavkolakusic.eu/] *Matija Posavec - nezavisna lista - MATIJA POSAVEC - NL [https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?id=1434324] *[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=23&id=1449311 Nezavisna lista Ante Đapića osnovana 2021.] (???), a imamo stranku DESNO koja je osnovana 2014. iz NL Ante Đapića koja je pak osnovana 2013.[https://www.desno.hr/?page_id=179] [https://www.desno.hr/?page_id=1108] *Kandidacijska lista grupe birača – Ivan Jakovčić - europski parlament *Nezavisna lista Ladislav Ilčić - europski parlament [https://ilcic.hr/] *Nezavisna lista Nina Skočak / Gen Z Lista - za europski parlament *Nezavisna lista Bolji Karlovac [https://kaportal.net.hr/lokalni-izbori-2025/1352364/predstavljena-nezavisna-lista-bolji-karlovac-koju-predvodi-renata-gojsic-imaju-i-kandidata-za-gradonacelnika-mozemo-sa-svima-osim-s-ovim-vodstvom-hdz-a/] [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 20:06, 7. siječnja 2026. (CET) == Ideološka podjela == Mislim da bi bilo jako dobro dodati stupac ideologije ([[Politička_stranka#Ideološki_tipovi|ideološka podjela političkih stranaka]]) - konzervativna, liberalna, socijaldemokratska, demokršćanska, komunistička, nacionalistička, zelena, laburistička... - ako se svaka polit. stranka može svrstati u jednu. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 17:54, 9. siječnja 2026. (CET) :Čini mi se da bi bilo suvišno. Dobar dio stranaka već ima nešto u imenu, a trebale bi imati nešto i za L/C/D/S. Dodatna je komplikacija što vjerojatno nećemo moći naći nikakav koliko-toliko kvalitetan izvor za većinu njih jer su opskurne, malene i ponegdje vrlo regionalne. Već se dovoljno mučimo s pronalaskom izvora za ove u Saboru, a da ih se ne otpiše uz komentar "ovaj izvor je žuti tisak i nije objektivan". :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:09, 9. siječnja 2026. (CET) ::Zar ne bi u Narodnim novinama trebale biti te informacije za sve stranke za osnivačku skupštinu ili registraciju, kao npr. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2002_04_39_864.html? [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 14:45, 11. siječnja 2026. (CET) :::Misliš za ideološke točke? Sa statutima postoji nekoliko problema. Prvi je da statuti mogu varirati u sadržaju, forma im nije strogo propisana. Zatim imamo problem da su statuti primarni izvori, dakle ono što piše u njima (ako i piše da se stranka zalaže za xy) nije nužno istina za praksu stranke, a i može se mijenjati s vremenom, novim vodstvom i slično. Stranka također može vlastite ciljeve provući kroz ideološki okvir, tako da se nominalno zalaže za "demokraciju" ili "socijalnu državu" i tako joj stoji u statutu, a u praksi nastoji nekome oduzeti pravo glasa i privatizirati Hrvatske željeznice. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:52, 11. siječnja 2026. (CET) ::{{ping|Runolist}} Naletio slučajno na apsolutno brutalan '''izvor za političke stranke''': HIDRA je objavljivala i izdavala [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/2793/42063/hidra.srce.hr/arhiva/18/437/www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf publikaciju Političke stranke u Republici Hrvatskoj] - barem 6 ih je izdano. Ako su nastavili izdavati tu publikaciju, nema boljeg izvora. Ne znam jesi li ti ili drugi upoznati s time pa sam ga odlučio istaknuti.[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 22:11, 9. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] JAKO fora! Nemam nade da i dalje izdaju tako nešto, mislim da sam na Hidri nalazio članove nekog od prvih saziva sabora i da im je stranica praktički bila povijesna relikvija (stara službena stranica hidra.hr sada služi onoj elektrolitskoj pijači), ali svakako dobro dođe za stare stranke o kojima ne znamo puno. U katalogu NSK stoji da je časopis (bar pod tim naslovom) izlazio 1995. – 2013., što je pristojno. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 22:41, 9. veljače 2026. (CET) == Umirovljenici zajedno – politička platforma, Blok "Umirovljenici zajedno" su stranke ? == Registarski broj 396. Prema [https://www.stranka-umirovljenika.hr/clanci/1495 Tko je ili što je to UMIROVLJENICI ZAJEDNO – Politička platforma?] i [https://www.suh.hr/naslovna/platforma-umirovljenici-zajedno-lupetaju-protiv-svih-i-ni-za-sto/ PLATFORMA UMIROVLJENICI ZAJEDNO: Lupetaju protiv svih i ni za što!] očigledno se radi o koaliciji. Pa kako je onda registrirana kao stranka? <br>Ista stvar vrijedi i za [https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/stranka-umirovljenika-zeli-postati-parlamentarna-stranka-7510 Blok "Umirovljenici zajedno"][[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 00:28, 30. siječnja 2026. (CET) == Od 1990. do 2025. osnovano 820 stranaka ??? == prema [https://n1info.hr/vijesti/vjesnici-lokalnih-izbora-u-tri-mjeseca-osnovano-vise-politickih-stranaka-nego-cijele-prosle-godine/ N1], a prenio Nacional. Veže se na teme iznad "Registarski brojevi stranaka koji fale u registru" i "Stranke koje nisu u registru?" Kako ih naći ako nisu u Registru? Od kud njima taj broj? [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 01:42, 30. siječnja 2026. (CET) == Dodati popis nezavisnih lista koje su osvojile mandate u Saboru ili EU parlamentu? == Nisu stranke, ali su vrlo bliske strankama i trenutačno se nemaju gdje ubaciti. S vremenom ako se napravi članak "Nezavisna lista" ili "Nezavisni političar" popis bi se lako mogao prebaciti. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 08:32, 9. veljače 2026. (CET) ; Popis nezavisnih lista koje su osvojile mandate u Saboru ili EU parlamentu {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !Naziv nezavisne liste (prijašnji nazivi) !Kratica !{{Tooltip|L/C/D/S|Lijeva/Centar/Desna/Sinkretiziran}} !{{Tooltip|Osn.|Osnovana}} !{{Tooltip|Ugaš.|Ugašena}} !data-sort-type=number|Ulazak<br>u Sabor !data-sort-type=number|Ulazak u<br>EU-{{Tooltip|parlam.|parlament}} !Geografsko<br>područje<br>djelovanja !class="unsortable" |Napomena !class="unsortable" |URL <!-- |- | || || |. ||''ne'' | || | | | --> |- |NL Mislav Kolakušić || || |. ||''ne'' |''ne'' ||1<ref group=EU>2019.</ref> | | | |- | || || |. ||''ne'' | || | | | |} [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 08:32, 9. veljače 2026. (CET) 7zp1w4lrv0d0tazc61lrojcxh0i3of2 7430768 7430654 2026-04-16T10:53:36Z Setenzatsu.2 230423 /* Potencijalno za popis */ 7430768 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} == Neutralnost? == Molim suradnike koji su bolje upuceni od mene da provjere da li [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popis_politi%C4%8Dkih_stranaka_u_Hrvatskoj&curid=7091&diff=79547&oldid=52192 ova promjena] utjece na [[:template:neutralnost|neutralnost]] clanka. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 15:52, 19. rujna 2005. (CEST) == Trenutačni ili sveukupni popis == Mislim da bi cjelokupni popis bio informativniji, naravno uz oznaku o činjenici je li stranka djeluje ili ne djeluje. Kao takve oznake mogli bismo rabiti <nowiki>{{OK}}</nowiki> ({{OK}}) i <nowiki>{{NO}}</nowiki> ({{NO}}) koje daju relativno dobru mogućnost prepoznavanja o čemu se radi. Evo primjera i početka za taj popis. {| class="wikitable" |+ Političke stranke u Hrvatskoj do 1999. godine !Nadnevak !Naziv političke stranke !Status |- |[[20. svibnja]] [[1989.]] |Hrvatska socijalno liberalna stranka |{{OK}} |- |[[17. lipnja]] 1989. |Hrvatska demokratska zajednica |{{OK}} |- |[[4. studenog]]a 1989. |Hrvatska demokratska stranka |{{NO}} |- |[[15. prosinca]] 1989. |Hrvatska seljačka stranka |{{OK}} |- |[[16. prosinca]] 1989. |Socijaldemokratska stranka Hrvatske |{{NO}} |- |[[13. siječnja]] [[1990.]] |Demokratski savez Albanaca Hrvatske |{{NO}} |- |[[12. veljače]] 1990. |Hrvatski mirotvorni pokret |{{NO}} |- |[[14. veljače]] 1990. |Istarski demokratski sabor |{{OK}} |- |[[16. veljače]] 1990. |Hrvatska muslimanska demokratska stranka |{{NO}} |- |[[16. veljače]] 1990. |Hrvatska stranka |{{NO}} |- |[[25. veljače]] 1990. |Hrvatska stranka prava |{{OK}} |- |[[7. ožujka]] 1990. |Srednjoeuropska akcija |{{OK}} |- |[[11. ožujka]] 1990. |Primorsko goranski savez |{{OK}} |- |[[13. ožujka]] 1990. |Stranka nezavisne demokracije |{{NO}} |- |[[15. ožujka]] 1990. |Hrvatska domovinska stranka |{{NO}} |- |[[22. ožujka]] 1990. |Hrvatska republikanska stranka |{{NO}} |- |[[29. ožujka]] 1990. |Bosanska demokratska stranka |{{NO}} |- |[[4. svibnja]] 1990. |Istarska pučka stranka |{{NO}} |- |[[11. svibnja]] 1990. |Hrvatska kršćanska demokratska stranka |{{NO}} |- |[[20. lipnja]] 1990. |Stranka demokratske akcije Hrvatske |{{OK}} |- |[[28. kolovoza]] 1990. |Mađarska narodna stranka Hrvatske |{{NO}} |- |[[15. rujna]] 1990. |Istarska nezavisna stranka |{{NO}} |- |[[13. listopada]] 1990. |Hrvatska narodna stranka |{{OK}} |- |[[30. listopada]] 1990. |Demokratska zajednica muslimana Hrvatske |{{NO}} |- |[[3. studenog]]a 1990. |Socijaldemokratska partija Hrvatske |{{OK}} |- |[[26. studenog]]a 1990. |Hrvatski liberalni pokret |{{NO}} |- |[[16. prosinca]] 1990. |Dalmatinska akcija |{{NO}} |- |[[18. prosinca]] 1990. |Albanska demokršćanska stranka Hrvatske |{{NO}} |- |[[28. ožujka]] [[1991.]] |Transnacionalna radikalna stranka |{{NO}} |- |[[6. svibnja]] 1991. |Stranka Roma Hrvatske |{{OK}} |- |[[18. svibnja]] 1991. |Srpska narodna stranka |{{OK}} |- |[[11. lipnja]] 1991. |Stranka hrvatskog državnog prava |{{NO}} |- |[[15. lipnja]] 1991. |Hrvatska republikanska zajednica |{{OK}} |- |[[9. listopada]] 1991. |Hrvatski oslobodilački pokret |{{OK}} |- |[[30. prosinca]] 1991. |Albanska islamska demokratska unija |{{NO}} |- |[[6. ožujka]] [[1992.]] |Antiprohibicionistička slobodarska stranka |{{NO}} |- |[[18. ožujka]] 1992. |Istarska stranka |{{NO}} |- |[[9. svibnja]] 1992. |Socijalno-demokratska unija Hrvatske |{{NO}} |- |[[14. svibnja]] 1992. |Hrvatski obranbeni red |{{NO}} |- |[[18. lipnja]] 1992. |Hrvatska stranka naravnog zakona |{{NO}} |- |[[20. lipnja]] 1992. |Hrvatska demokratska stranka prava |{{NO}} |- |[[21. lipnja]] 1992. |Domovinska građanska stranka |{{OK}} |- |[[11. prosinca]] 1992. |Kršćanski demokrati Međimurja |{{NO}} |- |[[12. prosinca]] 1992. |Hrvatska čista stranka prava |{{OK}} |- |[[12. prosinca]] 1992. |Slavonsko-baranjska hrvatska stranka |{{NO}} |- |[[20. prosinca]] 1992. |Hrvatska kršćanska demokratska unija |{{OK}} |- |[[25. veljače]] [[1993.]] |Hrvatska nacional-demokratska liga |{{NO}} |- |[[24. kolovoza]] 1993. |Hrvatska poduzetnička stranka |{{NO}} |- |[[21. siječnja]] [[1994.]] |Hrvatski narodni pokret – Slobodna Hrvatska |{{NO}} |- |[[30. travnja]] 1994. |Hrvatski nezavisni demokrati |{{OK}} |- |[[23. svibnja]] 1994. |Nezavisna stranka prava |{{NO}} |- |[[3. rujna]] 1994. |Stranka društvenog razvoja |{{NO}} |- |[[18. rujna]] 1994. |Hrvatska demokratska seljačka stranka |{{OK}} |- |[[22. listopada]] 1994. |Akcija socijaldemokrata Hrvatske |{{OK}} |- |[[29. travnja]] [[1995.]] |Hrvatska konzervativna stranka |{{NO}} |- |[[31. svibnja]] 1995. |Hrvatska stranka prava – 1861 |{{OK}} |- |[[2. listopada]] 1995. |Hrvatska građansko seljačka stranka |{{NO}} |- |[[6. listopada]] 1995. |Samostalna demokratska srpska stranka |{{OK}} |- |[[29. travnja]] [[1996.]] |Hrvatska stranka umirovljenika |{{OK}} |- |[[11. svibnja]] 1996. |Hrvatski dalmatinski dom |{{NO}} |- |[[14. svibnja]] 1996. |Hrvatska stranka zelenih |{{OK}} |- |[[16. srpnja]] 1996. |Zelena stranka |{{OK}} |- |[[28. rujna]] 1996. |Hrvatska proljeća |{{NO}} |- |[[4. listopada]] 1996. |Rapski pučki sabor |{{OK}} |- |[[24. prosinca]] 1996. |Istarski demokratski forum – Foro democratico Istriano |{{OK}} |- |[[10. siječnja]] [[1997.]] |Talijanska demokratska zajednica – Unione democratica Italiana |{{OK}} |- |[[2. veljače]] 1997. |Hrvatska seljačko radnička stranka (Stranka istine i pravde) |{{NO}} |- |[[5. veljače]] 1997. |Zagorska demokratska stranka |{{OK}} |- |[[8. rujna]] 1997. |Sisačka građanska stranka |{{NO}} |- |[[25. listopada]] 1997. |Socijalistička radnička partija Hrvatske |{{OK}} |- |[[27. listopada]] 1997. |Hrvatska pučka stranka |{{OK}} |- |[[24. siječnja]] [[1998.]] |Liberalna stranka |{{NO}} |- |[[17. travnja]] 1998. |Partija podunavskih Srba |{{OK}} |- |[[14. svibnja]] 1998. |Primorsko goranska stranka umirovljenika |{{OK}} |- |[[23. svibnja]] 1998. |Nacionalna demokratska stranka |{{NO}} |- |[[26. lipnja]] 1998. |Otočna demokratska stranka |{{NO}} |- |[[13. studenog]]a 1998. |Srpska demokratska baranjska stranka |{{NO}} |- |[[15. studenog]]a 1998. |Stranka hrvatske ravnice |{{OK}} |- |[[11. prosinca]] 1998. |Podravska stranka |{{NO}} |- |[[30. prosinca]] 1998. |Hrvatski republikanci |{{NO}} |- |[[23. siječnja]] [[1999.]] |Primorski demokratski centar |{{NO}} |- |[[29. siječnja]] 1999. |Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka |{{OK}} |- |[[20. veljače]] 1999. |Kršćanska socijalna unija |{{OK}} |- |[[12. svibnja]] 1999. |Pokret oštećenika – Stranka ekološki svjesnih građana |{{NO}} |} :Nadnevci i nazivi su točni, izvor je: Erceg, Neda; Pekorari, Renata <small>(ur.)</small>, ''<u>Političke stranke u Republici Hrvatskoj : od 1995. do 1999. godine</u>'', Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 1999., str. 56. – 59. :Podatci o statusu (aktivnom djelovanju) stranaka nisu do kraja provjereni i trebalo bi ih još provjeriti. :[[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])</small> 21:37, 23. ožujka 2010. (CET) == Prijedlog za popis stranaka == Ideja je da na njemu budu sve stranke ikad registrirane u RH (za prije je upitno koliko podataka ima). Objašnjenje kategorija u tablici: Mislim da su za osnivanje i gašenje dovoljne godine. Stupac "ugašena" omogućio bi da su sve stranke (koje postoje i one koje više ne postoje) u jednoj tablici, jer bi se sortiranjem po tom stupcu razdvojile. Stupac L/D/C mislim da nije sporan, odnosno nije subjektivna podjela, jer se većina stranaka i izjašnjava o tome. Postoje stranke koje se istječu fokusom na neku demografiju pa se time ističu, dok druge ne, stoga stupac "poseban fokus"- u prijevodu imaju demografiju iz koje crpe glasove. Stupac "Sabor" je mislim isto bitan, da se dobije barem neka slika o stranci i veličini/važnosti. Vrti se tu dosta javnog i privatnog novca pa nije čudo da ima milijun stranaka. Pa izdvojiti stranke koje su barem jednom (sa barem 1 predstavnikom) bile u saboru od onih koje nisu niti jednom ima vrijednost. Mislim da nema spora da bi ovakav popis bio puno korisniji. Ukoliko se slažete, ja mogu unijeti sve abecednim redom u tablicu, ali ju ne mislim ispunjavati. Od samog spomena politike mi se povraća (nešto me interesiralo pa sam pogledao ovdje i nisam mogao saznati pa zato prijedlog).<br> '''edit:''' Regionalna.<možda ima još neka korisna ''top level '' kategorija koja mi je promakla<br> '''edit2:''' koalicije i polit. udruge građana bi ostavio odvojene. {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !Stranka !Kratica !{{Tooltip|L/C/D|Lijeva/Centar/Desna}} !Poseban fokus !Osnovana !Ugašena !{{Tooltip|Sabor|Barem 1 predstavnik barem 1}} !Regionalna !Osnivač(i) !Napomena |- |Hrvatska demokratska zajednica ||HDZ |D ||ne ili npr. umirovljenici (za stranku umirovljenika), studenti, obitelj, manjine... |1989. ||''ne'' |da/ne/većina(za one koji pobijedili na izborima barem 1)<br> ILI godine ulaska u sabor |ne ili Splitsko-dalmatinska županija i sl. |Franjo Tuđman |npr. Nastala raspadom stranke XX ili Stranku ukinula SFRJ i sl. |} [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 11:28, 28. listopada 2024. (CET) <br> '''edit3:''' Ima li "nezavisno" u nazivu stranke, npr. Aktivni nezavisni umirovljenici – ANU ili Bajs- nezavisna lista, neko posebno značenje pa da se i to izdvoji?<br> '''edit4:''' ako postoji informacija o broju članova po osnivanju / broj originalnih članova / broj "osnivača", pretpostavljam da nisu sve osnivane sa 100 ljudi, bilo bi dobro dodati.<br> '''edit5:''' uočen problem ako je poseban fokus na 2 stvari, odnosno ako stranka ima istaknutu i vjersku komponentu (npr. Albanska islamska demokratska unija, Kršćanska socijalna unija) - možda treba dodati i stupac vjerske komponente da se takve stranke mogu izdvojiti<br> '''edit6:''' vidim da u [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke/3QcBAAEAAAEAAAAAAAAAAAAAAAABAQFyZWdCcm9qU3RyYW5r5SIA Registru političkih stranaka Republike Hrvatske] ima naveden "registracijski broj stranke". Pretpostavljam da taj broj označava koja je bila po redu osnovana (pretpostavljam od 1991.; ako postoji neki izvor za datum od kojeg se gleda bilo bi odlično) i pretpostavljam da se stari brojevi (od ugašenih stranaka) ne dodjeljuju ponovno. Ukoliko je to tako, bilo bi dobro dodati i taj stupac. NAPOMENA1 za tablicu: U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke/3QcBAAEAAAEAAAAAAAAAAAAAAAABAQFyZWdCcm9qU3RyYW5r5SIA Registru političkih stranaka Republike Hrvatske] cijeli naziv stranaka je napisan VELIKIM slovima. Stoga je moguće da postoji greška u malo/veliko slovo u nazivu stranke (u prijepisu u tablici) i isto vrijedi i za kraticu.<br>NAPOMENA2 (nejasno!) za tablicu: U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!stranke/3QcBAAEAAAEAAAAAAAAAAAAAAAABAQFyZWdCcm9qU3RyYW5r5SIA Registru političkih stranaka Republike Hrvatske] npr. za Hrvatsku demokratsku stranku za kraticu naziva stoji "-", što je čudno, sugerira da nije imala kraticu (HDS bi bilo logično). Nije jasno da li stvarno nije imala kraticu ili se radi o nepotpunosti registra. Moguće da je kratica "oduzeta" - Hrvatska demokršćanska stranka ima kraticu HDS i aktivna je, dok je Hrvatska demokratska stranka ugašena. ''Popis potpun do kraja 2025. godine'' {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !Reg. br. stranke !Stranka !Kratica !{{Tooltip|L/C/D|Lijeva/Centar/Desna}} !Poseban fokus !Religijski fokus !Osnovana !Ugašena !{{Tooltip|Sabor|Barem 1 predstavnik barem 1}} !Geografsko područje !Osnivač(i) !Napomena <!-- |- | || || | || |. ||''ne'' | | | | --> |- |99 ||Abeceda demokracije ||ABECEDA | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |139 ||AG Zagrebačka stranka ||ZGS | || ||''ne'' |. ||''da'' | |Zagreb |- |223 ||Agenda mladih demokrata ||AMD | ||mladi ||''ne'' |. ||''da'' |- |369 ||Agrameri - nezavisna lista || | || ||''ne'' |. ||''da'' | |Zagreb |- |402 ||Agrarna stranka - pokret za hrvatsku poljoprivredu ||AS - PHP | ||poljoprivreda ||''ne'' |. ||''ne'' |- |256 ||Akcija bjelovarsko - bilogorska ||ABB | || ||''ne'' |. ||''da'' | |Bjelovarsko-bilogorska županija |- |185 ||Akcija Hrvatske republikanske seljačke stranke ||AKCIJA HRSS | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |176 ||Akcija mladih ||AM | ||mladi ||''ne'' |. ||''ne'' |- |243 ||Akcija slavonsko baranjskih umirovljenika ||ASBU | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''da'' |- |96 ||Akcija socijaldemokrata Hrvatske ||ASH | || ||''ne'' |1994. ||''da'' | | | | |- |247 ||Akcija umirovljenici zajedno ||AUZ | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |224 ||Akcija za bolju Hrvatsku ||ABH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |292 ||Aktivni branitelji i umirovljenici Hrvatske ||ABU HRVATSKE | ||umirovljenici, branitelji ||''ne'' |. ||''da'' |- |312 ||Aktivni nezavisni umirovljenici ||ANU | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |52 ||Albanska demokršćanska stranka Hrvatske ||ADMSH | ||manjine – Albanci ||krščanstvo |1990. ||''da'' | | | |- |69 ||Albanska islamska demokratska unija ||- | ||manjine – Albanci ||islam |1991. ||''da'' |- |162 ||Alijansa za pravnu državu ||ALIJANSA | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |155 ||Alijansa za treću Hrvatsku ||ATH | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | |- |182 ||Alternativa 101 ||ALTERNATIVA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |428 ||Alternativa nezavisni - Jasenko Krovinović ||ALTERNATIVA NEZAVISNI | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |434 ||Alternativa za Hrvatsku ||AZH | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |412 ||Ante Vičević - Lista za Kostrenu ||A.V. - Lista za Kostrenu | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |71 ||Antiprohibicionistička slobodarska stranka ||ASS | || ||''ne'' |1992. ||''da'' | | | | |- |333 ||Autohtona - Hrvatska seljačka stranka ||A - HSS | ||seljaci ||''ne'' |. ||''ne'' |- |154 ||Autohtona - Hrvatska stranka prava - Dražen Keleminec ||A - HSP - Dražen Keleminec | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |229 ||Autohtona - Slavonsko posavska stranka ||ASPS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |153 ||Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, Otoka i Rijeke ||ARS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |22 ||Autonomni demokratski savez Hrvatske ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |283 ||Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti u stečaju ||365 STRANKA RADA I SOLIDARNOSTI U STEČAJU | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |210 ||Banijska demokratska stranka ||BDS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |427 ||Bernardić Davor - Nezavisna lista servus Zagreb ||SERVUS ZAGREB | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |331 ||Biraj bolje ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |193 ||Blok poljoprivrednika Hrvatske ||BPH | ||poljoprivreda ||''ne'' |. ||''da'' |- |217 ||Blok umirovljenici zajedno ||BUZ | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |361 ||Blok za Hrvatsku ||BLOK | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |307 ||Blokirani - Deblokirajmo Hrvatsku ||BLOKIRANI | ||stečajnici ||''ne'' |. ||''da'' |- |411 ||BM365 idemo delat! ||BM365 | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |424 ||Bolje sutra - nezavisna lista ||BSNL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |364 ||Bolji Solin ||BS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |31 ||Bosanska demokratska stranka ||BDS | ||manjine – Bosanci ||''ne'' |1990. ||''da'' |- |201 ||Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske ||BDSH | ||manjine – Bošnjaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |273 ||Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske ||BDSH | ||branitelji ||''ne'' |. ||''da'' |- |272 ||Budnica Hrvatska - Zajednica bosanskih Hrvata ||BH - ZBH | ||manjine – Bosanci ||''ne'' |. ||''da'' |- |340 ||Bura ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |258 ||Čabarski pokret mladih ||ČPM | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |290 ||Centar ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |347 ||"Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom" ||"DO i SIP" | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |54 ||Dalmatinska akcija ||DA | || ||''ne'' |. ||''da'' | |Dalmacija |- |391 ||Dalmatinska akcija ||DA | || ||''ne'' |1990. ||''ne'' | |Dalmacija |- |183 ||Dalmatinska liberalna stranka ||DLS | || ||''ne'' |. ||''da'' | |Dalmacija |- |240 ||Dalmatinski demokrati ||DD | || ||''ne'' |. ||''da'' | |Dalmacija |- |330 ||Damir Bajs nezavisna lista ||DAMIR BAJS NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |413 ||Dario Zurovec - Nezavisna lista ||DARIO ZUROVEC - NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |346 ||Demokrati || - | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |149 ||Demokratska kneginečka stranka ||DKS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |32 ||Demokratska kršćanska stranka ||- | || ||krščanstvo |. ||''da'' |- |322 ||Demokratska lokalna stranka ||DLS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |207 ||Demokratska partija Srba ||DPS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |. ||''da'' |- |125 ||Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka ||DPS | || ||''ne'' |1999. ||''ne'' |- |161 ||Demokratska socijalna unija - Snaga naroda ||DSU - SN | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |341 ||Demokratska stranka lipa ||DSL | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |120 ||Demokratska stranka slavonske ravnice ||SLAVONSKA RAVNICA | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |135 ||Demokratska stranka umirovljenika ||DSU | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |171 ||Demokratska stranka žena ||DSŽ | ||žene ||''ne'' |. ||''da'' |- |49 ||Demokratska zajednica muslimana Hrvatske ||DZMH | ||manjine – muslimani ||islam |1990. ||''da'' |- |129 ||Demokratski centar ||DC | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |378 ||Demokratski HSS ||DHSS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |26 ||Demokratski savez Albanaca Hrvatske ||DSAH | ||manjine – Albanci ||''ne'' |1990. ||''da'' | | | | |- |251 ||Demokratski savez nacionalne obnove ||DESNO | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |306 ||Demokratski savez Srba ||DSS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |. ||''ne'' |- |317 ||Demokratsko socijalna stranka Hrvatske ||DSSH | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |407 ||Demokrščani ||- | || ||krščanstvo |. ||''da'' |- |416 ||Dina Dogan - nezavisna lista ||Dina Dogan - NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |375 ||Direkt || - | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |409 ||Dom i nacionalno okupljanje ||DOMINO | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |267 ||Domovina ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |77 ||Domovinska građanska stranka ||DGS | || ||''ne'' |1992. ||''da'' | | | | |- |362 ||Domovinski pokret ||DP | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |415 ||Dr. Nenad Panian - nezavisna lista ||DR. NENAD PANIAN - NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |334 ||Dubrovačka bošnjačka stranka ||DBS | ||manjine – Bošnjaci ||''ne'' |. ||''ne'' |- |287 ||Dubrovačka stranka ||DUSTRA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |244 ||Dubrovački demokratski sabor ||DDS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |310 ||Duspara Mirko - nezavisna lista ||DUSPARA MIRKO - NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |28 ||Ekološki pokret "Zelena Akcija" Šibenik ||- | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |365 ||Fokus || - | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |328 ||Generacija obnove ||GO | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |225 ||Glas razuma ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |254 ||Glas Zaprešića - Nezavisna lista ||GZ | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |187 ||Gospodarska stranka ||GS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |253 ||Građanska akcija lumbarda ||G.A.L. | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |349 ||Građanska inicijativa - MOŽEMO! ||MOŽEMO! | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |274 ||Građanska opcija grada Osijeka ||GOGO | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |29 ||Građanska stranka ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |111 ||Građanska stranka Sisak ||GSS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |339 ||Građansko-liberalni savez ||GLAS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |390 ||Grobnička stranka ||GS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |392 ||Hoćemo pravedno ||HOĆEMO | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |246 ||Hrast - Pokret za uspješnu Hrvatsku ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |228 ||Hrvatska 21. stoljeća ||HRVATSKA 21. | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |304 ||Hrvatska braniteljska pučka stranka ||HBPS | ||branitelji ||''ne'' |. ||''da'' |- |314 ||Hrvatska bunjevačka stranka ||HBS | ||bunjevci ||''ne'' |. ||''ne'' |- |83 ||Hrvatska čista stranka prava ||HČSP | || ||''ne'' |1992. ||''da'' |- |233 ||Hrvatska demokratska regionalna stranka ||HDRS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |132 ||Hrvatska demokratska republikanska stranka ||HDRS | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |95 ||Hrvatska demokratska seljačka stranka ||HDSS | ||seljaci ||''ne'' |1994. ||''da'' | | | | |- |7 ||Hrvatska demokratska stranka ||- | || ||''ne'' |1989. ||''ne'' |- |294 ||Hrvatska demokratska stranka ||HDS | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |236 ||Hrvatska demokratska stranka Dalmacije ||HDSD | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |8 ||Hrvatska demokratska zajednica ||HDZ | || ||''ne'' |1989. ||''ne'' | | | | |- |6 ||Hrvatska demokršćanska stranka ||HDS | || ||krščanstvo |. ||''ne'' |- |79 ||Hrvatska domovinska stranka ||HDMS | || ||''ne'' |1990. ||''da'' | | | | |- |160 ||Hrvatska europska stranka ||HES | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |295 ||Hrvatska inicijativa za dijalog ||HRID | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |98 ||Hrvatska konzervativna stranka ||HKS | || ||''ne'' |1995. ||''da'' | | | | |- |277 ||Hrvatska konzervativna stranka ||HKS | || ||''ne'' |. ||''ne'' | | | | |- |85 ||Hrvatska kršćanska demokratska unija ||HKDU | || ||krščanstvo |1990. ||''da'' | | | | |- |196 ||Hrvatska kršćanska demokratska unija ||HKDU | || ||krščanstvo |1992. ||''da'' |- |213 ||Hrvatska kršćanska demokratska unija ||HKDU | || ||krščanstvo |. ||''da'' |- |366 ||Hrvatska liberalna demokratska stranka ||HLDS | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |47 ||Hrvatska muslimanska demokratska stranka ||HMDS | ||manjine – muslimani ||islam |1990. ||''da'' | | | | |- |87 ||Hrvatska nacional-demokratska liga ||HNDL | || ||''ne'' |1993. ||''da'' |- |357 ||Hrvatska narodna lista ||HNL | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |45 ||Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati ||HNS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |281 ||Hrvatska obrtnička stranka ||HOS | ||obrtnici ||''ne'' |. ||''da'' |- |89 ||Hrvatska poduzetnička stranka ||HPS | ||poduzetnici ||''ne'' |1993. ||''da'' | | | | |- |104 ||Hrvatska proljeća ||HP | || ||''ne'' |1996. ||''da'' | | | | |- |36 ||Hrvatska pučka seljačka stranka ||- | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |410 ||Hrvatska pučka seljačka stranka ||HPSS | ||seljaci ||''ne'' |. ||''ne'' |- |163 ||Hrvatska pučka seljačka stranka - 1904 ||HPSS - 1904 | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |113 ||Hrvatska pučka stranka ||HPS | || ||''ne'' |1997. ||''da'' | | | | |- |159 ||Hrvatska radnička stranka ||HRS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |389 ||Hrvatska radićevska stranka ||HRS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |25 ||Hrvatska republikanska seljačka stranka ||- | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |30 ||Hrvatska republikanska stranka ||HRS | || ||''ne'' |1990. ||''da'' | | | | |- |64 ||Hrvatska republikanska zajednica ||HRZ | || ||''ne'' |1991. ||''da'' |- |191 ||Hrvatska romska demokratska stranka ||HRDS | ||manjine – Romi ||''ne'' |. ||''da'' |- |80 ||Hrvatska seljačka narodna stranka ||HSNS | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' | | | |- |9 ||Hrvatska seljačka stranka ||HSS | ||seljaci ||''ne'' |1989. ||''ne'' | | | | |- |303 ||Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić ||HSS - SR | ||seljaci ||''ne'' |. ||''ne'' |- |51 ||Hrvatska seljačka stranka braće Radić ||- | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |192 ||Hrvatska seljačka stranka braće Radić ||HSS BRAĆE RADIĆ | ||seljaci ||''ne'' |. ||''ne'' |- |108 ||Hrvatska seljačko radnička stranka (Stranka istine i pravde) ||HSRS | ||seljaci ||''ne'' |1997. ||''da'' | | | | |- |3 ||Hrvatska socijalno-liberalna stranka ||HSLS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |12 ||Hrvatska stranka ||HS | || ||''ne'' |1990. ||''da'' | | | | |- |315 ||Hrvatska stranka branitelja i domoljuba ||HSBID | ||branitelji ||''ne'' |. ||''ne'' |- |348 ||Hrvatska stranka budućnosti ||HSB | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |300 ||Hrvatska stranka demokrata ||HSD | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |342 ||Hrvatska stranka građanskog otpora ||HSGO | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |167 ||Hrvatska stranka mladih ||HSM | ||mladi ||''ne'' |. ||''da'' |- |76 ||Hrvatska stranka naravnog zakona ||HSNZ | || ||''ne'' |1992. ||''da'' |- |158 ||Hrvatska stranka nezaposlenih ||HSN | ||nezaposleni ||''ne'' |. ||''da'' |- |279 ||Hrvatska stranka ovršenika ||HSO | ||ovršenici ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |19 ||Hrvatska stranka prava ||HSP | || ||''ne'' |1990. ||''ne'' | | | | |- |97 ||Hrvatska stranka prava – 1861 ||HSP - 1861 | || ||''ne'' |1995. ||''ne'' | | | | |- |75 ||Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |211 ||Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević ||HSP AS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |269 ||Hrvatska stranka pravaškog bratstva ||HSPB | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |194 ||Hrvatska stranka pravne države ||HSPD | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |363 ||Hrvatska stranka pravne države ||HSPD | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |202 ||Hrvatska stranka rada ||HSR | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |262 ||Hrvatska stranka reda ||HSR | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |301 ||Hrvatska stranka svih čakavaca kajakavaca i štokavaca ||HSSČKŠ | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |101 ||Hrvatska stranka umirovljenika ||HSU | ||umirovljenici ||''ne'' |1996. ||''ne'' | | | | |- |105 ||Hrvatska stranka zelenih - Eko savez ||ZELENI | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |222 ||"Hrvatska straža" nacionalna stranka ||HS NS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |260 ||Hrvatska zora stranka naroda ||HZ | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |151 ||Hrvatski blok - Pokret za modernu Hrvatsku ||HRVATSKI BLOK | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |102 ||Hrvatski dalmatinski dom ||HDD | || ||''ne'' |1996. ||''da'' |- |123 ||Hrvatski demokratski centar ||HDC | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |189 ||Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje ||HDSSB | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |238 ||Hrvatski demokratski slobodarski savez Dalmacije ||HDSSD | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |133 ||Hrvatski demokršćani ||DEMOKRŠĆANI | || ||krščanstvo |. ||''da'' |- |66 ||Hrvatski državotvorni pokret ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |148 ||Hrvatski istinski preporod ||HIP | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |215 ||Hrvatski laburisti - Stranka rada ||LABURISTI | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |50 ||Hrvatski liberalni pokret ||- | || ||''ne'' |1990. ||''da'' | | | | |- |10 ||Hrvatski mirotvorni pokret ||HMP | || ||''ne'' |1990. ||''da'' | | | | |- |399 ||Hrvatski narodni zastupnici ||HNZ | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |169 ||Hrvatski narodnjaci ||HN | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |92 ||Hrvatski nezavisni demokrati ||HND | || ||''ne'' |1994. ||''da'' | | | | |- |73 ||Hrvatski obranbeni red ||HOR | || ||''ne'' |1992. ||''da'' | | | | |- |68 ||Hrvatski oslobodilački pokret ||HOP | || ||''ne'' |1991. ||''ne'' |- |90 ||Hrvatski pravaški pokret ||HPP | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |150 ||Hrvatski proljećari ||HP | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |218 ||Hrvatski rast ||HRAST | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | |- |121 ||Hrvatski republikanci ||HR | || ||''ne'' |1998. ||''da'' |- |172 ||Hrvatski socijaldemokrati ||HSD | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |359 ||Hrvatski suverenisti ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |370 ||Hrvatski umirovljenici zajedno ||HUZ | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |197 ||Hrvatski zbor ||ZBOR | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |170 ||Hrvatsko pravaško bratstvo ||HPBRATSTVO | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |173 ||Hrvatsko zvono ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |86 ||Istarska pučka stranka ||- | || ||''ne'' |1990. ||''da'' |- |44 ||Istarska socijaldemokratska nezavisna stranka ||ISDNS | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |91 ||Istarska stranka ||- | || ||''ne'' |1992. ||''da'' | | | | |- |235 ||Istarska stranka umirovljenika - Partito Istriano Dei Pensionati ||ISU - PIP | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |270 ||Istarski demokrati - Democratici istriani ||ID - DI | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |430 ||Istarski demokrati - Democratici istriani - ID - DI ||ID - DI | || ||''ne'' |. ||''ne'' | | | | |- |14 ||Istarski demokratski sabor ||IDS | || ||''ne'' |1990. ||''ne'' | | | | |- |296 ||Istarski laburisti ||IL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |106 ||Istarski socijaldemokratski forum - Foro social democratico istriano ||ISDF-FSDI | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |373 ||Ivan Penava nezavisna lista ||IP - NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |130 ||Izvorna Hrvatska seljačka stranka ||IHSS | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |140 ||Jadranska socijaldemokratska stranka Hrvatske ||JADRANSKI SOCIJALDEMOKRATI | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |165 ||Jadranski sabor ||JS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |400 ||Javno dobro ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |316 ||Jedina opcija ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |195 ||Jedino Hrvatska - Pokret za Hrvatsku ||JEDINO HRVATSKA | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |17 ||Jugoslavenska samostalna demokratska stranka ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |143 ||Južnohrvatska stranka ||JHS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |180 ||Karlovačka stranka ||KS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |226 ||Ključ Hrvatske ||KLJUČ | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |261 ||Komunistička partija Hrvatske ||KPH | ||komunisti ||''ne'' |. ||''da'' |- |309 ||Krila slobode Hrvatska nacionalistička stranka ||KRILA SLOBODE | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |67 ||Kršćanska narodna stranka ||KNS | || ||krščanstvo |. ||''da'' |- |124 ||Kršćanska socijalna unija ||KSU | || ||krščanstvo |1999. ||''da'' | | | | |- |84 ||Kršćanski demokrati Međimurja ||KDM | || ||krščanstvo |1992. ||''da'' |- |181 ||Krug 21 ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |371 ||Kvarnerska inicijativa - Regionalna platforma ||KVARNERSKA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |229 ||Ladonja ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |114 ||Liberalna stranka ||LS | || ||''ne'' |1998. ||''da'' |- |152 ||Libra - Stranka liberalnih demokrata ||LIBRA | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |237 ||Liburnijska stranka ||LIST | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |38 ||Liga socijalnih demokrata ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |206 ||Liga za Brod - Stranka za poticanje svekolikog razvoja grada Slavonskog Broda ||LIGA ZA BROD | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |374 ||LiPO ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |81 ||Lista Savonije i Baranje ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |431 ||Lista za dobro mista ||LZDM | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |190 ||Lista za Rijeku ||RI | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |145 ||Ljevica Hrvatske ||LJEVICA | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |248 ||Loza nezavisna lista ||LOZA | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |40 ||Mađarska narodna stranka Hrvatske ||- | ||manjine – Mađari ||''ne'' |1990. ||''da'' |- |255 ||Maksimirska građanska inicijativa - Zajedno ||MGI - ZAJEDNO | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |426 ||Marija Selak Raspudić - nezavisna lista ||MARIJA SELAK RASPUDIĆ - NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |429 ||Marko Magdić - nezavisna lista ||MARKO MAGDIĆ NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |156 ||Maslina - Dalmatinska autonomaška stranka ||MASLINA | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |414 ||Matija Teur - nezavisna lista ||Matija TEUR NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |134 ||Međimurska stranka ||MS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |179 ||Međimurski demokratski savez ||MDS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |380 ||Mladi za Brezovicu ||MZB | ||mladi ||''ne'' |. ||''ne'' |- |368 ||Mladi za Đakovo ||- | ||mladi ||''ne'' |. ||''ne'' |- |288 ||Modeli altruizma u politici ||MAP | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |311 ||Moderna demokratska snaga ||MODES | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |345 ||Moja voljena Hrvatska ||MVH | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |198 ||Moje malo Međimurje ||3 M | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |245 ||MOST ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |350 ||Možemo! - politička platforma ||Možemo! | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |326 ||Mreža nezavisnih lista ||MREŽA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |117 ||Nacionalna demokratska stranka ||NDS | || ||''ne'' |1998. ||''da'' |- |265 ||Nacionalni forum ||NF | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |323 ||NADA ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |286 ||Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez ||NAPRIJED HRVATSKA! | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |275 ||Narodna stranka - reformisti ||REFORMISTI | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |219 ||Naša stranka ||NS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |337 ||Neovisni za Hrvatsku ||NHR | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |422 ||Nezavisna lista - vrime je! ||VRIME JE! | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |385 ||Nezavisna lista Ante Đapića ||NL ANTE ĐAPIĆA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |332 ||Nezavisna lista boljih ||NLB | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |398 ||Nezavisna lista Gorana Aladića ||NL GORANA ALADIĆA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |417 ||Nezavisna lista Ivanić-Grad ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |257 ||Nezavisna lista Milana Bitunjca ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |298 ||Nezavisna lista mladih ||NLM | ||mladi ||''ne'' |. ||''ne'' |- |335 ||Nezavisna lista mladih za Imotski i Imotsku krajinu - Mi za Im ||MI ZA IM | ||mladi ||''ne'' |. ||''da'' |- |376 ||Nezavisna lista Osejava ||NLO | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |386 ||Nezavisna lista Podbablje sutra ||PODBABLJE SUTRA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |249 ||Nezavisna lista Stipe Petrina ||NLSP | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |388 ||Nezavisna lista Tomislav Stojak ||NLTS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |425 ||Nezavisna lista Tomislava Jonjića - Jedino Hrvatska! ||NEZAVISNA LISTA TOMISLAVA JONJIĆA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |421 ||Nezavisna lista Tomislava Mišetića ||NL TOMISLAVA MIŠETIĆA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |318 ||Nezavisna lista Višnjan ||NLV | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |329 ||Nezavisna lista Zagreb ||NLZG | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |377 ||Nezavisna platforma sjevera ||NPS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |93 ||Nezavisna stranka prava ||NSP | || ||''ne'' |1994. ||''da'' | | | | |- |418 ||Nezavisna stranka samo tim ||SAMOTIM | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |338 ||Nezavisni ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |178 ||Nezavisni seljaci Hrvatske ||NSH | ||seljaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |242 ||Nezavisni seljaci Hrvatske ||NSH | ||seljaci ||''ne'' |. ||''ne'' |- |351 ||Nezavisni za Zaprešić ||NZ | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |128 ||Nova Hrvatska ||NH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |321 ||Nova ljevica ||NL | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |353 ||Nova politika ||NP | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |204 ||Nova srpska stranka ||NSS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |. ||''da'' |- |43 ||Nova stranka ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |268 ||Novi val - Stranka razvoja ||NOVI VAL | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |209 ||Obiteljska stranka ||OS | ||obitelj ||''ne'' |. ||''da'' |- |395 ||Odlučnost i pravednost ||OIP | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |263 ||Održivi razvoj Hrvatske ||ORAH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |118 ||Otočna demokratska stranka ||ODS | || ||''ne'' |1998. ||''da'' | | | | |- |46 ||Partija demokratskog prosperiteta - Ogranak za Hrvatsku ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |115 ||Partija podunavskih Srba ||PPS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |1998. ||''da'' |- |208 ||Paška stranka - Pag ||PSP | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |381 ||"Pavao Grom - nezavisna lista" ||"PGnl" | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |423 ||Pavle Kalinić - nezavisna lista ||PAVLE KALINIĆ - NL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |230 ||Piratska stranka ||PS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |355 ||Plavo zelena stranka ||PZS | ||ekologija ||''ne'' |. ||''ne'' |- |234 ||Pločanska stranka ||PLS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |122 ||Podravska stranka ||PS | || ||''ne'' |1998. ||''da'' | | | | |- |126 ||Pokret za ljudska prava – Stranka ekološki svjesnih građana ||POL | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |232 ||Pokret za modernu Hrvatsku ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |403 ||Pokret za životinje ||- | ||životinje ||''ne'' |. ||''ne'' |- |276 ||Pokret zajedno ||PZ | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |408 ||Politička stranka - plavi grad ||PLAVI GRAD | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |203 ||Popravi grad ||PG | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |177 ||Posavsko slavonska stranka ||PSS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |393 ||Pravedna Hrvatska ||PH | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |432 ||Pravi socijaldemokratski pokret ||PRAVI SDP | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |404 ||Pravo i pravda ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' | | | | |- |116 ||Primorsko goranska stranka umirovljenika ||PGSU | ||umirovljenici ||''ne'' |1998. ||''da'' | | | | |- |18 ||Primorsko goranski savez ||PGS | || ||''ne'' |1990. ||''ne'' | | | | |- |387 ||Probudi ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |291 ||Projekt domovina ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |305 ||Promjenimo Hrvatsku ||PH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |5 ||Radikalno udruženje za sjedinjene evropske države ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |280 ||Radnička fronta ||RF | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |107 ||Rapski pučki sabor ||RPS | || ||''ne'' |1996. ||''da'' | | | | |- |358 ||Rapski pučki sabor ||RPS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |433 ||Renato Petek - nova snaga ||RENATO PETEK - NS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |401 ||Republika ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |405 ||Ričard nezavisni ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |221 ||Sabor Hrvatskih roma ||- | ||manjine – Romi ||''ne'' |. ||''da'' |- |100 ||Samostalna demokratska srpska stranka ||SDSS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |1995. ||''ne'' |- |308 ||Sasvim mala stranka ||SMS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |184 ||Savez Hrvatskih umirovljenika i seniora ||SHUS | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''da'' |- |282 ||Savez komunista Hrvatske ||SKH | ||komunisti ||''ne'' |. ||''da'' |- |60 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije Primorsko goranske regije ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |58 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije za Hrvatsku - Općinska organizacija Split ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |57 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije za Istru ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |56 ||Savez reformskih snaga Jugoslavije - Zagreb ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | |- |82 ||Slavonsko-baranjska hrvatska stranka ||SBHS | || ||''ne'' |1992. ||''da'' | | | | |- |147 ||Slobodarska stranka Hrvatske ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |343 ||Slobodarska stranka Hrvatske ||SSH | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |299 ||Slobodna Hrvatska ||SH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |313 ||Snaga - Stranka narodnog i građanskog aktivizma ||SNAGA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |259 ||Snaga roma Hrvatske ||SRH | ||manjine – Romi ||''ne'' |. ||''da'' |- |356 ||Snaga Slavonije i Baranje ||Snaga SiB | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |394 ||Socijaldemokrati ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |88 ||Socijaldemokratska partija Hrvatske ||SDP | || ||''ne'' |1990. ||''ne'' | | | | |- |4 ||Socijaldemokratska stranka Hrvatske ||- | || ||''ne'' |1989. ||''da'' |- |174 ||Socijalistička partija Hrvatske ||SPH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |41 ||Socijalistička partija Hrvatske - Partija jugoslavenske orijentacije ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |112 ||Socijalistička radnička partija Hrvatske ||SRP | || ||''ne'' |1997. ||''ne'' | | | | |- |74 ||Socijalno-demokratska unija Hrvatske ||SDU | || ||''ne'' |1992. ||''da'' |- |324 ||Splitska stranka ||STS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |200 ||Splitska stranka umirovljenika ||SSU | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |372 ||Srđ je grad ||SJG | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |78 ||Srednjoeuropska akcija - Pokret za srednju europu ||SEA - PZS | || ||''ne'' |1990. ||''da'' | | | | |- |119 ||Srpska demokratska baranjska stranka ||SDBS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |1998. ||''da'' |- |21 ||Srpska demokratska stranka ||- | ||manjine – Srbi ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |62 ||Srpska narodna stranka ||SNS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |1991. ||''da'' | | | |- |271 ||Srpska pravedna stranka ||SPS | ||manjine – Srbi ||''ne'' |. ||''ne'' |- |344 ||Stjepan Kožić - nezavisna lista ||SKNL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |284 ||Stranka Bošnjaka Hrvatske ||SBH | ||manjine – Bošnjaci ||''ne'' |. ||''da'' |- |42 ||Stranka demokratske akcije Hrvatske ||SDA HRVATSKE | || ||''ne'' |1990. ||''ne'' | | | | |- |94 ||Stranka društvenog razvoja ||SDR | || ||''ne'' |1994. ||''da'' |- |250 ||Stranka Dubrovnik regija ||SDR | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |297 ||Stranka hrvatski vidik ||SHV | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |289 ||Stranka hrvatskih umirovljenika - umirovljenici ||UMIROVLJENICI | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |63 ||Stranka hrvatskog državnog prava ||SHDP | || ||''ne'' |1991. ||''da'' |- |127 ||Stranka hrvatskog preporoda ||SHP | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | |- |214 ||Stranka hrvatskog zajedništva ||SHZ | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |354 ||Stranka Ivana Pernara ||SIP | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |20 ||Stranka jugoslavena ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |320 ||Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ||SMSH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |11 ||Stranka nezavisne demokracije ||- | || ||''ne'' |1990. ||''da'' |- |241 ||Stranka običnih ljudi ||SOLJ | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |231 ||Stranka penzionera ||SP | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''da'' |- |138 ||Stranka pravične demokracije ||SPD | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |285 ||Stranka razvoja i napretka ||SRNA | || ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |39 ||Stranka Roma Hrvatske ||SRH | ||manjine – Romi ||''ne'' |1991. ||''da'' | | | |- |131 ||Stranka umirovljenika ||SU | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |216 ||Stranka umirovljenika Hrvatske - Blok umirovljenici zajedno ||SUH | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''da'' |- |420 ||Stranka umirovljenika sjever ||SUS | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |352 ||Stranka za narod ||SZN | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |384 ||Stranka za Zadar! ||ZZ! | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |142 ||Stranka zajedno ||ZAJEDNO | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |419 ||Sve se može ||SSM | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |109 ||Talijanska demokratska zajednica – Unione democratica Italiana ||TDZ-UDI | ||manjine – Talijani ||''ne'' |1997. ||''da'' | | | | |- |59 ||Transnacionalna radikalna stranka ||- | || ||''ne'' |1991. ||''da'' |- |144 ||Turopoljska demokratska stranka ||TDS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |186 ||Turopoljska demokratska stranka ||TDS | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |266 ||Ujedinjena stranka prava ||USP | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |319 ||Ujedinjeni hrvatski domoljubi ||UHD | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |302 ||Umirovljenici Slavonije i Baranje ||USIB | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''da'' | | | |- |396 ||Umirovljenici zajedno - politička platforma ||UMIROVLJENICI ZAJEDNO | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |264 ||Umirovljenička demokratska unija ||UDU | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''ne'' |- |336 ||Unija Kvarnera ||UNIJA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |379 ||Vesna Škare Ožbolt - Nezavisna lista ||VESNAŠKARE OŽBOLT-NL | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |199 ||Volim Hrvatsku ||VH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |252 ||Za grad ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |110 ||Zagorska demokratska stranka ||ZDS | || ||''ne'' |1997. ||''ne'' | | | | |- |166 ||Zagorska stranka ||ZS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |325 ||Zagreb je naš! ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |188 ||Zagrebačka nezavisna lista ||ZNL | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |205 ||Zagrebačka stranka umirovljenika ||ZSU | ||umirovljenici ||''ne'' |. ||''da'' |- |61 ||Zajednica radnika progresista jugoslavije - Ogranak Republike Hrvatske ||- | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |406 ||Zajedno Hrvatska ||ZH | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |367 ||Zajedno za Murter ||ZM | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |397 ||Zajedno za Trogir ||- | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |383 ||Zaokret - Nezavisna lista ||Zaokret | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |239 ||Zavjet za Hrvatsku ||ZZH | || ||''ne'' |. ||''da'' |- |16 ||Zelena akcija Split ||- | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |15 ||Zelena akcija Zagreb ||- | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |382 ||Zelena alternativa - održivi razvoj Hrvatske ||Zelena alternativa - ORaH | ||ekologija ||''ne'' |. ||''ne'' |- |168 ||Zelena alternativa - Stranka potrošača ||ZA - SPOT | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |175 ||Zelena lista ||- | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |327 ||Zelena lista ||- | ||ekologija ||''ne'' |. ||''ne'' |- |146 ||Zelena ljevica Hrvatske ||ZEL | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |103 ||Zelena stranka ||ZS | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |137 ||Zelena stranka ||ZS | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |33 ||Zelena stranka Rijeka ||- | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |164||Zeleni demokrati ||ZD | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' | | | | |- |293 ||Zeleni forum ||ZF | ||ekologija ||''ne'' |. ||''ne'' |- |136 ||Zeleni Hrvatske ||ZELENI HR | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |157 ||Zeleni savez ||ZELENI | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |227 ||Zeleni zajedno ||- | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |141 ||Zeleni - Stranka novog doba ||ZELENI-SND | ||ekologija ||''ne'' |. ||''da'' |- |278 ||Zelinski laburisti - Stranka Prigorja ||ZL | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |212 ||Željko Kerum - Hrvatska građanska stranka ||HGS | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |360 ||Župska stranka ||ŽUPKA | || ||''ne'' |. ||''ne'' |- |} <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Setenzatsu.2|doprinosi]]) </small> :Bože, žao mi je što prijedlog nisam vidio još prošle godine. Meni je ovo odlična ideja, {{s|Setenzatsu.2}}, ako imaš elana namjestiti. Predložio bih samo "Područje" umjesto "Regionalna", jer time možemo upisati "država" ili županiju/grad i manje je nespretno kad čitaš skupa. Možda i neke boje. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:53, 21. studenoga 2025. (CET) ::Hvala. Mislim da je bolje izbjegavati boje za ključne kategorije (čini mi se da su ove koje sam naveo u editima i samoj raspravi svojeg prijedloga ključne) da se može sortirati i tako imati čišći pregled. Mislim da je abecedni unos stranaka moj kraj što se ovoga tiče. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 21:12, 21. studenoga 2025. (CET) :::@[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] Može li se tablica onda prebaciti u članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:23, 22. studenoga 2025. (CET) ::::@[[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] Može. To je to od mene. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 15:03, 13. prosinca 2025. (CET) == Registarski brojevi stranaka koji fale u registru == Nema sljedećih brojeva: 1,2,13,23,24,27,34,35,37,48,53,55,65,70,72.<br> Ako postoji info o čemu je riječ bilo bi dobro dodati u članak. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 02:44, 15. prosinca 2025. (CET) [https://www.vecernji.hr/vijesti/lani-osnovane-22-stranke-ugaseno-ih-17-novi-val-ljube-jurcica-dc-ash-1151148 Ovdje] stoji: '' "Od siječnja 1990., kada je u njega upisana prva stranka – HSLS, u Registar političkih stranaka..." '' - HSLS ima registarski broj 3. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 02:24, 5. siječnja 2026. (CET) == Stranke koje nisu u registru? == Naletio slučajno na [[Otočki demokratski forum]]. Ako ima jedna, vjerojatno ih ima i više. Zašto nije/nisu u registru stranaka? Ako ima nekakav izvor, trebalo bi ih dodati. Možda je to jedna od stranaka u temi iznad "Registarski brojevi stranaka koji fale u registru". edit: Imamo stranku(?) Hrvatsko bilo [https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/osnovana-nova-politicka-stranka-hrvatsko-bilo---803848.html] [https://hrvatskiratnik.hr/osnovali-smo-novu-politicku-stranku-hrvatsko-bilo/] [https://hrvatskonebo.org/2023/12/30/hrvatsko-bilo-postalo-24-stranka-zastupljena-u-10-sazivu-hrvatskoga-drzavnog-sabora/] [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/u-sabor-usla-nova-stranka-potpredsjednik-je-necak-sefa-ustaske-crne-legije/] [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_11_140_1918.html]- osnovana i izašlo u narodnim novinama, a nema je u registru???!!! i ušla u sabor [https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-sabor-usla-nova-stranka-vodi-je-necak-jure-francetica-podrzava-dario-kordic/2525016.aspx] [https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/parlamentarne-stranke/hrvatsko-bilo-10-saziv] [https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/DIP_Konacni_rezultati_parl_izbora_29_4_2024_0.pdf]. Također slično vrijedi i za Akcija za promjene - nema u registru, a više izvora o osnutku stranke: [https://web.archive.org/web/20240420141858/https://akcijazapromjene.hr/][https://www.glasistre.hr/hrvatska/2023/02/20/u-zagrebu-se-okupila-udruga-nezavisnih-koja-namjerava-ici-i-na-nacionalne-izbore-jedno-od-kljucnih-847248] [https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/sibenik/vijesti/hrvatska/zasto-stranku-nazivamo-bas-ap-neka-svatko-masta-sto-hoce-okupljamo-jaka-imena-1289937] [https://www.vecernji.hr/vijesti/covjek-koji-je-detronizirao-josipu-rimac-ide-na-izbore-sto-ce-nam-ostati-ako-unistimo-i-ono-sto-nam-je-bog-dao-1754784?][https://www.nacional.hr/osnovana-nova-politicka-stranka-ap-akcija-za-promjene-definirali-su-se-kao-politicki-centar/] [https://mok.hr/vijesti/item/37679-zupan-jelic-osnovao-stranku-u-zagrebu-odrzana-osnivacka-skupstina-stranke-akcija-za-promjenu] [https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/DIP_Konacni_rezultati_parl_izbora_29_4_2024_0.pdf] [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 00:37, 19. prosinca 2025. (CET) == Prijašnji nazivi stranaka i overflowing table == Mislim da bi bilo dobro dodati stupac "Prijašnji nazivi" (nakon stupca "Kratica") u tablicu popisa stranaka. Popriličan broj ih je mijenjalo nazive tijekom povijesti i to više puta. Bilo bi korisno. Našao sam tip scrollable i sortirajuće tablice kojoj se može zalediti stupac i redak (vidi primjer: https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Sticky_table_start & https://en.wikipedia.org/wiki/Template:2020_monthly_cumulative_COVID-19_death_totals_by_country) - pa se problem širine tablice zaobiđe, ali čini se da ne radi na hrwiki. Ovaj kod/primjer ispod radi na enwiki. {{row hover highlight}}{{sort under}} {{sticky table start}} {| class="wikitable sortable sort-under mw-datatable plainrowheaders sticky-table-row1 sticky-table-col2" style="text-align: right;" |- !Reg. br. !Stranka !Kratica !Prijašnji nazivi !{{Tooltip|L/C/D/S|Lijeva/Centar/Desna/Sinkretiziran}} !Poseban fokus !Osnovana !Ugašena !Geografsko područje !class="unsortable" | Napomena |- | 99 ||[[Abeceda demokracije]] ||ABECEDA | | || |. ||2021. | | |- |139 ||AG Zagrebačka stranka ||ZGS | | || |. ||2007. |Zagreb | |- |223 ||Agenda mladih demokrata ||AMD | | ||mladi |. ||2021. | | |- |369 ||Agrameri – nezavisna lista || | | || |. ||''da'' |Zagreb | |- |402 ||Agrarna stranka – pokret za hrvatsku poljoprivredu ||AS – PHP | | ||poljoprivreda |. ||''ne'' | | |- |256 ||Akcija bjelovarsko – bilogorska ||ABB | | || |. ||2022. |Bjelovarsko-bilogorska županija | |- |185 ||Akcija Hrvatske republikanske seljačke stranke ||AKCIJA HRSS | | ||seljaci |. ||2014. | | |- |176 ||[[Akcija mladih]]||AM | | ||mladi |. ||''ne'' | | |- |243 ||Akcija slavonsko baranjskih umirovljenika ||ASBU | | ||umirovljenici |. ||2017. |Slavonija i Baranja | |- |} {{sticky table end}} [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 17:56, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] Ja ne bih dodatno širio tablicu, čak i ako je tehnički moguće – svakako time postaje manje pregledna. Ako je iz ikojeg razloga relevantno dodavati neka starija imena, može ih se lako ubaciti u istu ćeliju kao ažurno ime. Pada mi na pamet {{tl|efn}} kao najbolje rješenje ili nekakva natuknica formatirana kao <nowiki><small>.</nowiki> <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:35, 4. siječnja 2026. (CET) ::U početku sam se slagao s tobom, ali ispada da je to bitan stupac objektivno gledano. Situacija sa političkim strankama i njihovim nazivima je zbrkana. Neke su više puta mijenjale nazive, neke se zovu isto kao druge i još su se preklapala postojanja (ali tijekom preklapanja je bilo različito ime), neke se zovu sasvim deseto od onog kako su se zvale (valjda promjena politike)... Također i naši članci nisu bez sumnje (na koga se odnose) za te stranke koje su imale isto ime. Tablica osim što pregledno sumira podatke je i referenca. Pri izradi drugih članaka i davanja wikilinkova može se ovako lako konzultirati na koji članak preusmjeriti. Ova informacija je pogotovo važna jer nemaju sve stranke svoje članke, ali i da imaju omogućava bržu i lakšu referencu. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 16:55, 23. siječnja 2026. (CET) == [[Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije]] == Da li ubaciti u popis? Prva je nastala u Zagrebu 1989., nakon raspada Jugoslavije djelovala u Srbiji - nije jasno je li djelovala i u Hrvatskoj. Drugoj je osnivač Hrvat i nije jasno je li djelovala i u Hrvatskoj. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 18:26, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] Meni se te čine kao kasnopovijesne stranke koje zaslužuju zaseban članak ([[Popis povijesnih političkih stranaka u Hrvatskoj]]?). Budući da ovaj članak nosi popis aktualnih parlamentarnih članaka i vanparlamentarnih, bilo bi mi malo ''out of place'' uvrstiti i jugoslavenske koje su vjerojatno (barem de facto) prestale postojati osamostaljenjem. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 4. siječnja 2026. (CET) ::Ja sam više naginjao kriteriju jesu/nisu sudjelovale na izborima 1990. A imamo i kategoriju "Kategorija:Hrvatske političke stranke od 1989."[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 12:19, 6. siječnja 2026. (CET) :::Kategorije se dijele po razdobljima jednostranačja/višestranačja. To bi, realno, bolje bilo da se dijeli po državama (A-U pa SHS pa NDH pa SFRJ pa RH), ali opstalo je valjda zato što je tako uspostavljeno još davne 2008. Kako bilo, ja sam za to da se ubacuju samo stranke koje su dokazivo bile aktivne nakon proglašenja samostalnosti. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:15, 9. siječnja 2026. (CET) == Ulazak u Sabor (tablica) - nejasnoće oko stranaka == *'''HB''' 2003.<s> - nejasno o kojoj se stranki radi</s> Hrvatski blok *'''HDS''' 1990., 2015., 2016., 2020., 2024. - nejasno o kojoj se stranki/strankama radi: Hrvatska demokratska stranka ili Hrvatska demokršćanska stranka (1990.te) ili Hrvatska demokršćanska stranka (2009.) *'''Neovisna lista - Ivan Grubišić''' 2011. - je li stranka? nema u registru. *'''Nezavisna lista – Željko Lacković''' 2024. - je li stranka? nema u registru. ::[https://zeljkolackovic.hr/] - imamo pod brojem 338 stranku Nezavisni koja se prije zvala Željko Lacković - Nezavisne liste (2017.-2021.) - čini se da je navedena pod pogrešnim nazivom u Aktualni saziv Hrvatskog sabora.[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 02:29, 26. siječnja 2026. (CET) *'''Neovisna lista - Željko Glasnović''' 2016. - je li stranka? nema u registru. *'''ZAS''' 1990. <s>- nejasno o kojoj se stranki radi - čini se da se radi o</s> Zelena akcija Split [https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/1990/rezultati/1990_1_5_Sabor_Rezultati_Vijece_udruzenog_rada.pdf str. 133] *<s>'''USPĐ''' 1990. - nejasno o kojoj se stranki radi - čini se da se radi o Udruga samostalnih poduzetnika Đurđevac</s> - udruga, [https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/1990/rezultati/1990_1_5_Sabor_Rezultati_Vijece_udruzenog_rada.pdf Udruženje samostalnih privrednika Đurđevac] *'''KNS''' 1990. <s>- Kršćanska narodna stranka ili</s> [[Koalicija narodnog sporazuma]] [https://iks-portal.info/dogadanja/povijesni-kutak/item/7956-22-travnja-1990-prvi-demokratski-izbori-u-hrvatskoj-pad-komunisticke-vlasti.html] [https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/1990/rezultati/1990_1_5_Sabor_Rezultati_Vijece_udruzenog_rada.pdf] - koalicija [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 23:19, 4. siječnja 2026. (CET) == Dodati popis udruga koje su osvojile mandate u Saboru ili EU parlamentu ?? == [https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/images/pdf/izbori2011/USPOREDNI%20PODACI%20O%20PREDANIM%20KANDIDACIJSKIM%20LISTAMA%20I%20KANDIDATIMA%20NA%20IZBORIMA%20ZA%20ZASTUPNIKE%20U%20HRVATSKI%20SABOR%202003.%2C%202007.%20I%202011.%20GODINE.pdf] Uglavnom se radi o udrugama manjina. Mislim da je bitno. *'''USPĐ''' 1990.<s> - čini se da se radi o Udruga samostalnih poduzetnika Đurđevac</s> [https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/1990/rezultati/1990_1_5_Sabor_Rezultati_Vijece_udruzenog_rada.pdf str. 149, Udruženje samostalnih privrednika Đurđevac] [https://web.archive.org/web/20210226155550/https://udruzenje-obrtnika-djurdjevac.hr/o-nama/ možda današnja] *'''[[Savez socijalističke omladine Hrvatske|SSOH]]''' 1990. - društveno-politička organizacija, prezentirano u članku kao da je dobila mandate. *'''[[Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije|SUBNOR]]''' 1990. - društveno-politička organizacija, prezentirano u članku kao da je dobila mandate. *EU CPI / Centar za provedbu integracija u Europsku uniju – CPI EU (izbori 2011.) - nema u registru udruga, "službena" facebook stranica kaže da je bilo lokalno poduzeće, ali na Sudski registar trgovačkih društava i Obrtni registar nisam našao. [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/4355/41828/www.iusinfo.hr/DailyContent/News.aspx%3fid%3D5655.html "krovna nevladina organizacija u koju su dosada uključene 22 udruge iz cijele Hrvatske"]. Ipak, [https://banovac.mfin.hr/rnoprt/Details?handler=Details&id=40813 0214035 registar neprofitnih organizacija] u njemu stoji: "Pravno ustrojbeni oblik UDRUGA", Naziv matičnog registra REGISTAR UDRUGA, Broj iz matičnog registra 21007332. Za taj se broj u registru udruga dobije CENTAR ZA PROVEDBU INTEGRACIJA ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI (C.P.I.R.) što znači da je došlo do promjene imena {{OK}} *Savez mađarskih udruga (Alliance of Hungarian Associations) (izbori 2007., 2015.) {{OK}} *Savez mađarskih organizacija (Union of Hungarian Organisations) (oko 2011. djelovala, navedena zbog ove iznad) {{OK}} ::[https://en.wikipedia.org/wiki/Hungarians_in_Croatia ''The two main Hungarian associations in Croatia are the ...and the Union of Hungarian Associations (Hungarian: Magyar Egyesületek Szövetsége or MESZ).''], [https://en.wikipedia.org/wiki/Democratic_Union_of_Hungarians_of_Croatia ''where at the time the main concurrent Union of Hungarian Organisations was in power.''], dok na [https://en.wikipedia.org/wiki/2015_Croatian_parliamentary_election] i [https://en.wikipedia.org/wiki/2007_Croatian_parliamentary_election] MESZ vodi na Alliance of Hungarian Associations. - čini se da Alliance of Hungarian Associations = Union of Hungarian Organisations [https://web.archive.org/web/20090327095919/http://www.smu-mesz.hr/] [https://www.emagyar.net/index.php?p=article&type=regional&id=41] [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/2315-stampana-izdanja-saveza-madjarskih-udruga][https://net.hr/danas/vijesti/sandor-juhas-savez-madjarskih-udruga-smu-magyar-egyesuletek-szovetsege-mesz-pripadnik-madjarske-nacionalne-manjine-6cf3b518-8e6e-11ec-b5df-0242ac12001b] *Demokratska zajednica Mađara Hrvatske (DZMH) (izbori 2000.) {{OK}} *<s>Udruga Rusa i Ukrajinaca Republike Hrvatske</s> (izbori 2000.) Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske SRURH - čini se da je to kasnije postalo Savez Rusina Republike Hrvatske [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruga-detalji/4QcBAAABAQEBc2F2ZXogcnVzaW7hAAAAAAAAAAAAAAEBAW9p4gIB2v4B] [https://web.archive.org/web/20140605201504/http://www.sriu.hr/novo_neta/hrvatski/indexhr.htm ožujak 2014. promjena imena] {{OK}} *Njemačka narodnosna zajednica - Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj (izbori 2003.) - čini se da je promijenila naziv u Njemačka zajednica - Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj[https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruga-detalji/4QcBAAABAAEBiW5qZW1hxI1rYQAAAAAAAAAAAAABAQFvaeICAbj7AQ] *Mreža romskih udruga Hrvatske (izbori 2007.) {{OK}} *Hrvatski romski savez "Kali Sara" (izbori 2015.) {{OK}} *Udruga Roma "Korak po korak" (izbori 2024.) {{OK}} *UARH / Albanci u Hrvatskoj / Savez Albanaca Hrvatske / Union of Albanians of Croatia (izbori 2016.) možda [https://zasmz.hr/albanska-zajednica/ Unija Albanaca Republike Hrvatske] *Bošnjaci zajedno! – Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Hrvatskoj (izbori 2024.) {{OK}} *<s>Domovinska i dijasporska zajednica/Homeland and diaspora community (izbori 1995.) -nema u registru udruga, Domovinska i iseljenička zajednica / Homeland and emigrant community pod brojem 21011843 osnovana 2015.</s> [https://web.archive.org/web/20120227191523/http://www.izbori.hr/arhiva/pdf/1995/1995_Rezultati_Sabor_zastupnicki_dom.pdf Zajednica domovine i dijaspore] - nema u registru udruga *Udruga Romskog prijateljstva LUNA(izbori 2015.) {{OK}} *<s>Slovensko kulturno društvo</s> (izbori 2015.) <s>možda Slovensko kulturno društvo Istra</s> Slovensko kulturno društvo Stanko Vraz {{OK}} *FAI (Forum albanskih intelektualaca)–KUANM (Kulturna udruga albanske nacionalne manjine)–HASI (Zavičajna udruga "Hasi")–UKURH (Udruga Kosovara u Republici Hrvatskoj) (izbori 2015.) [https://sabor.hr/hr/sabor-data/49572] *<s>Bosnian Party of Croatia</s> (izbori 2015.) Stranka Bošnjaka Hrvatske [https://www.nacional.hr/stranka-bosnjaka-hrvatske-dip-zaprimio-prvu-kandidaturu-za-parlamentrane-izbore/] {{OK}} *<s>Albanian Community of Istria County/Albanska zajednica Istre</s> (izbori 2015.) Zajednica Albanaca Istarske županije {{OK}} *Association of Germans and Austrians (izbori 2015.) <s>možda ''Savez Nijemaca i Austrijanaca Hrvatske'' - nema u registru udruga, ali ima</s> ''Savez Nijemaca i Austrijanaca Hrvatske, Centrala Osijek'' (00001159) <s>(imamo i ''Zajednica Austrijanaca i Nijemaca u Hrvatskoj'' (14004380)) ili ''Narodni savez Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj'' (00000556)</s> {{OK}} *Union of Russians (izbori 2015.) Savez Rusina Republike Hrvatske [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruga-detalji/4QcBAAABAQEBcnXzAAAAAAAAAAAAAAEBAW9p4ggB2v4B] <s>ili Nacionalna Zajednica Rusa Hrvatske [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruga-detalji/4QcBAAABAQEBTmFjaW9uYWxuYSBaYWplZG5pY2EgUnVzYSBIcnZhdHNr5QAAAAAAAAAAAAABAQFvaeICAez2Aw]</s> {{OK}} *Russian Association (izbori 2015.) <s>[https://www.portalnovosti.com/udruga-rusa-obiljezila-15-godina-djelovanja/ Udruga Rusa] možda RusSlo /SARUS [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruga-detalji/4QcBAAABAQEBc2FydfMAAAAAAAAAAAAAAQEBb2niAgHA2wU 21006543]</s> Savez Rusa Republike Hrvatske {{OK}} *Matica Slovačka Osijek (izbori 2024.) {{OK}} {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !Reg. broj<ref>https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge</ref> !Udruga !Kratica !Prijašnji nazivi !Fokus !{{Tooltip|Osn.|Osnovana}} !{{Tooltip|Ugaš.|Ugašena}} !data-sort-type=number|Ulazak u Sabor !data-sort-type=number|Ulazak u<br>EU-{{Tooltip|parlam.|parlament}} !class="unsortable" |Napomena !class="unsortable" |URL <!-- |- | ||[[]] || || |. ||''ne'' |<ref group=Sabor></ref> || | | --> |- | ||[[Zajednica domovine i dijaspore]] ||ZDD || |. ||''ne'' | || | |Postoje udruge ''Domovinska i iseljenička zajednica (DIZ)'' pod reg. br. 21011843, ''Hrvatska domovina i dijaspora (HDD)'' pod reg. br. 21013375, ''Hrvatska akademska zajednica domovine i dijaspore (HAZUD)'' pod reg. br. 01002831 i ''Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini (HAZUDD)'' pod reg. br. 15001757 |- |00000211 ||[[Demokratska zajednica Mađara Hrvatske]] ||DZMH, mađ. HMDK || ||manjine (Mađari) |. ||''ne'' |1<ref group=Sabor>2000.</ref> || | | |- | ||[[Udruženje samostalnih privrednika Đurđevac]] ||USPĐ || || |. ||''ne'' | || | | |- | ||[[Savez socijalističke omladine Hrvatske]] ||SSOH || || |. ||''da'' | || | | |- | ||[[Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije]] ||SUBNOR || || |. ||''da'' | || | | |- |21007332 ||Centar za provedbu integracija Roma u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji ||C.P.I.R. ||[[Centar za provedbu integracija u Europsku uniju]] (CPI EU; 2009.-?) || |2009. ||''ne'' | || | | |- |21005499 ||[[Kali Sara|Savez Roma u Republici Hrvatskoj "Kali Sara"]] ||SRRH "Kali Sara" ||Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj "KALI SARA" (UZOR "KALI SARA"; 2007.-2015.) || |. ||''ne'' | || | | |- |06001076 ||[[Udruga Roma "Korak po korak"]] || || || |. ||''ne'' | || | | |- |14002009 ||[[Udruga romskog prijateljstva "LUNA"]] || || || |. ||''ne'' | || | | |- |00000639 ||[[Njemačka narodnosna zajednica - Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj]] || || || |. ||''ne'' | || | |[https://web.archive.org/web/20220809050315/https://deutsche-gemeinschaft.eu/zajednica/o-zajednici/] |- |21002689 ||Mreža romskih udruga Hrvatske ||MRUH || || |. ||''da'' | || | | |- |00000623 ||[[Savez mađarskih udruga]] ||SMU, mađ. MESZ || || |. ||''da'' | || | |[https://www.emagyar.net/index.php?p=article&type=regional&id=41][https://web.archive.org/web/20050406121706/http://www.smu-mesz.hr/] |- |00000437 ||[[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske|Savez Rusina Republike Hrvatske]] || ||[[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske]] (SRURH; 1968.-2014.) || |. ||''ne'' | || | |[https://savezrusina.hr/][https://web.archive.org/web/20140903170557/http://www.sriu.hr/] |- |14000862 ||Matica slovačka Osijek ||MSO || || |. ||''ne'' | || | | |- |18000882 ||Zajednica Albanaca Istarske županije || || || |. ||''ne'' | || | | |- |21014971 ||[[Bošnjaci zajedno!]] - Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj ||BOŠNJACI ZAJEDNO! || || |. ||''ne'' | || | | |- |00001247 ||[[Unija Albanaca Republike Hrvatske]] ||UARH || || |. ||''ne'' | || | | |} ''Napomena: nisu navedeni svi ulasci u Sabor (u zagradi) - naveden je barem jedan slučaj za primjer.'' <br> [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 03:10, 16. siječnja 2026. (CET) == Potencijalno za popis == nema ih u Registru, ali su nađene na drugim mjestima: *[https://bonton.hr/vremeplov-prva-demokratska-stranka-prije-35-godina-hds-u-pazinu/ HDS Pazin – Hrvatska demokratska stranka] *<s>[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=2&id=174036 Alternativa]</s> promijenila ime *<s>[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=25&id=1371422 Pametno za Split i Dalmaciju]</s> promijenila ime *<s>[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=32&id=412995 Stranka s imenom i prezimenom, prije START-stranka antikorupcije, razvoja i transparentnosti]</s> promijenila ime *<s>[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=33&id=373975 Zagorska stranka za Zagreb]</s> promijenila ime [https://web.archive.org/web/20190825013900/zsz.hr/] * Akcija za promjene, nema u registru, a više izvora o osnutku stranke: [https://web.archive.org/web/20240420141858/https://akcijazapromjene.hr/][https://www.glasistre.hr/hrvatska/2023/02/20/u-zagrebu-se-okupila-udruga-nezavisnih-koja-namjerava-ici-i-na-nacionalne-izbore-jedno-od-kljucnih-847248] [https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/sibenik/vijesti/hrvatska/zasto-stranku-nazivamo-bas-ap-neka-svatko-masta-sto-hoce-okupljamo-jaka-imena-1289937] [https://www.vecernji.hr/vijesti/covjek-koji-je-detronizirao-josipu-rimac-ide-na-izbore-sto-ce-nam-ostati-ako-unistimo-i-ono-sto-nam-je-bog-dao-1754784?][https://www.nacional.hr/osnovana-nova-politicka-stranka-ap-akcija-za-promjene-definirali-su-se-kao-politicki-centar/] [https://mok.hr/vijesti/item/37679-zupan-jelic-osnovao-stranku-u-zagrebu-odrzana-osnivacka-skupstina-stranke-akcija-za-promjenu] [https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/DIP_Konacni_rezultati_parl_izbora_29_4_2024_0.pdf] *Economic Party (izbori 2007.) vjerojatno Gospodarska stranka *Hrvatsko bilo [https://web.archive.org/web/20241204204618/https://hrvatskobilo.com.hr/] [https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/osnovana-nova-politicka-stranka-hrvatsko-bilo---803848.html] [https://hrvatskiratnik.hr/osnovali-smo-novu-politicku-stranku-hrvatsko-bilo/] [https://hrvatskonebo.org/2023/12/30/hrvatsko-bilo-postalo-24-stranka-zastupljena-u-10-sazivu-hrvatskoga-drzavnog-sabora/] [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/u-sabor-usla-nova-stranka-potpredsjednik-je-necak-sefa-ustaske-crne-legije/] [https://www.novilist.hr/novosti/u-zagrebu-osnovana-udruga-hrvatsko-bilo-predsjednik-je-darijo-zepina/?meta_refresh=true] [https://narod.hr/hrvatska/osnovana-udruga-hrvatsko-bilo-pokazat-cemo-da-se-politickim-problemima-ne-bave-samo-stranke] [https://narod.hr/hrvatska/hrvatska-bogatija-za-jos-jednu-parlamentarnu-stranku-prkacin-presao-u-hrvatsko-bilo] [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_11_140_1918.html]- osnovana i izašlo u narodnim novinama, a nema je u registru???!!! i ušla u sabor [https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-sabor-usla-nova-stranka-vodi-je-necak-jure-francetica-podrzava-dario-kordic/2525016.aspx] [https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/parlamentarne-stranke/hrvatsko-bilo-10-saziv] [https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/DIP_Konacni_rezultati_parl_izbora_29_4_2024_0.pdf] *<s>Bošnjaci zajedno! - čini se kao udruga, ali u wiki članku o njima na engl. stoji '' "is a big-tent political party representing the Bosniak minority in Croatia. The party was founded to support the candidacy of Armin Hodžić in the 2024 Croatian parliamentary election."''</s> u registru udruga pod reg. brojem 21014971 *Unija Albanaca u Hrvatskoj (UAH), različito (??) od Unija Albanaca Republike Hrvatske (UARH), čini se kao udruga, ali na https://en.wikipedia.org/wiki/Albanians_in_Croatia#Politics stoji '' "The only political party representing Albanians in Croatia is the Union of Albanians of Croatia (Albanian: Unioni i Shqiptarëve të Kroacisë, Croatian: Unija Albanaca u Hrvatskoj, UAH)" '' - možda je došlo do promjene imena neke od stranaka u tablici? *<s>Istarska neovisna stranka (izbori 1995.)</s> promijenila ime *Domovinska i dijasporska zajednica/Homeland and diaspora community (izbori 1995.) vjerojatno promjena imena Domovinska i iseljenička zajednica / Homeland and emigrant community *<s>Croatian Roma Party (možda Hrvatska stranka Roma) (izbori 1995.) - imamo u tablici stranaka Sabor Hrvatskih roma i Stranka Roma Hrvatske</s> ipak [https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/1995/rezultati/1995_Rezultati_Sabor_zastupnicki_dom.pdf Stranka Roma Hrvatske] *<s>Hrvatska stranka zelenih /Croatian Green Party (izbori 2000.)</s> promijenila ime *<s>SNA Pokret zelenih (izbori 2003.)</s> promijenila ime *<s>HGSS (izbori 2003.) - Hrvatska građanska seljačka stranka</s> promijenila ime [https://www.index.hr/vijesti/clanak/koalicija-hkdsa-i-hgssa-protiv-politike-onih-koji-su-vec-bili-na-vlasti/169478.aspx] *Serbian Justice Party (možda Srpska stranka pravde) (izbori 2015.) *Rule of Law Alliance (možda Savez za vladavinu prava) (izbori 2003.) *<s>Demokratski savez Zelenih (izbori 2003.)</s> promijenila ime *<s>Zelena stranka – Zelena alternativa / Demokratski savez zelenih – Zeleni (izbori 2007.)</s> promijenila ime *<s>Demokratska akcija naroda Hrvatske (izbori 2003.)</s> promijenila ime *<s>POL (izbori 2003.)</s> Pokret za ljudska prava – stranka ekološki svjesnih građana *<s>INS (izbori 2003.)</s> Istarska nezavisna stranka *<s>Nacionalni demokrati (izbori 2011.)</s> promijenila ime *Croatian Union Party (možda Hrvatska sindikalna stranka) (izbori 2011.) *Zeleni (izbori 2011.) *<s>ND (izbori 2015.)</s> Nacionalni demokrati *<s>NV (izbori 2016.) možda</s> Novi val – Stranka razvoja [https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/2016/izabrani/i_02_003_0000.pdf] *Croatia Defence People's Party (možda Hrvatska obrambena narodna stranka) (izbori 2016.) *Croatian Aspect Party (izbori 2016.) *<s>Neovisna lista Bure ili Neovisna lista Bura (izbori 2020.)</s> promijenila ime *Croatian Perspective Party (izbori 2020.) *Croatian Community Party (možda Stranka hrvatskog zajedništva) (izbori 2020.) *<s>UARH (izbori 2024.)</s> udruga *<s>MSO (izbori 2024.)</s> udruga *Nezavisna lista Viktora Šimunića (izbori 2024.) *Nezavisna lista Damira Kristijana Rogine (izbori 2024.) *Nezavisna listat Dragutin Dukić (izbori 2016.) *Nezavisna lista Željko Knapić (izbori 2016.) *Nezavisna lista Mislav Kolakušić [https://mislavkolakusic.eu/] *Matija Posavec - nezavisna lista - MATIJA POSAVEC - NL [https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?id=1434324] *[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/politicke-stranke-i-izbori/adresar-politickih-stranaka/detalji?page=23&id=1449311 Nezavisna lista Ante Đapića osnovana 2021.] (???), a imamo stranku DESNO koja je osnovana 2014. iz NL Ante Đapića koja je pak osnovana 2013.[https://www.desno.hr/?page_id=179] [https://www.desno.hr/?page_id=1108] *Kandidacijska lista grupe birača – Ivan Jakovčić - europski parlament *Nezavisna lista Ladislav Ilčić - europski parlament [https://ilcic.hr/] *Nezavisna lista Nina Skočak / Gen Z Lista - za europski parlament *Nezavisna lista Bolji Karlovac [https://kaportal.net.hr/lokalni-izbori-2025/1352364/predstavljena-nezavisna-lista-bolji-karlovac-koju-predvodi-renata-gojsic-imaju-i-kandidata-za-gradonacelnika-mozemo-sa-svima-osim-s-ovim-vodstvom-hdz-a/] [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 20:06, 7. siječnja 2026. (CET) == Ideološka podjela == Mislim da bi bilo jako dobro dodati stupac ideologije ([[Politička_stranka#Ideološki_tipovi|ideološka podjela političkih stranaka]]) - konzervativna, liberalna, socijaldemokratska, demokršćanska, komunistička, nacionalistička, zelena, laburistička... - ako se svaka polit. stranka može svrstati u jednu. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 17:54, 9. siječnja 2026. (CET) :Čini mi se da bi bilo suvišno. Dobar dio stranaka već ima nešto u imenu, a trebale bi imati nešto i za L/C/D/S. Dodatna je komplikacija što vjerojatno nećemo moći naći nikakav koliko-toliko kvalitetan izvor za većinu njih jer su opskurne, malene i ponegdje vrlo regionalne. Već se dovoljno mučimo s pronalaskom izvora za ove u Saboru, a da ih se ne otpiše uz komentar "ovaj izvor je žuti tisak i nije objektivan". :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:09, 9. siječnja 2026. (CET) ::Zar ne bi u Narodnim novinama trebale biti te informacije za sve stranke za osnivačku skupštinu ili registraciju, kao npr. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2002_04_39_864.html? [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 14:45, 11. siječnja 2026. (CET) :::Misliš za ideološke točke? Sa statutima postoji nekoliko problema. Prvi je da statuti mogu varirati u sadržaju, forma im nije strogo propisana. Zatim imamo problem da su statuti primarni izvori, dakle ono što piše u njima (ako i piše da se stranka zalaže za xy) nije nužno istina za praksu stranke, a i može se mijenjati s vremenom, novim vodstvom i slično. Stranka također može vlastite ciljeve provući kroz ideološki okvir, tako da se nominalno zalaže za "demokraciju" ili "socijalnu državu" i tako joj stoji u statutu, a u praksi nastoji nekome oduzeti pravo glasa i privatizirati Hrvatske željeznice. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:52, 11. siječnja 2026. (CET) ::{{ping|Runolist}} Naletio slučajno na apsolutno brutalan '''izvor za političke stranke''': HIDRA je objavljivala i izdavala [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/2793/42063/hidra.srce.hr/arhiva/18/437/www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf publikaciju Političke stranke u Republici Hrvatskoj] - barem 6 ih je izdano. Ako su nastavili izdavati tu publikaciju, nema boljeg izvora. Ne znam jesi li ti ili drugi upoznati s time pa sam ga odlučio istaknuti.[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 22:11, 9. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] JAKO fora! Nemam nade da i dalje izdaju tako nešto, mislim da sam na Hidri nalazio članove nekog od prvih saziva sabora i da im je stranica praktički bila povijesna relikvija (stara službena stranica hidra.hr sada služi onoj elektrolitskoj pijači), ali svakako dobro dođe za stare stranke o kojima ne znamo puno. U katalogu NSK stoji da je časopis (bar pod tim naslovom) izlazio 1995. – 2013., što je pristojno. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 22:41, 9. veljače 2026. (CET) == Umirovljenici zajedno – politička platforma, Blok "Umirovljenici zajedno" su stranke ? == Registarski broj 396. Prema [https://www.stranka-umirovljenika.hr/clanci/1495 Tko je ili što je to UMIROVLJENICI ZAJEDNO – Politička platforma?] i [https://www.suh.hr/naslovna/platforma-umirovljenici-zajedno-lupetaju-protiv-svih-i-ni-za-sto/ PLATFORMA UMIROVLJENICI ZAJEDNO: Lupetaju protiv svih i ni za što!] očigledno se radi o koaliciji. Pa kako je onda registrirana kao stranka? <br>Ista stvar vrijedi i za [https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/stranka-umirovljenika-zeli-postati-parlamentarna-stranka-7510 Blok "Umirovljenici zajedno"][[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 00:28, 30. siječnja 2026. (CET) == Od 1990. do 2025. osnovano 820 stranaka ??? == prema [https://n1info.hr/vijesti/vjesnici-lokalnih-izbora-u-tri-mjeseca-osnovano-vise-politickih-stranaka-nego-cijele-prosle-godine/ N1], a prenio Nacional. Veže se na teme iznad "Registarski brojevi stranaka koji fale u registru" i "Stranke koje nisu u registru?" Kako ih naći ako nisu u Registru? Od kud njima taj broj? [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 01:42, 30. siječnja 2026. (CET) == Dodati popis nezavisnih lista koje su osvojile mandate u Saboru ili EU parlamentu? == Nisu stranke, ali su vrlo bliske strankama i trenutačno se nemaju gdje ubaciti. S vremenom ako se napravi članak "Nezavisna lista" ili "Nezavisni političar" popis bi se lako mogao prebaciti. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 08:32, 9. veljače 2026. (CET) ; Popis nezavisnih lista koje su osvojile mandate u Saboru ili EU parlamentu {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" !Naziv nezavisne liste (prijašnji nazivi) !Kratica !{{Tooltip|L/C/D/S|Lijeva/Centar/Desna/Sinkretiziran}} !{{Tooltip|Osn.|Osnovana}} !{{Tooltip|Ugaš.|Ugašena}} !data-sort-type=number|Ulazak<br>u Sabor !data-sort-type=number|Ulazak u<br>EU-{{Tooltip|parlam.|parlament}} !Geografsko<br>područje<br>djelovanja !class="unsortable" |Napomena !class="unsortable" |URL <!-- |- | || || |. ||''ne'' | || | | | --> |- |NL Mislav Kolakušić || || |. ||''ne'' |''ne'' ||1<ref group=EU>2019.</ref> | | | |- | || || |. ||''ne'' | || | | | |} [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 08:32, 9. veljače 2026. (CET) 4h7yy0jfauoj8wd35ukzpaiyt948zqa 0 22157 7430672 7355660 2026-04-16T03:20:37Z ~2026-23439-19 358042 definicija srece 7430672 wikitext text/x-wiki [[File:Muratori - Della pubblica felicità, 1749 - 5760537.tif|thumb|[[Ludovico Antonio Muratori]], 1749]] '''Sreća''', užitak i [[zadovoljstvo]] su [[emocija|emocionalna]] stanja u kojima smo [[zadovoljstvo|zadovoljni]]. [[Definicija]] sreće je jedan od najvećih [[psihologija|psihologijskih]] problema.Definicija Sreca je svako dobro i korist okolnostima steceno.{{Nedostaje izvor}} Predložene definicije uključuju slobodu, sigurnost, položaj u društvu, materijalna dobra, unutarnji mir i tako dalje. Moguća definicija mogla bi biti da je sreća stanje u kojem ljudi ponašanjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi inače dovele do nesreće ([[tuga|tuge]]). Druga definicija govori da je sreća trajno, pozitivno emocionalno stanje koje uključuje smireno zadovoljstvo svojim životom, ali i aktivno zadovoljstvo i postignuća. Riječ zadovoljstvo se često koristi za izražavanje lokaliziranog, tjelesnog osjećaja, dok se sreća koristi s dubljim smislom, unutrašnjim osjećajima. Sreća traje duže od brzo prolaznog zadovoljstva, te se često promatra kao neprocjenjiva. Ona može doći kao posljedica pomno planirane situacije, može biti uzrokovana dobrotom drugih, ili situacija koje se osjećaju kao pozitivne i vrijedne. Mnogo uvrježenije mišljenje za sreću je to da je uzrokovana cjelokupnim životom i svjetonazorom. Pitanje najboljeg oblika življenja je jedno od glavnih tema [[etika|etike]]. {{Osjećaji}} [[Kategorija:Etički pojmovi]] [[Kategorija:Emocija]] 905vk6fkk9fxh2eecs86675ujc8hpca 7430673 7430672 2026-04-16T03:23:25Z ~2026-23439-19 358042 definicija velike srece. 7430673 wikitext text/x-wiki [[File:Muratori - Della pubblica felicità, 1749 - 5760537.tif|thumb|[[Ludovico Antonio Muratori]], 1749]] '''Sreća''', užitak i [[zadovoljstvo]] su [[emocija|emocionalna]] stanja u kojima smo [[zadovoljstvo|zadovoljni]]. [[Definicija]] sreće je jedan od najvećih [[psihologija|psihologijskih]] problema.Definicija Sreca je svako dobro i korist okolnostima steceno.{{Nedostaje izvor}} Predložene definicije uključuju slobodu, sigurnost, položaj u društvu, materijalna dobra, unutarnji mir i tako dalje. Moguća definicija mogla bi biti da je sreća stanje u kojem ljudi ponašanjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi inače dovele do nesreće ([[tuga|tuge]]). Druga definicija govori da je sreća trajno, pozitivno emocionalno stanje koje uključuje smireno zadovoljstvo svojim životom, ali i aktivno zadovoljstvo i postignuća. Velika sreca podrazumjeva mnogo koristi i ili dobra okolnostima steci. Riječ zadovoljstvo se često koristi za izražavanje lokaliziranog, tjelesnog osjećaja, dok se sreća koristi s dubljim smislom, unutrašnjim osjećajima. Sreća traje duže od brzo prolaznog zadovoljstva, te se često promatra kao neprocjenjiva. Ona može doći kao posljedica pomno planirane situacije, može biti uzrokovana dobrotom drugih, ili situacija koje se osjećaju kao pozitivne i vrijedne. Mnogo uvrježenije mišljenje za sreću je to da je uzrokovana cjelokupnim životom i svjetonazorom. Pitanje najboljeg oblika življenja je jedno od glavnih tema [[etika|etike]]. {{Osjećaji}} [[Kategorija:Etički pojmovi]] [[Kategorija:Emocija]] 92jsufso4l3q2rv1wlfs19rgw5w3z9r 7430681 7430673 2026-04-16T05:44:14Z Artus 90507 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-23439-19|~2026-23439-19]] ([[User talk:~2026-23439-19|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Argo Navis|Argo Navis]] 7355660 wikitext text/x-wiki [[File:Muratori - Della pubblica felicità, 1749 - 5760537.tif|thumb|[[Ludovico Antonio Muratori]], 1749]] '''Sreća''', užitak i [[zadovoljstvo]] su [[emocija|emocionalna]] stanja u kojima smo [[zadovoljstvo|zadovoljni]]. [[Definicija]] sreće je jedan od najvećih [[psihologija|psihologijskih]] problema.{{Nedostaje izvor}} Predložene definicije uključuju slobodu, sigurnost, položaj u društvu, materijalna dobra, unutarnji mir i tako dalje. Moguća definicija mogla bi biti da je sreća stanje u kojem ljudi ponašanjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi inače dovele do nesreće ([[tuga|tuge]]). Druga definicija govori da je sreća trajno, pozitivno emocionalno stanje koje uključuje smireno zadovoljstvo svojim životom, ali i aktivno zadovoljstvo i postignuća. Riječ zadovoljstvo se često koristi za izražavanje lokaliziranog, tjelesnog osjećaja, dok se sreća koristi s dubljim smislom, unutrašnjim osjećajima. Sreća traje duže od brzo prolaznog zadovoljstva, te se često promatra kao neprocjenjiva. Ona može doći kao posljedica pomno planirane situacije, može biti uzrokovana dobrotom drugih, ili situacija koje se osjećaju kao pozitivne i vrijedne. Mnogo uvrježenije mišljenje za sreću je to da je uzrokovana cjelokupnim životom i svjetonazorom. Pitanje najboljeg oblika življenja je jedno od glavnih tema [[etika|etike]]. {{Osjećaji}} [[Kategorija:Etički pojmovi]] [[Kategorija:Emocija]] dze4xe1stbbqnjg7rpllv8621x8dzg3 0 23582 7430790 7241533 2026-04-16T11:21:46Z ~2026-23421-58 358064 Old page is not official and is misleading towards spam URL. 7430790 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Novi Travnik | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = Panorama-Novi_travnik.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Novi Travnik | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = 140 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Novi Travnik Coat of Arms.svg | slika_grb_veličina = 75px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija BiH]] | lokacija2_ime = [[Županija]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|border|25px]] [[Županija Središnja Bosna|Središnja Bosna]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Stjepan Dujo | stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = Grad | površina_prazno1 = 232 km² | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Grad | stanovništvo_prazno1 = 23.832 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno2 = 9008 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = +1 | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 72290 | pozivni_broj = (+387) 030 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [https://www.novitravnik.gov.ba/ www.novitravnik.gov.ba] | slika_karta = BiH municipality location Novi Travnik.svg | veličina_karte = | opis_karte = Položaj grada Novog Travnika u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Novi Travnik''' je grad u središtu [[Županija Središnja Bosna|Županije Središnje Bosne]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 516 metara. Od [[1980.]] do [[1992.]] grad je nosio ime '''Pucarevo''' po [[Đuro Pucar|Đuri Pucaru]]. Grad zauzima 232 [[km&sup2;|km²]], ima 52 naseljena mjesta te je organiziran u 17 mjesnih zajednica. Grad je smješten najvećim dijelom u dolini rječice [[Grlovnica|Grlovnice]], između planina [[Vilenica (planina u BiH)|Vilenice]], [[Komar]]a, [[Radovan (planina)|Radovan]]a i [[Vranica|Vranice]]. Okružen je općinama: [[Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Fojnica]], [[Uskoplje]] i [[Bugojno]]. == Povijest == Grad je utemeljen 1949. godine za radnike novoosnovane tvornice MMK "Bratstvo", te je nazvan Novi Travnik (prema obližnjem starom gradu [[Travnik]]u). Prvotno se zvao Kasapovići prema obližnjem selu Kasapovićima. U novo naselje doselili su i stručnjaci iz cijele bivše države, iz [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]].<ref name="Hrvatski planinar197605">[https://www.hps.hr/hp-arhiva/197605.pdf Hrvatski planinarski savez] Janko Duić: ''Vilenica i Mravinjac'', Hrvatski planinar, br. 5, 1976. str. 10108. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)</ref> Godine 1981. preimenovan je u Pucarevo, po [[Đuro Pucar|Đuri Pucaru]], partizanskom [[Narodni heroj|heroju]] iz [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Staro, izvorno ime Novi Travnik vraćeno je 1990. godine. U [[Rat u BiH|ratu u BiH]], u Novom Travniku djelovala je postrojba [[HOS]]-a Žigosani.<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/DRUSTVO/DAMIR-MARKUS-KUTINA-O-RATU-I-POSTROJBAMA-HOS-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-VIDEO Braniteljski portal] Novosti </ref><ref>[https://portal.braniteljski-forum.com/vijesti/damir-markus-kutina-o-ratu-i-postrojbama-hos-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-video Portal dnevnih novosti - glasilo hrvatskih branitelja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181023160600/https://portal.braniteljski-forum.com/vijesti/damir-markus-kutina-o-ratu-i-postrojbama-hos-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-video |date=23. listopada 2018. }} B.P/H.D./braniteljski-portal.hr ''DAMIR MARKUŠ KUTINA O RATU I POSTROJBAMA HOS-a – povijest nam ne smiju pisati neki koji sa tim nemaju veze VIDEO'', 11. svibnja 2014. (pristupljeno 23. listopada 2018.)</ref> Od travnja 1992. godine pripadnici srpskih paravojnih snaga i JNA napadaju civilno pučanstvo Općine Travnika i ostale prostore Središnje Bosne. [[Zborno područje HVO Vitez]] na proljeće 1992. godine oslobodio je bez borbe vojarnu u Novom Travniku i drugdje po Srednjoj Bosni ([[Travnik]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Vitez (BiH)|Vitez]]). Tek su za skladište oružja u Slimenima kod Travnika poduzeli oružanu akciju, pri čemu su poginula dvojica pripadnika HVO Vitez, a JNA je za osvetu iz zrakoplova raketirala Busovaču. Hrvati su tako uspostavili obranu. Travnička brigada HVO-a i pripadnici postrojbi Zbornog područja HVO-a Vitez uspostavili su obrambene crte na padinama Vlašića u dužini od 60 kilometara. Odlučili su poduzeti akciju zauzimanja strateški važne kote Galice. Dana [[14. svibnja]] 1992. snage [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] zauzele su strateški važnu kotu [[Galica (planina u BiH)|Galicu]] (1460 m), s koje se vidi [[Lašvanska dolina]]. Vojni i politički čelnici HVO Središnje Bosne pozvali su tadašnje muslimanske vojne čelnike da im se u toj operaciji pridruže,{{ni}} no to se nije dogodilo.{{ni}} Sutradan, [[15. svibnja]] snage bosanskih Srba su [[Pokolj na Vlašiću 1992.|zarobile i okrutno ubile četrnaestoricu pripadnika travničkog HVO-a na Vlašiću]] i to je bio prvi je masovni zločin kojeg su srpske snage počinile nad Hrvatima u Središnjoj Bosni. Nakon ovoga zločina, srpske su snage napale i zauzele devet hrvatskih sela na području općine Travnik te protjerale 5000 Hrvata stanovnika tih sela. Nakon što je HVO zauzeo Galicu i prostore Vlašića, srpske su snage granatirale{{ni}} Travnik i Novi Travnik, kao i dijelove [[Zenica|Zenice]] tijekom 1993., a čelnici bošnjačko-muslimanske vojske za to su optužili HVO.{{ni}} Lipnja 1992. HVO je bez pomoći Armije BiH u susjednom Novom Travniku zauzeo [[tvornica oružja Bratstvo|tvornicu oružja Bratstvo]]. Tad je došlo do sukoba između HVO-a i Armije BiH jer je Armija BiH smatrala da im pripada dio oružja.<ref name="Obilježena 26. godišnjica">[https://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180517172612/http://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima |date=17. svibnja 2018. }} Gloria Lujanović: ''FOTO: Obilježena 26. godišnjica masakra srpskih paravojnih snaga nad hrvatskim braniteljima na Vlašiću'', 15. svibnja 2018. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)</ref> VOS SZ{{pojasniti|Što znači ova kratica?}} Hercegovina izvijestio je 8. svibnja 1992. da u Novom Travniku nije bio dobar odnos Hrvata i [[Muslimani (narod)|Muslimana]], dok je u Travniku bio dobar. U Novom Travniku je pri osvajanju vojarne JNA i postavljanja zastave došlo je do velikog raskola između Hrvata i Muslimana i čak je prijetila opasnost da dođe do potpunog raskola. Taj raskol do davanja izvješća još nije bio uklonjen.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/KRONOLOGIJA%20DOGADJANJA%20SREDNJA%20BOSNA%20-%20ZBORNO%20PODRUCJE%20VITEZ/srednja_bosna_zborno_podrucje_vitez.pdf Ratni dokumenti, Slobodanpraljak.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203033616/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/KRONOLOGIJA%20DOGADJANJA%20SREDNJA%20BOSNA%20-%20ZBORNO%20PODRUCJE%20VITEZ/srednja_bosna_zborno_podrucje_vitez.pdf |date=3. prosinca 2013. }} dokument Operativna zona Srednja Bosna - Zborno područje Vitez, preuzeto 17. ožujka 2018.</ref> U [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Novi Travnik|bošnjačko-hrvatskom sukobu]] koji je slijedio nakon toga Armija BiH je zauzela južni i središnji dio općine, kao i sjeveroistok, dok je HVO zadržao nadzor nad većinom grada, osim ulice Kalinske i dijela oko nje koji je nadzirala Armija BiH. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Novi Travnik}} {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |12.162 (39,59 %) |10.548 (40,33 %) |9852 (43,12 %) |- |'''Muslimani''' |11.625 (37,85 %) |9164 (35,03 %) |8200 (35,89 %) |- |'''Srbi''' |4097 (13,33 %) |3521 (13,46 %) |4129 (18,07 %) |- |'''Jugoslaveni''' |2132 (6,94 %) |2308 (8,82 %) |301 (1,31 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |697 (2,26 %) |613 (2,34 %) |365 (1,59 %) |- |'''ukupno''' |'''30.713''' |'''26.154''' |'''22.847''' |} ==== Novi Travnik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |3200 (27,77 %) |2464 (29,08 %) |2897 (43,36 %) |- |'''Muslimani''' |3176 (27,56 %) |1783 (21,04 %) |1415 (21,17 %) |- |'''Hrvati''' |2751 (23,87 %) |1985 (23,42 %) |1778 (26,61 %) |- |'''Jugoslaveni''' |1887 (16,37 %) |1899 (22,41 %) |275 (4,11 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |508 (4,40 %) |342 (4,03 %) |316 (4,72 %) |- |'''ukupno''' |'''11.522''' |'''8473''' |'''6681''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 23. srpnja 2020.</ref> |- |'''Hrvati''' |11.002 (46,16 %) |- |'''Bošnjaci''' |12.067 (50,63 %) |- |'''Srbi''' |367 (1,54 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |396 (1,66 %) |- |'''ukupno''' |'''23.832''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Novi Travnik – naseljeno mjesto''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |4815 (53,45 %) |- |'''Bošnjaci''' |3624 (40,23 %) |- |'''Srbi''' |329 (3,65 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |240 (2,66 %) |- |'''ukupno''' |'''9008''' |} |} == Naseljena mjesta == Općinu Novi Travnik sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta<ref name="popis.gov.ba"/>: [[Balići]], [[Bistro]], [[Božići (Novi Travnik, BiH)|Božići]], [[Bučići (Novi Travnik, BiH)|Bučići]], [[Budušići]], [[Bugojčići]], [[Bukvići]], [[Čakići]], [[Čehova]], [[Dahovo]], [[Donje Pećine]], [[Duboko]], [[Djakovići]], [[Gornje Pećine]], [[Hadžići (Novi Travnik, BiH)|Hadžići]], [[Has (Novi Travnik, BiH)|Has]], [[Isakovići]], [[Kasapovići (Novi Travnik, BiH)|Kasapovići]], [[Kopila]], [[Kovačići (Novi Travnik, BiH)|Kovačići]], [[Krnjića Potok]], [[Lisac (Novi Travnik, BiH)|Lisac]], [[Margetići (Novi Travnik, BiH)|Margetići]], [[Monjići]], [[Nević Polje]], [[Nova Opara]], [[Novi Travnik]], [[Opara]], [[Orašac (Novi Travnik, BiH)|Orašac]], [[Pečuj]], [[Petačići]], [[Potočani (Novi Travnik, BiH)|Potočani]], [[Pribilovići]], [[Pričani]], [[Rankovići]], [[Rastovci]], [[Rat (Novi Travnik, BiH)|Rat]], [[Reput]], [[Ruda (Novi Travnik, BiH)|Ruda]], [[Sebešić]], [[Seona (Novi Travnik, BiH)|Seona]], [[Sinokos]], [[Stojkovići (Novi Travnik, BiH)|Stojkovići]], [[Šenkovići (Novi Travnik, BiH)|Šenkovići]], [[Torine]], [[Trenica]], [[Trnovac (Novi Travnik, BiH)|Trnovac]], [[Turalići (Novi Travnik, BiH)|Turalići]], [[Vejzovići]], [[Vodovod (Novi Travnik, BiH)|Vodovod]], [[Zenepići]] i [[Zubići (Novi Travnik, BiH)|Zubići]]. <!--== Gospodarstvo == U industrijskoj zoni Neobarje je tvornica obuće Kavat. --> == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Novi Travnik}} * [[Marijan Šunjić (biskup)|fra Marijan Šunjić]], biskup i franjevac * [[Drago Kolar|fra Drago Kolar]], franjevac * [[Jelica Selak]], hrv. pjesnikinja * [[Zdenko Jurišić]], hrv. kipar * [[Franjo Topić]], teolog * [[Karlo Šimičić]], džudaš, najuspješniji športaš ŽSB 2018. i triput zaredom najbolji športaš Novog Travnika<ref>[http://novabila.info/sport/talentiranom-karlu-simicicu-1-000-km-mjesecno-iz-opcinskog-proracuna/ Novabila.info] ''Talentiranom Karlu Šimičiću 1.000 KM mjesečno iz općinskog proračuna'', 14. ožujka 2019. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)</ref> * [[Nikola Franjić]], fotograf<ref>[https://www.dnevnik.ba/teme/fotografija-nikole-franjica-medu-50-najboljih-na-izlozbi-u-londonu-nema-uspjeha-bez-ljubavi Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190325015108/https://www.dnevnik.ba/teme/fotografija-nikole-franjica-medu-50-najboljih-na-izlozbi-u-londonu-nema-uspjeha-bez-ljubavi |date=25. ožujka 2019. }} Jurija Brnada: ''Fotografija Nikole Franjića među 50 najboljih na izložbi u Londonu: "Nema uspjeha bez ljubavi prema poslu"'', 1. ožujka 2017. (pristupljeno 25. ožujka 2019.)</ref> * [[Drago Slipac]], hrv. književnik iz BiH * [[Marinko Slipac]], hrv. umjetnik i znanstvenik iz BiH * [[Darko Dražić]], hrv. nogometaš i trener == Spomenici i znamenitosti == * [[Stari hrast u Rankovićima]] * [[Samostan Drinskih mučenica u Novom Travniku|Samostan Drinskih Mučenica]] [[Družba Kćeri Božje ljubavi|Družbe Kćeri Božje Ljubavi]]<ref>[http://kblj.hr/o-nama/detaljnije/nase-zajednice Družba Kćeri Božje ljubavi] ''Naše zajednice'' (pristupljeno 6. lipnja 2017.)</ref> *Islamski centar i čaršijska džamija *Nekropola žrtvama fašizma Smrike *Samostan [[Sestre Milosrdnog Isusa|Družbe sestara Milosrdnog Isusa]] u [[Pribilovići|Pribilovićima]] == Mediji == U Novom Travniku djelovala je do 2009. radijska postaja na hrvatskom jeziku [[Radiopostaja Novi Travnik]], a od 2013. djeluje radijska postaja na hrvatskom jeziku [[Drukčiji radio]]. == Kultura == * [[Međunarodni festival dječje glazbe Dok teče Lašva]].<ref>(boš.) [http://travnik-grad.info/13-festival-dok-tece-lasva-6-oktobra-u-novom-travniku/ Travnik-grad.info] travnik-grad: ''13. Festival “Dok teče Lašva” 6. oktobra u Novom Travniku '', 4. listopada 2017. (pristupljeno 23. listopada 2018.)</ref> * [[Zavičajna zbirka Baština u Novom Travniku|Zavičajna zbirka Baština ]] * [[Botanički vrt Stari – Carski hrast u Novom Travniku|Botanički vrt Stari – Carski hrast ]] * Rujanski susreti == Šport == * [[NK Novi Travnik]] * SSK Bratstvo Novi Travnik * [[KNK Bobovac Novi Travnik]] * [[Karate klub Orhideja Novi Travnik]] * [[Judo klub FTM Novi Travnik]] * LDF Novi Travnik – športsko plesni fitness klub * PSD Pavlovica, planinarsko društvo * KK Novi Travnik * Novotravničke mažoretkinje * RK Novi Travnik ''Božićni malonogometni turnir Novi Travnik'' održava se od 1984.<ref>https://notra.ba/index.php/vijesti/30736-turnir-u-novom-travniku-je-drugi-najstariji-u-bosni-i-hercegovini</ref> Održava se i tradicionalni malonogometni ''Turnir u fudbalu Bratstvo''. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.novi-travnik.com Općina Novi Travnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170619220950/http://www.novi-travnik.com/ |date=19. lipnja 2017. }} * [http://www.zupa-novi-travnik.com/ Župa Uzašašća Gospodinova – Novi Travnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100323005937/http://www.zupa-novi-travnik.com/ |date=23. ožujka 2010. }} * [http://www.novitravnik.org Portal novitravnik.org] {{BiH}} {{Novi Travnik}} [[Kategorija:Novi Travnik| ]] 6e5js9yaoh3nc3mcsa6q3vmeso4mii0 0 25557 7430805 7063837 2026-04-16T11:39:17Z Panasko 203327 7430805 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime =Nijemci <br/> Deutsche | slika =[[Datoteka:Famous Germans collage 2.jpg|300px]] | opis slike = <small> [[Martin Luther|Luther]] • [[Otto von Bismarck|Bismarck]] • [[Beethoven]] • [[Immanuel Kant|Kant]] • [[Goethe]]<br />[[Johannes Gutenberg|Gutenberg]] • [[Johann Sebastian Bach|Bach]] • [[Richard Wagner|Wagner]] • [[Hegel]] • [[Albrecht Dürer|Dürer]]• [[Max Weber|Weber]] • [[Konrad Adenauer|Adenauer]] • [[Friedrich Schiller|Schiller]] • [[Karl Benz|Benz]]<br />[[Konrad Zuse|Zuse]] • [[Marlene Dietrich|Dietrich]] • [[Helmut Kohl|Kohl]] • [[Carl von Clausewitz|Clausewitz]] • [[Max Planck|Planck]]<br />[[Angela Merkel|Merkel]] • [[Michael Schumacher|Schumacher]] • [[Claudia Schiffer|Schiffer]] • [[Steffi Graf|Graf]] • | populacija =75 – 160 milijuna | regije = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]:<br/> &nbsp;&nbsp; 67 - 75 milijuna (2005.) | regija1 = {{Z|SAD}} [[SAD]] | pop1 = 51 milijun (2007.) | regija2 = {{Z|BRA}} [[Brazil]] | pop2 = 12 milijuna | regija3 = {{Z|KAN}} [[Kanada]] | pop3 = 3 milijuna (2001.) | regija4 = {{Z|ARG}} [[Argentina]] | pop4 = 2,8 milijuna | regija5 = {{Z|FRA}} [[Francuska]] | pop5 = 1,5 milijuna | regija6 = {{Z|ČIL}} [[Čile]] | pop6 = 800 000 | regija7 = {{Z|AUS}} [[Australija]] | pop7 = 742 212 (2001.) | regija8 = {{Z|RUS}} [[Rusija]] | pop8 = 394,138 (2010.) | regija9 = {{Z|PAR}} [[Paragvaj]] | pop9 = 200.000 – 400.000 (3%) | regija10 = {{Z|NIZ}} [[Nizozemska]] | pop10 = 320 000 (2006.) | regija11 = {{Z|ITA}} [[Italija]] | pop11 = 290 000 (2006.) | regija12 = {{Z|UK}} [[Velika Britanija]] | pop12 = 266 136 (2001.) | regija13 = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska]] | pop13 = 208 349 (2006.)| regija14 = {{Z|KAZ}} [[Kazahstan]] | pop14 = 178 409 (2009.) | regija15 = {{Z|POLJ}} [[Poljska]] | pop15 = 150 000 | regija16 = {{Z|ŠVI}} [[Švicarska]] | pop16 = 112 000 | regija17 = {{Z|VEN}} [[Venecuela]] | pop17 = 110 000 | regija18 = {{Z|MEX}} [[Meksiko]] | pop18 = 100 000 | regija19 = {{Z|JAR}} [[Južna Afrika]] | pop19 = 80 000 – 100 000 | regija20 = {{Z|AUT}} [[Austrija]] | pop20 = 74 000 | regija21 = {{Z|BEL}} [[Belgija]] | pop21 = 38 366 | regija22 = {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] | pop22 = 62 233 | regija23 = {{Z|RUM}} [[Rumunjska]] | pop23 = 60 000 | regija24 = {{Z|URU}} [[Urugvaj]] | pop24 = 46 000 | regija25 = {{Z|BOL}} [[Bolivija]] | pop25 = 40.000 | regija26 = {{Z|ČEH}} [[Češka]] | pop26 = 40 000 | regija27 = {{Z|EKV}} [[Ekvador]] | pop27 = 33 000 | regija28 = {{Z|DOM}} [[Dominikanska Republika]] | pop28 = 25 000 | regija29 = {{Z|NAM}} [[Namibija]] | pop29 = 20 000 | regija30 = {{Z|DAN}} [[Danska]] | pop30 = 15 000 – 20 000 | regija31 = {{Z|IRS}} [[Irska]] | pop31 = 11 797 | jezik = [[Njemački jezik]] | vjera = Pretežno [[katolicizam|rimokatolička]] i [[Protestantizam|protestantska]] | srodne = Ostali [[Germani|Germanski narodi]] }} {{dz}} '''Nijemci''' su narod [[Germani|germanske]] grane [[Indoeuropljani|indoeuropske porodice]] [[narod]]a nastanjen u današnjoj [[Njemačka|Njemačkoj]], ali također i širom svijeta. Najviše ih ima u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Rusija|Rusiji]] ([[Povolški Nijemci]]) i [[Poljska|Poljskoj]]. Računa se da ih ukupno preko 100 milijuna govori materinjim [[njemački jezik|njemačkim jezikom]]. Među Nijemcima postoji više etničkih grupa koje se razlikuju po jeziku i običajima. Najpoznatiji su svakako [[Švabi]] (porijeklom od [[Suebi|Sueba]] ili Sveva), [[Bavarci]] (porijekom od Bajuvara), [[Sasi]] (u [[Saska (pokrajina)|Saskoj]], porijeklom od [[Saksonci|Saksonaca]] ili Sasa) i vjerojatno još neki. == Ime == U [[njemački jezik|vlastitom jeziku]] ''/die/ Deutschen'', a u [[engleski jezik|engleskom]] ''Germans''. U [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[srpski jezik|srpskom]] jeziku često nazivani [[Švabe|Švabama]], što je u stvari jedna od njihovih etničkih zajednica. Općeslavensko ime ''Nijemac'' potječe, prema primljenim tumačenjima, iz korijena ''nijem'', onaj koji ne govori. == Kratka povijest == [[Datoteka:Hermannsdenkmal statue.jpg|mini|lijevo|Hermann, ili Arminije. Spomenik mu je podignut kod Detmolda. Ovaj poglavica Heruska potukao je 9. godine rimsku vojsku Kvintilija Vara.]] === Rana povijest === Germanska plemena, porijeklom od mješavina starih naroda što življaše duž obala [[Baltičko more|Baltičkog mora]], naselila su sjeverne predjele europskog kontinenta oko 500. godine pr. Kr. Od 100. pr. Kr. nalazimo ih u središnjim i južnim predjelima današnje [[Njemačka|Njemačke]]. U to vrijeme bijaše 3 glavne plemenske skupine: to su Istočni Germani u području duž [[Odra|Odre]] i [[Visla|Visle]]; Sjeverni Germani u južnim predjelima današnje [[Skandinavija|Skandinavije]]; Zapadni Germani s krajnjeg juga [[Jutland]]a, odnosno između [[Sjeverno more|Sjevernog mora]], [[Laba|Labe]], [[Rajna|Rajne]] i [[Majna|Majne]]. Rajna je postala granicom između germanskog i romanskog (rimskog) teritorija nakon što je [[Julije Cezar]] [[70. pr. Kr.]] porazio [[Svevi|Sveve]]. Ipak, ostaje prisutna opasnost od ratobornih germanskih plemena, što potiče Rimljane da idu u potjeru za njima. Rimski namjesnik Germanije Kvintilije Var poražen je godine [[9.]] u [[Bitka kod Teotoburške šume|bitci kod Teotoburške šume]]. Var je poginuo a uništena mu je sva vojska, 3 legije, 3 ale i 6 kohorti. Ovom bitkom samo je još jednom ustanovljena granica na Rajni, a Rimljani su sagradili fortifikaciju dugu 300 kilometara da se zaštite od Germana. === Srednjovjekovna Njemačka === U srednjovjekovnoj Njemačkoj javlja se više dinastija, od Merovinga (oko 500.) pa do ranog habsburškog carstva. Ovome pak prethodi spajanje rimskog i germanskog društva koja se zbiva za vrijeme kralja [[Klodvig I.|Klodviga]] i njegovih Salijaca. On pripada obitelji koja vuče porijeklo od mitskog heroja Merovinga (lat. Merovius; njemački: Merowech), i postaje [[486.]] apsolutni vladar germanskog carstva s miješanom rimsko-germanskom populacijom. Kroz 250 godina vladavine Merovinga ujedinjene su pobjedama galsko-rimska plemena i plemena Franaka. Franci su prihvatii kršćanstvo i stvoren je savez s Crkvom. Najpoznatiji misionar koji je radio na pokrštavanju plemena je [[Sv. Bonifacije]] (ca. 675-754), koji se smatra utemeljiteljem njemačkog (germanskog) kršćanstva. [[Dinastija]] Merovinga vladala je do [[751.]] ==== Karolinzi ==== [[Karlo Veliki]] (Carolus Magnus) naasljeđuje franačku krunu [[768.]] i vlada sve do [[814.]] Za to je vrijeme pokorio Bavarsku i osvojio [[Lombardija|Lombardiju]], te [[Vojvodstvo Saska|Sasku]] i učvrstio svoj autoritet u središnjoj Italiji. Koncem 8. stoljeća njegovo kraljevstvo, kasnije prozvano 'Prvi Reich', uključivalo je sadašnju Francusku, Nizozemsku, Belgiju i Luksemburg, manji dio sjeverne Španjolske i većinu Njemačke i Austrije, i najveći dio sjeverne polovice Italije. Karlo Veliki postaje utemeljitelj velikog carstva, a papa ga na [[Božić]] 800. godine kruni u [[Rim]]u. Kraljevstvo Karolinga temelji se na savezu cara s Crkvom u Rimu. Karlo i njegov sin [[Ludovik I. Pobožni]] (814. – 840.) utemeljili su centraliziranu vlast s feudalnom hijerarhijom. Prvi Rajh neće se dugo održati, tek do konca stoljeća. U ratnom periodu umire Ludovik Pobožni, a ugovorom u [[Verdun]]u (843) carstvo su podijelila tri njegova sina. Ovo će odrediti teritorije budućih država Njemačke i Francuske, između njih nalazilo se Srednje Carstvo. Istočno Franačko carstvo, pod vodstvom istočnih karolinških kraljeva, postat će današnja Njemačka i Austrija. Ovdje će se očuvati njemački jezik. S druge strane, na području Zapadnog Franačkog Kraljevstva, pod utjecajem romaniziranih Gala, prevladat će francuski. Franačka populacija bit će romanizirana, ali će dati svoje ime budućoj državi, naciji i nacionalnoj moneti. Dinastija Karolinga izumrla je [[911.]] a naslijedit će je Saska dinastija. Ono što je Karlo Veliki učinio za svoga života, nasljednici će upropastiti međusobnim diobama, a zemljom će ovladati dva jezika. ==== Sasi ==== Karolinzi se nisu dugo održali, na vlast će stupiti [[919.]] [[Konrad I., njemački kralj|Konrad I.]], a značajan je zbog jedne stvari. Neki povjesničari njegovu vladavinu smatraju početkom njemačke povijesti. Vladat će do [[918.]] i naslijedit će ga [[Henrik I., njemački kralj|Henrik I. Ptičar]] do [[936.]] pa [[Oton I. Veliki, car Svetog Rimskog Carstva|Oton I.]] Izbit će rat sa slavenskim plemenima iz Polablja, među kojima i s veoma ratobornim [[Ljutići (narod)|Ljutići]]ma i [[Vilci]]ma, te drugima: [[Abodriti]]ma i [[Lužički Srbi|Lužičkim]] plemenima. Oton I. kasnije će zaratiti i s [[Mađari]]ma kojima će zadati konačan poraz 955. blizu današnjeg [[Augsburg]]a. ==== Salijska dinastija (Sveti rimski carevi)==== Nakon smrti posljednjeg saskog kralja 1024. kruna prelazi u ruke Salijske dinastije. Zavladat će četiri njihova kralja – [[Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva|Konrad II.]] i tri Henrika: [[Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik III.]], [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik IV.]] i [[Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik V.]] koji će od [[1024.]] do [[1125.]] utemeljiti monarhiju kao glavnu europsku silu i uspostaviti savez s Crkvom. [[Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva|Konrad II.]] rodio se oko [[990.]] i 1024. postao je prvi njemački kralj salijske dinastije i sveti rimski car (1027. – 1039.), naslijedit će ga njegov stariji sin [[Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik III.]] (zvan Crni) koji će se posvetiti ratovima u Češkoj i s [[Mađari]]ma. Njega će naslijediti [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik IV.]] i vladati od [[1056.]] do 1106., umrijet će u Liegeu. Posljednji salijski vladar Henrik V. svrgnut će [[1105.]] s prijestolja svoga oca. === Moderna povijest === Nakon poraza u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Njemačka je podijeljena na zapadni i istočni dio. Istodobno, u istočnoj Europi započeo je [[Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata]], u kojem je protjerano najmanje 12 milijuna pripadnika tog naroda, od kojih su mnogi našli utočište u Njemačkoj. Godine [[1989.]] padom [[Berlinski zid|berlinskog zida]], došlo je do ujedinjenja Njemačke. == Narod i običaji == [[Datoteka:Lederhosen in Texas.jpg|mini|Bavarska nošnja<div style="text-align:center;">]] {{glavni|Njemačka umjetnost}} === Glazba i ples === [[Datoteka:Johann Wolfgang Goethe 1811.jpg|mini|lijevo|[[Johann Wolfgang von Goethe]], jedan od najistaknutijih Nijemaca kroz povijest.]] Njemački ples dovodi se u uvijek vezu s [[Oktoberfest]]om i Bavarcima, koji plešu [[polka|polku]] (poljskoga je porijekla) u svojim [[lederhosen]]ima. [[Bavarci]] i njihovi južniji prvi rođaci [[Austrijanci]], sa sobom su ovaj ples i običaje oktoberfesta donijeli sa sobom u druge krajeve svijeta, napose u Ameriku (Oklahoma, Texsas). === Kuhinja === [[Datoteka:4573 - Bern - Sausage and Potatoes from a restaurant on Rathausplatz.JPG|mini|Kobasice, omiljeno jela Nijemaca.]] Nijemci kao suvremeni europski narod, stvorili su sebi posebne prehrambene navike, pod pritiskom brzog tempa života. Tri glavna obroka su im doručak (das ''Frühstück''), ručak (das ''Mittagessen'') i večera (das ''Abendessen''). Doručak mora biti brz, zgotovljen i prilagođen radnom vremenu, pa se obavlja po buffetima, i obično se sastoji od [[džem]]ova, [[sir]]eva i sokova s raznim vrstama [[kruh]]a. Čaša [[mlijeko|mlijeka]], [[čaj]]a ili crne kave uobičajena je za doručak. Ručak ili 'das Mittagessen' je zato mnogo kaloričniji. On traje između podneva i 14h poslije podne. Razne skupine Nijemaca, kao što su [[Bavarci]], [[Švabi]], [[Franci]] i [[Sasi]] u prehrambenoj kulturi imaju svoje navike. Švabe uživaju u teletini i vinu, dok se Sasi iz sjevernih ravnica Njemačke i njezinom primorju više vole morsku hranu, osobito oni uz područje [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. [[Pivo]] i [[rakija]] glavna su im pića, a ne [[vino]] kao kod Švaba. Kod Franaka u području [[Hessen]]a, i nešto zapadnijih takozvanih 'Rajnlanđana', njihovog ogranka, omiljeni su svinjetina i pivo. –Prehrambenoj kulturi Nijemaca spadaju svinjsko pečenje, [[krumpir]], [[kobasice]], razne juhe (Suppen) i pivo, koje oni smatraju 'tekućim kruhom'. Večera kod Nijemaca traje između 18 i 19 sati, a omiljeno jelo je i tada svinjetina, janjetina ili govedina koji se služi se uz obavezni krumpir, a nakon koga i neka poslastica, keksi ili kolačići. Od poznatih njemačkih poslastica treba spomenuti [[Schwarzwälderkirschtorte]] (švarcvaldska torta), [[Pfeffernüße]] (božićni kolač), [[Dresdner Weihnachtsstollen]] (drezdenski božićni kruh), [[Honig Brät Mandeln]] (medeni hrskavi bademi), i druge. == Poznati Nijemci == Među najpoznatije Nijemce spadaju [[Albert Schweitzer]], [[Ludwig van Beethoven]], [[Albrecht Dürer]], [[Arthur Schopenhauer]], [[Bertolt Brecht]], [[Erich Maria Remarque]] (umro 1970.), [[Gutenberg]], [[Johann Wolfgang von Goethe]], [[Lotte Reiniger]], [[Marlene Dietrich]], [[Richard Wagner]]. ==Vidi još== *[[Nijemci u svijetu]] *[[Nijemci u Hrvatskoj]] *[[Nijemci u Vojvodini]] *[[Namibijski Nijemci]] == Vanjske poveznice == {{Njemačka}} {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Nijemci| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Njemačke|*]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Etničke grupe Kanade]] [[Kategorija:Etničke grupe Brazila]] [[Kategorija:Etničke grupe Austrije]] j3tsnzptdy2pkc513aeu2qws0l2jiu5 7430822 7430805 2026-04-16T11:46:37Z Panasko 203327 7430822 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime =Nijemci <br/> Deutsche | slika =[[Datoteka:Famous Germans collage 2.jpg|300px]] | opis slike = <small> [[Martin Luther|Luther]] • [[Otto von Bismarck|Bismarck]] • [[Beethoven]] • [[Immanuel Kant|Kant]] • [[Goethe]]<br />[[Johannes Gutenberg|Gutenberg]] • [[Johann Sebastian Bach|Bach]] • [[Richard Wagner|Wagner]] • [[Hegel]] • [[Albrecht Dürer|Dürer]]• [[Max Weber|Weber]] • [[Konrad Adenauer|Adenauer]] • [[Friedrich Schiller|Schiller]] • [[Karl Benz|Benz]]<br />[[Konrad Zuse|Zuse]] • [[Marlene Dietrich|Dietrich]] • [[Helmut Kohl|Kohl]] • [[Carl von Clausewitz|Clausewitz]] • [[Max Planck|Planck]]<br />[[Angela Merkel|Merkel]] • [[Michael Schumacher|Schumacher]] • [[Claudia Schiffer|Schiffer]] • [[Steffi Graf|Graf]] • | populacija =75 – 160 milijuna | regije = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]:<br/> &nbsp;&nbsp; 67 - 75 milijuna (2005.) | regija1 = {{Z|SAD}} [[SAD]] | pop1 = 51 milijun (2007.) | regija2 = {{Z|BRA}} [[Brazil]] | pop2 = 12 milijuna | regija3 = {{Z|KAN}} [[Kanada]] | pop3 = 3 milijuna (2001.) | regija4 = {{Z|ARG}} [[Argentina]] | pop4 = 2,8 milijuna | regija5 = {{Z|FRA}} [[Francuska]] | pop5 = 1,5 milijuna | regija6 = {{Z|ČIL}} [[Čile]] | pop6 = 800 000 | regija7 = {{Z|AUS}} [[Australija]] | pop7 = 742 212 (2001.) | regija8 = {{Z|RUS}} [[Rusija]] | pop8 = 394,138 (2010.) | regija9 = {{Z|PAR}} [[Paragvaj]] | pop9 = 200.000 – 400.000 (3%) | regija10 = {{Z|NIZ}} [[Nizozemska]] | pop10 = 320 000 (2006.) | regija11 = {{Z|ITA}} [[Italija]] | pop11 = 290 000 (2006.) | regija12 = {{Z|UK}} [[Velika Britanija]] | pop12 = 266 136 (2001.) | regija13 = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska]] | pop13 = 208 349 (2006.)| regija14 = {{Z|KAZ}} [[Kazahstan]] | pop14 = 178 409 (2009.) | regija15 = {{Z|POLJ}} [[Poljska]] | pop15 = 150 000 | regija16 = {{Z|ŠVI}} [[Švicarska]] | pop16 = 112 000 | regija17 = {{Z|VEN}} [[Venecuela]] | pop17 = 110 000 | regija18 = {{Z|MEX}} [[Meksiko]] | pop18 = 100 000 | regija19 = {{Z|JAR}} [[Južna Afrika]] | pop19 = 80 000 – 100 000 | regija20 = {{Z|AUT}} [[Austrija]] | pop20 = 74 000 | regija21 = {{Z|BEL}} [[Belgija]] | pop21 = 38 366 | regija22 = {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] | pop22 = 62 233 | regija23 = {{Z|RUM}} [[Rumunjska]] | pop23 = 60 000 | regija24 = {{Z|URU}} [[Urugvaj]] | pop24 = 46 000 | regija25 = {{Z|BOL}} [[Bolivija]] | pop25 = 40.000 | regija26 = {{Z|ČEH}} [[Češka]] | pop26 = 40 000 | regija27 = {{Z|EKV}} [[Ekvador]] | pop27 = 33 000 | regija28 = {{Z|DOM}} [[Dominikanska Republika]] | pop28 = 25 000 | regija29 = {{Z|NAM}} [[Namibija]] | pop29 = 20 000 | regija30 = {{Z|DAN}} [[Danska]] | pop30 = 15 000 – 20 000 | regija31 = {{Z|IRS}} [[Irska]] | pop31 = 11 797 | jezik = [[Njemački jezik]] | vjera = Pretežno [[katolicizam|rimokatolička]] i [[Protestantizam|protestantska]] | srodne = Ostali [[Germani|Germanski narodi]] }} {{dz}} '''Nijemci''' su narod [[Germani|germanske]] grane [[Indoeuropljani|indoeuropske porodice]] [[narod]]a nastanjen u današnjoj [[Njemačka|Njemačkoj]], ali također i širom svijeta. Najviše ih ima u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Rusija|Rusiji]] ([[Povolški Nijemci]]) i [[Poljska|Poljskoj]]. Računa se da ih ukupno preko 100 milijuna govori materinjim [[njemački jezik|njemačkim jezikom]]. Među Nijemcima postoji više etničkih grupa koje se razlikuju po jeziku i običajima. Najpoznatiji su svakako [[Švabi]] (porijeklom od [[Suebi|Sueba]] ili Sveva), [[Bavarci]] (porijekom od Bajuvara), [[Sasi]] (u [[Saska (pokrajina)|Saskoj]], porijeklom od [[Saksonci|Saksonaca]] ili Sasa) i vjerojatno još neki. == Ime == U [[njemački jezik|vlastitom jeziku]] ''/die/ Deutschen'', a u [[engleski jezik|engleskom]] ''Germans''. U [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[srpski jezik|srpskom]] jeziku često nazivani [[Švabe|Švabama]], što je u stvari jedna od njihovih etničkih zajednica. Općeslavensko ime ''Nijemac'' potječe, prema primljenim tumačenjima, iz korijena ''nijem'', onaj koji ne govori. == Kratka povijest == [[Datoteka:Hermannsdenkmal statue.jpg|mini|lijevo|Hermann, ili Arminije. Spomenik mu je podignut kod Detmolda. Ovaj poglavica Heruska potukao je 9. godine rimsku vojsku Kvintilija Vara.]] === Rana povijest === Germanska plemena, porijeklom od mješavina starih naroda što življaše duž obala [[Baltičko more|Baltičkog mora]], naselila su sjeverne predjele europskog kontinenta oko 500. godine pr. Kr. Od 100. pr. Kr. nalazimo ih u središnjim i južnim predjelima današnje [[Njemačka|Njemačke]]. U to vrijeme bijaše 3 glavne plemenske skupine: to su Istočni Germani u području duž [[Odra|Odre]] i [[Visla|Visle]]; Sjeverni Germani u južnim predjelima današnje [[Skandinavija|Skandinavije]]; Zapadni Germani s krajnjeg juga [[Jutland]]a, odnosno između [[Sjeverno more|Sjevernog mora]], [[Laba|Labe]], [[Rajna|Rajne]] i [[Majna|Majne]]. Rajna je postala granicom između germanskog i romanskog (rimskog) teritorija nakon što je [[Julije Cezar]] [[70. pr. Kr.]] porazio [[Svevi|Sveve]]. Ipak, ostaje prisutna opasnost od ratobornih germanskih plemena, što potiče Rimljane da idu u potjeru za njima. Rimski namjesnik Germanije Kvintilije Var poražen je godine [[9.]] u [[Bitka kod Teotoburške šume|bitci kod Teotoburške šume]]. Var je poginuo a uništena mu je sva vojska, 3 legije, 3 ale i 6 kohorti. Ovom bitkom samo je još jednom ustanovljena granica na Rajni, a Rimljani su sagradili fortifikaciju dugu 300 kilometara da se zaštite od Germana. === Srednjovjekovna Njemačka === U srednjovjekovnoj Njemačkoj javlja se više dinastija, od Merovinga (oko 500.) pa do ranog habsburškog carstva. Ovome pak prethodi spajanje rimskog i germanskog društva koja se zbiva za vrijeme kralja [[Klodvig I.|Klodviga]] i njegovih Salijaca. On pripada obitelji koja vuče porijeklo od mitskog heroja Merovinga (lat. Merovius; njemački: Merowech), i postaje [[486.]] apsolutni vladar germanskog carstva s miješanom rimsko-germanskom populacijom. Kroz 250 godina vladavine Merovinga ujedinjene su pobjedama galsko-rimska plemena i plemena Franaka. Franci su prihvatii kršćanstvo i stvoren je savez s Crkvom. Najpoznatiji misionar koji je radio na pokrštavanju plemena je [[Sv. Bonifacije]] (ca. 675-754), koji se smatra utemeljiteljem njemačkog (germanskog) kršćanstva. [[Dinastija]] Merovinga vladala je do [[751.]] ==== Karolinzi ==== [[Karlo Veliki]] (Carolus Magnus) naasljeđuje franačku krunu [[768.]] i vlada sve do [[814.]] Za to je vrijeme pokorio Bavarsku i osvojio [[Lombardija|Lombardiju]], te [[Vojvodstvo Saska|Sasku]] i učvrstio svoj autoritet u središnjoj Italiji. Koncem 8. stoljeća njegovo kraljevstvo, kasnije prozvano 'Prvi Reich', uključivalo je sadašnju Francusku, Nizozemsku, Belgiju i Luksemburg, manji dio sjeverne Španjolske i većinu Njemačke i Austrije, i najveći dio sjeverne polovice Italije. Karlo Veliki postaje utemeljitelj velikog carstva, a papa ga na [[Božić]] 800. godine kruni u [[Rim]]u. Kraljevstvo Karolinga temelji se na savezu cara s Crkvom u Rimu. Karlo i njegov sin [[Ludovik I. Pobožni]] (814. – 840.) utemeljili su centraliziranu vlast s feudalnom hijerarhijom. Prvi Rajh neće se dugo održati, tek do konca stoljeća. U ratnom periodu umire Ludovik Pobožni, a ugovorom u [[Verdun]]u (843) carstvo su podijelila tri njegova sina. Ovo će odrediti teritorije budućih država Njemačke i Francuske, između njih nalazilo se Srednje Carstvo. Istočno Franačko carstvo, pod vodstvom istočnih karolinških kraljeva, postat će današnja Njemačka i Austrija. Ovdje će se očuvati njemački jezik. S druge strane, na području Zapadnog Franačkog Kraljevstva, pod utjecajem romaniziranih Gala, prevladat će francuski. Franačka populacija bit će romanizirana, ali će dati svoje ime budućoj državi, naciji i nacionalnoj moneti. Dinastija Karolinga izumrla je [[911.]] a naslijedit će je Saska dinastija. Ono što je Karlo Veliki učinio za svoga života, nasljednici će upropastiti međusobnim diobama, a zemljom će ovladati dva jezika. ==== Sasi ==== Karolinzi se nisu dugo održali, na vlast će stupiti [[919.]] [[Konrad I., njemački kralj|Konrad I.]], a značajan je zbog jedne stvari. Neki povjesničari njegovu vladavinu smatraju početkom njemačke povijesti. Vladat će do [[918.]] i naslijedit će ga [[Henrik I., njemački kralj|Henrik I. Ptičar]] do [[936.]] pa [[Oton I. Veliki, car Svetog Rimskog Carstva|Oton I.]] Izbit će rat sa slavenskim plemenima iz Polablja, među kojima i s veoma ratobornim [[Ljutići (narod)|Ljutići]]ma i [[Vilci]]ma, te drugima: [[Abodriti]]ma i [[Lužički Srbi|Lužičkim]] plemenima. Oton I. kasnije će zaratiti i s [[Mađari]]ma kojima će zadati konačan poraz 955. blizu današnjeg [[Augsburg]]a. ==== Salijska dinastija (Sveti rimski carevi)==== Nakon smrti posljednjeg saskog kralja 1024. kruna prelazi u ruke Salijske dinastije. Zavladat će četiri njihova kralja – [[Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva|Konrad II.]] i tri Henrika: [[Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik III.]], [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik IV.]] i [[Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik V.]] koji će od [[1024.]] do [[1125.]] utemeljiti monarhiju kao glavnu europsku silu i uspostaviti savez s Crkvom. [[Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva|Konrad II.]] rodio se oko [[990.]] i 1024. postao je prvi njemački kralj salijske dinastije i sveti rimski car (1027. – 1039.), naslijedit će ga njegov stariji sin [[Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik III.]] (zvan Crni) koji će se posvetiti ratovima u Češkoj i s [[Mađari]]ma. Njega će naslijediti [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik IV.]] i vladati od [[1056.]] do 1106., umrijet će u Liegeu. Posljednji salijski vladar Henrik V. svrgnut će [[1105.]] s prijestolja svoga oca. === Moderna povijest === Nakon poraza u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Njemačka je podijeljena na zapadni i istočni dio. Istodobno, u istočnoj Europi započeo je [[Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata]], u kojem je protjerano najmanje 12 milijuna pripadnika tog naroda, od kojih su mnogi našli utočište u Njemačkoj. Godine [[1989.]] padom [[Berlinski zid|berlinskog zida]], došlo je do ujedinjenja Njemačke. == Narod i običaji == [[Datoteka:Lederhosen in Texas.jpg|mini|Bavarska nošnja<div style="text-align:center;">]] {{glavni|Njemačka umjetnost}} === Glazba i ples === [[Datoteka:Johann Wolfgang Goethe 1811.jpg|mini|lijevo|[[Johann Wolfgang von Goethe]], jedan od najistaknutijih Nijemaca kroz povijest.]] Njemački ples dovodi se u uvijek vezu s [[Oktoberfest]]om i Bavarcima, koji plešu [[polka|polku]] (poljskoga je porijekla) u svojim [[lederhosen]]ima. [[Bavarci]] i njihovi južniji prvi rođaci [[Austrijanci]], sa sobom su ovaj ples i običaje oktoberfesta donijeli sa sobom u druge krajeve svijeta, napose u Ameriku (Oklahoma, Texsas). === Kuhinja === [[Datoteka:4573 - Bern - Sausage and Potatoes from a restaurant on Rathausplatz.JPG|mini|Kobasice, omiljeno jela Nijemaca.]] Nijemci kao suvremeni europski narod, stvorili su sebi posebne prehrambene navike, pod pritiskom brzog tempa života. Tri glavna obroka su im doručak (das ''Frühstück''), ručak (das ''Mittagessen'') i večera (das ''Abendessen''). Doručak mora biti brz, zgotovljen i prilagođen radnom vremenu, pa se obavlja po buffetima, i obično se sastoji od [[džem]]ova, [[sir]]eva i sokova s raznim vrstama [[kruh]]a. Čaša [[mlijeko|mlijeka]], [[čaj]]a ili crne kave uobičajena je za doručak. Ručak ili 'das Mittagessen' je zato mnogo kaloričniji. On traje između podneva i 14h poslije podne. Razne skupine Nijemaca, kao što su [[Bavarci]], [[Švabi]], [[Franci]] i [[Sasi]] u prehrambenoj kulturi imaju svoje navike. Švabe uživaju u teletini i vinu, dok se Sasi iz sjevernih ravnica Njemačke i njezinom primorju više vole morsku hranu, osobito oni uz područje [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. [[Pivo]] i [[rakija]] glavna su im pića, a ne [[vino]] kao kod Švaba. Kod Franaka u području [[Hessen]]a, i nešto zapadnijih takozvanih 'Rajnlanđana', njihovog ogranka, omiljeni su svinjetina i pivo. –Prehrambenoj kulturi Nijemaca spadaju svinjsko pečenje, [[krumpir]], [[kobasice]], razne juhe (Suppen) i pivo, koje oni smatraju 'tekućim kruhom'. Večera kod Nijemaca traje između 18 i 19 sati, a omiljeno jelo je i tada svinjetina, janjetina ili govedina koji se služi se uz obavezni krumpir, a nakon koga i neka poslastica, keksi ili kolačići. Od poznatih njemačkih poslastica treba spomenuti [[Schwarzwälderkirschtorte]] (švarcvaldska torta), [[Pfeffernüße]] (božićni kolač), [[Dresdner Weihnachtsstollen]] (drezdenski božićni kruh), [[Honig Brät Mandeln]] (medeni hrskavi bademi), i druge. == Poznati Nijemci == Među najpoznatije Nijemce spadaju [[Albert Schweitzer]], [[Ludwig van Beethoven]], [[Albrecht Dürer]], [[Arthur Schopenhauer]], [[Bertolt Brecht]], [[Erich Maria Remarque]] (umro 1970.), [[Gutenberg]], [[Johann Wolfgang von Goethe]], [[Lotte Reiniger]], [[Marlene Dietrich]], [[Richard Wagner]]. ==Vidi još== *[[Nijemci u svijetu]] *[[Nijemci u Hrvatskoj]] *[[Nijemci u Vojvodini]] *[[Namibijski Nijemci]] == Vanjske poveznice == {{Njemačka}} {{Etničke skupine Južne Afrike}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nijemci| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Njemačke|*]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Etničke grupe Kanade]] [[Kategorija:Etničke grupe Brazila]] [[Kategorija:Etničke grupe Austrije]] ddp2g3z9wiqco5xk0p6f8rjp0sxj8j6 0 25784 7430800 7397233 2026-04-16T11:37:43Z Panasko 203327 7430800 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime =Han Kinezi<br />Han<br />漢人 | slika =[[Datoteka:Chinese_people_montage.jpg|300px]] | opis slike =Kinezi | populacija = '''1.300.000.000'''<ref>1.240.000.000 u [[Kina|Narodnoj Republici Kini]] (92% stanovništva) ([https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/print_2075.html CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171211142542/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/print_2075.html |date=11. prosinca 2017. }} 2014.), oko 22.000.000 u [[Tajvan|Tajvanu]], i preko 50.000.000 u ostalom svijetu.</ref> | regije = | regija1 ={{Z+X|KIN}} | pop1 =1.240.000.000 | ref1 =<ref name="ciastat">[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ch.html CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161013030611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ch.html |date=13. listopada 2016. }}: "Han Chinese 91.6%" out of a reported population of 1,355 billion (July 2014 est.)</ref> | regija2 ={{Z+X|TAJV}} | pop2 =22.000.000 | ref2 = | regija3 ={{Z+X|TAJ}} | pop3 =9.000.000 | ref3 = | regija4 ={{Z+X|MALE}} | pop4 =6.650.000 | ref4 =<ref name="statistics.gov.my">{{cite web |url=https://www.statistics.gov.my/index.php?r=column/cthemeByCat&cat=155&bul_id=OWlxdEVoYlJCS0hUZzJyRUcvZEYxZz09&menu_id=L0pheU43NWJwRWVSZklWdzQ4TlhUUT09 |title=Department of Statistics Malaysia Official Portal |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160812014710/https://www.statistics.gov.my/index.php?r=column%2FcthemeByCat&cat=155&bul_id=OWlxdEVoYlJCS0hUZzJyRUcvZEYxZz09&menu_id=L0pheU43NWJwRWVSZklWdzQ4TlhUUT09 |archivedate=2016-08-12}}</ref> | regija5 ={{Z+X|SAD}} | pop5 =3.800.000 | ref5 =<ref>{{cite web |title=Race Reporting for the Asian Population by Selected Categories: 2010 more information |url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=DEC_10_SF1_QTP8&prodType=table |publisher=[[United States Census Bureau]] |accessdate=19. siječnja 2014.}}</ref> | regija6 ={{Z+X|INDN}} | pop6 =2.830.000 | ref6 = | regija7 ={{Z+X|SIN}} | pop7 =2.500.000 | ref7 =<ref>{{cite web |url=http://www.nptd.gov.sg/portals/0/news/population-in-brief-2014.pdf |title=Archived copy |accessdate=2015-10-21 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304082553/http://www.nptd.gov.sg/portals/0/news/population-in-brief-2014.pdf |archivedate=2016-03-04}}</ref> | jezik =[[Kineski]] | vjera =[[Nereligioznost]]<br>[[Budizam]]<br>[[Taoizam]]<br>[[Konfucijanizam]]<br>[[Mahajana]]<br>[[Kršćanstvo]] | srodne = [[Huej]]<br>[[Bai]] }} '''Kinezi''' - Kinezi ili '''Han''', najveća su etnička zajednica na svijetu, oko 1,3 milijardi pripadnika. Nastanjeni su najviše u [[Kina|Kini]], ali također imaju mnogo iseljenika u svijetu, osobito u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], nemali broj i u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]], [[Europa|Europi]], te [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Iseljavanja Kineza počinju [[1276.]], to jest nakon [[Mongoli|mongolske]] invazije. Mnogi sele u predjele [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], i naseljavaju urbana središta gdje se bave [[trgovina|trgovinom]]. Ona ostaje glavna preokupacija njihovih iseljenika sve do današnjih dana. U mnogim zemljama Kinezi postaju biznismeni, neki su obični mali trgovci ali postaju i vlasnici velikih međunarodnih korporacija. Bogati ili siromašni Kinezi ostaju vjerni svojoj tradicionalnoj kulturi, pa im je [[riža]] i danas glavna hrana, a [[štapići za jelo]] i dalje su glavni pribor. Posebna se pažnja posvećuje običajima [[vjenčanje|vjenčanja]] i [[brak]]a. Tijekom [[japan]]ske okupacije Kine u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], među iseljenim [[Han Kinezi]]ma počinje rasti [[nacionalizam|nacionalistički]] pokret. Članovi pokreta počinju Kini pružati snažnu potporu. Kada su [[Komunizam|komunisti]] [[1949.]] zavladali zemljom, Kinezi i dalje pružaju svesrdnu pomoć domovini, ne zato što vole [[komunizam|komuniste]] i njihovu ideologiju, nego jer je domovina ujedinjena. == Obitelj == Kina ima 340 milijuna [[obitelj]]i, s 3.63 osobe po domaćinstvu. Ona se sastoji od roditelja i djece i često je prisutno 3 ili više generacija. U prošlosti kineska obitelj živi pod apsolutnim autoritetom muške glave obitelji. Danas u najnovije doba kako je uvedeno 'planiranje obitelji', kod mnogih obitelji muž i žena počeli su zajednički voditi brigu o domaćinstvo, konzultirajući se s ostalim članovima obitelji. Kod njih je veoma važno reći da se s poštovanjem odnose prema starijim članovima zajednice, i da posvećuju mnogo ljubavi prema svojoj djeci. == Jezik i lokalne grupe == Jezici Kineza, koji se često ne mogu međusobno razumjeti, pripadaju velikoj porodici [[kinesko-tibetski jezici|kinesko-tibetskih (sino-tibetskih) jezika]]. Najbrojnija etnička grupa Han Kinezi također govori nizom manje ili više razumljivih dijalekata. # [[Dan Kinezi]], poznati kao '' 'narod s brodova' '' sebe zovu Soisangyan, govore jezikom [[yue]], a žive uz južnu obalu Kine u [[Guangdong]]u, [[Guangxi]]ju, na otoku [[Hainan]], [[Makau]] i mnogi na brodovima u [[Hong Kong]]u. Ima ih oko 4.500.000. Oni nisu pravi Han Kinezi, nego manjina koja se vodi kao dio nacionalnosti Han. # [[Gan Kinezi]] (koji također pripadaju pravim Han Kinezima) broje 38.087.000 ljudi, žive u Kini u provincijama [[Jiangxi]] i [[Hubei]], te dijelovima provincija [[Anhui]], [[Hunan]] i [[Fujian]], a glavnina je koncentrirana uz rijeku [[Fuhe]]. Govore jezikom [[gan]] koji ima nekoliko dijalekata. Zovu se chang-jing, yi-liu, ji-cha, fu-guang, ying-yi. # [[Hainanski Kinezi]] žive u 5 država (najviše u Kini), na otoku Hainan, obali nasuprot Hainana i obali sjeveroistočno od Hongkonga. Ima ih 5.964.000. Ostali žive u Kambodži (14.000), Maleziji (104.000), Singapuru (170.000) i Tajlandu (6.500). Govore dijalektom jezika [[min nan]] koji ima 25.725.000 govornika u Kini (1984). # [[Hui'an Kinezi]], (160.000) žive u Kini u blizini grada [[Chongwu]] u okrugu [[Hui'an]] i na kopnu uz [[Tajvanski prolaz]]. Govore jezikom [[min dong]] i pripadaju nacionalnosti Han. Njihova kultura je jedinstvena u Kini (motiv [[leptir]]a, tetoviranja i oblaganje [[zubi]]ju u [[zlato]]), baštinjeni su od starog plemena [[Yue]]. # [[Huizhou Kinezi]] iz Kine (4.537.000) govore [[Huizhou (jezik)|huizhou]] jezikom a naseljeni su na jugu provincije Anhui na obalama rijeke Xi'nan i na sjeveru provincije Jiangxi. Huizhou vuku porijeklo od Zhou naroda. Na glasu su kao trgovci, a za njih ostali Kinezi kažu da '' 'nema tako malene tržnice gdje nema naroda Huizhou' ''. # [[Jin Kinezi]] (57.465.000), svi iz Kine u provincijama Shanxi (glavnina), a ostali u [[Shaanxi]]u i [[Henan]]u, govore [[jinyu]] jezik. Njihovi preci iz dinastije [[Qin]] (221. – 207. g. pr. n.e.) osnivaju prvo [[Kinesko Carstvo]] kojim vlada [[Qin Shihuang]] (Qin Shi Huang). Po imenu Qin i je Kina možda dobila ime. # [[Kantonski Kinezi]] (Nung), veoma brojna grupa Han Kineza nastanjenih poglavito u provincijama Guangdong i Guangxi koji govore jezikom yue, ima više dijalekata. Rašireni su u 37 država s ukupno 73.172.000 ljudi. Najviše ih je izvan Kine u [[Malezija|Maleziji]], gdje ih živi 1.356.000. # [[Mandarinski Kinezi]] (najveća Han grupa), Han Kinezi u najužem smislu. Naziv Mandarin dolazi preko portugalskog čiji je korijen u [[sanskrt]]skom. Portugalci ovu riječ koriste da označe i narod (kineski narod; vidi [http://www.omniglot.com/writing/mandarin.htm više]) i jezik kojim oni govore (mandarinski). 786.076.000 pripadnika u svijetu (u Kini 769.330.000). Žive u 84 države. # [[Min Bei Kinezi]] ili Sjeverni Min (3.136.000 ), žive u 5 država, najviše u Kini (2.706.000), najviše u sjevernom Fujianu, ostali u [[Brunej]], [[Malezija|Maleziji]], [[Singapur]] i [[Tajland]]. Dio su nacionalnosti Han. # [[Min Dong Kinezi]], ili Istočni Min. Naseljeni poglavito u [[Fujian]]u # [[Min Nan Kinezi]] (39.670.000), ili Južni Min, uglavnom u Kini (32.601.000) u južnom Fujianu, govore min nan. Granica govornog područja naroda Min Nan i Min Bei vidljiva je upravo na mjestu gdje je u 10. stoljeću došlo do cijepanja sjevernog dijela kraljevstva [[Min]] od kraljevstva Yin u Fujianu. Žive ukupno u 13 država, izvan Kine najviše u Maleziji (2.021.000). Također u Singapuru, [[Tajland]]u, [[Filipini]]ma, Sjedinjenim Američkim Državama i drugdje. # [[Min Zhong Kinezi]] ili Središnji Min, (683.000 govornika 1987.), govore [[min zhong]], žive u središnjem Fujianu u Kini. Dio su nacionalnosti Han. # [[Puxian Kinezi]] u provinciji Fujian, Kina (2.706.000) i nešto u Maleziji i Singapuru. Naziv dolazi po okruzima Putian i Xianyou # [[Shaojiang Kinezi]], oko 920.000, naseljenih na relativno malenom području u okruzima [[Shaowu]], [[Guangze]], [[Jiangle]] i [[Shunchang]] zapadno od rijeke Futunxi u Fujianu. Dio nacionalnosti Han. # [[Shaozhou Kinezi]], (961.000) govore min nan a rasprostranjeni su na sjeveru provincije Guangdong i susjednim područjima Hunana i Jiangxia. # [[Waxiang Kinezi]] (328.000) govore [[Waxianghua]] i predstavljaju mješavinu naroda Mjao i Kineza, koja živi na zapadu [[Hunan]]a u planinama [[Wuling]] uključujući Yuanling, Chunxi, Jishou, Guzhang i Dayong. Susjedni [[Han]]i, [[Mjao]] i [[Tujia]] ne mogu ih razumjeti i jezik im je neklasificiran odnosno nesrodan svim živim jezicima. Politički se vode se kao dio nacionalnosti Han. # [[Wu Kinezi]] čine dio naciionalnosti Han, oko (84.202.000) s glavnim središtem u gradu [[Šangaj]]u, otok [[Chongming]], no živi na dalekom širem području Kine u provincijama Zhejiang i Jiangsu, na nekih 137.500 četvornih kilometara, te u još sedam država. # [[Xiang Kinezi]] ili Hunanski Kinezi, u provinciji [[Hunan]], (35.615.000) u Kini, govore [[xiang]] koji ima 3 dijalekta changyi, luoshao i jishu. Na njihovom području nalazi se [[Changsha]]. Dio su nacionalnosti Han. Živi ih znatan broj i u Maleziji, [[UK]] i [[SAD]]. # [[Xunpu Kinezi]] govore min nan, dio su nacionalnosti Han, a sebe smatraju posebnim narodom. Malobrojni Xunpu, njih oko 1.000 živi u ribarskom selu Xunpu na obali [[Fujian]]a. == Umjetnost == {{glavni|Kineska umjetnost}} * ''Kristal''. [[Porculan]] je kod Kineza u upotrijebi preko 4,000 godina. Izrađuje se od posebne bijele gline na temperaturi od 1280 C. * ''[[Svila]]''. Najpoznatiji je kineski proizvod. Po njoj je danas osobito poznata provincija [[Jiangsu]] i grad [[Suzhou]], te dinastije [[Song]], [[Ming]] i [[Qing]]. Ovu elegantnu tkaninu izrađivale su neudane kćeri iz plemićkih obitelji. * ''Lak''. U Kini je umjetnost lakiranja poznata negdje od 200. prije Krista. Dobivaju ga od drveta 'lacquer tree' koje raste u južnoj Kini a visoko je oko 10 metara, nalik je na sok američkog javora. * ''[[Žad]]''. To je ekstremno tvrd kamen (6.5 to 7.0). Oblik mu se daje urezivanjem konopcem i [[bambus]]om pomoću zrnaca pijeska. Za obradu jednog kamena potrebno nekoliko mjeseci. Umjetnost u žadu poznata je u Kini od nekih 3500 godina prije Krista. Najpoznatiji majstori u žadu su danas u Suzhou gdje se proizvodi najkvalitetniji žad na svijetu. [[Nefrit]] koji su Kinezi koristili došao je iz istočnog [[Turkistan]]a. * ''[[Bambus]]''. Kina je domovina 1/3 svjetskog bambusa u svijetu, od nekih 1,300 poznatih vrsta. Već nakon četiri godine spreman je za upotrebu. Ima veoma široku primjenu, a koristi se i kao skela. * ''Lončarstvo''. Lončarstvo je poznato iz prastarih vremena. Blizu grada [[Yixing]] nalaze se nalazišta gline koji se crpe nekih 3,000 godina. Ova glina javlja se u pet raznih boja, crvenoj, žutoj, zelenoj, crnoj i purpurnoj i poznata je pod imenom [[zisha]]. Od nje su Kinezi izrađivali posude za pripremanje [[čaj]]a. == Arhitektura == [[Datoteka:Forbidden city 07.jpg|mini|lijevo|[[Zabranjeni grad]], mjesto gdje je proveo veći dio svoga života posljednji kineski car.]] Staru kinesku [[arhitektura|arhitekturu]] karakterizira superiorna arhitektonska tehnika i umjetnički dizajn koju je čini jedinstvenom. Najpoznatije građevinsko čudo, jedino za koje se prije smatralo da se može vidjeti s mjeseca, svakako je [[Kineski zid|Veliki zid]]. U građevinarstvu se upotrebljava drveni kostur i bojeni dizajn. U feudalno doba boja je u arhitekturi bila točno ograničena na socijalni status. Žuta boja pripadala plemstvu, zelena ostalima. Vrlo česti [[zmaj]] ili [[feniks]] bojan je na zelenoj podlozi zlatnom bojom. Imperijalnu arhitekturu karakteriziraju mauzoleji i palače. Kod [[budizam|budističke]] nailazimo na [[hram]]ove i [[pagoda|pagode]], te na razne strukture (na primjer oltari) u [[taoizam|taoističkoj]]. Kod Kineza stare Kine veoma je značajna vrtna arhitektura, kombinacija struktura i ručno urađenih slika, s prirodnim scenama. Slika, arhitektura i okolina, zajedno s čovjekom u vrtnoj arhitekturi čine punu harmoniju. Carski vrtovi, vrlo često grandiozni, građeni su za kraljevsku obitelj od strane tisuća ljudi. Privatni vrtovi česti su u urbanim sredinama, oni su maleni, lijepog izgleda i mnogostruko funkcionalni. Najpoznatiji privatni vrtovi nalaze se u Suzhou, u provinciji Jiangsu. Postoje i manastirski vrtovi, po manastirima, prirodno lijepi, koji odišu svetom atmosferom i mirnoćom. == Pismo == Ovaj stari kulturni narod u mnogočemu osebujan, ima i svoje posebno [[pismo (grafija)|pismo]] ([[ideografsko pismo|ideografsko]] ) kojim se služi preko milijardu ljudi. Već u periodu Qin (221-206 prije Krista) postojalo je 3,300 znakova. Ono se neprekidno razvija pa se već 100. godine nakon Krista u [[dinastija Istočni Han|dinastiji Istočni Han]] razvilo se 9,535 znakova, slijedi: [[dinastija Liang]] (16,917), [[dinastija Sjeverni Song|Sjeverni Song]] (26,149), [[dinastija Ming|Ming]] (32,200), [[dinastija Qing|Qing]] ((47,043), i danas preko 56,000 pisanih znakova. U modernoj Kini u upotrebi je tek nekoliko tisuća znakova. Nekih 40% od 56,000 znakova tek su varijante drugih. *[http://www.logoi.com/notes/chinese_letters.html Chinese letters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513201959/http://www.logoi.com/notes/chinese_letters.html |date=13. svibnja 2008. }} *[https://web.archive.org/web/20060514085951/http://www.hitchams.suffolk.sch.uk/asia/letters/ Chinese letters 2] == Čaj kod Kineza == [[Čaj]] je najpoznatiji kineski napitak. Prema legendi (2700 prije Krista) kineski car je sjedio ispod [[stablo|drveta]], kada mu je u šalicu vode koju je kuhao palo [[lišće]] (čaja). Kada je probao tu tekućinu iznenadio se koliko ga je revitalizirala. Ponovio je [[eksperiment]], i otada je nastao [[običaj]] pijenja toga napitka u Kini. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.asianinfo.org/asianinfo/china/people.htm Chinese People] * [https://web.archive.org/web/20080422092355/http://www.greatcommission.com/china/china.htm Foto galerija] {{Kina}} {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Kineski narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Kine|*]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Kinezi| ]] sippmo7yidkiedeipnq2v0sc3p4jgs7 0 26174 7430817 7250415 2026-04-16T11:46:04Z Panasko 203327 7430817 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tosk Albanians.jpg|mini|Toski, Albanska skupina iz južne Albanije]] [[Datoteka:Mother Teresa.jpg|mini|[[Majka Tereza]], rođena kao Agnes Bojaxhiu u [[Skopje|Skopju]], bila je pripadnica albanskog naroda.]] [[Datoteka:Albanaise.png|mini|Albanka u narodnoj nošnji]] '''Albanci''' su Indoeuropski narod nastanjen u [[Albanija|Albaniji]] i susjednim područjima [[Makedonija|Makedonije]] i [[Kosovo|Kosova]], te u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Grčka|Grčkoj]]. Albanci su svakako jedan od najstarijih suvremenih naroda nastanjen na zapadnom području [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]]. U [[6. stoljeće|VI. stoljeću]] migracije [[Slaveni|Slavena]] tjeraju [[Iliri|Ilire]] na današnje područje [[Albanija|Albanije]], prepuštajući svoja područja [[Hrvati|hrvatskim]] i [[Srbi|srpskim]] [[pleme]]nima. Od nekada jakih plemena [[Dalmati|Dalmata]], [[Autarijati|Autarijata]], [[Liburni|Liburna]], i mnogih drugih, u povijesti je ostalo zabilježeno i ime plemena [[Albanoi]], prema tom imenu su neki povjesničari kao i sami Albanci došli do zaključka da su oni potomci ovog plemena. Albanoi (u izgovoru Albani) su otprilike naseljavali područje danas naseljeno [[Gegi]]ma, odnosno južno od [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]]. U [[2. stoljeće|2. stoljeću]] poslije [[Isus|Krista]] spominje ih Ptolemej iz Aleksandrije. Po jeziku i po kulturi, Albanci se danas dijele na dvije glavne skupine, a to su [[Gegi]] (sjeverno od rijeke [[Shkumbin]]) i detribalizirani [[Toski]] (južno od nje). == Ime == Naziv Shqiptari došao je od ''Shiqiponja' što znači orao.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://albanianoverview.com/ |title=Albanian Forum Language Dialects History Grammar Vocabulary |archive-url=https://web.archive.org/web/20080917024202/http://www.albanianoverview.com/ |archive-date=17. rujna 2008. |access-date=20. kolovoza 2008.}}</ref> Za Sufiks –ar, odnosno -tar, prema nekima, smatra se da je iz istog korijena kao i sufiksi u imenima naroda ''[[Bugari|Bugara]]'', [[Tatari|Tatara]], ''[[Hazari|Hazara]]'' i drugih. Ostali nazivi za njih, danas manje u upotrebi, bili su [[Arbanasi (narod)|Arbanasi]] i Arnauti (kod [[Turci|Turaka]], kasnije ga preuzimaju i [[Srbi]]) i [[Arvaniti]] u Grčkoj.'' Ime [[Arbanasi]] danas se očuvalo kod [[Zadar|Zadra]] i u imenu jednog sela u [[Bugarska|Bugarskoj]] 4 km sjeveroistočno od [[Turnovo|Turnova]]. Arbanaške obitelji u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] sada su kroatizirane<ref>[http://www3.sympatico.ca/icurkovic/Arbanasi.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051224170021/http://www3.sympatico.ca/icurkovic/Arbanasi.html|date=24. prosinca 2005.}}</ref>, a ovaj kraj naselili su [[1726.]] i [[1733.]] godine. == Podrijetlo == Podrijetlo Albanaca gubi se u dalekoj prišlosti. S drevnim [[Iliri]]ma danas ih najviše povezuje ime plemena Albanoi, kao i njegov oblik Albanitai, zatim glosar riječi koje se smatraju ilirskim a koje su slične albanskim riječima, ornamentni ukrasi (koncentrični krugovi i cik-cak linije) na tradicionalnim albanskim nošnjama (identični onima nađenim među ilirskim materijalnim ostacima nađenim diljem SFRJ i Albanije), elementi iz izvorne glazbene i plesne tradicije (polifonsko i monofonsko horsko pjevanje, medju Albancima poznato kao "kanga", što na albanskom jeziku doslovno znači 'pjesma', slično izvornom gorstačkom pjevanju kod južnih slavena poznatom pod nazivom "ganga", gluha kola, puhačka glazbala i udaraljke, itd.), za koje mnogi etnomuzikolozi smatraju da mogu potjecati od drevnih Ilira<ref>[http://www.scribd.com/doc/8122532/Aleksandar-Stipcevic-Iliri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202173346/http://www.scribd.com/doc/8122532/Aleksandar-Stipcevic-Iliri|date=2. veljače 2014.}}</ref>. Još jedna značajna poveznica Albanaca s drevnim Ilirima je općeprihvaćen stav u konvencionalnoj povijesti da su teritorij na kojem tradicionalno žive balkanski Albanci (Albanija, Kosovo, dijelovi Makedonije, Crne Gore i južne Srbije) nastanjivali upravo Iliri, te da je jedna od tradicionalnih prijestolnica jednog od najznačajnijih ilirskih kraljevstava, onog Ardijejskog, bio upravo današnji grad Skadar u Albaniji, tada poznat kao Scodra, čije ime se nalazi i na ilirskom kovanom novcu, uz druge značajne ilirske gradove poput današnjeg Durresa (Dyrachion) u Albaniji, itd. Zapravo ne postoje neposredni i autentični izvori koji govore o bilo kakvom naseljavanju ili migraciji balkanskih Albanaca na Balkan, što je najveći broj stručnjaka u ovoj oblasti i navelo na općeprihvaćeni stav da bi Albanci, ako ni zbog čega drugog, ono bar zbog naprijed navedenog, morali bar djelomično biti potomci drevnih Ilira koji su vrhunac svog razvoja postigli upravo na širem području današnje Albanije i granišnih dijelova susjednih zemalja.<ref>[http://www.scribd.com/doc/8122532/Aleksandar-Stipcevic-Iliri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202173346/http://www.scribd.com/doc/8122532/Aleksandar-Stipcevic-Iliri|date=2. veljače 2014.}}</ref> Što se tiče [[jezik]]a, on pripada skupini [[satem]], ali je zasigurno bio pod [[Rimsko Carstvo|rimskim]] i [[Helenizam|helenskim]] utjecajem, a kasnije i slavenskim. Prema nekim mišljenjima [[Jezik|jezici]] [[Iliri|Ilira]] pripadali su skupini [[kentum]], što bi pobilo svaku tvrdnju da su Albanci njihovi potomci. Ipak, za tu tezu ne postoje pouzdani dokazi – niti za ilirske niti za albanski jezik ne može se pouzdano zaključiti da su dijelom kentumske skupine.<ref>Malcolm, Noel. 1999. ''Kosovo: A Short History''. University Press New York. New York.</ref> == Jezik == [[Albanski jezik]] je član indoeuropske porodice jezika, i danas mu nije srodan nijedan drugi živi jezik na [[svijet]]u. Ako su Albanci stvarno [[Iliri|ilirskog]] porijekla, onda su jedini živi narod koji jezično još pripada Tračko-ilirskoj grani Indoeuropljana. Gegijskim dijalektom, po jednom podatku, govori 2,8 milijuna ljudi. Rasprostranjen je na [[Kosovo|Kosovu]], zapadnoj [[Makedonija|Makedoniji]] i sjevernoj [[Albanija|Albaniji]]. Toskijski govori oko 3 milijuna ljudi u južnoj [[Albanija|Albaniji]], susjednoj [[Grčka|Grčkoj]], te u [[Turska|Turskoj]] i [[Italija|Italiji]]. Oba ova dijalekta imaju pisanu tradiciju. Toskijski se pisao [[Grčko pismo|grčkim pismom]], a gegijski [[Latinica|latinskim]]. U tursko vrijeme koristio se arapski alfabet. Od [[1909.]] godine [[Albanski jezik|albanski jezik]], baziran na toskijskom dijalektu, piše se [[Latinica|latinskim pismom]]. == Običaji == Albanci su po [[Kultura|kulturi]], premda im se domovina prostire uz more, tipičan kontinentalni narod, orijentiran više prema svojoj brdovitoj zemlji i uzgoju sitne stoke, nego prema moru i [[pomorstvo|pomorstvu]]. Međusobno se također veoma oštro razlikuju, sjeverni ratoborni Gegi od južnih miroljubivih Toska. Sjeverna plemena Gega, mnogi su od njih katolici, kulturno su dosta u nekim narodnim običajima slični [[Crnogorci]]ma. Prema nekim crnogorskim autorima (Jovan Vukmanović), raznim malisorskim plemenima porijeklo se dovodi u vezu s crnogorskim plemenima iz Brda, ili pak iz [[Bosna|Bosne]]. Sličnosti ovih nekih običaja prije se mogu dovesti u vezu s miješanjem ili kontaktima arbanaškog stanovništva s tamošnjim crnogorskim plemenima. Takav jedan običaj je da se prilikom slave kolje brav (ovan). I kod [[Crnogorci|Crnogoraca]] i kod Arbanasa, za vrijeme ručka dižu se zdravice, najvažnije su one koje se diže domaćinu i 'u slavu božju i krsnog sveca'. 'Poslužbica' ili 'prislužbica' je još jedan stari običaj arbanaških i crnogorskih plemena, tom prilikom u kuću se poziva [[Svećenik|svećenik]], s tom razlikom, što kod [[Crnogorci|Crnogoraca]] dolazi samo ako se pozove. Na ovoj općoj plemenskoj ili seoskoj slavi nose se 'litije' oko sela ili na planinu, gdje se dobro pogoste i razvesele. Vidi [[Gegi]]. == Albanci danas == Albanci su danas većinom muslimani. Uz politiku islamizacije silom i povlasticama kao glavni razlog, tome je nesumnjivo pridonijela višestoljetna borba između Grčke pravoslavne i Rimokatoličke Crkve na albanskom teritoriju. Zbog tog skukoba oslabio se utjecaj kršćanskih crkava na stanovništvo što je vjerojatno pridonijelo masovnom islamiziranju Albanaca. <ref>[https://www.znaci.org/00003/524_11.pdf znaci.org] Jozo Tomasevich: ''Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. okupacija i kolaboracija '', str. 562; Milan Šufflay: Srbi i Arbanasi, Beograd 1925, str. 62-66, 79-105, 133-135</ref> Albanci danas u velikom broju žive u još tri države, uz [[Albanija|Albaniju]], to su [[Makedonija]], [[Kosovo]], te [[Crna Gora]]. U periodu od [[1990.]] do [[1992.]] u [[Albanija|Albaniji]] prestaje komunistička vlast, i ustupa mjesto višestranačkoj demokraciji i otvorenosti prema svijetu. Nažalost, unutarnja politika pokazala se preslabom i korumpiranom da spriječi slične pokušaje iz inozemstva, kao u slučaju problema otpada. Na područjima susjednih država, stvarala se kod militantnih Albanaca ideja o pripojenju [[Albanija|Albaniji]], što je dovelo do zaoštravanja situacije u [[Makedonija|Makedoniji]] i još više pogoršalo situaciju na [[Kosovo|Kosovu]], gdje je došlo do krvavih ratnih sukoba i zločina počinjenih na obje strane. Novostvorenu državu još uvijek ne podržava dio svijeta jer ruši temelje međunarodnog prava, dok je, realno, suživot sa Srbima golem politički problem koji sada ima povijest od nekoliko desetljeća. Problem Krima izravno se može povezati s presedanom Kosova. Dodatne teškoće čini organizirana religija jer su Albanci Suni muslimani i kršćani. Današnji Albanci žive još uvijek siromašno. [[Poljoprivreda|Poljoprivredom]] ([[Kukuruz|kukuruz]], [[Krumpir|krumpir]], [[Voće|voće]] i [[Povrće|povrće]]) se bavi čak 57% Albanaca ([[2004.]]); 20% ih radi u privatnom sektoru. Težak život tjera ove ljude da bježe u [[Italija|Italiju]] i druge zemlje zapada. Od 3,5 milijuna Albanaca u [[Albanija|Albaniji]] tek ih se 30.000 ([[2003.]]) koristi uslugama [[internet]]a. == Poznati Albanci == [[Datoteka:Mother Teresa.jpg|mini|150px|[[Majka Tereza]]]] * [[Majka Tereza]] ([[1910.]] – [[1997.]]), dobitnica [[nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], [[časna sestra]] i svetica Katoličke Crkve * [[Ferid Murad]] ([[1936.]]), [[SAD|američki]] [[doktor]] i [[farmakolog]], albanskog podrijetla, dobitnik Nobelove nagrade. * [[Inva Mula]], albanska operna sopranistica i solistička i komorna glazbenica. * [[Avni Mula]], poznati albanski skladatelj i glazbenik, otac čuvene operne sopranistice Inve Mula. * [[Ismail Qemali Bey Vlora]] (izgovor: Ismailj Ćemali Bej Fljora, tur. Ismail Kemal) (Valona, 16. siječnja 1844. — Bari, 24. iječnja 1919.) bio je albanski političar i državnik u Osmanskom Carstvu koji se borio za ideje albanskog narodnog preporoda. Imao je vodeću ulogu u proglašenju nezavisnosti Albanije 1912. i privremenoj vladi Albanije. * [[Đurađ Kastriot Skenderbeg]] ([[1405.]] – [[1468.]]), nacionalni heroj iz vremena otpora turskim osvajanjima. * [[Lekë Dukagjini]] ([[1410.]] – [[1481.]]), albanski [[knez]] koji se borio protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], poznat po svom zakoniku (''kanunu''). * [[Petar Bogdani]] ([[1630.]] – [[1689.]]), najoriginalniji autor rane [[albanska književnost|albanske književnosti]] * [[Gjergj Fishta]], albanski fratar i književnik, prevoditelj, rilindas, franjevac. * [[Muhamed Ali Egipatski|Muhamed Ali Paša]] ([[1769.]] – [[1849.]]), [[valija (titula)|valija]] [[Egipat|Egipta]] i [[Sudan]]a, smatra se osnivačem modernog Egipta.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.egyptianagriculture.com/muhammad_ali.html |title=Muhammad Ali Pasha in Egyptian History - The Founder of Modern Egypt |journal= |access-date=19. ožujka 2015. |archive-date=4. ožujka 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150304170620/http://www.egyptianagriculture.com/muhammad_ali.html |url-status=dead }}</ref> * [[Alexandar Moissi]] ([[1879.]] – [[1935.]]), veliki njemački i austrijski [[glumac]] albanskog podrijetla * [[Stefan Gečov]], katolički svećenik, misionar, etnograf i arheolog. * [[Isa Boljetinac|Isa Boletini]] (23. siječnja 1864. u Boljetinu, u blizini Mitrovice - 23. siječnja 1916. u Podgorici) bio je albanski borac za nezavisnost i vodeća ličnost gerilskog otpora protiv Turske, Srbije i Crne Gore. Među Albancima je poznat kao Heroj Kosova. * [[Teofan Noli]], poznatiji kao [[Fan Noli]] ([[1882.]] – [[1965.]]), osnivač [[Albanska pravoslavna crkva|Albanske pravoslavne crkve]]. * [[Muhamed Nasirudin al-Albani]] ([[1914.]] – [[1999.]]) utjecajni islamski [[teolog]]. * [[Sterjo Spase]] ([[1914.]] – [[1989.]]), makedonski pisac albanskog podrijetla. * [[Abdurahman Shalja]], poznati jugoslavenski glumac albanske narodnosti. * [[Bekim Fehmiu]], poznati jugoslavenski glumac albanske narodnosti. * [[Faruk Begolli]], poznati jugoslavenski glumac albanske narodnosti. * [[Istref Begolli]], poznati jugoslavenski glumac albanske narodnosti. * [[Nexhmije Pagarusha]], poznata jugoslavenska pjevačica albanske narodnosti. * [[Ramiz Sadiku]] ([[1915.]] – [[1943.]]), [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[Ilinden Spase]] ([[1934.]]), makedonski pisac albanskog podrijetla * [[Ibrahim Rugova]] ([[1944.]] – [[2006.]]), intelektualac i političar, prvi predsjednik [[Demokratska liga Kosova|Demokratske lige Kosova]]. * [[Joseph J. DioGuardi]] ([[1940.]]), [[SAD|američki]] senator albansko-talijanskog podrijetla i vođa Albansko-američke građanske lige. * [[John Belushi]] ([[1949.]]) i [[James Belushi]] ([[1954.]]), američki glumci albanskog podrijetla * [[Anna Oxa]], talijanska pjevačica albanskog podrijetla. * [[Ismail Kadare]], poznati albanski pisac, dobitnik odličjâ francuske Legije časti, nagrade Prix mondial Cino Del Duca 1992, nagrade Man Booker International 2005. i nagrade Princ od Asturije 2009. * [[Eliza Dushku]], američka glumica albanskog podrijetla * [[Rita Ora]], britanska pjevačica, kantautorica i glumica albanske narodnosti. * [[Enver Hodža|Enver Hoxha]] ([[1908.]] – [[1985.]]), predsjednik [[Narodna Republika Albanija|Narodne Republike Albanije]]. * [[Bebe Rexha]], američka pjevačica, albanskog podrijetla == Poznati Arbanasi == {{stilska dorada}} * prof. [[Arturo Cronia]] – talijanski slavist, sveučilišni profesor * [[Pavle Dešpalj]] – dirigent i skladatelj, redovni član HAZU * [[Valter Dešpalj]] – profesor čela na Glazbenoj akademiji u Zagrebu * mons. [[Simeone Duca]] (Šime Duka) – jedno vrijeme tajnik Vatikanskog arhiva i dobrotvor Zadra i Arbanasa * [[Giuseppe Gjergja|Giuseppe–Pino Gjergja]] – košarkaš – trener * [[Josip Gjergja]] – hrvatski političar i diplomat, pomoćnik ministra vanjskih poslova bivše SFRJ * [[Mladen Grdović]] – hrvatski pjevač * dr. [[Ratimir Kalmeta]] – poznati hrv. zemljopisac i velikan hrvatske zemljopisne znanosti, jezikoslovac, pedagog i publicist * [[Božidar Kalmeta]] – političar – dugogodišnji gradonačelnik Zadra, ministar u Vladi Republike Hrvatske * [[Bernard Kotlar]] – autor multimedijskog CD–a "Zadarski Arbanasi", dobitnik "Grba Grada Zadra" (2002.) * [[Ante Kronja]] "Čenčo" – viceadmiral * [[Šime Kronja]] – novinar * [[Krsto Ljubičić]] – prva žrtva fašističkog terora na Zagrebačkom sveučilištu 1937. * [[Hrvoje Macanović]] – otac hrvatskog sportskog novinarstva * [[Đani Maršan]] – hrvatski pjevač, skladatelj, diplomat * [[Ivica Matešić Jeremija]] - hrvatski književnik, nositelj Reda Danice hrvatske za kulturu, višestruko odlikovan vojnim odličjima. Vojni diplomat u Rimu, Prištini, Skopju, dvostruki dobitnik Nagrade Grada Zadra, nagrade Zadarske županije * prof.dr.sc. [[Hrvoje Mazija]], professor emeritus Veterinarskog fakulteta, nositelj Reda Danice hrvatske i nagrade Oton Kučera<ref>[http://www.vef.unizg.hr/org/bolesti_peradi/prof_dr_sc_hrvoje_mazija.htm Veterinarski fakultet – Zavod za bolesti peradi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129020257/http://www.vef.unizg.hr/org/bolesti_peradi/prof_dr_sc_hrvoje_mazija.htm |date=29. studenoga 2014. }} Hrvoje Mazija</ref> * [[Dalibor Musap]] – osnivač i vođa grupe Riva - pobjednice Pjesme Eurovizije 1989 * dr. fra Bonifacije Perović- Sociolog autor "Društvo s ljudskim likom" Domagojevac, značajna ličost hrvatskog katoličkog pokreta, kritičar komunizma i liberalizma * msgr. [[Ivan Prenđa]] – 68. nadbiskup Zadarske nadbiskupije * [[Duško Modrinić]] – hrvatski glumac * dr. [[Kruno Krstić]] - sociolog i filolog, urednik Hrvatske enciklopedije, autor razlikovnog rječnika između srpskog i hrvatskog jezika * prof. dr. sc. [[Aleksandar Stipčević]] - profesor emeritus Filozofskog fakulteta u Zagrebu, albanolog * prof. dr. sc. [[Ennio Stipčević]] - muzikolog, akademik [[HAZU]] * prof. dr. [[Nikša Stipčević]] - romanist, akademik, potpredsjednik [[SANU]] <gallery> Image:Albania kosovo macedonia 6 8 century.png|Albanci na Balkanu u 6-8. stoljeću, prema "Školskom istorijskom atlasu Zavoda za izdavanje udžbenika SR Srbije", objavljenom u Beogradu 1970. godine. Mapa predstavlja gledište jugoslavenskih povjesničara toga doba. Image:Ethnic groups in Albania 1913 (138699859).jpg|Albanci 1913. godine. Image:EthnicAlbania1911.jpg|Albanci 1911. godine. Image:Ethnic composition of Albania, municipality data of 1989 census.gif|Albanci u Albaniji (popis iz 1989. godine). Image:AlbaniansOutsideAlbania.png|Albanci izvan Albanije. Image:Albanians in Europe.jpg|Albanci u Europi. </gallery> == Vidi i == # [[Albanci u Hrvatskoj]] # [[Albanci u Ukrajini]] == Izvori == {{izvori}} == Poveznice == * [[Arbanasi]] == Vanjske poveznice == * [http://www.albanci-zagreb.hr/informacije.html Albanci u Zagrebu (Vijeće albanske nacionalne manjine Grada Zagreba)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Albanci| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Albanije|*]] [[Kategorija:Etničke grupe Kosova|*]] [[Kategorija:Etničke grupe Sjeverne Makedonije]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] [[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]] [[Kategorija:Etničke grupe Grčke]] eb2kgml3q8w5eq88csgdyf2nicii990 0 27679 7430793 7068803 2026-04-16T11:35:47Z Panasko 203327 7430793 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosjesmannendorp.JPG|mini|300px|Bušmansko selo u [[Namibija|Namibiji]].]] '''Bušmani''' (Engl. Bushmen; sing. Bushman) su maleni narod ili grupa rasno, etnički i jezično srodnih plemena nastanjenih po velikom području na jugozapadu Afrike, uglavnom u pustinji [[Kalahari]]. Od svojih susjeda Nama Hotentota nazvani su San, a obje ove grupe klasificiraju se u porodicu [[Khoisan]] (izgovor kojsan). == Rasne karakteristike == Bušmani pripadaju najstarijem sloju stanovništva Afrike. Rasne karakteristike ih veoma razlikuju od ostalog afričkog stanovništva. Bušman živi u prirodi i od prirode, i toliko se aklimatizirao svome podneblju da su postali pravi medicinski fenomeni. Uz nizak rast, kosu oblika zrna papra i [[steatopigija|steatopigiju]], Bušmani se odlikuju svojom prilagođenošću vrućem i isušenom beskišnom području, što se vidi po nepostojanju znojnih [[žlijezde|žlijezda]], nemogućnošću da pljunu i izvanrednom zaštićenošću ženskih spolnih organa velikim usnama. Oni se izvanredno orijentiraju u svom jednoličnom nepreglednom području, a ipak ne postoji ni jedan zapis da se netko od njih izgubio, ili da je umro od žeđi. == Običaji == Bušmani su izvorni stanovnici južne Afrike, lovačko-sakupljačko stanovništvo koje lukom i strijelom, hvata antilope i drugu manju divljač, te sakuplja jestivo korijenje i drugo bilje. Nastambe Bušmana su skloništa od trave, šiblja ili koža. Lončarstva nemaju, nego se služe ljuskama od nojevih jaja u kojima sakupljaju vodu koju dobivaju cijeđenjem korijenja nekih biljaka. Ove rezerve vodu Bušman pohrani na nekom mjestu gdje će ga bez problema naći kada mu bude neophodna. Bušmani vole otvoreni prostor, i vode nomadski život organizirani po malenim mobilnim grupama koje se sastoje od nekih 25 osoba, muškaraca, žena i djece. Bušmani su šamanisti. Kod njih postoji vjera (južni Bušmani) u spiritualno biće /Kaggen, on je stvaralac mnogih stvari i junak mnogih mitova, nekad je budalast, nekad pametan, pomaže ili dosađuje ljudima. Riječ ' /Kaggen' označava bogomoljku (mantis), ali on nije uvijek samo bogomoljka, nego može uzeti i oblik [[eland]]a, [[zec]]a, [[zmije]] ili lešinara, [[bogomoljka]] je samo jedna od njegovih mnogih formi. Eland (Taurotragus) je njihova najsvetija životinja. Suvremeni Bušmani Kalaharija vjeruju u dva boga, jedan živi na istoku, a drugi na zapadu, također kao i južni Bušmani vjeruju u duhove mrtvih, ali obožavanje predaka nije prisutno. [[Šaman]] Bušmana ulazi u trans i štiti ljude od bolesti ili zlih duhova i sposoban je kontrolirati vrijeme. Malenom magičnom strelicom odapetoj iz 'bušmanskog pištolja' u smjeru neke osobe može izazvati smrt ili bolest. ''Luk i strijela'' - Lukovi Bušmana dugi su oko 3 stope (nešto manje od metra) napravljeni od elastičnog drveta, ravnog i pažljivo izabranog. Strijela se sastoji od 4 dijela, vršak je isprva bio izrađen od kamena ili kosti, ali kasnije, pod utjecajem Bantua, dobili su trokutasti željezni šiljak. Prilikom lova, u trenutku kada strelica pogodi lovinu, vršak ostane zaboden u životinji i odlomi se od ostatka strelice. Lovac kasnije pronađe strijelu u bušu, gdje je pogodio životinju, i ona se opet kasnije može upotrijebiti stavljanjem drugog vrška. Strelice s ovako labavo pričvršćenim vršcima, izrađuju se da ne bi došlo do njenog oštećenja, prilikom bijega životinje kroz buš, odnosno grmlje. Tobolac za strijele izrađuju od korijena akacije. ''Vatra'' - Tradicionalni metoda paljenja vatre je s dva štapića. Tvrđi štapić drži se među dlanovima i brzo okreće u rupi udubljenoj u mekšem komadu štapića koji se pridržava stopalima. Suho lišće ili trava služi kao potpala koja će lako planuti. == Jezik == Jezik Bušmana pripada porodici [[khoisan]] kojemu članovi i jezici plemena [[Hotentoti|Hotentota]] i Kindiga (Hadzapi). Neobičan je zbog svojih "klik"-glasova koji zvuče poput pucketanja jezikom (coktavi jezik, narječje klik). Šest bušmanskih klik-glasova su: *dentalni (/), *alveolarni (≠), *alveolo-palatalni (!), *cerebralni (), *lateralni (//) i *labialni ili retrofleksivni (). == Plemena == Plemena: (u i oko Kalaharija) ''Središnji Bušmani'' (Central Bushmen) */Anda. Bocvana, Khwai River blizu Kxoe. pop. 1,000 ([[1997.]]) *[[Mbarakwena]] (Bugakwe, Kxoe, Khwe, Kwengo, Barakwena, G/anda). Angola (11,000); Bocvana: (3,900); Namibija: (2,000); Zambija: (100). Jezik Kxoe. Angola (rijeka Kwando ), Namibija i Bocvana (Okavango) - Black Bushmen. *≠Dukwe. Bocvana SE od Lake Ngami i Hainavelda. *Gana (G//ana, //Ganaa, [[Kanakhoe]], G||ana-Khwe, Gxanekwe, //tanekwe, River Bushmen, Swamp Bushmen, G//ani, //ani, Xanekwe) 2.000 Bocvana. Jezik gana. Bocvana, oko [[Delta Okavangoa|delte Okavangoa]]. Kolektivni naziv za 'River Bushmen'. **≠Garikwe. Bocvana Okavango Delta. podgrupa od /Tannekwe. **≠Gokwe. Bocvana Okavango Delta. podgrupa od /Tannekwe. **Deti.- Bocvana južno od Okavango Delte. podgrupa od /Tannekwe. 'Ethnologue njihov jezik svrstava u //Aikwe. *≠Kabakwe. Bocvana SE of Lake Ngami i Hainavelda. *Galikwe.- Bocvana - Istočni Caprivi. *Hiechware.- NE Bocvana i Zimbabwe - Vlastito ime 'People of open country. *Hukwe.- Bocvna - sjeverno i istočno od Okavango Delte. *K"am-Ka-Kwe.- Bocvana, kolektivno, znači 'Mouths People' **Tsaukwe.- NW Bocvana N & E od Ghanzi-ja. Podgrupa od K"am-ka Kwe. **//Aikwe.- NW Bocvana, blizu Ghanzi. Podgrupa od K"am-ka Kwe. **Amkwe.- Kod Gobabisa. **!Ginkwe. W Bocvana blizu Gobabisa. Podgrupa of K"am-ka Kwe **Tsonokwe.- W Bocvana blizu Gobabis. Podgrupa od K"am-ka Kwe *Khakhea (?).- pleme i istoimeni jezik (Dorothea Bleek 1913). */Khessákhoe. *Ohekwe. Bocvana duž rijeke Botletle. *Shua.- Bocvana, Makadikgadi Pans - Boteti i Nata. Pop. 19,000 ([[1995.]]) *Tengyanateng.- ili "people from deep within the deep" *Kwadi.- SW Angola - Mossamedes - !O Kung po lokaciji. *[[Kua]]... 800 Bocvana. Jezik kua. Bocvana južno od Central Kalahari Reserve blizu Puduhudu *Tshasi.- Bocvana jugoistočni Kalahari blizu Kua. ''Sjeverni Bušmani'' [[!Kung]] Bušmani (Northern Bushmen). 50,100 ([[1996.]]). Kolektivno ime za Bušmane u sjevernoj Namibiji i južnoj Angoli. *Central Kung (!O Kung, Juhoansi, Ju/'hoansi) Angola: 4,700; Bocvana; 4,900; Namibija: 4,100. (govore jezikom Ju/'hoan). Angola - !O Kung -Kolektivni znanstveni naziv tokom 1930-tih, nastao od !O Ku. *Ju/wasi. istočna Namibija i zapadna Bocvana oko Tsumkwe *Auen (Au//eisi, Southern !Kung). Bocvana: 2,000; Namibija: 5,100. Jezik: Kxauein. Namibija, podgrupa od Ju/wasi. *Bakubai.- SW Angola - Mossamedes. Bantu termin. !O Kung po lokaciji. *Bakwisso.- SW Angola - Mossamedes. Bantu termin. !O Kung po lokaciji. *Basukuwera. Angola - Termin korišten od Bantua u središnjoj regiji. *Mahura.- Bocvana duž donjeg toka Botletle. Srodni s Ohekwe. *Maligo.- oficijelni naziv za ovu grupu Bušmana. *Khankhala. Angola. **[[Gwi]] (G/wi, /Gwi) …2,500 Bocvana. Jezik gwi. Bocvana blizu Xade u Central Kalahari Reserve. *!Kung (Northern !Kung). Angola. ***Lokalne grupe: Aukwe (Angola, Bocvana, Namibija); **≠Kungau. NE Namibija oko rijeke Okavango. Dio !Kunga. **!Ogokwe. Sjeverna Namibija oko Omuramba Omatako. *Kung-Ekoka.- Namibija i Angola oko Owambolanda i Okavangoa. Pop. 5000 (1985) ''Južni Bušmani'' (Southern Bushmen) */Auni. donji tok Nossob Rivera. *Cara.- U Shua. *Chwagga.- u Hai//om *Danisi. U Shua. *Drakensberg Bushmen.- generalni naziv za Lesotske i Natal Drakensberg Bušmane. *Hai//om.- oko Grootfontiena, Namibia. *Hei-//om.- Namibija oko područja Etosha Pan. Vlastito ime 'Tree Dwellers'. *≠Hua. Bocvana - Južni Kalahari, područje Kweneng. Pop 1500 *!Khomani ([[Khomani]]. Oko Kgalagadi Transfrontier Park area. //Kxau), //Ng!ke *//N!ke. Južnoafruička Republika oko Gordonia na sjever do Upington. */Nu//en. SE Namibija - doline Upper Nossob i Auhoup (nestali). *[[!Xo]]. Južna Bocvana oko Kanga i Bokspits-a, te do doline Okwa. **Kakia */Xam-ka!ke. Kolektivno za Cape Bushmen južno od Orange Rivera. *//Xegwi (Batwa). Južnoafruička Republika blizu granice Swazilanda. Nestali. *Lake Chrissis Bushmen (?) Swaziland - Posljednji preživjeli umro 1960's. *Mamantso.- Bantu ime za Bušmane oko Weener-a, Orange Free State. *Nusan.- Bocvana (N. Kalagadi, S. Ghanzi) i Namibija. Pop. 4000 ([[1995.]]) *Seroa.- Oko Lesota. Izumrli jezik imao je tri dijalekta. *Twa.- Ime od Bantua. Tyua.- Kolektivni naziv Bušmanima u Orange Free State. SA ''Namibski Bušmani''. Nestali oko 1930. Ima mješanaca koji govore nama-jezik, ali su po kulturi Bušmani. */Geinin, */Huinin.- Namibia, krajnji Huib-Hoch Plateau. */Xoma (/Koma). Namibia - Schwarzrand i Tirasberg Plateau. *//Obanen. Namibija - na mjestu gdje se spajaju Great Fish i Orange river. *≠Ganin (/Ganin). Namibija, Namib desert između Luderitza & Conception Baya (Naukluftberga i Grootfontiena). Ostali mazivi (neklasificirane i miješane skupine) *Berikumo. ? *!Kgu ? */Khau-/esi. ? */Nanani ? *Barwa (Morwa).- generični naziv, Sotho i Tswana termini. Multiple of Barwa. Mješanci. *Basarwa.- generični naziv, Bocvana - Službeni i Tswana termin. sada 'Remote Area Dwellers' *Dokko.- Krapf-ov termin za jedan bušmanoliki narod. *Dongo.- Battel-ov naziv za maleni narod kod Ohongo-a u Ashango-u. *Elgunono.- bušmanoliki narod. *Ngami Bushmen. generični naziv za Bušmane južno od Okavango Delte. *Andoroba. Bušmanoliki narod *Masele.- Zimbabveanski Bušmani. *Ohongo. Du Chaillu koristi ovaj naziv za maleni narod u Ashangu. *[[Sandawe]].- Oni nisu Bušmani nego maleno pleme u Tanzaniji koji govori jezik srodan ili sličan bušmanskom, uključujući click-glasove. == Bušmani danas == Današnji Bušmani su dijelom pod utjecajem zapadnjačke kulture. Neki od njih počeli su uzgajati goveda i koze, radije nego da idu u lov i sakupljanje. Pojavljuju se i prve škole. == Poznati Bušmani == *[[N!xau]], Glumac. Rođen 16. 12. 1944. u Namibiji. Umro je 1. 7. 2003 od tuberkuloze, sahranjen je u mjestu [[Tsumkwe]] 11 dana kasnije. Filmovi: *Bogovi su pali na tjeme (1984) [http://movies.yahoo.com/movie/1800071144/details]; *Bogovi su pali na tjeme II (1990) [http://movies.yahoo.com/movie/1800071131/details] == Vanjske poveznice == {{commonscat|San people}} *‘HUNTING IS OUR HERITAGE’ [https://web.archive.org/web/20070723133632/http://www.kalaharipeoples.org/documents/Hunt-iwg.htm]; *Current Trends Among the San of Southern Africa [http://www.kalaharipeoples.org/documents/San-pol.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051219001542/http://www.kalaharipeoples.org/documents/San-pol.htm |date=19. prosinca 2005. }} *hunter-gatherers in southern Africa [https://web.archive.org/web/20060614135518/http://www.museums.org.za/sam/resource/arch/hunters.htm] {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Kojsanski narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Angole]] [[Kategorija:Etničke grupe Namibije]] [[Kategorija:Etničke grupe Bocvane]] [[Kategorija:Etničke grupe Južne Afrike]] cmka1c03qccd9w91gky08w2oemh9g7s 0 28313 7430794 7369403 2026-04-16T11:35:54Z Panasko 203327 7430794 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Englezi | slika = | opis slike =[[Alfred Veliki]]&nbsp;• [[William Shakespeare|W. Shakespeare]]&nbsp;• [[George Stephenson|G. Stephenson]]&nbsp;• [[Damon Albarn|D. Albarn]]<br/> [[Elizabeta I.]]&nbsp;• [[Nell Gwyn|N. Gwyn]]&nbsp;• [[Jane Austen|J. Austen]]&nbsp;• [[Kate Winslet|K. Winslet]] | populacija = oko 90 milijuna (procjena) | regije = {{Z+X|UK}} <br> 45,26 milijuna (procjena)<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uk.html#people CIA World Factbook]</ref> | regija1 = {{Z+X|SAD}} | pop1 = {{n|28 410 295}} | ref1 =<ref>[http://factfinder.census.gov/servlet/QTTable?_bm=y&-geo_id=D&-qr_name=DEC_2000_SF3_U_QTP13&-ds_name=D&-_lang=en&-redoLog=false]</ref> | regija2 = {{Z+X|AUS}} | pop2 = {{n|6 358 880}} | ref2 =<ref>[http://www.abs.gov.au/websitedbs/D3310114.nsf/home/census%20redirect?OpenDocument]</ref> | regija3 = {{Z+X|KAN}} | pop3 = {{n|5 978 875}} | ref3 =<ref>[http://www12.statcan.ca/english/census01/products/highlight/ETO/Table1.cfm?Lang=E&T=501&GV=1&GID=0]</ref> | regija4 = {{Z|ČIL}} [[Čile]] | pop4 = {{n|350 000}} – {{n|420 000}} | ref4 =<ref>[http://typepad.galeon.com/]</ref> | regija5 = {{Z+X|NZL}} | pop5 = {{n|44 202}} – {{n|281 895}} | ref5 =<ref>[http://www.stats.govt.nz/census/2006-census-data/quickstats-about-culture-identity/quickstats-about-culture-and-identity.htm?page=para017Master]</ref><ref>[http://www.stats.govt.nz/census/2001-census-statistics/change-in-ethnicity-question.htm]</ref> | regija6 = {{Z+X|ARG}} | pop6 = oko {{n|100 000}} | ref6 =<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?sec=travel&res=9A02E5D61039F930A15755C0A963948260]</ref> | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | vjera = pretežno [[kršćanstvo]] ([[anglikanstvo]], [[katoličanstvo]]), [[ateizam]] | srodne = }} '''Englezi''' su narod [[Germani|germanske]] grane indoeuropske etnolingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena [[Angli|Angla]], [[Sasi|Sasa]] i [[Juti (Germani)|Juta]], koji u 5. stoljeću naseljavaju [[Britansko otočje]] tjerajući pred sobom domorodna [[Kelti|keltska]] plemena. Preci Engleza, porijeklom iz nizinske Njemačke, na otočja dolaze brodovima i osvajaju zemlju. Razvojem pomorstva Englezi se dalje šire osvajajući nove zemlje i krajeve. Ekspanzija počinje otkrićem Amerike u ranom [[15. stoljeće|15. stoljeću]] i nastavlja se u kasnijem razdoblju. [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada]], [[Australija]] i [[Novi Zeland]] zemlje su koje su utemeljili preci današnjih Engleza stvarajući nove anglofonske narode. == Ime == Ime današnjih Engleza porijeklom je od imena plemena [[latinski jezik|latinski]] nazivanih [[Angli]] (jd. ''Anglius''), porijeklom iz [[Schleswig]]a, koje u [[staroengleski jezik|staroengleskom]] glasi ''Englas'', a u germanskom ''Angeln''. Ova skupina plemena zajedno sa [[Sasi]]ma i [[Juti]]ma nastanila se na [[Britansko otočje|Britanskom otočju]] i dalo porijeklo narodu po kojima je nova domovina dobila ime Engla-lond (otuda England; u hrv. [[Engleska]]), u značenju ''Land of the Angles'' ('zemlja Angla'). Ime Anglosasi (''Anglo-Saxons'') bila je skupna oznaka plemenima Angla, Sasa i Juta (''Angles, Saxons, Jutes'') koja su dolaskom na otočje u [[5. stoljeće |5. stoljeću]] postala utemeljivači engleske države i naroda koji sebe naziva ''English''. == Jezik == {{glavni|Engleski jezik}} Danmašnji engleski je [[materinski jezik]] za preko 300 milijuna ljudi, a to znači i [[službeni jezik|službeni]] u Antigvi, Australiji, Bahamima, Barbadosu, Belizeu, Bermudi, Kanadi (uz francuski), Dominiki, Grenadi, Irskoj (uz Irski), Jamajki, Novom Zelandu, Svetom Krostoferu i Nevisu, Svetoj Luciji, Svetom Vincentu, Južnoafričkoj Republici, Trinidadu i Tobagu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama. Njime govori i preko 300 milijuna ljudi kojima je to drugi jezik, i to u Bocvani, Bruneima, Kamerunu (uz [[francuski]]), Fidžiju, Gambiji, Gani, Indiji, Keniji (uz [[swahili]]), Kiribatima, Lesotu, Liberiji, Malaviju, Malti, Mauricijusu, Namibiji, Nauruu, Nigeriji, Pakistanu (uz [[urdu]]), Papui-Novoj Gvineji, Filipinima, Portoriku, Senegalu, Sejšelima, Sijera Leoni, Singapuru, Surinamu (uz [[nizozemski]]), Svaziledu, Tanzaniji, Tongi, Tuvalu, Ugandi, Vanuatuu, Zapadnoj Samoi, Zambiji i Zimbabveu. Engleskim se služi daljnjih oko 100 milijuna ljudi koji ga govore kao [[strani jezik]]. ===Kratka povijest jezika=== Povijest jezika počinje dolaskom tri germanska plemena na Britansko otočje tijekom 5. stoljeća, prešavši preko [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] iz današnje Danske i sjeverne [[Njemačka|Njemačke]]. Prastanovništvo otočja služilo se [[Keltski jezik|keltskim jezicima]] koji su ubrzo bili zamijenjeni, a oni sami bili potisnuti u područje kasnijeg [[Wales]]a, [[Cornwall]]a i [[Škotska|Škotske]]. Jedna skupina ovih prastanovnika odselila se na francusku obalu čiji potomci danas govore [[bretonski jezik|bretonski]] ([[Bretonci]]). Angli (Angles) imenovani su po Engle ([[Anglen]] u Danskoj), zemlji njihova porijekla. Ime njihova jezika ''englisc'' pretvorilo se u ''English''. Anglo-saske inskripcije datiraju između [[450.]] i [[460.]] godine iza Krista i najstariji su primjerci engleskog jezika. Tijekom sljedećih nekoliko stoljeća od njega su se razvila četiri dijalekta: [[northumbrijski dijalekt|northumbrijski]] (eng. ''Northumbrian'') (sjeverno od [[Humber]]a), [[mercijski dijalekt|mercijski]] (eng. ''Mercian'') (u kraljevstvu Merciji), [[zapadno saski dijalekt|zapadnosaski]] (eng. ''West Saxon'') (u Wessexu) i [[kentski dijalekt|kentski]] (eng. ''Kentish'') u [[Kent (grofovija)|Kentu]]. Tijekom 7. i [[8. stoljeće|8. stoljeća]] pleme Northumbrians ([[Northumbrijci]]) dominira Britanijom svojim jezikom i kulturom. Invazije [[Vikinzi|Vikinga]] u 9. stoljeću lome ovu dominaciju Northumbrijaca i srodnih Mercijaca (Mercians). [[Kraljevstvo Wessex]] preostaje kao jedino neovisno kraljevstvo. Tijekom 10. stoljeća zapadnosasko narječje postaje službeni jezik Britanije. Pisani staroengleski uglavnom je iz tog razdoblja, a pisao se [[rune|runama]] (''runic''), poznatima u Švedskoj po napisima uklesanim na runskim stijenama. Tek kršćanski misionari donesli sa sobom latinski alfabet koji je postao sustavom pisanja u Engleskoj. U to vrijeme, staro-engleski rječnik sastavljen je od anglosaskih riječi i [[posuđenica]] iz skandinavskih jezika, osobito [[danski jezik|danskih]] i [[norveški jezik|norveških]], te latinskih. Najpoznatije engleske riječi koje su nastale iz latinskog su: 'angel' ([[anđeo]]), 'bishop' ([[biskup]]), 'candle' ([[svijeća]]), 'cheese' ([[sir]]), 'cup' (šalica), 'kettle' (lonac), 'kitchen' ([[kuhinja]]), 'martyr' ([[mučenik]]), 'street' ([[ulica]]), 'wine' ([[vino]]). Mnoge riječi došle su iz norveškog: 'call' (zvati), 'egg' ([[jaje]]), 'flat' (ravan), 'get' (dobiti), 'give' (dati), 'husband' ([[suprug]]), 'odd' (čudan), 'sky' ([[nebo]]), 'they' (oni) i ine. Iz domorodačkog keltskog ima tragova jedino u zemljopisnim pojmovima kao [[Avon]], [[Thames]], [[Trent]], Severn, itd. Godine [[1066.]] [[Normani]] osvajaju Britaniju. Francuski postaje jezik normanske aristoktacije i dodaje nove riječi engleskom vokabularu, poput 'close' (eng. ''shut'', zatvoriti), 'reply' (''answer'', odgovor(iti)), 'odour' (''smell'', [[miris]]), 'an(n)ual' (''yearly'', godišnji), 'demand' (''ask'', tražiti, pitati), 'chamber' (''room'', soba), 'desire' (''wish'', želja), 'power' (''might'', moć), 'ire' (''wrath'', ''anger'', gnjev). Izvorne engleske riječi osobito su se sačuvale u nazivima domaćih životinja, to su: 'ox' ([[vol]]), 'cow' ([[krava]]), 'sheep' ([[ovca]]), 'deer' ([[jelen]]), 'swine' ([[svinja]]), ovdje se osjeća francuski utjecaj aristokracije u kuhinjskim specijalitetima za koje su kuhali engleski kuhari, takve su riječi 'mutton' (ovčetina), 'bacon' ([[slanina]]), 'venison' (jelenovo meso), 'beef' ([[govedina]]), 'pork ([[svinjetina]])' i 'veal' ([[teletina]]). Od 16. stoljeća kontakt Britanaca s narodima širom svijeta u engleski jezik ulaze izravno ili posredno mnoge nove strane riječi, dok se smatra da je samo [[Shakespeare]] skovao preko 1600 novih izraza. Posuđenice u engleskom nose se većinom na nazive životinja ('giraffe' - [[žirafa]], 'tiger' - [[tigar]], '[[zebra]]'). Kontakti s drugim narodima uvode i nazive za razne odjevne predmete ('pyjama' - [[pidžama]], '[[turban]]', 'shawl'), [[hrana|hranu]] ('spinach' - [[špinat]], 'chocolate' - [[čokolada]], 'orange' - [[naranča]]), [[pića]] ('tea' - [[čaj]], 'coffee' - [[kava]], 'cider'), religiozne termine ('Jesus' - [[Isus]], '[[Islam]]', '[[nirvana]]'), u [[šport]]u ('checkmate' - [[šah-mat]], '[[golf]]', 'billiards' - [[biljar]]), glazbi i umjetnosti ('piano' - [[glasovir]], 'theatre' - [[kazalište]], 'easel'), [[oružje]] ('pistol' - [[pištolj]], 'trigger' - okidač, 'rifle' - [[puška]]), itd. U jezik ulaze riječi iz latinskog, grčkog, arapskog, hindi, talijanskog, malajskog, nizozemskog, farsi, raznih indijanskih jezika ('tupi', 'nahuatl', 'algonquin'). Procjenjuje se da je starih riječi anglosaskog staroengleskog jezika tek oko 5000 ostalo nepromijenjenih, to su riječi koje se tiču kućanstva, dijelova tijela, uobičajenih domaćih životinja, prirodnih elemenata, većine zamjenica i prijedloga, nekih [[glagol]]a. Gutajući ogroman broj stranih riječi i prilagođavajući ih svom jeziku, engleski postaje među bogatijim jezicima svijeta. == Povijest == === Podrijetlo === Englezi su potomci [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]] koji su između 3000. i 6000. prije Krista naseljavali područje [[Baltik]]a ili možda čak [[Anatolija|Anatolije]]. Nakon mnogo migracija, oko 1000. prije Krista razne grane Indoevropljana postaju različite. Kelti su svakako najraširenija grana ove porodice. Oni naseljavaju današnju Španjolsku, Francusku, Njemačku i Englesku. Godine 55. prije Krista počinje romanizacija Britanskog otočja da bi već [[43.]] bila utemeljena rimska kolonija 'Britannia'. S druge strane između 200. prije Krista i 200. nakon Krista germanska plemena iz područja Skandinavije šire se preko središnje Europe i susreću se s ekspanzijom Rimskog Carstva koje u ranom 5. stoljeću doživljava kolaps. Rimljani se povlače iz Britanije i drugih kolonija, a pred vratima im se nalaze razna barbarska plemena. === Angli, Sasi i Juti === Oko [[410.]] godine prva germanska plemena dolaze na otočje. To su zapadnogermanska plemana - Angli, Sasi, Juti i nešto [[Frizi|Friza]]. Keltska romanizirana plemena se povlače u Irsku, Škotsku i Walles. Anglosasi, izvorno pomorski narod, počinju istraživati bogati engleski kraj pogodan za poljoprivredu. Oni postaju sjedilačko stanovništvo koje živi od zemlje. Oko [[600.]] nakon Krista germanski jezik u Engleskoj postaje različit od kontinentalnih germanskih jezika. === Nastanak Engleza, anglosasko doba (600. – 1100.) === Između [[600.]] i [[800.]] godine doseljena plemena politički napreduju i stvaraju tri kraljevstva: [[Northumbrija]] (Northumbrijci), [[Mercija]] (Mercijci), [[Kraljevstvo Wessex|Wessex]] (Sasi). Već oko 600. godine primaju kršćanstvo, koje im donosi Sveti August, misionar iz Rima. Irski misionari također među njima šire keltski oblik kršćanstva. U osvojenim krajevima oni ne uživaju dugo u miru jer se 793. javlja nova opasnost drugih pomorskih naroda - dolaze ratoborni Vikinzi, ratnici i pljačkaši. Dok su Anglosasi zauzeti Vikinzima, na europskom je kopnu 800. g. franački kralj [[Karlo Veliki]] okrunjen kao car Svetog Rimskog Carstva. On primorava Sase da postanu kršćani (Na kruhu koji su pekli morali su ucrtavati križeve, otuda je i porijeklo današnjih pereca). Nevolje s Vikinzima i dalje ne prestaju, dapače, sve su gore i gore. Saski kraljevi nastoje ujediniti cijelu Englesku pod jednu krunu, naravno njihovu, Sasku. Od [[840.]] – [[870.]] pobijeni su kraljevi Northumbrijaca i Istočne Anglije, pokorena je i [[Mercija]], a [[Vikinzi]] su zavladali cijelim krajem osim Wessexom, koji je ostao jedino anglosasko kraljevstvo Britanije. Godine 871. Vikinzi kreću protiv Wessexa. U posljednjoj, šestoj bitci smrtno je ranjen engleski kralj. Njegov mlađi brat Alfred koji se iskazao u borbi okrunjen je za novog kralja. Pogibijom starog kralja, Alfred se priprema za svoju vladavinu, no zna da su Vikinzi nemirni pa se orijentira na mornaricu, tj. gradi brodove. U posjet dolaze danski i norveški kraljevi, iako je to u stvari izvidnica koja priprema napad. To se i dogodilo [[876.]], tri danska kralja napadaju Wessex, ali Alfred vodi svoje Anglosase u odlučnu pobjedu i Danci uskoro napuštaju Englesku zauvijek. Alfredovom pobjedom Engleska se dijeli između [[dinastija Wessex|kuće Wessexa]] i Vikinga koji su tamo otprije. Slijedi petnaestogodišnji mir, a Alfred je proglašen [[Alfred Veliki|Alfredom Velikim]]. Godine 925. vlada [[Ethelstan Sjajni]]. Anglosaska snaga jača. Novi kralj ponovno od vikinške ruke vraća York, ratoboran je, pa napada i Škotsku i Walles gdje su živjeli povučeni Kelti. Ovo je i vrijeme kada u engleski jezik ulaze 'them', their' i 'they'. Sljedeće godine nisu povoljne za Anglosase, [[Ethelred II. Nespremni]] postaje kralj s 11 godina. No on je slab i ne uspijeva odbiti ni najslabije vikinške napade, te gubi bitku i podmićuje Vikinge s 10.000 funta u srebru. Sve do 1014. nastavljaju se bitke započete 994. godine. Englezi kapituliraju danskom kralju [[Sven I. Rašljobradi|Svenu I. Rašljobradom]]. Ethelred ‘Nespremni’ bježi iz domovine preko La Manchea u Normandiju. Svenov mlađi sin [[Knut Veliki]] okrunjen je za engleskog kralja. On kreće stopama Alfreda i posvećuje se miru i prosperitetu kraljevstva. Kasnije je oženio Emmu, udovicu Ethelreda ‘Nespremnog’. Stvari idu dobro do njegove smrti, kada kraljevstvo opet pada pod vlast kuće Wessex, mlađem Edvardu, sinu Aethelreda i Emme koji je odrastao u egzilu u Normandiji. On je pobožan i nazvan [[Edvard III. Ispovjednik]]. Osobitu pažnju posvećuje mjestu svoga rođenja, Normandiji, i tamošnjim romaniziranim Vikinzima. Edvard je pod dominacijom anglosaskih grofova, posebno grofa Godwina. Godwinov sin Harold Godwinson, postaje de facto vladar, jer Edvard pokazuje sve manje i manje interesa za vladanje. Napokon u siječnju [[1066.]] Edvard umire, bez djece, vjerojatno prepuštajući Harolda Godwinsona za nasljednika. Za Haroldovo biranje spremni su grofovi Wessexa ali ne i northumbrijski i mersijanski grofovi. Normandijski vojvoda Vilim zahtjeva pravo nasljeđa, spominjući dano mu Haroldovo obećanje. Harold sada to odbija i Vilim se priprema na invaziju. U ljeto [[1066.]] je spreman, ali planove su mu pokvarili vjetrovi nepovoljni za plovidbu. U rujnu iste godine norveški kralj Harald Hardrade smatra da je povoljno vrijeme za napad. [[Harold II., kralj Engleske|Harold II.]] juriša na sjever i pobjeđuje Hadradovu vojsku na [[Stamford Bridge|Stamford Bridge-u]]. Vjetar se okreće, i Vilim sada kreće na more. Harold sada juriša na jug da odbije Williamov napad. Iako su mu Northumbrijci i Mersijanci obećali pomoć, to nikada nisu učinili. Harold je poražen i ubijen u [[Bitka kod Hastingsa|bitci kod Hastingsa]] u desetom mjesecu 1066. U posljednjem mjesecu iste godine [[Vilim I. Osvajač]] okrunjen je za kralja Engleske na Božić u [[Westminster Abbey|Westminsterskoj opatiji]]. ===Srednje doba (oko 1100. – 1500.) === [[Datoteka:Hw-shakespeare.jpg|mini|William Shakespeare.]] [[Datoteka:William caxton.jpg|mini|lijevo|[[William Caxton]] (1422. – 1491.) ovaj tiskar je 1474. godine u Englesku donesao prvi tiskarski stroj i tiskao prvu knjigu na engleskom jeziku. Rođen je možda u Tenterdenu, Kent, umro u Londonu.]] Od 1066. do 1075. Vilim je slomio ustanak anglosaskih grofova i seljaka veoma brutalno, populacija je desetkovana. Anglosaski grofovi i slobodnjaci gube vlasništvo, a mnogi su zarobljeni. Vilim dijeli titule Normanima, i tek pokojem Englezu, ako mu je bio od potpore. Mnoge nasljedne engleske titule potječu iz tog perioda. Engleski jezik postao je jezik donje klase, seljaka i robova. Normanski francuski postaje jezik dvora i klasa koja posjeduje vlasništvo. Francuski postaje jezik koji se koristi u crkvi i na njemu se pišu kronike. Engleski dugo ne postaje pisani jezik. Bilingualnost ipak polako raste, osobito među onima koji posreduju između dvije klase, rast [[London]]a, komercijalnog središta, osobito pogoduje ovome. Godine [[1204.]] dolazi do preokreta, engleski kraljevi gube vojvodstva u Normandiji, a Engleska postaje jedino dom engleskih Normana, pa već [[1205.]] izlazi prva knjiga na engleskom jeziku. Već negdje 1300-tih raste broj onog plemstva koje govori engleski, ne francuski, svoju djecu također uče da govori engleski. Francuski se sada smatra stranim jezikom. Ovo se Francuzima zasigurno ne sviđa, dolazi tako [[1337.]] do početka stogodišnjeg rata između Engleske i Francuske. Godine [[1362.]] engleski postaje službeni jezik dvora a sve više autora piše na tom jeziku. Tada se oko [[1380.]] javlja [[Geoffrey Chaucer]] (oko [[1340.]] – [[1400.]]), on piše na sredjoengleskom 'Priče iz Canterburyja'. Jezik pokazuje mnogo francuskog utjecaja u tisućama francuskih posuđenica. Londonski dijalekt isprva se označava kao 'standardni', ostali su manje značajni, ali ne i zapadnosasko narječje, koji je i prije bio standardno u jugozapadnoj Engleskoj. Godina 1474. veoma je značajna za englesku pisanu riječ. Te godine iz Njemačke je [[William Caxton]] donio tiskarski stroj i tiskana je prva knjiga (The Recuyell). [[William Caxton]], tiskarski stroj i ova knjiga uvod je u novo englesko doba 'The Modern English Period', koji se računa od [[1500.]] godine pa do danas. === Moderna engleska povijest (1500. - danas) === [[Datoteka:Margaret Thatcher 1983.jpg|mini|desno|[[Margaret Thatcher]] (1925. – 2013.)]] Rana moderna Engleska gospodarski se i kulturno razvija, njezin jezik postaje veoma značajan, Shakespeare koji umire 1616. uvodi u engleski jezik mnogo novih riječi. Klasični period engleske književnosti ipak počinje tek 1700-tih godina. Otkriven je [[Novi svijet]] u čije se istraživanje uključuje i engleska kruna. Od 17. do 19. stoljeća britanski imperijalizam širi svoje granice. Od 19. – 20. stoljeća dolazi do rasta proizvodnje u [[industrijska revolucija|industrijskoj revoluciji]]. == Kultura == === Kuhinja === Engleska hrana temelji se na mesu, govedini, [[janjetina|janjetini]], svinjetini, piletini i ribi i najviše se servira uz [[krumpir]] i drugo povrće. Najpopularnija su jela: [[sendvič]]i, 'fish and chips' i [[pita|pite]] ('pies'; 'Pork pie', 'Cornish pastie' i 'Stargazy Pie'; zadnja se radi od [[haringa]]). Englezi imaju i voćne pite ('fruit pies'), poznate su 'Apple pie', 'Rhubarb pie' i 'Blackberry pie'. Postoje i mješavine ovih pita pa se miješaju na primjer [[rabarbara]] i [[jabuka]], ili jabuka i [[kupina]]. U malenom mjestu [[Denby Dale]] blizu [[Huddersfield]]a, proizvodi se najveća pita na [[svijet]]u. Ovo selo dobilo je i naziv 'The Pie Village'. Prva je napravljena [[1788.]] godine za proslavu oporavka Kralja Đure III. od mentalne bolesti. [[Sirevi]] se koriste u 98 % britanskih domaćinstava, primat sigurno nosi '[[Cheddar]]', no u Engleskoj ih proizvode preko 400 vrsta. Osim spomenutog poznati su im i Stilton, Red Leicester, Cheshire i Double Gloucester. Najpoznatiji Cheddar ima 6 podvrsta, to su im: ''mild'' Cheddar, ''medium'' Cheddar, ''mature'' Cheddar, ''vintage'' Cheddar, Farmhouse i West Country. Od regionalnih sireva poznati su Caerphilly, Cheshire, Derby, Double Gloucester, Lancashire, Red Leicester, Stilton i Wensleydale. Od specijalnih sireva Englezi imaju: [[Cornish Yarg]], [[Shropshire Blue]], [[Somerset Brie]] i [[Camembert]]. Druga važna namirnica za Engleza je [[čaj]], toliko je važna da postoji 'tea-time', a pije se s [[mlijeko]]m. Takozvani 'Afternoon Tea' dolazi u 16. sati popodne, onda opet u 18 sati vrijeme je za 'High tea'. Ovo tradicionalno uzimanje čaja poslužuje se uz neki prilog kao što je sendvič ili sir na tostu. Za razne prigode Englezi pripremaju i razna tradicionalna jela. Tako na [[Svi sveti|Sisvete]] pripremaju 'soul cake', a na Božić obavezna je purica i janjetina za Uskrs. 'Toffee Apples' priprema se na Noć vještica. === Religija === {{glavni|Kršćanstvo u Engleskoj|Katolička Crkva u Engleskoj|Anglikanska zajednica|Engleska Crkva}} Britanija je od [[pokrštavanje|pokrštavanja]] do 1533. bila [[katoličanstvo|katolička]] zemlja. Godine [[1533.]], za vladavine [[Henrik VIII.|Henrika VIII.]], Engleska se odvaja od [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] te Henrik osniva državnu, [[Engleska Crkva|Englesku Crkvu]]. Razlogom ovome odcjepljenju leži u [[rastava braka|rastavi braka]] koju je Henry VIII. zatražio od [[papa|pape]] zato što mu je žena rađala samo kćeri. Ljut što mu Papa odbija dati rastavu on osniva svoju vlastitu crkvu. Do promjena službene vjere još dolazi sve do [[1558.]] kada Kraljicom postaje Elizabeta. Ona anglikansku vjeru proglašava [[državna religija|službenom]] i tako ostaje do danas kada se relativna većina stanovništva izjašnjava pripadnicima Engleske Crkve, dok je katolika oko četvrtina stanovništva. === Žetveni običaji === Kod suvremenih Engleza održale su se [[žetvene svečanosti]] ('Harvest Festival'), još iz pretkršćanskih vremena. One se održavaju tijekom rujna. Dan Festivala pada na „žetveni mjesec” (''Harvest Moon''), koji im dolazi na [[puni mjesec]], odnosno pada oko [[23. rujna]] (jesenska [[ravnodnevica]]). Na taj dan Englezi kite svoje [[crkva|crkve]] košarama voća i hrane, a i djeca u škole donose iste takve košare, koje se na koncu podijele siromašnima. Za razliku od SAD-a i Kanade, Žetvene svečanosti u Ujedinjenom Kraljevstvu nisu nacionalni blagdan. === Sport === Popularni sportovi Engleza su [[kriket]] (cricket) koji igraju nedjeljama od [[travanj|travnja]] do [[kolovoz]]a. [[Nogomet]] je najpopularniji sport, a 'English Football League' ima 92 profesionalna kluba. Ostali sportovi koje Englezi vole i s kojima se bave su: [[ragbi]] (rugby), [[tenis]] ([[Wimbledon]] je jedan od najpoznatijih turnira), [[netball]] (uglavnom žene), [[golf]], [[konjske utrke]], [[polo]] i [[badminton]]. Stolni tenis izumili su engleski studenti 1880. sa [[Sveučilište u Cambridgeu|Sveučilišta u Cambridgeu]], pri čemu su im za lopticu služili šampanjski čepovi. Ribolov 'angling', s udicom i povrazom jedan je od najpopularnijih sportova u Engleza. <!--===Umjetnost=== ==Poznati Englezi== --> == Nove nacije == {{glavni|Commonwealth (zajednica država)}} Kolonijalnom politikom i, osobito nakon [[Otkriće Amerike|otkrića Amerike]] potaknutom trgovinom ([[začin]]i) i potrazi za bogatstvima, Britanija ne zaostaje za Španjolskom i Portugalom. U ranom 17. stoljeću osnivaju se kolonije u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] te u Indiji. Trgovački pohodi u Indiju započinju 1601., u vrijeme kraljice Elizabete. Između [[1601.]] i [[1613.]] [[Istočnoindijska kompanija]] poduzima 12 putovanja za [[Indija|Indiju]], „zemlju začina”. Do danas je u Indiji ostao određen broj Engleza koji se sada nazivaju [[Anglo-Indijci]]. Prvih godina [[17. stoljeće|17. stoljeća]] osnivaju se i prve kolonije u Sjevernoj Americi. Među prvima su izgubljena '[[Lost Colony]]' i utvrđeno naselje Jamestown u [[Virginia|Virginiji]]. U kasnijim vremenima Englezi počinju naseljavati i Australiju, [[Novi Zeland]] i [[Južnoafrička Republika|Južnoafričku Republiku]] (Cape Colony). Englezi sa svojim trgovačkim brodovima odvlače bogatstva, no grade i tvornice i [[željeznice]]. Kolonije se nakon Drugoga svjetskog rata [[dekolonizacija|postupno oslobađaju]], ali u njima i dalje ostaju doseljeni Englezi, stvaraju se nove anglofonske nacije koje čuvaju engleski jezik i dalje ga šire i prenose novim stranim doseljenicima. Danas je u svijetu [[engleski]] jedan od najrasprostranjenijih. U SAD-u žive [[Angloamerikanci]]. Australsko naseljavanje počinje dopremanjem zatvorenika i oni su prethodnici stvaranja [[Angloaustralci|angloaustralske nacije]]. Slično je i s Novim Zelandom na kojemu 1790-tih [[kitolov]]ci, [[misionar]]i i [[trgovac|trgovci]] utemeljuju prva naselja u obalnom području. Njihovi potomci danas su [[Anglonovozelanđani]]. Manjih anglofonskih zajednica postoji na još nekoliko mjesta. == Literatura == *Ian W. Walker. Mercia and the Making of England (2001). (In the UK, differently titled: Mercia and the Origins of England) *Sarah Zaluckyj & Marge Feryok. Mercia: The Anglo-Saxon Kingdom of Central England (2001). *Michelle Brown & Carol Farr. Mercia (Continuum Studies in Medieval History Series) (forthcoming - March 2005) *Margaret Gelling. 'The Early History of Western Mercia'. (p. 184-201; In: The Origins of the Anglo-Saxon Kingdoms. S. Bassett. 1989) (Western Mercia and the upper Trent being the probable cradle of early Mercia). === Izvori === {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.woodlands-junior.kent.sch.uk/customs/questions/#general Vodič za život, kulturu i običaje Engleza] *[http://www.mustrad.org.uk/reviews/eng_cust.htm Engleski običaji i tradicije] {{Engleska}} {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Germani]] [[Kategorija:Engleska]] [[Kategorija:Etničke grupe Ujedinjenog Kraljevstva]] l0ysevr0etbqh3chxtq4nrubxtwgim6 0 28754 7430819 7421095 2026-04-16T11:46:21Z Panasko 203327 7430819 wikitext text/x-wiki '''Česi''' su [[zapadni Slaveni|zapadnoslavenski]] narod nastanjen u [[Češka|Češkoj]] (9.524.000). Od drugih država najviše ih ima u Sjedinjenim Državama (1.474.000), [[Slovačka|Slovačkoj]] (59.000), [[Kanada|Kanadi]] (34.000), [[Ukrajina|Ukrajini]] (20.000), [[Njemačka|Njemačkoj]] (19.000), [[Australija|Australiji]] (18.000), [[Rumunjska|Rumunjskoj]] (14.000), [[Francuska|Francuskoj]] (14.000), Hrvatskoj (11.000), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] (10.000), [[Srbija|Srbiji]] (2211) i drugdje. Od ukupno 21 države u kojima sve žive najmanje ih je u [[Moldavija|Moldaviji]] (600). Svih skupa ima ih blizu 12 milijuna. Česi su [[kršćani]] još od [[9. stoljeće|9. stoljeća]], a [[885.]] Metodijevom smrću usvojena je rimokatolička vjera. Danas su uglavnom [[ateizam|ateisti]] (dalje, po broju pripadnika, [[katoličanstvo|katolici]], članovi ''Církev československá husitská'', ''Českobratrská církev evangelická'', i šleska luteranska ''Slezská evangelická církev a.v.''). Pravi Česi danas u Češkoj naseljavaju područje Istočne, Središnje, Sjeverne i Zapadne Češke, odnosno u zapadnoj Češkoj. Među njima ipak se običajima i govoru razlikuju [[Moravci]] i [[Šlesi]], u istočnoj Češkoj, koji također nose i posebna imena. Kod pravih zapadnih Čeha isto postoji nekoliko lokalni etničkih zajednica: [[Chodové]] u kraju Chodsko (oko Domažlica), i [[Blaťáci]] na jugoistoku Blata. == Ime == Porijeklo imena Česi je predmet rasprave i pokušava se objasniti na različite načine. Prema Slavíku Jagiću, kratica je od imena kao što su Čestislav ili Česta. Hošek smatra da je neobična izvedenica od člověk, pa bi trebala značiti 'ljudi'. Ako se osvrnemo na druge jezike i narode vidjet ćemo da u lezgijskom jeziku (pripada kavkaskima) 'čih' znači čovjek, a kod [[Čerkezi|Čerkeza]] ima i pleme [[Dzih]]. N. Županić, vjerojatno zbog ovoga, pa i još neki tražili su porijeklo čeških predaka među kavkaskim narodima. [[Felipe Fernández-Armesto]] međutim tvrdi, da su preci Čeha došli na sadašnje područje negdje od 3. do 6. stoljeća, u jednoj od seoba iz Srednje Azije. Etnonim Dzih, lezgijska riječ 'čih' i češka 'Čech'; u pl Češi ili Čechové, svakako su slične, ali je pitanje jesu li iz istog porijekla ili su sasvim slučajne Mnogi narodi i dan-danas, nose kao vlastite, imena koji su im nakalemili drugi narodi, koji su manje ili više bili s njima u kontaktu. Česi danas sebe nazivaju Češi dok su na engleskom jeziku nazivani Czechs. == Kratka povijest == === Dolazak prvih Slavena – Velikomoravska kneževina === {{glavni|Česi (pleme)}} Povijesni zapisi [[Česi (pleme)|ranih Čeha]], započinju prije [[Velikomoravska kneževina|Velikomoravske kneževine]] (Velkomoravská říše) koje je oko [[830.]] utemeljena na području duž rijeke [[Morava (Češka)|Morave]], pritoke [[Dunav]]a. Utemeljitelj [[Mojmir]] postepeno širi carstvo preko današnje Češke, [[Slovačka|Slovačke]], južne [[Poljska|Poljske]] i zapadne [[Mađarska|Mađarske]]. Prvotni stanovnici do doseljenja Slavena bili su pak [[Kelti]] iz plemena Boii koji su tu obitavali negdje od 4. stoljeća prije Krista i iz čijeg je imena nastala riječ [[Bohemija]]. Navala [[Germani|Germana]] protjerala je Boje, a već u 6. stoljeću naseljavaju je prvi Slaveni. Potrebno je ovdje dodati da je u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] franački trgovac [[Samo]], ujedinio slavenska plemena pod svoje carstvo i potukao [[Avari|Avare]] na današnjem području Mađarske. Mojmirov nasljednik [[Rastislav]] u strahu od germanskog utjecaja zatražio je od bizantskog cara da mu pošalje dvojicu misionara. Iz [[Carigrad]]a su stigli [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]] da šire Istočno kršćanstvo. Ovi su sastavili ćirilično pismo koje je još u upotrijebi u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Rusija|Rusiji]]. Nakon Ćirilove smrti [[885.]] usvojena je rimokatolička religija a ćirilični alfabet zamijenjen je latinicom. Velikomoravska kneževina uskoro propada, godine [[907.]] Stižu stepski ratnici Mađari. === Dinastija Přemyslovića – pojava Čeha === Propašću Velikomoravske kneževine češkom zemljom zavladala je dinastija [[Přemyslovići|Přemyslovića]] koja vlada od 9. stoljeća do [[1306.]] Oko [[880.]] princ Bořivoj utemeljuje Praški kastel, grade se crkve i [[973.]] utemeljuje Praška biskupija. Češka napreduje u vremenu Přemyslovića, i kulturno i ekonomski i politički. Godine 1085 [[Vratislav II.]] postaje prvi češki kralj. [[Prag]] svom razvoju zahvaljuje položaju važnog raskršća nekoliko trgovačkih putova. Godine [[1172.]] preko rijeke [[Vltava|Vltave]] gradi se prvi kameni most (Juditin most; Judith Bridge) na mjestu kojega je kasnije izgrađen Karlov most. Stari grad (Staré město) izgrađen je [[1234.]] a Mali Grad (Malá Strana) [[1257.]] godine. Tokom kraljevanja [[Přemysl Otakar II|Přemysla Otakara II.]] sredinom 13. stoljeća, Češko kraljevstvo širi se osobito prema [[Mediteran]]u. Dinastija je izumrla smrću Vaclava III, [[1306.]] godine. Přemyslovići su postavili temelje nastanku Češke i češkog naroda. === Procvat – Karlo IV. === Dinastija Přemyslovića nestaje sa scene, a na češki tron zasjeo je [[Ivan Luksemburški]] koji je vladao od [[1310.]] do [[1346.]] Tokom tog perioda Češka se širi a Prag se razvija, utemeljuju se 1320. poznati Hradčany. Karlo IV je Ivanov sin i u njegovo doba Češka doživljava zlatno doba svoje povijesti. [[Karlo IV,. car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV.]] bio je visoko-obrazovani čovjek, poliglot koji se služi s pet jezika, izvrstan diplomat i vrlo dobar kralj. Utemeljitelj je [[Prag]]a koji postaje kulturno središte središnje [[Europa|Europe]] i jedan od najprosperitetnijih gradova svog vremena. U zemlji [[službeni jezik]] postaje češki zajedno s njemačkim i latinskim. Položaj [[Bohemija|Bohemije]] je čvrst. Karlo IV nastavlja s gradnjom, među njima i veoma poznata [[Katedrala svetog Vida]], na mjestu Juditinog mosta gradi se Karlov most. Karla IV prozvali su 'ocem češkog naroda'. Nakon njegove smrti na tronu je [[Vaclav IV.]] Čehe čekaju [[Husitski ratovi]]. === Husiti === Petnaesto stoljeće obilježeno je sukobima protestanata i katolika. Na početku stoljeća, reformistički pokret počinje vodstvom svećenika [[Jan Hus|Jana Husa]], koji je počeo govoriti protiv korupcije u katoličkoj crkvi, zbog čega su ga [[1415.]] spalili na lomači. Ubojstvo Husa potaknulo je njegove sljedbenike na masovne proteste, njih danas poznajemo kao [[Husiti|husite]]. Godine [[1419.]] dolazi do poznate prve [[Praška defenestracija|Praške defenestracije]] (manje poznata riječ, od lat. de + Fenestra = prozor; doslovno izbaciti kroz prozor) kada Husiti izbacuju kroz prozor gradske vijećnice sedmoricu vijećnika ([http://www.s-3gim.mb.edus.si/GVS/GVS/sjk/neumetnostno/defenestr.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050913201442/http://www.s-3gim.mb.edus.si/gvs/gvs/sjk/neumetnostno/defenestr.htm |date=13. rujna 2005. }}). Započinje vjerski rat od [[1420.]] do [[1434.]] Uništeni su mnogi povijesni artefakti i literatura. Na koncu konflikti završavaju. Husitski protestanti [[1458.]] biraju novog kralja, [[Juraj Podjebradski|Jurja Podjebradskog]], Juraj se pokazao dobrim, vodi politiku mira i nastoji ujediniti cijelu Europu u jednu naciju mira. Poslije njegove smrti [[protestanti]] i katolici su živjeli u miru. === Habsburgovci === [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I. Habsburški]] nasljeđuje na češkom tronu [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Jagelovića]], koji je poginuo u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bici]] 1526. godine. Ovime započinje nova etapa u životu Čeha i Češke. Habsburgovci su vladali sve do kraja Prvog svjetskog rata, odnosno [[1918.]] Glavni grad postaje [[Beč]], a Prag postaje rekreativno središte, rekonstruira se u renesansnom stilu i gradi Kraljevski vrt, 'Belvedere'. Godine [[1576.]] na prijestolju je [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolf II.]] koji ponovno svu moć države seli u Prag. Ponovno nastupa zlatno češko doba. Rudolf je zainteresiran samo za umjetnost i znanost i ne troši mnogo svoga vremena na kraljevske dužnosti. Prag postaje centar znanosti i alkemije. Iz tog vremena potječe i legenda o [[Golem]]u (biće od gline koje štiti Židove od pogroma, vidi Kabala i Rabbi Loew), posjećuju ga i znanstvenici [[Tycho Brahe]] i [[Johannes Kepler]]. U vrijeme Rudolfovog nasljednika [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matije]] dolazi do Druge defenestracije u Pragu (1618). Kroz prozor je ovaj puta bačeno nekoliko Matijinih guvernera, ali su pali na hrpu smeća i preživjeli. Protestanti kulminiraju [[Bitka na Bijeloj gori|bitkom na Bijeloj gori]] [[1620.]] u kojoj su im Habsburgovci nanijeli težak poraz. Ipak ova bitka rezultira [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjim ratom]]. 27 protestantskih vođa smaknuto je na Starom gradskom trgu u petom mjesecu 1621. godine. Sve religije, osim katoličke, stavljene su izvan zakona. [[Češki jezik]] i nacionalna samosvijest gušene su sljedećih stopedeset godina. Prag gubi na važnosti. Čehe čeka 'doba tame' ('doba temna'). Godine poboljšanja počinju tek dolaskom [[Marija Terezija|Marije Terezije]] koja je vladala od [[1740.]] do 1780. Ona i njezin sin [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] ([[1780.]] – [[1790.]]) provode neke reforme, među kojima i smanjenje crkvene moći i protjerivanje (1773) Isusovaca iz zemlje i izdavanje 'Edikta tolerancije' [[1781.]] godine, koje jamče politička i religiozna prava vjerskih manjina. Četiri nezavisna urbana područja Praga (Stari grad, Malá Strana, Hradčany i Novi grad) su ujedinjeni pod Josipom II. Godine [[1787.]] grad posjećuje [[Wolfgang Amadeus Mozart]], gost je Dušeka (Dušeki), vodećih čeških glazbenika u njihovoj vili Bertramka ([http://www.bertramka.cz/nabidka_en.asp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050330093118/http://www.bertramka.cz/nabidka_en.asp |date=30. ožujka 2005. }}). Njegova opera [[Don Giovanni]] ima premijeru u Državnom kazalištu. === Nacionalni preporod === Nacionalni pokret (národní obrození) započinje krajem 18. stoljeća, pokušava se u život opet povratiti češki jezik, kultura i nacionalni identitet. Ovome se osobito posvećuje [[Josef Jungmann]]. On nastoji uvesti češki jezik u škole, na drugoj strani povjesničar [[František Palacký]] piše 'Povijest Češkog naroda). Češki jezik vraća se u život novelisticom [[Božena Němcová]], tu su i pjesnik [[Karel Hynek Mácha]], politički kolumnist [[Karel Havlíček]] Borovský i drugi. Prvi rječnik češkog jezika (Czech-German Dictionary) sastavio je [[Josef Jungmann]] izdan u pet tomova (svezaka) od 1834. do 1839. Otvaraju se češke institucije,; Nacionalno kazalište (1883) i Nacionalni muzej (1890). Industrija napreduje, grade se tvornice. Godine [[1845.]] Otvorena je pruga između Beča i [[Prag]]a. Rastuća industrija rezultira i porastom praške urbane populacije koja dolazi sa sela. Početak kraja habsburške dinastije je ubojstvo [[Franjo Ferdinand|Franje Ferdinanda]] 1914. Na vrata Europe kuca Prvi svjetski rat. === Prva republika === Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] raspala se [[Austro-Ugarska]], a [[28. listopada]] [[1918.]] godine Česi i [[Slovaci]] se udružuju u zajedničku državu [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] s glavnim gradom [[Prag]]om. [[Tomáš Masaryk]] postaje prvi predsjednik. Ovaj period između dva svjetska rata povjesničari nazivaju '''''Prva republika'''''. Čehoslovačka ima parlamentarnu demokraciju, ekonomija joj je među najjačima na svijetu. Sredinom 1930-tih [[Sudetski Nijemci]] u graničnom području Češke počinju tražiti autonomiju. U rujnu [[1938.]] godine [[Njemačka]], [[Velika Britanija]], [[Francuska]] i [[Italija]] potpisuju [[Münchenski sporazum]] kojim se daje pravo okupacije graničnog područja Čehoslovačke Njemačkoj. Česi su ogorčeni, odlučuje se bez njih, gorko su upamtili frazu 'o nama, bez nas' (O nás bez nás). Dana [[15. ožujka]] [[1939.]] Čehoslovačku napada Hitlerova vojska. Granično područje je oteto, a ostatak zemlje okupiran. Ovo je naravno najviše štetilo samim Sudetskim Nijemcima, koji su kasnije izgubili domovinu i postali pleme bez zemlje. Njihova populacija utopila se u njemačkom društvu. Kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] najavljuje ustanak u [[Prag]]u ([[5. svibnja]] [[1945.]] godine) u koji nakon četiri dana ulazi [[Crvena armija]]. Zapadna područja Češke, uključujući [[Plzeň]], oslobodila je američka vojska koju vodi legendarni general [[George Smith Patton]]. === Komunistički režim === Ubrzo nakon Drugog svjetskog rata zemlja pada pod komunistički režim. Zemlja je pod nacionalizacijom. Oko dva milijuna Sudetskih Nijemaca je protjerano, imovina im je konfiscirana, 95% privatnog vlasništva u ruci je države. Provode se politička suđenja i i egzekucije. Ljudska prava su ugrožena, ekonomija pada. Sve ovo ići će na ruku [[Vaclav Havel|Vaclava Havela]].Godine [[1989.]] dolazi do Baršunaste revolucije, izvedena je bez krvi, lustrirani su komunistički kadrovi. === Česi danas === Sredinom [[1980-ih|80-tih prošlog stoljeća]] u [[Rusija|Rusiji]] je na vlasti [[Mihail Gorbačov]] koji uvodi [[perestrojka|perestrojku]] (perestroika), te su to posljednje godine komunizma u Čehoslovačkoj. Kasne 1980-te karakteriziraju javne demonstracije. Pad [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] u studenom [[1989.]] najavljuje i [[Baršunasta revolucija|Baršunastu revoluciju]], odnosno kraj [[komunizam|komunizma]]. [[Václav Havel]], bivši disident, izabran je za predsjednika u siječnju [[1990.]] godine. Nekoliko godina kasnije ([[1993.]]) [[Čehoslovačka]] se raspada. Dva naroda: Česi i [[Slovaci]] dobivaju svoje države. Uskoro [[1999.]] godine [[Češka]] postaje član [[NATO]]-a, [[2004.]] godine član je [[Europska unija|Europske unije]]. == Život i običaji == Česi su tradicionalno seosko poljoprivredno stanovništvo u kojem se folklor imao veliku ulogu do pojave užurbane urbanizacije osobito u kasnom 19. stoljeću. Treba napomenuti da je možda i 70% austrougarske industrije bilo u 19. stoljeću smješteno u Češkoj. Češki narodni običaji ipak su se sačuvali u izoliranim, zabačenijim područjima zemlje. Svoj trag u razvitku kulture, napose seoskog života i razvoja sela, utjecali su i strani elementi koji su se naselili na ovim prostorima. Valašsko i Lašsko područje naseljavaju pripadnici vlaške i rumunjske etničke zajednice. Treba naglasiti da u kulturi ima i njemačkog i hrvatskog utjecaja. Sve je ovo utjecalo na razvoj češkog sela. U brdskim područjima sela Čeha su rasipana, u nizinskim predjelima javlja se drugačiji tip sela. Ovdje se ono razvija uzduž jedne glavne ulice, i tek ponekom sporednom. Kuća se kroz dugu prošlost naravno modificira. U srednjoeuropskoj 'franačkoj' kući nalazimo sobu s peći i kuhinje s ognjištem, odnosno komore. Ovakvih dvosobnih ili trosobnih kuća moguće je bilo naći još do Drugog svjetskog rata. U nizu se još pod istim krovom nalaze i razni gospodarski prostori: smočnice, staje, komore i drugo. Osim zidanica kod njih se nađe i brvnara i katnice s trjemovima. U starijih seljačkih kuća značajka je '[[pristrešak]]' povrh [[zabat]]a i lijepo izveden, često puta osebujno oslikan. Ovo nalazimo osobito u južno-moravskim krajevima. Seljačkoj materijalnoj kulturi pripadaju predmeti vezani uz obradu zemlje, osobito do prodora tehnologije na selo. Tu nalazimo u brdskim predjelima predmete i oruđa rađenih od drveta, [[hák]], drvena orača sprava, kod nas poznata kao [[ralo]]. Uz hák nalazimo i pluh ([[plug]]), također od drveta. Mlat za slamu također je prisutan, osobito u područjima gdje su se kuće naveliko pokrivale slamom. Stočarstvo je još jedna važna etnografska značajka, osobito u područjima naseljenim [[Laši]]ma u Lašskom i [[Valaši]]ma u Valašskom, gdje opet, što je značajno [[Vlasi]]ma, nalazimo ovcu. Tu su osobite etnografske značajke uloge pastira i pastirskog života, pače i jačanje pastirskih elemenata kulture gdje su među starosjedioce utjecali vlaške pridošlice s ovcama. Seosko gospodarstvo Čeha poznaje i [[pčelarstvo]] gdje su se održale neke starine, to je košnica izdubena u kladi, oslikana plastično ili slikarijama. Individualnom rukotvorstvu pripada [[drvorezbarstvo]], [[vezenje]] i [[tkanje]]. Pripadnici [[hanaci|hanačke]] grupe dijele se po boji hlača na Žute i Crvene. U srednjoeuropskoj 'franačkoj' kući nalazimo sobu s peći i kuhinje s ognjištem, odnosno komore. Ovakvih dvosobnih ili trosobnih kuća moguće je bilo naći još do Drugog svjetskog rata. U nizu se još pod istim krovom nalaze i razni gospodarski prostori: smočnice, staje, komore i drugo. Osim zidanica kod njih se nađe i brvnara i katnice s trjemovima. U starijih seljačkih kuća značajka je '[[pristrešak]]' povrh [[zabat]]a i lijepo izveden, često puta osebujno oslikan. Ovo nalazimo osobito u južno-moravskim krajevima. Seljačkoj materijalnoj kulturi pripadaju predmeti vezani uz obradu zemlje, osobito do prodora tehnologije na selo. Tu nalazimo u brdskim predjelima predmete i oruđa rađenih od drveta, [[hák]], drvena orača sprava, kod nas poznata kao [[ralo]]. Uz hák nalazimo i pluh ([[plug]]), također od drveta. Mlat za slamu također je prisutan, osobito u područjima gdje su se kuće naveliko pokrivale slamom. Stočarstvo je još jedna važna etnografska značajka, osobito u područjima naseljenim [[Laši]]ma u Lašskom i [[Valaši]]ma u Valašskom, gdje opet, što je značajno [[Vlasi]]ma, nalazimo ovcu. Tu su osobite etnografske značajke uloge pastira i pastirskog života, pače i jačanje pastirskih elemenata kulture gdje su među starosjedioce utjecali vlaške pridošlice s ovcama. Seosko gospodarstvo Čeha poznaje i [[pčelarstvo]] gdje su se održale neke starine, to je košnica izdubena u kladi, oslikana plastično ili slikarijama. Individualnom rukotvorstvu pripada [[drvorezbarstvo]], [[vezenje]] i [[tkanje]]. Česi i [[Moravci]], koji su moguće njihov ogranak, imaju cijeli niz lokalnih etničkih grupa čija je značajka njihova narodna nošnja, po kojoj se lako mogu razlikovati. Svoje ruho Česi ljubomorno čuvaju, a i dan-danas nose prilikom osobitih prigoda. Njihova nošnja je raskošna i živopisna. Čak se i u pojeddinih etničkih grupa vide razlike u nošnji po kojima se različito i nazivaju. Tako kod diferenciranih Moravaca nalazimo na flegmatične i vesele [[Hanáci|Hanáke]], koji se prema boji hlača dijele na Crvene i Žute. ==Vidi još== * [[Česi u Hrvatskoj]] * [[Česi u Vojvodini]] == Vanjske poveznice == *[http://www.dsokids.com/2001/dso.asp?PageID=294 Czech Culture, Czech Republic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170716/http://www.dsokids.com/2001/dso.asp?PageID=294 |date=16. prosinca 2005. }} *[http://www.myczechrepublic.com/czech-history/ Czech History] {{Češka}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Zapadni Slaveni]] [[Kategorija:Česi| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Češke|*]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Etničke grupe Slovačke]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] [[Kategorija:Etničke grupe Australije]] [[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]] [[Kategorija:Etničke grupe Ukrajine]] [[Kategorija: Etničke grupe Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Etničke grupe Rumunjske]] [[Kategorija:Etničke grupe Njemačke]] g5tsvda2j2xd8q4am13jxek060z65ai 0 28874 7430826 7369975 2026-04-16T11:47:33Z Panasko 203327 7430826 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Rusi | slika = [[Datoteka:Dmitri Donskoy 140-190 for collage.jpg|80x80px]][[Datoteka:Peter I 140-190 for collage.jpg|80x80px]][[Datoteka:Lomonosov 140-190 for collage.jpg|80x80px]][[Datoteka:AleksandrPushkin.jpg|80x80px]]<br>[[Datoteka:Dostoevsky 140-190 for collage.jpg|80x80px]][[Datoteka:Tolstoy 140-190 for collage.jpg|80x80px]][[Datoteka:Dmitry Mendeleev 140-190 for collage.jpg|80x80px]][[Datoteka:Tchaikovsky by Reutlinger (cropped).jpg|80x80px]]<br>[[Datoteka:Osip Braz - Anton Chekhov, 1898 (Detail).jpg|82x83px]][[Datoteka:Anna pavlova kokoshnik.jpeg|82x83px]][[Datoteka:Sergey Korolyov 140-190 for collage.jpg|82x83px]][[Datoteka:Yuri Gagarin (1961) - Restoration.jpg|82x83px]] | opis slike = <small>[[Dimitrije I., veliki knez Moskve|Dimitrije I.]] • [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petar I.]] • [[Mihail Vasiljevič Lomonosov|Lomonosov]] • [[Aleksandar Puškin|Puškin]]<br>[[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevski]] • [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Tolstoj]] • [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|Mendeljejev]] • [[Petar Iljič Čajkovski|Čajkovski]]<br>[[Anton Pavlovič Čehov|Čehov]] • [[Ana Pavlova|Pavlova]] • [[Sergej Koroljev|Koroljev]] • [[Jurij Gagarin|Gagarin]] </small> | populacija = '''134 milijuna''' | regije = {{Z|RUS}} [[Rusija]] 115 889 107 | regija1 = {{Z|UKR}} [[Ukrajina]] | pop1 = 8 334 000 | ref1 = | regija2 = {{Z|KAZ}} [[Kazahstan]] | pop2 = 3 962 100 | ref2 = | regija3 = {{Z|SAD}} [[SAD]] | pop3 = 3 152 959 | ref3 = | regija4 = {{Z|BJE}} [[Bjelorusija]] | pop4 = 1 142 000 | ref4 = | regija5 = {{Z|UZB}} [[Uzbekistan]] | pop5 = 620 000 | ref5 = | regija6 = {{Z|KAN}} [[Kanada]] | pop6 = 500 600 | ref6 = | regija7 = {{Z|LAT}} [[Latvija]] | pop7 = 487 250 | ref7 = | regija8 = {{Z|KIRG}} [[Kirgistan]] | pop8 = 439 860 | ref8 = | regija9 = {{Z|MOL}} [[Moldavija]] | pop9 = 369 488 | ref9 = | regija10 = {{Z|EST}} [[Estonija]] | pop10 = 331 000 | ref10 = | regija11 = {{Z|TKM}} [[Turkmenistan]] | pop11 = 314 000 | ref11 = | regija12 = {{Z|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | pop12 = 300 000 | ref12 = | regija13 = {{Z|LIT}} [[Litva]] | pop13 = 219 789 | ref13 = | regija14 = {{Z|BRA}} [[Brazil]] | pop14 = 200 000 | ref14 = | regija15 = {{Z|ITA}} [[Italija]] | pop15 = 199 600 | ref15 = | regija16 = {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | pop16 = 187 835 | ref16 = | regija17 = {{Z|AZE}} [[Azerbajdžan]] | pop17 = 144 000 | ref17 = | regija18 = {{Z|ARG}} [[Argentina]] | pop18 = 114 303 | ref18 = | regija19 = {{Z|ČIL}} [[Čile]] | pop19 = 70 000 | ref19 = | regija20 = {{Z|TADŽ}} [[Tadžikistan]] | pop20 = 68 200 | ref20 = | regija21 = {{Z|GRU}} [[Gruzija]] | pop21 = 67 671 | ref21 = | regija22 = {{Z|UAE}} [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] | pop22 = 58 000 | ref22 = | regija23 = {{Z|AUS}} [[Australija]] | pop23 = 56 600 | ref23 = | regija24 = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska]] | pop24 = 42 585 | ref24 = | regija25 = {{Z|RUM}} [[Rumunjska]] | pop25 = 36 397 | ref25 = | regija26 = {{Z|FRA}} [[Francuska]] | pop26 = 15 601 | ref26 = | regija27 = {{Z|FIN}} [[Finska]] | pop27 = 15 600 | ref27 = | regija28 = {{Z|BUG}} [[Bugarska]] | pop28 = 15 595 | ref28 = | regija29 = {{Z|ARM}} [[Armenija]] | pop29 = 14 660 | ref29 = | regija30 = {{Z|KIN}} [[Kina]] | pop30 = 13 500 | ref30 = | jezik = [[Ruski jezik|Ruski]] | vjera = [[Pravoslavlje]] | srodne = [[Slaveni]], [[Istočni Slaveni]]<br>[[Bjelorusi]], [[Ukrajinci]], [[Rusini]] }} '''Rusi''' su narod koji pripada [[Istočni Slaveni|istočnoslavenskoj]] jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.<ref>{{cite web |url=https://joshuaproject.net/people_groups/14598 |title=Russian |publisher=Joshua Project |access-date=10. kolovoza 2020.}}</ref> U [[Rusija|Rusiji]] živi oko 79.8% građana koji se izjašnjavaju etničkim Rusima. Rusi imaju utjecajne manjine u više europskih država, a posebno je značajna manjina u [[Latvija|Latviji]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. Izvan granica Europe Rusi se u većem broju nalaze u [[Kazahstan]]u i [[SAD]]-u. Rusi su najveći [[Slaveni|slavenski narod]] (slijede ih [[Ukrajinci]] i [[Poljaci]]) i najmnogoljudniji narod [[Europa|Europe]]. Tijekom višestoljetnog širenja srednjovjekovne ruske države prema središnjoj i istočnoj [[Azija|Aziji]], Rusi su dolazili u doticaj s raznim euroazijskim narodima, često turkijskog, ugro-finskog i drugog porijekla. U istom razdoblju veći broj tih rasno raznovrsnih plemena asimilirao se s ruskim etnosom koji je nastao u procesu multikulturalnog prožimanja [[Istočni Slaveni|slavenskih]] i [[Ugrofinski narodi|ugro-finskih plemena]] na prostorima središnje Rusije. Rusi su danas najsrodniji [[Ukrajinci]]ma, [[Bjelorusi]]ma, [[Baltički narodi|Balti]]ma, i nešto manje [[Poljaci]]ma i [[Finci]]ma. Međutim, u mnogoljudnom ruskom narodu danas se nalaze karakteristike mnogih drugih neeuropskih naroda čije se genetske karakteristike ne susreću u tolikoj mjeri među drugim istočnoeuropskim narodima. To je prvenstveno posljedica položaja autohtonog ruskog prostora u široj okolici [[Moskva|Moskve]] i širenja ruske države preko 5. stoljeća iz istočne [[Europa|Europe]] skroz do prostranstva istočne Azije i [[Aljaska|Aljaske]]. ==Ruski identitet i polemike== Danas postoji nekoliko povijesnih polemika koji se odnose na početak stvaranja moderne ruske nacije i prava na kulturno-političko nasljeđe [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] iz 9. odnosno 10. stoljeća. Za ruske povjesničare posebno je problematična polemika i pitanje: jesu li Kijevsku Rus' formirali [[Vikinzi]], [[Ukrajinci]] ili Rusi. Pojedini ruski znanstvenici danas i dalje često tumače da su [[Ukrajinci]] dio velikog ruskog nacionalnog korpusa ne bi li time ojačali vlastiti slavenski identitet, čemu se ukrajinski povjesničari argumentirano opiru navodeći da su Rusi svoju nacionalnu povijest započeli u [[Velika kneževina Moskva|Velikoj kneževini Moskvi]] tek u 14. stoljeću. Duga povijesna borba za dokazivanje slavenskog karaktera [[Moskovsko Carstvo|Moskovske Države]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Imperija]] simbolizira svojevrstan kompleks manje vrijednosti što ga Rusi odavno osjećaju prema Zapadu, zbog čega su Rusi razvijali svoju produhovljenost, vojnu snagu i autoritet u bližem i daljem okruženju kroz više stoljeća. Ruski povijesni dokumenti upućuju da ruska plemena sve do 14. stoljeća nisu imala vlastito kolektivno ime. U početku opisni naziv «ruski», kojeg i danas koriste u etničkom smislu, stekli su u sklopu [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]], a nadjenuli su ga kijevski kneževi iz 9. stoljeća tada poznati kao Rusini-Rusiči. Ruska plemena [[Vjatiči]], [[Kriviči]], [[Radimiči]], [[Meri]], [[Muromi]], [[Meščeri]], [[Goljad]] i druga, na kijevskom dvoru su nazvani «rus'kie ljude» čime ih se označavalo da pripadaju koloniziranom dijelu države pod kontrolom srednjovjekovnog [[Kijev]]a. Prvi kolektivni naziv koji su nadjenuli moskovski vladari za današnje Ruse bio je «narod Moskva» prema kneževini Moskvi. Pod velikom reformacijom cara Petra Velikog u 18. stoljeću ponovno je usvojen naziv «Ruski», u Hrvatskoj poznato kao «Rusi». Druga važna polemika, koja je također usredotočena na [[Kijevska Rus'|Kijevsku Rus']] govori o međusobnim kulturološkim odnosima između Rusije i Ukrajine odnosno [[Moskovsko Carstvo|Moskovije]] i [[Kijevska Rus'|Rusi]]. Za golemu većinu Rusa, [[Kijevska Država]] je bila prva ruska država jer se Ukrajinci smatraju dijelom ruskog nacionalnog korpusa. S druge strane, za Ukrajince je Kijevska Rus' bila prva ukrajinska država osnovana uz pomoć [[Vikinzi|Vikinga]] i njihovog najmnogoljudnijeg plemena [[Poljani|Poljana]]. Razlog tim zavrzlamama i neriješenim polemikama prvenstveno prate okolnosti iz 17. i 18. stoljeća, kada je ruski car [[Petar Veliki]] iz političkih razloga želio objediniti ruski i ukrajinski narod na etničkoj, kulturološkoj i drugoj osnovi. ===Povijest ruskih plemena=== Prva plemena na teritoriju buduće Moskve javljaju se u [[neolitik]]u. Najstarija naselja datiraju iz trećeg tisučljeća pr. Kr., a otkrivena su na širem području oko današnjeg grada Moskve. Prva istočnoslavenska plemena koja su sigurno vezana za današnje Ruse jesu [[Vjatiči]], [[Kriviči]], [[Ilmenski Slaveni]] i [[Radimiči]] koji su u neposrednom kontaktu s [[Ugrofinski narodi|ugro-finskim plemenima]] poput [[Meri]]ja, [[Muromi|Muroma]], [[Mokša (narod)|Mokša]] i [[Meščeri|Meščera]] živjeli u sklopu Kijevske Rusi. Ta plemena stvorila su bazu za rusku naciju koja se nakon 14. i 15. stoljeća nadopunjavala u sklopu teritorijalnog širenja Moskovskog odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Pritom vrijedi napomenuti da su današnji Rusi, sve do 18. stoljeća, u povijesnim dokumentima često bilježeni kao [[Moskalji]] ili [[Moskoviti]]. To je posljedica formiranja [[Velika kneževina Moskva|Velike kneževine Moskve]] u 14. stoljeću i sve jače dominacije novog centraliziranog euroazijskog središta [[Moskva|Moskve]]. Prvo spominjanje Moskve, kao grada, zabilježeno je u starom manuskriptu iz 1147. godine. Godine 1156., knez [[Jurij Dolgorukij]] podigao je utvrdu oko naseljenog mjesta i opkružio je jarkom. Zbog nešto izraženije multikulturalnosti u sklopu višestoljetnog širenja ruske države, ruski nacionalni identitet danas je do neke mjere u previranju s obzirom na to da su drugi narodi koje su Rusi osvojili tijekom 17., 18. i 19. stoljeća, izašli iz komunizma s određenim posljedicama, ali su im osnovne nacionalne tradicije i identiteti donekle ostali očuvani, posebno kada je riječ o [[Poljaci]]ma, [[Gruzijci]]ma i baltičkim narodima. Rusi su se kao imperijalni narod zaista ponosili Sovjetskim Savezom kao vlastitom tvorevinom za razliku od primjerice baltičkih državica, Poljaka pa čak i Ukrajinaca, koji su također znatno doprinijeli u njegovu razvoju, ali pod svojevrsnom prisilom. U sklopu carskog i sovjetskog načina života [[ruski jezik]] ostao je donekle izložen transformaciji s obzirom na to da je bio pod utjecajem mnogih drugih naroda, posebno s Dalekog istoka. [[Ruska kultura]] je doista šarolika s obzirom na to da obuhvaća više desetaka različitih kultura, no također postoje neke specifičnosti prema kojima su Rusi prepoznatljivi. ==Etnogeneza ruskog naroda== U sastavu moderne ruske nacije nalazi se nekoliko bivših slavenskih i ugro-finskih plemena koje sa smatraju temeljnim čimbenikom u formiranju ruskog etnosa kroz više od 5. stoljeća. U kulturološkom smislu posebno su značajna slavenska plemena: [[Vjatiči]], [[Kriviči]], [[Ilmenski Slaveni]], [[Radimiči]]; zatim u etnogenološkom smislu također su značajna ugro-finska plemena: [[Mordvini]], [[Mokša (narod)|Mokša]], [[Meščeri]], [[Muromani]], [[Marijci|Mari]], [[Udmurti]], [[Čudi]], [[Čuhni]], [[Vepsi]], [[Permjački Finci]], [[Jugri]], [[Pečorci]] i drugi. Nakon napada [[Mongoli|Mongola]] u 13. stoljeću, mnogi ruski vladari i plemstvo imali su doticaja i srodnosti s mongolskim. Nakon 17. stoljeća, moderni Rusi susreću se u velikom omjeru s istočnoeuropskim narodima posebno s [[Ukrajinci]]ma, [[Poljaci]]ma, [[Bjelorusi]]ma, [[Baltički narodi|Balti]]ma i nešto manje [[Finci]]ma. Također postoje značajni doticaji s [[Germani|germanskim]], [[Židovi|židovskim]] te [[Kavkaski narodi|kavkaškim narodima]]. Danas ne postoji karakteritičan ruski izgled iako u ruskoj fizionomiji dominiraju plava i svjetlo smeđa kosa, te plave ili svijetlo smeđe oči. Te karakteritsitke su posebno značajne za središnju [[Rusija|Rusiju]] u okolici grada Moskve odnosno prostoru koji se smatrao autohtonim za razdoblja formiranja modernog ruskog etnosa. ==Sažeta povijest== [[Datoteka:RedSquare SaintBasile (pixinn.net).jpg|mini|desno|200px|Šarolika arhitektura Ruske pravoslavne crkve u [[Moskva|Moskvi]] karakteritična za kasno rusko srednjovjekovlje.]] [[Datoteka:Nicholas II of Russia01.jpg|mini|lijevo|150px|Nikola II., posljednji ruski car, napravio je velika djela za života, Rodio se 1868, abdicirao 1917, ubijen 1918. od boljševika kao kontrarevolucionar. [http://images.google.hr/images?svnum=10&hl=hr&lr=&q=nicholas+II&btnG=Tra%C5%BEi Vidi] ]] [[Datoteka:Lenin loc ggbain.jpg|mini|lijevo|150px|Ruski boljševički vođa [[Vladimir Lenjin]]]] [[Datoteka:Ushanka of Soldier of Soviet Army-1.jpg|mini|lijevo|150px|Sovjetska krznena kapa-ušanka.]] Današnji Rusi u 10. i 11. stoljeću bili su sastavni dio prve istočnoslavenske države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. Tijekom 8. stoljeća, na europski dio današnje Rusije i Ukrajine počinju dolaziti skandinavska plemena koja prate vodene tokove [[Baltičko more|baltičkog]] i [[Crno more|crnomorskog]] sliva. Sva istočnoslavenska plemena i nekoliko ugro-finskih bit će ujedinjena širenjem kršćanstva u 10. i 11. stoljeću. Kršćanstvo prihvaća i širi kijevski knez [[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimir]], praunuk Olgin, rođen [[956.]] i preobraćen [[988.]] godine. Tijekom 11. stoljeća sva moć centralizirana je u [[Kijev]]u, a u 12. stoljeću s istoka počinje prijetiti opasnost od Mongola i drugih nomadskih plemena. Godine 1240. Kijev i ostala ključna središta [[Staroruski (termin)|staroruskih]] vladara razorili su [[Mongoli]] predvođeni vojskovođom Batu Kanom. Razoreni su gotovo svi ključni gradovi Kijevske Rusi, osim [[Novgorod]]a, [[Pskov]]a i još nekih važnih gradova u zapadnoj Ukrajini. Do 14. stoljeća svi će [[Staroruski (termin)|staroruski]] gradovi izgubiti suverenitet osim onih u [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|Galičko-Volinjskom Kneževstvu]]. [[Mongolsko Carstvo]] raširilo se preko azijskog kontinenta i današnje središnje Rusije pod vladavinom [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]]. [[Staroruski (termin)|Staroruski]] teritorij bit će rascjepkan na brojne manje kneževine, a u predjelu središnje Rusije pod mongolskim protektoratom dominirat će [[Vladimir-Suzdalj kneževina|Kneževina Vladimir-Suzdalj]]. Rusi će 1328. pod novim protektoratom svoje središte iz staroruskog grada [[Vladimirska oblast|Vladimir]]a prebaciti u Moskvu. Grad [[Moskva]] u 14. stoljeću vojno jača i pod carigradskim odobrenjem postaje provincijalno središte pravoslavne Crkve. U 15. stoljeću knez [[Ivan III., moskovski veliki knez|Ivan III.]] osvojio je u bitkama [[Staroruski (termin)|staroruske]] gradove [[Novgorod]] i [[Tver]]. Ovdje je zanimljivo spomenuti da su ovi sukobi tema povijesnih kontroverzi jer dio povjesničara tvrdi da je autonomna [[Novgorodska Republika]] štitla svoju neovisnost pred novim moskovitskim te mongolskim vladarima. [[Ivan IV. Grozni]] (1533-84), prvi moskovski car, osniva [[Velika kneževina Moskva|Veliku kneževinu Moskvu]], kasnije formiranu kao [[Moskovsko Carstvo|Moskovsku Državu]]. Ista država ilio carstvo ostaje usmjereno na vojno-političke sukobe s Mongolima i drugim euroazijskim narodima što se odrazilo na stagnaciju razvoja ruske kulture i društva sve do [[Petar Veliki|Petra Velikog]] (1689. – 1725.), unuka Mihajla Romanova (1613. – 1645.). [[Mihajlo I., ruski car|Mihajlo Romanov]] navodno je zabranjivao pušenje i imao vrlo oštre sankcije za prekršitelje. Prvi puta bi to bilo 60 udaraca po tabanima. Drugi puta krivcu bi odjekli nos. Treća kazna: izgon u [[Sibir]]. Petar Veliki je bio vrlo nemilosrdan i prema svim okolnim narodima, posebno [[Ukrajinci]]ma odnosno njihovom vojno-političkom staležu [[Ukrajinski kozaci|ukrajinskim kozacima]]. [[Petar Veliki]] uvodi reforme i pobjedom u bici kod [[Poltava|Poltave]] 1709., širi moskovske granice na zapad. Objedinjuje osvojen multietnički teritorij u [[Rusko Carstvo|Ruski Imperij]] (rus. Rossijaskaja imperija) koji je obuhvatio i staru Rus' odnosno [[Ukrajina|Ukrajinu]] kao važno kuzlturno-političko i povijesno središte svih [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]]. [[Katarina II. Velika]] (1762-96) nastavila je Petrovu imperijalnu politiku šireći teritorij prema crnomorskoj Ukrajini i istočnoj Poljskoj. U vrijeme Aleksandra I. (1801. – 25.) [[Napoleon Bonaparte]] vodi golemu vojsku na Ruski Imperij, njegove trupe doživjele su poraz 1812. Dvije vojske susretoše se na polju [[Borodino]], a Ruse predvodi maršal [[Kutuzov]]. Ovdje je oko 108,000 vojnika poginulo. U [[Pariz]]u, jesen 1815. ruski car [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]], austrijski [[Franjo I., njemačko-rimski car|Franjo I.]] i pruski kralj [[Fridrik Vilim III.]] potpisuju Svetu alijansu. Taj su dokument kasnije potpisali svi europski monarsi osim britanskoga regenta, sultana i pape. Ona govori o podršci koju će potpisnici pružiti jedna drugoj u bilo kojem trenutku. [[Aleksandar II., ruski car|Aleksandar II.]] granice Rusije širi sve do Pacifika i središnje [[Azija|Azije]]. Tada pak slijedi rat s [[Rusko-japanski rat|Japanom]] u kojoj Rusi gube flotu i gotovo sve bitke. [[Slika:Simskaia train station.jpg|minijatura|desno|250px|Željeznička pruga [[Samara]]-[[Zlatoust]], rana fotografija u boji [[Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski|S. M. Prokudina-Gorskog]] ([[1910.]])]] U vrijeme [[Nikola II., ruski car|Nikole II.]] završena je izgradnja [[Transsibirska pruga|trans-sibirske pruge]] (1916.), a u državi jača [[boljševizam]]. Nesretnog cara Nikolu i njegovu obitelj nakon abdikacije ubijaju boljševici u [[Jekaterinburg]]u ([[1918.]]), a [[Sergej Mihajlovič Prokudin-Gorski]] (rođen u [[Murom]]u; Сергей Михайлович Прокудин-Горский) napušta Rusiju, i preko [[Norveška|Norveške]] odlazi za [[Engleska|Englesku]] da bi patentirao prvu kolor kameru. U Rusiji boljševici vrše nasilje i ubijaju, a nakon [[Ruska revolucija 1917.|Ruske revolucije]] 1917. zavladali su komunisti. Dva dana prije Nove 1923. godine stvoren je [[SSSR]], 30. 12. [[1922.]], za dvije godine umrijet će i [[Lenjin]], a [[Trocki]] će morat pobjeći u Meksiko, ali i tamo će ga stići ruka agenta, umrijet će nasilno u Mexico Cityju 1940. godine. Ruse kao i druge sovjetske narode čeka još jedan svjetski rat u kojem će izgubiti između 10 i 12 milijuna ljudi. Sovjetski vođa Staljin također otvara logore u Sibiru gdje će biti pritvoreni mnogi ruski intelektualci. Rusi i sve ostale narodnosti slabo će životariti na području [[SSSR]]-a. Tek svrgavanjem komunizma i [[SSSR|sovjetske tvorevine]] u posljednjem desetljeću 20. stoljeća sovjetski narodi, pa s njima i Rusi, naći će se na novoj prekretnici u kojoj će se suočavati s novim društvenim, političkim i drugim problemima. Rusija i zemlje SSSR-a 1991. postale su nezavisne države. ==Etnografija== [[Datoteka:Balalaika.jpg|mini|Ruski nacionalni instrument «Balalajka»]] ===Glazba i ples=== Rusi su zbog dugotrajne mongolske okupacije bili svakako pod kulturnim utjecajem svojih slavenskih susjeda, posebno Ukrajinaca i Bjelorusa, što se vidi i u materijalnoj i duhovnoj kulturi. [[Kozaci|Kozački utjecaj]] vidljiv je od 15. do 20. stoljeća. Najpoznatiji ruski odnosno ukrajinski ples «[[Hopak]]» porijeklom je od [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], popularan je među ruskim seljacima, kao i čuvenim kompozitorima [[Modest Petrovič Musorgski|Musorgskim]] i [[Petar Iljič Čajkovski|Čajkovskim]]. Od kozaka sa Tereka je i «[[Lezginka]]», dok je popularni «[[Čardaš]]» mađarskog porijekla, [[Mađari]] ga poznaju od 9. stoljeća i plešu ga uz «[[Tárogató]]», moguće je da su ga oni posudili od Roma. Ovaj ples preuzeše i [[Židovi]] (tzv. Židovski čardaš, a Rusi su ga sa sobom prenjeli i u [[SAD]]. Popularni plesovi su također «[[Barynya]]», «[[Drobushki]]» (step ples) uz tradicionalna glazbala [[garmoška]], [[trešotki]], [[ložki]] ili [[balalajku]]. [[Korobuška]] ili «Korobeiniki» je lirska narodna pjesma i ples, star oko 150 godina. Poznata ruska glazbala imaju također različita podrijetla: [[balalajka]], [[domra]], [[gusle]], [[koljosnaja lira]], [[donsloj rilej]], autentični ruski [[hurdi-gurdi]], [[gudok]], [[rožok]], [[žaleika]], [[volinka]], [[svirel]], [[kugikli]], [[ložki]], [[treščotki]], [[kaliuki]]. *''Balalajka'' (rus. балалайка); Balalajka je ruska narodna gitara triangularnog oblika s tri ili šest žica koje idu od klinova za podešavanje sve do baze instrumenta. Ona se spominje prvi puta u dokumentima iz 17. stoljeća (1688). *''Gudok'' (rus. гудок); je staro glazbalo s tri žice, od kojih je jedna postavljena nešto više, i lukom. Gudok je poznat negdje od 12 stoljeća. Možda i ranije, u 14. stoljeću je modificiran. *''Treščotka'' (rus. трещотка); vrsta su udaraljki, u stvari niz malenih pločica na uzici koje udaraju jedna u drugu i klepeću. *''Rožok'' (rus. рожок); je narodna trublja (trumpet) učinjen od goveđeg roga ili brezove kore. *''Žalejka'' (rus. жалейка) je [[klarinet]] ili rog s cijevi, najuobičajeniji autentični ruski duhački instrument. *''Svirelj'' (rus. свирель); je ruska zviždaljka ili flauta. *''Ložki'' (rus. ложки); su vrsta udaraljki, posebno ukrašenih drvenih žlica. ===Kuhinja=== [[Datoteka:Schi.jpg|mini|Najpoznatije rusko jelo «[[Šči]]».]] O ruskoj kuhinji, koja također liči ukrajinskoj, može se govoriti tamo od 9. stoljeća kada je slavenska populacija naučila peći kruh od raži i kvasca za dizanje. Zapise o prvim receptima ostavili su nam redovnici koji su u manastirima morali živjeti od plodova svoga rada. Obrađivali su tlo, lovili ribe, sakupljali [[gljive]], bilje i voće, ali su i zapisivali svoje recepte u knjigu kuhanja. Jedno od najpoznatijih ruskih jela je juha od kupusa poznata kao [[šči]] (rus. Щи), u koju se po današnjem receptu stavljaju još i [[mrkva]], korijen [[celer]]a, [[Crveni luk|luk]], [[krumpir]] i drugo. Od tradicionalnih pića najpoznatija su im [[kvas]] i [[votka]]. ''[[Staroruski (termin)|Staroruska]] kuhinja'' sastojala se uglavnom od mesa, ribe, divljači, povrća i sakupljačkih plodova, kao što su gljive i divlje voće i bobice. Raž je tradicionalna u pripremi kruha, dok se [[pšenica]] koristi tek u novije vrijeme. Juhe su veoma popularne, uz šči, tu je i [[rassoljnik]] (rus. Рассольник). [[Riba]] je također popularna, u staroj ruskoj kuhinji slatkovodna riba bila je gost samo na carskim i [[bojari|bojarskim]] stolovima, delicije napose bijahu [[losos]] i [[jesetra]]. Posebno je na cijeni kavijar, kojega je narod jeo s octom, paprom i lukom. Najčešće jelo starih Rusa bijaše crveno meso (govedina), te bravetina i svinjetina. Konzumacija nekih vrsta mesa u to vrijeme bila je striktno zabranjena, nepose meso divljeg zeca, no zato su na raspolaganju imali meso divljih ptica, među kojima i [[labud]]a i [[ždral]]a, crnog [[tetrijeb]]a i [[jarebica]]. ''Moskovski period'': U vrijeme takozvane [[Moskovsko Carstvo|Moskovije]] i Moskalja, bile su dvije kuhinje, ona za bogate, i jedna za siromašne. Hrana običnih ljudi bila je jednostavna, no zato su sofisticirani boari uživali u posebnim specijalitetima, osobito u vrijeme kakvih blagdana. ''Novije doba'': U vrijeme Petra Velikog i Katarine Velike počinje njihova kulinarska tradicija ali i počinju prihvaćati neka zapadnoeuropska jela, kao što su sendviči, francuski i nizozemski sirevi, šunka ,etc. ===Seoska arhitektura=== Tradicionalno rusko selo sastoji se od drvenih kuća. Drvo je najuobičajeniji materijal za gradnju jer [[Rusija]] njime i obiluje. Od drveta se grade i crkve, i kuće za kupanje i drugi gospodarski objekti. Tipična kuća na farmi '' 'izba' '' javlja se u 3 regionalna tipa, gospodarske zgrade prave četvrtasto dvorište i ograđene su niskom drvenom ogradom. U sjevernim dijelovima Rusije sporedne strukture vežu se na glavnu, dok su na jugu svaka zasebno. Varijacije izbe se očitavaju u broj veličini i broju zidova. [[Piatstenok]] (peterozidni) ima ekstra zid koji dijeli dnevni od skladišnog prostora. Glavna soba ima i veliku glinenu peć koja zagrijava jedinu prostoriju kuće, a koju nema «klet», građevina s četiri zida, vrlo jednostavne drvene strukture. ==Populacija== U drugim državama-slijednicama [[SSSR]]a postoje velike ruske manjine, kao na primjer u [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Kazahstan]]u, [[Kirgistan]]u, [[Latvija|Latviji]], [[Litva|Litvi]], [[Estonija|Estoniji]] kao i u [[SAD]]u i [[Australija|Australiji]]. U Narodnoj Republici [[Kina|Kini]] su Rusi službeno priznati kao manjina, oni tamo žive već generacijama. Oni u Kini žive na sjeveru [[Xinjiang]]a (uključujući [[Ürümqi]]) i u [[Heilongjiang]]u. Od kraja [[SSSR]]-a dolazi ponovo do velikih useljavanja, kako Rusa u Kinu, tako i [[Kinezi|Kineza]] u Rusiju. U vrijeme [[Rusko carstvo|Carske Rusije]] kao i za vrijeme Sovjetskog Saveza, poticano je naseljavanje Rusa na cijelo područje tadašnje države. Nakon sloma, Rusi se polako vraćaju na područje današnje [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]]. Rusi imaju posebno značajnu manjinu u [[Ukrajina|Ukrajini]] gdje ih živi oko 8 milijuna. ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.und.nodak.edu/dept/lang/russian/162/culture.html Introduction to Russian Culture (Linkovi)] {{Rusija}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Istočni Slaveni]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije|*]] [[Kategorija:Etničke grupe Bjelorusije]] [[Kategorija:Etničke grupe Ukrajine]] [[Kategorija:Etničke grupe Uzbekistana]] [[Kategorija:Etničke grupe Estonije]] [[Kategorija:Etničke grupe Kazahstana]] [[Kategorija:Etničke grupe Njemačke]] [[Kategorija:Etničke grupe Kirgistana]] [[Kategorija:Etničke grupe Tadžikistana]] [[Kategorija:Etničke grupe Litve]] [[Kategorija:Etničke grupe Latvije]] [[Kategorija:Etničke grupe Moldavije]] [[Kategorija:Etničke grupe Azerbajdžana]] [[Kategorija:Etničke grupe Sibira]] [[Kategorija:Rusi| ]] qk9g6vdebw8z7euqblsxhcjthzs3f21 0 28894 7430832 7372500 2026-04-16T11:48:07Z Panasko 203327 7430832 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|svibanj 2006.}} {{Etnička grupa | ime = Ukrajinci <br> (українці) | slika = <table border=0 align="center"> <tr> <td>[[Datoteka:Vladimir I of Kiev - Project Gutenberg eText 20880.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Yurko Shkvarok.Istoriya Ukrajiny-Rusy virshamy-11.png|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Anastasia_of_Kiev_(Princely_group_portrait).jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Bohdan Khmelnytsky.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Portret Mazepa.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Tchaikovsky2.jpg|60x70px]]</td> </tr> <tr> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimir I.]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Danilo Romanovič Galickij|Danilo I.]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ana Kijevska|Ana K.]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Bogdan Hmeljnicki|Hmeljnicki]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ivan Stepanovič Mazepa|Mazepa]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Petar Iljič Čajkovski|Čajkovski]]</small></td> </tr> <tr> <tr> <td>[[Datoteka:PGRS 2 009 Bortniansky - crop.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Marusya Churay.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Ivan Petrovich Kotlyarevsky 2.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:N.Gogol by F.Moller (early 1840s, Ivanovo) detail.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Igor Stravinsky LOC 32392u.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Taras Shevchenko selfportrait oil 1840-2.jpg|60x70px]]</td> </tr> <tr> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Dmitro Stepanovič Bortnjanskij|Bortnjanskij]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Marusja Čuraj|Čuraj]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ivan Petrovič Kotljarevskij|Kotljarevskij]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolj]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Igor Stravinski|Stravinski]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Taras Grigorovič Ševčenko|Ševčenko]]</small></td> </tr> <tr> <td>[[Datoteka:Hrushevskyi Mykhailo XX.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Lysenko-u-foteli.gif|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Ivan Franko.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Lesya Ukrainka portrait.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Hryhoriy Savvich Skovoroda.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Andy Warhol 1977.jpg|60x70px]]</td> </tr> <tr> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Mihajlo Gruševski|Gruševski]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Mikola Vitalijovič Lisenko|Lisenko]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ivan Franko|Franko]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Lesja Ukrajinka|Lesja]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Hryhorij Skovoroda|Skovoroda]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Andy Warhol|Warhol]]</small></td> </tr> <tr> <td>[[Datoteka:Anna_Akhmatova_1913-1914_by_Savely_Sorin.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Mykola Leontovych.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Lina Kostenko.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Timoshenko.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Vera Farmiga Met Opera 2010 Shankbone.jpg|60x70px]]</td> <td>[[Datoteka:Andrij Szewczenko.jpg|60x70px]]</td> </tr> <tr> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ana Ahmatova|Ahmatova]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Mikola Leontovič|Leontovič]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Lina Kostenko|Kostenko]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Stepan Prokopovič Timošenko|Timošenko]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Vera Farmiga|Farmiga]]</small></td> <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]]</small></td> </table> | opis slike = Poznati Ukrajinci | populacija = 37 – 65 milijuna<ref>{{cite web |url=https://www.ukrainianworldcongress.org/news-uwc/paul-grod-our-objective-is-to-reconnect-65-million-ukrainians/ |title=PAUL GROD: OUR OBJECTIVE IS TO RECONNECT 65 MILLION UKRAINIANS |work=Paul Grod |access-date=15. prosinca 2021. |archive-date=15. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211215163054/https://www.ukrainianworldcongress.org/news-uwc/paul-grod-our-objective-is-to-reconnect-65-million-ukrainians/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 |title=People groups: Ukrainian |work=Joshua Project |access-date=15. ožujka 2016. |archive-date=5. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120105155543/http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{cite book |author=Vic Satzewich |title=The Ukrainian Diaspora |url=https://books.google.com/books?id=SfWBAgAAQBAJ&pg=PA19 |year=2003 |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-43495-4 |page=19}}</ref> | regije = {{Z+X|UKR}} 37,541.700<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality |title=Popis 2001. |journal= |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=6. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070706003257/http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality/ |url-status=dead }}</ref> | regija1 = {{Z+X|RUS}} | pop1 = > 2,942.961 | ref1 =<ref>[http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus_nac_02.php Rusija (2001.)]</ref> | regija2 = {{Z+X|KAN}} | pop2 = 1,209.805 | ref2 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www40.statcan.ca/l01/cst01/demo26a.htm |title=Kanada (2001.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20080530011734/http://www40.statcan.ca/l01/cst01/demo26a.htm |archive-date=30. svibnja 2008. |access-date=27. prosinca 2007.}}</ref> | regija3 = {{Z+X|BRA}} | pop3 = 1,190.000 | ref3 = | regija4 = {{Z+X|SAD}} | pop4 = > 890.000 | ref4 =<ref>[http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf SAD]</ref> | regija5 = {{Z+X|KAZ}} | pop5 = > 550.000 | ref5 =<ref>[http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf Kazahstan (2005.)]</ref> | regija6 = {{Z+X|MOL}} | pop6 = > 375.000 | ref6 =<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/md.html |title=Moldavija |year=2007 |work=[[CIA]] - The World Factbook |language=engleski |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=25. studenoga 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151125082114/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/md.html |url-status=dead }}</ref> | regija7 = {{Z+X|ARG}} | pop7 = 305.000 | ref7 =<ref>{{cite web |url=http://www.ucrania.com/article_read.asp?id=69 |title=Argentina |work=Ucrania.com |language=španjolski |access-date=27. prosinca 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928092248/http://www.ucrania.com/article_read.asp?id=69 |archivedate=28. rujna 2007.}}</ref> | regija8 = {{Z+X|BJE}} | pop8 = 248.000 | ref8 =<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html |title=Bjelorusija |year=2007 |work=[[CIA]] - The World Factbook |language=engleski |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=8. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190808124618/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html |url-status=dead }}</ref> | regija9 = {{Z+X|PAR}} | pop9 = 130.000 | ref9 =<ref name="destatis"/> | regija10 = {{Z+X|NJE}} | pop10 = > 128.100 | ref10 =<ref name="destatis">{{cite web |url=http://www.destatis.de/basis/e/bevoe/bevoetab10.htm |title=Startseite |work=Statistisches Bundesamt Deutschland |language=engleski}}</ref> | regija11 = {{Z+X|ITA}} | pop11 = > 107.118 | ref11 =<ref>{{cite web |url=http://demo.istat.it/str2005/index.html |title=Cittadini Stranieri. Popolazione residente per sesso e cittadinanza al 31 Dicembre 2005. Italia - Tutti i Paesi. |year=2005 |work=Statistiche demografiche ISTAT |language=talijanski |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=17. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171017042802/http://demo.istat.it/str2005/index.html |url-status=dead }}</ref> | regija12 = {{Z+X|ŠPA}} | pop12 = > 69.081 | ref12 =<ref>Instituto Nacional de Estadística: ''Avance del Padrón Municipal a 1 de enero de 2007. Datos provisionales.'' [http://www.ine.es/inebase/cgi/um?M=%2Ft20%2Fe245%2Fp04%2Fprovi&O=pcaxis&N=&L=0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070426163403/http://www.ine.es/inebase/cgi/um?M=%2Ft20%2Fe245%2Fp04%2Fprovi&O=pcaxis&N=&L=0 |date=26. travnja 2007. }}.</ref> | regija13 = {{Z+X|POR}} | pop13 = > 66.048 | ref13 =<ref>{{cite web |url=http://imigrantes.no.sapo.pt/page2Leste.html |title=Imigrantes do Leste |work=Imigrantes |language=portugalski |access-date=27. prosinca 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071012080825/http://imigrantes.no.sapo.pt/page2Leste.html |archivedate=12. listopada 2007.}}</ref> | regija15 = {{Z+X|LAT}} | pop15 = 55.199 | ref15 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.pmlp.gov.lv/lv/statistika/dokuments/2010/ISVN_Latvija_pec_TTB_VPD.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722161711/http://www.pmlp.gov.lv/lv/statistika/dokuments/2010/ISVN_Latvija_pec_TTB_VPD.pdf |archive-date=22. srpnja 2011. |access-date=26. listopada 2010.}}</ref> | regija14 = {{Z+X|RUM}} | pop14 = 61.350 | ref14 =<ref name="mimmc">{{cite web |url=http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ |title=Recensamant Romania 2002 |year=2002 |work=Agentia Nationala pentru Intreprinderi Mici si Mijlocii |language=rumunjski |access-date=27. prosinca 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513211550/http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ |archivedate=13. svibnja 2007.}}</ref> | regija16 = {{Z+X|SLK}} | pop16 = 55.000 | ref16 =<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lo.html |title=Slovačka |accessdate=2007-08-05 |year=2007 |work=[[CIA]] - The World Factbook |language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200407000151/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lo.html |archivedate=7. travnja 2020.}}</ref> | regija17 = {{Z+X|KIRG}} | pop17 = 50.442 | ref17 =<ref>{{cite web |url=http://life.undp.kg/main1.html |title=National LIFE Strategy for Phase IV in Kyrgyzstan and Workplan for 2001-2004 |work=Life |language=engleski |access-date=27. prosinca 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081202111218/http://life.undp.kg/main1.html |archivedate=2. prosinca 2008.}}</ref> | regija18 = {{Z+X|POLJ}} | pop18 = 40.000 | ref18 =<ref>{{cite web |url=http://www.emz-berlin.de/Statistik_2/pl/pl_02.htm |title=Poland: Stock of foreigners (selected components) by major citizenships, 2000. |year=2004 |work=emz-berlin.de |language=engleski |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=26. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071226220229/http://www.emz-berlin.de/Statistik_2/pl/pl_02.htm |url-status=dead }}</ref> | regija19 = {{Z+X|TUR}} | pop19 = 35.000 | ref19 =<ref name="mimmc"/> | regija20 = {{Z+X|AUS}} | pop20 = 33.960 | ref20 =<ref>"[http://www.crc.nsw.gov.au/statistics/Sect1/Table1p08Aust.pdf Ancestry by Birthplace of Parent(s)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041028074111/http://www.crc.nsw.gov.au/statistics/Sect1/Table1p08Aust.pdf |date=28. listopada 2004. }}" ''Australia: 2001 Census''. 2001.</ref> | regija21 = {{Z+X|AZE}} | pop21 = 30.000 | ref21 =<ref>{{cite web |url=http://www.eurasianet.org/resource/azerbaijan/hypermail/200103/0062.html |title=Azerbaijan has preserved its `unique country' image because of the population's ethnic composition |accessdate=2007-08-05 |author=I. Umudlu |year=2001 |work=Ayna |publisher=Eurasianet |language=engleski |archive-date=16. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070716180844/http://www.eurasianet.org/resource/azerbaijan/hypermail/200103/0062.html |url-status=dead }}</ref> | regija22 = {{Z+X|LIT}} | pop22 = 22.488 | ref22 =<ref>{{cite web |url=http://www.emz-berlin.de/Statistik_2/lit/lit_01.htm |title=Lithuania: Population by ethnic nationality* (2001) |year=2001 |work=emz-berlin.de |language=engleski |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=16. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080216002425/http://www.emz-berlin.de/Statistik_2/lit/lit_01.htm |url-status=dead }}</ref> | regija23 = {{Z+X|EST}} | pop23 = 22.300 | ref23 =<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/en.html#People |title=Estonia |year=2007 |work=[[CIA]] - The World Factbook |language=engleski |access-date=27. prosinca 2007. |archive-date=7. travnja 2009. |archive-url=https://www.webcitation.org/5frSfZeR7?url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/en.html#People |url-status=dead }}</ref> | regija24 = {{Z+X|GRČ}} | pop24 = 14.149 | ref24 =<ref>"[http://www.migrantsingreece.org/transpartner/Tables.pdf Data on immigrants in Greece, from Census 2001, Legalization applications 1998, and valid Residence Permits, 2004] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071201133522/http://www.migrantsingreece.org/transpartner/Tables.pdf |date=1. prosinca 2007. }}" ''migrantsingreece.org''.</ref> | regija25 = {{Z+X|HRV}} | pop25 = 1878 | ref25 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf |title=DZS, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku |access-date=8. rujna 2013. |archive-date=22. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210422013934/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf |url-status=dead }}</ref> | regija26 = Ostatak svijeta | pop26 = > 200.000 | ref26 = | jezik = [[ukrajinski]], [[ruski]] (manjina) | vjera = [[Pravoslavci]] (73%) - [[Ukrajinska grkokatolička Crkva|Grkokatolici]] (15,8%) - [[Protestanti]] (2,4%)<br> - Ostali (2,1%)<br>Napomena: neslužbeno dio populacije sebe smatra ateistima.<br>Izvor: Institut Razumkov, Kijev, 2006.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://razumkov.org.ua/ukr/poll.php?poll_id=300 |title=Institut Razumkov, Kijev, 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140408220038/http://razumkov.org.ua/ukr/poll.php?poll_id=300 |archive-date=8. travnja 2014. |access-date=20. ožujka 2014.}}</ref> | srodne = [[Slaveni]], [[Istočni Slaveni]] [[Bjelorusi]], [[Rusi]], [[Poljaci]] }} '''Ukrajinci''' (ukr. '''українці ''' / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Rusija|Rusiji]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i susjednim područjima. Ukrajinci su u zapadnim izvorima sve do 20. stoljeća bili poznatiji kao '''Rusini''' ([[ukrajinski|ukr.]] '''Pусини'''/Rusyny, [[latinski|lat.]] '''Ruteni'''), što danas predstavlja njihov stariji etnonim.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zn.kiev.ua/3000/3050/50610/ |title=Как русины стали украинцами |archive-url=https://web.archive.org/web/20090607045612/http://www.zn.kiev.ua/3000/3050/50610/ |archive-date=7. lipnja 2009. |access-date=11. rujna 2009.}}</ref> [[Datoteka:Anastasiya Petryk (Ukraine, winner of JESC 2012).jpg|mini|160px|lijevo|Ukrajinska glazbenica [[Anastazija Petryk]] (2012.)]] [[Datoteka:Yuri Andrukhovych.jpg|mini|160px|lijevo|Ukrajinski pisac [[Jurij Andruhovič]] (2011.)]] [[Datoteka:Katheryn Winnick.jpg|mini|160px|lijevo|Kanadska glumica ukrajinskog porijekla [[Katheryn Winnick]] (2009.)]] '''Konsolidacija:''' Ukrajinci pripadaju grupi [[Slaveni|slavenskih naroda]] s izraženijim srednjoeuropskim [[mentalitet]]om koji se donekle razlikuje od susjednog poljskog ili pak svojstvenog ruskog. Stara povijest ukrajinskog naroda još je od antičkog razdoblja stvarala njegovu zasebnu nacionalnu kulturu i specifičan ukrajinski mentalitet koji je bio jako povezan s dva recipročno kontrasna podneblja: [[Stara Grčka|starogrčkim]] i [[Vikinzi|skandinavskim]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur105.htm Матеріальна культура українських племен в часах розселення і по нїм]</ref><ref>[http://litopys.org.ua/kostomar/kos10.htm Н. КОСТОМАРОВ: СЛАВЯНСКАЯ МИФОЛОГИЯ]</ref> Ukrajinski narod se kulturološki konsolidirao već tijekom 10. i 11. stoljeća u sklopu stvaranja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] te je kao takav do 13. stoljeća bio dominantan ostalim susjednim narodima. Mnogi kulturološki elementi u poljskom, bjeloruskom i ruskom društvu tada i nešto kasnije su preuzeti upravo od Ukrajinaca.<ref>G. Vernadsky; The Origin of Russia (Oxford, 1959.)</ref> '''Kolonizacija:''' Treba spomenuti da su žene u ukrajinskom društvu tradicionalno bile uvažavane i nerijetko su bile uključene u društvena zbivanja sve do uspostave [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Danas se Ukrajinci smatraju otvorenim, dobronamjernim i tolerantnim ljudima te su izrazito ponosni na svoju [[Ukrajinska kultura|nacionalnu kulturu]] koja se usprkos višestoljetnim restrikcijama smatra jednom od najbogatijih, ali i najstarijih europskih kultura.<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult2/ikult203.htm Державність і культура]</ref> Proces [[rusifikacija|rusifikacije]] tijekom posljednja tri stoljeća ostavio je poseban trag na [[svjetonazor]] ukrajinskog stanovništva prije svega u jugoistočnoj Ukrajini koja je nakon [[Staljin]]ove represije naknadano naseljavana [[Rusi|ruskim stanovništvom]].<ref>Włodzimierz Bączkowski (1958). Russian colonialism: the Tsarist and Soviet empires - New York, Frederick A. Praeger</ref> '''Vrijednosti:''' S obzirom na to da su prostore [[Ukrajina|Ukrajine]] kroz povijest naseljavali mnogi drugi narodi, počevši od staroiranskih [[Skiti|Skita]] i [[Sarmati|Sarmata]], zatim turkijskih [[Pečenezi|Pečenega]] te [[Grci|Grka]], [[Baltički narodi|Balta]], [[Kelti|Kelta]], [[Goti|Gota]] i [[Vikinzi|Vikinga]], pa do [[Krimski Tatari|Tatara]], [[Litavci|Litavaca]], [[Poljaci|Poljaka]] i [[Rusi|Rusa]], Ukrajinci su relativno rano prihvatili kulturno-političke vrijednosti umjereno multikulturalne sredine i njezina vidno demokratična obilježja.<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult2/ikult221.htm Н. М. Яковенко: Політична культура еліт]</ref> Na prostorima Ukrajine sve do dolaska ruskog cara [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I.]] u 18. stoljeću nije bila poznata snažna autokratska vladavina nalik carskoj ili pak [[SSSR|sovjetskoj]] iz 20. stoljeća. Ukrajinci su prema tome gotovo uvijek prirodno podilazili i težili nekim oblicima demokratskog odlučivanja, da li tipa oligarhijsko-monarhijskog u sklopu [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] ili gotovo demokratskog u [[Zaporoška Republika|Zaporoškoj Republici]],<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\H\E\Hetmanstate.htm The name of the Ukrainian Cossack state, which existed from 1648 to 1782.]</ref> ovisilo je o društveno-političkim uvjetima pojedinih razdoblja. '''Obrazovanje:''' Vrijedi spomenuti da je ukrajinski hetman [[Pilip Orlik]] zaslužan za formuliranje i stvaranje jednog od prvih demokratskih ustava u [[Europa|Europi]], što govori o visokoj razini europske političke i druge kulture među Ukrajincima u 16. i 17. stoljeću.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\O\R\OrlykPylyp.htm Cossack statesman and hetman-in-exile.]</ref> Usprkos poljskoj okupaciji, Ukrajinci su u 17. stoljeću predstavljali najobrazovaniji narod pravoslavnog slavenskog svijeta, što danas potvrđuju mnogi povijesni izvori širom [[Europa|Europe]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult/ikult07.htm Релігія і церква (О.П.Моця)]</ref> Uz navedeno treba naglasiti da su Ukrajinci nakon 14. stoljeća vodili gotovo neprestanu političku i druge oblike borbe s ciljem uspostavljanja vlastite autonomije u sklopu određenih državnih zajednica ili pak samostalne ukrajinske države, što se odrazilo na njihov relativno tolerantan svjetonazor i borbu za razvoj [[Demokracija|demokratskog]] društva.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\U\K\Ukrainians.htm The East Slavic nation constituting the native population of Ukraine.]</ref> == Etimologija == Složena [[Povijest Ukrajine|ukrajinska povijest]] utjecala je na dugotrajno formiranje naziva jednog te istog naroda u razdoblju između 10. i čak 20. stoljeća. Nakon okupljanja ukrajinskih plemena u 9. i 10. stoljeću pod jedinstvenim samoidentifikacijskim pojmom »Rus'«, stvaraju se nazivi »Rusiči« i »Rusiny«. Ti su nazivi preneseni u zapadne izvore kao »Rusy« i »Ruteni«. Također je važno napomenuti da ukrajinski filolozi i povjesničari tvrde kako su te nazive između 10. i 12. stoljeća koristili isključivo Ukrajinci. Nakon mongolskog napada na [[Europa|Europu]] i rušenja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]], sve do 18. stoljeća Ukrajinci su u elitnom smislu bilježeni vlastitim starijim etnonimom »Rusini« (lat. Ruteni), a potom kao »Malorusi« u sklopu izgradnje [[Rusko Carstvo|Ruskog imeprija]] tijekom 18. i 19. stoljeća. [[Datoteka:Ruslana conducting the orchestra.jpg|mini|275px|lijevo|Ukrajinska glazbenica [[Ruslana|Ruslana Ližičko]] (2006.)]] [[Datoteka:Ukraine census 2001 Ukrainians.svg|mini|365px|desno|Etnički Ukrajinci u Ukrajini prema popisu iz 2001. (u postocima)]] [[Datoteka:Inna Shevchenko.jpg|mini|365px|desno|Članice feminističke organizacije [[FEMEN (Ukrajina)|Femen]] (2012.)]] Od 16. do 18. stoljeća, u nižim i naposljetku višim društvenim razinama, Ukrajinci se uspoređuju i identificiraju »[[Zaporošci]]ma« odnosno »[[Kozaci]]ma«. Prebjezi ukrajinskih [[kmet]]ova, seljaka, lovaca i na kraju plemića, iz sjevernijih ukrajinskih krajeva pod [[Povijest Poljske|poljskim]] ograničenjima, u južnije [[Zaporižja|zaporiške]] krajeve, stvaraju posebne vojničke, a zatim i društvene staleže. Te su skupine Ukrajinaca u početku bile poznate kao '''Zaporošci''' (riječ slavenskog podrijetla), da bi se s obzirom na prethodnu turkijsku okupaciju tog slabo naseljenog prostora južne Ukrajine stvorio međunarodni naziv turkijskog podrijetla »Kozaci«. Relativno malobrojni u odnosu na mnogoljudan ukrajinski etnos, kozaci su imali važnu političku ulogu u [[Poljaci]]ma okupiranoj Ukrajini. Do 18. stoljeća nazivi Kozaci i Ukrajinci bili su česti sinonimi, no s obzirom na to da se kozačka kultura proširila širom istočne Europe, u kozačke redove bili su uključeni i mnogi drugi narodi, između ostalih i [[Rusi]]. Nakon ruske revolucije u 20. stoljeću, svojom voljom službeno su odbacili podcjenjivački naziv »Malorusi« te su prihvatili ime »Ukrajinci« prema staroslavenskoj riječi »ukrajina« (»rodna zemlja«); koja je prvi puta zabilježena u 12. stoljeću označavajući kneževine u sjevernom dijelu današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] odnosno samu maticu srednjovjekovne države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/litop/map_1240.htm Ukraine land map.]</ref> Takva društvena i politička odluka službenog prihvaćanja mlađeg etnonima »Ukrajinci«, uslijedila je s ciljem očuvanja srednjovjekovnog staroruskog (ukrajinskog) identiteta i ograđivanja u procesu dinamične asimilacijske politike ruskih careva. Stariji ukrajinski etnonim [[Rusini]] ([[Povijest Ukrajine|Rus']]) zadržao se kod manjeg dijela naroda na krajnjem jugozapadu [[Ukrajina|Ukrajine]] sve do danas; jednim dijelom i zbog tzv. [[Politički rusinizam|političkog rusinizma]].<ref name="#1">[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\R\U\Ruthenians.htm A historic name for Ukrainians.]</ref> Oko 7 milijuna Ukrajinaca izjašnjavalo se Rusinima sve do 20. stoljeća, posebno oni u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Kad je riječ o današnjima [[Rusi]]ma, Ukrajinci ih tradicijski od 14. stoljeća zovu Moskaljima (prema Velikoj kneževini Moskvi; prethodnici Ruskog Carstva). ==Ime Ukrajinci== Ukrajinci su svoje današnje ime dobili tek početkom 20. stoljeća proglašenjem [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]]. Staroslavenska riječ »ukrajina« znači doslovno »domovina« odnosno »u zemlji«; ujedno »naša zemlja«; prostor koji se razlikuje od tuđeg prostora odnosno onog koloniziranog u srednjovjekovnoj ekspaniziji kijevskih vladara prema ostatku istočne Europe. Riječ »krajina« u današnjem standardnom ukrajinskom jeziku znači »zemlja« (krâj, krajolik). [[Slika:Mapa Kijevska Rus Ukrajina 13st.png|mini|200px|lijevo|Autohtoni prostor Ukrajinaca formiran do 13. stoljeća.]] Riječ Ukrajinci formirana je prema nazivu Ukrajina i službeno se počela koristiti s ciljem zaštite od asimilacije pred susjednim narodima koji se koriste nazivima sličnim onima koje su prethodno koristili Ukrajinci; »Rusyny«; zatim »Ruteni«, »Rusyči«, »Rusy« i slični. Ovdje treba razlikovati današnje [[Rusini|Rusine]] i [[Rusi|Ruse]] od povjesnog naziva za Ukrajince, posebno kad je riječ o znanstvenim disciplinama. Također treba napomenuti da je ruska historiografija naziv [[Ukrajina]] poistovijećivala s nazivom »nečega na kraju« jer riječ »krajina« u ruskom i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom jeziku]] imaju drugačije značenje. Ruska povijest Ukrajinu je određivala kao provinciju Rusije te je na isti način tumačila i naziv Ukrajina. Na isti način se takvo tumačenje prenosilo u zapadne dokumente posljednjih nekoliko stoljeća. '''Ostali nazivi:''' Prema povjesnoj dokumentaciji, najstariji zapisani nazivi za Ukrajince su »Rus'« odnosno »Rusyny«, »Rusyči« i »Rusy«; ovaj posljednji od [[Povijest Ukrajine|Rus’]], ali ne od današnje Rusije, što će se na latinskom pisati »Rutheni«, »Russi« ili »Rusy«.<ref name="#1"/> Naziv Ukrajinci počinje se intenizivnije koristiti tek nakon 18. stoljeća, dok je naziv moderne države [[Ukrajina|Ukrajine]] prvi puta dokumentiran u [[Kijevska kronika|Kijevskoj kronici]] 1187. godine.<ref>Франчук В. Ю. Киевская летопись. Состав и источники в лингв. освещении. К., 1986.</ref> U sklopu povijesne asimilacijske politike, Ukrajincima je dodijeljeno nekoliko imena tijekom okupacije njihove države, posebno u vrijeme Ruskog Carstva. Vlast u [[Moskva|Moskvi]] ih je kratko imenovala »Čerkasi« prema istoimenom kozačkom gradiću, a u sklopu asimilacijske politike ruskog cara Petra I. dodijeljeno im je ime »Malorusi«.<ref>[http://litopys.org.ua/rizne/nazva_eu.htm Назва території і народу]</ref> Naziv »Malorusi« ima podrijetlo od srednjovjekovne regije odnosno središta »Male Rusi«, koja je u sklopu [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] predstavljala kulturnu, političku i vjersku maticu cijele države. Riječ »Mala Rus'« prema grčkim nazivima je predstavlja zemlju sa središtem u Kijevu koja je imenovana »Minore Rossia« (kao središte), dok bi sve ostalo predstavljalo »Megale Rossiu« (kao koloniziranu okolicu). Ukrajinci su se tijekom 19. stoljeća nazivu Malorusi odupirali usvajanjem etnonima Ukrajinci, jer je naziv Malorusi u novim okolnostima nakon 18. stoljeća stekao podcjenjivački status<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/L/I/LittleRussianmentality.htm Little Russian mentality]</ref> naspram naziva »Velikorusi«. Što je još važnije, izgubio je svoje prvotno značenje, odnosno ono što je za [[Grci|Grke]] predstavljalo središte poput središnje Elade koja je imenovana »Minore Elada«»«, kod [[Rusi|ruskih]] je careva steklo značenje provincije koja pripada novom središtu s centrom u [[Rusko Carstvo|Velikoj Rusiji]]. Iako je riječ o zemlji s ranim državničkim iskustvom, [[Ukrajina]] je na ovaj manipulativan način postavljena kao pokrajina što se često željelo interpretirati i u samom nazivu »ukrajina« koji je imao posve drugačije značenje.<ref>[http://izbornyk.org.ua/pivtorak/pivt09.htm «Русь», «Росія», «Великоросія», «Малоросія»?]</ref> {{glavni|Rusifikacija Ukrajine}} '''Kontroverze:''' Prema ukrajinskim stručnjacima, do 12. stoljeća samo su preci današnjih Ukrajinaca koristili nazive vezane uz termin »Rus'«, dok su svi ostali istočnoslavenski narodi koristili plemenska i druga imena. U 14. stoljeću naziv »Rusini« su prihvatili današnji [[Bjelorusi]] te ga koristili do 18. stoljeća, dok su [[Rusi]] prihvatili naziv »Russkie« tek krajem 17. stoljeća nakon [[Perejaslavski sporazum|Perejaslavskog sporazuma]] koji je politički objedinio Rusiju i Ukrajinu.<ref>[http://izbornyk.org.ua/ohukr/ohu04.htm НАШІ НАЗВИ: РУСЬ — УКРАЇНА — МАЛОРОСІЯ]</ref><ref>Н. Державин: Происхождение русского народа; М. (1944.)</ref> Ove tvrdnje do danas su ostale predmet povijesno-političkih sukobljavanja između [[Rusija|Rusije]] i Ukrajine koje podjednako pretendiraju na kulturnu baštinu najstarije istočnoslavenske državne tvorevine [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. [[Datoteka:Ukraine_census_2001_Ukrainian.svg|mini|desno|250px|Aktivna uporaba ukrajinskog jezika u Ukrajini prema popisu iz 2001. (u postocima)]] ==Jezik i književnost== {{glavni|Ukrajinski jezik|Ukrajinska književnost}} [[Datoteka:Українськомовні1959—2001.gif|thumb|right|270px|U poslijeratnom sovjetskom razdoblju [[Rusifikacija Ukrajine|rusifikacija etničkih Ukrajinaca]],<ref>{{Cite web|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=460660|title=The acceleration of the Ukrainians’ assimilation due to deliberate narrowing of the Ukrainian language: 60’s-70’s of the XXth century|publisher=Wydawnictwo Naukowe Uniwersytetu Mikołaja Kopernika|author=Nadia Kindrachuk|date=2015|lang=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://essuir.sumdu.edu.ua/items/c615a7a1-65e9-47f2-9126-29ff5674d49d|title=Personality Formation in the 1960s–1980s: the Soviet Russification policy|publisher=Sumy State University|author=Ilnytskyi, V.I., Talalay, Y.O.|date=2025 |lang=uk}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1206098|title=Ukrainian Language in Educational Institutions of the USSR: 1960s–1970s|publisher=Wydawnictwo Naukowe Uniwersytetu Mikołaja Kopernika|author=Nadia Kindrachuk|date=2022|lang=en}}</ref> kao i imigracija nekoliko milijuna etničkih Rusa,<ref>{{Cite web|url=https://cyberleninka.ru/article/n/migratsiya-naseleniya-sssr-i-rossii-v-hh-veke-evolyutsiya-skvoz-kataklizmy|title=Миграция населения СССР и России в ХХ веке: эволюция сквозь катаклизмы|author=Зайончковская Ж.А.|lang=ru}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://bibliotekanauki.pl/articles/568412 |title=Динамика численности этнических украинцев в УССР: на основе итогов Всесоюзных переписей населения 1959 г., 1970 г. и 1979 г. |access-date=2024-10-02 |archive-date=2024-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240629092655/https://bibliotekanauki.pl/articles/568412 |url-status=live |lang=ru}}</ref> značajno su promijenili etnolingvističku strukturu stanovništva Ukrajine. Ova je promjena bila osobito vidljiva u Donbasu, gdje su govornici ukrajinskog jezika zapravo postali manjina.]] Materinji jezik Ukrajinaca sve do sredine 20. stoljeća bio je gotovo isključivo ukrajinski (prethodno poznat kao »ruska mova«, drugačiji od današnjeg [[Ruski jezik|ruskog jezika]]), no danas manji dio etničkih Ukrajinaca materinjim jezikom smatra suvremeni ruski jezik. Prema tome, jezična podjela ukrajinskog društva ne podudara se s njegovom etničkom podjelom, a paradoksalno je što autohtono ukrajinsko stanovništvo nije asimiliralo [[Rusi|ruske doseljenike]], nego su doseljenici rusificirali dio autohtonog stanovništva. Razlog tomu je da je [[Ukrajina]] od [[1654.]] bila prvo carsko-ruska, a potom sovjetsko-ruska kolonija u kojoj je ruski jezik bio službeni i uvodio se posebnim mjerama. U posljednjih 337 kolonijalnih godina [[Rusija]] je provodila žestoku asimilacijsku politiku kroz [[rusifikacija|rusifikaciju]] ukrajinskih prostora te je u istom razdoblju [[ukrajinski jezik]] iskorijenjivan na vrlo represivan način, uključujući smaknuća većeg broja ukrajinskih intelektualaca te same populacije kroz različite politike asimilacije. Tek nakon ostvarivanja ukrajinske neovisnosti [[1991.]], ljudi su se djelomično oslobodili kulturnog, prosvjetnog i vjerskog ugnjetavanja te uporaba [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]] bilježi neometan rast. Nakon 2004. stanje se počelo dodatno oporavljati u korist ukrajinskog jezika, čija dinamika je zaustavljena nakon 2010. godine promjenom politike potpore ukrajinskom jeziku. Danas od ukupno 45,5 milijuna ukrajinskih građana, ukrajinskim jezikom se aktivno služi njih oko 32,5 milijuna; od toga u gradovima živi njih preko 16 milijuna, a ostatak u ukrajinskoj ruralnoj sredini. Do 13 milijuna ukrajinskih građana često se služi ruskim jezikom ili rusko-ukrajinskom jezičnom kombinacijom [[Suržik]] (njih do 20%).<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Ukrainian_language#Independence_in_the_modern_era Independence in the modern era]</ref> Tijekom popisa stanovništva iz 2001. godine, više od 67% građana se izjasnilo da ukrajinski jezik smatra materinjim, a u prilog tome ide i porast broja osoba koji ukrajinski jezik počinju smatrati materinjim. Zanimljivo je da posljednjih godina rusofoni etnički Ukrajinci počinju inzistirati na [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom jeziku]] kao jedinom državnom jeziku u Ukrajini, dok se [[Rusi|ruska nacionalna manjina]] tome posebno ne protivi, dapače brojni Rusi podržavaju uporabu ukrajinskog jezika. Sve više građana se izjašnjava da ukrajinski i ruski smatraju materinjim podjednako. Nažalost pitanje dvojezičnosti u Ukrajini i dalje je predmet politikanstva među pojedinim ukrajinskim političarima.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.razumkov.org.ua/eng/article.php?news_id=676 |title=Russian-Speaking Citizens of Ukraine: “Imaginary Society” as it is |archive-url=https://web.archive.org/web/20160319164800/http://www.razumkov.org.ua/eng/article.php?news_id=676 |archive-date=19. ožujka 2016. |access-date=29. prosinca 2012.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.razumkov.org.ua/eng/poll.php?poll_id=290 |title=Which language do you consider mother tongue? (recurrent, 2006-2008) |archive-url=https://web.archive.org/web/20140323032919/http://www.razumkov.org.ua/eng/poll.php?poll_id=290 |archive-date=23. ožujka 2014. |access-date=29. prosinca 2012.}}</ref> Danas se ukrajinskim jezikom ponajviše služe ukrajinski intelektualci, prosvjetni djelatnici i slični stručnjaci, dok se ruski jezik često koristi u sferi ukrajinske estrade i ekonomije s obzirom na to da je [[Rusija]] najveći ekonomski partner Ukrajine. Gotovo svi stanovnici razumiju i govore oba jezika, a iznimku čine stariji rusofoni stanovnici ili bivši sovjetski doseljenici. Specifičan [[ruski jezik]] ukrajinskog podneblja koristi se uglavnom u urbanim sredinama jugoistočne Ukrajine i na poluotoku [[Krim]]u. Na [[Krim]]u svega 10% stanovnika govori jasnim ukrajinskim jezikom, a mediji su u službi politike do [[2004.]] pratili događanja isključivo na ruskom jeziku. [[Datoteka:Dio doseljenika iz Ukrajine na jugoistocnim hrvatskim prostorima u sklopu Austro Ugarske pridosli krajem 19 stoljeca.JPG|mini|430px|desno|Dio doseljenika iz [[Ukrajina|Ukrajine]] na jugoistočnim hrvatskim prostorima u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] pridošli krajem 19. stoljeća.]] == Podrijetlo i migracije == Prastari stanovnici Ukrajine bili su [[Tripiljci]], a naseljavali su područje zapadne i središnje Ukrajine između [[3500.]] i [[2000.]] godine prije nove ere. U sklopu antske zajednice tijekom 5. i 6. stoljeća započinje se formirati ukrajinski etnos kakav danas poznajemo, a ukrajinska plemena tada su trajno nastanila prostore današnje istočne [[Poljska|Poljske]], sjeverne Ukrajine, južne [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i zapadne [[Rusija|Rusije]], odnosno prostor između donjeg toka rijeke [[Visla|Visle]] u istočnoj Poljskoj i gornjeg toka rijeke [[Don]] u zapadnoj Rusiji.<ref>Гайдай Л. Історія України в особах, термінах, назвах і поняттях.- Луцьк: Вежа, 2000.</ref> Te prostore Ukrajinci su u većini naseljavali sve do 16. stoljeća kada ispočetka [[ukrajinski kozaci|kozačke skupine]] počinju aktivno naseljavati današnju jugoistočnu [[Ukrajina|Ukrajinu]] i susjedne dijelove [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]], potom udaljenije prostore [[Daleki istok|Dalekog istoka]], uključujući i [[Zelena Ukrajina|Zelenu Ukrajinu]].<ref>[http://svitlytsia.crimea.ua/index.php?section=article&artID=6166 ДО 125-РІЧЧЯ ПОЧАТКУ МАСОВОГО ПЕРЕСЕЛЕННЯ УКРАЇНЦІВ НА ДАЛЕКИЙ СХІД]</ref> Slavenska plemena [[Duljibi]], [[Poljani]], [[Derevljani]], [[Siverjani]] i [[Uliči]] (djelomično [[Tiverci]] i [[Bijeli Hrvati]]) čine glavninu etnosa današnjeg ukrajinskog naroda. U poznatom [[Slaveni|predslavenskom periodu]], ta su plemena imala relativno snažne odnose s antičkom kulturom [[Kimerijci|Kimerijaca]], [[Skiti|Skita]], [[Sarmati|Sarmata]], [[Kelti|Kelta]] i [[Stara Grčka|Grka]]; ujedno s [[Goti]]ma, [[Hazari]]ma, [[Vikinzi]]ma i možda nešto manje drugim skupinama doseljenika ili susjeda. U ukrajinskom jeziku i [[Ukrajinska kultura|kulturi]] do danas su vidljivi tragovi iz svake navedene skupine. Posebno su vidljivi tragovi Skita, Sarmata, antičkih Grka i Gota. S obzirom na to da su [[Slaveni]] prije 1. stoljeća svoje izvorište imali u zapadnoj Ukrajini, ti su utjecaji do jedne mjere vidljivi i u drugim slavenskim kulturama pa tako i u [[Hrvati|hrvatskoj]] kulturi. [[Datoteka:Ukrainians Ethnic.jpg|mini|200px|lijevo|Ukrajinska dijaspora]] Tijekom zadnjih sedam stoljeća, unatoč stalnim navalama susjednih naroda i kultura, Ukrajinci su očuvali svoj zaseban bogat [[Ukrajinska kultura|staroslavenski identitet]]. To se između ostalog očituje u razvijenom jeziku, europskom mentalitetu te u bogatoj materijalnoj i duhovnoj kulturi.<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult/ikult09.htm Наукові знання (М.Ю.Брайчевський)]</ref> Znatan dio teritorija današnje Ukrajine bio je naseljen drugim narodima za vrijeme [[seoba]], a potom od 16. do 19. stoljeća. U seobi naroda sudjelovali su sami Ukrajinci, potom [[Rusi]], [[Poljaci]], [[Bjelorusi]], [[Litavci]], [[Nijemci]], [[Mađari]], [[Grci]], [[Bugari]], [[Židovi]] i drugi narodi. Znatan utjecaj na formiranje multietničnosti suvremene ukrajinske kulture imale su u recentnije doba i poljska te djelomice ruska i [[Austrijanci|austrijska]] kolonizacija ukrajinskih zemalja. Iako malobrojni, [[Krimski Tatari]] također imaju poseban kulturni značaj u ukrajinskoj povijesti.<ref>Subtelny, Orest (2000). Ukraine: A History. University of Toronto Press. page 482.</ref> Danas su moderna istraživanja pokazala da su u genetskom smislu Ukrajinci najsličniji [[Poljaci]]ma s kojima su dijelili zajedničku povijest više od pet stoljeća. U sličnom omjeru pokazuju iste genetske karakteristike s [[Rusi]]ma i [[Slovenci]]ma.<ref>Semino, A; Passarino G, Oefner PJ, Lin AA, Arbuzova S, Beckman LE, De Benedictis G, Francalacci P, Kouvatsi A, Limborska S, Marcikiae M, Mika A, Mika B, Primorac D, Santachiara-Benerecetti AS, Cavalli-Sforza LL, Underhill PA (2000). "The Genetic Legacy of Paleolithic *** sapiens sapiens in Extant Europeans: A Y Chromosome Perspective" [http://hpgl.stanford.edu/publications/Science_2000_v290_p1155.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091103062325/http://hpgl.stanford.edu/publications/Science_2000_v290_p1155.pdf|date=3. studenoga 2009.}}(PDF). Science 290 (5494): 1155–59. [[Digital object identifier|doi]]:[http://dx.doi.org/10.1093%2Fmolbev%2Fmsi185 10.1093/molbev/msi185]. [[PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15944443 15944443].</ref><ref>F. Luca, F. Di Giacomo, T. Benincasa et al., "Y-Chromosomal Variation in the Czech Republic," American Journal of Physical Anthropology 132:132–139 (2007).</ref> S druge strane, kad su u pitanju kulturološke sličnosti, Ukrajinci imaju neke sličnosti povezane isključivo s [[Hrvati]]ma, a to je primjerice [[ikavski govor]]. Brojnost Ukrajinaca u Ukrajini nije se mijenjala samo pod utjecajem prirodnih čimbenika, nego i zbog nacionalne politike susjednih država, posebno u [[Rusko Carstvo|Ruskom imperiju]] tijekom 18. i 19. stoljeća. [[Ukrajina]] je duži niz godina bila pod ruskom vlašću, a kasnije i pod sovjetskom, koja se manifestirala ciljanim ograničavanjem socijalnog i kulturnog razvitka ukrajinskog naroda. S druge strane, [[Rusi]] su upijali bogatu ukrajinsku kulturu, to se danas primjećuje u više kulturnih odnosno umjetničkih sfera.<ref>David Saunders: Ukrainian impact on Russian culture, 1750-1850 (1985.)</ref> Isto tako, kao posljedica migracijske politike, naglo se povećao [[broj]] [[Rusi|Rusa]] u nacionalnom sastavu stanovništva istočne Ukrajine. Za vrijeme [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], u vremenu industrijalizacije Ukrajine, a pogotovo poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], njihov se broj povećao tri puta i on danas iznosi oko 8 milijuna. Poslije proglašenja neovisnosti Ukrajine dogodile su se promjene u njezinu nacionalnom sastavu. Migracija Ukrajinaca iz cijelog SSSR-a i povratak [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]] i [[Nijemci|Nijemaca]] deportiranih tijekom rata rezultirali su povećanjem njihova broja u sastavu stanovništva. Smanjio se broj Židova, koji su emigrirali u [[Izrael]], zapadne europske države i [[SAD]].<ref>[http://www.migrationinformation.org/Profiles/display.cfm?ID=365 Ukraine Struggles with Its Migration Policy]</ref> Kao rezultat različitih migracijskih politika, danas izvan Ukrajine živi oko 20 milijuna ljudi koji imaju ukrajinsko podrijetlo što ukrajinsku dijasporu čini jednom od najvećih u svijetu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 |title=20mln Ukrainians living abroad |access-date=11. rujna 2009. |archive-date=5. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120105155543/http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 |url-status=dead}}</ref><ref name="ucc.ca">[http://www.ucc.ca/2010/05/25/support-the-ukrainian-world-congress-connecting-ukrainians-around-the-world/ UWC continually and diligently defends the interests of over 20 million Ukrainians...]</ref> [[Datoteka:Biden Kyiv Bread.jpg|mini|430px|desno|Ukrajinski doček uz kruh i sol, običaj koji vuče svoje korijene iz [[Stara Grčka|Stare Grčke]] koja je nekad davno svoju ključnu žitnicu imala na tlu Ukrajine.]] [[Datoteka:Carpatho-Rusyn sub-groups - Transcarpathian Rusyns in original goral folk-costumes from Maramureş ..jpg|mini|300px|desno|[[Kozaci|Kozačke]] [[Šalvare|šalvare]] svjedoče izravnu vezu ukrajinskih predaka s antičkim narodima kao što su [[Skiti]] i [[Sarmati]].]] [[Datoteka:Woman in Traditional Ukrainian Clothes - Maslenitsa - Kiev, Ukraine - March 2013.jpg|mini|300px|desno|Ukrajinka u odjeći s tradicionalnim motivima]] == Manjine i dijaspora== Vrhovno vijeće [[Ukrajina|Ukrajine]] je 1997. godine usvojilo međunarodnu Konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina, koja je tako, u skladu s [[Ustav Ukrajine|Ustavom Ukrajine]], postala dijelom nacionalnog zakonodavstva. Uveden je međunarodni standard na području osiguranja prava nacionalnih manjina i u ukrajinskom Vrhovnom vijeću ratificirana je Europska povelja o jezicima nacionalnih manjina. Tim činom Ukrajina je osigurala bitno bolji položaj nacionalnih manjina u odnosnu na ostale [[SSSR|postsovjetske]] države. [[Zakon|Zakoni]] posvećeni zaštiti prava nacionalnih manjina postali su sastavni dio svih dogovora o dobrosusjedskim odnosima, prijateljstvu i suradnji između Ukrajine i susjednih država.<ref>[http://www.minelres.lv/NationalLegislation/Ukraine/Ukraine_MinorityDevelop_English.htm CABINET OF MINISTERS OF UKRAINE RESOLUTION #299]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.culturalpolicies.net/web/ukraine.php?aid=421 |title=Ukraine/ 4.2 Recent policy issues and debates |archive-url=https://web.archive.org/web/20081210061430/http://www.culturalpolicies.net/web/ukraine.php?aid=421 |archive-date=10. prosinca 2008. |access-date=11. rujna 2009.}}</ref> '''Dijaspora:''' Danas izvan Ukrajine živi preko 16 milijuna etničkih Ukrajinaca ili čak do 20 milijuna osoba koje imaju ukrajinsko podrijetlo.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ukraine-eu.mfa.gov.ua/eu/en/578.htm |title=Ukrainian Community Abroad: Origins and Status. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091027070431/http://www.ukraine-eu.mfa.gov.ua/eu/en/578.htm |archive-date=27. listopada 2009. |access-date=11. rujna 2009.}}</ref> Od osamostaljenja Ukrajine, iselilo je preko 4 milijuna ljudi, uglavnom Ukrajinci, potom [[Rusi]] i [[Židovi]]. Dok su Rusi i Ukrajinci u većini naseljavali ostale europske zemlje, Židovi su preselili u matičnu državu [[Izrael]]. Naglo iseljavanje Ukrajine, uz ekonomske i druge društvene probleme, pratio je vizni režim u vrijeme [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], koji je iseljavanje stanovništva držao pod svojevrsnom kontrolom, slična situacija je zadesila i Rusku Federaciju odnosno [[Rusija|Rusiju]]. Popis Ukrajinaca u [[Rusija|Rusiji]] predstavlja poseban slučaj s obzirom na to da je poznato da danas tamo živi između 5 i 8 milijuna etničkih Ukrajinaca gdje se dio njih tako ne izjašnjava zbog posljedica povijesnih okolnosti. Prostori ruskih regija [[Kuban (regija)|Kubana]], [[Zeleni klin|Zelenog klina]] ([[ukrajinski|ukr.]]: Зелений клин), također poznatog kao [[Zelena Ukrajina]] ([[engleski|eng.]]: Green Ukraine), i još nekoliko južnih regija [[Rusija|Ruske Federacije]] odnosno [[Daleki istok|Dalekog istoka]], u velikom su omjeru naseljena stanovnicima koji se u državnim spisima do danas evidentiraju Rusima, unatoč tome što se često osjećaju i izjašnjavaju ukrajinskim pripadnicima zbog svoje očuvane ukrajinske tradicije i kulturne povijesti usko vezane za Ukrajinu, čiji prostor su napustili u 19. i 20. stoljeću.<ref>[http://www.referatik.com.ua/referat/47/3253/ Українці на Далекому Сході - Українознавство]</ref> {{glavni|Ukrajinska dijaspora}} Prema posljednjem neslužbenom popisu iz [[2004.]] u Rusiji živi najmanje 4,350.000 etničkih Ukrajinaca, a pretpostavlja se da će taj broj rasti i dalje, s obzirom na to da je svijest o ukrajinskoj pripadnosti kod tih ruskih stanovnika usprkos višegodišnjoj [[rusifikacija|rusifikaciji]] i dalje ostala vrlo žilava. U ostatku svijeta, preko 2,200.000 Ukrajinaca živi u [[Kazahstan]]u, nešto manje od 2,000.000 u [[SAD]]-u, te preko 1,000.000 u Kanadi. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] danas ima oko 2.000 Ukrajinaca i oko 2.400 Rusina,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews&#91;tt_news&#93;=282&tx_ttnews&#91;backPid&#93;=134&cHash=aa3e3797ac |title=Ukrajinci u Hrvatskoj |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221124414/http://www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews&#91;tt_news&#93;=282&tx_ttnews&#91;backPid&#93;=134&cHash=aa3e3797ac |archive-date=21. prosinca 2008. |access-date=11. rujna 2009.}}</ref> koji su se do 1996. godine bilježili kao jedna nacionalna manjina Rusini-Ukrajinci i više od 40 godina djeluju u sklopu iste krovne manjinske organizacije [[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske|Saveza Rusina i Ukrajinaca RH]]. {{glavni|Ukrajinci u Hrvatskoj}} {{glavni|Ukrajinci u Rusiji}} == Religija Ukrajinaca == Ukrajina spada među europske zemlje u kojoj je [[Kršćanstvo]] ostavilo vrlo velike utiske kroz duži period posebno jer je srednjovjekovni [[Kijev]] bio veliko kršćansko središte [[Istočni Slaveni|slavenskog]] i europskog svijeta iz kojeg se [[Kršćanstvo]] širilo više od 4. stoljeća, posebno prema sjeveroistoku [[Europa|Europe]]. Prije širenja Kršćanstva srednjovjekovna Ukrajina je bila dom mnogih poganskih vjerovanja starih [[Slaveni|Slavena]] i pridošlih [[Goti|Gota]] naseljenih na širim ukrajinskim prostorima, a ta su vjerovanja gotovo posve potisnuta u 10. stoljeću odnosno nakon 988. godine kada je [[Kršćanstvo]] privaćeno kao službena religija [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. Nakon tog čina Ukrajina je u sljedećem razdoblju obilježena velikom tradicijom [[Ukrajinska kultura|kršćanske kulture]] s velikim brojem crkava, samostana i crkvenih prosvjetitelja izravno povezanih s [[Bizant]]om.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.uaorthodox.info/ua/catalog/Publikatsiyi/Istoriya/Kiyivska_Mitropoliya_u_chasi_davnoyi_Ruskoyi_derzhavi.html |title=Київська Митрополія у часи давньої Руської держави |access-date=26. srpnja 2010. |archive-date=26. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230426084546/https://www.uaorthodox.info/ua/catalog/Publikatsiyi/Istoriya/Kiyivska_Mitropoliya_u_chasi_davnoyi_Ruskoyi_derzhavi.html |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Sv shevchuk.jpg|lijevo|mini|225px|Vrhovni nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke crkve [[Svjatoslav Ševčuk]]]] Gubitkom političke neovisnosti u 14. stoljeću, Ukrajina se u velikoj mjeri susreće s [[Katoličanstvo]]m, prihvaća u 16. stoljeću nadležnost [[Rim]]a, ali zadržava bizantsku tradiciju služenja crkvenog obreda. Tada je u sklopu [[Brestska crkvena unija|Brestske crkvene unije]] stvorena Unijatska odnosno [[Ukrajinska grkokatolička crkva]], a svi Ukrajinci službeno su postali [[Grkokatolici]]. Tom činu jedino su se odupirali [[ukrajinski kozaci]] i pojedini ukrajinski plemići poput [[Konstjantin Vasilj Ostrockij|Konstjantina Ostrockog]] jer su smatrali da će se na taj način izvršiti velika asimilacija ukrajinskog plemstva koje je sve više sudjelovalo u poljskim političkim zbivanjima. U 17. stoljeću [[Ukrajina]] i [[Rusija]] stvaraju svojevrsnu koaliciju, i kroz sljedećih dva stoljeća stvaraju svojevrsnu simbiozu Ukrajinske i [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] koja se iz političkih razloga konačno pokazala pogubnom za neovisnost [[Ukrajinska pravoslavna crkva|Ukrajinske pravoslavne crkve]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cerkva.info/en/component/jtags/%D1%96%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D1%96%D1%8F/ |title=Dokumneti iz povijesti Ukrajinske crkve |journal= |access-date=26. srpnja 2010. |archive-date=18. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141218042239/http://www.cerkva.info/en/component/jtags/%D1%96%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D1%96%D1%8F/ |url-status=dead }}</ref> Višestruko složeni politički i kolonijalni pritisci ruskih careva prema [[Ukrajinska pravoslavna crkva|Ukrajinskoj nacionalnoj crkvi]] na prijelazu s 18. na 19. stoljeće doveli su do raskola crkvenih zajednica i ograđivanja ukrajinskog naroda od službene Crkve što je ostavilo velike posljedice na jedinstvo Ukrajinske crkve. U 20. stoljeću stvorena je i neovisna [[Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva]] koja je dodatno razjedinila u početku jedinstvenu Ukrajinsku crkvu. Svi postupci doveli su do toga da danas u Ukrajini postoje 4 jake Crkve: [[Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevske patrijaršije]], [[Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://orthodox.org.ua/eng/node |title=Ukrajinska pravoslavna crkva |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217110353/http://orthodox.org.ua/eng/node |archive-date=17. prosinca 2008. |access-date=26. srpnja 2010.}}</ref> Ukrajinska autokefalna (neovisna) pravoslavna crkva i [[Ukrajinska grkokatolička crkva]]. Posljednje dvije Crkve smatraju se autentičnim ukrajinskim crkvama koje su zadržale tradicionalni element ukrajinske nacionalne Crkve.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ugcc.org.ua/index.php?L=2 |title=Ukrajinska grkokatolička crkva |journal= |access-date=26. srpnja 2010. |archive-date=29. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090929054008/http://www.ugcc.org.ua/index.php?L=2 |url-status=dead }}</ref> U [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] Ukrajina se suočila s velikim pritiskom [[Ateizam|ateističkih uvjerenja]] što se odrazilo na cijelu populaciju, posebno u jugoistočnoj Ukrajini. Državna istraživanja [[Razumkov centar (znanstveni institut)|Razumkov centra]] iz 2003. ukazuju da religijska uvjerenja ima 75.2% ukrajinskih građana, dok 21.9% nije religiozno te se smtraju ateistima. Oko 37.4% ukrajinskih vjernika različitih vjerosipovijesti redovito prakticira vjerske običaje.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://razumkov.org.ua/ukr/tag.php?t=138 |title=Razumkov centar Ukrajina |journal= |access-date=26. srpnja 2010. |archive-date=5. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110905002928/http://razumkov.org.ua/ukr/tag.php?t=138 |url-status=dead }}</ref> Veliki problem predstavlja česta politizacija u crkvenim redovima, posebno onim kod [[Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije|Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije]] koja se i dalje nalazi u autonomnom sastavu Ruske pravoslavne crkve. Prema službenim podacima iz 2011. godine u Ukrajini je registrirano 33.977 crkava i religijskih organizacija. Preko 97% registriranih vjerskih zajednica u Ukrajini su kršćanske, a oko polovica njih je pravoslavne tradicije. Druga polovica je podijeljena između katolika i [[Protestantizam|protestanata]] (manji broj). Prema neslužbenoj definiciji tradicionalnim ukrajinskim Crkvama pripadaju one pravoslavnog, grkokatoličkog i rimokatoličkog statusa, zatim [[Armenska religijska zajednica (Ukrajina)|Armenska religijska zajednica]], i do jedne mjere luterani, kalvinisti (reformatori), baptisti, pentekostalci i adventisti. [[Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije|Ukrajinska pravoslavna Crkva (Moskovske patrijaršije)]] ima 12.251 registriranih vjerskih jedinica. Oznaka Moskovska patrijaršija nije službeni naziv te Crkve već se neslužbeno navodi označavajući time specifičan povijesni status u odnosu na Rusku pravoslavnu Crkvu. S 4508 registriranih vjerskih jedinica, druga po redu je [[Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije|Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije]]. Prema posljednjim istraživanjima, ova crkva okuplja najveći broj vjernika u Ukrajini. Treća po veličini je [[Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva|Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva]] s 1227 registriranih vjerskih jedinica. Uz pravoslavne Crkve, vodeću Crkvu u Ukrajini predstavlja [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinska grkokatolička Crkva]] s 3825 registriranih vjerskih jedinica. U tom crkvenom ogranku registrirano je 2.424 svećenika. [[Ukrajinska rimokatolička crkva|Rimokatolička Crkva]] u Ukrajini ima 1081 registriranih vjerskih jedinica (od toga 909 župa) i 579 registriranih svećenika. U Ukrajini djeluje 2.705 registriranih vjerskih jedinica protestantskog usmjerenja odnosno 1595 onih s evangeličkim usmjerenjem. U bitno manjem omjeru u Ukrajini djeluju i druge vjerske zajednice, između ostalih i one židovskog, islamskog i budističkog uvjerenja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://risu.org.ua/ua/index/reference |title=Довідник релігій |archive-url=https://web.archive.org/web/20150212010541/http://risu.org.ua/ua/index/reference |archive-date=12. veljače 2015. |access-date=25. siječnja 2012.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://risu.org.ua/en/index |title=Religious Information Service of Ukraine |journal= |access-date=25. siječnja 2012. |archive-date=16. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200816234337/http://risu.org.ua/en/index |url-status=dead }}</ref> == Tradicija i običaji == {{glavni|Ukrajinska kultura|Turizam Ukrajine}} [[Datoteka:Ukrainian traditional clothing stamps 2005.jpg|desno|mini|Ukrajinska narodna nošnja na poštanskoj marci (2005.)]] [[Datoteka:Birko bandura1.jpg|desno|mini|Ukrajinski nacionalni glazbeni instrument [[Bandura (instrument)|Bandura]] (ručni rad: Andrij Birko, 2008.)]] [[Običaji]] ukrajinskog naroda povezani su između ostalog s tradicijskim pogledom na [[svijet]], koji se oblikovao stoljećima i sačuvao mnogo obreda koji potječu još od prije [[Kršćanstvo|kršćanskih vjerovanja]]. [[Obredi]] se dijele na dva osnovna tipa: ''obiteljski'' i ''kalendarski''. ''Obiteljski obredi'' obilježavali su značajne prijelazne trenutke u životu čovjeka, a ''kalendarski'' su obilježavali značajne trenutke u [[Priroda|prirodi]] ili u ljudskoj djelatnosti. Svaki tradicijski [[blagdan]] i svaki obred usko su povezani s narodnim vjerovanjima. Obredi pri rođenju bili su popraćeni magičnim djelovanjem i različitim [[simboli]]ma, jer je tajanstvenost nastanka života pripadala osobito delikatnim sferama. [[Svatovi]] su jedan od najzanimljivijih događaja, koji praćen glazbom, pjevanjem, plesom i igrama, poprima karakter šireg narodnog veselja. Najdramatičniji trenutak vjenačanja bio je ''obred pokrivanja'', koji je simbolizirao prijelaz mlade u društvo udanih žena.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://traditions.org.ua/festivali/traditsiyni-golovni-ubori-ukrayinskih-zhinok.html |title=Традиційні головні убори українських жінок |archive-url=https://web.archive.org/web/20090907005756/http://traditions.org.ua/festivali/traditsiyni-golovni-ubori-ukrayinskih-zhinok.html |archive-date=7. rujna 2009. |access-date=11. rujna 2009.}}</ref> Bojanje i ukrašavanje ukrajinskih jaja vrlo je cijenjen običaj u [[Ukrajina|Ukrajini]] i poznat je širom svijeta, a Ukrajinci imaju običaj vjerovati da jaja imaju pozitivan [[utjecaj]] na jačanje duhovne svijesti zato što zimi zemlju drže toplijom, a ujedno simboliziraju novi život koji se budi u [[proljeće]]. Mnogo je sličnih mitoloških vjerovanja u Ukrajini, vrlo simpatičnih i bajkovitih, po čemu su ukrajinske priče vrlo zanimljive. [[Ukrajinske priče]] korijene vuku iz davne prošlosti, o čemu svjedoče brojna mitološka obilježja i animističko shvaćanje [[svijet]]a. Teme ukrajinskih priča vrlo su raznolike: priče o prirodi i životinjama, o svakodnevnici, one su šaljive, magične i pustolovne. Arhaična obilježja svijesti izrazito se ističu u lijepim pričama, u kojim je najčešće riječ o čudesnim događajima, borbi dobra i zla, kušnji i junačkim pothvatima na putu k budućoj nevjesti. ==== Glazba i foklorna umjetnost ==== Narodna kultura i umjetnost Ukrajinaca s pravom se smatraju jednom od najbogatijih baština kulture europskih naroda.<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult2/ikult2.htm ІСТОРІЯ УКРАЇНСЬКОЇ КУЛЬТУРИ]</ref> [[Ukrajinski folklor]] ističe se bogatstvom žanra i savršenstvom forme, pjesništvom i sofisticiranom lirikom, dubokom filozofijom i vatrenošću. Usmena predaja stoljećima je bila jedini način generaliziranja životnog iskustva ukrajinskog naroda, utjelovljenje narodne mudrosti, pogleda na [[svijet]] i ideale. [[Folklor]] je postao ogledalom ne samo najvažnijih povijesnih događaja Ukrajine, počevši od doba kneževina, nego je sačuvao i brojne arhaične poganske mitove i simbole, koji se često skrivaju pod okriljem kršćanske tradicije. Zahvaljujući folklornoj baštini, današnje generacije Ukrajinaca mogu saznati o načinu života svojih predaka i zamišljati njihove blagdane i radne dane ispunjene zanosnim običajima. Ukrajinska folklorna [[tradicija]] može se svrstati u dva osnovna tipa: glazbeno-pjesnički ([[pjesme]], ukrajinske "[[dume]]" ([[balade]]),<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages\B\A\Ballad.htm Ballad.]</ref> popijevke itd.) te prozni tip ([[Bajka|bajke]], [[legende]], [[anegdote]] itd.).<ref>Грінченко М. О., Українські народні думи, в його кн.: Вибране, Кшв, 1959</ref> U sklopu glazbeno-pjesničkog stvaralaštva ističu se obredni folklor te epsko i lirsko stvaralaštvo. Obredni folklor uključuje kalendarske i obiteljsko-obredne pjesme. Epskom stvaralaštvu pripadaju [[dume]], povijesne i lirsko-epske pjesme (balade, [[kronike]]), a lirsko stvaralaštvo obuhvaća društvene pjesme i pjesme s tematikom iz svakodnevnog života. Dume su najistaknutiji dio ukrajinskog vokalnog opusa. To su vokalno-instrumentalne kompozicije koje zahtijevaju dugogodišnju izobrazbu, izrazitu spretnost i dobro poznavanje tradicije. Prethodnice "[[duma]]" bile su "[[bilini]]", narodne epske pjesme o herojima, koje su se danas na području Ukrajine i europskog dijela Rusije donekle transformirale. Stručnjaci povezuju nastanak duma s prastarim oblikom ritualnog plača. One su kroz povijest prepričavale vojnički [[život]] kozaka, njihove ratove protiv osvajača, vojne pohode u turske zemlje i njihov život u središtu Ukrajine, uz rijeku [[Dnjepar]]. Tijekom 17. i 18. stoljeća izvođači duma i povijesnih pjesama, "[[kobzari]]", ujedinili su se u kobzarska bratstva (cehove). Takvi [[cehovi]] imali su svoj [[statut]] i pravila, strogu hijerarhiju i određeni repertoar pjesma. Kobzarstvo je u 17. stoljeću postalo časno zanimanje.<ref>V. Golobutskii: Chernomorskoe kazachestvo (Kyiv, 1956.)</ref> Najmlađim rodom pjesničkog folklora smatraju se [[lirske pjesme]],<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\L\Y\Lyricalsongs.htm Lyrical songs.]</ref> nastale između 16. i 19. stoljeća. Lirske pjesme grupiraju se u dvije velike skupine, socijalna grupa okuplja kozačke, novačke, seoske, najamničke i iseljeničke pjesme, dok obiteljska grupa okuplja ljubavne, ženstvene, humoristične, sirotinjske i dječje odnosno mladenačke pjesme. [[Slika:Borshch2.jpg|mini|250px|lijevo|[[Boršč]], domaće ukrajinsko varivo]] Također poznati ukrajinski običaj su ''hahiljki'',<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\V\E\Vesnianky6hahilkyIT.htm Vesnianky-hahilky (also known in Galicia as haïvky, iahilky, hahulky, halahilky, iaholoiky, maivky, and rohulky).]</ref> koji se danas priređuju na uskrsnim nedjeljama, a sastoje se od plesova, pjesama, igara i dramskih scena koji će po vjerovanju namamiti [[proljeće]] i otjerati [[zima|zimu]]. Ovi obredi u poganska vremena odvijala su se u svetim lugovima, danas oko crkava ili oko groblja. Pjesma i plesovi pogrebni su kult i personificiraju pogreb za mraz i zimu. Oni također izazivaju rast bilja i pokušavaju osigurati obilnu žetvu kroz magičnu glazbu, riječi i pokrete tijela. U nekim drevnim ''hahiljki'' plesovima, plesači se kreću u krug imitirajući rotaciju [[sunce|sunca]], dok drugi raznim gestama pokazuju stalnost [[čovjek]]ovog postojanja na [[zemlja|zemlji]]. ==== Tradicionalna kuhinja ==== Klasična etnička kuhinja Ukrajinaca sastoji se od jela poznatih u njihovom jeziku kao: [[kapusta]] (ukrajinski crveni kupus),<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.recipezaar.com/ukrainian-red-cabbage-kapusta-371998 |title=Ukrainian Red Cabbage - Kapusta |access-date=4. rujna 2009. |archive-date=10. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310015926/https://www.food.com/recipe/ukrainian-red-cabbage-kapusta-371998 |url-status=dead }}</ref> [[kovbasa]], [[vareniki]], [[holubći]] i nešto poznatiji [[boršč]]. Za vrijeme Uskrsa u uskrsnu košaricu stavljaju se bojana jaja u Ukrajini poznatija kao ''pisanki''.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\T\R\Traditionalfoods.htm Traditional foods.]</ref> Ukrajinci su u pretežito ravničarskom stepskom prostoru otvorenih poljana, od davnih vremena zaokupljeni agrikulturom i odani su svojoj zemlji crnici i njenim izdašnim plodovima. [[Ukrajina]], koju često zovu i smatraju ''žitnicom Europe'', kruh smatra svetom hranom, jer je ukrajinsko žito stoljećima prehranjivalo ukrajinski narod i u najtežim trenucima kada su mnogi zapadni [[Europljani]] gladovali. Vrlo stara tradicija nuđenja kruha i soli gostu datira unazad mnogo stoljeća. Gostima se kod Ukrajinaca nudi okrugli kruh (''hljib'') i sol (''sil'') na vezenom ručniku (''ruščnik'') uz tradicionalni domaćinov pozdrav ''Vitajemo!'' (''Dobrodošli!'').<ref>S. Stechishin: Traditional Ukrainian Cooking (Winnipeg, 1980.)</ref> Ovdje se ujedno vidi kulturni utjecaj starih [[Stari Grci|Grka]], koji su još prije 2000. godina nudili gostima kruh i sol. Razlog tomu je vrlo očit s obzirom na to da je prije oko 2500. godina, stara [[Ukrajina]], tada Skitija, bila žitnica stare Grčke. Grčko tlo bilo je pogodno za vino i maslinu, ali ne i za [[žito]]. U ta stara vremena grčke kolonije [[Tiras]], i recimo [[Panticapaeum]] (današnji [[Kerč]]) i [[Olbia]] su bile naseljene duž [[Crno more|crnomorske obale]] Ukrajine. Ova tradicija simbolizira duboku vezu Ukrajine s korijenima napredne grčke kulture. [[Kruh]] i [[pšenica]] oduvijek su važan element u ukrajinskom životu, u kulturi i folkloru. Razni nacionalni kruhovi igraju značajnu ulogu u običajima i tradiciji ukrajinske kulture. Božićni, uskrsni, svadbeni<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages\K\O\KorovaiIT.htm Korovai.]</ref> i funeralni kruhovi zauzimaju središnje mjesto. == Poznati Ukrajinci== {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="1" style="border: 2px solid gray; border-collapse: collapse;" width="100%" !bgcolor="#DDDDDD" width="25%" |Ime i prezime !bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Mjesto i godina rođenja !bgcolor="#DDDDDD" width="15%" |Zanimanje !bgcolor="#DDDDDD" width="40%" |Društveni doprinos |- !bgcolor="#FFDEAD" colspan="4" align="center"|Poznati Ukrajinci |- |[[Pilip Orlik|Pilip Stepanovič Orlik]] |Ukrajina, Kosuta, 1672. |Hetman [[Povijest Ukrajine|Ukrajine]] |Autor prvih europskih demokratskih ustava |- |[[Taras Grigorovič Ševčenko|Taras Grigorovič Ševčenko]] |Ukrajina, Morynci, 1814. |Pisac, umjetnik i humanist |Utemeljitelj moderne ukrajinske književnosti |- |[[Hryhorij Skovoroda|Grigorij Savič Skovoroda]] |Ukrajina, Čornuhy, 1722. |Ukrajinski filozof, pisac i skladatelj |Pripadnik Kijevsko-mogeljanske akademije |- |[[Stepan Prokopovič Timošenko]] |Ukrajina, Špotivka, 1878. |Stručnjak za mehanički inženjering |Otac modernog mehaničkog inženjeringa |- |[[Igor Sikorsky|Igor Ivanovič Sikorskij]] |Ukrajina, [[Kijev]], 1889. |Avio dizajner i izumitelj |Izumitelj helikoptera |- |[[Olga Kurylenko|Olga Kostjantinivna Kurylenko]] |Ukrajina, Berdjansk, 1979. |Foto model, glumica |Uloga u filmu Agent 007 - [[James Bond]] |- |[[Jack Palance|Volodimir Palahnjuk]] (Jack Palance) |SAD, Hazle Township, 1919. |Hollywoodski glumac |Dobitnik američke nagrade [[Oskar]] |- |[[Ruslana|Ruslana Stepanivna Ližičko]] |Ukrajina, [[Ljviv]], 1973. |Slobodni umjetnik, pjevačica |Pobjednica natjecanja Eurovizije 2004. |- |[[Ivan Jakovič Franko]] |Ukrajina, Nagujevyči, 1856. |Pisac, pjesnik i politički aktivist |Doprinos razvoju ukrajinske književnosti |- |[[Lesja Ukrajinka|Larisa Petrivna Kosač-Kvitka]] |Ukrajina, Novo-Volinjskij, 1871. |Pjesnikinja, spisateljica |Poznata ukrajinska spisateljica |- |[[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaj (Mikola) Vasiljevič Gogolj]] |Ukrajina, Soročnici, 1809. |Književnik, predavač |Utemeljitelj modernog ruskog realizma |- |[[Ana Ahmatova|Ana Andrejevna Ahmatova]] |Ukrajina, Odesa, 1889. |Pjesnikinja, spisateljica |Utjecajna svjetska književnica |- |[[Volodimir Mikolajovič Čelomej]] |Poljska, Siedlce, 1914. |Znanstvenik |Ključni znanstvenik u Svemirskoj utrci (20.st.) |- |[[Konstjantin Vasilj Ostrockij]] |Bjelorusija, Turiv, 1526. |Ukrajinski plemić, političar |Autor prve istočnoslavenske Ostroške Biblije |- |[[Vasilj Ivančuk|Vasilj Mihajlovič Ivančuk]] |Ukrajina, Kopičinci, 1969. |Šahovski stručnjak |Pobjednik na Svjetskom šah. turniru 2004. |- |[[Jana Kločkova|Jana Oleksandrivna Kločkova]] |Ukrajina, [[Simferopolj]], 1982. |Sportska plivačica |Višestruka olimpijska (svjetska) pobjednica |- |[[Oleksandr Dovženko|Oleksandr Petrovič Dovženko]] |Ukrajina, Sosnecja, 1894. |Filmski redatelj i producent |Vodeći sovjetski filmski redatelj |- |[[Kvitka Cisyk|Kvitka Volodimirna Cisik]] |SAD, [[New York]], 1953. |Glazbena umjetnica (soprano) |Dve nominacije za američku nagradu [[Grammy]] |- |[[Sergej Bubka|Sergej (Sergij) Nazarovič Bubka]] |Ukrajina, Luhansk, 1963. |Atletičar u disciplini skok motkom |Osvojio je 6 uzastopnih svjetskih prvenstava |- |[[Dmitro Stepanovič Bortnjanskij]] |Ukrajina, Gluhiv, 1751. |Glazbeni skladatelj |Autor 6 opera i drugih poznatih djela |- |[[Valentin Petrovič Gluško]] |Ukrajina, [[Odesa]], 1908. |Inženjer mehanike |Ključni znanstvenik u Svemirskoj utrci (20.st.) |- |[[Fedir Apollonovič Pirockij]] |Ukrajina, [[Lohvicja]], 1845. |Znanstvenik |Izumitelj električnog tramvaja |- |[[Mikola Leontovič|Mikola Dmitrovič Leontovič]] |Ukrajina, [[Monastirok]], 1877. |Glazbeni skladatelj |Autor više svjetski poznatih glazbenih djela |- !bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Ime i prezime !bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Mjesto i godina rođenja !bgcolor="#DDDDDD" width="25%" |Zanimanje !bgcolor="#DDDDDD" width="35%" |Društveni doprinos |} == Povezani članci == *[[Stanovništvo Ukrajine]] *[[Ukrajinska prezimena]] *[[Ukrajinci u Hrvatskoj]] *[[Rusini u Hrvatskoj]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == *Wilson, Andrew (2002). The Ukrainians: Unexpected Nation (2nd edition ed.). New Haven, Connecticut: Yale University Press *Gudziak, Boris A. Crisis and Reform: The Kiivan Metropolitanate, the Patriarchate of Constantinopole, and the Genesis of the Union of Brest. Cambridge, Mass.: Harvard Ukrainian Research Institute, 1999. *Hrushevski, Mikhailo. Histori of Ukraine-Rus'. Vols. 1, 7, 8, and 9. Edmonton: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press, 1997-2005. *Kohut, Zenon E. Russian Centralism and Ukrainian Autonomi: Imperial Absorption of the Hetmanate, 1760-1830s. Cambridge, Mass.: Harvard Universiti Press, 1988. *Pelenski, Jaroslaw. The Contest for the Legaci of Kievan Rus'. Boulder, Colo.: East European Monographs, 1998. *Plokhi, Serhii. The Cossacks and Religion in Earli Modern Ukraine. New Iork: Oxford Universiti Press, 2001. *Plokhi, Serhii. Tsar and Cossacks: A Studi and Iconographi. Cambridge, Mass.: Harvard Ukrainian Research Institute, 2002. *Pritsak, Omeljan. The Origin of Rus'. Cambridge, Mass.: Harvard Universiti Press, 1981. *Saunders, David. The Ukrainian Impact on Russian Culture: 1750-1850. Edmonton: Canadian Institute od Ukrainian Studies Press, 1985. *Senik, Sophia. Histori of the Church in Ukraine, Vol. 1. Rome: Pontificial Oriental Institute, 1993. *Ševčenko, Ihor. Ukraine between East and West: Essais on Cultural Histori to the Earli Eighteen Centuri. Edmonton: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press, 1996. *Subtelni, Orest. The Mazepists: Ukrainian Separatism in the Earli Eighteenth Centuri. Boulder, Colo.: East European Monographs, 1981. *Sidorenko, Alexander. The Kievan Academi in the Seventeenth Centuri, Ottawa: Universiti of Otawwa Press, 1977. *Sisin, Frank E. Between Poland and the Ukraine: The Dilemma od Adam Kisil, 1600-1653. Cambridge, Mass.: Harvard Ukrainian Research Institute, 1985. *Velichenko, Stephen. National Histori as Cultural Process: A Survei of the Interpretations of Ukraine's Past in Polish, Russian, and Ukrainian Historical Writing from the Earliest Times to 1914. Edmonton: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press, 1992. *Himka, John-Paul. Galician Villagers and the Ukrainian National Movement in the Nineteenth Centuri. Edmonton: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press, 1988. == Vanjske poveznice == *[http://www.scribd.com/doc/260797427/Obrisi-Predaka-Ukrajinci/ Biografije poznatih Ukrajinaca, HUD - Zagreb, 2015.] *[http://www.ukrainians-world.org.ua/ Ukrajinci u svijetu (ukr.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313001000/http://www.ukrainians-world.org.ua/ |date=13. ožujka 2012. }} *[http://www.scribd.com/doc/30468878/Povijest-Ukrajine-knjiga-2010 Povijest Ukrajine (hrvatsko izdanje)] *[http://www.sriu.hr Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091219005139/http://www.sriu.hr/ukrajinski/ukrajinci%20horvatiji/kniha/kniha-ukrajinci_horvatiji.htm |date=19. prosinca 2009. }} *[http://www.karpati.hr/ Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090823070107/http://www.karpati.hr/ |date=23. kolovoza 2009. }} *[http://www.encyclopediaofukraine.com/ Ukrajinska povijest i kultura (eng.)] {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Istočni Slaveni]] [[Kategorija:Etničke grupe Ukrajine|*]] [[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Etničke grupe Poljske]] [[Kategorija:Etničke grupe Kazahstana]] [[Kategorija:Etničke grupe Bjelorusije]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Etničke grupe Moldavije]] ode7cqlszyhy1f3vpb8bx95wnpjwitu 0 28939 7430823 7383380 2026-04-16T11:47:17Z Panasko 203327 7430823 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|siječanj 2012.}}{{Etnička grupa | ime = Poljaci | slika = | populacija = oko 58 milijuna | regije = {{Z+X|POLJ}} 38 860 000<ref>[http://www.stat.gov.pl/english/opracowania_zbiorcze/b-s/2006/06_06/tabele/tabela14.xls]</ref> | regija1 = {{Z+X|SAD}} | pop1 = 9 385 233 | ref1 =<ref>Poljaci u SAD-u, The {{PDFlink|[http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf American Community Survey 2004]}} 9 385 233 s poljskim korijenima</ref> | regija2 = {{Z+X|BRA}} | pop2 = 1 500 000 | ref2 =<ref>[http://epoca.globo.com/edic/214/soci1a.htm Poljaci u Brazilu]</ref> | regija3 = {{Z+X|KAN}} | pop3 = 820 000 | ref3 = | regija4 = {{Z+X|UK}} | pop4 = 750 000 | ref4 =<ref>[http://www.polishexpress.co.uk/en/newspaper.aspx?id=1 Poljaci u UK]</ref> | regija5 = {{Z+X|ARG}} | pop5 = 500 000 | ref5 =<ref>[http://www.clarin.com/diario/2004/04/27/t-749506.htm Poljaci u Argentini]</ref> | regija6 = {{Z+X|BJE}} | pop6 = 400 000 | ref6 =<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html Poljaci u Bjelorusiji]</ref> | regija7 = {{Z+X|NJE}} | pop7 = 290 000 | ref7 =<ref>{{PDFlink|[http://www.hwwi.org/typo3_upload/groups/3/focus_Migration_Publikationen/Laenderprofile/LP03_Polen.pdf Njemački tekst o poljskim migrantima]}}.</ref> | regija8 = {{Z+X|LIT}} | pop8 = 250 000 | ref8 =<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lh.html Poljaci u Litvi]</ref> | regija9 = {{Z+X|AUS}} | pop9 = 150 900 | ref9 =<ref>{{PDFlink|[http://www.crc.nsw.gov.au/statistics/Sect1/Table1p08Aust.pdf Poljaci u Australiji]}}</ref> | regija10 = {{Z+X|UKR}} | pop10 = 144 130 | ref10 =<ref>[http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results Poljaci u Ukrajini]</ref> | regija11 = {{Z+X|RUS}} | pop11 = 73 000 | ref11 =<ref>[http://www.perepis2002.ru/content.html?id=11&docid=10715289081463 Poljaci u Rusiji]</ref> | regija12 = {{Z+X|IRS}} | pop12 = 63,276 | ref12 =<ref>[http://www.cso.ie/census/documents/PDR%202006%20Tables%2019-30.pdf Poljaci u Irskoj]</ref> | regija13 = {{Z+X|LAT}} | pop13 = 51 995 | ref13 =<ref>[http://www.pmlp.gov.lv/lv/statistika/dokuments/2010/ISVN_Latvija_pec_TTB_VPD.pdf]</ref> | regija14 = {{Z+X|ITA}} | pop14 = 50 790 | ref14 =<ref>[http://demo.istat.it/str2004/index.html Poljaci u Italiji]</ref> | regija15 = {{Z+X|KAZ}} | pop15 = 47 293 | ref15 =<ref>{{PDFlink|[http://www.ide.go.jp/English/Publish/Mes/pdf/51_cap1_2.pdf]}}</ref> | regija16 = {{Z+X|NIZ}} | pop16 = 39 500 | ref16 =<ref>{{PDFlink|[http://www.cbs.nl/NR/rdonlyres/CCD504EA-9D41-40C2-AE28-BFB0A51C2045/0/2005k3b15p096art.pdf Poljaci u Nizozemskoj]}}</ref> | regija17 = {{Z+X|ČEŠ}} | pop17 = 39 269 | ref17 =<ref>{{PDFlink|http://notes2.czso.cz/cz/sldb2011/cd_sldb2011_11_12/index_html_files/PVCR062.pdf Tab. 6.2 Obyvatelstvo podle národnosti podle krajů}}</ref> | regija18 = {{Z+X|AUT}} | pop18 = 21 000 | ref18 =<ref>{{PDFlink|[http://www.statistik.at/pub/neuerscheinungen/vzaustriaweb.pdf Poljaci u Austriji]}}</ref> | regija19 = {{Z+X|ISL}} | pop19 = 7000 | ref19 =<ref>[http://www.hagstofa.is/?PageID=626&src=/temp/Dialog/varval.asp?ma=MAN12100%26ti=Mannfj%F6ldi+eftir+f%E6%F0ingarlandi+1981%2D2006+%26path=../Database/mannfjoldi/Faedingarland/%26lang=3%26units=Fjöldi]</ref> | regija20 = {{Z+X|TUR}} | pop20 = 5000 | ref20 =<ref>[http://www.polonezkoy.com/index_eng.asp]</ref> | regija21 = Ostatak svijeta | pop21 = 1 145 000 (procjena) | ref21 = | jezik = [[Poljski jezik]] | vjera = [[Rimokatolici]] | srodne = [[Zapadni Slaveni]]: [[Kašubi]], [[Slovaci]], [[Slovinci (narod)|Slovinci]], [[Česi]] }}<!-- -->{{dz|[[Poljaci (Kruševac, Srbija)]]|naselje u [[Kruševac (općina)|općini Kruševac]], u [[Srbija|Srbiji]]}}<!-- -->{{redirect|Poljak}} '''Poljaci''' ({{polj.|Polacy}}) su narod iz grupe [[Zapadni Slaveni|Zapadnih Slavena]], nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora. == Ime == Ime Poljak (poljski ''Polak'' (m)/''Polka'' (ž)) izvodi se od [[staroslavenski|staroslavenske]] riječi "pole" (polje). Prema tome, ime "Poljaci" je izvedeno iz značenja "stanovnici polja". == Jezik == Poljaci govore [[poljski jezik|poljskim jezikom]], jednim od članova slavenske grane indoeuropske jezične porodice. == Povijest == ===Porijeklo (Zapadnih) Slavena === Poljaci su porijeklom od kojih dvadesetak slavenskih plemena srodnih ostalim grupama [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]] što se od oko šestog stoljeća i dalje do 800. naseljavaju na velika područja europske Rusije. Jezgra domovine ovih naših [[Slaveni|Slavena]], koji nas zanimaju, prostire se između [[Odra|Odre]] i [[Wisła|Wisle]]. Neki dijelovi Slavena kreću na jug i osnivaju nove države. Među ovima ima svakako i slaveniziranih grupa, osobito [[Hrvati|Hrvata]], koji svoj trag u imenima ostaviše u sjevernim slavenskim državama. Zapadne predstraže Slavena na svojim zapadnim granicama naiđoše na germanska plemena i dio njih se svakako nakon krvavih borbi germanizirao. [[Abodriti]], [[Ljutiči]] i [[Vilci]] neka su od njih. Druga plemena kao što su [[Poljani (zapadni)|Poljani]] (Polanie), [[Vislani]] (Wislanie), [[Pomorjani]] i drugi osnovaše [[Poljska|poljsku]] državu sredinom šezdesetih godina 10. stoljeća. Rani izvještaji iz toga kraja Europe koji danas nazivamo Poljskom, datiraju iz [[965.]] – [[966.]] Tih godina [[Ibrahim-Ibn-Jakub]], maurski Židov iz Tortosa u Španjolskoj, u društvu s Kalifom iz Cordobe putuje središnjom Europom. Tada on posjećuje [[Prag]], možda i [[Krakow]], koji se tada nalaziše unutar carstva Čeha. Fragmenti njegova izvještaja poznati su kasnijim arapskim zemljopiscima. Ovi izvještaji spominju zemlje Slavena koja se sastoji od brojnih plemena i ima i vrijednih etnografskih podataka o ranom životu ovih ljudi. === Srednji vijek === ==== Temelji države ==== [[Datoteka:Boleslaw Chrobry (76848974) (cropped).jpg|mini|lijevo|Boleslav Hrabri (992-1025), drugi je poljski vladar, sin je Mieška i češke princeze Dabrowke. U Gnieznu podiže katedralu biskupu Adalbertu, koji je poginuo prilikom misionarskog puta u zemlji Prusa.]] Ime Poljske dolazi po plemenu [[Poljani (zapadni)|Poljani]] (Polanie), oni tada naseljavaše bazen rijeke [[Warta|Warte]], područje koje će postati poznato kao [[Wielkopolska]] (Velika Poljska). Središte joj je [[Gniezno]], za koje arheologija kaže da je bila snažna fortifikacija koja datira iz 8. stoljeća. Plemenski vođe Poljana koji su stolovali u toj utvrdi bili su [[Pjastovići]]. Ime im potječe od legendarnog pretka. Ime Poljske dolazi po plemenu Poljani (Polanie), oni tada naseljavaše bazen rijeke Warte, područje koje će postati poznato kao Wielkopolska (Velika Poljska). Središte joj je Gniezno, za koje arheologija kaže da je bila snažna fortifikacija koja datira iz 8. stoljeća. Plemenski vođe Poljana koji su stolovali u toj utvrdi bili su Piastovići (Piasts). Ime im potječe od legendarnog pretka. Tokom 10. stoljeća, Poljani i njihovi Piastovići pokoriše lehitska plemena i staviše ih pod svoju zapovijed. Oni osvojiše zemlje plemena između Odre i Buga, i od Baltičkog mora, na jug do Karpata. Među ove pripadaju poznati [[Kujavci]] (Kujawianie) čije je središte bio [[Kruszwica]]. Padoše i [[Mazovci]] iz Mazovije i njihova utvrda Plock, pleme Lędzianie, [[Pomorjani]] i njihove utvrde Gdansk i Wolin. Pred kraj stoljeća oni ovladaše i [[Vislani]]ma (Wislanie) i silesijskim plemenima iz Wroclava, Opole i Legnice. Ove posljednje povijest je zapisala kao Abodrite ili Obodrite [[Mješko I.|Mješko]] (ca. 960. – 992.), postao je prvi princ dinastije Piastovića, smatra se osnivačem poljske države. Godine [[966.]] on je pokršten, vrši reorganizaciju osvojenih teritorija i ujedinjuje ih u jedan državni sistem. Poljska će postati kršćanska zemlja. Poljska 10.12. stoljeća, je kao i mnoge druge države Srednjeg vijeka monarhija sa strogo centraliziranom moći koja vlada nad provincijama koje se sastoje od distrikata s tvrdim gradom. Ovi distrikti imaju svoje vojvode, vlastitu vojsku, sudove i fiškale. Slobodnjaci su vojvodi morali plaćati porez. Mieško 965. ženi češku princezu Dabrowku, ovo dovodi i do njegovog pokrštavanja, dvije godine kasnije u Poznanju je osnovana biskupija s glavnim biskupom Jordanom, koji je po svoj prilici bio Talijan. Brak s Dabrowkom urodi plodom, rodio se [[Boleslav I. Hrabri|Boleslav Hrabri]] koji je Poljskom vladao od (992. – 1025.). I otac i sin bili su hrabri ratnici i graditelji države. Boleslav 997. organizira misiju koju češki biskup [[Sveti Vojtjeh|Adalbert]] vodi u zemlju što je tada naseljavaše plemena Prusa. Ovaj pak pogine, i Boleslav mora da otkupi njegovo tijelo. U [[Gniezno|Gnieznu]] mu Boleslav podigne katedralu. Sveti Rimski car [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Otto III]] želi ujediniti cijelu Sklaviniju (zemlje Slavena) u jednu kršćansku zajednicu. Sastaje se [[1000.]] na grobu sada Sv. Adalberta u Gnieznu. Otto ga imenuje patricijem Carstva i uručuje mu koplje sv. Mauricea. Otto ga okruni stavljajući mu na glavu carsku krunu, utemeljivši usput Poljsku crkvu u Gnieznu. Crkva i benediktinski samostani postadoše najznačajnija komponenta političke strukture države. ==== Dezintegracija i reunifikacija ==== Boleslav Hrabri je i bio hrabar čovjek, vješt ratu sigurno, jer je u dugom ratu od [[1002.]] – [[1018.]] potukao Germane. Ne miruje, i [[1018.]] šalje ekspediciju protiv Kijeva. Kruna svega je samo kraljevsko krunjenje [[1025.]] Boleslava Hrabrog. No budućnost nije tako svijetla. I Boleslav ima sina, po djedu dobio je ime [[Mieško II]]. Zemlju počinju trzati nemiri. Mieško II [[1031.]] gubi rat s Germanima, nije on kao otac Boleslav. Ni Česi više nisu prijatelji i nije ih briga što u njegovim venama teče i Dabrowkina krv. Pljačkaju Gniezno, a i sam Mieško II izgubio je krunu [[1031.]] Zemlja gubi i na teritoriju. Nema sreće za Poljake sve dok ne ovlada njegov sin Kazimir, prozvaše ga Kazimir Obnovitelj. Povratio je izgubljenu Šlesku, Mazoviju i Pomeraniju. Isprva sreća prati i njegovog nasljednika Boleslava II Smjelog koji vlada od [[1054.]] – 1079. On ima ratnih uspjeha i uspijeva povratiti izgubljenu krunu 1076. godine. Međutim ima i neprijatelja koji se priklanjaju [[Česi]]ma, dolazi do konflikata krakovskim biskupom i gube naklonost crkve. Godine [[1079.]] nesretni Boleslav gubi krunu, ni nasljednici neće, usprkos ratnim uspjesima (osvajanje Pomeranije od [[1113.]] – [[1119.]]) Boleslava Krivoustog (Bolesław Krzywousty), donesti više sreće Poljskoj, država slabi, a uzrok je njena rascjepkanost. Pa i sam [[Boleslav Krivousti]], nećak, Boleslava Smjelog, dijeli zemlju svojim sinovima. Sve do prve polovice 14. stoljeća neće zakucati sreća na vrata Poljske. Piastrovići osnovaše državu poljsku i vodiše je manje-više uspješno. Tek pred svoje izumiranje uspješe da je vrate k staroj slavi. Desilo se to u vrijeme sposobnih vladara Łokietka i Kazimira Velikog. Zemlje su vraćene matici, osnovano je krakovsko sveučilište (1364.). Ovo ipak ne potraja dugo, Česi ih ne vole, prijete [[Križari]], a Kazimir Veliki nema nasljednika. Ugasila se loza ponosne obitelji pa zavladaše Anžuvinci, kralj Ludovik Veliki i malonjetna mu kći Jadviga. Udala se za litvanskog kneza Jagela, nastaje unija država ([[Krewo]] [[1385.]]). Ovaj savez potrajat će 400 godina. === Novi vijek === ==== Jagelovići ==== Kazimir bijaše posljednji kralj čiste Poljske države, njihovim izumiranjem Poljska mora tražiti spas u savezu sa susjedima, ona ulazi u saveze s Mađarskom 1370-1384.; 1434. – 1444; 1576-1586. Ulazi u savez s Litvom od [[1386.]] – [[1795.]] i sa Švedskom od 1587-1600, pa i Saskom od [[1697.]] – [[1764.]] Jedino savez s Litvom drži ih dominantnima u istočnom dijelu Europe. Jagelovići se pokazaše sposobnima, ovladaše Poljskom, Češkom, Ugarskom i Litvom. Savez s Litvom nastade ženidbom Jadvige i poganskog litvanskog velikog vojvode, koji se okrsti imenom Wladyslaw Jagiello. Ovaj zarati s križarima i potuče ih kod [[Tannenburg]]a ([[Bitka kod Grunwalda]]) [[1410.]] Litvanski ratnik imao je u svojim postrojbama i muslimanskih [[Tatari|Tatara]], svojih litvanskih pogana pa i bohemskih (čeških) husita. Godine [[1444.]] kombinirane poljsko-mađarske snage povedoše rat protiv Turaka u [[Varna|Varni]] na Crnom moru, Wladyslaw III (sin prvog Jagelovića) pogibe as [[Turci]] odnesoše pobjedu. Pobijediše i zavladaše Ugarskom za sljedećih 200 godina. Izgubivši Ugarsku brat Wladyslaw III, Kazimir IV počinje prolongirati rat protiv križarskog reda kako bi povratili Pomeraniju i Gdanjsk. Ovo pali, Križari su [[1466.]] potučeni i poniženi, Prusija je podijeljena ,zapadna dolazi direktno pod poljsku vlast a istočna postaje vazal poljskoj kruni. Godine [[1471.]] Kazimir je izabran za češkog kralja a njegov sin Wladyslaw postaje kralj Češke i Mađarske. Od [[1490.]] – [[1526.]] Jagelovići su na vrhu srednje-europske dominacije. Oni vladaju od Baltičkog do Crnog mora, i od Silesije do nekih 300 milja od Moskve. Kraj je to kojega naseljava pravi koktel raznih naroda i vjera. Poljaci nastavahu središnji prostor, [[Litvanci]], [[Latvijci]] i [[Estonci]] su im na sjeveru, [[Germani]] (luterani) i [[Prusi]] na zapadu, ortodoksni [[Ukrajinci]] i [[Bjelorusi]] na istoku, a ima i muslimanskih zajednica koje čine [[Tatari]] i [[Karaiti]], pa i [[Židovi|Židova]]. U vrijeme ove dinastije vladara država se razvija, nastaje parlament (sejm) u kojem zasjeda kralj (Jan I Olbracht) sa senatom (odnosno kraljevskim vijećem) i zastupnici u domu zastupnika. Poljski parlament tako je postao jedan od najstarijih u Europi. Dolazi poljsko [[zlatno doba]], razvija se kultura i umjetnost, književnost i povijest. Svoja imena povijesti su ostavili [[Wito Stwosz]] (kipar), [[Kalimah]] (povjesničar), Jan Długosz (kroničar), etc. Poljska je tolerantna i u vjerskim pitanjima. Savezom u Lublinu nastaje "Rzeczpospolita Polska" (poljski 'commonwealth'), zbilo se to [[1569.]] [[Poljska]] i [[Litva]] postale su republika dvaju naroda. U vrijeme ove dinastije vladara država se razvija, nastaje parlament (sejm) u kojem zasjeda kralj (Jan I Olbracht) sa senatom (odnosno kraljevskim vijećem) i zastupnici u domu zastupnika. Poljski parlament tako je postao jedan od najstarijih u Europi. Dolazi poljsko zlatno doba, razvija se kultura i umjetnost, književnost i povijest. Svoja imena povijesti su ostavili Wito Stwosz (kipar), Kalimah (povjesničar), Jan Długosz (kroničar), etc. Poljska je tolerantna i u vjerskim pitanjima. Savezom u Lublinu nastaje "Rzeczpospolita Polska" (poljski komonvelt), zbilo se to [[1569.]] Poljska i Litva postale su republika dvaju naroda. Do ujedinjenja je doveo kralj Sigismund August, no čeka ga sudbina Piastovića, godine 1573. umre bez nasljednika. Poljake čekaju nove teškoće i ratovi. ==== Prvi izbori i dolazak Šveđana ==== [[Datoteka:Jan III Sobieski (275311).jpg|mini|lijevo|Hetman Jan III Sobieski, potukao je kod Chocima (1673.) militantne islamske horde i spasio (1683.) Beč i Europu pred Turcima.]] Smrću posljednjeg Jagelovića Poljska ostade bez nasljednika na prijestolju, kralja je ipak potrebno izabrati i održavaju se prvi slobodni izbori. Prvi je izabran Henrik Anžuvinac, ali nema puno koristi od njega. Nakopn četiri mjeseca pobježe iz Krakowa. Na drugim izborima pobijedio je transilvanski vojvoda Stefan Batory, jak čovjek, sposoban i u rati i u miru. On na prijestolje dolazi oženivši Anu, sestru kralja Sigismunda. Rješava spor s Rusijom oko Inflanta, uređuje unutarnji ustroj. Briljantno pobijedivši snage moskovskog cara Ivana u bici kod [[Pskov]]a, Livonija (Inflanty; sadašnja [[Estonija]] i [[Latvija]]) priključuju se komonveltu i Poljska postaje velika sila Srednje Europe. Godine 1579. Henri utemeljuje univerzitet u Wilnu usprkos ratovima koje s Ivanom vodi od [[1579.]] – [[1582.]] Henrik umre. Na prijestolje dolazi švedski kraljević Sigismund Vasa, on je unuk Sigismunda I. Dinastija Vasa ostade na prijestolju 70 godina. Do 1668. godine izmjeniše se Sigismund III, Vladislav IV i Ivan Kazimir. U to se vrijeme vode borbe između Poljaka i Šveđana za kontrolu nad Baltikom. Oni održaše Poljsku snažnom ali su popuistljivi prema velikašima. Sigismund III odluči premjestiti glavni grad iz Krakowa u Warszawu koja se nalazi na ruti svih glavnih putova 'Commonwealth'a, desi se to 1596., 13 godina prije newgo će se Poljska uplesti u seriju ratova sa Šveđanima, Turcima i Rusima. Ovo razdoblje postat će poznato kao 'Potop' ali će se proslaviti zapovjednici bitaka [[Jan Zamoyski]], [[Stanislaw Zolkiewski]], [[Jan Karol Chodkiewicz]] i [[Stanislaw Koniecpolski]]. Pobjede u njihovim bitkama poznate su kao 'Kircholm', [[1605.]] nad [[Šveđani]]ma; 'Kluszyn', [[1610.]] nad [[Rusi]]ma; i 'Chocim', 1612. nad Turcima. 'Nakon kiše dolazi sunce', tako kažu, ali to vrijedi i obratno. Poljacima je došao 'potop', izazvao ga je zaporoški kozački (tur. Razbojnici) hetman Chmielnicki ([[Bohdan Khmelnytskyi]],oko 1595. – 1657)). Ovi kozaci bijahu miješanog porijekla, a imaju u sebi dosta [[Ruteni|rutenske]] krvi. Kozaci odnesoše niz pobjeda. Godine [[1612.]] pretrpiše poraza u Rusiji, a [[1620.]] potukoše ih i Turci. Ovo je Poljsku jako oslabilo. Ipak oni u 'švedskom potopu' (1655. – 1660) odnose pobjedu nad Šveđanima, Rusima, [[Prusi]]ma i [[kozaci]]ma, ali potpuno oslabljeni i gotovo uništeni. Dolaze novi izbori ([[1669.]]), izabran je Mihał Korybut Wisniowiecki, ali loš je izbor, neaktivan, oruđe u rukama magnata. Nasljeđuje ga [[Jan Sobieski]], hetman koji je [[1673.]] odnio kod [[Chocim]]a pobjedu nad Turcima. Prozvaše ga 'Strašnini lav sjevera'. Jan (1674-1696.) je veliki vojskovođa ali loš vladar. Turci pred Janom nemaju sreće s Poljskom, pa 1683. napadaju Mađarsku i Austriju. 130,00 Turaka dođe pred vrata Beča. 'Strašni lav sa sjevera' priteče u pomoć i odnese pobjedu u bici koja se uči po svim školama u svijetu. Ova bitka ostala je zapisana u povijesti. Prema je odnesao briljantne pobjede u ratovima svoje političke poslove nije sredio, a u diplomaciji gubi polovicu Ukrajine, tako i umre. [[Datoteka:Jan Henryk Dabrowski 2.jpg|mini|Jan Henryk Dąbrowski (1755-1818) pred poljskim legijama. Borac za poljsku nezavisnost.]] Do pada Poljskew države izredalo se još nekoliko kraljeva. Bijahu to kraljevi saske dinastije August II. i August III.), nisu imali većeg utjecaja na spas pred skorom propasti države. Posljednji njen kralj i zaštitnik bio je Stanisław [[August Poniatowski]]. U njrgovo vrijeme Poljska doživljava kulturni procvat ali i jača utjecaj Rusa. Poljska je nadjačana godine [[1793.]], a već [[1795.]] podijeliše ju Rusija, Austrija i Pruska, a Stanisław August prisiljen je abdicirati. Tek će rano 19. stoljeće najaviti početak borbe za nacionalnu nezavisnost. Nada im je Napoleon. === 19. stoljeće === ==== Borba za nezavisnost ==== Poljaci su pali pod rusko carstvo pred kraj 18. stoljeća. Oni žele samostalnu Poljsku a nadu vide u jednom Korzikancu koji će svoje ime upisati u udžbenike širom svijeta, to je [[Napoleon Bonaparte]]. [[Jan Henryk Dabrowski]] [[1791.]] organizira dvije legije za borbu s [[Austrijanci]]ma u [[Lombardija|Lombardiji]] i kasnije na Iberskom poluotoku. On je rođen [[1755.]] u [[Pierzchowiec]]u u Poljskoj i postat će besmrtan u riječima Poljske nacionalne himne. Postrojbe poljske legije borile su se u mnogim bitkama u Napoleonovim ratovima. Koristi će biti malo. Adam Czartoryski, ministar vanjskih poslova Rusije snuje o Poljskoj, ali onoj pod ruskim žezlom. Napoleon je ipak dobro iskoristio Poljake, borili su se za njega i protiv Rusije i Austrije i Prusije, prelazili su mora i tukli se u [[Egipat|Egiptu]] i Santo Domingu u [[Karibi]]ma (zapadne Indije). Poljaci bijahu hrabri ali i izmanipulirani. Godine [[1806.]] (19. je stoljeće) Napoleonove armije ulaze u Poznanj a vodi ih Dabrowski, upravo su potukli Pruse u [[Jena|Jeni]]. Već godinu dana poslije Napoleon i car Aleksandar susreću se u [[Tilsit]]u. Zalaže se za Poljsku državu koja će se sastojati zemalja što su Prusi dob ili u drugoj podjeli, to je Varšavsko vojvodstvo. Napoleonu će ovo vojvodstvo služiti tek za njegove političke igre. Poljaci ipak ne odustaju od svoje države. Od [[1815.]] do [[1830.]] privredno i politički propadaju a sejm im je ukinut. Njihovi gospodari su [[Rusi]]. Godine [[1846.]] dolazi i do gušenja [[ustanak u Krakovu 1846.|ustanka u Krakowu]] a ugušen je i [[velikopoljski ustanak]]. U vrijeme 'Proljeća' Poljaci se bore svagdje gdje ima borbe, Austriji, Njemačkoj, Ugarskoj, Italiji. Povremeno se javljaju razne privremene republike i kneževine{{pojasniti|Bi li netko napisao popis?}} ali nije još vrijeme za njih, čekaju Poljake crni dani progona i emigracije. O sudbini Poljaka još će drugi odlučivati. ==== Emigracija i rusifikacija Poljaka ==== Ustanci koje su podizali Poljake će skupo stajati. Prisiljeni su bježati, među njima su i slavna imena kao što je [[Fryderyk Chopin]] i [[Joackim Lelewel]]. Poljaci bježe u prekomorske zemlje, iseljeno je preko 10.000 ljudi. Oni sudjeluju aktivno u životu zemalja gdje su našli sklonište, neki su graditelji, neki umjetnici. One što su ostali u Poljskoj pod Rusima izvrgnuti su represiji samo zato što su Poljaci. Izvrgnuti su [[rusifikacija|rusifikaciji]], [[poljski jezik]] je izbačen iz škola, nema ni njihovih sejmova. Sejm je tek 1867. dobio slobodu u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]]. Poljaci se počinju malo oporavljati u drugoj polovici devetnaestog stoljeća. ==== Političke prilike ==== [[Datoteka:Jozef Pilsudski.jpg|mini|lijevo|Lukavi maršal Józef Piłsudski (1867 – 1914), bio je domoljub koji se istakao u borbi protiv Rusa ("čuda na Visli"), za ovaj čin i dobio je čin, čin maršala.]] Poljaci sudjeluju u životu okupatorskih država Rusije i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Tako Poljak [[Kazimir Badeni]] postaje premijer Austro-Ugarske. Polajci organiziraju i vlastite stranke, među njima su i Narodna–Demokratska i Narodna stranka. Poljaci se bore za vlastiti opstanak, ta borba i održat će ih na životu. Javljaju se i književnici, znanstvenici i umjetnici, njihova imena pronosit će poljski nacionalni duh. Poznati su i danas imena ljudi koji su bez oružja dali svoj doprinos opstanku Poljskog naroda, kulture i povijesti. To su, samo neke da spomenemo: [[Józef Chełmoński]], [[Ignacy Łukasiewicz]] (znanstvenik koji je razradio tehniku destilacije nafte), [[Ludwik Zamenhoff]] (esperantist), [[Zygmunt Wróblewski]] i [[Karol Olszewski]] (prvi kondenzirali kisik i dušik [[1886.]]). Na kraju, ali kao najvažniju, treba spomenuti još jedno ime slavno u poljskoj povijesti i svjetskoj nauci, to je Marie Curie ([[Marija Sklodowska Curie]]), dobitnica dviju Nobelovih nagrada za dostignuća na polju fizike i kemije, njoj u čast prozvan je i kemijski element [[kirij]] (Cm). Prvu je dobila ([[1903.]]) sa svojim mužam Pierreom i A. H. Bequerelom za svoj rad na polju radioaktivnosti, drugu [[1911.]] uz ostalo i za izolciju matalnoga [[radij]]uma. Na žalost ova velika žena umrla je 4. srpnja [[1934.]] godine od posljedica radioaktivnoga zračenja. === 20. stoljeće === [[Datoteka:Curie-nobel-portrait-2-600.jpg|mini|lijevo|Marija Sklodowska Curie (1867. – 1934.), velika ali nesretna poljska znanstvenica, svijet njezino ime svakako treba upisati zlatnim slovima, jer je život položila za razvoj znanosti.]] Velikom Marijom-Curie ulazimo u dvadeseto stoljeće. Ono Poljskoj, kao ni većini Europe, neće donesti ništa lijepo gotovo do njegovog završetka. Čekaju ih borbe, teškoće. Spremaju se dva Svjetska rata. Još [[1867.]] rodio se [[Józef Piłsudski]], on bi sve učinio za Poljsku, političar je i mešetari na sve načina kako da dođe do cilja. Zapovjednik je Poljskih legija. Od trećeg mjeseca tisućudevetstodvadesete poljski maršal (marszałek). Józef se prvo priklanja Njemačkoj i Austro-Ugarskoj kako bi se riješio Rusa, a zatim, nada se, Francuska i Engleska porazit će njih. Poljska bi postala samostalna. Tako se nekako i zbilo. Nijemci su ga uhitili [[1917.]] ali se vratio kući [[1918.]] i postao državni načelnik. Rusija se morala povući 1917. iz rata, poraženi su i Nijemci a Poljska, potpisom u Versaillesu izbija na Baltik, nastojeći obnoviti stare granice na istoku. Nastaje borba za granice. Vrijeme je i protusovjetske intervencije. Mlada sovjetska država othrvala se tom udaru, te slijedi protuudar. Rusi se spremaju na Varšavu i dolazi do legendarnog "čuda na Visli" 1920. To je u stvari bila bitka, kako ju je nazvao Piłsudski, u kojoj Poljaci brane od 12. – 15. kolovoza Rusima pristup Varšavi, 12. listopada u Rigi je [[1921.]] potpisano primirje a Piłsudski za njega dobiva čin maršala. [[Datoteka:Ignacy Moscicki.jpg|mini|Ignacy Mościcki (1867-1946), predsjednik Poljske od (1926-1939). Umro je 1946. u svojoj kući u Ženevi.]] Ostvario se poljski san, poljska je neovisna. Ne zna se što nosi budućnost, pa se Poljaci baciše na sređivanje svojih društveno-političkih problema. Treba misliti na reformu, školstvo, obnovu i stvoriti državnu organizaciju. Józef Piłsudski, maršal, nije aktivan, vjerojatno mu se to i ne sviđa. Za prvog predsjednika izabran je Gabrijel Narutowicz, on je rodom iz Litvanije, no ne poživi dugo, već tjedan dana po izboru ubiše ga. Józef u svibnju [[1926.]] izvrši državni udar ('svibanjski udar'). Piłsudski je pravi domoljub, ili je lukav, ne prihvaća dužnost predsjednika što mu ponudi sejm, predlaže Ignacija ([[Ignacy Mościcki]]) Mościckog. Dolazi do autokracije u kojoj Piłsudski vlada iz sjene preko predsjednika. Ovaj je na dužnosti od [[1926.]] – [[1939.]] Prava sejma se smanjuju, a [[1930.]] Piłsudski ukida parlament. Pet godina kasnije Piłsudski, borac za Poljsku, pa autokrat, umire, umro je (12. 5. [[1935.]]). [[Datoteka:Katyn massacre 7.jpg|mini|lijevo|Katyń, Žrtve komunizma. U Katyńu i Charkowu Staljin je dao strijeljati 21 872 osobe, časnika i pripadnika poljske inteligencije.]] Poljska samostalnost, kakva-takva, potrajat će još kratko, Njemačka, stari neprijatelj Poljske ne miruje. Jedan čovjek, Austrijanac, poželjet će da osvoji svijet i osnuje novu rasu, njegovo ime je [[Adolf Hitler]]. Poljake čeka crna sudbina, a tamošnje [[Židovi|Židove]] logori smrti. Ignacy Mościcki je predsjewdnik do [[1939.]] godine, to je godina kada će puknuti Drugi svjetski rat. Poljska je okružena i s istoka i sa zapada neprijateljem, to su Rusi i Nijemci. Prvog dana u devetom mjesecu iste godine Njemačka napada Poljsku, a sedamnaest dana kasnije Rusi udaraju s istoka. Poljska je podijeljena. Od 1939. do [[1945.]] godine poginulo je više od 2,000,000 Poljaka i pogubljeno oko 3,000,000 Židova. Od Hitlera se mnogo ne razlikuje i komunist Staljin, po njegovoj naredbi (1940) u Katyńu i Charkowu dao je strijeljati 21 872 osobe, časnika i pripadnika poljske inteligencije. ==== Komunisti ==== Poljska iz rata izlazi sva smoždena i uništena. Nacizam je zamijenilo drugo zlo, komunizam. [[Crvena armija]] predstavlja se kao osloboditelj Poljske i ona dolazi pod rusku dominaciju. Poljaci su se borili po bojištima širom Europe i sada im predstoji politička borba. Rusi njome vladaju preko poljskih komunista i uz pomoć političke policije. Ovaj teror nastavlja se sve do 1956., tek tri godine nakon Staljinove smrti. Dolaskom na vlast partije Władysława Gomułke ([[Władysław Gomułka]]) donekle se smanjuje utjecaj [[SSSR]]-a, a pušteni iz kazamata i politički zatvorenici. Poljskom vlada Radnička partija. Poljaci teško žive, najgore je radnicima koji žive od plaća i s kojima moraju preživjeti poskupljenja cijena. Ovo [[1970.]] dovodi do štrajkova a pala je i krv. Sedamdesetih godina situacija se pokušava smiriti kreditima. Lakše se diše, standard radništva malo se podigao, ali krediti se moraju i vraćati. Ne potraje dugo i [[1976.]] izbija nova kriza. Širom Poljske počinju se održavati štrajkovi. Izbijaju u rudnicima Šleske i naročito u [[Szczecin]]u. Komunistički totalitarizam počinje gubiti tlo pod nogama. Javlja se i crkva.U noviju Poljsku povijest dolazi novi čovjek, general Wojciech Jaruzelski, posljednji komunistički vođa Poljske. === Nova Poljska === [[Datoteka:Lech Walesa.jpg|mini|Lech Wałęsa (1943-), vođa 'Solidarnosti', dobitnik nobelove nagrade za mir i predsjednik Poljske od 1990-1995.]] Malo pomalo bliži se kraj komunizmu, no situacija je još teška, došla je [[1980.]] godina, Poljaci su svašta pregurali i bore se za bolji život. Stanovništvu je teško. U Gdańsku se stvara štrajkaški odbor. Radnička partija je oprezna. Na čeću štrajkaša je Lech Wałęsa a zloglasni [[Edward Gierek]] koji je bio do sada na vlasti mora dati ostavku. Izabran je Wojciech Jaruzelski, ovaj pak svojim mjerama pokapa komunizam u Poljskoj svojim činom gušenja štrajkova vojskom. Pod pritiskom Rusa proglašava ratno stanje. Još jedan čovjek svojom pojavom navještava skori krah komunizma, Karol Wojtyła. Narod mu se obraća jer razumije patnje naroda. Ovog čovjeka cijeli svijet upoznat će pod imenom pape Ivana Pavla II. U Poljskoj je ratno stanje. Vođa 'Solidarnosti' Lech Wałęsa [[1983.]] dobiva Nobelovu nagradu za mir. Bliži se i zima [[1989.]] Raspisani su slobodni izbori u Sejm. Radnička partija neće dugo, volja naroda je da se za predsjednika izabere Wojciech Jaruzelski ali je za premijera izabran kandidat "Solidarnosti" /'Solidarność'/ [[Tadeusz Mazowiecki]] (24. VIII. 1989.). Iste godine dvadeset-devetog dvanaestog Sejm mijenja Usta i ime republike, ona postaje Republika Poljska i kao takva se okreće prema svijetu. U prosincu [[1990.]] Lech Wałęsa pobjeđuje na predsjewdničkim izborima. == Etnografija == === Život i običaji Poljaka === Poljaci su suvremeni europski narod koji je svijetu dao ogroman broj čuvenih znanstvenika, danas ipak velik broj ruralnih Poljaka živi od poljoprivrede i stočarstva (25%) za razliku od Velike Britanije gdje se ovim djelatnostima bavi tek 1.8% stanovništva. Plodna poljska polja obrađuju se ponegdje još uvijek plugom i konjima, a još su se uvijek održala i zaprežna kola koja vuku konji. Tipična seoska poljska kuća je drvena, sa strmim krovovima na dvije vode. Poljaci su stoljećima živjeli pod feudalizmom i u mnogim krajevima suvremene Poljske očuvale su se mnoge narodne umjetnosti kao što je [[drvorezbarstvo]] i dekorativna umjetnost: [[vez]], papirnati ukrasi i dekoracije od slame. Poljaci imaju nekih 50 varijanti regionalnih nošnji koja se oblači prilikom izvođenja narodnih plesova. Poljska ima 5 nacionalnih plesova a jedan od njih je poznat kao [[Krakowiak]]. ==== Vjerski blagdani ==== Poljaci su [[katoličanstvo|katolici]], i većina običaja vezana je uz [[Božić]] i [[Uskrs]], kao i običaje vjenčanja. *Postoji i običaj zvan '[[Lajkonik]]', sjećanje na pobjedu nad [[Tatari]]ma [[1241.]], ovu paradu održavaju svakog proljeća u [[Krakow]]u. ==== Kuhinja ==== [[Datoteka:Oscypki.jpg|mini|desno|Sir oscypek.]] Poljaci imaju bogatu tradicionalnu kuhinju ali je ona i pod utjecajem kuhinja stranih naroda s kojima su dolazili ili su još u kontaktu. [[Meso]] raznih vrsta kao i jela od [[Tijesto|tijesta]] i razne [[Juha|juhe]] tipična su za slavensku kuhinju. U području [[Tatre|Tatra]] poznat je sir oscypek (vidi sliku); makówki: božićni kolač; rolada z modrą kapustą (rolano meso s crvenim [[kupus]]om, u području [[Šleska|Silesije]]); baba warszawska (kolač s [[Kvasac|kvascem]], u području Mazovije); kotlet schabowy (sličan bečkom odresku); gulasz (gulaš); veoma poznata božićna 'kutia' od [[mak]]a, [[Brašno|brašna]], i [[orah]]a. === Kultura === ==== Wycinanki ==== Izrada ukrasa od papira porijeklom je iz [[Kina|Kine]], [[1600.]] proširila se i Europom, a osobito je postala popularna među [[Židovi|židovskim]] zajednicama. Tijekom 19. stoljeća proizvodnjom sjajnog šarenog papira ovaj običaj preuzeli su i Poljaci, kod njih su poznati pod imenom 'wycinanki'. ==== Lončarstvo ==== Poljsko lončarstvo je veoma kvalitetno, prevladava plava i žuta boja a izrađuju se posude za pećenje, kuhanje, i serviranje, među ostalima i čajnici. ==== Glazba i ples ==== Poljaci imaju više narodnih plesova: [[zbojnicki]], [[polka]], [[krakowiak]], [[mazurka|mazur]], [[polonez]], [[oberek]], [[goralski]], [[kołomyjka]], [[kujawiak]], postoji i ples poljskih židova nazivan [[zydowski]] (=židovski). ''Kujawiak'' je ples etničke grupe Kujavaca (Kujawy). Ovaj ples se iz većih gradova proširio diljem Poljske i doživio više transormacija. [[Kujavci]] bijahu rođaci [[Pomeranci|Pomeranaca]], [[Vistulani|Vistulana]], [[Šlesi|Šleha]] i još nekih srodnih plemena koje je Mieško I (960-992) ujedinio u prvu poljsku državu. [[Kašubi]], [[Slovinci (narod)|Slovinci]] i [[Kujavci]] obnavljaju danas svoj [[etnički identitet]]. Prema Oskaru Kolbergu kod muškaraca iz grupe Kujavaca nošnja se sastoji od dugog kaputa (sukmana) s velikom kragnom, plavih dugih hlaća, čizama, četvrtasti kapa opšivenih krznom i širokog pasa od cevenog platna. Žene Kujavaca žekođer nose duge kapute, suknje s cvjetnim dezenima, plašteve vezane oko ramena i pregaće preko sukanja čija je boja u kontrastu. Odjeća Kujavaca je tvornička i prilagođena je kraju u kojem žive, hladnom vremenu. Ples ''Zbojnicki'' je iz Skalne Podhale na Tatrama u južnoj Poljskoj, na granici sa [[Slovačka|Slovačkom]] i Moravskom. Ime je došlo od zbójnik (pl. Zbójnicy) u značenju 'razbojnici). U 17. i 18. st. Bande razbojnika harale su područjem Tatre što su dolazili iz sela područja [[Górale]]. Nošnja grupa koja plešu zbojnicki sastoji se od kaputića i hlaća načinjenih od bijele vune. ''Oberek'' ili ''ober'' je najživahniji i naj-akrobatskiji od tzv. 5 nacionalnih poljskih plesova, ostala četiri su (''polonez'', ''mazur'', ''kujawiak'' i ''krakowiak''). Porijeklom je iz Mazovije u središnjoj Poljskoj. Ime mu je došlo od glagola obracac się (okretati se, vrtjeti se). Ovaj ples pripada grupi plesova mazurka-ritma, on je ''brz''; kujawiak je ''lagan'' i mazurka ''umjeren''. Sva ova tri plesa su seljačkog porijekla i podnesla su znatnu promjenu, napose mazur i kujawiak. == Poljaci danas == [[Datoteka:JohannesPaul2-portrait.jpg|mini|Papa Ivan Pavao II.]] === Pokreti Poljaka === Prvobitno područje naseljavanja plemena Poljaka je oko rijeka [[Notec]] i [[Warta]], u okolici današnjih gradova [[Poznanj]] i [[Gniezno]]. Već u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] to se pleme udružilo sa srodnim plemenom [[Wislani|Wislana]] koji su živjeli u okolici današnjih gradova [[Krakov]] i [[Varšava]]. Na tim su područjima živjela i druga plemena, kao [[Gorali]], [[Mazovi]], [[Krakovci]] i još neki. S osnivanjem [[jagelovičko-litvanska država|jagelovičko-litvanske države]], mnogi Poljaci se naseljavaju u područjima današnje jugoistočne [[Litva|Litve]], današnjoj zapadnoj polovini [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i današnjoj zapadnoj trećini [[Ukrajina|Ukrajine]], osim toga u sjevernom dijelu [[Moravska|Moravske]] i sjevernoj [[Slovačka|Slovačkoj]]. Tijekom industrijalizacije u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] Poljaci su se selili prema industrijskim centrima [[Njemačka|Njemačke]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Poljaci su bili iseljeni iz istočnih dijelova ranijeg poljskog područja i bili naseljeni u zapadne dijelove Poljske koje su do tada naseljavali [[Nijemci]]. ==Vidi još== *[[Poljaci u Hrvatskoj]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == *''Dziewanowska, Ada''. Polish Folk Dances & Songs: A Step by Step Guide. New York: Hippocrene Books, 1999. *Sources of Polish Folk Music / Muzyka Źródeł, vol. 1, Mazowsze. Notes. Polskie Radio CD PRCD 151, 1996. *''Pawlak, Aleksander''. Folklor Muzyczny Kujaw [Musical folklore of Kujawy]. Kraków: PWM, 1980. *''Kolberg, Oskar''. Mazowsze Polne in Dzieła Wszystkie [Complete Works], vol. 24-5. Wrocław-Poznań: Polskie Towarzystwo Ludoznawcze, 1963. Reprint of a 1885 publication. *''Janta, Aleksander''. A History of Nineteenth Century American-Polish Music New York: The Kosciuszko Foundation, [[1982.]] == Vanjske poveznice == *[http://info-poland.buffalo.edu/classroom/JM/GT.html Understanding Matejko's painting The Battle of Grunwald] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208170537/http://info-poland.buffalo.edu/classroom/JM/GT.html |date=8. prosinca 2006. }} *[http://www.polstore.com/html/polishtraditions.html Polish Traditions and Customs] *[http://www.polskiinternet.com/english/info/1infocust.html Kultura (Linkovi)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060125034421/http://www.polskiinternet.com/english/info/1infocust.html |date=25. siječnja 2006. }} *[http://history-of-poland.brainsip.com/ History of Poland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060303064012/http://history-of-poland.brainsip.com/ |date=3. ožujka 2006. }} *[http://www.ffzg.hr/slaven/polonistika/kol5.htm Polonistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070422203830/http://www.ffzg.hr/slaven/polonistika/kol5.htm |date=22. travnja 2007. }} *[http://www.usc.edu/dept/polish_music/PMJ/issue/1.2.98/poplawska.html Polish Music Journal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060208094744/http://www.usc.edu/dept/polish_music/PMJ/issue/1.2.98/poplawska.html |date=8. veljače 2006. }} *[https://culture.pl/en/tag/muzyka-wspolczesna Contemporary Polish Music] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211125081112/https://culture.pl/en/tag/muzyka-wspolczesna |date=25. studenoga 2021. }} {{Poljska}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Zapadni Slaveni]] [[Kategorija:Etničke grupe Poljske|*]] [[Kategorija:Etničke grupe Ukrajine]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Etničke grupe Kanade]] [[Kategorija:Etničke grupe Argentine]] [[Kategorija:Etničke grupe Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Etničke grupe Bjelorusije]] [[Kategorija:Etničke grupe Brazila]] [[Kategorija:Etničke grupe Francuske]] [[Kategorija:Etničke grupe Njemačke]] [[Kategorija:Etničke grupe Litve]] sj1vq3arpt5grlffnqh0rvmkojpmt60 0 30328 7430784 7131757 2026-04-16T11:01:06Z Panasko 203327 7430784 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pueblos originarios de Bolivia.png|mini|Yuracare na etničkoj karti Bolivije]] '''Yuracaré''' (Yurucare, Yurakaré, Yurujure, Yurucari, Enete, Cuchi, Yura).- [[Bolivija|Bolivijsko]] sjedilačko pleme lovaca i ratara nastanjeno u šumovitim predjelima između Río Beni i Rio Mamoré na rijekama [[Chaparé]], [[Chimoré (rijeka)|Chimoré]], [[Sécure]], [[Chipiriri]], [[Ichilo]] i [[Isibore]] (departmani Cochabamba i Beni). Ovi Indijanci opisani su kao visoki ljudi, svijetle puti, gotovo poput Španjolaca i tamnih očiju. Lica su im ovalnog oblika s orlovskim nosom, žene veoma lijepe. == Život i običaji == Yuracaré su izvrsni lovci i ratnici i uzgajivači [[kukuruz]]a i [[manioka|manioke]]. Bili su organizirani po obiteljima bez ikakvog oblika uprave, [[poligamija|poligamije]] nije bilo. Djeci su davali potpunu slobodu i nikada ih nisu kažnjavali, ali su ih ponekad ubijali da ih se oslobode. Odijeća Yuracara rađena je od kore drveta, nalik [[pončo|ponču]] i oslikanim geometrijskim uzorcima. Populacija 3,700 ([[2005.]]). == Jezik == Yuracaré Jezik član je i jedini predstavnik porodice [[Yuracarean]]. Dijalektima [[mansinyo dijalekt|mansinyo]], [[oromo dijalekt|oromo]] i [[soloto dijalekt|soloto]] govorile su istoime grupe [[Mansiño]], [[Soloto]] i Oromo. Skupinu Oromo istrijebili su [[Mansiño]] Indijanci.<ref>[http://www.everyculture.com/South-America/Yuracar.html Yuracaré]</ref> == Sela == Sela u kojima žive nalaze se na područjima općina [[Villa Tunari]], [[Chimoré (općina)|Chimoré]] i [[Puerto Villarroel]] u provincijama Chapare, Carrasco i Moxos, to su. viz.: Ibare, Nueva Cotoca, Galilea, La Misión, La Boca, Santa María, Puerto Cochabamba, Nueva Esperanza i druga.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.amazonia.bo/mas_detalle_proi.php?id_contenido=29 |title=Yuracare |archive-url=https://web.archive.org/web/20110209054907/http://www.amazonia.bo/mas_detalle_proi.php?id_contenido=29 |archive-date=9. veljače 2011. |access-date=11. veljače 2009.}}</ref> == Populacija == Yuracare populacija iznosila je 1.500 ([[1800.]]), da bi [[1900.]] spala na svega 1.000, a u novije vrijeme se povećala na preko 2.500 == Mitologija == Šuma je dom Yuracaré Indijancima. Ona ih hrani pa su i mnogi mitovi vezani uz nju. Svi plodovi do kojih oni dolaze u šumi, zahvaljuju jednom preživjelom čovjeku, koji je izašao iz jame, ispod zemlje, nakon što je jedan zao duh zapalio svu šumu, ljude i životinje. Kada se izvukao van, zao duh se smilovao nad preživjelim i pretvorio se u dobročinitelja. Dade preživjelom šaku sjemenja. Ovaj to zasadi i niknu 'prekrasna šuma'. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *Bolivia: El Pueblo Indígena Yuracaré [http://www.monografias.com/trabajos12/mnyurac/mnyurac.shtml Bolivia: El Pueblo Indígena Yuracaré]; *Yuracare[http://www.bolivia.com/empresas/cultura/Pueblos_Indigenas/Yuracare.asp Yuracare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060212113927/http://www.bolivia.com/empresas/cultura/Pueblos_Indigenas/Yuracare.asp |date=12. veljače 2006. }} {{Ekvatorijalni narodi i jezici}} [[Kategorija:Equatorial]] [[Kategorija:Equatorial jezici]] [[Kategorija:Bolivijski Indijanci]] jabjz7d4l6v8zngxmn36tjaykgww35r 3 30490 7430504 7430358 2026-04-15T13:51:09Z Cybermb 1634 7430504 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} '''[[Suradnik:CyberMB vol2|CyberMB vol2]]''' je [[Wikipedija:Sekundarni računi|sekundarni račun]] za '''[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]]''' <br> ''[[Suradnik:CyberMB vol2|CyberMB vol2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:CyberMB vol2|razgovor]])</small> 22:40, 2. siječnja 2017. (CET)'' {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} == Muke s br. izdanja == Danas sam u Sportskim novostima pročitao da je počelo novo izdanje [[Arena Cup (nogomet)|Arena Cupa]], pa sam odlučio ažurirati članak. Kasnije tijekom ove večeri sinula mi je ideja da bi mogao ažurirati pokoji drugi prijateljski turnir. U pretragu sam upisao Memorijalni turnir (jer njih ima najviše) i prvo mi je izbacilo [[Memorijalni turnir Andrija Anković]]. Mislio sam dodati nova izdanja natjecanja (na kraju sam zaboravio, možda odradim to tijekom dana), no bacio sam pogled na prijašnja izdanja da vidim je li mogu to ikako popuniti s izvorima sa [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]. Srećom pa smo imali jedan izvor s podacima za tri izdanja (imamo i izvor za FK Sarajevo, no taj ne bilježi prijateljske susrete). Potom sam otišao na turnir pod Poveznice, [[Memorijalni turnir Gojko Šušak]]. Uspio sam naći podatke za nedostajuću 2009. godinu, ispravio sam grešku za 2000. te sam nadodao sva izdanja od 2019. do danas. Uočio sam jedan problem s brojem izdanja turnira. Godine 2016. bilo je [https://dalmatinskiportal.hr/sport/croatia-zmijavci-svladala-cibaliju-i-osvojila--memorijal-gojko-susak-/16692 17. izdanje] te potom turnir nije igran do prosinca 2019. [https://www.nk-sirokibrijeg.com/~nksiroki/index.php/novosti/vijesti/1934-iroki-brijeg-vukovar-1991-i-kiseljak-na-23-ukovu-memorijalu 23. turnir] je održan u studenom 2022. Nije mi jasno kako je 18. izdanje moglo biti u prosincu 2019., a 23. u studenom 2022. Kako mogu biti pet turnira odigrana u razmaku manjem od tri godine? Na internetu nisam našao ikakve podatke o tim dvama nedostajućim turnirima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:46, 11. siječnja 2025. (CET) :Ažurirah Gabeli. Ako te zanima (i ako ih zaželiš ažurirati) od neažuriranih je preostalo (ažurirao sam pola njih za 2024.): :* [[Memorijalni turnir Antun Batinić]] :* [[Istria Winter Cup]] :* [[Nogometni turnir Kaštelanska rivijera]] :* [[Kvarnerska rivijera]] :* [[Memorijalni turnir 'Neven i Mijo']] :* [[Memorijal Pero Radaković]] :* [[Memorijalni turnir prof. Slaven Jurić]] :* [[Memorijalni turnir Zdravka Uvodića]] :* [[Memorijalni spomen turnir Zvonko Mikolčević]] :– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:19, 11. siječnja 2025. (CET) :: {{s|Croxyz}}, ::Probat ću štogod ažurirati od ovoga. ::sve članke osim [[Kvarnerska rivijera]] sam ja započeo ili stavio više podataka. ::Za početak probam ''[[Memorijalni turnir prof. Slaven Jurić]]'' i ''[[Memorijalni turnir Zdravka Uvodića]]'' s obzirom da mi je to blizu ::''[[Nogometni turnir Kaštelanska rivijera]]'' se već više godina ne održava, ali probam još nadopisati - imam negdje fotografiranu monografiju ''[[HNK Val Kaštel Stari|"Vala"]]'' iz Kaštel Starog, možda tu ima više o turniru. ::Tih turnira je masa, i dosta ih ima održavanje od više desetljeća, ali naravno da smo slabo to pokrili. ::Što se tiče broja izdanja, tu se nažalost ne možeš nigdje pouzdati, znaju se u pojedinim godinama ne održavati, a turniri se znaju igrati u različitim periodima (negdje u veljači-ožujku prije početka "proljetnog" dijela; kraj srpnja i kolovoz - uoči početka sezone, a zna ih biti tijekom listopada i studenog kad su reprezentativne pauze (i naravno neki drugi termini). ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:25, 11. siječnja 2025. (CET) == S i Š == Pripremam trenutno popis klubova s izvještaja JNS iz 1936. ([http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf od 429. do 436. str. knjige Fudbal u Kraljevini Jugoslavije]). Malo me muči pisanje imena klubova. Razlog fonetskog pisanja imena poput Konkordija umjesto Concordia mi je jasan, no je li normalno da se miješaju slova S i Š? Tu ne mislim samo onaj klasični HŠK, odnosno HSK (ili varijacije, poput GOSK Kaštel Gomilica umjesto GOŠK Kaštel Gomilica), već i druge riječi, npr. Sparta umjesto Šparta (mislim na današnji klub [[NK Šparta Elektra Zagreb]]). Ime "Sparta" ne nalazim na web-stranici NK Maksimira ([https://web.archive.org/web/20080930114729/http://www.nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/sparta_elektra.htm]) ni Nogometnog leksikona (https://nogomet.lzmk.hr/clanak/sparta). Preporučuješ li mi da svojevoljno ispravljam S u Š i obratno? Misliš li da su 30-ima bili "liberalniji" što se tiče pisanje imena (ili su što ja znam, u 90-im namjerno gurali Š, odnosno Športski)? Pod "liberalnije" mislim i na primjere poput Prvi hrvatski građanski športski klub Zagreb u izvještaju, dok se naš članak zove [[1. HŠK Građanski Zagreb]]. Popis na kojem radim se trenutno nalazi na [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#bs]] tako da slobodno prepravi nešto ako je krivo. Ne znam još hoću li ga ubaciti u članku o [[JNS]] ili ću ga dodavati u članke o podsavezima (znam da imamo članke o samo nekoliko, pretežito hrvatskih, podsaveza). Svakako ću ga dati Ame71-u da muolakšam posao pri linkanju imena klubova na talijanskoj Wikipediji. Naravno, trebat ćemo i ovdje na hr.wiki stvoriti popriličan broj preumsjeravanja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:50, 20. siječnja 2025. (CET) :I još nešto: koje riječi da kratim, a koje ne? Jasno mi je npr. da kratim Čakovečki sport klub Čakovec u ČSK Čakovec (ili je tu bolje Čakovečki SK?), nošto s primjerima tipa Čukarički SK Beograd (današnji [[FK Čukarički]])? ČSK Beograd? Čukarički SK Beograd? Čukarički SK? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:53, 20. siječnja 2025. (CET) ::Evo jednog još boljeg: Konobarski SK Hajduk Zagreb. Pojma nemam šta s tim. Zasad ću ga ostaviti na KSK Hajduk Zagreb. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:55, 20. siječnja 2025. (CET) :::P.S. Našao sam jednu dalmatinsku tablicu iz [https://sportmakarska.com/povijest-zmaj/povijest-zmaj-47-48-prvak/ 1947./48.] Vidim da za tu godinu nemamo gotovo ništa za Dalmaciju. Gledajući druge članke s portala i wiki nekako mi se čini da si već iscrpio sve iz klupske monografije (pretpostavljam da je izvor portalu), no ovu sezonu izgleda da si preskočio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:50, 20. siječnja 2025. (CET) == Sitno == Ovo u odjeljku iznad nisam nikada dovršio. I dalje stoji u Tiskari. Imamo i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Goran_Draga%C5%A1&diff=prev&oldid=7131865 povratnika]. Ne znam jesi li uočio (ja tek večeras) da ako odeš na neki članak s tablicom, npr. [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1985./86.]] i klikneš na gumb Uredi, umjesto Uredi kod na koji smo naviknuti, te ako pritom povučeš mišem po svim postignutim golovima klubova, da ćeš dobiti sveukupni broj golova. Ovo je sigurno najlakši način za verificiranje gotove tablice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:41, 21. veljače 2025. (CET) :{{s|Croxyz}}, e ovo sa tablicom dosad nisam primijetio, maloprije probao i funkcionira (tako da možda sad pri izradi ne treba prebacivati u excel ili sličan program pa vući AutoSum, nego ovako, ili već postojeće provjeravati) :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 04:49, 21. veljače 2025. (CET) == Povijest sporta == Ne znam je li znaš za [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&sqlid=1&item=S02209&broj=197000001 ovaj] znanstveni časopis koji pokriva temu sporta. Ima preko 100 brojeva. Dosta članaka se fokusira na neki određeni klub ili kraj, pa se mnogi članci mogu koristiti kaoizvori za članke na Wikipediji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:41, 24. ožujka 2025. (CET) :{{s|Croxyz}}, znam za ovo (časopis ''"Povijest sporta"''), ali nisam znao da su stavili brojeve od 1971. na dalje (bila je stavljena samo 1970.) :(čak imam i 1-2 broja koja sam kupio rabljena) :''Povijest športa'' i dalje postoji kao podlistak časopisa ''"Olimp"'' (''Povijest hrvatskog športa'') od Hrvatskog olimpijskog odbora :https://www.hoo.hr/olimp :...pa se i tu da štogod pronaći :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:18, 24. ožujka 2025. (CET) ::[https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=176 Ovo] bi ti moglo biti zanimljivo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:46, 24. ožujka 2025. (CET) :::{{s|Croxyz}}, hvala na tome :::isto tako postoji knjiga [https://libar.unist.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1120107071699 ''Nogomet u Splitu i Dalmaciji do osnutka "Hajduka" 1911. godine'' (2005.)] te je možda imam skeniranu ili fotografiranu :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:04, 24. ožujka 2025. (CET) ::::Nisam tada bio za računalom pa nisam mogao vidjeti kako stojimo s člancima o tim sezonama. Mislio sam da imamo članke i o sezonama nakon [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1910.]] U tom radu kojem sam ti poslao imaš rezultate tih kasnijih dalmatinskih prvenstava za koje pretpostavljam da ih nisi radio jer nisi iamo rezultate, barem ih nemaju rsssf.org i claudionicoletti.eu. Naravno, ima u radu i drugih informacija osim rezultata. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:32, 24. ožujka 2025. (CET) :::::Kako Ame71 radi na sezonama Državnog prvenstva Kraljevine SHS/Jugoslavije, ja mu pomažem stvarajući članke o zagrebačkim klubovima (pretpostavljam da će prijeći na sezone Zagrebačkog podsaveza tako da sam napisao sve informacije koje sam uspio pronaći u Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.). Ovih dana sam tako nadopunio članke o zagrebačkim klubovima s informacijama iz Albuma te stvorio članke o 10-ak klubovima. Cilj mi je sada nadopuniti članke o tim ranim zagrebačkim ranim klubovima s informacijama iz Povijesti sporta (odradio sam danas [[NK Jarun Zagreb]], idući je [[SK Makabi Zagreb]] o kojem sam pisao prekjučer, a vidio sam da postoje radovi o [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HŠK Ilirija Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]] itd.). Nakon toga ću prijeći na klubove s arhivirane web-stranice (ima ih 40-ak), pa tek onda potencijalno mogu prijeći na ta dalmatinska prvenstva, naravno ako ih se sjetim. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:40, 24. ožujka 2025. (CET) ::::::{{s|Croxyz}}, ::::: za prvenstvo talijanskih momčadi (prvenstva Dalmacije) možeš vidjeti: ::::::[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa-dalm10s.html rsssf.org, Croatia - Dalmatia 1910-1919] ::::::[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/croatia-league-final-tables/cro-1910-18/ claudionicoletti.eu, ''Croatia 1910-18''] ::::::ja razmišljam da možda u nekoj budućnosti budem pisao prvenstva Osječkog podsaveza (prije WWII), imam odličnu knjigu za to, ali samo još autora da konzultiram ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:53, 24. ožujka 2025. (CET) :::::::{{S|Cybermb}}, možda će ti od koristi biti neke informacije koje sam naveo u [[NK Valpovka Valpovo]] i [[NK Šparta Beli Manastir]]. Znam dobro da je teško naći bilokakve informacije o nižim ligama, ruralnim natjecanjima, prvenstvima župa. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:33, 24. ožujka 2025. (CET) ::::::::Imamo jedan problem sa zagrebačkim Borcem. Već smo jednom imali problem s dva Borca ([[NK Milicioner Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]]), no izgleda da ih ima tri. [[HŠK Sava Zagreb]] je po [https://web.archive.org/web/20170413010742/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/borac.htm NK Maksimiru] obnovljena 2. kolovoza 1945. pod nazivom FD Borac. Meni nije bio jasan ovaj paragraf s NK Maksimira: ''* Doduąe početkom 1950-ih nalazimo zagrebački Borac koji je jednu sezonu nastupao u I. saveznoj ligi, ali tu se radi o klubu Milicionar koji je 1950. promienio naziv u Borac, a već u veljači 1952. nestao kao samostalan klub spojivąi se sa Zagrebom; iz ovoga se moľe izvuči zaključak da taj Borac nije imao veze s ovim Borcem; ipak sve je to pomalo nejasno kao i jedan poviestni podatak da je ovaj Borac raspuąten 15.5.1975. (?!)''. Našao sam u Povijesti sporta [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 ovaj rad o Savi/Borcu]. [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Na ovoj stranici] piše da je Borac raspušten 15. svibnja 1975., istog datuma kao kod NK Maksimir. Štoviše, rad je tiskan 1975. tako da bi to trebalo biti aktualno. Sasvim je moguće da nam je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FBorac+Zagreb%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 dio poveznica] kriv. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. ožujka 2025. (CET) :::::::::Uspio sam riješiti problem. Klub je raspušten 15. svibnja 1941., a ne 15. svibnja 1975. 1975. je napisan rad. Čudi me da je to prošlo kroz recenziju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 26. ožujka 2025. (CET) ::::::::::Imaš li možda neku knjigu ili nešto slično s tablicama za niže razrede prvenstava do 1945.? Stvarno sam se potrudio da sastavim [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Niži_rangovi_koji_nedostaju]], no vidim da se izvori nikako ne slažu jedni s drugima. Tako npr. za jednu sezonu imamo četiri različita izvještaja za isti rang. Stvarno mislim da ću odsutati od prikupljanja tih informacija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:55, 26. ožujka 2025. (CET) :::::::::::{{s|Croxyz}}, Kako sam na [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#RE:_Izvori_za_1920-e_i_1940-e tvom Razgovoru] ranije naveo, najbolji izvor ti je knjiga :::::::::::* ''FUDBALSKA TAKMIČENJA JUŽNIH SLOVENA 1873-1941'' :::::::::::* https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/ftjs-1873-1941 :::::::::::njihov facebook koji koriste i možeš kontaktirati :::::::::::* https://www.facebook.com/istorijaexyufudbala/?locale=hr_HR :::::::::::ako je budu ponovno imali u prodaji, vjeruj mi da vrijedi svake lipe/centa (bez neke priče, ali masu statistike, rezultata, tablica, statistike igrača državnog prvenstva 1923.-1940., podsavezna prvenstva, stvarno iscrpno) :::::::::::tu su popisana sva natjecanja po podsavezima u Kraljevini SHS/Jugoslaviji (do 1941) - i po "razredima" i po "župama" ("provincijama"), većina je kompletirana / mislim da su natjecanja, tu i tamo fali ponešto ili nije sve navedeno, ali za natjecanja ''Zagreebačkog NPS-a'' je skoro sve stavljeno :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:14, 26. ožujka 2025. (CET) == Sparta ili Šparta == Znaš li možda je li se [[Šparta Zemun|ovaj zemunski]] klub zvao Sparta ili Šparta? Na Wikipediji viđam oba naziva. Prisutna su i u Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:19, 1. travnja 2025. (CEST) :Iskreno, nisam siguran. :Također sam nailazio na oba naziva i ''Sparta'' i ''Šparta''. :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:06, 1. travnja 2025. (CEST) ::Ok. Meni je preostalo još samo 15 od 45 klubova sa [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Maksimir]]. Metal Remetinec (koliko vidim Remetinec tada nije bio dio Zagreba, tako da je možda bolje da ne navodimo Zagreb u imenu?) ću preskočiti jer ne mogu shvatiti priču iz [https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm] i [https://javolimblato.blogspot.com/p/blog-page_11.html]. Tako da, ako uspiješ shvatiti šta se tu točno događalo, slobodno napiši članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:17, 2. travnja 2025. (CEST) == Talijanska prvenstva u Dalmaciji == Kao što sam obećao, nadopunio sam [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1910.]] U trenutku pisanja još ne postoje [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1912.]], [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1913.]], [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1914.]] ([https://www.rsssf.org/tablesk/kroa-dalm10s.html RSSSF] ne navodi prvenstva 1913. i 1914., no navodi neko prvenstvo 1919.). Navode li se možda u nekom izvoru iz [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1910.]] imena zadarske i splitske momčadi prvenstva 1913.? [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=178 Marović] ne navodi imena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:39, 12. travnja 2025. (CEST) :Ignoriraj ovo pitanje iznad. Marović navodi imena te zadarkse i splitske momčadi prilikom obrađivanja prvenstva 1914. (cijelo vrijeme su jedni te isti klubovi). Jedino ne znam što je s tim prvenstvom 1919. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:17, 12. travnja 2025. (CEST) ::Pisat ću ovo na engleskom da nam {{s|Ame71}}, može pomoći: We have two differing accounts for [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1912.]] ::According to [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=177 Marović (page 177)] there was a '''subsequent''' match between the Zadar gymnasts (Societa ginnastica) and Bersaglieri which the Zadar gymnasts won. Should this subsequent match be interpreted as a 4th match or is it referring to the 2nd match of the tournament (it would make sense for the Zadar gymnasts to be the winners as they have 1 win and 1 draw, while ersaglieri) has 1 win and 1 loss, and finally the Split team has 1 draw and 1 loss. ::On Italian Wikipedia (this narrative has been inserted into [[NK Arbanasi Zadar]]) in the article [[:it:Associazione_Calcio_Dalmazia]] it is stated that Bersaglieri was the winner, having defeated the Zadar gymnasts in a play-off finale. ::As it's 3 AM, I'm too tired to try and figure out where the Italian Wikipedia is sourcing its information. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:21, 12. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, there's a report on page 2. Can you translate it for us on? It's in the right corner. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:36, 12. travnja 2025. (CEST) ::::{{s|Croxyz}} where is this page 2? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:44, 12. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, my bad, [http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=6776&s=publ here it is]. Click the magnifying glass or the newspaper cover. The text begins in the second to last column of page 2 and ends on page 3. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:38, 12. travnja 2025. (CEST) {{s|Croxyz}} ok, I thought to be stupid as I couldn't find it :D : "Associazione ginnastica" organized a Dalmatian football tournament in December 1910 (partecipants: "Forza e Coraggio" from Dubrovnik and "Associazione ginnastica" from Zadar. : "Associazione ginnastica" organize a 2nd tournment Sunday 7th and Monday 8th April 1912 (Easter and Easter monday) and partecipants are "Società di ginnastica e scherma" from Split, "Società dei Bersaglieri" from Borgo Erizzo (Arbanasi) and "Società ginnastica" from Zadar. The pitch is the new parco giochi (igralište) of "Associazione ginnastica" (ownner is Demetrio Medovich). * 1st match on Sunday 8th April at h 16:20, referee Felice Veglia : Borgo Erizzo - Spalato 1-0. * 2nd match on Monday 9th April at h 10:05, referee Felice Veglia : Borgo Erizzo - Zara 1-2. * 3rd match on Monday 9th April at h 16:20 : Spalato - Zara 1-1. : on page 3 there is a cutting hard to understand: :: it. Avendo l'arbitro signor Veglia ceduto le sue mansioni alla dirigenza dell'Associazione Ginnastica, questa, dopo laboriosa seduta, dichiarò parificata la partita fra le squadre di Borgo Erizzo e di Zara e decise che la coppa sia da disputarsi, in epoca da stabilirsi durante l'anno, in un match fra le due squadre. :: en. The referee, Mr. Veglia, having handed over his duties to the management of the Associazione Ginnastica, the latter, after a laborious meeting, declared the match between the teams of Borgo Erizzo and Zara a draw and decided that the cup should be played, at a time to be established during the year, in a match between the two teams. :: hr. Sudac g. Veglia, predavši svoje dužnosti upravi Associazione Ginnastica, potonji je nakon napornog sastanka proglasio utakmicu između ekipa Borgo Erizzo i Zara neriješenom i odlučio da se kup igra, u terminu koji će se utvrditi tijekom godine, u utakmici između dvije ekipe. * I thought Zadar won the tournment. But it seems the management of Associazione Ginnastica said there weren't a winner between Borgo Erizzo and Zadar, this made another match between the two teams necessary on a date to be determined. In my opinion it's because the 2nd goal of Zadar vs Borgo Erizzo, at the end of the match, had a lot of objections. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:12, 12. travnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, I assume that the result of the game was changed from 2:1 to 1:1, with a replay set in the near future, although that doesn't make much sense since Borgo Erizzo would have had 1 win and 1 draw, while Zara would have 2 draws. Among his sources, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=179 Marović] lists the following 1912 Il Dalmata issues: April 6th, April 10th (the one I linked above), April 13th ([http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=6777&s=publ link]), September 21st (this one's covering a newly built pitch in Dubrovnik). Could you read the April 13th issue? It might've covered the replay. There also may be a possibility that the replay is briefly mentioned in a later article, presumably one from 1913 which would state the winner of the previous edition(s), similiary to the April 10th 1912 issue which covered the first edition of the tournament. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 12. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Croxyz}} on [http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=6777&s=publ 13th April issue], about football, there's only a cutting about the Croats complain that Hajduk was not invited to the tournment. The organizers wanted an all-Italian event and a Hajduk's participation would have entailed strong political risks. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:58, 12. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, that was mentioned in Marović's paper. Anything in the 1913 issues he mentioned: [http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=6873&s=publ March 15th], [http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=6874&s=publ March 19th], [http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=6876&s=publ March 26th] and [http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=6908&s=publ July 17th]? Have you tried finding the source on Italian Wikipedia that claims that Bersaglieri won the cup? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:21, 13. travnja 2025. (CEST) ::::{{s|Croxyz}} [https://kramarsic.com/igor4/2014/04/15/zara-le-prime-disfide-contro-ragusei-e-spalatini-1-e-continua/ This page] says "Tutte la parite si disputarono il 7 aprile 1912 sul “Fondo dei Medovich” e vennero dirette da Nicolò Degiovanni con i guardalinee Edvino Giurissich ed Antonio Murssich. Alle fine del torneo non si ebbe un vincitore tanto che gli organizzatori decisero che la coppa tornava a Zara, però il vincitore sarebbe stato deciso da una partita di spareggio tra i Bersaglieri e la Ginnastica zaratina. A spuntarla alla fine furono i primi." :::: eng. All the matches were played on 7th April 1912 (''it isn't true...'') on Medovich family pitch and the referee was Nicolò Degiovanni (''Il Dalmata says Felice Veglia'') and the linesmen were Edvino Giurissich and Antonio Murissich. No winner at the end of tournment, so the organizers decided the cup went back to Zadar, and a "baraž" should to be played between Bersaglieri (Borgo Erizzo) and Ginnastica Zadar. Bersaglieri won. :::: But this page doesn't say the score or the date of the "spareggio" (baraž in Croatian). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:44, 13. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, yeah it doesn't seem reliable. Can you check what the other sources on it.wiki say? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:50, 13. travnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}} I've seen the sources but I found nothing about the spareggio Bersaglieri v Ginnastica. Maybe you can contact the author Igor Kramarsich, there is his mail address in [https://web.archive.org/web/20121204011334/https://kramarsic.com/PDF/zara/zaracalcio05.pdf this page]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 05:54, 13. travnja 2025. (CEST) {{s|Ame71}} i {{s|Croxyz}}, nažalost nisam toliko detaljno proučavao ova prvenstva talijanskih klubova <br> radio sam samo ovo za 1910. <br> izvori koji se mogu koristiti (imam negdje fotografirano) <br> * Drago Marić, Romano Meštrović: ''Baština zadarskog sporta = Zadar's sport heritage'', Zadar, 2013., {{ISBN|978-953-57779-0-8}}, * Jurica Gizdić: ''Nogomet u Splitu i Dalmaciji do osnutka "Hajduka" 1911. godine'', Split, 2005., {{ISBN|953-99468-1-6}}, * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 21 (samo ova knjiga ''Baština zadraskog sporta'' je zbilja obilna i samo sam je malo dotakao, vjerojatno ima i za ostale godine) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:12, 14. travnja 2025. (CEST) :Vidio sam u [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentacijskoj kopiji] da Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974 za izvor koriste web-stranicu koju je Ame71 linkao tako da to možemo odbaciti (ima greške poput datum održavanja natjecanja). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:59, 14. travnja 2025. (CEST) ::Jedno nevezano pitanje: stvaram (i nadopunjujem) članke o klubovima koji nemaju članke na talijanskoj Wikipediji te su ujedno navedni u Albumu nogometnih klubova Jugoslavije, a da imaju konkretne, nekontradiktorne informacije (provincijske klubove Zagrebačkog podsaveza sam isto manjeviše preskočio jer ću za njih probati naći izvore u Povijest sporta). Bližim se kraju te knjige te vidim da su na kraju klubovi Osječkog posaveza. Spominjao si da imaš neku detaljnu knjigu o tome. Želiš li da preskočim te klubove? Uvijek mogu nekad kasnije napisati [[Wikipedija:Mrva|mrve]] o njima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:54, 15. travnja 2025. (CEST) == Superkup BiH == Pomoći ću Labudu222 pri izradi članka [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]]. Mislim da ću članak preimenovati u [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu]]. Gledam članke sudionika superkupa od 1997. i 2000. i vidim da je superkup različito nazvan. U članku [[FK Sarajevo]] je nazvan ''Superkup NS BiH'', u [[FK Željezničar Sarajevo]] je ''Nogometni superkup Federacije Bosne i Hercegovine'' (to sam dodao ja, ne znam odakle mi "Federacije" u imenu natjecanja), dok je u članku [[NK Bosna Visoko]] ''Superkup Bosne i Hercegovine''. Znam da je cijeli taj period poprilično zbrkan i da su česte greške (evo taman naletih da je [[HNK Brotnjo Čitluk]] osvojio Nogometnu Premijer ligu Bosne i Hercegovine, natjecanje koje nije postojalo u 1990-im). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:11, 28. travnja 2025. (CEST) :Još jedno pitanje: kada klub proglašavamo bivšim? Danas smo imali [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Drava_Strmec&diff=prev&oldid=7188907 ovu izmjenu] na jednom članku. Prema [https://semafor.hns.family/klubovi/711/drava-s/ HNS-ovom Semaforu] klub se ne natječe od 2013./14., dakle 11 godina. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:27, 28. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Croxyz}}, klub obično proglasimo "bivšim" kad više nije registriran pri odgovarajućem savezu, ni kao poslovni subjekt / pravna osoba / udruga građana - odnosno "brisan" je iz takvog registra....naravno ima slučajeva da se klub ne natječe dulji niz godina, a nema ni ikakve druge aktivnosti (tipa da "rade" s djecom ili veteranima, povremeno odigravaju prijateljske utakmice koje ne moraju biti registrirane i sl), ne održava skupštine i sl, nego "samo postoji na papiru", postoji neka odgovcorna osoba za njega - i u tom slučaju se može napisati da je klub "bivši" ::Ovih dana napišem i za Superkup BiH (i Federacije - pojasnim po sezonama) [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:56, 28. travnja 2025. (CEST) :::Zaboravio sam totalno da postoje prijateljske utakmice. Hvala što si me na to podsjetio! Trenutačno proširujem članak [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne]]. Nažalost, vječita ljestvica ima greške, a jedan klub je pogrešno naveden (Radnik Lipnica umjesto Radnik Hrvatska Tišina). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 29. travnja 2025. (CEST) == Izbjegavanje filtera == Ne znam jesi li tijekom godina ikada skužio da [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=6._rang_HNL-a_2008./09.&diff=prev&oldid=7200618 ovakve] blokirane linkove možeš dodati tako što ubaciš arhiviranu verziju web-stranice, no izbaciš http(s):// ispred www. Npr. za ovaj link https://web.archive.org/web/20151001162248/www.island-hvar.info/fnl/arhiva/2008-2009.htm nedostaje http(s):// prije www.island-hvar.info P.S. Podsjećam na Bosanskohercegovački superkup. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:59, 6. svibnja 2025. (CEST) :Nažalost za [[6. rang HNL-a 2015./16.]] nemamo arhiviranu verziju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:14, 7. svibnja 2025. (CEST) ::Uspio sam obnoviti sve linkove s te web-stranice (45 članaka) osim tog. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:46, 7. svibnja 2025. (CEST) :::Imaš li kakve podatke za [[NK Čakovec]]? Naš članak je nezgodan jer nema izvore, a vidim da se podatci ne poklapaju baš s lakodostupnim izvorima. Štoviše, većinu članka je napisao neki IP-ovac. Prema trenutnom članku NK Čakovec (ili NK Čakovec 1920 sudeći prema infookviru) je ugašen 2010., no HNS Semafor klub navodi pod imenom [https://semafor.hns.family/klubovi/354/archea-cakovec/ Archaea - Čakovec] koji je u sezoni 2015./16. imao omladinske selekcije, a seniorsku 2014./15. Također, taj je klub prema HNS Semaforu igrao u [[2. HNL 2006./07.]] Kod nas je u članku [[2. HNL 2006./07.]] linkan NK Čakovec. Archaea - Čakovec je prema HNS Semaforu osnovan 2. kolovoza 1909. ([https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec Nogometni leksikon tvrdi da je najstarija nogometna momčad osnovana 1910.]), na Wikipediji je za godinu osnivanja navedena 1920. (povijest kluba započinje s poviješću ČSK). Nogometni leksikon tvrdi da je [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk NK Čakovec osnovan 1945. kao Jedinstvo], a [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovecki-sportski-klub Č'''Š'''K 1912. (privremeni član ZNP 1920.)] [https://dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX Album nogometnih klubova Jugoslavije] iz 1925. (str. 46.) tvrdi da je ČŠK/ČSK (nekonzistetno pišu imena klubova po cijeloj knjizi, kod hrvatskih klubova rijetko se poklapaju naslov, opis slike, tekst o klubu i adresu kluba) osnovan 1920. U [https://core.ac.uk/download/pdf/74362305.pdf doktoratu Tinu Mudražije] (recenzent knjige Fudbalska takmičenja... koju {{s|Ame71}} planira nabaviti) prevladava ČSK nad ČŠK. [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] mi se sporo učitava tako da ću ga preskočiti. U [https://mnzmaribor.si/wp-content/uploads/MNZ_Maribor_knjiga_Vec%CC%8C-kot-igra_predaja_2020-05-18.pdf 80 let nogometa na območju Medobčinske nogometne zveze Maribor] zvan je ČSK. U [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1977&broj=00032&page=2804 90 godina spora u Međimurju] ([https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&sqlid=1&item=S02209&broj=197700032 link na taj broja Povijest sporta]) nazvan je ČŠK. Želiš li da pokušam iskopati ondašnji tisak? Ako me sjećanje ne vara međimurski tisak nije digitaliziran i objavljen na internetu, no pretpostavljam da će se ČŠK/ČSK javljati često u varaždinskom tisku koji je veoma zastupljen na library.foi.hr. :::P.S. Još jednom podsjećam na [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] u slučaju da si zaboravio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:50, 17. svibnja 2025. (CEST) ::::Također, moguće je da će u slovenskojezičnim izvorima (klub se natjecao u natjecanjima Ljubljanskog nogometnog podsaveza) zastupljeniji biti ČSK po uzoru na njihove druge slovenske klubove, no pitanje je hoće li se to odraziti na Građanski športski klub Čakovec ([[GŠK Čakovec]]) o kojem bi se moglo i nešto napisati na temelju online izvora ([https://mmc.hr/vijesti/v20240826.html][https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec]), a i za tjedan/dva će Ame71 napisati članke o preostalim sezonama u klupskoj povijesti tako da ćemo imati sve sezone. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 17. svibnja 2025. (CEST) :::::Na [https://hrcak.srce.hr/file/320250 str. 35.] (odnosno str. 7./17) ovog rada imaš popis punih imena klubova Osječkog podsaveza. Možda ti posluži nekad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:20, 14. lipnja 2025. (CEST) ::::::Bit će ti jako koristan i izvor koji je korišten u članku [[HĐNK Srijemac Vukovar]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:52, 14. lipnja 2025. (CEST) :::::::Naravno, postoje i članci iz Povijesti sporta i sa [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:05, 14. lipnja 2025. (CEST) ::::::::Nedostaju 7. i 8. razred [[Sustav_nogometnih_liga_u_Hrvatskoj#2024./25.]] Ne znam jesi li to zaboravio dovršiti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:41, 15. lipnja 2025. (CEST) :::::::::U ova [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FOsije%C4%8Dki%20%C5%A0K%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 dva] članka imaš Osiječki ŠK. Moguće je da si pogrešno napisao ime tog kluba (Osiječki -> Osječki). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:04, 15. lipnja 2025. (CEST) :::::::::{{s|Croxyz}}, naravno da znam da postoje (mislim da je bio i 9. rang u ovoj sezoni) - mislim to nadopisati - ali moram pri tome imati otvorenu i sofascore i semafor HNS-a da provjerim jer ima dosta grupa, a da mi nešto ne promakne - bit će svakako :::::::::''OŠK'' / Osiječki ŠK / Osječki ŠK - ime sam preuzeo iz knjige :::::::::Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}} :::::::::gdje je klub tako naveden :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:20, 16. lipnja 2025. (CEST) == Povezani članci, mrva == U vezi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Savska_Ves&curid=234404&diff=7246357&oldid=6934011 ovoga], par napomena: * U "Povezani članci" obično dodajemo poveznicu samo ako nije već korištena ranije u članku * Oznaka za mrvu ide ispred grupnih predložaka na dnu. --[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 21:00, 29. lipnja 2025. (CEST) == Hrvatski dragovoljac == Imaš li u svojim izvorima (vjerojatno ima u Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980. na 128. ili nekoliko stranica iza) povijest [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb]]? U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Hrvatski_dragovoljac_Zagreb&diff=prev&oldid=7247329 ovoj izmjeni] uklonjeno je da se klub od 1975. do 1976. zvao NK Trnsko '75. [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hrvatski-dragovoljac Nogometni leksikon] ne navodi ni ime ONK Hrvatski dragovoljac koje je prema našem članku klub imao do 1990., dok [https://web.archive.org/web/20160422041520/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/hrvatski_dragovoljac.htm NK Maksimir] ima samo Novi Zagreb (bez ONK/NK). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:45, 2. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Croxyz}} - na ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980'', str. 131 ima :''Novi Zagreb'', NK - 1976. :(ne spominje Trnsko '75, ili nešto drugo kao ''Trnsko'', ni pod drugim (općinskim) savezima/centrima ). Potrebno vidjeti u drugim knjigama :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:45, 2. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, znači time otpada i tvrdnja da se od 1976. zove '''O'''NK Novi Zagreb. Knjiga tvrdi da je klub osnovan 1976., a ne 1975.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:05, 2. srpnja 2025. (CEST) :::Uspio sam [https://web.archive.org/web/20120325164608/http://www.hrvatski-dragovoljac.com/oklubu.html ovo] iskopati. Ne znam koliko je točno jer se ne slaže s tvojom knjigom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 2. srpnja 2025. (CEST) ::::{{s|Croxyz}}, ova knjiga ne mora biti (skroz) točna, makar je izdao tadašnji [[Hrvatski nogometni savez|Nogometni savez Hrvatske]] (nailazio sam u popisu klubova još neke nelogičnosti, ali s obzirom kad je pisana i koliko podataka ima, super izvor ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:37, 2. srpnja 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, ma znam. Jasno mi je da 1976. može biti tipfeler. No, stvarno ne znam koliko je naš članak točan jer knjiga iz 1980. tvrdi da se klub tada zvao NK, a ne ONK. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:45, 2. srpnja 2025. (CEST) ::::::Dok čekam za Hrvatski dragovoljac, evo ti mala pomoć za [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1925./26.]] Imaš pune nazive klubova (s prefiksom) za 1924. (godinu ranije) u Zlata Živaković Kerže, [https://hrcak.srce.hr/clanak/320250 Povijest nogometnih klubova u Đakovu (1910. – 1941.)], Zbornik Muzeja Đakovštine, Vol. 6 No. 1, 2003., str. 40. Zašto si za Obrtna omladina Vinkovci stavio poveznicu na [[NK Obrtna omladina Vinkovci]]? Zar nije prefiks NK anakroničan? Također imamo i [[Predložak:ONP 1924.]], no za njega treba promijeniti poveznice na klubove. Informacije o nekim klubovima možeš naći u [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925. Iz te knjige jedino nisam radio članke o klubovima Osječkog podsaveza (jer si tvrdio da imaš jednu dobru knjigu o tom), pojedinim klubovima Zagrebačkog podsaveza (neujednačena imena, uglavnom prefiksi) i klubovima s premalo informacija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:36, 3. srpnja 2025. (CEST) :::::::Također nisam 100 % siguran je li se Cibalia tada zvala Cibalia ili Cibalija. U Albumu (str. 152.) je Cibalia, no drugdje je Cibalija, kao u dr. izvorima. No, eto, taj Album je stvarno nekonzistetan, pogotovo kod prefiksa. Zanimljivo, [[FK Velež Mostar]] je dvaput nazvan "Vele'''š'''" – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:41, 3. srpnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Croxyz}}, ::::::::U ovom članku (kojeg sam počeo raditi) ::::::::za ''"Obrtnu omladinu"'' i druge klubove iz [[Vinkovci|Vinkovaca]] sam poveznice na (još) nepostojeće članke uzimao iz [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Vukovarsko-srijemskoj županiji]], kojeg je uglavnom radio {{s|Pera detlic}} ::::::::ali je li ''NK'', ''FK'', ''SK'', ''ŠK'', ''RSD'', ''SD'' sa varijacijom naziva, za predratne klubove je nekonzistetno naći. ::::::::Primjerice stavio sam ''[[HNK Vinkovci|Željeznički SK Vinkovci]]'' (valda današnji ''"Vinkovci"'', ex- ''"Lokomotiva"'') prema ovoj knjizi ::::::::Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., ISBN 978-86-87893-40-5, str. 395 ::::::::stoji ''"Železnički SK"'', a na stranici koju sam koristio kao sekundarni izvor je ''Željeznički SK Vinkovci''. ::::::::Tako sam i za ''"Herut"'' negdje nailazio da piše kao ''"Herouth"'' i sl. ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:51, 3. srpnja 2025. (CEST) :::::::::Bez da detaljno pretražujem internet: u Albumu je Herut (str. 154.). Na idućoj str. je ŠK Željezničar/Željezničarski ŠK. Ovaj [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1996&broj=00108&page=35 rad] navodi Željezničar. [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/vinkovci Nog. leksikon] navodi Herut i Željeznički. Moguće je da Jakovljević fulao jer je željeznički u srpskom železnički. Si pokušao kopati po slavonskim izvorima s karte u [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]? Imaš više izvora za ONP. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:17, 3. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::Uvjeren sam da će se klub pojaviti u nekom od oko 20 radova za Vinkovce u [https://www.kif.unizg.hr/_download/repository/povijest_sporta.pdf Povijesti sporta]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:18, 3. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::Tj. oba dva. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:18, 3. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::Imam jedno pitanje koje me muči neko vrijeme. Je li Građanski uopće postojao pod nazivom [[1. HŠK Građanski Zagreb]] kako se trenutno zove naš članak? Zar ne bi trebalo biti 1. HGŠK Zagreb, Prvi hrvatski građanski športski klub ili tako nešto slično? Bojim se da je "1. HŠK Građanski Zagreb" fiktivno ime nastalo na Wikipediji još davne [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=1._H%C5%A0K_Gra%C4%91anski_Zagreb&oldid=305963 2006. godine] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:55, 4. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Croxyz}}, vjerojatno je, ali trebalo bi provjeriti :::::::::::::recimo ona knjiga ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880-1980'', str. 129, navodi :::::::::::::''Građanski'', I. HSK, - 1911. :::::::::::::''Nogometni leksikon'' za svoj članak daje [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Građanski (Prvi hrvatski građanski športski klub)''], ali oni često nisu članke nazivali po (službenim ili punim) imenima klubova :::::::::::::(ali koliko mi je poznato, negdje oko 1930. su se svi nogometni klubovi ili športska društva morali imati prefks ''JŠK'' ili slično, to je trajalo nekoliko godina, ne znam sad je li bilo izuzetaka) :::::::::::::...treba mslo i drugdje prokopati, ali uvriježen naziv kluba je bio jednostavno ''"Građanski"'' :::::::::::::negdje sam spominjao prethodno onu veliku monografiju o ''"Građanskom"'' koja se može i preko web-a nabaviti :::::::::::::<br> :::::::::::::...ovo što se tiče za klubove iz predratnog ''Osječkog nogometnog podsaveza'' :::::::::::::nisam tvrdio da imam knjigu koja se bavi klubovima, nego rezultatima prvenstava, i to je ova :::::::::::::Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., ISBN 978-86-87893-40-5 :::::::::::::te sam rekao prvenstva ONP-a raditi po toj knjizi (i još pojedinim izvorima) - što polagano radim - bit će na kraju oko 40 članaka :::::::::::::(znači u toj knjizi je manje-više sve, uz nekoliko nepotpunih rezultata ili ljestvica za prvenstva ''Provincije ONP''), ali koliko sam upoznat, priprema se reizdanje/nadopuna knjige :::::::::::::<br> :::::::::::::Ima knjiga :::::::::::::Kerže Dragutin, Kerže Alan: ''Kuća osječko-baranjskog nogometa : (1924.-2004.)'', Osijek, 2005., ISBN 953-95230-0-1 :::::::::::::nju imam negdje slikanu, mislim da ona ima o klubovima ponešto :::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:25, 4. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::{{s|Cybermb}}, mislim da je ovo za JŠK vrijedilo za splitske klubove. U Albumu iz 1925. svi splitski klubovi (Hajduk, Borac, Uskok i Split) imaju JSK (Album često miješa JSK i JŠK tako da ne znam koliko je to pouzdano) ispred imena. Za zagrebačke klubove po knjigama, slikama iz onog doba, novinskih članaka i dr. izvora iz onog vremena nisam viđao JŠK za zagrebačke klubove. Imamo [[Predložak:ZNP 1929.]], [[Predložak:ZNP 1939.]] i [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf popis iz 1936. (430. str.)] tako da nisam baš siguran da su se zvali JŠK. Možda ću nekad u budućnosti (pravopisno i stilski) srediti članak o Građanskom. Volio bih ga dopuniti, no nemam opširnu bibliografiju (svakako postoji, npr. za druge sekcije o kojima naši članak ne spominje ni jednu riječ!). Trebao bih jednom pročitati [https://gradjanski.eu/znanstveni-dio/ ova tri članka iz Povijesti sporta]. Malo sam ih prelistao i vidim da ima stvarno puno materije. Samo je prava šteta što gotovo ništa nije digitalizirano od tadašnjeg zagrebačkog tiska izuzev 1. svjetskog rata i nekoliko godina ranije. Primjerice, moglo bi se nadopuniti [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1912./13.]] s npr. izvještajima Jutarnjeg lista ([https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=554428&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B4%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.796%2C%22y%22%3A0.331%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.979%7D evo kao zanimljivost kratki izvještaj s prve zagrebačke prvenstvene utakmice]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:50, 4. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::Također ne znam jesam li ti spominjao da Jadranski sport ima nekoliko tablica (vidi dno [[Razgovor_sa_suradnikom:Ame71#Prvenstvo_Banovine_Hrvatske_u_nogometu_1940./41.]]). Nisam nikada nastavio s kopanjem po tom listu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:55, 4. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I have presents for tonight! Browsing Internet Archive I stumbled upon [https://archive.org/details/@user04644?and%5B%5D=language%3A%22Serbian%22 this]. The books include detailed information on Prva and Druga savezna liga (we can finally determine which tables are correct as the sources are rarely consistent!), youth tournaments etc. from 1978 to 1986. For 1978 and 1986 (I think, I'll need to check) we even have 3. rang (Republic championship) so we can add the missing tables for those seasons. These books were uploaded this week so we might get more in the near future. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:30, 4. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::;1977./78.: :::::::::::::::::* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1977./78.]] both Zapad ([https://archive.org/details/1977-78-godisnjak/page/n301/mode/2up p. 601]) and Istok ([https://archive.org/details/1977-78-godisnjak/page/n271/mode/2up p. 543.]) tables are incorrect. :::::::::::::::::* [https://archive.org/details/1977-78-godisnjak/page/n303/mode/2up p. 605] has 2. savezna liga top scorers from 1947 to 1977 which can be a nice addition to [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu]]. :::::::::::::::::* [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1977./78.]] ([https://archive.org/details/1977-78-godisnjak/page/n303/mode/2up starting on p. 607]) – our Bosnia and Herzegovina, Hrvatska – Jug, Slovenia, Serbia tables are incorrect. The rest seems ok (I only checked the goal-difference to see if it matches with the one in the book). :::::::::::::::::Cybermb, can you pls check [https://issuu.com/prodo.ma/docs/1990_1991_yu_fudbal p. 96] and compare it to [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_–_3._ligaški_rang_1990./91.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:55, 4. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::;1978./79. ::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1978./79.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n197/mode/2up p. 393.]) '''is incorrect''', while Zapad ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n239/mode/2up p. 479.]) seems correct. ::::::::::::::::::;1979./80. ::::::::::::::::::* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n201/mode/2up p. 403.]) seems correct and so does Zapad ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n245/mode/2up p. 489.]) ::::::::::::::::::;1980./81. ::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1980./81.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n207/mode/2up p. 413.]) seems correct and so does Zapad ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n249/mode/2up p. 499.]) ::::::::::::::::::;1981./82. ::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1981./82.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n211/mode/2up p. 423.]) seems correct and so does Zapad ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n255/mode/2up p. 509.]) ::::::::::::::::::;1982./83. ::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1982./83.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n217/mode/2up p. 433.]) seems correct and so does Zapad ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n259/mode/2up p. 519.]) ::::::::::::::::::;1983./84. ::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1983./84.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n223/mode/2up p. 444.]) seems correct and so does Zapad ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n265/mode/2up p. 530.]) ::::::::::::::::::;1984./85. ::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1984./85.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n227/mode/2up p. 455.]) '''is incorrect''' and Zapad '''is incorrect''' ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n271/mode/2up p. 541.]) ::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1985./86.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n233/mode/2up p. 466.]) '''is incorrect''' and Zapad '''is incorrect''' ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n277/mode/2up p. 552.]) ::::::::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:15, 5. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::;1985./86. :::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1985./86.]] Zapad ([https://archive.org/details/slaven-zambata-nogomet-86/page/n35/mode/2up p. 66.]) '''is incorrect''' and Istok ([https://archive.org/details/slaven-zambata-nogomet-86/page/n35/mode/2up p. 68.]) '''is incorrect'''. :::::::::::::::::::* {{s|Ame71}}, from the seasons above you have much mroe detailed top scorer lists for those Druga savezna liga seasons. :::::::::::::::::::* [https://archive.org/details/slaven-zambata-nogomet-86/page/n37/mode/2up p. 71.] Durga savezna liga top scorers from 1948 to 1986. :::::::::::::::::::* [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_–_3._ligaški_rang_1985./86.]] ([https://archive.org/details/slaven-zambata-nogomet-86/page/n39/mode/2up p. 74.]): Hrvatska – Sjever, Hrvatska – Jug, Bosnia and Herzegovina, Serbia, Macedonia (entire table is missing), Montenegro, Kosovo (@[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], the tables do not match even though you cited the same source???) and Vojvodina tables are all incorrect :::::::::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:31, 5. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::Another [https://archive.org/details/zdrale-milan-fk-sloga-1945-2005.-2007./page/38/mode/2up newly archived book], this one is about [[FK Sloga Doboj]]. it includes many tables. [[Suradnik:Ame71|Ame71]], [https://archive.org/details/zdrale-milan-fk-sloga-1945-2005.-2007./page/10/mode/2up page 10] has the 1932 [[:it:Sarajevski nogometni podsavez]] club list with full names and foundation years. That can be a fine addition to the article. When I'll have time I'll update [[SAŠK]], [[JŠK Mostar]], [[ŠK Uskok Čapljina]], [[ŠK Vardar Mostar]], [[MOŠK Gjerzelez Sarajevo]] (founded in 1932, not 1912, we can finally resolve that dispute). At some point in the future I'll revisit this list, as I'll add the years to the club articles in the infobox. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:32, 5. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I forgot to add that you can add the missing seasons in [[:it:Fudbalski_klub_Sloga_Doboj#Cronistoria]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:37, 5. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::Also, Đerzelez is mistakingly present in [[:it:Sarajevski_nogometni_podsavez#Albo_d'oro]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:39, 5. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::I turned the club list into a table. It's located at [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Članovi_SNP_1932.]] {{s|Ame71}} can translate into Italian and add it to [[:it:Sarajevski_nogometni_podsavez]]. I have absolutely no idea where "Vrbas". I don't believe it's [[Vrbas (općina)]] (it'd be in Subotički podsavez) nor [[Vrbas (Donji Vakuf, BiH)]]. Any ideas? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:09, 5. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::I just uncovered two ''holy grails'' of pre-WW2 football. [https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01888&E=E9999&upit=NOGOMET 1932] and [https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01887&E=E9999&upit=NOGOMET 1937] official JNS documentations. They both include entire club lists, with the first containing information such as foundation year and club colours. I also uncovered [https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099&E=E9999&upit=NOGOMET this book] which contains information on [[Bjelovar]] and surrounding clubs. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:32, 5. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::Sad sam provjerio te dvije knjige JNS-a. Građanski je nazvan 1. Hrvatski građanski šport klub (1932., str. X., napomena: svi zagrebački klubovi imaju šport/sport umjesto športski/sportski u oba izvještaja), odnosno I Hrvatski građanski šport klub (1937.). Izgleda da ćemo narednih mjeseci morati napraviti sve ove promjene iznad + preimenovati članak o Građanskom (kolika će tek biti muka sa svim tim poveznicama...). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:52, 5. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, super da si to našao, (neke od tih godišnjaka sam imao fotografirane= samo kako sam negdje ranije napisao, u ''Godišnjacima FSJ'' (posebno ovo za republičke lige, mogu biti unešeni krivi podaci pogotovo za primljene-postignute golove, to sam imao slučaj sa nekim godišanjcima, primjerice ::::::::::::::::::::::::::Godišnjak Fudbalskog saveza Jugoslavije 1974./75. i 1975./76., Beograd, ISSN: 0351-2894 ::::::::::::::::::::::::::što se tiče ''Vrbasa'' iz Sarajevskog podsaveza, možda ovaj klub za koji imamo članak ::::::::::::::::::::::::::[[NK Vrbas Bugojno]] ::::::::::::::::::::::::::također, prije rata je bio klub ''Vrbas'' iz [[Jajce|Jajca]], sad ne znam kad je osnovan i slično ::::::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:25, 5. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::Klub se zove Sport klub Zrinjski Vrbas, odnosno iz Vrbasa je. U redu iznad je Sport klub Vrbas Jajce tako da je moguće da je riječ o pogrešci. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:29, 5. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::Ispravljam sada svuda ime Građanskog. Bi li mi mogao objasniti ukratko situaciju oko [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/NK_Hajduk_Osijek ovog] kluba? Su postojala dva kluba zvana Hajduk ili je riječ o 1. Se ikada baš zvao "NK Hajduk Osijek"? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:26, 5. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, a da samo napraviš preusmjerenje - ''"Građanski" sigurno nije imao cijelo vrijeme ime ''1. hrvatski građanski športski klub Zagreb'' ili da je tako "pod cijelim" nazivom nastupao <br> :::::::::::::::::::::::::::::Hajduk Osijek - ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880-1980''. str. 105 navodi :::::::::::::::::::::::::::::OSIEJK: ''Hajduk'', ŠK - 1921. :::::::::::::::::::::::::::::[[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Osječko-baranjskoj županiji]], (uglavnom radio {{s|Pera detlic}}) - stavlja za poveznicu [[NK Hajduk Osijek]], ali kao bivše ime navodi ''ŠK Hajduk Osijek'', odnosno nakon WW2 ''NK Trgovački Osijek'', ''NK Osijek'', ''NK Slavonija Osijek'' (po tome je klub djelovao nakon WW2) uz dodatak izvora :::::::::::::::::::::::::::::[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/1694 Nogometni Leksikon] - 1921. osnovan ''ŠK Hajduk'', 1926. se ''OŠK'' (''Os(i)ječki športski klub'') i''ŠK Hajduk'' spajaju u ''OŠK Hajduk'' - to sam naveo u članku [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Osijek 1925./26.]] :::::::::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:41, 6. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::Ma riješio sam Građanski, samo je trebalo 3 sata da sve to ispravim. Mi bi trebali slijediti pravilo [[WP:COMMONNAME]] pri imenovanju članka, tako da bi se članak trebao zvati ili 1. hrvatski građanski športski klub (Zagreb) ili jednostavnije Građanski (makar, mislim da bi to možda trebala biti razdvojbena stranica). Ne bismo smjeli izmišljati nove izraze (npr. 1. HŠK Građanski što je vjerojatno grešku koju je uveo stvaratelj članka 2006. – u naslovu je krivo ime, a u uvodu točno). Ista stvar s Hajdukom. Moguće je da je taj “NK” pogrešan sufiks, pa bi ga trebali ispraviti u ŠK. Srećom to bi trajalo možda 5 do 10 minuta (za razliku od Građanskog). Možda kasnije bacim pogled na ove izvore u [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], svakako na Povijest sporta i izvještaje JNS 1932. i 1937. I da, znam da trebam dodati te izvore na kartu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 08:16, 6. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::Gledao sam sada naslove članaka Povijesti sporta i nažalost nisam našao niti jedan gdje bi na tememlju naslova mogli naći podatke o klubu. Izvještaj iz 1932. (str. LVIII.) navodi Šport klub Hajduk Osijek (dr. podatci ako te zanima: osn. 1931., klupska boja je zeleno-crna, a adresa Grand Hotel). Za 1937. imamo Sport klub Osijek, no niti jedan osječki klub nema ŠK u imenu. Ja pretpostavljam da je Sport/Šport (često) zapisivano umjesto pridjeva Športski. Kakogod, mislim da bi bilo ispravno da poveznice promijenimo u ŠK Hajduk Osijek. Je li klub možda djelovao pod imenom Hajduk Osijek nakon II. svjetskog rata? To je jedini period za koji mi je smisleno da se zvao NK Hajduk Osijek. Gledam sada imena ovih drugih slavonskih klubova koje smo spominjali iznad. Obrtne omladine i Heuta nema na popisu 1932. i 1937. (drugim riječima ili su preimenovani ili su prestali postojati). Cibalia je oba puta zapisana kao Cibalija. Što ćemo na kraju s dragovoljcem? Također postoji [https://nk-hrvatskidragovoljac.hr/wp-content/uploads/2025/04/F.02-Godis%CC%8Cnji-financijski-izvjes%CC%8Ctaji-nakon-revizije-za-2024.-godinu.pdf ovo na 12. str.], no to mi liči kao prerađeni copypaste s Wikipedije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:59, 6. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941, Subotica, 2018., ISBN 978-86-87893-40-5, str. 54, 55 (pozivajući se na ''"Izvještaj o radu HŠS/HNS za 1939., godinu"'' kao članove ''Osječkog podsaveza'' iz samog [[Osijek]]a navodi: ::::::::::::::::::::::::::::::::* Hrv. Građanski ŠK ::::::::::::::::::::::::::::::::* Grafičar ::::::::::::::::::::::::::::::::* Elektra ::::::::::::::::::::::::::::::::* Gvožđar ::::::::::::::::::::::::::::::::* SD Makabi ::::::::::::::::::::::::::::::::* SD Olimpija ::::::::::::::::::::::::::::::::* Rapid ::::::::::::::::::::::::::::::::* Slavija ::::::::::::::::::::::::::::::::* OŠK Hajduk ::::::::::::::::::::::::::::::::(očito nije navodio za sve prefikse - ali po tome je tada ''Hajduk'' sa prefiksom OŠK) ::::::::::::::::::::::::::::::::<br> ::::::::::::::::::::::::::::::::Za prvenstva NDH (za sezone gdje imamo članke u kojima je ''Hajduk'' - on je po tome ''HŠK Hajduk'' - članci ::::::::::::::::::::::::::::::::* [[Prvenstvo NDH u nogometu 1942.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::* [[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::* [[Prvenstvo NDH u nogometu 1944.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::članak na RSSSF-u ::::::::::::::::::::::::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesk/kroahist.html Croatia - Final Tables] ::::::::::::::::::::::::::::::::(naveden kao ''HSK Hajduk'' - ali su očito navodili verzije bez "naših" znakova-grafema (odnosno bez č/ć/đ/dž/š/ž) ::::::::::::::::::::::::::::::::<br> ::::::::::::::::::::::::::::::::vidi ovo ::::::::::::::::::::::::::::::::[[Gradska nogometna liga NP Osijek 1. razred 1954./55.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::3. mjesto ''ŠK Hajduk Osijek'' ::::::::::::::::::::::::::::::::[[Gradska nogometna liga NP Osijek 1. razred 1956./57.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::na 3. mjestu je ''NK Hajduk Osijek'' ::::::::::::::::::::::::::::::::(izvor ''Sportsko društvo GRAFIČAR Osijek 1926. – 1981.'',) ::::::::::::::::::::::::::::::::<br> ::::::::::::::::::::::::::::::::Knjiga ::::::::::::::::::::::::::::::::Dragutin Kerže: ''90 godina Grafičara : 1926. - 2016.'', Osijek, 2017., {{ISBN|978-953-7858-03-2}}, ::::::::::::::::::::::::::::::::piše samo ''Hajduk'' ::::::::::::::::::::::::::::::::zadnje ga imam u sezoni ::::::::::::::::::::::::::::::::[[Gradska nogometna liga NP Osijek 1. razred 1957./58.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::na 3. mjestu je ''NK Hajduk Osijek'' ::::::::::::::::::::::::::::::::<br> ::::::::::::::::::::::::::::::::za [[Gradska nogometna liga NP Osijek 1. razred 1958./59.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::na 9. mjestu ''[[NK Trgovački Osijek]]'' ::::::::::::::::::::::::::::::::<br> ::::::::::::::::::::::::::::::::(kao što sam ranije pisao - promjena iz ''Hajduk'' u ''Trgovački'') ::::::::::::::::::::::::::::::::imaš kategoriju ::::::::::::::::::::::::::::::::[[:Kategorija:Podsavezna nogometna liga NP Osijek (nakon 1945.)]] ::::::::::::::::::::::::::::::::članke za sezone je pretežno radio {{s|Pera detlic}} ::::::::::::::::::::::::::::::::...bar po ovome što sam našao do 1958. je u Osijeku bio klub ''Hajduk'' ::::::::::::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:39, 6. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::::Oko onda. Ja sam shvatio da je ime Hajduk korišteno jedino prije Drugog svjetskog rata. Onda može ostati NK Hajduk Osijek. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:30, 6. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::::Da se nadovežem na jednu raniju raspravu, [[ZAŠK]] i [[Šparta Zemun]] su u izvještaju iz 1932. navedeni kao ZASK i Sparta. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 9. srpnja 2025. (CEST) == Concordia == O ovoj temi ne znam, a i ne očekujem, da ćeš moći puno pomoći. Članak o Concordiji podijeljen je u tri članka, umjesto u jedan, eventualno dva. Tako imamo [[HŠK Concordia Zagreb]], [[HŠK Concordia Zagreb (nogomet)]] i [[Športski hokej klub Concordia Zagreb]]. Budući da mi je Concordia jedan od četiri preostalih klupskih tema u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] (ostali su PNIŠK, Građanski i HAŠK, no ova potonja dva imaju jako duge članke u Povijesti športa tako da je upitno hoću li ih uopće obraditi), možda ju obradim u bližoj budućnosti, no prvo treba riješiti zbrku s člancima. Jasno je da članak o nogometnoj sekciji treba uklopiti u članak o sportskom klubu (kao i na drugim Wikipedijama). Članak o hokeju je potpuna zbrka. Obrađuje hokejsku sekciju izvorne Concordije, "Sportski hockeyski klub Concordia" osnovan 1952. (izvor: [https://web.archive.org/web/20130928075027/http://www.shk-concordia.hr/index.php/hr/o-nama/povijest]) i eventualno još neke klubove (je li klub kasnije preimenovan u [[Športski hokej klub Concordia Zagreb]] ili je to neki drugi klub?). Web-stranica Hrvatskoj hokejskog saveza tvrdi da je Hokej klub Concordia 1906 osnovana 2014. (izvor: [https://hhs-chf.hr/o-nama/klubovi]). Pretpostavljam da je taj klub osvojio ligu 2020./21., a ne [[Športski hokej klub Concordia Zagreb]] kao što to tvrdi naš članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:02, 18. srpnja 2025. (CEST) :Tijekom ovih dana nisam se dalje bavio s tim problemom. Nadam se da ćemo uspjeti nešto pronaći. U međuvremenu sam se potrudio napisati poprilično dug i (barem meni) zanimljiv članak o [[PNIŠK|PNIŠK-u]] ([[Suradnik:Ame71|Ame71]] might find it interesting as there are 2 mentions of a club from Rijeka). No, s tim člankom se ukazao jedan problem koji sam naveo [[Razgovor_sa_suradnikom:Pluki#Prva_javna_nogometna_utakmica_u_Zagrebu|ovdje]]. Bi li ti mogao ovdje (na vlastitoj SZR) iznijeti kakav prijedlog za imenovanje tog članka jer bi bilo šteta da ga netko u budućnosti obriše zbog neistinitog naziva članka? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:06, 21. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Croxyz}}, misliš na članak [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]]? ::Koliko sam našao, imaovaj članak na Jutarnjem listu iz 2006. - [https://www.jutarnji.hr/naslovnica/fiumana-izbrisana-iz-povijesti-3261887 ''Fiumana izbrisana iz povijesti''], gdje se spominje da je 1905. godine ::''Club Atletico Fiumano (Riječki atletski klub) ugostio je PNIŠK Zagreb (Prvi nogometni i športski klub Zagreb).'' ::Ako slučajno imaš među izvorima knjigu ::Burburan Ferrucio, Moranjak Zlatko: ''Rijeka nogometa : 1873-1948'', Rijeka, 2006., ((ISBN|953-7070-10-7}} ::- bila je prije na internetu na issuu i negdje kao PDF ::možda bi se iz nje dalo izvući ::Na ''Povijesti sporta'' - [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2119 članak o ''PNIŠK-u''] - stoji da je utakmica igrana u Rijeci 3. prosinca 1905. ::- vidim da je bila uzvratna utakmica u Zagrebu u proljeće 1906. (6:0 za ''Club Atletico'') ::možda bolje ovaj članak preimenovati u [[Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova]] ili slično? ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:12, 21. srpnja 2025. (CEST) :::Sad baš gledam što piše u seriji članaka o HAŠK-u. Izgleda da to nije ni prva utakmica dvaju zagrebačkih klubova. [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1982&broj=00052&page=240 18. 10. (deset dana ranije) igrali su] juniori HAŠK-a s juniorima [[HSVK Academia Zagreb|Academije]] (ranije zvan Styx). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:31, 21. srpnja 2025. (CEST) ::::Izgleda da je ta tvrdnja o prvoj javnoj utakmici prisutna i u Nogometnom leksikonu: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gavella-branko][https://nogomet.lzmk.hr/clanak/kudrna-hugo][https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagreb]. Možda bi članak mogao opstati kao prva utakmica [[Zagrebački derbi|Zagrebačkog derbija]] te ga preimenovati u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično, i naravno, navesti te utakmice između juinora HAŠK i Academije te utakmice između PNIŠK-a i riječkog kluba Club Atletico. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 21. srpnja 2025. (CEST) :::::U [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1990&broj=00086&page=21 ovom radu] ima više informacija o susretu između Riječana i PNIŠK-a, no ne spominje se uzvratni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:52, 21. srpnja 2025. (CEST) ::::::Taman je jučer objavio Rijeku nogometa isti korisnik koji je objavio one almanahe JNS-a. Koje li slučjanosti... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:08, 23. srpnja 2025. (CEST) :::::::Str. 41. Rijeke nogometa: <br> :::::::''17.6.1906.'' :::::::''PNIŠK (Zagreb) – CA Fiumano 0:2'' :::::::''Utakmica je odigrana u okviru prvenstva regije Kaposzvar.'' :::::::Kod [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2122 Cuvaja je rezultat 6:0 za PNIŠK] te se nigdje ne spominje prvenstvo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:14, 23. srpnja 2025. (CEST) ::::::::Magyarfutbal.hu ([https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1906_tavasz][https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1906-1907]) nema tablice za 1906. u kojoj je PNIŠK, Club Atletico, kao ni prvenstvo Kapošvara. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:16, 23. srpnja 2025. (CEST) :::::::::Nisam uspio riješiti ove dileme iznad, no mogu ti pomoći s [[NK Gordowa Veliki Grđevac]]: :::::::::* [https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta), str. 36–37. :::::::::Također, godina osnutka se ne slaže (1928. je navedena). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 25. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Croxyz}}, znam, zato (kad) nastavim članak, jednu od tih godina ću staviti u zagrade (vjerojatnije 1924.), a također i navesti i druge nazive pod kojima je klub djelovao ::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:13, 25. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::Zaboravio sam nadodati da sam prije nekoliko dana gledao neke nasumične klubove i vidjeh da je dosta podataka bilo kontradiktorno tako da je moguće da je i ta godina osnutka. Primjerice, [[NK Bjelovar]] (taj cijeli članak je ''kupus'' koji bi trebao biti nanovo napisan) tvrdi da su Oxford i Šparta isti klub, dok ta knjiga (22. str.) tvrdi da nisu. Na 23. str. piše da je prva lopta u Križevce donesena 1910., a [[NK Radnik Križevci]] je prema Wikipediji paradoksalno osnovan godinu dana ranije. Na str. 26. piše da je prvi klub u Vinkovcima osnovan u travnju 1919., dok članak [[NK Virovitica]] govori o ranijim klubovima. To su samo neki primjeri koje sam sada brzinski uočio, tako da zasigurno valja biti oprezan. Vjerojatno ti se isplati malo prolistati Povijest sporta jer se sjećam da ima nekoliko dobrih članaka o klubovima koji se nalaze u tom bjelovarsko-koprivničkom području (ne znam kako da imenujem taj dio Hrvatske jer ne obuhvaća samo Podravinu). Inače, jučer sam riješavao onuzbrku oko [[NK Varaždin]] i [[NK Varaždin Varaždin]] tako da se nadam da sam to dobro sredio (to me podsjeća na one dvije Marsonije). Naravno, dalo bi se to proširiti, pogotovo uz pregršt varaždinskih izvora na library.foi.hr, no eto, pitanje je hoće li se ikom to ikada dati. Nisam ništa dodatno istraživao oko Concordije. Što kažeš na moj prijedlog [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]]? Mislim da nema smisla tražiti tu utakmicu između PNIŠK-a i riječkog kluba, tako da ću samo spomenuti da se održala. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:42, 26. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::Klub imena "Športski hokej klub Concordia" je sigurno postojao između 2004. i 2010. Tako tvrde almanasi saveza koji se nalaze na https://drive MAKNI_RAZMAK_IZMEĐU_DRIVE_I_TOČKE .google.com/drive/folders/17Nzrfjvd2QwZJyeuAkLbnTWaDLiuQh63. Na web-stranici saveza nalazi se Športski hokej klub Concordia [https://web.archive.org/web/20141028202405/http://www.hhs-chf.hr/klubovi.html 28. listopada 2014.] (navodi jer je HK Concordia 1906 po trenutnoj web-stranici saveza osnovana 2014.). [https://web.archive.org/web/20150815150105/http://hhs-chf.hr/klubovi.html 15. kolovoza 2015.] i dalje je isti grb, no [https://web.archive.org/web/20160122021741/http://hhs-chf.hr/klubovi.html 22. siječnja 2016.] klub dobiva grb HK Concordije 1906., dok preostali podatci nisu mijenjani. Promjena svih podataka odvila se negdje između [https://web.archive.org/web/20160310122646/http://www.hhs-chf.hr/klubovi.html 10.] i [https://web.archive.org/web/20160327075100/http://hhs-chf.hr/klubovi.html 27. ožujka 2016.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:19, 26. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::[https://www.poslovna.hr/lite/hk-concordia-1906/1489073/subjekti.aspx?lang=en&AspxAutoDetectCookieSupport=0 Evo dodatan navod da je HK Concordia 1906 osnovan 2014.] Budući da si bolje upoznat s tim web-stranicama o udrugama/tvrtkama, bi li mogao pronači kada je ugašen ŠHK Concordia? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 26. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::Usp. [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/shk-concordia/Detaljno/609298] (nažalost ne navodi godinu brisanja) s [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/hk-concordia-1906/Detaljno/618933] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:53, 26. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::Od punih imena u [https://web.archive.org/web/20160819203344/http://hhs-chf.hr/dox2014/Z%20A%20P%20I%20S%20N%20I%20K%20-%20H%20H%20S%20-%2014%20%20sjednica%20IO%20HHS-2014.pdf] jedino sam našao ŠHK Concordia i to u [https://web.archive.org/web/20140719002409/http://www.hhs-chf.hr/dox2014/IZVJESCE%20VN%202013-2014%20jesen7.pdf][https://web.archive.org/web/20160819203344/http://hhs-chf.hr/dox2014/Z%20A%20P%20I%20S%20N%20I%20K%20-%20H%20H%20S%20-%2014%20%20sjednica%20IO%20HHS-2014.pdf] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:10, 26. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::trenutno nsiam za računalom tako da pišem s mobitela. Ovo iznad nisam riješio. Pišem ti jer je danas izišao [https://hrcak.srce.hr/clanak/483394 jedan poprilično dug rad] koji ću pročitati ovih dana. Vidjeh da ima brojne informacije o klubovima koje možemo iskoristiti za članke o klubovima. Također sam neki dan dodao tablicu sezona za [[2. HNLŽ]]. Vidjeh u tvojim člancima da neke tablice nedostaju ili su nepotpune, tako da ako želiš dodaj ih u članke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:33, 31. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::I još nešto: što kažeš na moje izmjene u članku [[HNK Gorica]]? Sviđa li ti se način na koji sam oblikovao članak ili imaš neki bolji prijedlog? Šteta što se ne može smisliti nešto za infookvir, ma da bi se možda čak mogao dodati odvojeni infookvir u dijelu članka o ženskoj sekciji. Od značajnjijih klubova koji imaju žensku sekciju jedino je još [[NK Istra 1961]]. Ima svega nekoliko klubova s muškom i ženskom seniorskom sekcijom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:37, 31. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, ma OK ti je to, ::::::::::::::::::ali ja bih rađe ženske sekcije u zaseban članak - bar tako radimo sa klubovima ostalih športova - rukomet, košarka, odbojka, vaterpolo, kuglanje/bowling i sl., možda ti poslije dam primjere ili pogledaj po tim člancima ::::::::::::::::::Super za sezone 2. HNLŽ što si dodavao - ja bih to rađe ostavljao u člancima skupa sa ljestvicom/klubovima/podacima 1. lige (nego da radimo zasebne članke), s obzirom na manji broj klubova, nego da razdvajamo po rangovima ::::::::::::::::::Možda opet u nekoj budućnosti budem nadodavao sezone ženskog nogometa ::::::::::::::::::A možda i [[Predložak:Infookvir nogometni klub]] malo proširiti? ::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:45, 31. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::Izgleda da sam krivo zapamtio praksu s en.wiki. Oni izdvajaju ženske sekcije u zasebne članke (npr. [[:en:SC Freiburg (women)]] te imaju spomen ženske sekcije [[:en:SC_Freiburg#Women's_section]]). Slobodno izdvoji [[HNK Gorica|Goričinu]] sekciju u zaseban članak. Za sezone [[2. HNLŽ]] sam stavljao poveznice na članke koje sadrže prvoligaške sezone jer vidim da si u nekima uključivao 2. rang. Zanimljivo, u sezoni 2017./18. postojale su prema HNS Semaforu Druga HNLŽ - SJEVER-ZAPAD 17/18, Druga HNLŽ - JUG 17/18 ali i Regionalna NLŽ - ISTOK 17/18. Nisam bio siguran kako ovom problemu pristupiti pa sam sezonu naveo u članku o [[2. HNLŽ]]. U članku [[1. HNLŽ]] bi možda trebali staviti da je Magenta liga kako ja pretpostavljam sponzorski naziv, no za to nisam našao izvor. Inače ako te zanima povod mog jednodnevnog bavljenja ženskog nogometa je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDNK_Agram_Zagreb&diff=prev&oldid=7260728 ova izmjena]. Nažalost IP-ovac se nikada nije vratio. :::::::::::::::::::Ja zbog obaveza ne znam kad ću srediti taj članak o utakmici iz 1906. Nekako naginjem tome da Concordijinu hokejašku sekciju podijelimo između [[HŠK Concordia Zagreb]], [[Športski hokej klub Concordia Zagreb]] i novog trećeg članka [[HK Concordia 1906]] makar nažalost nisam uspio pronaći što je bilo sa ŠHK Concordijom, odnosno zašto je osnovan HK Concordia 1906. :::::::::::::::::::I za kraj jedna zanimljivost pošto spominjem [[HNK Gorica Velika Gorica|Goricu]]: Goričin nadimak je ''Bikovi'', makar te životinje nemaju nikakve veze s Goricom. Grad [[Velika Gorica]] u svom grbu ima [[tur]]a, a ne bika, jer se nalazi u [[Turopolje|'''Tur'''opolju]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:41, 3. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::I još nešto. HNS Semafor vodi Goričinu žensku sekciju kao dijelom istog kluba kao sve druge muške sekcije (seniori, pioniri, juniori itd.). Zato i nisam radio zaseban članak. Aktivne ženske sekcije imaju [[HNK Gorica]], [[NK Istra 1961]], [[NK Sesvetski Kraljevec]], [[ŠNK Frankopan Sisak]], [[NK Graničar Županja]], [[HNK Vukovar 1991]] (taj članak bi sigurno trebali nadopuniti) tako da ne treba puno raditi na tome u slučaju da jednog dana zaželiš. [[NK Karlovac 1919]] potencijalno ima sekciju ([https://semafor.hns.family/klubovi/5422/nk-karlovac-1919/?cid=89227153 bez borbe u kupu]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:50, 3. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::Jedna zanimljivost koju sam našao: Sloga-Gredelj i Šparta-Elektra (također pisano i kao Šparta Elektra, no ne želim ni ulaziti u tu problematiku jer sam ime kluba i njegova ranija imena viđao u svakakvim oblicima) su istovremeno preimenovani u [[NK Sloga Zagreb|Sloga]] i [[NK Šparta Zagreb|Šparta]]. Na internetu nisam uspio pronači ikakvu informaciju o tome kada su i zašto klubovi preimenovani. Možda bi se dalo pretpostaviti da je zbog korištenje imena tvrtki (o Slogi Gredelj ne znam ništa tako da ne znam je li nazvana po [[TŽV Gredelj]]), no [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava]] je ostala Dubrava Tim Kabel. Zanimljivo je i da oba kluba igraju na istom igralištu zvanom Pongračevo. Naravno, ne očekujem nikakvu vrstu odgovora od tebe. Ovo više dijelim kao zanimljivost. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:27, 7. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::U međuvremenu nisam riješio ništa od stvari koje sam spomenuo ranij zbog drugih obavezi, no eto u planu mi je. Znaš li možda što je na kraju bilo s [[NK Zrinski Osječko 1664]]? Je li klub ugašen? Ja sam dosad izbjegavao ažurirati članak (trebalo bi svakako ažurirati klupsku povijest). Zadnjih dana su na HNS Semaforu dodane lige NS Đakova. Ne nalazim nikakavi “Zrinski” (niti Osječko 1664 niti potencijalni klub nasljednik) među klubovima županijske loge. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:51, 17. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, što se tiče [[NK Zrinski Osječko 1664]], apsolutno ništa ne znam, osim da su odustali ono krajem sezone....možda malo pričekati do rujna kad krenu lige (zna biti i naknadnih ubacivanja klubova). :::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:17, 17. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::Ok, nisam znao za naknadno ubacivanje klubova. Nadam se da ću zapamtiti ubuduće ako budem ažurirao tablicu o nekom niželigaškom natjecanju koja navodi broj klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:45, 17. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::Oprosti što te bombardiram sa zahtjevima za pomoć zadnjih tjedana, a ja vječito ne ispunjavam prepravke članaka koje obećajem da ću ispuniti. Odlučio sam da bi možda bilo dobro da te članke ostavim nakratko na stranu te da ih kasnije prepravim. Ovu večer sam se posvetio djelomičnom čišćenju članka o [[HŠK Zrinjski Mostar]] primarno zbog čitanosti članaka. Taj članak sadrži niz problema (nedostatak izvora, subjektivni stil, kršenje autorskih prava itd.). Bi li mogao kojim slučajem pogledati što piše o Zrinjskom u knjizi Fudbalska takmičenja Južnih Slovena. Ne tražim te da izlistaš sva natjecanja do 1941., već da pogledaš je li postoji nekakav sadržaj o Zrinjskom. Pitam te zbog ovog posta profila [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3110&start=40 mors] (netko od suradnika knjige Fudbalska takmičenja...) gdje je ukratko pisao o Zrinjskom, stoga sam pomislio da je možda nešto napisano o tome u samoj knjizi. Inače, Ame71 je mislio da je naručio tu knjigu preko nekoga iz Hrvatske, no nije mu bilo rečeno da je knjiga bila rasprodana tako da mu nije na kraju isporučena. Ako imaš ikakav sadržaj o Zrinjskom, slobodno nadopuni članak njime, no pazi, službena klupska povijest je problematična/sadrži netočne podatke (primjerice o ovom Velebitu iz kojeg je nastao Zrinjski 1922. nigdje ne nalazim spomen na internetu). Kopao sam i po digitaliziranim bosanskohercegovačkim novinama (postoje, ali praktički su beskorisne jer je digitalizirano svega nekoliko brojeva nekoliko novina), no nisam našao ništa. Nažalost nema ničega ni u Povijesti sporta. Jako puno mostarskih publikacija digitalizirao je cidom.org, no niti jedna ne pokriva Zrinjski osim [https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2025/03/Mostar-kolijevka-sporta-1996.pdf Mostar kolijevka sporta]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:13, 18. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::Danas je jedan anonimni suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Hrvace&diff=7273405&oldid=7249448 promijenio godinu osnutka] NK Hrvace. U našem članku piše da je osnovan 1997., a na HNS Semaforu 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:21, 19. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::{{s|Croxyz}} :::::::::::::::::::::::::::na [https://www.opcina-hrvace.hr/sport/ stranicama Općine Hrvace] piše da je osnovan 1996. godine. :::::::::::::::::::::::::::[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/splitsko-dalmatinska-zupanija-nogometni-savez Nogometni Leksikon - ''Splitsko-dalmatinska županija, nogometni savez''] - navodi 1997. godinu :::::::::::::::::::::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-hrvace/Detaljno/181004 fininfo] - navodi 2000. godinu :::::::::::::::::::::::::::Knjiga Jurica Gizdić: ''90 godina Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza''; Split, 2010, ISBN 978-953-98451-2-2 , str. 145 - navodi da je ''NK Hrvace'' osnovan 11. siječnja 1997. godine :::::::::::::::::::::::::::- iz ovoga se da zaključiti da je klub osnovan početkom 1997. godine (vjerojatno registriran kao udruga ili slično), djeluje rekreativno, (ili samo kao treninzi i neslužbene utakmice); odnosno ne natječe se, <br> 2000. godine se registrira pri Splitsko-dalmatinskom savezu i otada počinje sa natjecanjima (prvo mlađi, a od sezone [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2004./05.|2004./05.]] i sa seniorima :::::::::::::::::::::::::::i prije sam ti naveo - HNS semafor ima dosta netočnih podataka (i pogotovo ono što smo prije pisali o prijašnjim nazivima, ili ako jedan klub "preume" licencu / kontinuitet od drugog klub) - pa i to treba uzimati sa rezervom :::::::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:57, 19. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::Vidim sada da na klupskom grbu na [https://www.facebook.com/Hrvace2000/?locale=hr_HR Facebooku] piše 1996., a na [https://semafor.hns.family/klubovi/552/nk-hrvace/ HNS Semaforu] 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 19. kolovoza 2025. (CEST) == Prvenstva NDH == :::::::::::::::::::::::::::::Vjerojatno piše u knjizi Grafičara, no dijelim u slučaju da ondje nije navedeno: [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000254 str. 10.] donosi tablicu 3. kola prvenstva Osijeka 1943. ili 1943./44. Natjecali su se Hajduk, Olimpia, Radnik, Gradjanski, Grafičar i Germania (Radnik i Germania su nastali za vrijeme NDH prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/osijek Nogometnom leksikonu]). Također ima kratak tekst o Hajduku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:24, 24. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::Vijesti dosaveza dosad nisam čitao, a i vjerojatno neću. Slučajno mi je upao u oko na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000261 12. str.] popis klubova Zagrebačkog i Zemunskog dosaveza. Možda bi jednom trebalo pregledati jesu li u nekom broju obih novina objavljeni popisi klubova drugih dosaveza (ima ih nekoliko), pa sastaviti popis i objaviti ga kao neki članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:36, 24. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000266 12. str.] Concordia navedena kao 33. član Zagrebačkog dosaveza. Prekasno poslana pošta. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 24. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::Pribiliježit ću ovdje ovaj broj ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000275 str. 9.]) jer možda može biti (nisam čitao) koristan za članke o tim klubovima. Što se tiče popisa klubova Zagrebačkog i Zemunskog podsaveza, možda bi bilo dobro pretvoriti ih u nešto poput [[Predložak:ZNP 1939.]] Velim još jednom da nisam obraćao pažnju na vijesti HNS-a tako da postoji šansa da imamo popise klubova za druge dosaveze. ::::::::::::::::::::::::::::::::Špartina godišnjica se spominje u još nekoliko brojeva, npr. ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000286 str. 10.][https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000287 str. 11.]) ::::::::::::::::::::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000282 Str. 9.] ovog broja donosi jesensku tablicu Osječkog prvenstva. Na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000288 10. str.] ovog broja je tablica 1. kola prvenstva Zemuna. Korisno je što su navedena mjesta iz kojih dolaze klubovi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:23, 24. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::::Na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000269 str. 10.] imamo konačnu tablicu pričuvnog prvenstva. Da ju uvrstimo pod [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1943./44.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:36, 24. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, ::::::::::::::::::::::::::::::::::pa prvenstvo ovih rwzwrvnih momčadi komotno stavi pod prvenstvo ''Zagrebačkog dosaveza'' ili napravi zaseban članak, kako ti je lakše ::::::::::::::::::::::::::::::::::...na istoj stranici ima i rukometno prvenstvo, ali ovdje se radi o tzv. [[Veliki rukomet|velikom rukometu]] ::::::::::::::::::::::::::::::::::...pa možrš napraviti članak kao popis klubova po tadašnjim dosavezima, ili popis klubova Hrvatskog nogometnog saveza (ili nešto tako), pa klubove u članku raspodijeliti po (do)savezima ::::::::::::::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:58, 24. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::::P.S. ...molio bih te, kad mi već pišeš na Razgovor, da ako je neka druga tema u odnosu na prethodnu, to staviš pod novi podnaslov...jednostavno mi je tako lakše patitit ::::::::::::::::::::::::::::::::::(pa makar bilo 10 podnaslova/tema zaredom koje si ti pisao) [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:58, 24. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::::::Radim trenutno [[Predložak:Zagrebački nogometni dosavez 1943.]] Nekako mi je čudno da popis ne navodi [[NK Šparta Zagreb|Špartu]], [[HŠK Frankopan Kustošija|Frankopan]] i [[NK Samobor|Samobor]]. Možda i njih nađem u nekom kasnijem broju... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:03, 24. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::::::Napravio sam i [[Predložak:Zemunski nogometni dosavez 1943.]] Neki od ovih klubova imaju članke, samo ću ih trebati preimenovati, no to ću kasnije napraviti. Vidim da imamo jedan problem s klubovima iz Inđije. [[FK Inđija]] i [[FK Železničar Inđija]] su dva kluba s identičnom poviješću? Iskreno, nisam proučavao ovu temu jer sam mislio srediti zemunske klubove. Na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] nalazi se jedna knjiga o jednom zemunskom klubu (Branko Najhold, [https://web.archive.org/web/20140203051228/http://elibrary.matf.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/1750/FK%20Zemun.pdf?sequence=1 POLA VEKA FUDBALSKOG KLUBA ZEMUN 1945 - 1995]). Na 5. str. se nalazi tekst o kratkoj povijesti nogometa u Zemunu. Nisam ga ni pola pročitao jer mi je u oko upalo Земунски спорт клуб Спарта (Zemunski sport klub Sparta). Možda se od prije sjećaš onog spora oko toga je li se klub zove Sparta ili Šparta. Odlučio sam provjeriti što kažu novine iz tog perioda. Pregledao sam sve sezone u kojima se klub natjecao kako bih našao neku sezonu u kojoj se natjecao s hrvatskim klubovima. Jedino sam našao [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1938./39.]] Pregledao sam izvještaje splitskog Nova doba o jednom susretu između kluba i Hajduka, izvještaj jednih varaždinskih novina o susretu između kluba i varaždinske Slavije te nasumični broj Subotičkog športskog lista (glasilo hrvatskog kluba Bačka iz Subotice). Sve navedene hrvatske novine klub su zvale Šparta. Zatim sam pogledao jedan broj beogradske Politike koji je izvještavao o utakmici između Hajduka i tog kluba kojeg je nazvao Спарта, tj. Sparta. Dakle, izgleda da su paralelno postojala dva oblika: Šparta i Sparta. Što misliš je li moguće da je klub imao dva naziva Šparta i Sparta te jesu li oni bili hrvatski i srpski oblici? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:36, 24. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, :::::::::::::::::::::::::::::::::::::ovo za ''Železničar Inđija'' i ''FK Inđija'' - zbilja nisam gledao :::::::::::::::::::::::::::::::::::::- ali ista godina (1933.) stoji na srbijasport.com za oba kluba :::::::::::::::::::::::::::::::::::::[https://srbijasport.net/club/296-indjija/results Inđija] :::::::::::::::::::::::::::::::::::::[https://srbijasport.net/club/1259-zeleznicar/card Železničar] :::::::::::::::::::::::::::::::::::::ovo za Sparta / Šparta (i slične situacije), stvarno ne znam...nailazio sam na oba oblika (čak u istim novinama i slično) :::::::::::::::::::::::::::::::::::::...moguće da se jednostavno moglo ''"dvojako"'' pisati, ili da su u upotrebi bili različiti pravopisi (i neovisno o jeziku) :::::::::::::::::::::::::::::::::::::- ovo bi trebao pitati nekog tko se više bavio sa tom temom (pravopis i sl.) prije WW2 :::::::::::::::::::::::::::::::::::::ili da jednostavno postaviš pitanje na - [[Wikipedija:Kafić/Jezična pitanja]], tu se uglavnom netko javi :::::::::::::::::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:03, 24. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::Palo mi je napamet maloprije da se možda pisalo Šparta, a izgovaralo kao Sparta. Srpski, za razliku od hrvatskog, zapisuje imena fonetično, npr. kod njih je Concordia Konkordija. Tako da mislim da bismo trebali ostaviti Šparta u naslovu članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:07, 24. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::Večeras sam riješio međuratne klubove Zemuna. Sutra se nadam da ću riješiti ratne klubove. Neki članci u [[:Kategorija:Šport u Zemunu]] su možda duplikati. Također treba vidjeti što je s [[HŠK Građanski Zemun]] (lažno ime, treba biti 1. hrvatski građanski športski klub, slično kao Građanski iz Zagreba). Malo je zeznuto jer gore imamo novinski članak da je 1943. proslavio 20. rođendan, u izvještaju iz 1932. stoji da je osnovan 1923., no u [https://web.archive.org/web/20140203051228/http://elibrary.matf.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/1750/FK%20Zemun.pdf?sequence=1 knjizi] (str. 5. i 6.) imamo dva Građanska: jedan koji je nastao iz [[Šparta Zemun|Šparte]] 1921., a drugi je 1943. promijenio ime iz Zemun (jesu li [[HŠK Zemun]] i SK Zemun, klub iz [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1938./39.|1938./39.]] isti klub, ako da kako je mogao slaviti 20. godišnjicu 1943.?) u Građanski. Pokušat ću shvatiti situaciju preko postojećih tablica i onih novina iz 1943. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:55, 24. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::''HŠK Zemun'' i ''SK Zemun'' (najvjerojatnije) nisu isti klubovi ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::za pomoć, u knjizi ''Fudbalska natjecanja Južnih Slovena'' (str 291-293) za sezonu 1940./41. u Beogradskom podsavezu (ali koja je prekinuta radi WW2) za klubove iz Zemuna navodi ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* I razred ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** Vitez Zemun ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** SK Zemun ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* I/A razred ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** Građanski ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* I/B razred ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** Z.T.O. ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* II razred - grupa "Sava" ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** Industrijalac ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* III razred ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** Sloboda ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::što se tiče prvenstava NDH, također prema ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/croatia-league-final-tables/cro-1941-44/ claudionicoletti] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesk/kroahist.html rsssf ] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::[https://eu-football.info/_tournament.php?id=671 eu-footballl - 1941.] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::[https://eu-football.info/_tournament.php?id=672 eu-footballl - 1942.] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::[https://eu-football.info/_tournament.php?id=673 eu-footballl - 1943.] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::imamo iz Zemuna ove klubove: ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* [[Prvenstvo NDH u nogometu 1941.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** D.S.V. Victoria ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* [[Prvenstvo NDH u nogometu 1942.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** H.Š.K. Građanski ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** D.S.V. Victoria ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* [[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** HŠK Zemun ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::(tu je vjerojatno postojalo neko kvalkifikaciojsko prvenstvo) ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* [[Prvenstvo NDH u nogometu 1944.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** HŠK Dunav Zemun ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** HŠK Građanski Zemun ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** SK Liet Zemun ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** HŠK Hajduk Zemun ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::(s tim da je stvarno nevažno idu li točke u kratice ili ne) ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::Za ove stvari probaj pitati na Facebooku ove koji arde stranicu ''Istorija ex yu fudbala'' - oni ti svakako mogu pomoći, a dosta njih se bavi nogometnim klubovima do nastanka komunističke Jugoslavije ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:31, 24. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::Evo uspio sam pronaći potvrdu u tadašnjim novinama. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000235 Na 9. str.] dolje desno stoji da je Građanski bivši Zemun. Budući da se tom utakmicom obilježava 20. godišnjica Građanskog (jedan od gore linkanih broja novina), to može samo biti [[HŠK Zemun]] koji nije postojao u jeseni 1943. (nije uvršten u [[Predložak:Zemunski nogometni dosavez 1943.]]) Ja pretpostavljam da je Građanski promijenio ime u Zemun 1942. ili 1943., pa ponovno nazad u Građanski 1943. (godinu navodi ona knjiga o FK Zemunu). Inače te podatke Cluadija Nicolettija također sam jučer vidio na RSSSF-u tako da su vjerojatno od tamo preuzeti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:24, 25. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::Ne znam je li ti poznat drugi izvor u članku [[Šparta Zemun]] ([https://web.archive.org/web/20061214161143/http://filozof.ffzg.hr/~gimbrisi/arh/vodic/ pogledaj cijeli folder]). Sadrži popis pravila (svih) društava u Hrvatskoj do 1945. Koliko sam shvatio tijekom proteklih mjeseci, da bi klubovi legalno djelovali (održavali javne utakmice), vlasti (ne mislim na sportski savez, već nešto tipa gradske vlasti, policija ili tkogod je imao jurisdikciju) su im trebala odobriti klupska pravila. Nisam proučavao dokument, no mislim da bi mogao biti vrijedan izvor. E sad ne znam koliko je točan. Uzmi za primjer [[NK Jarun Zagreb]]. Osnovan je 1921., privremeni član ZNS-a od 12. svibnja 1939. Pravila (sastavljena? ili odobrena?) 1938. Ako ništa, može poslužiti za utvrđivanje prefiksa klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:12, 25. kolovoza 2025. (CEST) == KK Đakovo == Pozdrav prijatelju,dobio sam prijedlog da se tebi javim radi izrade wiki stranice Kosarkaski klub Đakovo,ne treba bit nista posebno nego eto toliko samo da postoji,osnovne informacije i to...Hvala ti,nadam se pozitivnoj povratnoj informaciji.LP [[Posebno:Doprinosi/93.139.220.124|93.139.220.124]] 11:03, 7. kolovoza 2025. (CEST) :Napravim kroz par dana, bit će u stilu članaka kao [[KK Kastav]] :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:43, 7. kolovoza 2025. (CEST) == Moslavačka liga II == Preostali su mi jedino [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F%5C%3D%5C%3D+%5C%5B%5C%5B%2F+intitle%3A%2Frang+HNL%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 ovi članci za riješiti]. Ne znam kako nasloviti članke za te sezone Moslavačke lige II, kao ni za dvije lige u [[7. rang HNL-a 1994./95.]] Mislim da je to to što se tiče tih članaka s linkovima u nazivima sekcija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:58, 19. rujna 2025. (CEST) :Danas sam riješio i sve one sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije osim [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Kako bi ti postupio s tim člankom? Usporedi s npr. [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:41, 20. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Croxyz}} - za [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] - zasad bih stavio samo klubove - sudionike, (IME KLUBA MJESTO). Ljestvice ne bih ni stavljao do kraja prvenstva (osim možda na polusezoni). Eventualno rezultate (- to možda bolje kao ''križaljka'', nego ''kolo-po-kolo'' (ili to naknadno raditi - kako ja radim sa dalmatinskim ligama). ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 10:41, 20. rujna 2025. (CEST) :::A kako bi postupio s tom Moslavačkom ligom i ligama 1994./95.? Totalno sam zaboravio da trebam riješiti dugove poput one utakmice PNIŠK-a i HAŠK-a, Concordiju (hokej) i dr. s ove SZR. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:26, 20. rujna 2025. (CEST) ::::Prikupljam izvore za Zrinski Osječko 1664. Našao sam ti potvrdu da su Matulji preimenovani u Mune ([https://hns.family/files/documents/23430/Glasnik_10-2022.pdf]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 22. rujna 2025. (CEST) :::::Ažuriram trenutno [[NK Zrinski Osječko 1664]]. Imamo čudnu situaciju za sezonu 2007./08. Prema [[6._rang_HNL-a_2007./08.#NS_Đakovo]] (odnosno NS Đakovo) Zrinski je bio 1., a Kešinci 2., dok je prema članku [[NK Kešinci]] Kešinci bio prvak te igrao kvalifikacije za viši rang. Iskreno ne znam što bih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:10, 23. rujna 2025. (CEST) ::::::[[4._rang_HNL-a_2014./15.#MŽNL_RL_Slavonije_i_Baranje]] i [[Međužupanijska nogometna liga Slavonije i Baranje 2014./15.]] iamju dvije različite tablice. Oboje su netočne (ne poklapaju se s onima na HNS Semaforu i NS Osijek). Jako je kasno, pa to ne mogu ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:20, 23. rujna 2025. (CEST) :::::::Isto vrijedi i za sezonu 2015./16. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:23, 23. rujna 2025. (CEST) ::::::::Kao i 2016./17. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:25, 23. rujna 2025. (CEST) :::::::::I 2017./18. je neispravno. Nadalje neću gledati za tu ligu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:28, 23. rujna 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Croxyz}} - evo na primjeru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=4._rang_HNL-a_2014./15.&oldid=4548859 20214./15.] - ''MŽNL RL Slavonije i Baranje'' sam unio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=4._rang_HNL-a_2014./15.&action=history 16. lipnja 2015.] (netom po završetku sezone) - očito su poslije neki rezultati "ispravljani" ili drukčije registrirani ::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:16, 23. rujna 2025. (CEST) :::::::::::Ok. Vjerojatno ispravim večeras ili sutra. Mislim da ću morati očistiti [[NK Lipik]]. Nisam proučavao klupsku povijest (trenutno sam u žurbi), no prema HNS Semaforu se čini da danas postoji novi klub zvan [[NK Lipik 1925]] ([https://semafor.hns.family/klubovi/96276/nk-lipik-1925-lipik/]), stoga ću trebati napisati novi članak. Članak [[NK Lipik]] nema baš neke konkretne informacije (npr. promjene imena). Mogu li se Olimpija iz 1925. i Slavonac (kasnije preiemnovan u NK Lipik?) smatrati istim klubovima? Naletio sam na ovo u [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/lipik Nogometnom leksikonu]. :::::::::::P.S. kako bi ti nazvao članke za one lige iznad – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:52, 23. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::Ove Moslavačke lige II su prisutne u ovim člancima: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?fulltext=1&search=insource%3A%2FMoslava%C4%8Dka%20liga%20II%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] Također nisam dodavao linkove na članke u stupcu ostale lige [[Predložak:HNL sezone po rangovima|predloška HNL sezone po rangovima]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:08, 24. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::Riješio sam sve sezone 23. rujna osim ovu [[6._rang_HNL-a_2007./08.#NS_Đakovo]]. Možeš li ti nekako utvrditi tko je bio prvak (npr. knjige)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 26. rujna 2025. (CEST) == KK Đakovo-poboljšanje stranice == Molio bih te da malo poboljšaš stranicu od KK Đakovo(da se plavi i da bude prava stranica,jos uvijek je crvena i kad kliknes na nju pise da stranica ne postoji).Mozes li to promijeniti... [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-27209-42|&#126;2025-27209-42]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-27209-42|talk]]) 00:21, 1. listopada 2025. (CEST) :{{s|~2025-27209-42}}, stranicu sam stvorio kao [[Košarkaški klub Đakovo]] - s obzorimom da postoji ''Konjički klub Đakovo'' i mislim kuglački klub (u tim slučajevim pišemo duži naziv). :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:10, 1. listopada 2025. (CEST) == Radnički Goražde == Imam jedan novi problem (P.S. podsjećam na probleme iznad): u [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2004./05.]] postoji Radnički Goražde. Kod nas na Wikipediji [[FK Radnički Goražde]] preusmjerava na [[FK Goražde]] u kojem stoji da je Radnički prestao postojati 1960. [[Posebno:Što_vodi_ovamo/FK_Radnički_Goražde]] vodi na članke o sezonama nakon 1960. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:52, 11. listopada 2025. (CEST) :Možda odgovor nađeš u onoj enciklopediji nogometnih klubova RS. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:57, 11. listopada 2025. (CEST) ::Također bi trebalo upotpuniti [[FK Željezničar Doboj]] (v. [[FK Sloga Doboj#Povijest]], a možda bi mogao, ako imaš izvore, stvoriti članak o Trudbeniku). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:45, 12. listopada 2025. (CEST) :::{{S|Croxyz}}, klub ''Radnički Goražde'' postoji i danas i natječe se u ''Ligi Bosansko-podrinjskog kantona''. :::imaš [https://www.sportdc.net/club/11412-radnicki/results sportdc.net - Radnički Goražde] :::[https://www.sofascore.com/team/football/nk-radnicki-gorazde/1091459 sofascore - NK Radnički Goražde] :::ili recimo pogledaj [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2021./22.]] pa ''Ligu Bosansko-podrinjskog kantona''. :::''"Radnički"'' je (bio) sportsko društvo iz Goražda (najpoznatije po rukometu), pa mi je logično da su obnavljali nogometnu sekciju :::ali po knjizi :::Bratislav Stojanović, Dragiša Kovačević: Jugoslovenski fudbalski klubovi, Beograd, 1977., UDK: 061.237(497.1):796.332, str. 263 :::opisan je FK "RADNIČKI" Goradže :::član Sarajevske zonske lige :::1918. - osnovan ''Herceg Stjepan'' kao prvi klub u Goraždu :::1922. - preimenovan u ''GOŠK Goražde'' - pod tim imenom djeluje do WW2 :::1946. - osnovan ''Bratstvo'' :::1948. - postaje ''Sloga'' :::1952. - novo ime - ''Pobjeda'' :::1957. - iz ''Pobjede'' nastaju ''GOŠK'' i ''Radnički'' :::1960. - ova dva se fuzioniraju i nadalje djeluju kao ''Radnički'' :::znači - ovaj ''Radnički'' do 1990.-ih je u biti [[FK Goražde]], kojki je 1990.-.ih promijenio ime u ''FK "Goražde"'' :::(a iskreno po tim starim tablicama iz BH liga 1960.-ih do kraja SFRJ nisam nailazio na ''Goražde'') :::(poslije osnovan novi ''FK "Radnički"'') :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:09, 12. listopada 2025. (CEST) ::::Znači imamo dva Radnička? Si uspio pronaći kakve korisne informacije u onoj enciklopediji klubova Republike Srpske? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:31, 12. listopada 2025. (CEST) :::::Sad mi je palo napamet da je ovaj klub iz 2004. iz [[Novo Goražde|Novog Goražda]], a ne iz Goražda. Krivo piše u izvoru. Tako da taj problem je riješen, za razliku od preostalih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:05, 12. listopada 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}}, očito imamo tri ''Radnička'' - ovaj iz 2004./05. je sasvim sigurno iz [[Novo Goražde|Novog Goražda]] (ali nisam ga našao u Milan Đorđić: Enciklopedija fudbalskih klubova Republike Srpske, Zvornik, 2011., ISBN 978-99955-624-6-5, osim ako mi nije promakao) ::::::A [[Goražde]] se nalazi u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]], odnnosno u kantonu/županiji [[Bosansko-podrinjska županija Goražde]] ::::::vidi ovo [https://www.companywall.ba/firma/fudbalski-klub-radnicki-novo-gorazde/MMxCbEGyq companywall.ba - FUDBALSKI KLUB "RADNIČKI" NOVO GORAŽDE] - piše da je osnovan 2021. (možda godina obnove klube ili nanovo registracije kao poslovnog subjekta) ::::::[https://sportdc.net/club/11014-radnicki/results sportdc.net - Radnički Novo Goražde] - piše da je u sezoni 2021/22. bio u [https://sportdc.net/league/4290-regionalna-liga-rs-jug ''Regionalna liga RS – Jug''], ali odustali ::::::Ima i futsal klub [https://sportdc.net/club/9749-radnicki/results ''Radnički Novo Goražde''] (sportdc.net) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:20, 13. listopada 2025. (CEST) :::::::Navode li se u toj Enciklopediji fudbalskih klubova Republike Srpske bivši klubovi ili samo aktualni? Ako su klubovi sortirati po nazivu mjesta, si probao gledati pod Srpsko Goražde? [[:sr:FK Radnički Srpsko Goražde]] (bez izvora) tvrdi da je klub prestao postojati 2007., stoga možda nije naveden naveden u Enciklopediji iz 2011. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:59, 13. listopada 2025. (CEST) ::::::::Na [https://novogorazde.rs.ba/ponovo-je-osnovan-fudbalski-klub-radnicki/ općinskoj web-stranici] tvrde da je klub prethodno postojao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:02, 13. listopada 2025. (CEST) == Međuzonska nogometna liga Bosne 1962./63. == U [[Međuzonska nogometna liga Bosne 1962./63.]] gol-razlika iznosi 633:612. U Milan Ždrale, FK Sloga 1945–2005, Grafomark, Laktaši, 2007., str. 92. je [https://archive.org/details/zdrale-milan-fk-sloga-1945-2005.-2007./page/92/mode/2up 626:625]. Kako glasi u ovim knjigama koje citiraš u članku? Ako nađeš nešto da se poklapa, unesi to, u suprotnom stavit ću "točniju" gol-razliku iz Slogine knjige. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:20, 19. listopada 2025. (CEST) :{{s|Croxyz}}, golove sam vadio iz ove dvije knjige Darija Hamzića, ljestvice su skenirane ili fotografirane iz ''[[Vjesnik|"Vjesnika"]]'' od 11. lipnja 1963. (tako stoji u knjigama) :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:59, 20. listopada 2025. (CEST) ::Ok, ubacit ću onda Sloginu tablicu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:23, 20. listopada 2025. (CEST) == Pomoć oko tablice == Poprilično se mučim s pronalaskom korektne tablice za [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.#Zapad]]. Na RSSSF-u (kojeg koristimo u članku) nalazi se netočna tablica (provjeri se s gol-razlikom). Pokušao sam s raznim digitaliziranim izvorima (beogradska Borba, slovenski Delo, Šibenski list, monografije o dobojskoj Slogi, FK Vrbas, …), no bez uspjeha. Svi imaju pogrešne tablice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:34, 22. listopada 2025. (CEST) :Namjeravaš li dovršiti [[3. NL – Jug 2024./25.]]? Pitam zbog [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._NL_%E2%80%93_Jug_2024./25.&diff=prev&oldid=7323419 ove] izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:32, 30. listopada 2025. (CET) ::{{S|Croxyz}} - namjeravama, ali skroz zaboravio ažurirati rezultate i dodati strijelce - očito mi promaklo. ::Ovo sa sezonama ''2. savezne lige'' i drugih liga za vrijeme bivše države - sretno ti bilo - kako sam ti i prije pisao, "svugdje<" ćeš naći različite podatke, čak i u službenim godišnjacima i almanasima nogometnih saveza - jednostavno treba odabrati ''"najmanje pogrešno"'' ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:44, 30. listopada 2025. (CET) :::Ok. Za tu sezonu sam stvarno našao previše različitih tablica. Inače, u [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1985./86.]] ima puno tablica s krivom gol-razlikom (budem to sredio ovih dana kada stignem). Vidim da [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1985./86.]] ima jako puno izvora tako da mislim da bi u nekom od tih izvora mogla biti ispravna tablica. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:36, 30. listopada 2025. (CET) == Kamen Ingrad == Je li možeš u knjizi ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj: 1880-1980'' pronaći bišva imena kluba [[NK Kamen Ingrad]] (bizarno je da se zapravo piše Kamen Ingrad, a ne Kamen-Ingrad, no sklanja se kao ''Kamen Ingrada'' tako da bi trebalo biti Kamen-Ingrada, no eto neću o tome daljnje raspravljati). Sporno mi je što trenutno u članku [[NK Kamen Ingrad]] (bit će izbrisano dok ovo budeš čitao) piše: ''Klub je osnovan 1929. pod imenom NŠK Velika. Nakon 2. svjetskog rata mijenja ime u NK Papuk. 1999. godine NK Papuk po prelasku u Treću ligu mijenja ime u Kamen-Ingrad''. Vidim da u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F%C5%A0NK+Papuk%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 brojnim člancima] piše ŠNK Papuk umjesto NK Papuk. No, dobro, jednostavno mogu izbaciti prefiks ŠNK/NK iz tog paragrafa. Ono što me zanima su godine za bivša imena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:57, 4. studenoga 2025. (CET) :Naravno, možda je bilo još imena tijekom povijesti koja nisu spomenuta u članku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:59, 4. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Croxyz}}, iz knjige ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj: 1880-1980'', str. 115-116 ::- za Slavonska Požega, Općinski nogometni savez ::za [[Velika|Veliku]] se navode klubovi: ::Klubovi - sadašnji članovi (1980.) ::VELIKA, ''Papuk'', NK - 1967. ::<br> ::klubovi koji su prestali djelovati ::VELIKA: ''Velika'', NŠK - 1929. ::<br > ::ima na [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/kamen-ingrad ''Nogometnom leksikonu'' - ''Kamen Ingrad''], pa i tu crticu pogledaj ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:27, 5. studenoga 2025. (CET) :::NK Papuk i ŠNK Velika su dva različita kluba? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:23, 5. studenoga 2025. (CET) ::::Strogo gledano, da, ali očito je ''Papuk'' ''"naslijedio"'' tradiciju ''Velike'' (nisam našao prekid djelovanja), ali očito se radi o diskontinuitetu djelovanja (kako zna biti u pojedinim mjestima) ::::sa [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/kamen-ingrad ''Nogometnog leksikona''], doslovno ''copy-paste'': ::::''Kamen Ingrad, nogometni klub iz Velike. Slijedi tradiciju kluba Velike osn. 1929. koji se nazivao Papuk prije nego što je 1999., dolaskom V. Zeca za predsjednika, uzeo ime prema gl. sponzoru, dioničkome društvu Kamen Ingrad.'' ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 10:29, 5. studenoga 2025. (CET) :::::Vidio sam taj dio članka u Nogometnom leksikonu. Rečenica je dosta nezgodno formirana. Ispada da je 1999. osnovan novi klub. U članku o savezu Požeško-slavonske županije nisu naveli Kamen Ingrad i njegovu godinu osnutka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:41, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::Inače, ne postoji niti jedna sezona na [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK_Kamen_Ingrad_Velika]] prije [[Podsavezna nogometna liga Slavonska Požega 1967./68.]] (po Sto godina nogometa u Hrvatskoj: 1880-1980 za NK Papuk stoji 1967.). Gledajući [[Podsavezna nogometna liga Slavonska Požega 1966./67.]], čini mi se da je Podsavezna liga Sl. Požega bila najniži rang natjecanja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:38, 5. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Sarajevskog podsaveza == Ame71 zadnja dva tjedana radi na člancima Sarajevskog podsaveza (v. [[Predložak:Sezone Sarajevskog nogometnog podsaveza]]). Bi li mogao povremeno popunjavati njegove članke s podatcima iz knjige Fudbalska takmičenja Južnih Slovena 1873-1941 ukoliko nađeš kakve dodatne podatke, npr. za provincijska prvenstva ili niže razrede sarajevske "lige"? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:01, 13. studenoga 2025. (CET) {{s|Croxyz}}, mogao bih, <br> bar sa ''II. razredom'' za početak - samo ne bi trebao biti problem ako radimo različite stilove tablica <br> pa dalje vidjeti <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:45, 13. studenoga 2025. (CET) :Što se tiče tablica za I. i II. razred, većinu ih ima. Uglavnom nedostajtu rezultati pokoje utakmice I. razreda, sve utakmice/neke tablice II. razreda, a nedostaje i jako puno provincijskih rezultata (pogledaj npr. [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1921./22.]]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:51, 13. studenoga 2025. (CET) ::Isto tako treba za te sezonu malo razjasniti provincijski sustav (npr. pretpostavljam da su postojale župe ili neki sličan izraz koje su se igrale po kup-sistemu, npr. u [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1925./26.]] su sve utakmice navedene kao da su dio nekog zajedničkog natjecanja kup-sustava). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:53, 13. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Croxyz}}, postojale u župe, ali tih nekoliko sezona krajem 1920.-ih je ''prvenstvo provincije'' igrano po kup sustavu - slično kao i kod ''Osječkog podsaveza'' - pogledaj recimo [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1927./28.]], ali primijetio sam kod tih sezona da su ''sparivani'' geografsko bliski klubovi. <br> Za 1930.-e će za ''prvenstva provincije Sarajevskog podsaveza'' nailaziti na različite sustave natjecanja, pojedine župe će biti igrane ligaški, pojedine kup-sustavom, i sl. <br> :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:00, 13. studenoga 2025. (CET) :::: {{s|Croxyz}}, evo za [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1930./31.]] sam nadopisao ljestvicu ''2. razreda'' - vidi je li može u ovakvom stilu. <br> :::: pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:13, 13. studenoga 2025. (CET) :::::Može tako. Navode li se za tu sezonu kakvi provincijski rezultati? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:36, 13. studenoga 2025. (CET) ::::::{{s|Croxyz}}, navedeni su razeltati, ali recimo baš za 1925./26. - u prvom kolu je bilo dosta 3:0 p.f. (bb) rezultata, ali je sve navedeno kao jedinstveno natjecanje za ''Provinciju'', a ne za ''Bosansku'' i ''Hercegovačku'' grupu (provinciju) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:59, 13. studenoga 2025. (CET) :::::::Zanimljivo. Je li uz rezultate možda stoje neki datumi? Meni je ta sezona jako čudna jer je u [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1925./26.#Finale_provincije]] naveden susret između mostarskog JŠK-a i travničke Bojne. Travnik je u Bosni, a ne u Hercegovini. Obično su travnički klubovi u natjecanju Bos. prov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:13, 13. studenoga 2025. (CET) ::::::::{{s|Croxyz}} - za skoro sve utakmice igrane po kup-sustavu ili različite vrsti ''majstorica'' u toj knjizi stoje datumi kad je igrano, ili datum kad je bila predviđena utkmica a registrirana ''3:0 p.f.'' za nekoga ili ''"kad je trebala biti odigrana"'' - a da obje močadi odustale (ili nekakva ''"viša" sila'') ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:24, 13. studenoga 2025. (CET) :::::::::Upravo preko tih datuma bi riješili dilemu oko sustava natjecanja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:12, 13. studenoga 2025. (CET) == SNP == Budući da je Ame71 riješio sve sezone Sarajevskog podsaveza (sad će krenuti s Beogradskim), odlučio sam napraviti članak [[Sarajevski nogometni podsavez]]. Ako ti se da, nadopuni [[Sarajevski_nogometni_podsavez#Prvaci]] s informacija iz Fudbalska takmičenja Južnih Slovena. Za NDH sumnjam da imaš ikakve podatke (mislim da sam negdje vidio online da postoje nekakvi podatci u Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog podsaveza). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:57, 19. studenoga 2025. (CET) == Ardiaei == :Također baci pogled na ove [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=RK_Ardiaei_%C4%8Ciba%C4%8Da&diff=7339579&oldid=7242510 dvije izmjene] u članku [[RK Ardiaei Čibača]]. Ne znam jesu li ispravne ili ne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:39, 19. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Croxyz}} - za [[RK Ardiaei Čibača]] - izgleda da su od 2024. prebacili sjedište u Dubrovnik. ::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-ardi-rukometni-klub-ardiaei/Detaljno/816212 fininfo] ::[https://www.poslovna.hr/lite/rk-ardi/1687681/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr] ::[https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruga-detalji/4QcBAAABAAEAATk1Njg5Nzk0OTaxAAAAAAAAAAAAAQEBb2niAgGK6B0 registri-npo-mpu.gov.hr - registar udruga] - ne znam hoće li ti otvoriti poveznicu - ima statut kluba iz 2024., ali ne iz 2021., ili ''povijest'' pravnog subjekta - nazivi, mijenjanje adrese i sl., nešto što se kod tvrtki može izvući u [https://sudreg.pravosudje.hr/ords/r/esudreg/public/1?clear=APP Sudskom registru] ::''Wayback Machine'' je opet ''offline'', pa nisam mogao provjeriti sa starijim verzijama sa poslovna.hr i fininfo (ukoliko su ''uhvaćene''). ::Na ovome što sam stavio kao izvor od 14. rujna 2021. [https://dubrovnikinsider.hr/osnovan-novi-rukometni-klub-sastavljen-od-onih-kojima-je-rukomet-velik-dio-zivota/ dubrovnikinsider.hr, ''Osnovan novi rukometni klub, sastavljen od onih kojima je rukomet velik dio života''] - vidljiva je adresa kluba u Čibači. ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:44, 20. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Croxyz}} - evo ''wayback'' je proradio, pa imamo web arhive (iz svibnja 2024.) :::[https://web.archive.org/web/20240519203532/https://www.poslovna.hr/lite/rk-ardi/1687681/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr] :::[https://web.archive.org/web/20240519203530/https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-ardi-rukometni-klub-ardiaei/Detaljno/816212 fininfo.hr] :::na obje je vidljivo sjedište kluba u [[Čibača|Čibači]] :::Ja sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=RK_Ardiaei_%C4%8Ciba%C4%8Da&action=history taj članak stvorio 19. svibnja 2024.], očito prije ''prebacivanja'' sjedišta u [[Dubrovnik]] - trebat će malo nadopisati i ubaciti ove arhive od ''poslovne'' i ''fininfa'' :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:38, 21. studenoga 2025. (CET) == Čoka == Ne znam u kojoj si fazi s prikupljanjem članaka, no eto ako si tek počeo, moguće je da se [[FK Čoka]] prije zvao Proleter ([https://hr.wikipedia.org/w/index.php?go=Kreni&search=insource%3A%2F%C4%8Coka%2F+intitle%3A%2F19%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:58, 22. studenoga 2025. (CET) :{{s|Croxyz}} - hvala, na netu to nisam iskopao, ali u knjizi :Bratislav Stojanović, Dragiša Kovačević: ''Jugoslovenski fudbalski klubovi'', Beograd, 1977., UDK: 061.237(497.1):796.332 :je naveden kao ''Proleter Čoka'', a da je osnovan pod imenom ''Sloga'' - poslije to stavim :(ova knjiga ima problem što je u dosta slučajeva bila ''"neprecizna"'' kod godina osnivanja i slično, ali za nešto pisano 1970.-ih je super) :(i opet bez masu klubova koji su se tada natjecali) :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:11, 22. studenoga 2025. (CET) == Splitski nogometni podsavez == Nedavno kada sam nešto tražio za Ame71-a (što točno, ne sjećam se) naletio sam u Jadranskom sportu na nekakve članke o klupskim povijestima. Nisam ih čitao, već samo popisao. Možda ti bude zanimljivo, a i možda nekada posluže za pisanje članaka na Wikipediji. Kako su se članci izdani 1922., sadrže informacije o nedavno osnovanim klubovima (npr. Hajduk tad bio 10 godina star). Naravno, tu ima svakakvih korisnih podataka, npr. godina osnutka. * [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1922&broj=000001&E=E9999 4. sij. 1922.]: Hajduk Split * [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1922&broj=000003&E=E9999 9. velj.]: [[HVK Gusar|Gusar]] (godina osnutka se ne slaže s našim člankom, ovo kasnije nisam provjeravao), Hajduk Split * [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1922&broj=000004&E=E9999 16. velj.]: Borac, Uskok Nažalost, nije bilo dodatnih članaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:51, 22. studenoga 2025. (CET) == Športski kuglački klub Koprivnica == Krajem prošlog mjeseca učinjene su [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0portski_kugla%C4%8Dki_klub_Koprivnica_%28%C5%BEene%29&diff=7323279&oldid=7238964ove dvije izmjene] u članku [[Športski kuglački klub Koprivnica (žene)]]. Neki dan nisam uspio pronaći potvrdu promjene imena (a i općenito ne znam gdje tražiti informacije vezane za kuglanje). Moguće je da se ista promjena odvila za [[Športski kuglački klub Koprivnica (muškarci)]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:10, 24. studenoga 2025. (CET) :{{s|Croxyz}}, možeš vidjeti preko poslovna.hr (ali ne prikazuje datum promjene, nego se desila negdje "između") - ako je "uhvaćena" ''waybackom'' ili sličnim alatom :[https://web.archive.org/web/20210313023557/https://www.poslovna.hr/lite/skk-koprivnica-koprivnica/10244/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 iz 2021. web arhiva - ŠPORTSKI KUGLAČKI KLUB KOPRIVNICA KOPRIVNICA] :[https://www.poslovna.hr/lite/skk-koprivnica-koprivnica/10244/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr danas - Kuglački klub Koprivnica] :Očito se negdje "između" desila službena promjena imena :Popis (aktivnih) kuglačkih i bowling klubova, (registriranih (odnosno članova) pri odgovarajućim županijskim savezima i ''Hrvatskom kuglačkom savezu'' možeš naći [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi kuglanje.hr, ''Popis klubova''] - ali opet su to klubovi koji sudjluju u natjecanjima pod ''Hrvatskim kuglačkim savezom'', ali postoje natjecanja/lige na razini županija, ili grdaova/općina (sa okolicom) kao u Osijeku, Đakovu, Baranji, Karlovcu, Slavonskom Brodu (...sad ovo ''"iz glave pišem"'', ali sam nailazio na tako nešto), pa i tu ima još klubova :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:34, 25. studenoga 2025. (CET) ::Namjeravaš li preimenovati članke? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:37, 25. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Croxyz}}, iskreno nisam mislio - da ih ti preimenuješ ili da staviš preumjerenje? :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:58, 25. studenoga 2025. (CET) ::::{{riješeno}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:11, 25. studenoga 2025. (CET) == MKK Novi Zagreb == Baci pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=MKK_Novi_Zagreb&diff=7344857&oldid=7238646 ove] izmjene. Mijenjanje su dvorane i godina osnutka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:32, 26. studenoga 2025. (CET) {{S|Croxyz}} - klub kao ''škola košarke'' (''Mala škola košarke Zagreb'') postoji od 2001. godine (u suradnji sa ''[[KK Zagreb]]'') - i tad je "registriran" kao pravna osoba <br> Vidljivo na: * [https://www.poslovna.hr/lite/mkk-novi-zagreb/9526/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/mkk-novi-zagreb/Detaljno/610412 fininfo] * [https://sportnet.hr/vijesti/544282/kosarka-ostale-lige/veliki-rasadnik-talenata-dobio-i-seniorsku-pricu-prva-pobjeda-za-seniore-mkk-novi-zagreb/ članak na Sportnetu] VIDI OVO (ako link bude valjao, ili potraži po OIB-u): * [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruga-detalji/4QcBAAABAAEAATA2MzAxNzM4NDS5AAAAAAAAAAAAAQEBb2niAgGcRA registri-npo-mpu.gov.hr, MUŠKI KOŠARKAŠKI KLUB "NOVI ZAGREB"] * Datum upisa: 19.02.2001. * Datum osnivačke skupštine: 12.02.2001. * može se naći statut od 18.12.2023. moguće da je kao ''škola košarke'' djelovao kao ''feeder'' za [[KK Zagreb]] (bez natjecanja), a kad se ''KK Zagreb'' ugasio (2018.?) - da je to postao punopravan klub (prvo sa mlađim kategorijama u natjecanju), potom i seniori - vidljivo iz ovog članka na ''Sportnetu''. <br> Tako da bih ja onda možda stavio i 2001. i 2018. za godine osnutka (rvo kao škola košarka, a 2018. kao klub) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:29, 27. studenoga 2025. (CET) :Ok, dodah 2001. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:45, 28. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1922./23. == Treba mi pomoć oko članka [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1922./23.]] Imamo jednu čudnu situaciju. U I./A i I./B razredu igrali su novosadski i beogradski klubovi. [[NAK Novi Sad|NAK]] se natjecao u I./A razredu, a Juda Makabi i Vojvodina u I./B razredu. Krajem rujna novosadski klubovi su suspendirani (''Budući da je Novi Sad, unatoč zabrani BLP-a...'' je iz copypaste iz beogradskih novina Politika). Što kaže knjiga Fudbalska takmičenja Južnih Slovena 1873-1941? Kakve tablice donosi za I./A i I./B razred (također, ako ti se da riješi ostale praznine u članku). Također, kada je odigrana utakmica između Jude Makabija i Vojvodine? [https://fudbalvrsac.blogspot.com/2017/10/fudbalske-lige-u-doba-kraljevine_3.html Ova web-stranica] tvrdi da je igrana 1. 10. (tada je trebala biti igrana po rasporedu, no novosadski klubovi su suspendirani prethodni tjedan), dok [https://www.fkvojvodina.com/rezultati.php?sezona=1922 web-stranica Vojvodine] nema datum za tu utakmicu. Zanimljivo je da [https://web.archive.org/web/20180805020151/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/54-1922-1923#beogradski-podsavez-i-a-razred exyufudbal] uopće ne navodi NAK u tablici I./A razredu (imamo potvrdu da se natjecao u njemu jer imamo rasporede za svaku utakmicu u Politici). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:16, 3. prosinca 2025. (CET) :{{s|Croxyz}}, :ovo za ''[[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1922./23.]]'' :Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., ISBN 978-86-87893-40-5, str. 240-243 :Klubovi iz [[Novi Sad|Novog Sada]] nisu prikazani u ljestvicama ''I/A'' i ''I/B'' razreda (ni kao sudionici, ili da su odustali/suspendirani), :no jesu u prvenstvu ''Novosadske župe'' :Piše: :: ''Župa je formirana nakon što su novosadski klubovi suspendirani, jer su htjeli formirati svoj savez. BLP je odlučio za te klubove napraviti župu i tako riješiti taj problem. Prvenstvo Novog Sada, odnosno župe je igrano u proljeće 1923. godine.'' :(Prvanstva ''Novosadskog podsaveza'' idu od sezone 1929./30.) :u članku je stavljena ljestvica ''Novosadske župe'', dok je vidljivo za [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1921./22.|1921./22.]] da je nema :Kako sam ti napisao, :u knjizi su prikazane tablice (bez rezultata po kolima) ukoliko je igrano ligaški :ukoliko je igrano kup-sustavom ili nekakve ''majstorice'', onda je stavljen i datum :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:41, 4. prosinca 2025. (CET) ::Hvala ti puno. Očito je i njima ili promaklo ili su odlučili ne navesti novosadske klubove. Navest ću ih svakako. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:33, 4. prosinca 2025. (CET) == Prvenstvo Jugoslavije u hazeni 1928. == Imam jedno netipično pitanje večeras. Krenuo sam napokon, nakon nekoliko mjeseci (i dalje odgađam onu prvu utakmicu u Zagrebu) sam odlučio započeti s radom na članku o [[HŠK Concordia Zagreb]] (postoji i [[HŠK Concordia Zagreb (nogomet)]], koji ću spojiti s prvim člankom). Članak će biti poprilično dug jer će obuhvaćati više sekcija. Trenutna verzija mog nacrta se nalazi na [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Concordia]]. Radeći na hazenaškoj sekciji, u Franjo Frntić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1980&broj=00044&page=240 Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu], Povijest sporta, god. 11., br. 44., rujan 1980. sam našao podatak o finalu prvenstva 1927. između Concordije i Ilirije. Ilirija nije bila navedena kao finalist za 1927. u [[Prvenstvo Jugoslavije u hazeni za žene]], pa sam ju dodao. Za 1928. piše da je 1. SSK Maribor pio prvak. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prvenstvo_Jugoslavije_u_hazeni_za_%C5%BEene&diff=prev&oldid=4151246 Vidim da si to unio davne 2014.,] a kao izvor si naveo ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930.-1985.'', Rukometni savez Hrvatske, Zagreb, 1986. Na [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1980&broj=00044&page=240 244. str. Frntićevog rada] piše da je u finalu 1928. trebao igrati [[ASK Zagreb]] (možda napišem večeras članak) protiv pobjednika susreta između Ilirije i Concordije. Concordia je pobijedila, no savez je poništio utakmicu te su ASK i Concordia odustale od natjecanja. Dakle, ni spomena 1. SSK Maribor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:01, 11. prosinca 2025. (CET) :{{s|Croxyz}}, ono što sam upisivao tada (2014.) u članak [[Prvenstvo Jugoslavije u hazeni za žene]], to je bilo koristeći knjige :* ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930. – 1985.'', Rukometni savez Hrvatske, Zagreb, 1986. :* ''Enciklopedija fizičke kulture 2'', Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977. :obje imam doma, pa mogu opet provjeriti je li i tamo isto piše, ili možda u njima još nešto piše, a da nisam primijetio (ili unio) :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:30, 11. prosinca 2025. (CET) ::jučer mi je nekako promaknuo rad Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1972&broj=00011&page=1020 Prvenstvo u igranju hazene od 1921. do 1938. godine], Povijest sporta, god. 3., br. 11., rujan 1972. iako sam gledao popis radova koje sam uvrstio pod vanjske poveznice članka [[hazena]]. Piše da je 1. SSK Maribor bio prvak, baš kao u ovim tvojim knjigama, tako da ne trebaš gledati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:15, 11. prosinca 2025. (CET) :::Sad sam pročitao 75 posto rada i vidim da ima dovoljno podataka da se za svaku sezonu napravi članak. Možda bih se tim mogao baviti u bližoj budućnosti, nakon što završim s radom na članku o Concordiji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:23, 11. prosinca 2025. (CET) == Milicionar Sarajevo == O [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FMilicionar%20Sarajevo%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 sarajevskom Miliconaru] nemamo članak. Ako ikada zaželiš napisati članak, Milicionar je osnovan 1947. Izvor: [https://pretraziva.rs/browse/narodna-milicija/1950-01-01 Narodna milicija, 1. veljače 1950., str. 31.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 16. prosinca 2025. (CET) == Građanski == Molim te podsjeti me da isprvaim u člancima o Građanskom i Dinamu da se 1. HGŠK nije tako zvao od samog početka (nije imao 1. u svom imenu, te je bio šport, a ne športski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:20, 18. prosinca 2025. (CET) == Nepoznato natjecanje? == Ignoriraj ovu poruku iznad za Građanski. Moguće je da sam pronašao pogrešnu informaciju jer u članku o [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=680968&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B2%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.882%2C%22y%22%3A1.329%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.951%7D konstituirajućoj skuptšini iz 1911.] piše da se HAŠK zahvaljuje '''I.''' hrv. gradj. šport. klubu. Ovo moje iduće pitanje bi moglo {{s|Ame71}} zanimati, pa ga pingam ovdje. Naime, prije nekoliko dana je obljavljen članak Hrvoje Gržina, [https://hrcak.srce.hr/file/492595 Nogometno prvenstvo Zagreba 1946. godine], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 2, 2025. Možda si ga vidio u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara]]. Krenuo sam s poboljšanjem članka [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Kako ima datume utakmica, odlučio sam vidjeti imamo li tablice u ondašnjem tisku (postoje novine Narodni list) jer nemamo nikakve informacije o II. razredu osim kratkog spomena u [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 19. Krenuo sam s otvaranjem novinskih članaka za veljaču 1945. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000212 11. str. ovog broja] govori o prvenstvu Zagrebačkog okruga koje je igrano kup-formatom. Čini mi se da je to [[Kvalifikacije_za_Prvu_saveznu_ligu_1946./47.#I._grupa_(okruzi_Varaždin,_Bjelovar,_Karlovac_i_Zagreb)]], no mi, kao i RSSSF imamo nepotpune informacije. Traganje za II. razredom ću preskočiti. Ovdje ću navesti raspored utakmica tog prvenstva Zagrebačkog okruga ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000212 11. str.], nejasno je samo kako 10 klubova, a navedeno ih je 8) i rezultate ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000214 6. str.]) * [[NK Zelina|Zelina]] – Sljeme (iz zagrebačkih [[Šestine|Šestina]], tako piše na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000217 na 6. str.]) 9:2 * [[NK Podsused Zagreb|Dolomit]] – [[NK Samobor|Samobor]] 3:8 * [[NK Inter Zaprešić|Zaprešić]] – [[NK Oroslavje|Tekstilac Oroslavje]] (piše Oroslavle [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000217 na 6. str.]) 3:0 * [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava]] – [[NK Dugo Selo|Jedinstvo Dugo Selo]] (piše Dugo Selo na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000217 na 6. str.]?) 7:0 *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000215 6. str.] spominje nevezani susret (prvenstvo Varaždinskog okruga) između [[NK Tekstilac Varaždin|Tekstilac]] – [[NK Sloboda Varaždin|Sloboda]] 7:1 *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000219 10. str.] 12. kolo riječkog prvenstva *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000221 6. str.] raspored dalm. prv. *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000223 6. str.] spominje suce za razne susrete Hrvatske Vraćam se na Zagrebački okrug. Ne znam je li bilo uzvrata za gornje utakmice. Evo novih (i [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000225 8. str.]): * [[NK Zelina|Zelina]] – Borac (očito današnji [[NK Jarun Zagreb|Jarun]]) 2:4 * [[NK Samobor|Samobor]] – [[NK Inter Zaprešić|Zaprešić]] 2:0 E sad spominje se Borac (nije jedan od 8 klubova iznad, dakle imamo 9 od 10 klubova). Ne znam gdje je Dubrava nestala. Nadalje u tom broju imamo: * [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] – [[RNK Split|Split]] 2:0, 6:1 (ne znam redoslijed domaćinstva, igra se za prvaka Splita) * dvije riječke utakmice * [[NK Tekstilac Varaždin|Tekstilac Varaždin]] – [[NK Čakovec|Jedinstvo Čakovec]] 4:2, [[NK Podravina Ludbreg|Podravina Ludbreg]] predala sve utakmice zbog manjka opreme (fali u našoj tablici!), u skupini je još [[NK Sloboda Varaždin|Sloboda Varaždin]] [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000227 6. str.] donosi * [[NK Oroslavje|Tekstilac Oroslavje]] – [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava]] 0:3 (ne znam je li prvenstvena utakmica, Tekstilac je ispao od Zaprešića u prvom kolu!) [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000229 str. 6.] kaže da 17. 3. počinje II. razred Zagreba. To je to za veljaču. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000234 6. str.] * Borac (potvrđeno da je s Jaruna) – Zelina 2:0 * Zaprešić – Samobor 1:2 Dubrava je prvi finalist (moguće je da onaj susret protiv Tekstilca iz Oroslavlja bio prijateljski, Dubrava se natjecala u kval. natjecanju [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]], stekla je plasman u finalno natjecanje, no prebačena je u prvenstvo Zagrebačkog okruga, tako da se možda automatski plasirala za finale?). Drugi finalist je pobjednik susreta između Samobora i Borca. * Udarnik Osijek – Grafičar Osijek 8:1 * Bratstvo Osijek – Jedinstvo Osijek 2:2 Ponovno riječki susreti [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000237 8. str.] * Samobor – Borac Jarun 1:2 * Jed. Čak. – Sloboda Varaždin 3:0 [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000238 6. str.] * Sloboda Sarajevo – Udarnik Sarajevo 2:0 [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000239 6. str.] * Zadar, Šibenik, Naprijed Vis, Jedinstvo Dubrovnik idu dalje. Naveden daljnji format natjecanja i datumi * Zadar – Šibenik 1:0 * Grafičar Osijek – Sloga O. 4:1 * Udarnik O. – Bratstvo O. 1:0 [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000243 6. str.] * Jed. Čak. – Tek. Var. 1:2 (zadnja utakmica) [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000244 6. str.] * Borac – Samobor 2:2, Borac u finalu protiv Dubrave * Bjelovar se nalazi ispred momčadi Kutina, Kalnik Križevci i Slaven Koporivnica. Navedena 2 rezultata * Ne znam je li ovo prvenstvena: Metalac Slavonski Brod – Udarnik Nova Gradiška 4:0 [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000249 8. str.] rez. II. raz. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000250 6. str.] Rijeka [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000257 5. str.] * rez. II. raz. * Dubrava – Borac 1:0, 8:1 (ne znam domaćinstva) [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000258 5. str.] * Proleter Belišće – prvak Osječkog okruga. * Prol. Bel. – Slaven Borovo 1:1 * Slavonac Valpovo – Sloga Vukovar 0:0 * [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000261 8. str.] tablica II. razreda nakon 3. kola * [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000265 5. str.] Jedinstvo Osijek – Proleter Belišće 0:1 * [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000274 5. str.] Šibenik – Split 1:2 [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000275 7. str.] * Split – Šibenik 4:0 * susreti II. razreda Zagreba * Dubrava – Karlovac 3:1 * [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000278 7. str.] Dubrava – Tekstilac 3:2 To je to. Nema više daljnih brojeva. Siječanj (počeo sam od veljače) nisam ni gledao jer ne očekujem da se išta tada igralo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:58, 20. prosinca 2025. (CET) :Na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000212 11. str.] spominje se ogled između Borac Jarun i Ponikve. Ponikve su taj 10. klub koji nedostaje. Sada je sve jasno oko Dubrave. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:09, 20. prosinca 2025. (CET) ::Slobodno ignoriraj cijelo pitanje. Riješio sam sve dileme. Od prikupljene građe, u [[Kvalifikacije za Prvu saveznu ligu 1946./47.]] dodao sam cijelokupno prvenstvo Zagrebačkog okruga, Podravino odustajanje i suionike Bjelovarskog okruga. Ove preostale rezultate nisam dodavao jer nemamo sve rezultate za njihove grupe/rezultati su već bili navedeni. {{s|Ame71}}, fell free to ignore this entire discussion. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:01, 20. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Croxyz}} - hvala na objašnjenju :::ali iako su u suštini bili dio [[Kvalifikacije za Prvu saveznu ligu 1946./47.|kvalifikacija]], teško ćeš sve to pronaći, ipak je to 1946. godina - eventualno ako si blizu kakve sveučilišne knjižnice - tamo potražiti ''Narodni sport'' (preteču ''Sportskih novosto'') ili slično) :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 10:39, 20. prosinca 2025. (CET) == Hokej na travi == Radim trenutno na članku o Concordiji. U Damir Škarpa, [https://hdps.hr/images/olimp-clanci/52_35-37.pdf Hrvatski razvoj drevnog športa s palicama], Olimp, rujan 2014., br. 52., str. 9. piše "Concordia tako u razdoblju od 1933. do 1940. godine osvaja osam naslova državnog prvaka", dok na [https://web.archive.org/web/20130928075027/http://www.shk-concordia.hr/index.php/hr/o-nama/povijest arhiviranoj web-stranici] [[Športski hokej klub Concordia Zagreb|Športskog hokej kluba Concordia Zagreb]] stoji "Concordija osvaja u nizu 7 prvenstava grada Zagreba i Jugoslavije od 1934. sve do 1940.!" Vidim da si u članku [[Prvenstva Jugoslavije u hokeju na travi]] koristio knjigu Enciklopedija fizičke kulture 2, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977., no vidim da su i drugi korisnici (pogrešno) unosili još prvenstava, npr. za 1932. i 1933. Bi li mogao vidjeti što piše u knjizi (od 1933. ili 1940.?), te izbrisati ta neispravna prvenstva? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 22. prosinca 2025. (CET) :{{s|Croxyz}} - pogledam (najvjerojatnije iza Božića), ali moguće da za prije WW2 nije sve ni unešeno u ''Enciklopediju fizičke kulture 2''. :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:18, 23. prosinca 2025. (CET) ::Ok. Ja bih vjerovao Enciklopediji jer je iznijela ispravne tvrdnje za prvenstvo o hazeni. Za 1932. i 1933. nisam našao ništa na arhiviranim verzijama web-stranice ŠHK Concordia Zagreb. Jučer navečer sam naknadno čitao neki rad o hokeju na travi u Povijesti sporta. Ako sam dobro upamtio, hokejska sekcija Concordije je obnovljena 1932., tako da mi je sumnjivo osvajanje prvenstva Jugoslavije 1931. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:27, 23. prosinca 2025. (CET) :::Na 338. str. [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1989&broj=00079&page=338 ovog rada] piše da je obnovljena 1932. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:09, 23. prosinca 2025. (CET) :::Ovo je zanimljivo: ''[https://www.hrdul.hr/Radoslav%20%C5%A0karica.pdf U mnogim publikacijama se pogrešno navodi da je Concordia bila prvak Jugoslavije od 1934. do 1940.; to nije bilo moguće najprije zato jer je Jugoslavenski savez osnovan tek 1936. a potom zbog preustroja sporta u Banovini Hrvatskoj.]'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:41, 24. prosinca 2025. (CET) ::::{{s|Croxyz}} -da nije možda to ''Prvenstvo Zagreba'' naknadno vođeno kao ''Prvenstvo Jugoslavije''? Ili bilo organizirano od strane druge organizacije, kao ''sokolski savez'', ''olimpijski odbor'' i sl.? ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:19, 26. prosinca 2025. (CET) :::::Sasvim moguće. Onaj [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1989&broj=00079&page=338 članak objavljen u Povijesti sporta], kao i [https://hhs-chf.hr/o-nama/povijest naš savez] spominju Prvenstva Zagreba. Što na kraju piše u Enciklopediji fizičke kulture 2? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:15, 26. prosinca 2025. (CET) ::::::Bližim se kraju sastavljanja članka o Concordiji. Vjerojatno ću biti gotov tijekom naredna tri dana, no neću ga moći objaviti dok ne riješimo taj problem s prvenstvima Jugoslavije u hokeju na travi. Možda ga objavim na Novu godinu, povodom 120. godišnjice osnutka kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. prosinca 2025. (CET) :::::::Još samo trebam izlektorirati članak, pa sam gotov. Si pogledao što piše u Enciklopediju fizičke kulture 2? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:05, 28. prosinca 2025. (CET) ::::::::{{s|Croxyz}} - pogledao maloprije - ''Enciklopedija fizičke kulture 2'' navodi samo prvenstva u hokeju na travi nakon 195. (za muškarce) i period 1955.-1960. za žene. Pogledat ću imam li još išta što može poslužiti. [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:28, 28. prosinca 2025. (CET) :::::::::U članku [[Prvenstva Jugoslavije u hokeju na travi]] jedino je još citirana knjiga ''Galunić August: 50 godina Hokej kluba Jedinstvo, Zagreb, 1998.'' Vidim da je korištena za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prvenstva_Jugoslavije_u_hokeju_na_travi&diff=next&oldid=3743467 ovu izmjenu] gdje su uneseni prvaci za 1978., 1979. i 1987. tako da bi možda u njoj trebalo gledati. Srpski članak [[:sr:Првенство Југославије у хокеју на трави]] ima i doprvake za svaku godinu, no citira jedan jedini izvor, a to je Enciklopedijs fizičke kulture 2, za koju smo ustanovili da ne pokriva period prije 195X., a i nakon 1977. (jer je objavljena 1977.), tako da je srpski članak napisan bez ikakvih izvora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:37, 28. prosinca 2025. (CET) ::::::::::Privremeno ću ostaviti da piše onako kako piše u već citiranom članku [https://www.hrdul.hr/Radoslav%20%C5%A0karica.pdf Prim. Radoslav Škarica, radiolog i hokejaš na travi] (onom s ''U mnogim publikacijama se pogrešno navodi da je Concordia bila prvak Jugoslavije od 1934. do 1940.; to nije bilo moguće najprije zato jer je Jugoslavenski savez osnovan tek 1936. a potom zbog preustroja sporta u Banovini Hrvatskoj.''). Prema njemu, za razliku od našeg članka [[Prvenstva Jugoslavije u hokeju na travi]], nije bilo prvenstva Jugoslavije od 1931. do 1935., od 1939. do 1949. (uključujući te godine, dakle postojalo je samo prvenstvo od 1936. do 1938. te od 1950. nadalje). Neću mijenjati članak [[Prvenstva Jugoslavije u hokeju na travi]] sve dok ne vidimo hoćeš li uspjeti nešto pronaći. Sutra ću objaviti članak o Concordiji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:38, 31. prosinca 2025. (CET) == Bački nogometni podsavez == Tražim nešto za Ame71-a u Subotičkom športskom listu. Naletio sam na postojanje Bačkog nogometnog podsaveza, čija je službena publikacija upravo bio Subotički športski list. Pišem ti o ovoj temi jer se baviš sezonama Subotičkog podsaveza (treba provjeriti je li SNP ili SLP od 1939. do 1941.), a vidim da prvenstvo Bačkog nogometnog podsaveza ne spominje [https://web.archive.org/web/20180527161149/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/71-1939-1940#suboti%C4%8Dki-podsavez-i-a-razred-suboti%C4%8Dka-grupa exyufudbal], stoga ne pretpostavljam da se spominje u onoj knjizi koju koristiš. Prema [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A23289/Podruznice-hrvatskih-organizacija--u-Backoj-izmedju-dva-svjetska-rata/ Hrvatskoj riječi] Bački nogometni podsavez je bio kratkotrajni podsavez HNS-a. Na [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist180.pdf 4. str.] ovog broja Subotičkog športskog lista nalazi se raspored utakmica. Koliko vidim, nikada nije objavljena tablica za to prvenstvo, tako da će morati biti rekonstruirana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:38, 25. siječnja 2026. (CET) :Navodi li ta knjiga (Fudbalska takmičenja Južnih Slovena) koji su svi podsavezi, osim Petrovgradskog, promijenili ime iz nogometni u loptački 1939.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:44, 25. siječnja 2026. (CET) ::Knjiga ''Milorad Sijić, Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014.'' je nepouzdana jer sadrži netočne podatke, npr. tvrdi da je Velikobečkerečki nogometni podsavez osnovan kao Velikobečkerečki loptački podsavez. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Croxyz}} ''Bački nogometni podsavez'' je kratko postojao u jesen 1939. - ugašen je već 1.10.1939. - formiran kao nekakav ''Vrhovni nogometni savez'' i ''Bački podsavez'' je ugašen. <br> 7 klubova se natjecalo u prvenstvu te su odigrali od 1 do 3 utakmice. <br> :::U trenutku prekida poredak je bio: ::: 1. Sloga Subotica ::: 2. SMTC Subotica ::: 3. TANK Suborica ::: 4. Bunjevac Subotica ::: 5. Bajmočki AK (Bajmok) ::: 6. HŠD Tavankut ::: 7. Sloboda Subotica :::Knjiga cijelo vrijeme navodi ''Subotički nogometni podsavez'' (kratica SuNP, ali na nekim mjestima i SLP) - moguće da se istovremeno koristio i naziv ''Subotički loptački potsavez'' i njegov ekvivalent na mađarskom), ali nisam zbilja našao :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:24, 26. siječnja 2026. (CET) ::::Taj vrhovbi savez je bio nadređen HNS-u, Srpskom loptačkom savezu i Slovenskoj nogometnoj zvezi. U biti nasljednik je JNS-a. Proteklih mjeseci sam pronalazio da su pojedini (ili svi) podsavezi Srpskog loptačkog saveza u razdoblju od 1939. do 1941. mijenjali imena. Problem je u tome što ne znam koji su svi mijenjali imena i kada (jesu li s vremenom mijenjali imena ili svi odjednom?) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:02, 26. siječnja 2026. (CET) :::::Detaljno sam pregledao knjigu Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. Nažalost nigdje nije spomenuto kada i koji su nogometni podsavezi postali loptački. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:36, 26. siječnja 2026. (CET) == Bačka Subotica == Trebali bismo osmisliti najbolji način za dodavanje sezona u [[FK_Bačka_1901_Subotica#Pregled_plasmana_po_sezonama]]. Problem je npr. što jedna sezona može biti pokrivena trima različitim člancima (podsavezno prvenstvo, kvalifikacije za državno prvenstvo i držabno prvenstvo). Jedno slično rješenje, no možda ne najbolje, ima članak [[SAŠK]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:37, 3. veljače 2026. (CET) :Opazio sam da ondašnji srpski izvori ([https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1923-10-15 Politika, 15. listopada 1923., br. 5588., god. XIX., str. 5.]) [[NK Šparta Zagreb|zagrebačku Špartu]] zovu Sparta. Pišem ovo, ako ikada zatreba u vezi neke rasprave oko Šparte/Sparte Zemun. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:37, 3. veljače 2026. (CET) == Bernard Hügl == Uočio sam da članak [[Bernard Hügl]] sadrži greške. U infookviru stoji da je poslije Drugog svjetskog rata bio trener [[HŠK Ličanin Zagreb]] i "NK Ferraria" (očito [[ŠK Ferraria Zagreb]]). No, problem je u tome što nigdje ne pronalazim potvrdu da je taj klub obnovljen poslije rata. Bacio sam pogled na [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/554 Nogometni leksikon] i vidim da se podatci ne poklapaju s našim člankom. Da je naš članak netočan, najlakše je dokazati s [https://web.archive.org/web/20210918143349/http://povijest.gnkdinamo.hr/osoblje/treneri-kroz-povijest.html popisom Dinamovih trenera]. Pišem ti jer vidim da na [https://hbl.lzmk.hr/clanak/hugl-bernard Hrvatskom biografskom leksikonu] citiraju barem tri knjige koje posjeduješ, pa me zanima što ondje piše. Bi li mogao ovdje iz tih knjiga prepisati popis klubova s godinama? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 4. veljače 2026. (CET) :{{s|Croxyz}}, pogledat ću ovih dana (ali koliko se sjećam i ''Ličanin'' i ''Ferraria'' (''Gvožđar'') su raspušteni 1945., očito ih je trenirao, ali ipak mislim da je za vrijeme WW2. :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:21, 5. veljače 2026. (CET) {{s|Croxyz}}, malo je potrajalo, ali dok sam našao; <br> prema: <br> J. Šimić: ''Velemajstori našega nogometa'', Zagreb 1973, 60. <br> - ne piše po godinama, ali da je (tijekom WW2) trenirao ''Ferrariju"'' i ''"Ličanina"'', a poslije rata ''"Dinamo"'' i ''"Velež"'' S''to godina nogometa u Hrvatskoj 1880–1980.'' Zagreb 1983. <br> - samo spomenut, nisam detaljnije našao I. Kerhin i M. Rede: ''Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza 1919–1994''. Zagreb 1994<br> spomenut, ali nisam našao biografiju ''Zlatni jubilej ZNS'', 1969 <br> i tu spomenut [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:10, 24. veljače 2026. (CET) :Ok, uspio sam rekonstruirati dosta toga na temelju već korištenih izvora, no vidim da ni oni baš nisu pouzdani (npr. nepostojeća promocija Veleža u 1. ligu, onda sasvim druga godina kada je bio trener Veleža i sl.). Mislim da je to to što se tiče mog bavljenja s tim člankom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:04, 24. veljače 2026. (CET) == Prvenstvo NDH u nogometu 1944. == Je li mi možeš objasntii sustav natjecanja [[Prvenstvo NDH u nogometu 1944.|prvenstva NDH u nogometu 1944.]] kakav je prikazan u knjizi Hrvatski nogometni savez 1912-1992 80. obljetnica, Zagreb 1992 (tako piše pod izvorima)? Danas cijeli dan ispravljam i sređujem članke o prvenstvu NDH. Nadopunjujem članke s informacijama [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1996&broj=00109&page=52 ovog Frntićevog rada]. Uočavam neke razlike između Frntićevog članka i ovog našeg na Wikipediji (pretpostavljam da je temeljen na RSSSF-u i knjizi HNS-a povodom 80. obljetnice). Frntić tvrdi da su u zemunskoj skupini osim Dunava i Građanskog također sudjelovali i [[HŠK Liet Zemun]] (upravo sad proučavam kakvo je to bizarno ime, izgleda da je ''lijet'' ondašnja riječ za let, tako da je ovo možda bio nekakv klub zrakoplovstva NDH) i [[HŠK Hajduk Zemun]]. Frntić također spominje da je u međuvremenu osnovana Zagrebačka pokrajinska skupina i da bi njeni prvak trebao igrati u Državnom nogometnom razredu uz Concordiju, Građanski, HAŠK i Željezničar(ski). Prethodno je navedeno da su se Borovo (je li možeš provjeriti je li se prošle sezone, 1943., zvao Borovo ili Bata Borovo?), Građanski i SAŠK plasirali u Državni nogometni razred. E sad, ja ne znam je li taj prvak Zagrebačke pokrajinske skupine trebao igrati s tim nezagrebačkim ili zagrebačkim klubovima. RSSSF ne navodi sudjelovanje takvog kluba, dok ga na [https://web.archive.org/web/20210908203139/https://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1941-1950/1943-1944/ Dinamovoj web-stranici] nema među klubovima zagrebačke skupine (prvak zagrebačke skupine igra s prvakom nezagrebačkih klubova). Zanimljivo je da se Segesta s RSSSF-a i našeg članka ne spominje nigdje u Frntićevom radu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:08, 16. veljače 2026. (CET) :Zaboravio sam navesti da uopće nemamo digitalizirani tisak iz ovog perioda tako da se moramo oslanjati isključivo na RSSSF, Dinamovu web-stranicu i literaturu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:09, 16. veljače 2026. (CET) ::Bi li mogao u Fudbalskim takmičenjoma Južnih Slovena pod provincijsko prvenstvo Zagrebačkog podsaveza 1920. ([[it:Prvenstvo ZNP 1920]]) pronaći datum odigravanja utakmice između Marsonije i Posavine koja je završila 29:0. Volio bih pročitati novinski izvještaj te utakmice, pa bi mi trebao datum. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:16, 18. veljače 2026. (CET) :::{{s|Croxyz}}, ''prvenstvo Zagrebačkog NP 1920. - III. župa - Brod'' je igrano ligaški, pa nisu navedeni rezultati i datumi utakmica. :::Igralo 6 klubova jednokružno - tablica je u članku na it.wikipediji. <br> :::Ali vidim da se redni brojevi župa ne podudaraju. :::Po knjizi je: :::I. župa - Zagreb (I. razred, II/A razred, II/B razred) :::II. župa - Karlovac :::III. župa - Brod :::IV. župa - Osijek :::V. župa - Varaždin :::VI. župa - Virovitica :::VII. župa - Sisak :::VIII. župa - Banja Luka :::IX. župa - Daruvar :::X. župa - Požega :::XI. župa - Doboj :::XII. župa - Vinkovci :::XIII. župa - Sušak :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:34, 18. veljače 2026. (CET) ::::Baš šteta. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:40, 18. veljače 2026. (CET) :::::Našao sam klupsku monografiju iz 30-ih. Dodat ću je u članku [[NK Marsonia Slavonski Brod]]. Spominje rezultat, ali ne datum. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:31, 18. veljače 2026. (CET) ::::::Kada već gledaš u toj knjizi za tu sezonu, bi li mogao reći kako je završila (vjerojatno piše na istoj stranici?) Znam da je finale provincije bilo iumeđu Slavena i Marsonije te da su oba kluba proglašeni pobjednikom jer su odigrali neriješeno. No, na Wikipediji imamo dugogodišnji misterij oko toga koliki je rezultat podsaveznog finala (prvak Zagreba protiv prvaka provincije) i tko je točno igrao u njemu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 18. veljače 2026. (CET) :::::::{{s|Croxyz}} - na str. 147 knjige ''Fudbalska natjecanja...'' :::::::<br> :::::::finale provncije ::::::: 22.08.1920. ''Marsonija Brod'' - Slaven Koprivnica 1:1 :::::::''Marsonija'' nakon ždrijeba proglašena prvakom :::::::<br> :::::::za prvaka podsaveza :::::::7.11.1920. ''Građanski Zagreb'' - ''Marsonija Brod'' :::::::utakmica najvjerojatnije nije odigrana (''Marsonija'' odustala) te je ''Građanski'' proglašen prvakom :::::::<br> :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:18, 19. veljače 2026. (CET) ::::::::Hvala. U Jadranskom športu imamo vijest o dodijeli trofeja Građanskom, ali eto nigdje nema zapisa o utakmici s Marsonijom. Od ovih nedavnih problema jedino još preostaju Hüglova karijera, jedno prvenstvo NDH i ona prvenstva u hokeju na travi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 08:31, 19. veljače 2026. (CET) :::::::::Ako nisi, downloadaj knjigu o Marsoniji iz 1934. jer ju Internet Archive ne želi arhivirati. Jako je bogata podatcima i to točnim podatcima, ne samo činjeničnim, već i jezičnim/terminološkim (npr. HAŠK nazivaju prvakom Hrvatske i Slavonije, a ne npr. prvakom Zagreba). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 20. veljače 2026. (CET) == Somborsko SU == Imamo li ikakvih dokaza da je Somborsku SU/Somborski SK isti klub kao [[FK Radnički Sombor]]? Članak na [[FK Radnički Sombor|sr.wiki]] se ne slaže baš s opisom iz Albuma nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925. (str. 129.): ''»Somborsko Športsko [valjda greška] Udruženje« osnovano je godine 1887. Od 1920. godine je prvak bajskog okruga. Od osnutka subotičkog nogometnog podsaveza je njegov član i sudjeluje u prvenstvenim utakmicama. Godine 1921. do 1922. bio je na trećem mjestu, 1922./23. na drugom, a 1923./24. osvojio je prvenstvo subotičkog nogometnog podsaveza. Najljepši su mu rezultati protiv šegedinskog AK 4:1, protiv bečkog »Ostmarka« 4:0 i protiv pečujskog »PVSK« 3:0.'' [https://web.archive.org/web/20160514120715/http://www.exyufudbal.in.rs/predratni-klubovi/article/22 Exyufudbal ima grb s 1887.] {{s|Ame71}}, we might have a case of mistaken identity. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:39, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Croxyz}} Znao sam, stvorio sam ovu stranicu na it.wiki: [[:it: Somborsko sportsko udruženje]]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 16:48, 20. veljače 2026. (CET) ::{{s|Ame71}}, Somborsko sportsko udruženje has 2 articles on swimming in Povijest sporta: [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1973&broj=00013&page=1194][https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1987&broj=00073&page=293]. The Album nogometnih klubova Jugoslavije article vaguely matches the results on it.wiki (which come from exyufudbal). The 1921./22. and 1922./23. seasons don't match, however if we exclude the Subotica clubs from the standings we get the correct positions. I don't know why would they exclude the Subotica clubs, but then again that book is rarely correct when it comes to league positions. I'll change the links for Samoborsko SU, however I'll need to find which club is today's Radnički Sombor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:37, 20. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Baci pogled na [[Wikipedija:Kafić#Blog.dnevnik.hr]], odnosno [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=250&go=Kreni&search=insource%3A%2Fblog%5C.dnevnik%5C.hr%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&profile=default&ns0=1 na popis članaka]. Si ikada arhivirao ove blogove koje koristiš za tablice? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:53, 20. veljače 2026. (CET) {{s|Croxyz}}, mislim da ih nisam arhivirao. [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:34, 21. veljače 2026. (CET) :Ok. Ja sam zasad arhivirao tri kompletna. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:30, 21. veljače 2026. (CET) ::{{s|Croxyz}} - ako uspijem, probam tijekom tjedna pregledati iz ovog popisa na Kafićuiz članaka koje e odnose na sport i sezone liga, pa ili arhivirati, ili preko waybacka naći arhiviranu verziju ukoliko postoji ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:35, 22. veljače 2026. (CET) :::Ok, ja sam arhivirao [[NK Orebić]], [[NK Ilovac Karlovac]] i [[NK Dobra Novigrad na Dobri]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:54, 22. veljače 2026. (CET) ::::Arhivirao sam sve blogove vezane za nogometne klubove koje koristimo kao izvore na Wikipediji. Nisam arhivirao klubove drugih sprotova (npr. rukometnih). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:52, 25. veljače 2026. (CET) {{s|Croxyz}}, po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=250&go=Kreni&search=insource%3A%2Fblog%5C.dnevnik%5C.hr%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&profile=default&ns0=1 ovom popisu] sam arhivirao što mi je izbacilo i stavio poeznice u članke (bilo kao izvore (kao povznica u ''Izvorima'') ili kao ''vanjske poveznice'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:34, 26. veljače 2026. (CET) == ''Divlji klubovi'' == Napisao sam članak o ''[[divlji klubovi|divljim klubovima]]''. Vjerojatno si pronalazio ovaj termin u svojim izvorima. Imao sam poteškoće u pronalaženju opširnijih tekstova o njima, stoga sam odlučio objediniti većinu informacija koje sam uspio pronaći, a da su donekle značajne ili zanimljive (mislim da se isplati pročitati članak). Nije mi imalo smisla praviti sekcije o BiH, CG i Sloveniji s jednom rečenicom, tako da sam njih izostavio. Inače, pišem ti jer nemam pojma kako kategorizirati članak. Stavio sam kategoriju [[:Kategorija:Športski klubovi]], makar nisam siguran je li to dobra kategorija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:46, 6. ožujka 2026. (CET) :P.S. znaš li možda je li postoji ekvivalentni izraz u drugim jezicima? Mogli bi u tom slučaju povezati članak s drugim wikijima, naravno, ako oni postoje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:50, 6. ožujka 2026. (CET) == Kup ZNP == Večeras sam radio turenju Građanskog u Španjolskoj 1923. Mnogo je laži/iskrivljenih tvrdnji prisutno po knjigama, medijima i sl. Da navedem neke: Građanski je izgubio od Santandera 5:2, a ne pobijedio 5:2 (protiv Građanskog suđena čak 4 penala!, još je igrao s 9 igrača), Barcelona se prikazuje kao neka megamomčad, a bila je druga najbolja u gradu (najbolja je bila Europa), uopće se ne spominje da je Građanski prije nego što je dobio Barcelonu 1:0, tri dana ranije izgubio od nje 3:0. Zanimljivo, ne navodi se da je Athletic Bilbao, kojeg je Građanski u sklopu turneje dobio, te godine bio prvak Španjolske. Sve ovo se sada nalazi u [[1._hrvatski_građanski_športski_klub_Zagreb#Povijest]] (pročitaj dio o turenji, ako te zanima). Uglavnom, pišem ti zbog [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919. – 1941. |Kupa ZNP]], točnije sezone 1922./23. Pri kopanju po novinskim izvorima (nedavno digitaliziranim Novostima) pronašao sam nekoliko utakmica kupa (pokala po Novostima). Vjerojatno je riječ o tom Kupu ZNP. Sačuvao sam linkove tih susreta. Ima li kojim slučajem tog natjecanja u knjizi Fudbalska takmičenja Južnih Slovena? Ako nema, mogli bi to djelomično rekonstruirati s Novostima. Meni se čini da bi to moglo biti najstarije službeno hrvatsko kup-natjecanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:54, 29. ožujka 2026. (CEST) :Ispravak za Barcelonu: vidim da je prethodne godine bila prvak Španjolske (osvajač Copa del Reya) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:36, 30. ožujka 2026. (CEST) {{s|Croxyz}}, prema * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 544 - 563 (pod "''Ostala Takmičenja''") <br> za kupove ZNP / ZNS-a (ili općenito zagrebačkih klubova) su navedeni: (nije sve organizirao ZNP) * 1923. - ''Pokal JNS'' - pobjednik ''HAŠK'', igran u listopadu 1923., samo sa 4 kluba iz [[Zagreb]]a, uključivo ''Građanski'' - da to možda nije "to"? * 1925. - ''Pokalni turnir ZNP'' - pobjednik ''HAŠK'' * 1926./27. - ''Balokovićev pokal'' - pobjednik ''Građanski'' * [[Balokovićev pokal 1927./28.|1927./28.]] - ''Balokovićev pokal'' - pobjednik ''Građanski'' * 1928./29. - ''Pokal dr Šukljea'' (za provincijske klubove) - pobjednik ''Marsonija'' * 1934. - ''Pokalne utakmice ZNP'' - pobjednik ''Građanski'' (igrano od veljače do travnja 1934.) * 1936. - ''Pokal Zagreba'' - pobjednik ''Građanski'' * 1939. - ''Pehar "Sportskih"'' - pobjednik ''Skakavci'' ima ovo * [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30.]] * [[Zimski kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1934./35.]] ali za ova dva nisam našao spominjanje u knjizi (možda sam previdio), a možda svtarno nije navedeno u knjizi [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:47, 9. travnja 2026. (CEST) :Ovaj kup s 4 kluba koji si pronašao u knjizi je [[Kup Jugoslavenskog nogometnog saveza 1923.]] :Našao sam ždrijeb 1. kola ovog kupa za kojeg sam te pitao je li se navodi u knjizi. Ako ga nema, možda ću ga moći (većinski) rekonstruirati. :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=684403&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B3%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.393%2C%22y%22%3A0.92%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A1.01%7D Ždrijeb prvog kola glasi]: :* [[HŠK Sokol Zagreb|Sokol]] – [[HŠK Atena Zagreb|Atena]] :* [[RŠK Amateur Zagreb|Amateur]] – [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] :* [[HŠK Ilirija Zagreb|Ilirija]] – [[HŠK Slaven Zagreb|Slaven]] :* [[HAŠK]] – [[NK Šparta Zagreb|Šparta]] :* [[Zagrebački ŠK|Južne željeznice]] – [[HŠK Uskok Zagreb|Uskok]] :* [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] – [[ŽGIŠD Makabi Zagreb|Makabi]] :* [[HŠK Unitas Zagreb|Unitas]] – [[NK Podsused Zagreb|Croatia Podsused]] :* [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] – [[AŠK Croatia Zagreb|Croatia Zagreb]] :* [[Građanski Zagreb|Građanski]] – [[ŠK Viktorija Zagreb|Viktorija]] :* Rapid (nema članak, jedan od mnogobrojnih međuratnih zagrebačkih Rapida) – [[BŠK Union Zagreb|Union]] :* [[HŠK Penkala Zagreb|Penkala]] – [[ŠK Zagreb|Zagreb]] :* [[NK Poštar Zagreb|Poštari]] – [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] :* [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] – [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] :Susret prvog kola između Građanskog i Viktorije navodi [https://web.archive.org/web/20210908203215/https://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1921-1930/1923/ Povijest Dinama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 9. travnja 2026. (CEST) == Suhopolje == Sa Suhopoljem imamo jako zbunjujuću situaciju, možda najčudniju dosad. Imamo dva članka [[NK Mladost 127 Suhopolje]] i [[HNK Suhopolje]]. Drugi klub bi trebao biti nekakav nasljednik. Prvi članak tvrdi da je Mladost osnovana 1932., a drugi 1948. [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/suhopolje Nogometni leksikon] pak tvrdi da je Mladost osnovana 1945., također ne spominje nikakvog kluba nasljednika. Smatra da postoji jedan neprekinuti klub. E sad, HNS Semafor ima [https://semafor.hns.family/klubovi/1314/hnk-suhopolje/ HNK Suhopolje], ali i [https://semafor.hns.family/klubovi/5300/nk-suhopolje/ NK Suhopolje] (osnovan 2011.). Dakle, tu je nastala neka velika zbrka. Koliko je tu klubova? 2? 3? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:02, 3. travnja 2026. (CEST) :Nadalje, [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/viroviticko-podravska-zupanija-nogometni-savez Nogometni leksikon] u ovom članku tvrdi da je Suhopolje osnovano 1923. (ne navodi puno ime kluba). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:04, 3. travnja 2026. (CEST) ::Na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&item=N00130&godina=2011&broj=31&page=7&s=&upit=mladost 7. str.] ovog broja piše ''Knjiga na 392 stranica s oko 500 fotografija, prati razdoblje sporta u Suhopolju od 1908. i velikog tenisa grofa Jankovića, do 2008. godine i ulaska HNK Suhopolja u II. HNL. Uz knjigu, koja će se 13. kolovoza prodavati po promotivnoj cijeni od 100 kuna, nalazi se i CD s himnama nogometnih kluba (ŠBK Tomislav 1923.-1942., NK Mladost 1945.-1958., NK Mladost 127 1991.-2001., HNK Suhopolje)''. ::Bizarno mi je kako se ne spominje period između 1958. i 1991. Je li imaš ovu knjigu da proučiš kakva je situacija? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:16, 3. travnja 2026. (CEST) :::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=130&godina=2000&broj=000025&page=011&upit=mladost%20127 Našao sam kada je ugašena '''Ž'''NK Mladost 127]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:35, 3. travnja 2026. (CEST) ::::Oko 1995. je promijenila prefiks u ŽNK, no ne mogu ustvrditi kada. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:41, 3. travnja 2026. (CEST) ::::Riješit ću sada sve pogrešne poveznice. Nadam se da imaš materijale da spasimo članak. Srećom pa imamo [https://www.tz-suhopolje.hr/hr/sedmi-dio-60-godina-uspona-okoncano-je-23-rujna-1999-godine-mladost-127-zauvijek-je-napustila-hrvatski-nogomet/338/ ove] tekstove za člaank o Mladosti 127. Pokušaj pronaći kada je osnovan HNK Suhopolje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:43, 3. travnja 2026. (CEST) :::::Pogrešne poveznice su riješene. Trebalo bi sada srediti članke [[NK Mladost 127 Suhopolje]], [[HNK Suhopolje]] i eventualno kreirati [[NK Suhopolje]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:18, 3. travnja 2026. (CEST) ::::::S [https://web.archive.org/web/20100307185105/http://nksuhopolje.hr/klub/povijest-kluba/ arhivirane web-stranice] (najvjerojatnije netočno) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:22, 3. travnja 2026. (CEST) :::::::Našao sam [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=130&godina=2001&broj=000017&page=017&upit=hnk%20suhopolje izvještaj] o osnutku HNK Suhopolje. Još samo treba naći gašenje HNK Suhopolje i osnutak NK Suhopolje – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:25, 3. travnja 2026. (CEST) ::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=130&godina=2011&broj=000029&E= HNK pred gašenjem]. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=130&godina=2011&broj=000031&E= Odustajanje]. Na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=130&godina=2012&broj=000002&E= 19. str.] izvor za ŽNK Virovitica (treba dodati u članak). Nisam uspio pronaći izvještaj o gašenju HNK-a, odnosno osnutku NK. Pokušaj ti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:51, 3. travnja 2026. (CEST) :::::::::{{s|Croxyz}}, članak za [[NK Mladost 127 Suhopolje]] je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Mladost_127_Suhopolje&action=history stvoren 2009.], a za [[HNK Suhopolje]] također [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Suhopolje&action=history 2009.] godine. ''Suhopolje'' je sljednik (ili nastavak ''Mladosti 127'') - po meni je to moglo ići i u isti članak sve. <br> :::::::::Od 1958. do 1991. klub se nazivao ''Partizan'' (i možda sa još nekim nastavkom) , imaš pod sezonama - znači ''Partizan'' je postao ''Mladost 127'' (izgleda između se zvao ''PIK Mladost'') :::::::::* [[Podsavezna nogometna liga Daruvar 1962./63.]] :::::::::* [[Međupodsavezna nogometna liga Daruvar – Virovitica 1975./76.]] :::::::::* [[Međuopćinska nogometna liga – Sjever – skupina Virovitica 1983./84.]] :::::::::* [[II. regionalna nogometna liga Bjelovar 1986./87.]] :::::::::* [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.]] :::::::::* [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.]] :::::::::vidi ovo za ''PIK Mladost'' :::::::::* [[3. HNL – Sjever 1992.]] :::::::::pa ''Mladost 127'' :::::::::* [[3. HNL 1992./93.]] :::::::::pa na dalje :::::::::inače, tek krajem 2013. sam stvarao [[:Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi po županijama|kategorije hrvatskih klubova po županijama]], dotad je sve bilo u jednoj kategoriji (mislim 900-1000 članaka), pa su se i pojavljivali ''dupli'' članci, ili nešto što bi se moglo odnositi ''"na isti klub"'' :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:18, 3. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Započeo sam s doradom prvog članka [[NK Mladost 127 Suhopolje]], no naletio sam na problem. Prema [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=130&godina=1995&broj=000024&E= 12. str. ovog broja], Mladost 127 je bila prvak, a ne doprvak [[2. HNL 1994./95.|2. HNL – Sjever 1994./95.]] kao što tvrdi naša tablica. Tablicu identično našoj, ali sa zamijenjenim pozicijama prvoplasiranog i drugoplasiranog kluba, pronašao sam na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1995&broj=000024&E=E9999 16. str. ovog broja Glasa Podravine]. Mislim da te tablice RSSSF-a nisu pouzdane, odnosno da su mijenjali pozicije klubova (npr. možda je korišten međusobni omjer za određivanje pozicije kluba na ljestvici). Ako je to točno, onda nisu ni preostale tablice za tu sezonu točne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 5. travnja 2026. (CEST) :::::::::::Pokušaj vidjeti što piše u tvojim izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:53, 5. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::Ne znam što raditi s tom sezonom. U međuvremenu sam završio s [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje]] (prethodni naziv NK Mladost 127 Suhopolje je pogrešan), [[HNK Suhopolje]] i [[NK Suhopolje]]. Sada su sve to novi članci s izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 8. travnja 2026. (CEST) == [[Prvenstvo Bosanskokrajinske župe u nogometu 1929./30.]] == Je li možeš u knjizi Fudbalska takmičenja Južnih Slovena pronaći kako se zapravo zvala župa ovog imena? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:55, 9. travnja 2026. (CEST) {{s|Croxyz}}, za provincijska prvenstva Zagrebačkog podsaveza za 1929./30. prema <br> Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., str. 168-171 <br> župe su navedene: * I. župa - Sušak * II. župa - Karlovac * III. župa - Brod * IV. župa - Bjelovar * V. župa - Sisak * VI. župa - Velika Gorica * VII. župa - Banja Luka * VIII. župa - Bosanska Krajina * IX. župa - Varaždin * X. župa - Moslavina [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:19, 9. travnja 2026. (CEST) :Šteta što nije naveo njihova imena (npr. Susačka župa), već sjedišta/teritorij (npr. Sušak). Je li kojim slučajem knjiga navodi datume za utakmice VIII. župe (Bosanske krajine), ždrijeba utakmica (prije početka sezone) ili datum skupštine ZNP-a na kojoj je osnovana župa? Ako imaš bilokakav datum vezan za župu, postoji dobra šansa da ću moći pronaći njen naziv u zagrebačkim Novostima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:23, 9. travnja 2026. (CEST) {{s|Croxyz}}, po ovome jesu termini utakmica za ''VIII. župa - Bosanska Krajina'' bili: * 13. 04. 1930. - poluzavršnica * 27. 04. 1930. - završnica [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:27, 9. travnja 2026. (CEST) :Gledam sada digitalizirane novine iz 1930. :Travanjska izdanja [https://www.digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_8E1D7F8EF5F31EED8F57E1C4DEEADBD3 Vrbaskih novina] nisu digitalizirane. :Novosti :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689150&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.653%2C%22y%22%3A0.331%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.714%7D 13. 4.] bez informacija (očekivano) :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689154&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B12%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.565%2C%22y%22%3A0.498%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.498%7D 14. 4.] bez informacija :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689155&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B14%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.636%2C%22y%22%3A1.263%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A1.233%7D 15. 4.] bez informacija (ali izvještava o Banjoj Luci) :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689156&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.683%2C%22y%22%3A0.24%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.727%7D 16. 4.] bez informacija :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689178&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%2C11%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A1.679%2C%22y%22%3A0.333%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.73%7D 27. 4.] bez informacija :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689180&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.614%2C%22y%22%3A0.597%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.871%7D 28. 4.] bez informacija :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689181&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B14%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.512%2C%22y%22%3A0.478%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.605%7D 29. 4.] bez informacija :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689187&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B9%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.37%2C%22y%22%3A0.274%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.873%7D 30. 4.] bez informacija (pokriva druge župe) :Politika :[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1930-04-13 13. 4., 10. str.] bez informacija :[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1930-04-14 14. 4., 9. str.] bez informacija :[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1930-04-15 15. 4., 10. str.] bez informacija :16. 4. greškom preskočio :[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1930-04-17 17. 4., 8. str.] navodi se utakmica Sloboda B. Novi – Slavija Prijedor 7:1, ali ne imenuje se župa, već samo da je riječ o utakmici prvenstva :[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1930-04-28 28. 4., 10. str.] bez informacija (zanimljivost: bizarni rezultat SSK Jugović 20:0, navodi se u [[Prvenstvo Skopskog loptačkog podsaveza 1929./30.]]) :[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1930-04-29 29. 4.] bez informacija :[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1930-04-30 30. 4.] bez informacija :Nažalost, imamo samo jedan kratki izvještaj jednog susreta, ali ne navodi se ime župe. Je li župa možda postojala prethodnih ili kasnijih sezona? Je li se u knjizi navode kakvi datumi vezani za osnutak i ukidanje župe, datumi vezani za bilokakve sjednice skupština i sl. (bilogdje gdje bi se mogle spominjati postojeće župe)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 9. travnja 2026. (CEST) == MŽNL Čakovec – Varaždin == Trenutno sam u žurbi. Treba li u člancima poput [[4._rang_HNL-a_2017./18.#MŽNL_Čakovec_–_Varaždin]] i [[NK Polet Sveti Martin na Muri]] prepraviti MŽNL Čakovec – Varaždin u 4. NL Čakovec – Varaždin? V. [[Međužupanijska nogometna liga Čakovec – Varaždin]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 14. travnja 2026. (CEST) {{s|Croxyz}}, ta liga je od 2014./15. do 2017./18. bila ''MŽNL Čakovec – Varaždin'', a od 2018./19. bi trebala biti ''4. NL Čakovec – Varaždin'' (možda je promjena imena bila i u sezoni 2017./18.- znači sasvim sigurno od 2014./15. do 2016./17. je to bila ''MŽNL'') - pogledati po arhivama kakvim, recimo od [https://mns.hr/gool/ Međimurskog saveza] [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:45, 14. travnja 2026. (CEST) :{{riješeno}}. Ostavih na svojoj stranici za razgovor koje sve dileme su preostale. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:29, 14. travnja 2026. (CEST) {{s|Croxyz}} - evo gledam HNS semafor - stavljena je kao ''[https://semafor.hns.family/natjecanja/9486725/cetvrta-nl-ck-vz-20172018/ Četvrta NL ČK-VŽ 2017/2018]'' - očito je u 2017./18. bila ''4. NL'', a za 2016./17. je stavljena ''[https://semafor.hns.family/natjecanja/23643/mzl-ck-vz-201617/ MŽL ČK-VŽ 2016/17''] (znači ''MŽNL'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:36, 15. travnja 2026. (CEST) :Vidjeh to. Zato sam i napisao {{riješeno}} u poruci iznad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:18, 15. travnja 2026. (CEST) gvje05m74m3akbs3pp57vys1tct62m7 7430511 7430504 2026-04-15T14:00:52Z Cybermb 1634 izdvajanje rrazgovora iz 2025 7430511 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} '''[[Suradnik:CyberMB vol2|CyberMB vol2]]''' je [[Wikipedija:Sekundarni računi|sekundarni račun]] za '''[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]]''' <br> ''[[Suradnik:CyberMB vol2|CyberMB vol2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:CyberMB vol2|razgovor]])</small> 22:40, 2. siječnja 2017. (CET)'' {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} == Bački nogometni podsavez == Tražim nešto za Ame71-a u Subotičkom športskom listu. Naletio sam na postojanje Bačkog nogometnog podsaveza, čija je službena publikacija upravo bio Subotički športski list. Pišem ti o ovoj temi jer se baviš sezonama Subotičkog podsaveza (treba provjeriti je li SNP ili SLP od 1939. do 1941.), a vidim da prvenstvo Bačkog nogometnog podsaveza ne spominje [https://web.archive.org/web/20180527161149/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/71-1939-1940#suboti%C4%8Dki-podsavez-i-a-razred-suboti%C4%8Dka-grupa exyufudbal], stoga ne pretpostavljam da se spominje u onoj knjizi koju koristiš. Prema [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A23289/Podruznice-hrvatskih-organizacija--u-Backoj-izmedju-dva-svjetska-rata/ Hrvatskoj riječi] Bački nogometni podsavez je bio kratkotrajni podsavez HNS-a. Na [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist180.pdf 4. str.] ovog broja Subotičkog športskog lista nalazi se raspored utakmica. Koliko vidim, nikada nije objavljena tablica za to prvenstvo, tako da će morati biti rekonstruirana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:38, 25. siječnja 2026. (CET) :Navodi li ta knjiga (Fudbalska takmičenja Južnih Slovena) koji su svi podsavezi, osim Petrovgradskog, promijenili ime iz nogometni u loptački 1939.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:44, 25. siječnja 2026. (CET) ::Knjiga ''Milorad Sijić, Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014.'' je nepouzdana jer sadrži netočne podatke, npr. tvrdi da je Velikobečkerečki nogometni podsavez osnovan kao Velikobečkerečki loptački podsavez. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Croxyz}} ''Bački nogometni podsavez'' je kratko postojao u jesen 1939. - ugašen je već 1.10.1939. - formiran kao nekakav ''Vrhovni nogometni savez'' i ''Bački podsavez'' je ugašen. <br> 7 klubova se natjecalo u prvenstvu te su odigrali od 1 do 3 utakmice. <br> :::U trenutku prekida poredak je bio: ::: 1. Sloga Subotica ::: 2. SMTC Subotica ::: 3. TANK Suborica ::: 4. Bunjevac Subotica ::: 5. Bajmočki AK (Bajmok) ::: 6. HŠD Tavankut ::: 7. Sloboda Subotica :::Knjiga cijelo vrijeme navodi ''Subotički nogometni podsavez'' (kratica SuNP, ali na nekim mjestima i SLP) - moguće da se istovremeno koristio i naziv ''Subotički loptački potsavez'' i njegov ekvivalent na mađarskom), ali nisam zbilja našao :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:24, 26. siječnja 2026. (CET) ::::Taj vrhovbi savez je bio nadređen HNS-u, Srpskom loptačkom savezu i Slovenskoj nogometnoj zvezi. U biti nasljednik je JNS-a. Proteklih mjeseci sam pronalazio da su pojedini (ili svi) podsavezi Srpskog loptačkog saveza u razdoblju od 1939. do 1941. mijenjali imena. Problem je u tome što ne znam koji su svi mijenjali imena i kada (jesu li s vremenom mijenjali imena ili svi odjednom?) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:02, 26. siječnja 2026. (CET) :::::Detaljno sam pregledao knjigu Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. Nažalost nigdje nije spomenuto kada i koji su nogometni podsavezi postali loptački. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:36, 26. siječnja 2026. (CET) == Bačka Subotica == Trebali bismo osmisliti najbolji način za dodavanje sezona u [[FK_Bačka_1901_Subotica#Pregled_plasmana_po_sezonama]]. Problem je npr. što jedna sezona može biti pokrivena trima različitim člancima (podsavezno prvenstvo, kvalifikacije za državno prvenstvo i držabno prvenstvo). Jedno slično rješenje, no možda ne najbolje, ima članak [[SAŠK]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:37, 3. veljače 2026. (CET) :Opazio sam da ondašnji srpski izvori ([https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1923-10-15 Politika, 15. listopada 1923., br. 5588., god. XIX., str. 5.]) [[NK Šparta Zagreb|zagrebačku Špartu]] zovu Sparta. Pišem ovo, ako ikada zatreba u vezi neke rasprave oko Šparte/Sparte Zemun. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:37, 3. veljače 2026. (CET) == Bernard Hügl == Uočio sam da članak [[Bernard Hügl]] sadrži greške. U infookviru stoji da je poslije Drugog svjetskog rata bio trener [[HŠK Ličanin Zagreb]] i "NK Ferraria" (očito [[ŠK Ferraria Zagreb]]). No, problem je u tome što nigdje ne pronalazim potvrdu da je taj klub obnovljen poslije rata. Bacio sam pogled na [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/554 Nogometni leksikon] i vidim da se podatci ne poklapaju s našim člankom. Da je naš članak netočan, najlakše je dokazati s [https://web.archive.org/web/20210918143349/http://povijest.gnkdinamo.hr/osoblje/treneri-kroz-povijest.html popisom Dinamovih trenera]. Pišem ti jer vidim da na [https://hbl.lzmk.hr/clanak/hugl-bernard Hrvatskom biografskom leksikonu] citiraju barem tri knjige koje posjeduješ, pa me zanima što ondje piše. Bi li mogao ovdje iz tih knjiga prepisati popis klubova s godinama? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 4. veljače 2026. (CET) :{{s|Croxyz}}, pogledat ću ovih dana (ali koliko se sjećam i ''Ličanin'' i ''Ferraria'' (''Gvožđar'') su raspušteni 1945., očito ih je trenirao, ali ipak mislim da je za vrijeme WW2. :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:21, 5. veljače 2026. (CET) {{s|Croxyz}}, malo je potrajalo, ali dok sam našao; <br> prema: <br> J. Šimić: ''Velemajstori našega nogometa'', Zagreb 1973, 60. <br> - ne piše po godinama, ali da je (tijekom WW2) trenirao ''Ferrariju"'' i ''"Ličanina"'', a poslije rata ''"Dinamo"'' i ''"Velež"'' S''to godina nogometa u Hrvatskoj 1880–1980.'' Zagreb 1983. <br> - samo spomenut, nisam detaljnije našao I. Kerhin i M. Rede: ''Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza 1919–1994''. Zagreb 1994<br> spomenut, ali nisam našao biografiju ''Zlatni jubilej ZNS'', 1969 <br> i tu spomenut [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:10, 24. veljače 2026. (CET) :Ok, uspio sam rekonstruirati dosta toga na temelju već korištenih izvora, no vidim da ni oni baš nisu pouzdani (npr. nepostojeća promocija Veleža u 1. ligu, onda sasvim druga godina kada je bio trener Veleža i sl.). Mislim da je to to što se tiče mog bavljenja s tim člankom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:04, 24. veljače 2026. (CET) == Prvenstvo NDH u nogometu 1944. == Je li mi možeš objasntii sustav natjecanja [[Prvenstvo NDH u nogometu 1944.|prvenstva NDH u nogometu 1944.]] kakav je prikazan u knjizi Hrvatski nogometni savez 1912-1992 80. obljetnica, Zagreb 1992 (tako piše pod izvorima)? Danas cijeli dan ispravljam i sređujem članke o prvenstvu NDH. Nadopunjujem članke s informacijama [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1996&broj=00109&page=52 ovog Frntićevog rada]. Uočavam neke razlike između Frntićevog članka i ovog našeg na Wikipediji (pretpostavljam da je temeljen na RSSSF-u i knjizi HNS-a povodom 80. obljetnice). Frntić tvrdi da su u zemunskoj skupini osim Dunava i Građanskog također sudjelovali i [[HŠK Liet Zemun]] (upravo sad proučavam kakvo je to bizarno ime, izgleda da je ''lijet'' ondašnja riječ za let, tako da je ovo možda bio nekakv klub zrakoplovstva NDH) i [[HŠK Hajduk Zemun]]. Frntić također spominje da je u međuvremenu osnovana Zagrebačka pokrajinska skupina i da bi njeni prvak trebao igrati u Državnom nogometnom razredu uz Concordiju, Građanski, HAŠK i Željezničar(ski). Prethodno je navedeno da su se Borovo (je li možeš provjeriti je li se prošle sezone, 1943., zvao Borovo ili Bata Borovo?), Građanski i SAŠK plasirali u Državni nogometni razred. E sad, ja ne znam je li taj prvak Zagrebačke pokrajinske skupine trebao igrati s tim nezagrebačkim ili zagrebačkim klubovima. RSSSF ne navodi sudjelovanje takvog kluba, dok ga na [https://web.archive.org/web/20210908203139/https://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1941-1950/1943-1944/ Dinamovoj web-stranici] nema među klubovima zagrebačke skupine (prvak zagrebačke skupine igra s prvakom nezagrebačkih klubova). Zanimljivo je da se Segesta s RSSSF-a i našeg članka ne spominje nigdje u Frntićevom radu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:08, 16. veljače 2026. (CET) :Zaboravio sam navesti da uopće nemamo digitalizirani tisak iz ovog perioda tako da se moramo oslanjati isključivo na RSSSF, Dinamovu web-stranicu i literaturu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:09, 16. veljače 2026. (CET) ::Bi li mogao u Fudbalskim takmičenjoma Južnih Slovena pod provincijsko prvenstvo Zagrebačkog podsaveza 1920. ([[it:Prvenstvo ZNP 1920]]) pronaći datum odigravanja utakmice između Marsonije i Posavine koja je završila 29:0. Volio bih pročitati novinski izvještaj te utakmice, pa bi mi trebao datum. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:16, 18. veljače 2026. (CET) :::{{s|Croxyz}}, ''prvenstvo Zagrebačkog NP 1920. - III. župa - Brod'' je igrano ligaški, pa nisu navedeni rezultati i datumi utakmica. :::Igralo 6 klubova jednokružno - tablica je u članku na it.wikipediji. <br> :::Ali vidim da se redni brojevi župa ne podudaraju. :::Po knjizi je: :::I. župa - Zagreb (I. razred, II/A razred, II/B razred) :::II. župa - Karlovac :::III. župa - Brod :::IV. župa - Osijek :::V. župa - Varaždin :::VI. župa - Virovitica :::VII. župa - Sisak :::VIII. župa - Banja Luka :::IX. župa - Daruvar :::X. župa - Požega :::XI. župa - Doboj :::XII. župa - Vinkovci :::XIII. župa - Sušak :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:34, 18. veljače 2026. (CET) ::::Baš šteta. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:40, 18. veljače 2026. (CET) :::::Našao sam klupsku monografiju iz 30-ih. Dodat ću je u članku [[NK Marsonia Slavonski Brod]]. Spominje rezultat, ali ne datum. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:31, 18. veljače 2026. (CET) ::::::Kada već gledaš u toj knjizi za tu sezonu, bi li mogao reći kako je završila (vjerojatno piše na istoj stranici?) Znam da je finale provincije bilo iumeđu Slavena i Marsonije te da su oba kluba proglašeni pobjednikom jer su odigrali neriješeno. No, na Wikipediji imamo dugogodišnji misterij oko toga koliki je rezultat podsaveznog finala (prvak Zagreba protiv prvaka provincije) i tko je točno igrao u njemu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 18. veljače 2026. (CET) :::::::{{s|Croxyz}} - na str. 147 knjige ''Fudbalska natjecanja...'' :::::::<br> :::::::finale provncije ::::::: 22.08.1920. ''Marsonija Brod'' - Slaven Koprivnica 1:1 :::::::''Marsonija'' nakon ždrijeba proglašena prvakom :::::::<br> :::::::za prvaka podsaveza :::::::7.11.1920. ''Građanski Zagreb'' - ''Marsonija Brod'' :::::::utakmica najvjerojatnije nije odigrana (''Marsonija'' odustala) te je ''Građanski'' proglašen prvakom :::::::<br> :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:18, 19. veljače 2026. (CET) ::::::::Hvala. U Jadranskom športu imamo vijest o dodijeli trofeja Građanskom, ali eto nigdje nema zapisa o utakmici s Marsonijom. Od ovih nedavnih problema jedino još preostaju Hüglova karijera, jedno prvenstvo NDH i ona prvenstva u hokeju na travi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 08:31, 19. veljače 2026. (CET) :::::::::Ako nisi, downloadaj knjigu o Marsoniji iz 1934. jer ju Internet Archive ne želi arhivirati. Jako je bogata podatcima i to točnim podatcima, ne samo činjeničnim, već i jezičnim/terminološkim (npr. HAŠK nazivaju prvakom Hrvatske i Slavonije, a ne npr. prvakom Zagreba). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 20. veljače 2026. (CET) == Somborsko SU == Imamo li ikakvih dokaza da je Somborsku SU/Somborski SK isti klub kao [[FK Radnički Sombor]]? Članak na [[FK Radnički Sombor|sr.wiki]] se ne slaže baš s opisom iz Albuma nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925. (str. 129.): ''»Somborsko Športsko [valjda greška] Udruženje« osnovano je godine 1887. Od 1920. godine je prvak bajskog okruga. Od osnutka subotičkog nogometnog podsaveza je njegov član i sudjeluje u prvenstvenim utakmicama. Godine 1921. do 1922. bio je na trećem mjestu, 1922./23. na drugom, a 1923./24. osvojio je prvenstvo subotičkog nogometnog podsaveza. Najljepši su mu rezultati protiv šegedinskog AK 4:1, protiv bečkog »Ostmarka« 4:0 i protiv pečujskog »PVSK« 3:0.'' [https://web.archive.org/web/20160514120715/http://www.exyufudbal.in.rs/predratni-klubovi/article/22 Exyufudbal ima grb s 1887.] {{s|Ame71}}, we might have a case of mistaken identity. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:39, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Croxyz}} Znao sam, stvorio sam ovu stranicu na it.wiki: [[:it: Somborsko sportsko udruženje]]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 16:48, 20. veljače 2026. (CET) ::{{s|Ame71}}, Somborsko sportsko udruženje has 2 articles on swimming in Povijest sporta: [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1973&broj=00013&page=1194][https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1987&broj=00073&page=293]. The Album nogometnih klubova Jugoslavije article vaguely matches the results on it.wiki (which come from exyufudbal). The 1921./22. and 1922./23. seasons don't match, however if we exclude the Subotica clubs from the standings we get the correct positions. I don't know why would they exclude the Subotica clubs, but then again that book is rarely correct when it comes to league positions. I'll change the links for Samoborsko SU, however I'll need to find which club is today's Radnički Sombor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:37, 20. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Baci pogled na [[Wikipedija:Kafić#Blog.dnevnik.hr]], odnosno [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=250&go=Kreni&search=insource%3A%2Fblog%5C.dnevnik%5C.hr%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&profile=default&ns0=1 na popis članaka]. Si ikada arhivirao ove blogove koje koristiš za tablice? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:53, 20. veljače 2026. (CET) {{s|Croxyz}}, mislim da ih nisam arhivirao. [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:34, 21. veljače 2026. (CET) :Ok. Ja sam zasad arhivirao tri kompletna. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:30, 21. veljače 2026. (CET) ::{{s|Croxyz}} - ako uspijem, probam tijekom tjedna pregledati iz ovog popisa na Kafićuiz članaka koje e odnose na sport i sezone liga, pa ili arhivirati, ili preko waybacka naći arhiviranu verziju ukoliko postoji ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:35, 22. veljače 2026. (CET) :::Ok, ja sam arhivirao [[NK Orebić]], [[NK Ilovac Karlovac]] i [[NK Dobra Novigrad na Dobri]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:54, 22. veljače 2026. (CET) ::::Arhivirao sam sve blogove vezane za nogometne klubove koje koristimo kao izvore na Wikipediji. Nisam arhivirao klubove drugih sprotova (npr. rukometnih). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:52, 25. veljače 2026. (CET) {{s|Croxyz}}, po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=250&go=Kreni&search=insource%3A%2Fblog%5C.dnevnik%5C.hr%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&profile=default&ns0=1 ovom popisu] sam arhivirao što mi je izbacilo i stavio poeznice u članke (bilo kao izvore (kao povznica u ''Izvorima'') ili kao ''vanjske poveznice'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:34, 26. veljače 2026. (CET) == ''Divlji klubovi'' == Napisao sam članak o ''[[divlji klubovi|divljim klubovima]]''. Vjerojatno si pronalazio ovaj termin u svojim izvorima. Imao sam poteškoće u pronalaženju opširnijih tekstova o njima, stoga sam odlučio objediniti većinu informacija koje sam uspio pronaći, a da su donekle značajne ili zanimljive (mislim da se isplati pročitati članak). Nije mi imalo smisla praviti sekcije o BiH, CG i Sloveniji s jednom rečenicom, tako da sam njih izostavio. Inače, pišem ti jer nemam pojma kako kategorizirati članak. Stavio sam kategoriju [[:Kategorija:Športski klubovi]], makar nisam siguran je li to dobra kategorija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:46, 6. ožujka 2026. (CET) :P.S. znaš li možda je li postoji ekvivalentni izraz u drugim jezicima? Mogli bi u tom slučaju povezati članak s drugim wikijima, naravno, ako oni postoje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:50, 6. ožujka 2026. (CET) == Kup ZNP == Večeras sam radio turenju Građanskog u Španjolskoj 1923. Mnogo je laži/iskrivljenih tvrdnji prisutno po knjigama, medijima i sl. Da navedem neke: Građanski je izgubio od Santandera 5:2, a ne pobijedio 5:2 (protiv Građanskog suđena čak 4 penala!, još je igrao s 9 igrača), Barcelona se prikazuje kao neka megamomčad, a bila je druga najbolja u gradu (najbolja je bila Europa), uopće se ne spominje da je Građanski prije nego što je dobio Barcelonu 1:0, tri dana ranije izgubio od nje 3:0. Zanimljivo, ne navodi se da je Athletic Bilbao, kojeg je Građanski u sklopu turneje dobio, te godine bio prvak Španjolske. Sve ovo se sada nalazi u [[1._hrvatski_građanski_športski_klub_Zagreb#Povijest]] (pročitaj dio o turenji, ako te zanima). Uglavnom, pišem ti zbog [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919. – 1941. |Kupa ZNP]], točnije sezone 1922./23. Pri kopanju po novinskim izvorima (nedavno digitaliziranim Novostima) pronašao sam nekoliko utakmica kupa (pokala po Novostima). Vjerojatno je riječ o tom Kupu ZNP. Sačuvao sam linkove tih susreta. Ima li kojim slučajem tog natjecanja u knjizi Fudbalska takmičenja Južnih Slovena? Ako nema, mogli bi to djelomično rekonstruirati s Novostima. Meni se čini da bi to moglo biti najstarije službeno hrvatsko kup-natjecanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:54, 29. ožujka 2026. (CEST) :Ispravak za Barcelonu: vidim da je prethodne godine bila prvak Španjolske (osvajač Copa del Reya) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:36, 30. ožujka 2026. (CEST) {{s|Croxyz}}, prema * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 544 - 563 (pod "''Ostala Takmičenja''") <br> za kupove ZNP / ZNS-a (ili općenito zagrebačkih klubova) su navedeni: (nije sve organizirao ZNP) * 1923. - ''Pokal JNS'' - pobjednik ''HAŠK'', igran u listopadu 1923., samo sa 4 kluba iz [[Zagreb]]a, uključivo ''Građanski'' - da to možda nije "to"? * 1925. - ''Pokalni turnir ZNP'' - pobjednik ''HAŠK'' * 1926./27. - ''Balokovićev pokal'' - pobjednik ''Građanski'' * [[Balokovićev pokal 1927./28.|1927./28.]] - ''Balokovićev pokal'' - pobjednik ''Građanski'' * 1928./29. - ''Pokal dr Šukljea'' (za provincijske klubove) - pobjednik ''Marsonija'' * 1934. - ''Pokalne utakmice ZNP'' - pobjednik ''Građanski'' (igrano od veljače do travnja 1934.) * 1936. - ''Pokal Zagreba'' - pobjednik ''Građanski'' * 1939. - ''Pehar "Sportskih"'' - pobjednik ''Skakavci'' ima ovo * [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30.]] * [[Zimski kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1934./35.]] ali za ova dva nisam našao spominjanje u knjizi (možda sam previdio), a možda svtarno nije navedeno u knjizi [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:47, 9. travnja 2026. (CEST) :Ovaj kup s 4 kluba koji si pronašao u knjizi je [[Kup Jugoslavenskog nogometnog saveza 1923.]] :Našao sam ždrijeb 1. kola ovog kupa za kojeg sam te pitao je li se navodi u knjizi. Ako ga nema, možda ću ga moći (većinski) rekonstruirati. :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=684403&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B3%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.393%2C%22y%22%3A0.92%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A1.01%7D Ždrijeb prvog kola glasi]: :* [[HŠK Sokol Zagreb|Sokol]] – [[HŠK Atena Zagreb|Atena]] :* [[RŠK Amateur Zagreb|Amateur]] – [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] :* [[HŠK Ilirija Zagreb|Ilirija]] – [[HŠK Slaven Zagreb|Slaven]] :* [[HAŠK]] – [[NK Šparta Zagreb|Šparta]] :* [[Zagrebački ŠK|Južne željeznice]] – [[HŠK Uskok Zagreb|Uskok]] :* [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] – [[ŽGIŠD Makabi Zagreb|Makabi]] :* [[HŠK Unitas Zagreb|Unitas]] – [[NK Podsused Zagreb|Croatia Podsused]] :* [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] – [[AŠK Croatia Zagreb|Croatia Zagreb]] :* [[Građanski Zagreb|Građanski]] – [[ŠK Viktorija Zagreb|Viktorija]] :* Rapid (nema članak, jedan od mnogobrojnih međuratnih zagrebačkih Rapida) – [[BŠK Union Zagreb|Union]] :* [[HŠK Penkala Zagreb|Penkala]] – [[ŠK Zagreb|Zagreb]] :* [[NK Poštar Zagreb|Poštari]] – [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] :* [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] – [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] :Susret prvog kola između Građanskog i Viktorije navodi [https://web.archive.org/web/20210908203215/https://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1921-1930/1923/ Povijest Dinama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 9. travnja 2026. (CEST) == Suhopolje == Sa Suhopoljem imamo jako zbunjujuću situaciju, možda najčudniju dosad. Imamo dva članka [[NK Mladost 127 Suhopolje]] i [[HNK Suhopolje]]. Drugi klub bi trebao biti nekakav nasljednik. Prvi članak tvrdi da je Mladost osnovana 1932., a drugi 1948. [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/suhopolje Nogometni leksikon] pak tvrdi da je Mladost osnovana 1945., također ne spominje nikakvog kluba nasljednika. Smatra da postoji jedan neprekinuti klub. E sad, HNS Semafor ima [https://semafor.hns.family/klubovi/1314/hnk-suhopolje/ HNK Suhopolje], ali i [https://semafor.hns.family/klubovi/5300/nk-suhopolje/ NK Suhopolje] (osnovan 2011.). Dakle, tu je nastala neka velika zbrka. Koliko je tu klubova? 2? 3? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:02, 3. travnja 2026. (CEST) :Nadalje, [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/viroviticko-podravska-zupanija-nogometni-savez Nogometni leksikon] u ovom članku tvrdi da je Suhopolje osnovano 1923. (ne navodi puno ime kluba). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:04, 3. travnja 2026. (CEST) ::Na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&item=N00130&godina=2011&broj=31&page=7&s=&upit=mladost 7. str.] ovog broja piše ''Knjiga na 392 stranica s oko 500 fotografija, prati razdoblje sporta u Suhopolju od 1908. i velikog tenisa grofa Jankovića, do 2008. godine i ulaska HNK Suhopolja u II. HNL. Uz knjigu, koja će se 13. kolovoza prodavati po promotivnoj cijeni od 100 kuna, nalazi se i CD s himnama nogometnih kluba (ŠBK Tomislav 1923.-1942., NK Mladost 1945.-1958., NK Mladost 127 1991.-2001., HNK Suhopolje)''. ::Bizarno mi je kako se ne spominje period između 1958. i 1991. Je li imaš ovu knjigu da proučiš kakva je situacija? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:16, 3. travnja 2026. (CEST) :::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=130&godina=2000&broj=000025&page=011&upit=mladost%20127 Našao sam kada je ugašena '''Ž'''NK Mladost 127]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:35, 3. travnja 2026. (CEST) ::::Oko 1995. je promijenila prefiks u ŽNK, no ne mogu ustvrditi kada. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:41, 3. travnja 2026. (CEST) ::::Riješit ću sada sve pogrešne poveznice. Nadam se da imaš materijale da spasimo članak. Srećom pa imamo [https://www.tz-suhopolje.hr/hr/sedmi-dio-60-godina-uspona-okoncano-je-23-rujna-1999-godine-mladost-127-zauvijek-je-napustila-hrvatski-nogomet/338/ ove] tekstove za člaank o Mladosti 127. Pokušaj pronaći kada je osnovan HNK Suhopolje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:43, 3. travnja 2026. (CEST) :::::Pogrešne poveznice su riješene. Trebalo bi sada srediti članke [[NK Mladost 127 Suhopolje]], [[HNK Suhopolje]] i eventualno kreirati [[NK Suhopolje]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:18, 3. travnja 2026. (CEST) ::::::S [https://web.archive.org/web/20100307185105/http://nksuhopolje.hr/klub/povijest-kluba/ arhivirane web-stranice] (najvjerojatnije netočno) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:22, 3. travnja 2026. (CEST) :::::::Našao sam [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=130&godina=2001&broj=000017&page=017&upit=hnk%20suhopolje izvještaj] o osnutku HNK Suhopolje. Još samo treba naći gašenje HNK Suhopolje i osnutak NK Suhopolje – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:25, 3. travnja 2026. (CEST) ::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=130&godina=2011&broj=000029&E= HNK pred gašenjem]. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=130&godina=2011&broj=000031&E= Odustajanje]. Na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=130&godina=2012&broj=000002&E= 19. str.] izvor za ŽNK Virovitica (treba dodati u članak). Nisam uspio pronaći izvještaj o gašenju HNK-a, odnosno osnutku NK. Pokušaj ti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:51, 3. travnja 2026. (CEST) :::::::::{{s|Croxyz}}, članak za [[NK Mladost 127 Suhopolje]] je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Mladost_127_Suhopolje&action=history stvoren 2009.], a za [[HNK Suhopolje]] također [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Suhopolje&action=history 2009.] godine. ''Suhopolje'' je sljednik (ili nastavak ''Mladosti 127'') - po meni je to moglo ići i u isti članak sve. <br> :::::::::Od 1958. do 1991. klub se nazivao ''Partizan'' (i možda sa još nekim nastavkom) , imaš pod sezonama - znači ''Partizan'' je postao ''Mladost 127'' (izgleda između se zvao ''PIK Mladost'') :::::::::* [[Podsavezna nogometna liga Daruvar 1962./63.]] :::::::::* [[Međupodsavezna nogometna liga Daruvar – Virovitica 1975./76.]] :::::::::* [[Međuopćinska nogometna liga – Sjever – skupina Virovitica 1983./84.]] :::::::::* [[II. regionalna nogometna liga Bjelovar 1986./87.]] :::::::::* [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.]] :::::::::* [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.]] :::::::::vidi ovo za ''PIK Mladost'' :::::::::* [[3. HNL – Sjever 1992.]] :::::::::pa ''Mladost 127'' :::::::::* [[3. HNL 1992./93.]] :::::::::pa na dalje :::::::::inače, tek krajem 2013. sam stvarao [[:Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi po županijama|kategorije hrvatskih klubova po županijama]], dotad je sve bilo u jednoj kategoriji (mislim 900-1000 članaka), pa su se i pojavljivali ''dupli'' članci, ili nešto što bi se moglo odnositi ''"na isti klub"'' :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:18, 3. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Započeo sam s doradom prvog članka [[NK Mladost 127 Suhopolje]], no naletio sam na problem. Prema [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=130&godina=1995&broj=000024&E= 12. str. ovog broja], Mladost 127 je bila prvak, a ne doprvak [[2. HNL 1994./95.|2. HNL – Sjever 1994./95.]] kao što tvrdi naša tablica. Tablicu identično našoj, ali sa zamijenjenim pozicijama prvoplasiranog i drugoplasiranog kluba, pronašao sam na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1995&broj=000024&E=E9999 16. str. ovog broja Glasa Podravine]. Mislim da te tablice RSSSF-a nisu pouzdane, odnosno da su mijenjali pozicije klubova (npr. možda je korišten međusobni omjer za određivanje pozicije kluba na ljestvici). Ako je to točno, onda nisu ni preostale tablice za tu sezonu točne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 5. travnja 2026. (CEST) :::::::::::Pokušaj vidjeti što piše u tvojim izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:53, 5. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::Ne znam što raditi s tom sezonom. U međuvremenu sam završio s [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje]] (prethodni naziv NK Mladost 127 Suhopolje je pogrešan), [[HNK Suhopolje]] i [[NK Suhopolje]]. Sada su sve to novi članci s izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 8. travnja 2026. (CEST) == [[Prvenstvo Bosanskokrajinske župe u nogometu 1929./30.]] == Je li možeš u knjizi Fudbalska takmičenja Južnih Slovena pronaći kako se zapravo zvala župa ovog imena? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:55, 9. travnja 2026. (CEST) {{s|Croxyz}}, za provincijska prvenstva Zagrebačkog podsaveza za 1929./30. prema <br> Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., str. 168-171 <br> župe su navedene: * I. župa - Sušak * II. župa - Karlovac * III. župa - Brod * IV. župa - Bjelovar * V. župa - Sisak * VI. župa - Velika Gorica * VII. župa - Banja Luka * VIII. župa - Bosanska Krajina * IX. župa - Varaždin * X. župa - Moslavina [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:19, 9. travnja 2026. (CEST) :Šteta što nije naveo njihova imena (npr. Susačka župa), već sjedišta/teritorij (npr. Sušak). Je li kojim slučajem knjiga navodi datume za utakmice VIII. župe (Bosanske krajine), ždrijeba utakmica (prije početka sezone) ili datum skupštine ZNP-a na kojoj je osnovana župa? Ako imaš bilokakav datum vezan za župu, postoji dobra šansa da ću moći pronaći njen naziv u zagrebačkim Novostima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:23, 9. travnja 2026. (CEST) {{s|Croxyz}}, po ovome jesu termini utakmica za ''VIII. župa - Bosanska Krajina'' bili: * 13. 04. 1930. - poluzavršnica * 27. 04. 1930. - završnica [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:27, 9. travnja 2026. (CEST) :Gledam sada digitalizirane novine iz 1930. :Travanjska izdanja [https://www.digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_8E1D7F8EF5F31EED8F57E1C4DEEADBD3 Vrbaskih novina] nisu digitalizirane. :Novosti :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689150&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.653%2C%22y%22%3A0.331%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.714%7D 13. 4.] bez informacija (očekivano) :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689154&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B12%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.565%2C%22y%22%3A0.498%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.498%7D 14. 4.] bez informacija :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689155&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B14%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.636%2C%22y%22%3A1.263%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A1.233%7D 15. 4.] bez informacija (ali izvještava o Banjoj Luci) :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689156&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.683%2C%22y%22%3A0.24%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.727%7D 16. 4.] bez informacija :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689178&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%2C11%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A1.679%2C%22y%22%3A0.333%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.73%7D 27. 4.] bez informacija :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689180&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.614%2C%22y%22%3A0.597%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.871%7D 28. 4.] bez informacija :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689181&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B14%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.512%2C%22y%22%3A0.478%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.605%7D 29. 4.] bez informacija :[https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=689187&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B9%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.37%2C%22y%22%3A0.274%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.873%7D 30. 4.] bez informacija (pokriva druge župe) :Politika :[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1930-04-13 13. 4., 10. str.] bez informacija :[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1930-04-14 14. 4., 9. str.] bez informacija :[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1930-04-15 15. 4., 10. str.] bez informacija :16. 4. greškom preskočio :[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1930-04-17 17. 4., 8. str.] navodi se utakmica Sloboda B. Novi – Slavija Prijedor 7:1, ali ne imenuje se župa, već samo da je riječ o utakmici prvenstva :[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1930-04-28 28. 4., 10. str.] bez informacija (zanimljivost: bizarni rezultat SSK Jugović 20:0, navodi se u [[Prvenstvo Skopskog loptačkog podsaveza 1929./30.]]) :[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1930-04-29 29. 4.] bez informacija :[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1930-04-30 30. 4.] bez informacija :Nažalost, imamo samo jedan kratki izvještaj jednog susreta, ali ne navodi se ime župe. Je li župa možda postojala prethodnih ili kasnijih sezona? Je li se u knjizi navode kakvi datumi vezani za osnutak i ukidanje župe, datumi vezani za bilokakve sjednice skupština i sl. (bilogdje gdje bi se mogle spominjati postojeće župe)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 9. travnja 2026. (CEST) == MŽNL Čakovec – Varaždin == Trenutno sam u žurbi. Treba li u člancima poput [[4._rang_HNL-a_2017./18.#MŽNL_Čakovec_–_Varaždin]] i [[NK Polet Sveti Martin na Muri]] prepraviti MŽNL Čakovec – Varaždin u 4. NL Čakovec – Varaždin? V. [[Međužupanijska nogometna liga Čakovec – Varaždin]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 14. travnja 2026. (CEST) {{s|Croxyz}}, ta liga je od 2014./15. do 2017./18. bila ''MŽNL Čakovec – Varaždin'', a od 2018./19. bi trebala biti ''4. NL Čakovec – Varaždin'' (možda je promjena imena bila i u sezoni 2017./18.- znači sasvim sigurno od 2014./15. do 2016./17. je to bila ''MŽNL'') - pogledati po arhivama kakvim, recimo od [https://mns.hr/gool/ Međimurskog saveza] [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:45, 14. travnja 2026. (CEST) :{{riješeno}}. Ostavih na svojoj stranici za razgovor koje sve dileme su preostale. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:29, 14. travnja 2026. (CEST) {{s|Croxyz}} - evo gledam HNS semafor - stavljena je kao ''[https://semafor.hns.family/natjecanja/9486725/cetvrta-nl-ck-vz-20172018/ Četvrta NL ČK-VŽ 2017/2018]'' - očito je u 2017./18. bila ''4. NL'', a za 2016./17. je stavljena ''[https://semafor.hns.family/natjecanja/23643/mzl-ck-vz-201617/ MŽL ČK-VŽ 2016/17''] (znači ''MŽNL'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:36, 15. travnja 2026. (CEST) :Vidjeh to. Zato sam i napisao {{riješeno}} u poruci iznad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:18, 15. travnja 2026. (CEST) axnyj2duc9oiku1is1h6dvk3gfjpz6y 0 30650 7430796 6919712 2026-04-16T11:36:18Z Panasko 203327 7430796 wikitext text/x-wiki {{redirect|Grk}} [[Datoteka:Sfakia-dance.jpg|mini|Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete.]] '''Grci''' (Heleni; Hellenes; [[Grčki jezik|grč.]] Έλληνες), jedini narod iz [[Heleni|helenske]] grane [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]] nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, [[Peloponez]]a, [[Kreta|Krete]] i otočja i otočići u [[Egejsko more|Egejskom moru]].Grci su se nazivali Heleni. == Ime == Grci su kroz povijest dobivali razna imena od drugih naroda s kojima su dolazili u kontakt. Sam naziv Grci (engl. Greeks) došlo je od plemena [[Graikoi]] (Γραικοί) što opet dolazi od osobnog imena Græcus (Γραικός), sina [[Pandora (mitologija)|Pandorinog]] i nećaka Helenovog. Pleme Graikoi u 8. je stoljeću prije nove ere migriralo u [[Italija|Italiju]], pa su po njima svi Heleni dobili naziv Grci. Ime Heleni došlo je po malenom plemenu Hellenes u [[Tesalija|Tesaliji]] gdje se spominju uz [[Mirmidonci|Mirmidonce]] koji su zajedno pod vodstvom [[Ahil]]a jedrili protiv [[Troja|Troje]]. Pleme Heleni dobilo je također ime po osobnom imenu Hellen. Kasnije će ovo ime označavati sva grčka plemena, a danas im je ono nacionalno ime. Glavna grčka plemena bila su [[Ahajci]] ili Ahejci (prvi Grci; Achaeans), [[Eoljani]], [[Dorani]] i [[Jonjani]]. == Kratka povijest == Stari Grci bili su jedinstveni narod s visoko razvijenom duhovnom i materijalnom kulturom. Kulturi ovog narod ipak prethodi više perioda. Od [[6000.]] do [[2900.]] prije Krista traje '''neolitski period''' s neolitskim kulturama. Negdje [[2900.]] ili [[3000.]] prije Krista počinje '''rano brončano doba''' koje će potrajati sljedećih 1,000 godina. U to vrijeme u bazenu Egejskog mora počinje se razvijati [[metalurgija]], najpoznatija je [[bronca]] od koje se proizvodi oruđe i oružje, osobito na [[Kreta|Kreti]], [[Cikladi]]ma i kopnenoj [[Grčka|Grčkoj]]. Završetkom ovog doba, oko [[2000.]] prije Krista javlja se '''Minojsko doba''' ([[Minojci]]) na otoku Kreti. Minojsko doba dobilo je ime po legendarnom kralju [[Minos]]u a dijeli se na rani minojski period (3000-2200 prije Krista), srednji minojski period ([[2200.]] – [[1500.]] prije Krista) i kasni minojski period ([[1500.]] – [[1000.]] prije Krista). Period visokog kulturnog dostignuća Grčka doživljava u '''Mikensko doba''' (Mikenjani). Negdje 1100. prije Krista sa sjevera stižu [[Dorani]] i šire se prema zapadnim obalama. Mikensko doba potrajalo je negdje od 1600. do 1100. prije Krista. [[Richard Hooker]] Mikensko doba dijeli na rani, srednji i kasni heladski period. Već 500. do [[336.]] prije Krista Grčka je podijeljena po malenim gradovima-državama koje se sastoje od grada i okolnog područja. Mikenska civilizacija na svome zapadu oko 1100 godine prije Krista dovodi Grčku u '''tamno doba''' koje će potrajati do 750. prije Krista. To je doba mnogih ratova. Nakon Trojanskih ratova sa sjevera su došli Dorani sa željeznim oružjem. Grčka slabi, Mikenjani ulaze u period građanskih ratova. Početak gradnje monumentalnih grčkih skulptura počinje u [[arhajskom periodu]] od 750. do 500 prije Krista. Javljaju se gradovi-države (polis), počinje i grčka kolonizacija južne Italije i Sicilije. Širenjem grčkih kolonija počinje oko 500. do [[336. pr. Kr.]] '''Klasični period''' stare Grčke povijesti. Grci dolaze u sukob s Perzijom na istoku. Osvajač [[Aleksandar Veliki]] umro je [[323. pr. Kr.]] [[Atena (polis)|Atena]] je u to vrijeme cvjeta politički i kulturno. Atenom vlada [[Periklo]], koji učvršćuje demokraciju. Izgrađen je [[Partenon]] na [[Akropola|Akropoli]]. Pišu su tragedije [[Sofoklo|Sofokla]], [[Eshil]]a i [[Euripid]]a. Utemeljuju se filozofske škole Sokrata i [[Platon]]a. '''Helenistički period''' počinje 336. prije Krista a traje do 146. prije Krista. == Plemena stare Grčke == *[[Æthikes]], sjeverna i sjeverozapadna Tesalija, planine [[Pindsko gorje|Pind]] i Karvounia. *[[Agræoi]], Na planinama Agrapha između rijeka Achelous i Agraphiotes. Svoju zemlju zvali su Agraea ili Agrais. *Akarnanes ([[Akarnanci]]), u Akarnaniji. Gradovi su im bili: Amphilochia, Amphilochikon Argos, Limnaea, Stratos, Oiniades, Anaktorio, Echinos, Aktio, Solion, Alyzea, Astakos, Phoitia, Medeon, Thourion, i Metropolis. *[[Almopia]], U sjeverozapadnoj Makedoniji između rijeka Loudias i Axios. Glavni su im bili gradovi: Orma, Apsalos, Europos i Notia. *Aones ([[Aonci]]), Prastanovništvo Beotije. Od drugih Grka smatrani su [[barbari]]ma. U Beotiju su došli iz Atike zajedno s plemenima Temmikes, Leleges, i Yandes. *[[Aperandoi]], Živjeli su između rijeka Agraphiotes i Megdovas, pa do planina Agrapha. Bili su potpleme Etolaca. *Athamanes ([[Atamani]]), Na sjeverozapadu Epira, na planinama Tzoumerka i susjednom dijelu Trikale. Od drugih Grka smatrani su polubarbarima. Važni su im gradovi bili Argothea (glasvni) i Theodoria. *[[Atindanes]], Živjeli su na sjewverozapadu Epira. *[[Avandes]], Pleme iz Euboje. Proto-helensko pleme. Došli su u Grčku između 2100 i 1900 prije Krista. Živjeli su u Fokidi, nešto u Argolidi, Epiru i Maloj Aziji. *[[Boeotoi]], Između Epira i Makedonije, kasnije migriraju između Tesalije i zaljeva Pagasitikos. Računa se da su etolsko pod-pleme *Chaones ([[Haonci]]), Staro proto-helensko pleme možda porijeklom od Pelazga. Živjeli su na Epiru, između planina Keraunia i rijeke Kalamas. Srodni su Haoncima južne Italije. Važni su im gradovi: Vouthroton, Ilion, Foenice, Panormos, Ogchismos, Amandia, Antigonea *Dolopes ([[Dolopljani]]), Staro etolsko pleme srodno Magničanima (Magnites). Živjeli su u Akarnaniji, južnoj Tesaliji i Phitiji. Glavni im je grad bio Ktimeni, ostali su bili: Dolopeis, Ageiai, Menelais, i Ellopia. *Dorians ([[Dorani]]), vidi. *[[Dryopes]], Ovi su srodni plemenu Leleges, smatrani si barbarima. Živjeli su među planinama Oiti i Parnas, a svoju zemlju su zvali Dryopis. Glavno središte bilo im je Drys. *[[Ektines]], Prvi stanovnici Beotije. *[[Eordoi]], Eordoi. Indoeuropljani, pleme iz istoimene regije (Eordaea) u zapadnoj Makedoniji kod jezera Vegoritis. Ovo pleme bilo je proto-helensko iz kasnog brončanog doba, ovamo su se naselili 2200 prije Krista. Glavni gradovi su im bili Eordaea, Arnissa, Vegora i Kellas. *[[Epeioi]], Pleme Pelazga sa zapada Peloponeza, živjeli su u zapadnoj Ahaji i otočju Echinades. Glavni su im gradovi: Vouprasion, Elida, Yrmine, Myrsinos, Olene, Dyme, Ephyra, Kyllene, Pylos i Aleisio. *[[Eurytanes]], Ætoliansko pod-pleme iz distrikta Karpeniss među planinama Panaitolikon i Tymfristos. Tokom pretpovijesti, čini se živjeli su u Tesaliji. Glavni grad bio im je Oichalia. *[[Gefyraeoi]], Ne-helensko pleme (Feničani) iz Beotije, iz grada Gefyra, kasnije sele na Atiku. U Grčku su donesli alfabet. *[[Idonoi]], Pleme u zapadnoj Trakiji, između Strymona i Nestosa. Zemlja im je nazivana Idonis i Andandros. Gradovi su im bili: Myrkinos (glavni grad), Draviskos i Amphipolis. *Ionians ([[Jonjani]]), Jedno od velikih helenskih plemena koji su se dijelili na 4 pod-plemena: Geleondes (Geleondi), Oplites (Hopliti), Aegikoreis (Egikori) i Argadeis (Argadi). Živjeli su u jugozapadnoj Tesaliji ali vrlo rano kreću na jug u Lokriju i Ahaju, pa zaskoro koloniziraju Atiku i Malu Aziju. Naseljavaju Ciklade, Eubeju, Korint, Megaru. *[[Kikones]], Ovo pleme živjelo je između rijeke Evros i jezera Vistonis, gdje su se naselili između 1300 i 1200 prije Krista. Gradovi su im bili Xantheia, Maronea, Ismaros (glavni), Zone i Kyzikos. Saveznici Trojanaca, nakon trojanskog rata [[Odisej]] je osvojio njihovo središte Ismaros, a nakon mikenske ere nestali su kao narod. *[[Krestones]], Pleme iz Krestonije, makedonskog distrikta između Halkidike i Strymona. Bili su pelazgijsko-tračko pleme. Gradovi su im bili: Antigonea, Xylopolis, Terpyllos, Karavia i Kreston. *[[Lapithes]], Glavni narod rane Tesalije. Pokorio ih je doranski kralj Ægimios. Gradovi su im bili: Argissa, Gyrtone, Orthe, Elone i Olossoi. *[[Leleges]], Predpovijesno pleme nomada. Kolonizirali su Ciklade, Malu Aziju, Etoliju, Megaru, Lokriju, Eubeju, Beotiju i druge krajeve. Nakon trojanskog rata (bili su im saveznici) naselili su Hios i Samos. *[[Lyngistes]], Ilirsko pleme iz Makedonije iz regije Lyngystis (susjedi Dasareta), glavni grad bio im je Herakleia, ostali: Kella i Vevi. *[[Magnites]], Pleme iz Tesalije, najznačajnije tokom [[neolitik]]a, te brončanog, minojskog i mikenskog doba. Gradovi su im bili: Mithone, Thaumakine, Melivoia, Olizon i Minyai. *[[Makedonci (antički)|Makedonci]] (antički), Stari Grci -helenski narod- pleme iz Makedonije. *[[Malieis]], Pleme iz južne Tesalije, ogranak Dorana. Malijanci (Malians) su se dalje dijelili na na tri pod-plemena: Trachinioi, Paralioi i Iereis. Isprva im je glavni grad bio Herakleia, kasnije Lamia. *[[Molossoi]], Pleme s Epira, u kasna klasična vremena kontroliraju cijelo epirsko područje. *Mygdones ([[Migdonci]]), Tračko pleme iz južne Makedonije između Axiosai Strymona u sjevernoj Halkidiki kod zaljeva Thermaikos. Gradovi: Therme, Sidos, i Chalestri. *[[Oetaeoi]], Pleme s planine Oeti u južnoj Tesaliji, a u 5. stoljeću u dolini rijeke Aspos. Važniji gradovi: Antikera, Anthile, Herakleia i Trachis. *[[Orestes]], Pleme s Epira, zemlja im se zvala Orestis koja je dio Molossije. Naseljavali su i kraj između rijeka Aous i Achelous. Važniji gradovi: Orestia i Argos Orestikon. *[[Paetoi]], Manje značajno pleme u regiji Paetike. Najznačajniji im je grad Zerenia. *[[Pelasgoi]] (Pelazgi), Indoeuropska plemena, prastanovništvo Grčke. Drži se da su u ovo područje došli oko 3000 godina prije Krista Isprva su naselili Tesaliju i Epir a kasnije se šire i u Argolidu, Arkadiju, pa na egejske otoke, Atiku, Kretu, Joniju, Ahaju, Fokidu, Eubeju i drugdje. Većinom su nestali po svršetku mikenske ere, ali je njihovih zajednica ostalo sačuvanih sve do početka 5. stoljeća prije Krista u Kristoniji i Propontidi. *[[Perraivoi]], Pleme iz sjeverne Tesalije u distriktu Istiaiotis. Gradovi su im bili Gonnoi, Olousson, Phalanna, Doliche i tripolis koji se satojao od gradova Azoros, Polichna i Pythion. Bili su članovi delfijske Amfiktionije. *[[Morski narodi]] (Sea Peoples), Narodi iz vremena 'tamnog doba', porijeklo im je nepoznato. Tehnološki i umjetnički sofisticirani. Jedina su grupa u Levantu koja se služila željeznim oružjem. Plemena koja spominju jezikoslovci i arheolozi su: Danya (Dannuna), Ekwesh, Karkisa, Lukka, Labu, Meshwesh, Peleshet, Shardana (Sherden), Shekelesh, Tjekker, Tyrsennoi, Weshesh. *[[Temmikes]], Barbarsko pleme iz Beotije prije Beočana. U Beotiju dolaze s plemenima Aones, Leleges i Yandes. *[[Thesprotians]] (Tespročani), Pleme iz Thesprotia. Bili su podijeljeni na mnoga potplemena: Aegestaeoi, Dodonians, Eleaeoi, Elinoi, Ephyroi, Ikadotoi, Kartatoi, Kestrinoi, Klauthrioi, Kropioi, Larissaeoi, Onopernoi, Opatoi, Tiaeoi, Torydaeoi, Fanoteis, Farganaeoi, Fylates, Chimerioi. Glavni ghradovi bili su im: Ephyra, Chimerion i Torine. *[[Visaltes]], Pleme iz Makedonije, između jezera Volvi i rijeke Strymon. Gradovi su im bili Verge, Euporia, Kalliteres, Oreskia, Visaltia (glavni). *[[Vistones]], Pleme na Rodopima, blizu Abdere. Zemlja im se nazivala Vistonea. *[[Yandes]] Proto-helensko pleme iz Beotije, u kasnija vremena koloniziraju Istočnu Fokidu, zapadnu Lokriju i Etoliju. == Kultura == === Arhitektura === Najstarije građevine Grčke, u mlađe kameno doba, su malene kamene kućice, zaštićene okolo drvenim zidovima. Kasnije se upotrebljavaju veće kamene kuće, i kameni zidovi koji štite [[selo]]. U kasno brončano doba, pod utjecajem Minojaca s Krete Grci grade palače i velike kamene grobnice, grade se ceste, mostovi i brane. Dolaskom tamnog doba počinju mnogi [[rat]]ovi, pale se palače i uništava većina sagrađenog. Ipak dolaskom željeznog doba i arhajskog perioda u Grčkoj možemo vidjeti novi tip gradnje: hramove, Grci su politeisti a gradi se u dorskom stilu. Palača više nema, grade se ponovno kuće i grade ceste i podižu mostovi i kameni zidovi. U klasičnom periodu svetišta je sve više. [[Partenon]] je podignut 440-tih prije Krista. Ljudi klasičnog perioda grade u Jonskom stilu. [[Demokracija]] štiti grčki narod od gradnji palača i velikih kamenih grobova, jer politički svi su ljudi jednaki i ravnopravni. Umjesto navedenog Grci grade javne građevine gimnazija i stoe, gdje se ljudi mogu sastajati i razgovarati. Od 300.-tih prije Krista, u helenističkom periodu javljaju se novi arhitektonski tipovi. Provodi se manje vremena i na gradnjama svetišta. Nova forma postaje [[teatar]]. Podižu se po cijelom grčkom svijetu. Grci grade ceste prema novim krajevima koje je osvojio Aleksandar Veliki, u barbarske krajeve treba dopremiti grčku kulturu. Kada su oko 200. – 100. prije Krista Rimljani osvojili Grčku ovi su sa sobom donijeli novi, rimski stil. Oko 400. poslije Krista Grci su prešli na [[kršćanstvo]], njihova kultura propada. U arhitekturi sada prevladava gradnja crkvi i [[manastir]]a. [[Datoteka:Laocoön_and_His_Sons.jpg|mini|lijevo|200px|'''Laokontova skupina''', 1. ili 2. st. pr. Kr.]] === Umjetnost === {{glavni|Grčka umjetnost}} Grčka [[umjetnost]] javlja se u četiri glavne forme: [[arhitektura|arhitekture]], [[skulptura|skulpture]], [[slikarstvo|slikarstva]] i bojene lončarije. Arhitektura uključuje gradnju [[kuća]], religioznih građevina kao što su [[hram|svetišta]] i grobovi te javnih građevina: gradskih zidova, kazališta, [[stoa]]. Njihove su skulpture malene figurine, statue u prirodnoj veličini, kao i [[reljef (umjetnost)|reljefne]] skulpture na zidovima zgrada i grobnim spomenicima. Slika je iz klasičnog perioda preostalo malo. Većina potječe iz [[brončano doba|brončanog doba]]. Slika se na zidovima ([[mural]]i). Slika se javlja osobito na lončariji, a takvih primjera imamo iz svih perioda grčke povijesti. === Filozofija === [[Datoteka:Aristotelesbunt.jpg|mini|150px|'''Aristotel''' <small>(kompjuterski generirana slika)</small>]] {{glavni|Antička filozofija}} Prvi zapadnjački [[filozofija|filozofi]] bili su Grci. [[Sedam mudraca stare Grčke|Sedam grčkih mudraca]], prethodnika filozofa u pravom smislu riječi, živjelo je i djelovalo između [[7. stoljeće pr. Kr.|7.]] i [[6. stoljeće pr. Kr.|6. st. pr. Kr.]] Grk [[Tales]] (7. – 6. st. pr. Kr.) prvi je zapadnjački filozof. Najglasovitiji su starogrčki [[filozofija|filozofi]] bili [[Sokrat]], Platon i Aristotel. Sva su trojica živjela u [[Atena (polis)|Ateni]]. Najstariji je Sokrat, Platon mu je bio učenik oko 400. g. prije Krista. Kada je [[smrtna kazna|osuđen na smrt]], Sokrat je otklonio ponuđenu mogućnost bijega i sam je ispio otrov [[399. pr. Kr.]] Njegov rad nastavlja Platon. [[Aristotel]], najmlađi, došao je zatim na studije Platonu i po završetku otvorio je vlastitu školu. Nakon smrti [[Platon]]a i Aristotela u Grčkoj su djelatne druge velike škole mišljenja: [[Stoicizam|stoici]], [[Skepticizam|skeptici]] i [[epikur]]ejci. Ove škole djeluju do pojave kršćanstva u Grčkoj. == Život i običaji == === Odjeća i obuća === Odjeća muškaraca kod Grka sastoji se od tunike, ona je najuobičajenija, izrađivala se od [[pamuk]]a ili [[lan]]a. Nosi se jedino preko jednog ramena. Preko ove tunike, ako bi bilo hladno, Grci su nosili pamučni ogrtač. Noge su im uvijek bile gole. Od obuće imali su kožne [[sandale]], mnogi su ipak cijeli život provodili bosonogi. == Ekonomija == Ekonomija kod Grka je 'vođenje kućanstva. Sama riječ njihovog je porijekla, nastala je od 'oikos' /kuća/ i 'nomy' (=zakon). Po zanimanju Grci stare Grčke bili su poznati i vješti pomorci koji su jedrili cijelim istočnim [[Mediteran]]om. Živjeli su od pomorstva, a mnogi su se bavili i [[ribolov]]om. Ribu su ribari lovili i jeli a dio su i prodavali u gradovima. Znatan dio Grka bavio se trgovinom ili su živjeli kao vojnici svojih gradova-država. == Hrana == Grci, mediteranski narod jeli su veliku količinu ribe, [[meso]] veoma rijetko. Od žita upotrebljavali su pšenicu, [[ječam]] i [[proso]]. Vino i maslinovo ulje kod Grka je uz ribu ostalo na vodećem mjestu u prehrani sve do danas. == Populacija == Populacija Grka (procjena 2006). iznosila je preko 13,326,000 u 84 države. Najviše ih ima u: Grčkoj (9,590,000), te u svijetu: [[SAD]] (1,334,000); [[Njemačka]] (573,000); [[Australija]] (270,000); [[UK]] (240,000); Albanija (200,000); [[Kanada]] (158,000); [[Italija]] (154,000); [[Poljska]] (115,000); [[Čile]] (120.000) [http://viajerosgriegos.ar.vg/datos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218143701/http://startpage.vg/?var2=ar.vg |date=18. veljače 2021. }} u ostalim zemljama ispod 100,000. {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Helenski narodi| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Grčke|*]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Etničke grupe Njemačke]] [[Kategorija:Etničke grupe Australije]] [[Kategorija:Etničke grupe Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Etničke grupe Turske]] [[Kategorija:Etničke grupe Albanije]] [[Kategorija:Etničke grupe Sjeverne Makedonije]] [[Kategorija:Etničke grupe Kanade]] [[Kategorija:Etničke grupe Italije]] [[Kategorija:Etničke grupe Gruzije]] [[Kategorija:Etničke grupe Egipta]] [[Kategorija:Etničke grupe Bugarske]] [[Kategorija:Etničke grupe Brazila]] [[Kategorija:Etničke grupe Argentine]] [[Kategorija:Etničke grupe Kazahstana]] [[Kategorija:Etničke grupe Uzbekistana]] [[Kategorija:Etničke grupe Češke]] [[Kategorija:Etničke grupe Poljske]] [[Kategorija:Grci| ]] h3opwq8havum2e068gjloud7k5qfedw 0 31235 7430731 6047639 2026-04-16T09:39:33Z Panasko 203327 7430731 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Morphines structure.svg|mini|Opća struktura opioidnih analgetika. Izmjenom radikala (R) nekom funkcionalnom grupom dobivaju se derivati (morfij, kodein itd).]] '''Opioid''' je bilo koja tvar (agens) koja se veže na [[opioidni receptor|opioidne receptore]], koji se uglavnom nalaze u [[središnji živčani sustav|središnjem živčanom sustavu]] i [[probavni sustav|probavnom sustavu]]. Postoje četiri klase opioida: * [[Datoteka:Morphin - Morphine.svg|mini|Strukturna formula morfija]]endogeni opioidni peptidi, koji se stvaraju u tijelu ([[endorfin]], [[enkefalini]]) * alkaloidi opijuma, poput [[morfin]]a i [[kodein]]a * polusintetski opioidi poput [[heroin]]a i [[oksikodona]] * potpuno sintetski opioidi poput [[petidin]]a i [[metadon]]a čija struktura je nevezana za onu alkaloida opijuma Opioidni analgetici (za razliku od [[NSAR]] i [[analgoantipiretika]]) blokiraju provođenje impulsa boli od periferije prema mozgu. U opioidne analgetike spada prije svega [[morfin]], ali i većina derivata morfina (kao što je [[heroin]], [[kodein]] i sl.) i sintetski spojevi ([[petidin]], [[pentazocin]], [[tramadol]], [[metadon]]) koji imaju isti mehanizam djelovanja. On se zasniva na vezivanju tih spojeva na m (mi), k (kapa) i d (delta) receptore, koje još nazivamo [[opioidni receptori]] (MOR) u kralježničnoj moždini i mozgu. Naime, opće je poznato da bol ima svoj najjači intenzitet neposredno nakon javljanja, a kasnije se intenzitet boli smanjuje (organizam se privikava na bol). Mehanizam te prilagodbe sastoji se od toga da neuroni luče unutarnje analgetike kao sto su [[enkefalin]]i, [[endorfin]]i i [[dinorfin]]i. Oni svojim vezanjem na opioidne receptore ublažavaju i blokiraju daljnu bol. Taj mehanizam naziva se unutarnji analgezijski sustav. Morfin i ostali opioidni analgetici podražavaju mehanizam vezanjem na opioidne receptore, tj. oponašajući [[endorfin]]e (kaže se da su opiodni analgetici [[Agonist (kemija)|agonisti]] opioidnih receptora). Idealni opioidni [[analgetik]] imao bi samo analgetsku aktivnost. Međutim, to nije jedini efekt opiodnih analgetika: * reduciraju mentalnu aktivnost, uspavljuju (sedativni učinak) - zato ih nazivamo i narkotici * poboljšavaju raspoloženje (izazivaju osjećaj euforije) * inhibiraju disanje i kašalj (zato se, recimo, kodein i [[folkodin]] koriste kao antitusici) * potiču centar za povraćanje * skupljaju zjenice (mioza) * razvijaju toleranciju i ovisnost * u većoj mjeri izazivaju halucinacije Vezanje za mi i delta receptore je najviše odgovorno za razvoj euforije, tolerancije, depresije disanja i razvoj ovisnosti, dok kapa receptori doprinose samo analgeziji. Upravo zbog narkotičkog efekta, razvoja euforičkog ponašanja te tolerancije i razvoja ovisnosti opioidi su opasni i primjenjuju se samo kada za to postoji medicinsko opravdanje. U ljekarnama se ovi lijekovi (izuzev tramadola) čuvaju u posebno odvojenim i strogo čuvanim sefovima. Izdavanje ovih lijekova (izuzev tramadola) u ljekarnama podliježe najstrožijim pravilima struke: recept se prilaže u dvije kopije, jedna se čuva u ljekarni, a druga se šalje osiguravateljskoj kući, izdani narkotik se upisuje u knjigu opojnih droga, a osoba koja podiže lijek mora predočiti osobnu iskaznicu i broj te iskaznice se upisuje u knjigu opojnih droga. Na taj način osigurana je kontrola izdavanja opojnih droga, a u slučaju potrebe policija u svakom trenutku ima pravo uvida u knjigu opojnih droga. ==Vanjske poveznice== [http://www.anestezija.org/index.php/Farmakologija www.anestezija.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070601014321/http://www.anestezija.org/index.php/Farmakologija |date=1. lipnja 2007. }} [[Kategorija:Lijekovi]] [[Kategorija:Biokemija]] <!-- [[Kategorija:Kemijski spojevi]] >> [[Kategorija:Organskispojevi]] << [[Kategorija:Biokemija]] --> [[Kategorija:Opioidi| ]] [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] odrikdj8ln4ag4gnfraavmfvtiiisrc 0 33221 7430831 7162335 2026-04-16T11:47:58Z Panasko 203327 7430831 wikitext text/x-wiki {{slično|Turcima kao narodu|carstvo koje se često podrazumijeva pod nazivom Turci|Osmansko Carstvo}} [[File:Turks collage.png|thumb|Neki od poznatih Turaka iz Turske i dijaspore]] '''Turci''' (na turskome ''Türkler'') su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika. Oko 85 % Turaka živi u matičnoj domovini [[Turska|Turskoj]], ostali su raspoređeni po susjednim zemljama, a oko 6 milijuna ih je naseljeno u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]] (najviše u [[Njemačka|Njemačkoj]]) 3,5 milijuna. ==Vanjske poveznice== * [http://www.matica.hr/Kolo/kolo0103.nsf/AllWebDocs/Turski+kulturoskop Kolo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081219115522/http://www.matica.hr/Kolo/kolo0103.nsf/AllWebDocs/Turski+kulturoskop |date=19. prosinca 2008. }} Turski kulturoskop {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} {{Mrva-etno}} [[Kategorija:Etničke grupe Turske| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Njemačke]] [[Kategorija:Turkijski narodi]] 9bph5us3bcud9rjr662n5p39kgl0ohw 0 33602 7430820 7279344 2026-04-16T11:46:26Z Panasko 203327 7430820 wikitext text/x-wiki [[Image:MagyarsOutsideHungary.png|thumb|250px|Mađari, 21 stoljeće]]{{dz}} '''Mađari''' ('''Madžari'''), narod ugarske grane [[ugro-finski narodi|ugro-finskih naroda]], podrijetlom između [[Volga|Volge]] i [[Ural (gorje)|Ural]]a, srodan [[Voguli]]ma ili Mansima i [[Ostjaci]]ma ili Hantima, danas naseljen u [[Mađarska|Mađarskoj]] i u još ukupno 29 država od čega najviše u [[SAD]]-u, [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Srbija|Srbiji]]. == Rasprostranjenost == Od nekih 13.500.000 Mađara (2007.), najviše ih ima u Mađarskoj (8,5 milijuna), dok ostatak živi poglavito u državama [[Mađari u SAD-u|SAD-u]] (1,9 milijuna), [[Mađari u Rumunjskoj|Rumunjskoj]] (1,4 milijuna), [[Mađari u Slovačkoj|Slovačkoj]] (523.000), [[Mađari u Srbiji|Srbiji]] (293.000), [[Mađari u Ukrajini|Ukrajini]] (168.000), [[Mađari u Kanadi|Kanadi]] (102.000), [[Mađari u Njemačkoj|Njemačkoj]] (66.000), i u ostalim zemljama po manje od 30 tisuća. ''Ostale države u kojima žive Mađari (2007.; po abecedi):'' [[Mađari u Austriji|Austrija]] (22.000), [[Mađari u BiH|BiH]] (900), [[Mađari u Brazilu|Brazil]] (20.000), [[Mađari u Hrvatskoj|Hrvatska]] (17.000), [[Mađari u Češkoj|Češka]] (19.000), [[Estonija]] (200), [[Kazahstan]] (400), [[Latvija]] (300), [[Sjeverna Makedonija]] (2100), [[Crna Gora]] (26.000), [[Nizozemska]] (12.000), [[Novi Zeland]] (1600), [[Norveška]] (1600), [[Mađari u Rusiji|Rusija]] (3900), [[Mađari u Sloveniji|Slovenija]] (9500), [[Švedska]] (14.000), [[Švicarska]] (14.000), [[Mađari u Turskoj|Turska]] (7300), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (19.000), [[Urugvaj]] (1100), [[Uzbekistan]] (300). Svih skupa u svijetu u ukupno 30 država (2007. godine) ima oko 13.416.000 Mađara. == Kratka povijest: Mađarsko podrijetlo i ime == Mađarski narod na području današnje Mađarske i području susjedne Rumunjske, gdje ih živi znatan dio, razlikuje se po govoru od svih ostalih susjednih naroda. Njihovi najbliži srodnici u [[Europa|Europi]] su [[Finci]], narod koji živi od njih daleko na sjeveru, i čiji su preci prije nekih 10.000 godina naseljavali područje između današnje [[Finska|Finske]] i [[Ural (gorje)|Ural]]a. Po ova dva naroda, Mađarima ili Ugrima i Fincima prozvana je ova skupina imenom [[Ugrofinski narodi]], i vodi se kao dio velike [[Uralski narodi|uralske]] porodice naroda i jezika. Unutar same [[Ugarski narodi|ugarske]] skupine postoji podjela na [[Opski Ugri|Opske Ugre]], koji su i danas naseljeni u [[sibir]]skoj pradomovini, na području današnjeg [[Hantijsko-mansijski autonomni okrug – Jugra|Hantijsko-mansijskog autonomog okruga]], to su [[Voguli]] i [[Ostjaci]], i onu ugarsku skupinu koja do ranog 9. stoljeća prodire u područje između donjeg [[Dnjepar|Dnjepra]] i ušća Dunava, da bi pod pritiskom [[Pečenezi|Pečenega]], pod vodstvom [[Árpád]]a, osnivača dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]], prešla [[Karpati|Karpate]] i nastanila se u kasnom 9. stoljeću na područje [[Panonska nizina|Panonske nizine]] u kraj između Dunava i [[Tisa|Tise]]. Ovdje će osnovati državu. Ovi vješti konjanici ipak prodiru čak u središnju Europu, a zaustavlja ih tek [[955.]] [[Oton I. Veliki]] u bici kod Lechfelda, blizu današnjeg [[Augsburg]]a. Pod vodstvom [[Stjepan I. Sveti|Stjepana I. Svetog]], Mađari osnivaju državu i primaju kršćanstvo. '''Podgrupe Mađara''' Među Mađarima danas se još razlikuje nekoliko posebnih etničkih skupina, to su [[Čango]] u [[Bacău (županija)|Bacău]] i [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Sekelji]] u istočnoj [[Transilvanija|Transilvaniji]]. Nadalje njihovog su podrijetla i [[Mađarabi]] naseljeni duž [[Nil]]a u [[Egipat|Egiptu]] i [[Sudan]]u. Narod [[Jasi]] (Jászok) u središnjoj Mađarskoj (Jász-Nagykun-Szolnok), mogli bi biti [[Oseti|osetskog]] porijekla, oni u Mađarsku dolaze s [[Kumani]]ma u 13. stoljeću. Jasi su izvorno govorili jaškim dijalektom, dok se danas smatraju Mađarima i govore [[mađarski]]. == Proto-Mađari i Mađari: povijest i običaji == Ime federacija Onogur ili ''deset strijela' ušla je moguće kroz druge jezike u ime kasnije države Mađarske ili Hungarije, pa se još u njemačkom naziva '' 'Ungarn' ''. Mađari su bili konfederacija od 7 plemena, Jenô, Kér, Keszi, Kürt-Gyarmat, Megyer, Nyék i Tarján a s još neki plemenima (Kumani i Kavari) dolaze u dolinu [[Dunav]]a [[895.]] ili [[896.]] S [[Kavari]]ma i [[Kumani]]ma Mađari su u stepi dugo zajednički koegzistirali. Njihov porijeklo međutim bilo je drugačije, jezično su srodni Opskim Ugroima. [[Árpád]]ova mađarsko-kavarska konfederacija vjerojatno je bez većih problema asmilirala ostatke [[Huni|Huna]] i [[Avari|Avara]] jer se u kulturi nisu mnogo razlikovali. Preci današnjih Mađara u stara vremena, negdje u 4. tisućljeću prije Krista žive s ostalim ugarskim precima istočno od [[Ural (gorje)|Ural]]a. Tijekom [[brončano doba|brončanog]] i ranog [[željezno doba|željeznog doba]] nalaze se u šumovitim [[stepa]]ma zapadnog [[Sibir]]a gdje s ostalim ugarskim plemenima žive od [[lov]]a i [[ribolov]]a. U 2. tisućljeću prije Krista dolazi do velikih promjena u načinu života. Počinju se baviti uzgojem stoke. Na mjestima gdje su se nalazila naselja pronađene su kosti [[ovca|ovaca]], [[govedo|goveda]] o [[konj]]a, a bave se i uzgojem [[pšenica|pšenice]], [[ječam|ječma]] i [[proso|prosa]]. Ovi Ugri imaju već predmete od bronce, prakticiraju se žrtvovanja pića, hrane i životinja, i proizvode kumis. Mrtve pokapaju s popudbinom ([[hrana]] i [[piće]]) te žrtvuju konje i ovce u njihovu čast. Do odvajanja dolazi vjerojatno najkasnije u ranom prvom tisućljeću prije krista, odnosno između 1000. pr. Kr. i 500. pr. Kr. ili u željezno doba. Budući Opski Ugri otići će prema [[Ob]]u, a proto-Mađari duž rijeka [[Irtiš]]-[[Išim (rijeka)|Išim]]-[[Tobolac (zoologija)|Tobol]], a u 6 stoljeću pr. Kr. i 5. stoljeću iza Krista nalaze se u šumovitim stepama [[Sargatka]]. Iz nekog razloga u 5. stoljeću doći će do pokreta koji ih vode prema Europi, negdje u krajeve između Volge i [[Ural (gorje)|Ural]]a, a njega će izvjesni [[Julianus]] barát (dominikanski redovnik) [[1236.]] nazvati [[Magna Hungaria]] ('stara' ili 'velika' Hungarija). Ovi proto-Mađari već imaju predmete od srebra i drugog metala. Od [[700.]] do [[750.]] Magna Hungaria se polako napušta. Mađari sele na jug, duž Volge, a [[850-ih]] nalaze se između [[Dnjepar|Dnjepra]] i istočnih Karpata. Godina [[894.]] s Mađarima ulazi u savez bizantski car [[Leon VI. Mudri]], protiv bugarskog kana [[Simeon]]a. Árpád šalje svoga sina Leventea (Levente) i ovaj ih potuče i pohara gradove [[Pliszka]] i [[Madara]]. Već iduće godine oni prelaze Karpate, a tu će započeti njihova nova povijest. == Literatura == *Gyula László 1974. The Art of the Migration Period. University of Miami Press, Coral Gables, *István Fodor (ed.) 1996. Magyars at the Conquest Period. Catalog of the Millecentennial Exhibit. Hungarian National Museum, Budapest, *Gyula László 1994. A Honfoglaló Magyar Nép Élete (Life of the Magyars of the Conquest Period). Püski, Budapest, (in Hungarian) *András, Róna-Tas. 1999. Hungarians of the Conquest Period. Central European University Press, Budapest == Vanjske poveznice == *[http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=198&id_projekta=2 Mađari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050228112652/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=198&id_projekta=2 |date=28. veljače 2005. }} *[http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=812&id_projekta=0 Mađari u Transilvaniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070505130147/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=812&id_projekta=0 |date=5. svibnja 2007. }} *[http://www.infoplease.com/ce6/society/A0831192.html Magyars] *[http://www.thenagain.info/WebChron/EastEurope/Magyars.html The Magyars] *[http://www.matica.hr/Kolo/kolo0103.nsf/AllWebDocs/gabor Kolo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081219200259/http://www.matica.hr/Kolo/kolo0103.nsf/AllWebDocs/gabor |date=19. prosinca 2008. }} Gábor Klaniczay: Svakodnevni život i elite u kasnom srednjem vijeku: civilizirani i barbari <gallery> Image:Hungarian migration.jpg|Seoba Mađara Image:Hungarians in Hungary (1890).png|Mađari 1890. godine Image:Magyars in Austro-Hungarian Empire 1911.gif|Mađari 1911. godine </gallery> {{Mađarska}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Mađari| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Mađarske|*]] [[Kategorija:Etničke grupe Rumunjske]] [[Kategorija:Etničke grupe Slovačke]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] [[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Etničke grupe Kanade]] [[Kategorija:Etničke grupe Ukrajine]] qj3tpcj7r4ps0062y7lr7mbexr0f10n 0 33604 7430828 7309280 2026-04-16T11:47:43Z Panasko 203327 7430828 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Slovaci | slika = [[Datoteka:Svks.jpg|250px]] | opis slike = [[Anton Bernolák|A. Bernolák]] {{·}} [[Ľudovít Štúr|L. Štúr]] {{·}} [[Štefan Anián Jedlík|Š. A. Jedlík]] {{·}} [[Jozef Maximilián Petzval|J. M. Petzval]]<br>[[Milosav Jozef Hurban|M. J. Hurban]] {{·}} [[Aurel Stodola|A. Stodola]] {{·}} [[Móric Beňovský|M. Beňovský]] {{·}} [[Milan Hodža|M. Hodža]]<br>[[Pavol Országh Hviezdoslav|P. O. Hviezdoslav]] {{·}} [[Milan Rastislav Štefánik|M. R. Štefánik]] {{·}} [[Gustáv Husák|G. Husák]] {{·}} [[Alexander Dubček|A. Dubiček]] | populacija = 5,14 milijuna | regije = {{Z+X|SLK}} 4,203 000 | regija1 = {{Z+X|SAD}} 523.000 | pop1 = | ref1 = | regija2 = {{Z+X|ČEŠ}} 193.000 | pop2 = | ref2 = | regija4 = {{Z+X|SRB}} 68.000 | regija5 = {{Z+X|RUM}} 33.000 | regija6 = {{Z+X|POLJ}} 25.000 | regija7 = {{Z+X|KAN}} 22.000 | regija8 = {{Z+X|RUS}} 15.000 | regija9 = {{Z+X|UKR}} 11.000 | regija10 = {{Z+X|MAĐ}} 10.000 | regija11 = {{Z+X|ARG}} 8.100 | regija12 = {{Z+X|AUS}} 5.100 | regija13 = {{Z+X|HRV}} 5.000 | regija14 = {{Z+X|BRA}} 3.500 | regija15 = {{Z+X|URU}} 3.400 | regija16 = {{Z+X|SLO}} 2.000 | regija17 = {{Z+X|ŠVE}} 1.000 | regija31 = | jezik = [[Slovački jezik]] | vjera = 68% [[katolicizam|rimokatolička]], 11% [[Protestantizam|protestantska]], [[Ateizam|ateisti]] 13%, 8% ostalo. | srodne = drugi [[Zapadni Slaveni]] }} '''Slovaci''' su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni ([[2006.]]), to su: [[SAD]] (523.000), [[Češka]] (193.000), [[Srbija]] (68.000), [[Rumunjska]] (33.000), [[Poljska]] (25.000), [[Kanada]] (22.000), [[Rusija]] (15.000), [[Ukrajina]] (11.000), [[Mađarska]] (10.000), [[Argentina]] (8.100), [[Australija]] (5.100), [[Hrvatska]] (5.000), [[Brazil]] (3.500), [[Urugvaj]] (3.400), [[Slovenija]] (2.000), [[Švedska]] (1.000). Zajedno ih ima oko 5,130.000 (2006). == Ime == U vlastitom nazivu ''Slováci'' ili ''slovenský národ'' (u značenju ''slavenski narod''; [[engleski|engl]]. Slovaks; [[češki]] Slováci) zadržali su i sačuvali staro slovensko ime kao i u imenu svoje države koju nazivaju Slovensko (Slovenska Republika). == Jezik == Slovaci govore [[Slovački jezik|slovačkim jezikom]] članom slavenske grane [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]]. == Povijest == === Počeci === [[Datoteka:Moravianska venusa.jpg|mini|lijevo|Statua žene od mamutove kosti otkrivena blizu poznatih toplica Pieštany u Moravany nad Váhom.]] Najstariji preživjeli arheološki artefakti iz današnje Slovačke datiraju unazad ranog [[paleolitik]]a, a pronađeni su blizu mjesta [[Nové Mesto nad Váhom]]. Ovo staro oruđe učinjeno je ''klaktonskom'' (prema gradu [[Clacton-on-Sea]], gdje je prvi puta pronađeno) tehnikom. Drugo kameno oruđe iz Srednjeg paleolitika otkriveno je u pećini Prévôt blizu [[Bojnice]] i obližnjih mjesta. Na području Slovačke ostali su tragovi neandertalca ([[Gánovec]]) i skeleti [[Homo sapiens]]a, kao i tragovi i brojni predmeti kulture Gravettian u dolinama rijeka [[Nitra (rijeka)|Nitra]], [[Hron]], [[Ipel]] i [[Váh]], kod grada Žilina, kao i u podnožju planina [[Virhorlat]], [[Inovec]], [[Tríbec]] i [[Myjava]]. Najpoznatiji objekt je najstarija ženska statua od mamutove kosti, otkrivena u [[Moravany nad Váhom]], blizu poznatih toplica [[Pieštany]]. Brojne ogrlice od školjaka iz tercijarnog perioda pronađene su u mjestima [[Zákovská]], [[Podkovice]], Hubina i Radošinaare. Ovi nalazi ukazuju na kulturološke izmjene koje su proizašle iz veza mediterana i Sednje Europe. Lončarija iz područja [[Želiezovce]], [[Gemera]] i [[Bukové hory]] izvanredno je modelirana, s finim linearnim dekoracijama i odaju prve pokušaje bojenja i osjećaja estetike. Također je na području Slovačke otkriveno nekoliko pećina, od kojih je Domnica, duga 6,000 metara, i do dubine od 700 metara neprekidno nastanjena više od 800 godina od istih plemena, tvoraca lončarije iz Bukové hory. O Lužianskoj skupini blizu Nitre pisao je B. Novotný (''Lužianská skupina a počiatky malovanej keramiky na Slovensku. Bratislava 1962.''), nađena je i lončarija [[Lengyelska kultura|lengyelske kulture]] (S. Dimitrijević govori također o [[Sopotska kultura|Sopotsko-lengyelskoj kulturi]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]; danas nazivana samo sopotska), i lončarija [[Boleráz]] (čijih nalaza ima i u podunavlju a poznaje ju N. Tasić). Prelazak u neolitik u Središnjoj Europi karakterizira dolazak indoeuropskih naroda i razvoj agrikulture, javlja se i [[‘retz’-lončarija]], u slovačkoj nazivana ‘[[bajč]]’. Slovačka i Češka su joj središte, a širi se prema jugu, i s ovim problemom upoznat je (Dimitrijević 1981). Trgovina školjkama, [[ambra|ambrom]], [[nakit]]om i oružjem čine slovačko područje važnim europskim raskršćem. Javilo se nekoliko utvrđenih mjesta, od kojih ima uščuvanih ostataka do danas, a najpoznatije je bilo u [[Nitriansky Hrádok]]u. [[Brončano doba]] u Slovačkoj prolazi kroz tri razvojna stadija od 2000-800 pr. Kr. Najpoznatije kulture su funeralne (grobljanske) na području [[Karpati|Karpata]] i srednjem [[Dunav]]u. Na sjeverozapadu Slovačke i središnjoj Slovačkoj javlja se bakrena manufakturna roba. [[Metal]] postaje glavni izvor bogaćenja lokalnog stanovništva. U kasnom periodu željeznog doba, već su formirana mnoge indoeuropske zajednice, doći će do bitaka s [[Kelti]]ma koji će nestati germanskom provalom. === Rimljani i invazije === Rimska epoha započet će u Slovačkoj tek [[6.]] godine, koje ovamo dolaze vođene ratom protiv [[Markomani|Markomana]] i [[Kvadi|Kvada]]. Pod rimskom oružjem naći će se samo uzak dio uz desnu obalu Dunava i maleni dio jugozapadne Slovačke. Do dubljeg prodora u doline rijeka Váh, Nitra i Hron dolazi ipak tek kasnije (174), što je poduzeo [[Marko Aurelije]] i opisao u svojem ''Textus Graecus Meditationum, nomine "ta eis heauton"''. Padom Rimskog Carstva dozi skoro i do historiografske 'seobe naroda'. Do dolaska predaka Slovaka i Čeha posljednji koji su živjeli na području kasnije Slovačke, bili su [[Goti]]. Najsjewvernija točka Rimskog Carstva biio je grad [[Laugaritio]], čije su ime rimski legionari ugravirali na zidove tvrđave u [[Trenčin]]u. === Dolazak Slavena === Rimske i germanske povijesne teorije sugeriraju da je središnja [[Europa]] naseljena [[Slaveni]]ma tek od VI stoljeća, a nalazi se između [[Visla|Visle]], [[Dnjestar|Dnjestra]], [[Dunav]]a i uključujući današnju [[Slovačka|Slovačku]], [[Panonija|Panoniju]] i [[Karantanija|Karantaniju]]. Neki sadašnji arheolozi i povjesničari drže da slavenska plemena ovdje žive tisućama godina razvijajući se iz sjedilačkog domorodačkog stanovništva usred [[Kelti|keltskih]] i [[Germani|germanskih]] pokreta. Slavene prvi spominje [[Herodot]] (400 pr. Kr.) označavajući ih kao Venete ili Venede. O slavenskoj prisutnosti govori i [[Plinije Stariji]] (79 godine) i [[Tacit]] (Cornelius Tacitus; 55-116 ili 120), [[Klaudije Ptolemej]] (160). Pretke današnjih Slovaka srednjeg Podunavja, na području današnje Slovačke nalazimo u 8 stoljeću kao ''Slovene''. Ovo ime očuvalo se kod današnjih Slovaka, [[Slovenci|Slovenaca]] i [[Slovinci (narod)|Slovinaca]], kao i u imenu pokrajine [[Slavonija|Slavonije]]. Na koegzistenciju slavenskih i germanskih plemena ukazuje češki arheolog [[Josef Poulík]] koji uz Slavene spominje i germanske [[Kvadi|Kvade]]. U 2 i 3. stoljeću Huni počinju napuštati srednjoazijske stepe, oni prelaze Dunav 377 i okupiraju Panoniju sljedećih 75 godina. Godine [[451.]] pod vodstvom [[Atila|Atile]] [[Huni]] prelaze i rijeku [[Rajna|Rajnu]] devastirajući [[Galija (rimska provincija)|Galiju]], prelaze i [[Pirineji|Pirineje]] te poharaju [[Katalonija|Kataloniju]]. Atilinom smrću (453) prestaje i hunska opasnost, i ovaj narod će nestati sa scene. Do nove invazije doći će tek 568, to su proto-mongolski [[Avari]]. === Formativni period - Nastanak slavenskih država === Slavenskea populacija održala se u području [[Dunav]]a, a kao odgovor na invaziju stepskih naroda (Avara) pojavila se prva politička slavenska formacija, ''Samova ríša' ([[Samovo carstvo]]). Prvi puta ova formacija spominje se 623, u polskom jeziku poznato kao ''Państwo Samona'', u češkom jeziku kao "Sámova říše" i kod Germana ''Reich des Samo''. Samo država, ili prije plemenski savez, prostirao se na području Slovačke, Moravske i dijelu [[Donja Austrija|Niederösterreicha]]. Kralj [[Samo]] bio je trgovac i pokazao se uspješan u borbi protiv Avara. Samo je po svoj prilici bio sklon i pljački, jer 631. franački kralj [[Dagobert I.]] šalje svoje vojske protiv Samovog plemenskog saveza. Godine [[631.]] Samo potuće Dagoberta kod [[Vogatisburg]]a. Samo se tada baci na pljačku, a u njoj mu se pridruži i [[Dervan]]. Ovaj savez neće dugo. Smrću Sama [[665.]] savez se raspada, i [[Avari]] se opet osiliše. [[Karolinzi]] će uz svesrdnu pomoć Slavena uspjeti Avara riješiti tek tamo [[803.]] a njihove ostatke asimilirat će [[Slaveni]]. Tek što su se riješili Avara a na vratima će se pojaviti nova opasnost, šest [[Mađari|mađarskih]] plemena. [[803.]] godina je i prva godina u kojoj se zapisuje jedan slavenski knez u blizini Panonije, to je knez [[Vratislav]], gospodar tbrđave Bratislave. Jedan anonimni bavarski geograf iz 817. spominje u svojemu ' ''Descriptio, Civitatum et Regionum ad septentrionalem plagam Danubiti'' ' 30 tvrđava na teritoriju kneževstva Nitra i 11 u moravskom kneževstvu. Godine [[822.]] emisari poslani od Slavena posjećuju cara [[Ludvig Njemački|Ludovika I. Pobožnog]] (njem. ''Ludwig der Fromme'', franc.: ''Louis le Pieux'' ili ''Louis le Débonnaire'') u Frankfurt, nakon čega [[nadbiskup]] Adalram od Salzburga posvećuje crkvu kneza [[Pribina (knez)|Pribine]] u [[Nitra (grad)|Nitri]]. O pokrštavanju Slavena u području srednjeg Dunava ide unazad sve do 7. stoljeća. Godine 833. događaju se i rješavaju važne stvari u slavenskim zemljama. Knez Mojmir iz Moravije, zajedno sa svojom armijom, napada kneževstvo Nitre i ujedinjuje ga u slavensku državu netočno nazvanu [[Velikomoravska kneževina]]. Ovaj će se naziv pojaviti sto godina nakon njezinog nestanka, a upotrijebit će ga bizantski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]]. Knez Pribina, nakon pada Nitre, postaje vladarom Slavena, i okupira Transdunavsku Panoniju. Utemeljuje [[kneževstvo Balaton]]. On gradi utvrde i crkve i postiže odlične rezultate u pokrštavanju ove regije. Nakon njegove smrti 861, njegov sin [[Kocelj]], što je zagospodario Balatonom do [[876.]], nastavlja posao što ga je započeo njegov otac. [[Mojmir]]ovo carstvo bogato depozitima željeza, srebra i bakra i postaje atraktivna meta franačkog carstva. Ono je glavni uzrok što [[Ludvig Njemački]], s armijama, napada na Mojmirovo kneževstvo, razvrgava ga i njegovu krunu daje njegovom sinu Rastislavu. Ovaj pak želi stati na put agresivnosti Istočnih Franaka, i pravi [[853.]] savez s [[Bugari]]ma i brani se od nekoliko vojnih franačkih napada. Mir će biti uspostavljen tek 857. s [[Karloman, kralj Bavarske i Italije|Karlomanom]]. Nezadovoljni latinskim propovijedima Rastislav umoljava 862 bizantskog cara [[Mihajlo III. Pijanac|Mihajla III.]] da im pošalje učitelje i propovjednike koji će ih učiti na slavenskom jeziku. Ovaj im pošalje [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metod]]a i [[Solun]]a, koji za slavenske potrebe učine pismo poznato kao glagoljica, prilagođeno slavenskom jeziku. Ćiril i Metoda za Slavene napraviše posebno pismo, slavenske [[rune]] poznate kao '' 'runice' '', ''znaky'', ("''Cherty y Rezy''"), a kasnije kao ‘''vlasovice''’. Ćirilički sustav koji su u 9. stoljeću stvorili Ćiril i Metod baziran je kombinaciji grčkog alfabeta i slavenskih runa. Vlasovice su se nastavljale upotrebljavati kod pagana, dok se ćirilica održala kod kršćana. Tijekom rata protiv pagana, kršćani uništiše sve dokumente koji su pisani runama. Čiril i Metod dolaskom u Rastislavovu državu okupiše oko sebe školarce i utemeljiše akademiju po ugledu na onu u [[Konstantinopolis]]u. To je prva akademija u Slovačkoj koja će razvijati pisani slavenski jezik. Događalo se to šezdesetih godina 9. stoljeća. Od 869-871 pojačavaju se napadi Istočnih Franaka iz područja današnje [[Njemačka|Njemačke]], što dovodi do pobuna nakon Rastislavove smrti (870. ili nešto kasnije) a [[Svatopluk]] se pokazuje uspješan u borbi protiv Franaka, zadržava nezavisnost [[Velikomoravska kneževina|Velikomoravske kneževine ]] i postaje kralj od (871 - 894) za što ga 880. okruni papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]], i stavi pod zaštitu Svete stolice. Smrću kneza Svätopluka [[894.]] sklapa se mir između Bavaraca i Slavena, ali s istoka prijeti nova opasnost, ovaj puta to su Mađari koji 894. upadaju u Transdunavsku regiju. Ni na zapadu nije mirno, područje [[Bohemija|Bohemije]] (današnja Češka), koji od Arnoula traže zaštitu od Slavena, žele se odvojiti i to čine 895. [[Mojmir II.]] [[897.]] pokušava osvojiti Bohemiju, ali ne uspijeva i 898. vodi se borba za tron između njega njegovog brata [[Svatopluk II.|Svätopluka II.]] Mojmir II odbija napad Bavaraca i njihovih saveznika Čeha i zarobljava brata Svätopluka II. Godine 899. Bavarci iznova napadaju Slavene i oslobađaju Svatopluka II. Još nisu mirni, opet 900. napadaju Slavene uz pomoć Čeha. Do mira će doći nakon što Papa ponovno potvrdi tri slavenske biskupije, da bi sljedeće [[901.]] Ludvig IV. Mlađi i Mojmir II sklopili mir u [[Ratisbonne|Ratisbonnu]]. Godine 902. i početkom 906., Mojmir II. dva puta odbija napade Mađara. Tokom njihovog sljedećeg napada Mojmir II. je ubijen (možda 906.) a južna Slovačka je opljačkana. Mađari su predstavljali opasnost i za Istočnu Franačku i za Veliku Moravsku. Nakon Mojmira slavenske države je nestalo, njezin teritorij podijeljen je između Bohemije i Mađarske. === Srednji vijek === ==== Dolazak [[Mađari|Mađara]] ==== [[Datoteka:St. Stephen, Esztergom.jpg |mini|Stjepan I. Sveti]] Ugarska plemena nakon uništenja slavenskog carstva, nastaniše ravnice između Tise i Dunava i nametnuše svoj autoritet nad slavenskim življem, adoptirajući usput njihov stil života. Sagradiše gradove, uvedoše agrikulturu i trgovinu, prihvatiše kršćanstvo i organiziraše se u državu. Ćud ipak ne mijenjaju. Horde konjanika svake godine upadaju na germansko područje zbog pljačke. Ovome se moralo stati na kraj pa kralj [[Oton I. Veliki]] na rijeci Lech, pritoci Dunava kompletno uništi mađarsku vojsku. Teritorij današnje Slovačke do kraja 11. stoljeća integrirao se u multinacionalnu mađarsku državu. Do 1196. Slovačka zadržava specijalni status sa središtem u Nitri. Još godine 997. umire mađarski vođa [[Gejza, kralj Mađarske|Gejza]] i ostavlja otvorenim pitanje nasljednika, pa izbija rat između njegovog sina Vajka (budući Sv. Stjepan) i paganina [[Koppány]]-ja. Vajko u Slovačkoj organizira kršćansku vojsku i uz njihovu pomoć svladava pobunjenike. Pokrstio se i popeo na mađarski tron [[1000.]] kao Stjepan I. Papa [[Silvestar II.]] daje mu titulu kralja, te Vajko postade prvi mađarski kralj, poznat kao [[Stjepan I. Sveti]], (I. István; od Slovaka zvan Štefan I.; od Čeha Štěpán I.). U razvoju države mađarskog kraljevstva Mađari su pokupili osnovne elemente organizacije bivšeg slavenskog carstva iz Svätoplukova perioda, a s njima i mnoge staroslavenske riječi vezane uz organizaciju države, hijerarhiju, sudski sistem, crkvu, agrikulturu, trgovinu, socijalne odnose itd., a mnoge su do danas sačuvali u svome jeziku. [[Datoteka:Bratislava-Dom-sv-Martina.jpg|mini|lijevo|Katedrala Sv Martina u Bratislavi, mjesto krunjenja mađarskih vladara.]] Kada je stvorena mađarska država, slovački teritorij Moravska, odvojio se od ostatka bivše države, i postat će teritorijem kasnije Češke. Mongolskom invazijom od 1241-1243 doći će do eksterminacije velikog dijela populacije i na koncu rezultirati mađarskim pozivom njemačkim kolonistima koji će pomoći u razvoj uindustrije i gradova, ne samo na području mađarske države, nego i diljem Srednje i Istočne Europe. Slovačka je bila najveći proizvođač srebra i druga u proizvodnji zlata u Europi, i sve do turske ekspanzije najbogatija i najrazvijenije područje Mađarske. Prve kraljevske privilegije date su tada slovačkim gradovima [[Trnava (Slovačka)|Trnava]] (1238), [[Zvolen]], [[Krupina]], [[Stary Tekov]] (1240), Nitra, [[Košice]] (1248), [[Banská Štiavnica]] (1255), [[Banská Bystrica]] (1255), [[Gelnica]] (1270), [[Bratislava]] (1291) Katastrofalnim porazom mađarske vojske u [[Mohačka bitka|bitci na Mohačkom polju]] (1526) Mađarska će se raspasti na 3 dijela i de facto prestat egzistirati. === Otomanski period - [[Turci]] === Mađari gube bitku na Mohacsu i Mađarska postaje turskom provincijom. [[Transilvanija]], drugi dio carstva postala je turskim [[protektorat]]om u kojemu se među plemstvom rađa anti-habsburški revolt u periodu od 1604. – 1711. Ovi revolucionari koje predvodi plemstvo na strani su Turaka. Treći dio carstva, današnja [[Slovačka]] (osim južnih i središnjih predjela), današnja sjeverozapadna [[Mađarska]], sjeverna [[Hrvatska]] i Burgenland ([[Gradišće]]) opiru se [[Turci]]ma i 1526 postaju dio [[Habsburška Monarhija|Habsburške monarhije]], pod imenom [[Kraljevina Mađarska]]. Bratislava postaje u periodu između 1536 do 1784/1848 grad krunisanja Kraljevine Mađarske ,u kojem se katedrali Svetoga Martina ([[Konkatedrála svätého Martina]]) od 1526. do 1830. okrunilo 19 habsburških suverena, kraljeva i kraljica Mađarske). [[Datoteka:Ludovit Stur.jpg|mini| L’udovít Štúr (1815-1856).]] Turska invazija skupo je stajala Slovačku u obrani mađarske monarhije, ne samo u krvi i gubitku populacije, nego i u gubljenju prirodnih bogatstava, napose zlata i srebra. Tek nakon izbacivanja Turaka iz Središnje Europe (1686) [[Budim]] će postati glavni grad Mađarske a Slovake čeka jedan novi period koji će započeti nacionalnim pokretom s nadom u svjetliju budućnost. U 18. i kroz 19. stoljeće pojavit će se želja za ponovnim rođenjem njihove države i javiti se političke stranke što će rezultirati ujedinjenjem s [[Češka|Češkom]] i konačnim stvaranjem samostalne slovačke države kojoj je još 623 Samo (Sámova říše), udario temelje. === 19. i 20. stoljeće === ==== Slovači pokret i stvaranje Čehoslovačke ==== Među Slovacima pojavio se osjećaj nacionalnog identiteta pa je još u 18. stoljeću došlo do nacionalnog pokreta koji će rasti i kroz 19 stoljeće. Ključna komponenta je Bernolákova ([[Anton Bernolák]]) kodifikacija slovačkog literarnog jezika (1780.-tih) i njegova reforma koju provodi [[L’udovít Štúr]] u sljedećem stoljeću. Slovaci su još pod mađartskom kontrolom i do velikog slovačkog pokreta neće doći do 20 stoljeća. Novi znakovi nacionalnog i političkog života dolaze do izražaja pred kraj 19. stoljeća. Slovaci se nastoje povezati s drugim snagama, i u Budimpešti se [[1895.]] održi ''Kongres potlačenih naroda Mađarske'', što alarmira mađarski government. Pomoć nalaze kod Čeha i uskoro će se [[1896.]] u [[Prag]]u javiti i ideja o Čehoslovačkoj, koja će se ostvariti tek završetkom Prvog svjetskog rata. Na putu se svakako našla monarhija [[Austro-Ugarska]], rekonstituirana 1867 iz [[Habsburška monarhija|habsburških područja]]. Nastankom Čehslovačke unutar njezinih granica našlo se stotine tisuća Mađara. Unutar tre država našla su se češka područja [[Bohemija|Bohemije]] i [[Moravska|Moravske]] i manji dio [[Šleska|Šleske]] (Silesije) i Slovačka. Slovaci u ovoj državi dobivaju podređenu ulogu, a sva vlast odlazi u Prag. Između dva rata zastupnicima parlamenta i svećenicima Hlinki i Tisou ([[Andrej Hlinka]] i [[Jozef Tiso]]) priključili su se mnogi Slovaci koji pozivaju na jednakost Čeha i Slovaka i veću autonomiju Slovačke. ==== Osamostaljenje ==== Nezavisnu Republiku Čehoslovačku proklamirao je Praški Nacionalni Odbor u pragu 28 listopada 1918., a dva dana kasnije u [[Martin (Okrug Martin, Slovačka)|Martin]]u je prihvaća i ''Slovačko Nacionalno Vijeće''. Nakom Drugog svjetskog rata zavladat će komunisti koji će već 1948 izazvati prvu političku krizu. Slovaci će do potpune slobode doći tek raspadom Čehoslovačke u siječnju 1993. i osnovati svoju vlastitu državu sa središtem u Bratislavi. == Etnografija == === Život na selu === Slovačko tradicionalno selo sačuvalo se danas još tek podno šumovitih planina Strazovske vrchy, to je [[Čičmany]], proglašeno rezervatom narodne arhitekture. Tradicionalni seoski životni stil Slovaka očuvao se do danas. Sve počinje prodorom [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] u 13. stoljeću, prilikom čega je došlo do progona stanovništva, uključujući i obitelj ''Čič'', nakon kojega se ona povlači u zabit, i od ostatka svijeta planinskim vrhovima odsječene doline, gdje su uspjeli očuvati način života svojih predaka, svoju nošnju i način života. Tradicionalna slovačka [[kuća]] izgrađena je od drveta, s krovom pretežno na dvije vode i bogato dekoriranih vanjskih zidova, od očuvanih dizajniranih simbola javljaju se strijele, križevi, [[djetelina]], srca i razne životinje, čemu je naročito vješta ženska ruka Slovakinje. -Seoski se život za muškarca sastojao od obrade zemlje i čuvanja stada ovaca i goveda. Žena se uz uobičajene svakodnevne domaćinske poslove bavila i tkanjem odjeće i vezom. === Ples === Ples kod Slovaka je jedinstven, a slovačka folklorna grupa iz svake pojedine etnografske regije nosi svoju tradicionalnu nošnju tipičnu tom kraju. Narodni plesovi osobito su popularni u regijama [[Orava]], [[Liptov]], [[Šariš]] i [[Horehronie]]. Osobitu popularnost uživa ''ples flaše'', to je ženski les u njihovom jeziku poznat kao “''[[Fľaškový]]''” u regiji Šariš. [[František Morong]] koji je studirao ples istočne Moravske navodi uz njega i “Tie Parchoveni”. Nadalje među Slovacima nalazimo i plesove [[višňovského verbunk]] i [[Čardáš]] (mađarskog je porijekla; u selu [[Parchovany]]); [[Lyžicový]] (ples žlice); [[Šarišská polka]] i [[Karička]], tipični ženski ples iz sela Parchovany. Ples [[krut]] plešu mladi parovi prije vjenčanja, a [[regrúti]] – je ples mlađih muškaraca prije odlaska u vojsku. To je ritmički brzi ples s udaranjem dlanovima po čizmama. [[Goralski]] je tipični ples u [[Visoke Tatre|Visokim Tatrama]], najvišim planinama Slovačke; [[Starosvetský]], etc. === Kuhinja === <!-- [[Datoteka:Bryndzove Halusky.jpg|okvir|Bryndzove Halusky, slovačko poznato jelo, knedli ili valjušci s ovčjim ili kozjim sirom.]]--> Tradicionalna slovačka kuhinja datira još iz staroslavenskog perioda i kao i kod njihovi rođaka [[Česi|Čeha]], [[Poljaci|Poljaka]], [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] i drugih, pod utjecajem je stranih naroda s kojima su kroz povijest dolazili u kontakt, što se tiče slovačkog slučaja utjecali su [[Mađari]], [[Austrijanci]] i [[Nijemci]]. Temelj prehrane čine brojne vrste [[juha]], kaša, kuhanog povrća, pečenog i dimljenog mesa i [[mliječni proizvodi|mliječnih proizvoda]]. Stilovi kuhanja variraju od regije do regije, a specijaliteti su im slatka i slana jela i valjušci. Jedno od njihovih najpopularnijih su bryndzove halusky, krumpirovi valjušci s ovčjim sirom. Uz jelo ide i piće, a kod Slovaka omiljeni su [[borovička]] (jaki [[Džin (piće)|džin]] proizveden od [[Juniperus communis]]a, od [[Rusi|Rusa]] nazivana боровичка) i kao kod južnih srodnika [[Hrvati|Hrvata]] ''slivovica'' (šljivova rakija). Ova vrsta rakije najpopularnija je kod [[Slaveni|slavenskih]] naroda i ime joj se veoma malo razlikuje: srpski ''шљивовица'', hrvatski ''šljivovica'', makedonski ''сливовица'', češki ''slivovice'', bugarski ''сливова'' ili ''сливовица'', poljski ''śliwowica''. === Kultura === Slovačka kultura odražava se u bogatoj narodnoj tradiciji i pod utjecajem je širih europskih trendova. Bogatstvo duhovne i materijalne kulture Slovaka vidi se i u njihovih 12 državnih naučnih [[knjižnica]], 473 knjižnice u vlasništvu univerziteta i drugih viših učilišnih institucija, 2,600 javnih knjižnica, i više od 50 [[muzej]]a. [[Slovačka Nacionalna knjižnica]] ([http://www.snk.sk/ Slovenská národná knižnica v Martine]) osnovana [[1863.]] u [[Martin (grad)|Martinu]] uključuje kolekciju materijala slovačke kulture. [[Slovački nacionalni muzej]] ([http://www.snm.sk/ Slovenské národné múzeum]) osnovan 1893. nalazi se u [[Bratislava|Bratislavi]] s izlošcima iz slovačke [[povijest]]i, |arheologije i [[muzikologija|muzikologije]], i zasigurno je najpoznatiji državni muzej. Osim njega postoje i Slovačka nacionalna galerija (''Slovenská národná galéria Bratislava'') osnovana 1948 u Bratislavi, ''Múzeum Slovenského národného povstania'', osnovan 1955 u gradu [[Banská Bystrica]] i ''Východoslovenské múzeum Košice'', osnovan 1872 u [[Košice|Košicama]]. == Literatura == *[http://www.encyclopedia.chicagohistory.org/pages/1152.html Emily Brunner, ''Slovaks''.] == Vidi još == *[[Slovaci u Hrvatskoj]] *[[Slovaci u Vojvodini]] {{Slovačka}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:zapadni Slaveni]] [[Kategorija:Slovaci| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Slovačke|*]] [[Kategorija:Etničke grupe Češke]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] [[Kategorija:Etničke grupe Poljske]] [[Kategorija:Etničke grupe Rumunjske]] [[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]] q8jym6vhaljimyjcugbh0iyzoqibfey 0 34302 7430616 7168252 2026-04-15T20:02:48Z ~2026-23290-73 358018 dodan sarzaj 7430616 wikitext text/x-wiki 7430617 7430616 2026-04-15T20:05:00Z ~2026-23290-73 358018 dodan sadrzaj 7430617 wikitext text/x-wiki 7430619 7430617 2026-04-15T20:06:48Z Koreanovsky 156368 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-23290-73|~2026-23290-73]] ([[User talk:~2026-23290-73|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] 7168252 wikitext text/x-wiki [[Mineral]] '''dijamant''' je [[alotropska modifikacija]] [[ugljik]]a. [[Datoteka:Brillanten.jpg|mini|Dijamant]] [[File:Brooch MET 223470.jpg|thumb|right|Broš urešen dijamantima, Portugal, 18. stoljeće (Metropolitan Museum, New York)]] Dijamant je najtvrđi [[Minerali|mineral]] u prirodi.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba |title=dijamant |url=https://enciklopedija.hr/clanak/15103 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=27. travnja 2020.}}</ref> Dijamant ima najveću temperaturu [[Talište|tališta]] (3820 [[kelvin|K]] ili 3547 [[°C]]), [[Toplinska vodljivost|toplinsku vodljivost]] i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol^-1 K^-1) od bilo kojeg elemeta. Isparava na 4200°C. Ta su svojstva dijamanta uzrokovana njegovom strukturom, u kojoj je svaki [[ugljik]]ov atom jakom kovalentnom vezom povezan s četirima susjednim ugljikovim atomima. Zbog istog razloga dijamant nije topljiv u [[Voda|vodi]], kao ni u organskim otapalima. Na [[Mohsova skala|Mohsovoj skali]] tvrdoće zauzima najviše mjesto s tvrdoćom broj 10. Pri atmosferskom tlaku i sobnoj temperaturi, dijamant je termodinamički nestabilan, te se konvertira u [[grafit]], ali ta konverzija je toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant su u ravnoteži pri 300 K na oko 15000 atmosfera. U prirodi dolazi u obliku dvije polimorfne modifikacije: kubični i heksagonski dijamant. == Vrste == === Sintetički dijamanti === Sintetički dijamanti ozbiljno ugrožavaju tržište prirodnih dijamanata. Odlikuju ih iste karakteristike kao prirodne dijamante, veća čistoća i bolja boja. Uz to nekoliko su puta jeftiniji te se kupci sve češće odlučuju za kupnju sintetičkih dijamanata. U početku su se proizvodili žuti sintetički dijamanti koji su bili 3 puta jeftiniji od prirodnih. Sadržavali su kao i prirodni 100% ugljika, ali se bili izrazito žute boje i proizvodnja je tekla sporo jer se odvijala u malim komorama pod visokim [[tlak]]om. Nakon toga američki istraživači su došli do revolucionarnog otkrića proizvodnje dijamanata laserskom fragmentacijom prirodnog plina ([[metan]]a). Takvom proizvodnjom se dobivaju dijamanti savršene boje D i čistoće FL, a sam proces se odvija jako brzo te je cijena dijamanata izrazito povoljna. Ali takvi dijamanti sadrže samo 90% ugljika te ih neki stručnjaci ne svrstavaju u kategoriju dijamanata već samo dragog kamenja jer nemaju sve karakteristike prirodnog dijamanta te je lako utvrditi da se ne radi o prirodnom dijamantu. U svijetu se takvi dijamanti proizvode u dvije tvornice ([[Sjedinjene Američke Države|Amerika]] i [[Kina]]) a dijamanti su poznati pod nazivom "Grown Diamond". === Kubični dijamant === [[Datoteka:Diamonds_glitter.png|mini|desno|Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta]] [[Datoteka:Rough_diamond.jpg|mini|desno|Sirovi dijamant: kristal u obliku oktaedra]] Ova modifikacija dijamanta je jedna od najpoznatijih jer se prirodni dijamant gotovo isključivo pojavljuje u ovoj modifikaciji. Kubični dijamant nastaje u [[plinski vulkan|plinskim vulkanima]] (maar-ovima), naglim pothlađivanjem eruptivnog materijala koji je bio izložen ekstremnim tlakovima. To su ujedno i jedina primarna prirodna ležišta dijamanata. Kubični dijamant kristalizira u obliku [[dijamantna rešetka|dijamantne rešetke]]. U prirodi se nalazi u kristalima oblika [[oktaedar|oktaedra]]. Dijamant je kemijski puno inertniji od bilo koje modifikacije kristaliničnog grafita. Dijamant se može zapaliti u [[zrak]]u, ako se zagrije na 600 do 800 ºC. === Heksagonski dijamant === Heksagonski dijamant (lonsadaleit) je nestabilnija polimorfna modifikacija dijamanta. Heksagonski dijamant nastaje u mikroskopskim količinama prilikom udara meteora u zemlju. Heksagonski dijamant je sintetiziran umjetnim putem. == Upotreba == Posebnim načinom brušenja prozirnih i bezbojnih dijamanata dobiva se [[brilijant]] koji se koristi u izradi nakita. Poliranje se izvodi dijamantnom prašinom. Samo rijetki dijamanti imaju dovoljnu kvalitetu za dobivanje brilijanta. Danas se oko 40% industrijskih dijamanata dobiva umjetnim putem. [[Umjetni dijamanti]] se mogu proizvesti i za dobivanje brilijanta, ali su ekonomski neisplativi. Briljanti se upotrebljavaju u izradbi skupocjenog [[nakit]]a. Najveći svjetski proizvođači dijamanata su [[Australija]], [[Rusija]] i [[Južnoafrička Republika]]. Dijamanti koji nisu prikladni za izradu nakita također imaju značajnu industrijsku primjenu. Zbog svoje se iznimne tvrdoće dijamant rabi za izradu različitih [[alat]]a. Dijamanti se ugrađuju u razne oštrice te u vrhove [[bušilica]] te tako povećavaju snagu rezanja i bušenja. Dijamante možemo pronaći i u finim alatima za preciznu [[Graviranje|gravuru]], a dijamantna se prašina uporabljava za brušenje i poliranje raznih površina.<ref name=":0">Begović, Tajana; Luetić, Marina; Novosel, Frances; Petrović Peroković, Vesna; Rupčić Petelinc, Sonja. 2021. ''Kemija 4''. Školska knjiga. Zagreb. [[ISBN]] [[Posebno:Traži ISBN/978-953-0-22465-0|<bdi>978-953-0-22465-0</bdi>]]</ref> Dijamant se rabi i kao poluvodička presvlaka za [[Integrirani krug|mikročipove]], kao optički element u [[laser]]ima, za izradu visokokvalitetnih [[zvučnik]]a te mikroležajeva niskoga trenja u malim sustavima kao što su, primjerice, ručni satovi.<ref name=":0" /> == Boje dijamanta == Dijamanti variraju u boji, a najčešća boja dijamanta nije prozirna kao što većina ljudi misli, već je naprotiv većina dijamanata smeđa ili žuta. Obojenost može biti uzrokovana tzv. kristalografskim defektima - malom količinom nečistoća u sastavu dijamanta ili strukturnim nepravilnostima.<ref name=":0" /> Dijamanti mogu čak biti i crne boje, iako ovdje valja istaknuti kako nema dijamanta koji bi bio potpuno crn jer crni dijamant je crn zbog mnoštva iluzija koje mu daju taj tamni izgled. Čistim dijamantima se nazivaju samo bezbojni i prozirni dijamanti, a svi "obojani" dijamanti nisu potpuno čisti dijamanti već imaju određenu razinu i vrstu nečistoća koje im daju specifičnu boju. Tako primjerice žuti dijamanti, koji su inače i najčešća boja dijamanata imaju u sebi određenu količinu dušika koja je odgovorna za tu žutu boju, a intenzitet žute boje ovisi o tipu i koncentraciji dušika sadržanoj u dijamantu. Klasifikacija dijamanata po boji obično ima ljestvicu stupnjevanja koja ide od slova "D" što označava dijamant bez boje pa sve do slova "Z" koji znači svjetlo žutu boju. Tu klasifikaciju postavio je Američki geološki institut (GIA). Još neke boje dijamanta su ružičasti, crveni, plavi, zeleni.<ref name=":0" /> Vrijednost dijamanata određuju čistoća i boja. Najvrjedniji su dijamanti boje D (savršeno bijeli), a vrijednost im opada prema slovu Z (''žuti''). == Zanimljivosti == Najveći ikad iskopani dijamant je tzv. Cullinan i imao je masu 621,35 g. Izrezan je u devet različitih dijamanata, koji su u vlasništvu engleske kraljevske obitelji.<ref name=":0" /> Grad Nördlingen u [[Bavarska|Bavarskoj]] izgrađen je od kamena koji sadržava milijune sićušnih dijamanata, promjera manjeg od 0,2 mm. Dijamanti su nastali kada je prije 15 milijuna godina to područje udario [[meteor]] promjera 1,5 km.<ref name=":0" /> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kemija]] [[Kategorija:Drago kamenje]] r19qq79grpfqiel6vogtercd2jw02jl 0 35028 7430622 7191917 2026-04-15T20:08:24Z ~2026-23290-73 358018 dodan sadrzaj 7430622 wikitext text/x-wiki {{dz}} [[Datoteka:Triangle illustration.svg|mini|Trokut]] '''Trokut''' je [[geometrijski lik]] koji ima '''3'''[[stranica (geometrija)|stranice]], 3 [[kut]]a i 3 [[vrh (geometrija)|vrha]]. Oznaka za trokut s vrhovima u točkama A, B i C je <math>\triangle</math>ABC. ==Vrste== Trokuti se prema vrsti kutova dijele na pravokutne, šiljastokutne i tupokutne: * '''Pravokutan''' trokut ima jedan [[pravi kut]] * '''Šiljastokutan''' trokut ima sve kutove šiljaste * '''Tupokutan''' trokut ima jedan tupi kut. * '''[[Jednakostranični trokut|Jednakostranični]]''' trokut je onaj kome su sve stranice istih dužina * '''Jednakokračni''' trokut je onaj kome su dvije stranice istih duljina, i te stranice se nazivaju krakovi, dok je treća stranica (osnovica) različite duljine od duljine krakova * '''Raznostraničan''' trokut je onaj trokut kome su sve stranice različitih duljina. <gallery widths="120"> Datoteka:Triangle.Equilateral.svg| Jednakostraničan trokut Datoteka:Triangle.Isosceles.svg| Jednakokračan, šiljastokutan trokut Datoteka:Triangle.Scalene.svg| Raznostraničan, tupokutan trokut </gallery> == Svojstva == [[Datoteka:Triangle with notations (black).svg|mini|Uobičajene oznake vrhova trokuta (ABC), pripadnih kutova (''αβγ'') i njima nasuprotnih stranica (''abc'')]] [[Datoteka:Triangle.Orthocenter.png|mini|Visine trokuta]] [[Datoteka:Triangle.Centroid.svg|mini|Težišnice trokuta]] Vrhovi trokuta su točke A, B i C. Njima nasuprotne stranice su dužine BC, CA i AB duljina a, b i c. Te stranice u vrhovima A, B i C zatvaraju kutove ''α, β i γ.'' Visina trokuta iz danog vrha je dužina okomita na pravac na kojem leži nasuprotna stranica čiji je drugi kraj na tom pravcu; u tupokutnom trokutu sve visine ne završavaju na stranici trokuta nego na njenom produljenju. Težišnica trokuta je dužina koja spaja vrh i polovište nasuprotne stranice. Srednjica trokuta je [[dužina]] koja spaja polovišta dviju njegovih stranica. ===Kutovi=== Svojstvo [[kut]]ova trokuta je da se nasuprot većoj stranici nalazi veći kut, a nasuprot manjoj stranici se nalazi manji kut. Zahvaljujući tom svojstvu možemo zaključiti puno o trokutima: kod jednakostraničnog trokuta imamo i sve jednake kutove 60°, kod jednakokračnog trokuta imamo 2 jednaka i 1 različit kut, a kod raznostraničnog trokuta imamo tri različita kuta. Zbroj sva tri unutarnja kuta u trokutu uvijek iznosi '''α + β + γ = 180°'''. Zbroj sva tri vanjska kuta u trokutu uvijek iznosi '''α₁ + β₁ + γ₁ = 360°'''. Prema pravilu zbroja kutova u trokutu vrijedi ''α₁ = β + γ'', ''β₁ = α + γ'', te ''γ₁ = α + β''. === Stranice === U trokutu je zbroj duljina bilo kojih dviju stranica uvijek veći od duljine treće stranice:<math display="block">\begin{array}{lcl} a+b &\ge& c \\ b+c &\ge& a \\ c+a &\ge& b \end{array}</math>U pravokutnom trokutu stranice uz pravi kut zovu se katete, a stranica nasuprot pravom kutu je hipotenuza. Za njihove duljine vrijedi [[Pitagorin poučak]] – zbroj kvadrata duljina kateta (a i b) jednak je kvadratu duljine hipotenuze (c):<math display="block">a^2+b^2=c^2</math>I općenito, za duljine stranica svih trokuta vrijedi [[Kosinusni poučak|poučak o kosinusima]], ovdje iskazan samo za kut nasuprot stranice c: <math display="block">c^2 = a^2+b^2-2\,a\,b \cos\gamma</math> === Opseg === [[Opseg]] trokuta je zbroj duljina svih njegovih stranica: * za jednakostranični trokut opseg je '''3a''', gdje je ''a'' duljina stranice * za jednakokračni trokut opseg je '''2a + b''', gdje je ''a'' duljina kraka, a ''b'' duljina osnovice * za raznostranični trokut opseg je '''a + b + c''', gdje su ''a'', ''b'' i ''c'' duljine pojedinih stranica. ===Površina=== Površina trokuta ''P'' računa se kao: :<math>P=\frac{1}{2}a v_a</math> gdje je ''a'' duljina stranice, a ''v_a'' duljina visine nad tom stranicom.<br>Površinu možemo računati i po Heronovoj formuli (Heronov obrazac), uz uporabu kratice za poluopseg trokuta <math>s=\frac{1}{2} (a+b+c)</math>: :<math>P=\sqrt{s \cdot (s-a) \cdot (s-b) \cdot (s-c)}</math> :<math>P=\frac{1}{4}\sqrt{(a+b+c)(-a+b+c)(a-b+c)(a+b-c)}</math> :<math>P=\frac{1}{4}\sqrt{(a^2+b^2+c^2)^2-2(a^4+b^4+c^4)}</math> :<math>P=\frac{1}{4}\sqrt{4a^2b^2-(a^2+b^2-c^2)^2}.</math> Za površinu trokuta vrijede i formule: :<math>P = s \cdot r</math> :<math>P = \frac{abc}{4R}</math> gdje je ''R'' duljina polumjera trokutu opisane kružnice, a ''r'' duljina polumjera trokutu upisane kružnice. ====Površina pravokutnog trokuta==== [[Datoteka:Right triangle with notations (black).svg|mini|Pravokutni trokut]] Površina [[Pravokutni trokut|pravokutnog trokuta]] se računa prema formuli: <math>P=\frac{1}{2} a\cdot b</math> U ovoj formuli, ''a'' i ''b'' su ''katete'' pravokutnog trokuta, odnosno stranice trokuta koje zatvaraju pravi kut. Formula se izvodi iz činjenice da stranice pravokutnika s jednom dijagonalom pravokutnika čine pravokutan trokut, gdje su stranice pravokutnika katete pravokutnog trokuta, a [[dijagonala]] pravokutnika ''hipotenuza'' pravokutnog trokuta. Na taj način od jednog pravokutnika dobivamo dva sukladna pravokutna trokuta, pa je i površina dobivenog trokuta dva puta manja od površine pravokutnika, koja iznosi ''ab''. === Karakteristične točke i pravci trokuta === [[File:Triangle.EulerLine.svg|thumb|right|297px|Težišnice trokuta (narančasto), ortocentar (plavo), središte trokutu opisane kružnice (zeleno) te Eulerov pravac (crveno)]] Dva neparalelna pravca sijeku se u jednoj točki. Kad promatramo tri pravca onda se svaka dva sijeku u po jednoj točki, a vrlo je rijetko će te tri točke biti zapravo jedna te ista. Ako promatramo tri pravca na kojima leže visine, ili tri težišnice, ili tri simetrale kuta, ili tri simetrale stranica trokuta, može se pokazati da svaka od te četiri trojke pravaca/dužina ima jedno sjecište svih triju pravaca. Ta sjecišta su 4 osobite (karakteristične) točke trokuta. Ako je trokut istostraničan te se 4 točke i međusobno podudaraju, a inače se sve 4 međusobno razlikuju. ''Težišnica trokuta'' spaja vrh s polovištem nasuprotne stranice. Tri težišnice sijeku se u točki koja se naziva '''težište trokuta'''. Težište trokuta dijeli svaku težišnicu u [[omjer]]u 2:1, mjereći od vrha trokuta.<ref name="hren" /> Težište trokuta u omjeru 2:1 dijeli i dužinu koja spaja ortocentar i središte trokutu opisane kružnice, mjereći od ortocentra. Po teoremu o ortocentru, pravci na kojima leže tri visine trokuta sijeku se u jednoj točki (neki autori visinama zovu te pravce; kod tupokutnog trokuta ta točka nije na visinama shvaćenim kao dužinama nego na njihovim produžecima). Tu točku presjeka zovemo '''[[ortocentar]]'''. Postoji jedinstvena kružnica koja (iznutra) dira sve tri stranice trokuta, trokutu upisana kružnica. '''Središte trokutu upisane kružnice''' sjecište je simetrala unutarnjih [[kut]]ova trokuta. Simetrale dvaju vanjskih kutova pri dvama vrhovima i simetrala unutarnjega kuta pri trećem vrhu trokuta sijeku se u ''središtu trokutu pripisane kružnice'', tj. središtu kružnice koja izvana dira jednu stranicu trokuta i produljenja po pravcu drugih dviju stranica. Dakle trokutu su pripisane tri pripisane kružnice.<ref name="hren" /> Postoji jedinstvena kružnica koja prolazi kroz sva tri vrha trokuta, trokutu opisana kružnica. '''Središte trokutu opisane kružnice''' je sjecište [[simetrala dužine|simetrala stranica]] trokuta. Ako je trokut šiljastokutan, to središte se nalazi unutar trokuta, ako je trokut pravokutan, na [[polovište|polovištu]] hipotenuze, a ako je trokut tupokutan, nalazi se izvan trokuta. '''Eulerov pravac''' je [[pravac]] na kojemu leže tri središta trokuta: težište, središte opisane kružnice i ortocentar. Jednoznačno je određen za svaki trokut osim jednakostraničnoga.<ref name="hren">{{citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62433 |work=Hrvatska enciklopedija |title=Trokut |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=31. srpnja 2016.}}</ref> Središte trokutu upisane kružnice nikad ne leži na Eulerovom pravcu, osim ako je trokut jednakokračan ili jednakostraničan.<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=wVH4MS6v23U |title=Triangles have a Magic Highway - Numberphile |language=engleski |publisher=[[YouTube]]}}</ref> '''[[Feuerbachova kružnica]]''' (kružnica 9 točaka) prolazi kroz nožišta visina, polovišta stranica i polovišta dužina vrh-ortocentar. '''Symmedijana''' je pravac osnosimetričan na težišnicu s obzirom na simetralu odgovarajućeg kuta. Sve tri symmedijane sijeku se u Lemoinovoj točki. '''Simsonov pravac''' je pravac na kojem se nalaze nožišta okomica spuštenih na stranice trokuta (ili njihova produljenja) iz bilo koje točke trokutu opisane kružnice. == Sukladnost == Dva su podskupa ravnine [[sukladnost (geometrija)|sukladna]] ako postoji izometrija koja bijektivno preslikava jedan podskup na drugi. Karakterizacija (u nekim pristupima definicija) sukladnosti za slučaj dva trokuta je da su dva trokuta sukladna ako su im jednake odgovarajuće stranice, <math>a=a', b=b', c=c'</math>, i istovremeno odgovarajući kutovi, <math>\alpha = \alpha',\beta = \beta', \gamma=\gamma'</math>. Osnovnom teorem o izometrijama [[Ravnina|ravnine]] govori da je svaka izometrija ravnine kompozicija najviše tri osne simetrije. Dakle, bilo koja dva sukladna trokuta se mogu preslikati jedan od drugog kompozicijom najviše tri [[osna simetrija|osne simetrije]]. Alternativno, možemo jedan od vrhova premjestiti [[translacija|translacijom]] u vrh drugog trokuta koji mu po sukladnosti odgovara, namjestiti potom jednu od stranica iz tog vrha [[vrtnja|rotacijom]] oko tog drugog vrha i još jednom osnom simetrijom okrenuti trokut oko te stranice ako se trokut još uvijek razlikuje od traženog. Naime dva sukladna trokuta sa zajedničkom stranicom su ili isti skup točaka ili se jedan od drugog dobije osnom simetrijom u odnosu na tu stranicu. Sukladnost dvaju trokuta se često dokazuje poučcima o sukladnosti trokuta: * '''S-S-S''' (stranica-stranica-stranica) Dva su trokuta sukladna ako su za ta dva trokuta jednake sve tri stranice. * '''K-S-K''' (kut-stranica-kut) Dva su trokuta sukladna ako im je jednaka jedna stranica i njoj priležeći kutovi. * '''S-K-S''' (stranica-kut-stranica) Dva su trokuta sukladna ako su im jednake dvije stranice i kut između njih. * '''S-S-K''' (stranica-stranica-kut) Dva su trokuta sukladna ako su im jednake dvije stranice i kut nasuprot većoj stranici. == Sličnost == Dva ili više trokuta mogu biti '''slični'''. Slični trokuti imaju sva tri kuta jednaka. Posljedično, sve im se stranice odnose u istom omjeru: <math>a_1 : a'_1 = a_2 : a'_2 = a_3 : a'_3 = k</math> Površine im se odnose kao: <math>P : P ' = k^2</math> Ako su dva trokuta slična, tada se iz jednoga translacijom, rotacijom, refleksijom i [[skaliranje]]m može dobiti drugi. === Poučci o sličnosti trokuta === Sličnost se dokazuje poučcima o sličnosti: * S-S-S, tj. stranica — stranica — stranica. Prema tom poučku, trokuti su slični ako im se sve odgovarajuće stranice odnose u istom omjeru. * S-K-S, tj. stranica — kut — stranica. Prema tom poučku, trokuti su slični ako im se jedan par odgovarajućih stranica odnosi u istom omjeru, te im je kut između tih stranica jednak. * K-K, tj. kut — kut. Prema tom poučku, trokuti su slični ako imaju jedan par jednakih kutova. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Geometrijski likovi]] b9eafyp5sg1dk52fv5j3r6qxtjvj8g5 7430630 7430622 2026-04-15T21:01:06Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-23290-73|~2026-23290-73]] ([[User talk:~2026-23290-73|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:X-lirix11|X-lirix11]] 7191917 wikitext text/x-wiki {{dz}} [[Datoteka:Triangle illustration.svg|mini|Trokut]] '''Trokut''' je [[geometrijski lik]] koji ima 3 [[stranica (geometrija)|stranice]], 3 [[kut]]a i 3 [[vrh (geometrija)|vrha]]. Oznaka za trokut s vrhovima u točkama A, B i C je <math>\triangle</math>ABC. ==Vrste== Trokuti se prema vrsti kutova dijele na pravokutne, šiljastokutne i tupokutne: * '''Pravokutan''' trokut ima jedan [[pravi kut]] * '''Šiljastokutan''' trokut ima sve kutove šiljaste * '''Tupokutan''' trokut ima jedan tupi kut. * '''[[Jednakostranični trokut|Jednakostranični]]''' trokut je onaj kome su sve stranice istih dužina * '''Jednakokračni''' trokut je onaj kome su dvije stranice istih duljina, i te stranice se nazivaju krakovi, dok je treća stranica (osnovica) različite duljine od duljine krakova * '''Raznostraničan''' trokut je onaj trokut kome su sve stranice različitih duljina. <gallery widths="120"> Datoteka:Triangle.Equilateral.svg| Jednakostraničan trokut Datoteka:Triangle.Isosceles.svg| Jednakokračan, šiljastokutan trokut Datoteka:Triangle.Scalene.svg| Raznostraničan, tupokutan trokut </gallery> == Svojstva == [[Datoteka:Triangle with notations (black).svg|mini|Uobičajene oznake vrhova trokuta (ABC), pripadnih kutova (''αβγ'') i njima nasuprotnih stranica (''abc'')]] [[Datoteka:Triangle.Orthocenter.png|mini|Visine trokuta]] [[Datoteka:Triangle.Centroid.svg|mini|Težišnice trokuta]] Vrhovi trokuta su točke A, B i C. Njima nasuprotne stranice su dužine BC, CA i AB duljina a, b i c. Te stranice u vrhovima A, B i C zatvaraju kutove ''α, β i γ.'' Visina trokuta iz danog vrha je dužina okomita na pravac na kojem leži nasuprotna stranica čiji je drugi kraj na tom pravcu; u tupokutnom trokutu sve visine ne završavaju na stranici trokuta nego na njenom produljenju. Težišnica trokuta je dužina koja spaja vrh i polovište nasuprotne stranice. Srednjica trokuta je [[dužina]] koja spaja polovišta dviju njegovih stranica. ===Kutovi=== Svojstvo [[kut]]ova trokuta je da se nasuprot većoj stranici nalazi veći kut, a nasuprot manjoj stranici se nalazi manji kut. Zahvaljujući tom svojstvu možemo zaključiti puno o trokutima: kod jednakostraničnog trokuta imamo i sve jednake kutove 60°, kod jednakokračnog trokuta imamo 2 jednaka i 1 različit kut, a kod raznostraničnog trokuta imamo tri različita kuta. Zbroj sva tri unutarnja kuta u trokutu uvijek iznosi '''α + β + γ = 180°'''. Zbroj sva tri vanjska kuta u trokutu uvijek iznosi '''α₁ + β₁ + γ₁ = 360°'''. Prema pravilu zbroja kutova u trokutu vrijedi ''α₁ = β + γ'', ''β₁ = α + γ'', te ''γ₁ = α + β''. === Stranice === U trokutu je zbroj duljina bilo kojih dviju stranica uvijek veći od duljine treće stranice:<math display="block">\begin{array}{lcl} a+b &\ge& c \\ b+c &\ge& a \\ c+a &\ge& b \end{array}</math>U pravokutnom trokutu stranice uz pravi kut zovu se katete, a stranica nasuprot pravom kutu je hipotenuza. Za njihove duljine vrijedi [[Pitagorin poučak]] – zbroj kvadrata duljina kateta (a i b) jednak je kvadratu duljine hipotenuze (c):<math display="block">a^2+b^2=c^2</math>I općenito, za duljine stranica svih trokuta vrijedi [[Kosinusni poučak|poučak o kosinusima]], ovdje iskazan samo za kut nasuprot stranice c: <math display="block">c^2 = a^2+b^2-2\,a\,b \cos\gamma</math> === Opseg === [[Opseg]] trokuta je zbroj duljina svih njegovih stranica: * za jednakostranični trokut opseg je '''3a''', gdje je ''a'' duljina stranice * za jednakokračni trokut opseg je '''2a + b''', gdje je ''a'' duljina kraka, a ''b'' duljina osnovice * za raznostranični trokut opseg je '''a + b + c''', gdje su ''a'', ''b'' i ''c'' duljine pojedinih stranica. ===Površina=== Površina trokuta ''P'' računa se kao: :<math>P=\frac{1}{2}a v_a</math> gdje je ''a'' duljina stranice, a ''v_a'' duljina visine nad tom stranicom.<br>Površinu možemo računati i po Heronovoj formuli (Heronov obrazac), uz uporabu kratice za poluopseg trokuta <math>s=\frac{1}{2} (a+b+c)</math>: :<math>P=\sqrt{s \cdot (s-a) \cdot (s-b) \cdot (s-c)}</math> :<math>P=\frac{1}{4}\sqrt{(a+b+c)(-a+b+c)(a-b+c)(a+b-c)}</math> :<math>P=\frac{1}{4}\sqrt{(a^2+b^2+c^2)^2-2(a^4+b^4+c^4)}</math> :<math>P=\frac{1}{4}\sqrt{4a^2b^2-(a^2+b^2-c^2)^2}.</math> Za površinu trokuta vrijede i formule: :<math>P = s \cdot r</math> :<math>P = \frac{abc}{4R}</math> gdje je ''R'' duljina polumjera trokutu opisane kružnice, a ''r'' duljina polumjera trokutu upisane kružnice. ====Površina pravokutnog trokuta==== [[Datoteka:Right triangle with notations (black).svg|mini|Pravokutni trokut]] Površina [[Pravokutni trokut|pravokutnog trokuta]] se računa prema formuli: <math>P=\frac{1}{2} a\cdot b</math> U ovoj formuli, ''a'' i ''b'' su ''katete'' pravokutnog trokuta, odnosno stranice trokuta koje zatvaraju pravi kut. Formula se izvodi iz činjenice da stranice pravokutnika s jednom dijagonalom pravokutnika čine pravokutan trokut, gdje su stranice pravokutnika katete pravokutnog trokuta, a [[dijagonala]] pravokutnika ''hipotenuza'' pravokutnog trokuta. Na taj način od jednog pravokutnika dobivamo dva sukladna pravokutna trokuta, pa je i površina dobivenog trokuta dva puta manja od površine pravokutnika, koja iznosi ''ab''. === Karakteristične točke i pravci trokuta === [[File:Triangle.EulerLine.svg|thumb|right|297px|Težišnice trokuta (narančasto), ortocentar (plavo), središte trokutu opisane kružnice (zeleno) te Eulerov pravac (crveno)]] Dva neparalelna pravca sijeku se u jednoj točki. Kad promatramo tri pravca onda se svaka dva sijeku u po jednoj točki, a vrlo je rijetko će te tri točke biti zapravo jedna te ista. Ako promatramo tri pravca na kojima leže visine, ili tri težišnice, ili tri simetrale kuta, ili tri simetrale stranica trokuta, može se pokazati da svaka od te četiri trojke pravaca/dužina ima jedno sjecište svih triju pravaca. Ta sjecišta su 4 osobite (karakteristične) točke trokuta. Ako je trokut istostraničan te se 4 točke i međusobno podudaraju, a inače se sve 4 međusobno razlikuju. ''Težišnica trokuta'' spaja vrh s polovištem nasuprotne stranice. Tri težišnice sijeku se u točki koja se naziva '''težište trokuta'''. Težište trokuta dijeli svaku težišnicu u [[omjer]]u 2:1, mjereći od vrha trokuta.<ref name="hren" /> Težište trokuta u omjeru 2:1 dijeli i dužinu koja spaja ortocentar i središte trokutu opisane kružnice, mjereći od ortocentra. Po teoremu o ortocentru, pravci na kojima leže tri visine trokuta sijeku se u jednoj točki (neki autori visinama zovu te pravce; kod tupokutnog trokuta ta točka nije na visinama shvaćenim kao dužinama nego na njihovim produžecima). Tu točku presjeka zovemo '''[[ortocentar]]'''. Postoji jedinstvena kružnica koja (iznutra) dira sve tri stranice trokuta, trokutu upisana kružnica. '''Središte trokutu upisane kružnice''' sjecište je simetrala unutarnjih [[kut]]ova trokuta. Simetrale dvaju vanjskih kutova pri dvama vrhovima i simetrala unutarnjega kuta pri trećem vrhu trokuta sijeku se u ''središtu trokutu pripisane kružnice'', tj. središtu kružnice koja izvana dira jednu stranicu trokuta i produljenja po pravcu drugih dviju stranica. Dakle trokutu su pripisane tri pripisane kružnice.<ref name="hren" /> Postoji jedinstvena kružnica koja prolazi kroz sva tri vrha trokuta, trokutu opisana kružnica. '''Središte trokutu opisane kružnice''' je sjecište [[simetrala dužine|simetrala stranica]] trokuta. Ako je trokut šiljastokutan, to središte se nalazi unutar trokuta, ako je trokut pravokutan, na [[polovište|polovištu]] hipotenuze, a ako je trokut tupokutan, nalazi se izvan trokuta. '''Eulerov pravac''' je [[pravac]] na kojemu leže tri središta trokuta: težište, središte opisane kružnice i ortocentar. Jednoznačno je određen za svaki trokut osim jednakostraničnoga.<ref name="hren">{{citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62433 |work=Hrvatska enciklopedija |title=Trokut |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=31. srpnja 2016.}}</ref> Središte trokutu upisane kružnice nikad ne leži na Eulerovom pravcu, osim ako je trokut jednakokračan ili jednakostraničan.<ref>{{citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=wVH4MS6v23U |title=Triangles have a Magic Highway - Numberphile |language=engleski |publisher=[[YouTube]]}}</ref> '''[[Feuerbachova kružnica]]''' (kružnica 9 točaka) prolazi kroz nožišta visina, polovišta stranica i polovišta dužina vrh-ortocentar. '''Symmedijana''' je pravac osnosimetričan na težišnicu s obzirom na simetralu odgovarajućeg kuta. Sve tri symmedijane sijeku se u Lemoinovoj točki. '''Simsonov pravac''' je pravac na kojem se nalaze nožišta okomica spuštenih na stranice trokuta (ili njihova produljenja) iz bilo koje točke trokutu opisane kružnice. == Sukladnost == Dva su podskupa ravnine [[sukladnost (geometrija)|sukladna]] ako postoji izometrija koja bijektivno preslikava jedan podskup na drugi. Karakterizacija (u nekim pristupima definicija) sukladnosti za slučaj dva trokuta je da su dva trokuta sukladna ako su im jednake odgovarajuće stranice, <math>a=a', b=b', c=c'</math>, i istovremeno odgovarajući kutovi, <math>\alpha = \alpha',\beta = \beta', \gamma=\gamma'</math>. Osnovnom teorem o izometrijama [[Ravnina|ravnine]] govori da je svaka izometrija ravnine kompozicija najviše tri osne simetrije. Dakle, bilo koja dva sukladna trokuta se mogu preslikati jedan od drugog kompozicijom najviše tri [[osna simetrija|osne simetrije]]. Alternativno, možemo jedan od vrhova premjestiti [[translacija|translacijom]] u vrh drugog trokuta koji mu po sukladnosti odgovara, namjestiti potom jednu od stranica iz tog vrha [[vrtnja|rotacijom]] oko tog drugog vrha i još jednom osnom simetrijom okrenuti trokut oko te stranice ako se trokut još uvijek razlikuje od traženog. Naime dva sukladna trokuta sa zajedničkom stranicom su ili isti skup točaka ili se jedan od drugog dobije osnom simetrijom u odnosu na tu stranicu. Sukladnost dvaju trokuta se često dokazuje poučcima o sukladnosti trokuta: * '''S-S-S''' (stranica-stranica-stranica) Dva su trokuta sukladna ako su za ta dva trokuta jednake sve tri stranice. * '''K-S-K''' (kut-stranica-kut) Dva su trokuta sukladna ako im je jednaka jedna stranica i njoj priležeći kutovi. * '''S-K-S''' (stranica-kut-stranica) Dva su trokuta sukladna ako su im jednake dvije stranice i kut između njih. * '''S-S-K''' (stranica-stranica-kut) Dva su trokuta sukladna ako su im jednake dvije stranice i kut nasuprot većoj stranici. == Sličnost == Dva ili više trokuta mogu biti '''slični'''. Slični trokuti imaju sva tri kuta jednaka. Posljedično, sve im se stranice odnose u istom omjeru: <math>a_1 : a'_1 = a_2 : a'_2 = a_3 : a'_3 = k</math> Površine im se odnose kao: <math>P : P ' = k^2</math> Ako su dva trokuta slična, tada se iz jednoga translacijom, rotacijom, refleksijom i [[skaliranje]]m može dobiti drugi. === Poučci o sličnosti trokuta === Sličnost se dokazuje poučcima o sličnosti: * S-S-S, tj. stranica — stranica — stranica. Prema tom poučku, trokuti su slični ako im se sve odgovarajuće stranice odnose u istom omjeru. * S-K-S, tj. stranica — kut — stranica. Prema tom poučku, trokuti su slični ako im se jedan par odgovarajućih stranica odnosi u istom omjeru, te im je kut između tih stranica jednak. * K-K, tj. kut — kut. Prema tom poučku, trokuti su slični ako imaju jedan par jednakih kutova. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Geometrijski likovi]] howb2w3bkpl08ixbu99fg4sy5xxgwv6 0 37120 7430628 7405308 2026-04-15T20:58:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7430628 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|lipanj 2010.}} {{Naselje | ime =Milano | ime_genitiv =Milana | izvorno_ime =<small>''Comune di Milano''</small> | slika_panorama =Milan.Proper.Wikipedia.Image.png | veličina_slike =280px | opis_slike =Milano | slika_zastava =Flag of Milan.svg | slika_zastava_veličina =150px | slika_grb =CoA Città di Milano.svg | slika_grb_veličina =100px | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država = Italija | slika_lokacijska_karta_opis = Položaj Milana u Italiji | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 27 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 11 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of Lombardy.svg|23px|border]] [[Lombardija]] | utemeljenje_datum =oko 6. stoljeća pr. Kr. | osnivač =Keltsko pleme Insubri | nazvan_po =''Mediolanum'' - [[Latinski jezik|latinski]] "usred ravnice" ili "usred polja" | dijelovi = | vrsta_dijelova =zone | d1 = <!-- do d50 --> | titula_vođe =gradonačelnik | ime_vođe =Giuseppe Sala | stranka_vođe = | površina_ukupna =183,77 km² | visina =120 m | stanovništvo_godina = 1. siječnja {{IT|y}}. | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo ={{IT|pP}} | stanovništvo_gustoća ={{IT|d}}/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =20100, 20121-20162 | pozivni_broj =02 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.comune.milano.it/ comune.milano.it ] | bilješke = }} '''Milano''' ([[Talijanski jezik|talijanski]] izgovor: [[Međunarodna fonetska abeceda|[miˈla(ː)no]]], zapadno lombardijski: ''Milan'', [[Engleski jezik|engleski]] ''Milan'', [[Njemački jezik|njemački]] ''Mailand'') je grad u [[Italija|Italiji]], glavni grad regije [[Lombardija|Lombardije]] i milanske [[Talijanske pokrajine|Provincije]]. Grad naseljava oko 1,3 milijuna stanovnika, dok je gradsko područje peto najveće u [[Europska unija|Europskoj uniji]] s procijenjenim stanovništvom od 4,3 milijuna.<ref>[http://www.demographia.com/db-worldua.pdf Demographia: World Urban Areas]</ref> Metropolitansko područje Milana, daleko najveće u Italiji, prema procjeni [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD]]-a sadrži 7,4 milijuna stanovnika.<ref>{{citiranje www |url=http://213.253.134.43/oecd/pdfs/browseit/0406041E.PDF |format=PDF |naslov=Competitive Cities in the Global Economy |autor=[[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj |OECD]] |preuzeto=2009-04-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070614043229/http://213.253.134.43/oecd/pdfs/browseit/0406041E.PDF |archivedate=14. lipnja 2007.}}</ref> Grad je pod nazivom ''Mediolanum'' osnovao [[Kelti|keltski]] narod Insubri. 222 pr. Kr. osvajaju ga Rimljani, te je grad postao vrlo uspješan pod [[Rimsko Carstvo|Rimskim Imperijem]]. Kasnije su Milanom vladali obitelji [[Visconti]] i [[Sforza]], [[Španjolska|Španjolci]] u 16. stoljeću i [[Austrija]]nci u 18. stoljeću. Godine 1796. Milano je osvojio [[Napoleon Bonaparte]] i ustanovio ga 1805. glavnim gradom [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstva Italije]].<ref name="britannica.com">{{citiranje www |autor=Britannica Concise Encyclopedia |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/382069/Milan# |naslov=Milan (Italy) - Britannica Online Encyclopedia |izdavač=Britannica.com |preuzeto=2010-01-03}}</ref><ref name="World">{{citiranje www |url=http://www.worldtravelguide.net/city/82/city_guide/Europe/Milan.html |naslov=Milan Travel Guide |izdavač=www.worldtravelguide.net |preuzeto=2010-01-04}}</ref> U doba [[Romantizam|Romantizma]], Milano je bio važno kulturno središte Europe u kojem je djelovao niz umjetnika, skladatelja i značajnih književnih ličnosti. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], bio je teško pogođen savezničkim bombardiranjima, te je nakon njemačke okupacije 1943., postao središtem talijanskog otpora.<ref name="britannica.com"/> Unatoč tome, Milano je doživio poratni ekonomski napredak, koji je privukao brojne imigrante s juga Italije i inozemstva.<ref name="britannica.com"/> Kao u međunarodnom i [[Kozmopolitizam|kozmopolitskom]] gradu, 13,9&nbsp;% stanovništva je iz inozemstva.<ref name="Official ISTAT estimates">{{Citiranje časopisa |url=http://demo.istat.it/str2008/index.html |title=Official ISTAT estimates |journal= |access-date=22. siječnja 2010. |archive-date=11. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191111104013/http://demo.istat.it/str2008/index.html |url-status=dead }}</ref> Milano, jedan je od najvećih europskih transportnih<ref>{{citiranje www |url=http://www.sacred-destinations.com/italy/milan |naslov=Milan, Italy - Milan Travel Guide |izdavač=Sacred-destinations.com |preuzeto=2010-01-03}}</ref> i industrijskih centara, i jedan od najznačajnijih poslovnih i [[Financije|financijskih]] središta [[Europska unija|Europske unije]], s 26. najbogatijom gradskom ekonomijom prema kupovnoj moći,<ref>{{citiranje www |url=http://www.citymayors.com/economics/usb-purchasing-power.html |naslov=World's richest cities by purchasing power |izdavač=City Mayors |preuzeto=2010-01-03}}</ref> i [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-om od 115 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]]. Metropolitansko područje Milana ima 4. najveći europski [[Bruto domaći proizvod|BDP]], s 241,2 milijarde [[Euro|eura]] 2004. Milano također ima jedan od najvećih BDP-a u Italiji po glavi stanovnika, od otprilike 35&nbsp;137 eura, što je 161,6&nbsp;% prosjeka u Europskoj uniji.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.observatoribarcelona.org/eng/Indicadors.php?IdentificadorTema=1&Identificador=11 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20070806145437/http://www.observatoribarcelona.org/eng/Indicadors.php?IdentificadorTema=1&Identificador=11 |archive-date=6. kolovoza 2007. |access-date=22. siječnja 2010.}}</ref> Milano je cijenjen kao svjetsko središte [[Moda|mode]] i [[dizajn]]a, s velikim globalnim utjecajem u trgovini, [[Industrija|industriji]], [[Glazba|glazbi]], [[sport]]u, [[književnost]]i, [[umjetnost]]i i [[Mediji|masovnim medijima]], što gradu nosi status [[Svjetski grad|"Alfa globalnog grada"]].<ref name="lboro.ac.uk">{{citiranje www |url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2008t.html |naslov=GaWC - The World According to GaWC 2008 |izdavač=Lboro.ac.uk |dan=2009-06-03 |preuzeto=2010-01-03 |archive-date=11. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160811203314/http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2008t.html |url-status=dead }}</ref> Lombardijski metropolis posebno je poznat po svojim [[Moda|modnim]] kućama i trgovinama, kao u čuvenoj ulici Montenapoleone, i Galeriji Viktora Emanuela (''Galleria Vittorio Emanuele''), koja se smatra najstarijim trgovačkim centrom u svijetu. Grad posjeduje bogato [[Kultura|kulturno]] nasljeđe i jedinstveno kulinarstvo s brojnim čuvenim jelima, kao božićni kolač ''[[panettone]]'', i ''[[Rižoto|risotto]] alla Milanese''. Također, Milano je veoma poznat po glazbenoj, posebno opernoj, tradiciji, kao dom više značajnih skladatelja, ([[Giuseppe Verdi]]) i teatara (''[[Teatro alla Scala]]''). Milano je poznat i po nekoliko značajnih muzeja, sveučilišta, akademija, palača, crkava i biblioteka (Akademija [[Brera]] i Castello Sforzesco), i po dva slavna nogometna tima: [[A.C. Milan|Milan]] i [[Internazionale Milano F.C.|Inter]]. Sve navedeno Milano čini jednom od najpopularnijih turističkih destinacija u Europi, s preko 1,9 milijuna posjetitelja 2008.<ref name="euromonitor1">{{citiranje www |url=http://www.euromonitor.com/_Euromonitor_Internationals_Top_City_Destinations_Ranking |naslov=Euromonitor Internationals Top City Destinations Ranking > Euromonitor archive |izdavač=Euromonitor.com |dan=2008-12-12 |preuzeto=2010-01-03 |archive-date=11. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100111043452/http://www.euromonitor.com/_Euromonitor_Internationals_Top_City_Destinations_Ranking |url-status=dead }}</ref> U Milanu je 1906. održana [[Svjetska izložba]], kojoj će grad ponovo biti domaćin 2015.<ref name="MilanTourist">{{citiranje www |url=http://www.milan.world-guides.com/ |naslov=Milan Tourism and Tourist Information: Information about Milan Area, Italy |izdavač=www.milan.world-guides.com |preuzeto=2010-01-04 |archive-date=8. travnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100408130506/http://www.milan.world-guides.com/ |url-status=dead }}</ref> Stanovnici Milana nazivaju se u jednini "Milanese" (tal. množina ''Milanesi'', ili neformalno ''Meneghini'' ili ''Ambrosiani''). Građani Milana svoj grad ponekad nazivaju "Moralnim glavnim gradom" (''Capitale morale'').<ref name="britannica.com"/> == Povijest == === Etimologija === Riječ "Milano" vuče porijeklo od antičko [[Latinski jezik|latinskog]] naziva grada ''Mediolanum''. Taj naziv nose neki [[Galsko-rimska kultura|Galsko-rimski]] lokaliteti u [[Francuska|Francuskoj]], kao ''Mediolanum Santonum'' (Saintes) i ''Mediolanum Aulercorum'' (Evreux) te naizgled sadrži kelski element -lan, koji znači zatvoreni ili omeđeni teritorij (izvor [[Velški jezik|velške]] riječi "llan", znači svetilište ili crkva). Radi toga, ''Mediolanum'' može značiti središnje mjesto ili posebno svetilište određenog [[Kelti|keltskog]] plemena.<ref name="World"/> Izvor naziva i [[Divlja svinja|divlje svinje]] kao simbola grada maštovito su opisani u djelu ''Emblemata'' (1584.) Andree Alciata, prema kojem je za vrijeme radova na podizanju prvih zidina grada iskopana upravo jedna od tih životinja, dok je etimologija naziva ''Mediolanum'', protumačena kao "poluvuna",<ref>''medius'' + ''lanum''; "etimologija" Alciata je namjerno nategnuta..</ref> Osnivanje Milana pripisuje se dvama keltskim narodima, Biturizima i Eduima, koji su na svojim simbolima isticali ovna i divlju svinju,<ref>''Bituricis vervex, Heduis dat sucula signum.''</ref> te je radi toga "simbol grada vunena divlja svinja, životinja dvostrukog oblika, s oštrom dlakom i mekanom vunom".<ref>''Laniger huic signum sus est, animálque biforme, Acribus hinc setis, lanitio inde levi.''</ref> Kao svoj izvor, Alciato navodi presvetog i učenog [[Sveti Ambrozije|Ambrozija]].<ref>{{citiranje www |url=http://www.emblems.arts.gla.ac.uk/french/emblem.php?id=FALc002 |naslov=Alciato, '&#39;Emblemata'&#39;, Emblema II |izdavač=Emblems.arts.gla.ac.uk |preuzeto=2009-03-13}}</ref> [[Njemački jezik|Njemački]] naziv Milana je ''Mailand'', dok je na lokalnom zapadno lombardijskom dijalektu naziv grada ''Milán''. ===Rimsko doba=== [[Slika:ImperialpalaceMilan.jpg|mini|lijevo|180px|Ruševine carske palače u Milanu, Ovdje su [[Konstantin I. Veliki|Konstantin]] i [[Licinije]] objavili [[Milanski edikt]].]] Oko 400. pr. Kr, keltski [[Insubri]] naselili su Milano i okolnu regiju. 222. pr. Kr, Rimljani su osvojili naselje, kojemu je dodijeljen naziv ''Mediolanum''. Nakon nekoliko stoljeća rimske uprave, 293. godine, car [[Dioklecijan]] Milano je proglasio prijestolnicom [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]. Dioklecijan je odlučio ostati u prijestolnici Istočnog Rimskog Carstva [[Nikomedija|Nikomediji]], dok njegov suvladar Maksimijan u zapadnom. [[Maksimijan]] je izgradio nekoliko divovskih spomenika, kao veliki cirkus (470 x 85 metara), ''Thermae Erculee'', veliki kompleks carskih palača i druge zgrade. [[Milanski edikt|Milanskim ediktom]] 313. godine, car [[Konstantin I. Veliki|Konstantin I.]] zajamčio je [[Kršćanstvo|kršćanima]] [[Sloboda vjeroispovjesti|slobodu vjeroispovjesti]]. Grad su 402. opkolili [[Vizigoti]], te je carska rezidencija preseljena u [[Ravenna|Ravennu]]. Pedeset godina kasnije, 452., [[Huni]] su opustošili grad. 539., [[Istočni Goti|Ostrogoti]] osvajaju i razaraju Milano za vrijeme takozvanog [[Gotski rat (535. – 554.)|Gotskog rata]] protiv [[bizant]]skog cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] U ljeto 569., [[Langobardi]] (prema kojima je nazvana talijanska regija [[Lombardija]]) osvajaju Milano nadjačavši manju bizantsku vojsku u obrani grada. Neke od rimskih građevina ostale su u funkciji za vrijeme longobardske uprave.<ref>Vidi ''[[w:en:Versum de Mediolano civitate]]''</ref> Milano se predao [[Franci]]ma 774., kada je [[Karlo Veliki]], u potpuno neobičnoj odluci, uzeo naslov "Kralja Longobarda" (prije toga germanska kraljevstva često su međusobno se osvajala, ali nitko nije prihvatio naslov kralja drugog naroda). Željezna kruna Longobarda datira iz tog perioda. Kasnije, Milano je bio dijelom [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. ===Srednji vijek=== [[Slika:IMG 3734 - Milano - Stemma visconteo- sull'Arcivescovado - Foto di Giovanni Dall'Orto - 15-jan-2007.jpg|mini|180px|''Biscione'', grb obitelji Visconti, jedan od simbola Milana.]] Za vrijeme [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], Milano je napredovao kao trgovačko središte radi dominatnog položaja nad bogatom ravnicom rijeke Po i putevima iz Italije preko Alpa. Osvajački rat [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika I. Barbarosse]] protiv lombardskih gradova doveo je do razaranja većine Milana 1162. Nakon osnivanja Lombardskog Saveza 1167., Milano je preuzeo vodeću ulogu u tom udruženju. Kao rezultat nezavisnosti koju su lombardijski gradovi dobili Konstantskim mirom 1183., Milano je postao vojvodstvom. 1208., Rambertino Buvalelli služio je kao gradski [[Podestat|podestà]], 1242. Luca Grimaldi, dok je 1282. tu dužnost obavljao Luchetto Gattilusio. Taj položaj mogao je biti vrlo opasan u nasilnom političkom životu srednjovjekovne komune: 1252. milaneski [[Hereza|heretici]] ubili su crkvenog inkvizitora na riječnom prijelazu obližnjeg ''contada''; ubojice su mitom si osigurale slobodu, te je u pratećoj pobuni ''podestà'' skoro linčovan. 1256., nadbiskup i vodeći plemići izbačeni su iz grada, 1259., članovi [[ceh]]ova izabrali su Martina della Torrea za ''Capitano del Popolo'', koji je silom preuzeo grad. Vladao je [[diktator]]ski, izbacio neprijatelje, popločao ulice, prokopao kanale i uspješno oporezovao cijeli kraj. Ipak, njegova vladavina dovela je milanesku riznicu do propasti; korištenjem često nemilosrdnih plaćeničkih jedinica dodatno je razgnjevilo narod, što je donijelo veću podršku Viscontima, tradicionalnim neprijateljima Della Torre. Dana 22. lipnja [[1262.]] papa [[Urban IV.]] postavio je Ottonea Viscontija za milanskog nadbiskupa, nasuprot kandidata obitelji Della Torre, Raimonda della Torre, tada biskupa [[Como|Coma]], koji je tada započeo širiti tvrdnje o bliskosti Viskontijevaca s hereticima [[Katari]]ma, te ih optužio za veleizdaju. Viskontiji, koji su Della Torre optužili za iste zločine, prognani su iz Milana a njihova imovina je zaplijenjena. Prateći građanski rat, koji je trajao više od desetljeća. donio je još štete milanskoj populaciji i ekonomiji. Ottone Visconti predvodio je 1263. protiv grada grupu prognanika, ali nakon godina rastućeg nasilja na svim stranama, konačno, poslije pobjede u bitci kod Desija 1277. osvojio je grad za svoju obitelj. Kuća Viskontija uspjela je zauvijek izbaciti obitelj Della Torre, vladajući gradom i svojim posjedom do 15. stoljeća. Većina ranije povijesti Milana bila je priča o borbi između dvije političke frakcije - [[Gvelfi i gibelini|Gvelfa i Gibelina]]. U većini slučajeva Guelfi si bili uspješni u Milanu. Ipak, obitelj Visconti uspjela je domoći se vlasti (''signoria'') u Milanu, na temelju svog "Gibelinskog" prijateljstva s njemačkim carevima.<ref>Henry S. Lucas, ''The Renaissance and the Reformation'' (Harper & Bros.: New York, 1960) p. 37.</ref> 1395, jedan od njemačkih careva, Vaclav IV, uzdigao je Milano na razinu [[Milansko Vojvodstvo|vojvodstva]].<ref>''Ibid.'', p. 38.</ref> Također 1395. Gian Galeazzo Visconti postao je milanski vojvoda. Gibelinska obitelj Visconti zadržala je vlast u Milanu stoljeće i pol, od početka 14. stoljeća do sredine 15. stoljeća.<ref>Robert S. Hoyt & Stanley Chodorow ''Europe in the Middle Ages'' (Harcourt, Brace & Jovanovich: New York, 1976) p. 614.</ref> ===Renesansa=== [[Slika:Milan - Castello Sforzesco - Entree.jpg|mini|lijevo|150px|''Castello Sforzesco'', rezidencija obitelji Sforza.]] 1447. milanski vojvoda Filippo Maria Visconti, umro je bez muškog nasljednika, te je radi kraja Viscontijevske linije uspostavljena Zlatna Ambrozijanska Republika (''Aurea Repubblica Ambrosiana''), nazvana po Sv. Ambroziju, svecu zaštitniku Milana.<ref>Henry S. Lucas, ''The Renaissance and the Reformation'' p. 268.</ref> Obje frakcije, i Guelfi i Gibelini, zajedno su radile na ostvarenju Ambrozijanske Republike u Milanu. Ipak, republika je propala [[1450.]] kada je Milano osvojio [[Francesco I Sforza|Francesco Sforza]], iz obitelji [[Sforza]], koji je Milano učinio jednim od vodećih gradova talijanske [[Renesansa|Renesanse]].<ref>''Ibid.''</ref> ===Periodi španjolske, francuske i austrijske dominacije=== [[Slika:Milano - Mappa della città nel 1621.jpg|mini|desno|150px|Milano u 17. stoljeću.]] Francuski kralj [[Luj XII., kralj Francuske|Luj XII.]], prvi je 1492. položio pravo na vojvodstvo. U to doba, Milano su branili švicarski plaćenici. Nakon pobjede Lujevog nasljednika Franje I. nad Švicarcima u [[Bitka kod Marignana|bitci kod Marignana]], vojvodstvo je obećano francuskom kralju [[Franjo I., kralj Francuske|Franji I.]] Kada je 1525. Habsburgovac [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] pobijedio Franju I. u bitci kod Pavije, sjeverna Italija, uključujući Milano, prešla je [[Habsburg]]ovcima.<ref>John Lothrop Motley, ''The Rise of the Dutch Republic'' Vol. II (Harper Bros.: New York, 1855) p. 2.</ref> 1556., Karlo V. je abdicirao u korist svog sina [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II.]] i njegovog brata [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] Karlovi talijanski posjedi, među kojima i Milano, prešli su Filipu II. i španjolskoj liniji Habsburga, dok je Ferdinandova austrijska linija dinastije vladala Svetim Rimskih Carstvom. Ipak, 1700. španjolska linija Habsburga je izumrla smrću [[Karlo II., španjolski kralj|Karla II.]] Nakon toga, 1701. započeo je rat za španjolsku baštinu s francuskom okupacijom svih španjolskih posjeda radi polaganja prava [[Filip V., španjolski kralj|Filipa V.]] na francuski tron. 1706., Francuzi su poraženi u Ramilliesu i Torinu te su bili prisiljeni prepustiti sjevernu Italiju [[Habsburška Monarhija|austrijskim Habsburzima]]. 1713., [[Mirovni ugovor iz Utrechta|Utrechtskim mirom]] formalno je potvrđena austrijska suverenost nad većinom španjolskih posjeda u Italiji, uključujući [[Lombardija|Lombardiju]] i Milano. Radi talijanske kuge 1629. – 1631. pomrlo je procijenjenih 60&nbsp;000 ljudi od ukupnog stanovništva od 130&nbsp;000. Taj slučaj smatra se jednom od posljednjih provala stoljetnih [[pandemija]] kuge koje su započele u [[Doba kuge|14. stoljeću]].<ref>Cipolla, Carlo M. ''Fighting the Plague in Seventeenth Century Italy''. Madison: University of Wisconsin Press, 1981.</ref> ===19. stoljeće=== [[Slika:Episodio delle cinque giornate (Baldassare Verazzi).jpg|mini|desno|150px|Milanski [[domoljublje|patrioti]] bore se protiv [[Austrijsko Carstvo|austrijskih]] trupa za vrijeme [[Pet dana Milana]].]] [[Napoleon]] osvaja Lombardiju 1796. te je Milano proglašen glavnim gradom [[Cisalpinska Republika|Cisalpinske Republike]]. Kasnije je proglasio Milano glavnim gradom [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstva Italije]], dok je sam okrunjen u katedrali. Po završetku Napoleonove okupacije, [[Bečki kongres]] je 1815. Lombardiju, Milano i [[Veneto]] vratio Austriji .<ref>{{citiranje www |prezime=Bloy |ime=Marjie |naslov=The Congress of Vienna, 1 November 1814 — 8 June 1815 |izdavač=The Victorian Web |dan=30. travnja 2002. |url=http://www.victorianweb.org/history/forpol/vienna.html |preuzeto=2009-06-09}}</ref> U to doba, Milano je postao središtem lirske [[Opera|opere]], gdje je [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] napisao tri operna djela, dok je [[La Scala]] u samo nekoliko godina postala vodećim teatrom u svijetu,<ref>Mallach, Alan, [http://books.google.co.uk/books?id=foOntoqFSc0C&pg=RA1-PA165&dq=%22la+scala%22+opera++gambling&as_brr=3 ''The autumn of Italian opera''], University Press of New England, 2007, {{ISBN|1555536832}}</ref> s premijerama [[Vincenzo Bellini|Bellinija]], [[Gaetano Donizetti|Donizettija]], [[Gioachino Rossini|Rossinija]] i [[Giuseppe Verdi|Verdija]]. Ostala značajna kazališta 19. stoljeća bila su ''La Cannobiana'' i ''Teatro Carcano''. Dana 18. ožujka, 1848. Milanezi su se pobunili protiv austrijske vlasti, za vrijeme takozvanih "[[Pet dana Milana]]" ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Le Cinque Giornate''), te je feldmaršal [[Josef Radetzky|Radetzky]] bio prisiljen privremeno povući se iz grada. Ipak, nakon pobjede na talijanskim snagama kod Custoze 24. srpnja, Radetzky je ponovo uspostavio austrijsku kontrolu nad Milanom i sjevernom Italijom. Međutim, talijanski nacionalisti, predvođeni [[Kraljevina Sardinija|Kraljevinom Sardinijom]], pozivali su na izbacivanje Austrije u interesu [[Ujedinjenje Italije|talijanskog ujedinjenja]]. Sardinija i Francuska osnovali su savez i pobijedile Austriju u [[Bitka kod Solferina|bitci kod Solferina]] 1859.<ref name="Solferino">{{citiranje www |naslov=Solferino |autor=Graham J. Morris |url=http://www.battlefieldanomalies.com/solferino/08_the_battle.htm |preuzeto=2009-06-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090630084539/http://www.battlefieldanomalies.com/solferino/08_the_battle.htm |archivedate=30. lipnja 2009.}}</ref> Nakon bitke, Milano i ostatak Lombardije priključeni su Kraljevini Sardiniji, koja je ubrzo stekla kontrolu na većinom Italije, te je 1861. preimenovana u [[Kraljevina Italija|Kraljevinu Italiju]]. Političko [[ujedinjenje Italije]] učvrstilo je trgovačku dominaciju Milana nad sjeverom Italije. Također je dovelo i do nagle izgradnje željeznica što je Milano razvilo kao željezničko čvorište. Brza industrijalizacija pozicionirala je Milano u središte vodeće talijanske industrijske regije, premda je [[1890-ih]] grad bio uzdrman masakrom ''Bava-Beccaris'', pobunom uzrokovanom visokom stopom [[Inflacija|inflacije]]. U međuvremenu, kako su milanske banke dominirale talijanskom financijskom sferom, grad je postao vodeći financijski centar u državi. [[Ekonomski rast]] Milana doveo je do rapidne ekspanzije gradskog područja i stanovništva krajem 19. i početkom 20. stoljeća.<ref name="World"/> ===20. stoljeće=== [[Slika:Bundesarchiv Bild 102-12689, Mailand, Signallampen im Straßenverkehr.jpg|mini|lijevo|180px|Pogled na ''Piazza del Duomo'', početkom 20. stoljeća.]] Godine 1919. [[Benito Mussolini]] organizirao je Crnokošuljaše, koji su formirali jezgru [[Talijanski fašizam|talijanskog fašističkog pokreta]]. 1922., Mussolini je iz Milana započeo svoj [[Marš na Rim]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] grad je pretrpio znatna razaranja od britanskih i američkih bombardiranja. Premda je Italija napustila rat 1943., Nijemci su do 1945. držali pod okupacijom većinu zemlje. Neka od najsnažnijih [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] bombardiranja odigrala su se 1944., većinom koncentrirana u okolici centralne željezničke stanice. Godine 1943., porastao je otpor njemačkoj okupaciji te je u Milanu bilo znatnih borbi. Pri kraju rata, američka 1. oklopna divizija napredovala je prema Milanu u sklopu sjevernotalijanske operacije u proljeće 1945., ali prije ulaska u grad, članovi talijanskog pokreta otpora ustali su otvorenom pobunom i oslobodili grad. Nedaleko Milana, u mjestu Dongo, Mussolini i još nekoliko članova [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]] (''Repubblica Sociale Italiana'', ili RSI) zarobljeni su od pokreta otpora i pogubljeni. Dan kasnije, 29. travnja, 1945., tijela su dovedena i Milano i obješena naglavačke na trgu Piazzale Loreto. Nakon rata u gradu je bio smješten logor za Židove izbjegle iz Austrije. U doba "ekonomskog čuda" (''Boom economico'') 1950-ih i 1960-ih veliki val unutrašnje imigracije, posebno s juga Italije, naselio se u Milanu te je 1971. stanovništvo dostiglo 1 723 000. Populacija Milana započela je opadati krajem 1970-ih. U posljednjih 30 godina skoro jedna trećina ukupnog gradskog stanovništva preselila se u vanjska područja grada s novim predgrađima i manjim gradovima koji su nikli oko samog Milana. U isto doba grad je počeo privlačiti povećani tijek strane imigracije, što je posebno istaknuto naglim proširenjem kineske četvrti, okruga u okolici ulica ''Paolo Sarpi, Via Bramante, Via Messina'' i ''Via Rosmini'', nastanjenog [[Kinezi|kineskim]] imigrantima iz [[Zhejiang]]a, danas jednoj od najpitoresknijih gradskih četvrti. U Milanu također živi trećina svih Filipinaca u Italiji, njih oko 30 000 i u stalnom porastu,<ref>{{citiranje www |naslov=Backgrounder: Profile of Filipinos in Northern Italy |izdavač=Republic of the Philippines Office of the Press Secretary |mjesec=veljača |godina=2009 |url=http://www.ops.gov.ph/feb-visits2009/backgrounder.htm#Northern%20Italy |preuzeto=2009-06-21 |archive-date=12. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090512191045/http://www.ops.gov.ph/feb-visits2009/backgrounder.htm#Northern%20Italy |url-status=dead }}</ref> s prosječnom stopom nataliteta od 1000 rođenih godišnje.<ref>{{citiranje www |prezime=Uy |ime=Veronica |naslov=Filipinos populating Milan, as 3 are born there daily--exec |izdavač=INQUIRER.net |dan=29. travnja 2008. |url=http://globalnation.inquirer.net/news/breakingnews/view/20080429-133398/Filipinos-populating-Milan-as-3-are-born-there-daily--exec |preuzeto=2009-06-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090911043554/http://globalnation.inquirer.net/news/breakingnews/view/20080429-133398/Filipinos-populating-Milan-as-3-are-born-there-daily--exec |archivedate=11. rujna 2009.}}</ref> Ukupno, stanovništvo Milana posljednjih se godina naizgled stabiliziralo, te je od 2001. zabilježen samo neznatni porast populacije. == Gradska uprava == [[Slika:Milan,_administrative_divisions_-_Nmbrs_-_colored.svg|mini|desno|180px|Devet milanskih okruga.]] ===Politika=== :''Vidi još: [[Gradonačelnici Milana]]'' Aktualni gradonačelnik Milana je [[Letizia Moratti|Giuseppe Sala]], izabran 2016., kao kandidat ''Demokratske stranke'' (Partito Democratico). Od devet milanskih općina, u osam vlada koalicija desnog centra (1 – 8), dok u jednoj vlada koalicija lijevog centra (9). ===Administrativna podjela=== Milano je podijeljen na administrativna područja, ili ''Zone''. Do 1999., grad je bio podijeljen na 21 ''Zonu''; ali tada ih je gradska uprava odlučila smanjiti na 9. Danas, ''Zona 1'' je "povijesno središte" grada, područje unutar španjolskih zidina; dok ostalih osam pokrivaju područje od ''Zone 1'' do granica gradskog područja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.comune.milano.it/dseserver/WebCity/Documenti.nsf/a05ac22aa8296639012567b6005b1193/24ebbbc42dccc2a0c1256d570040abac?OpenDocument |title=web site of Milan |archive-url=https://web.archive.org/web/20070729092029/http://www.comune.milano.it/dseserver/WebCity/Documenti.nsf/a05ac22aa8296639012567b6005b1193/24ebbbc42dccc2a0c1256d570040abac?OpenDocument |archive-date=29. srpnja 2007. |access-date=22. siječnja 2010.}}</ref> == Zemljopis == ===Topografija=== Milanska provincija smještena je u centralno-zapadnom području nizine rijeke [[Po]], između rijeka [[Ticino (rijeka)|Ticino]] i [[Adda (Pad)|Adda]], i također između rijeke [[Po]] i prvih uzvisina [[Alpe|Alpa]]. Površina gradskog područja je 181&nbsp;km² dok je [[nadmorska visina]] 122 m. ===Klima=== Milano uživa [[Vlažna suptropska klima|vlažnu suptropsku klimu]] ([[Köppenova klasifikacija klime]] ''Cfa'')<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/32/World_Koppen_Map.png |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130901172138/http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/32/World_Koppen_Map.png |archive-date=1. rujna 2013. |access-date=22. siječnja 2010.}}</ref> s nekim [[Kontinentalna klima|kontinentalnim]] karakteristikama. To je uobičajeno za unutarnje ravnice sjeverne Italije, gdje prevladavaju vruća vlažna ljeta i hladne vlažne zime, za razliku [[Mediteranska klima|mediteranske klime]] karakteristične za ostatak Italije.<ref name="NatGeo">{{citiranje www |url=http://travel.nationalgeographic.com/places/cities/city_milan.html |naslov=Milan, Italy facts, Milan, Italy travel videos, flags, photos - National Geographic |izdavač=travel.nationalgeographic.com |preuzeto=2010-01-04}}</ref> Prosječne su temperature -4/+6&nbsp;°C u siječnju i +15/+28&nbsp;°C u srpnju. Snježne padaline relativno su uobičajene po zimi, iako su posljednjih 15–20 godine opale po učestalosti i obimu. Povijesni prosjek u zoni Milana je između 35 i 45 [[Metar|cm]]; povremeno se događaju pojedine snježne oborine s preko 30–50&nbsp;cm u 1–3 dana, s rekordnih 80–100&nbsp;cm za vrijeme poznatog snijega siječnja 1985. Vlaga je dosta visoka tijekom cijele godine te se godišnje padaline kreću oko 1000&nbsp;mm.<ref name="NatGeo"/> Prema stereotipnom imidžu, grad je često pokriven maglom karakterističnom za bazen rijeke Po, premda je uklanjanje rižinih polja kod južnih predgrađa, efekt otoka urbane vrućine i smanjenje razine zagađenja posljednjih godina taj fenomen smanjilo, barem u središtu grada. {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Milano|-->Milano |Sij_sr_maks=6 |Velj_sr_maks=8 |Ožu_sr_maks=13 |Tra_sr_maks=16 |Svi_sr_maks=21 |Lip_sr_maks=25 |Srp_sr_maks=28 |Kol_sr_maks=28 |Ruj_sr_maks=24 |Lis_sr_maks=17 |Stu_sr_maks=11 |Pro_sr_maks=7 |God_sr_maks=17 |Sij_sr=2 |Velj_sr=5 |Ožu_sr=7 |Tra_sr=10 |Svi_sr=15 |Lip_sr=18.5 |Srp_sr=21.5 |Kol_sr=21.5 |Ruj_sr=18 |Lis_sr=11.5 |Stu_sr=5.5 |Pro_sr=4 |God_sr=11.6 |Sij_sr_min=-4 |Velj_sr_min=-3 |Ožu_sr_min=1 |Tra_sr_min=4 |Svi_sr_min=9 |Lip_sr_min=12 |Srp_sr_min=15 |Kol_sr_min=15 |Ruj_sr_min=12 |Lis_sr_min=6 |Stu_sr_min=0 |Pro_sr_min=-3 |God_sr_min=5 |Sij_obo=53 |Velj_obo=40 |Ožu_obo=73 |Tra_obo=83 |Svi_obo=104 |Lip_obo=85 |Srp_obo=72 |Kol_obo=80 |Ruj_obo=87 |Lis_obo=120 |Stu_obo=106 |Pro_obo=75 |God_obo=978 |Izvor=Weatherbase<ref>http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=66061&refer=</ref> Comune di Agrate Brianza<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.comune.agratebrianza.mi.it/climatologia/ilclimadimilano.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=22. siječnja 2010. |archive-date=7. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090807055237/http://www.comune.agratebrianza.mi.it/climatologia/ilclimadimilano.html |url-status=dead }}</ref> }} == Znamenitosti == :''Vidi još: [[Popis građevina u Milanu]]'' ===Arhitektura=== [[Slika:Santa Maria delle Grazie Milano 07-08-2007.JPG|mini|lijevo|180px|[[Crkva Svete Marije Milostive u Milanu|Santa Maria delle Grazie]].]] [[Slika:Lombardia Milano9 tango7174.jpg|mini|desno|180px|Romanička fasada drevne bazilike ''San Simpliciano''.]] Vrlo je malo ostataka [[Antički Rim|antičke rimske]] kolonije koja je kasnije postala glavnim gradom Zapadnog Rimskog Carstva. Tijekom druge polovice [[4. stoljeće|4. stoljeća]], [[Sveti Ambrozije]], tadašnji biskup Milana, imao je snažan utjecaj na raspored grada, preoblikovao je centar (iako su katedrala i krstionica koje je dao izgraditi danas izgubljeni) i izgradio velike bazilike na gradskim vratima: ''Sant'Ambrogio, San Nazaro in Brolo, San Simpliciano'' i ''Sant'Eustorgio'', koje, dograđivane i obnavljane tijekom stoljeća, postoje i danas kao najznačajnije crkve u Milanu.<ref name="MilanTourist"/> Najveći i najznačajniji primjer [[Gotička arhitektura|gotičke arhitekture]] u Italiji milanska je katedrala, četvrta najveća katedrala u svijetu<ref name="nytimes frommer's">{{citiranje www |naslov=Duomo |rad=Frommer's |url=http://travel.nytimes.com/travel/guides/europe/italy/milan/25103/duomo/attraction-detail.html |preuzeto=2009-06-01}}</ref> nakon [[Slika:Leonardo da vinci, Institut de France, Manoscritto B, c. 95r.jpg|mini|lijevo|180px|Crtež Leonarda da Vincija, iz perioda provedenog u Milanu.]] [[Bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra]] u [[Rim]]u, [[Seviljska katedrala|seviljske katedrale]] i [[Bazilika Majke Božje Kraljice mira u Yamoussoukru|bazilike Majke Božje Kraljice mira]] u [[Obala Bjelokosti|Obali Bjelokosti]].<ref name="nytimes frommer's"/> Izgrađena između 1386. i 1577., sadrži najveću svjetsku zbirku mramornih kipova, dok na vrhu šiljastog tornja ističe nadaleko vidljivu zlatnu statuu Svete Marije, lokalno poznatu kao ''Madunina'' (mala Madonna), jedan od simbola grada.<ref name="MilanTourist"/> [[Slika:Lombardia Milano3 tango7174.jpg|mini|desno|180px|Milanska katedrala: oltar ''Madonna dell'Albero''.]] Za vrijeme vladavine obitelji [[Sforza]] tijekom 14. i 15. stoljeća, u Milanu je procvala umjetnost i arhitektura, te je grad postao jednim od središta talijanske [[Renesansa|renesanse]]. U to doba, stara viskontijevska tvrđava, današnji ''Castello Sforzesco'', proširena je i ukrašena kao sjedište renesansnog dvora okruženog ograđenim lovačkim parkom s divljači izlovljenoj u okolici Seprija i jezera [[Como (jezero)|Como]]. Istaknuti arhitekti koji su sudjelovali u projektu uključuju [[Firenca|firentinca]] [[Filarete]]a, kojemu je naručena gradnja visokog središnjeg tornja, i vojnog stručnjaka Bartolomea Gadia.<ref>[http://www.milanocastello.it/ing/lungaRicostruito.html ‘The Castle Reconstructed by the Sforza’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030830184307/http://www.milanocastello.it/ing/lungaRicostruito.html |date=30. kolovoza 2003. }}, Castello Sforzesco website.</ref> Politički savez između Francesca Sforze i firentinskog Cosima de’ Medicija povoljno je djelovao na arhitekturu, radi utjecaja [[Filippo Brunelleschi|Brunelleschijevog]] renesansnog stila na izgradnju u Milanu. Prve su istaknute građevine koje karakterizira taj utjecaj palača Banke Medici (od koje je preostao samo glavni ulaz) i kapela središnjeg tlocrta Portinari, priključena na baziliku ''Sant'Eustorgio'', izgrađena za prvog upravitelja milanske podružnice banke. Filarete, za vrijeme boravka u Milanu, bio je odgovoran za veliku javnu bolnicu poznatu kao ''Ospedale Maggiore'', i za utjecajnu ''Treatise on Architecture'', koja je uključivala i plan za "idealni grad" u obliku zvijezde nazvan ''Sforzinda'' u čast Francesca Sforze. [[Leonardo da Vinci]], koji je u Milanu boravio od oko 1482. do francuske okupacije 1499., angažiran je 1487. radi projektiranja ''tiburija'', ili tornja na križanju transepta i glavnog broda u katedrali, premda njegov rad nije odabran.<ref>[http://www.universalleonardo.org/lifeevent.php?event=275 ‘First Milanese period 1481/2 - 1499 (1487)’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620105957/http://universalleonardo.org/lifeevent.php?event=275 |date=20. lipnja 2010. }}, Universal Leonardo.</ref><ref>[http://www.universalleonardo.org/lifeevent.php?event=276 ‘First Milanese period 1481/2 - 1499 (1488)’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620105905/http://universalleonardo.org/lifeevent.php?event=276 |date=20. lipnja 2010. }}, Universal Leonardo.</ref> Ipak, oduševljenje koje je dijelio s Filareteom za građevine sa središnjim tlocrtom dovelo je u tom periodu do mnogih arhitektonskih crteža koji su utjecali na rad [[Donato Bramante|Bramantea]] i drugih graditelja. Bramanteova ostvarenja u gradu, koja uključuju crkvu ''Santa Maria presso San Satiro'' (rekonstrukcija manje crkve iz 9. stoljeća), [[refektorij]] crkve ''[[Crkva Svete Marije Milostive u Milanu|Santa Maria delle Grazie]]'' i tri [[Klaustar|klaustra]] u crkvi Svetog Ambrozija, dovela su i do njegovih istraživanja ranokršćanske arhitekture u Milanu kao što je bazilika ''San Lorenzo''.<ref name="murray">{{cite book |first=Peter |last=Murray |year=1986 |title=The Architecture of the Italian Renaissance |chapter=Milan: Filarete, Leonardo Bramante |pages=105–120 |publisher=Thames and Hudson}}</ref> [[Slika:Milano - Palazzo Litta in un'incisione del Settecento.jpg|mini|lijevo|180px|''Palazzo Litta'' na gravuri iz 18. stoljeća]] [[Slika:XIX century print, Piazza della Scala, Milano.jpg|mini|lijevo|180px|''Teatro alla Scala'' u 19. stoljeću.]] [[Protureformacija]] bila je također period [[Španjolsko kolonijalno carstvo|španjolske dominacije]], označen dvama snažnim ličnostima: Sveti Karlo Borromeo, i njegov bratić kardinal Federico Borromeo. Oni se nisu građanima Milana nametnuli samo kao moralni vođe, već su dali i snažan poticaj kulturi, s osnivanjem Ambrozijanske biblioteke, u zgradi arhitekta Francesca Marie Richinija, kao i obližnju pinakoteku. U to doba, osim Richinija, graditelji [[Pellegrino Tibaldi]] i [[Galeazzo Alessi]] izgradili su mnogo [[barok]]nih crkava i palača.<ref name="MilanTourist"/><ref name="Wittkower">{{cite book |first=Rudolf |last=Wittkower |year=1993 |title=Pelican History of Art |chapter=Art and Architecture Italy, 1600-1750 |others=1980 |publisher=Penguin Books}}</ref> [[Slika:Galleria Vittorio Emanuele II 2382.jpg|mini|desno|180px|Galerija ''Vittorio Emanuele II''.]] Carica [[Marija Terezija Austrijska]] bila je zaslužna za znatne obnove provedene u Milanu tijekom 18. stoljeća. Potakla je duboke društvene i građanske reforme, kao i izgradnju mnogih građevina koje su i danas na ponos gradu, kao čuveno kazalište ''Teatro alla Scala'', otvoreno 3. kolovoza, 1778., i danas jedna od vodećih svjetskih opernih kuća. Austrijska vladarica također je raznim projektima poticala i kulturu, kao pretvaranje starog [[Jezuit]]skog koledža u okrugu Brera, u znanstveni i kulturni centar s bibliotekom, astronomskim opservatorijem i [[Botanički vrt|botaničkim vrtom]], današnja umjetnička galerija i akademija lijepih umjetnosti Brera. Tijekom druge polovice 19. stoljeća, Milano je preuzeo status glavnog [[Industrija|industrijskog]] grada [[Apeninski poluotok|poluotoka]], čiju su urbanizaciju nadahnule druge europske metropole, središta tehnoloških inovacija koja su simbolizirala [[Druga industrijska revolucija|drugu industrijsku revoluciju]] i sukladno, velike društvene promjene koje su pokrenule. Velika Galerija ''Vittorio Emanuele II'', natkriveni prolaz koji povezuje ''Piazza del Duomo'' i trg nasuprot teatru ''La Scala'', izgradio je između 1865. i 1877. Giuseppe Mengoni, u čast [[Viktor Emanuel II.|Viktora Emanuela II.]], prvog kralja ujedinjene Italije. Prolaz je pokriven lukom od [[Staklo|stakla]] i lijevanog željeza, često korišten dizajn u arkadama 19. stoljeća, kao ''Burlington Arcade'' u [[London]]u, prototipu niza većih trgovačkih arkada. Burni period 20. stoljeća, radi naglog ekonomskog razvoja praćenim povećanjem stanovništva i osnivanjem novih četvrti, ali i snažnog poleta ka arhitektonskoj obnovi, stvorio je neka od vrhunskih [[Arhitektura|arhitektonskih]] djela u Milanu, kao Centralna željeznička stanica (1906. – 1931.), koja se ističe više svojim velikim dimenzijama nego mješavinom stilova, neboder ''Pirelli'' (1955. – 59.) Gioa Pontija, ''Torre Velasca'' (1958.), nove stambene četvrti, u novije doba izgradnja sajamskog centra u Rhou, i prekvalifikacija nekadašnjih industrijskih zona u suvremene stambene i uslužne četvrti, kao poslovna i stambena četvrt ''City Life''.<ref name="MilanTourist"/> ===Parkovi i vrtovi=== [[Slika:9331 - Milano - Giardini Pubblici - Foto Giovanni Dall'Orto 22-Apr-2007 (ijs).jpg|mini|desno|175px|''Giardini Pubblici di Porta Venezia'', među najstarijim je javnim parkovima u Milanu.]] Unatoč činjenici da Milano raspolaže s vrlo malo zelenih površina u usporedbi s drugim gradovima iste veličine,<ref name="slideshare1">{{citiranje www |url=http://www.slideshare.net/mtmexperience/tourist-characteristics-and-the-perceived-image-of-milan |naslov=Tourist Characteristics and the Perceived Image of Milan |izdavač=Slideshare.net |preuzeto=2010-01-03}}</ref> grad se ponosi velikom raznolikošću parkova i vrtova. Prvi javni parkovi bili su otvoreni 1857. i 1862. kao rad arhitekta Giuseppea Balzaretta, smješteni u "okrugu zelenih parkova" u zoni Piazzale Oberdan (Porta Venezia), Corso Venezia, Via Palestro i Via Manin.<ref name="aboutmilan1">{{citiranje www |url=http://www.aboutmilan.com/gardens-and-parks-in-milan.html |naslov=Gardens and Parks in Milan |izdavač=Aboutmilan.com |preuzeto=2010-01-03}}</ref> Većinom su bili [[Neoklasicizam|neoklasičnog]] stila i predstavljali tradicionalne engleske parkove, s velikim [[Botanika|botaničkim]] bogatstvom.<ref name="aboutmilan1"/> Najznačajniji parkovi u Milanu su ''Parco Sempione'' (kraj dvorca ''Castello Sforzesco''), ''Parco Forlani, Giardini Pubblici, Giardino della Villa Comunale, Giardini della Guastalla'' i ''Parco Lambro''. ''Parco Sempione'' veliki je javni park, smješten između ''Castello Sforzesco'' i Slavoluka Mira (''Arco della Pace''), kraj trga Sempione. Izgradio ga je Emilio Alemagna i sadrži napoleonsku arenu, javni [[akvarij]] (''Civico Acquario di Milano''), toranj, izložbeni centar, nekoliko jezera i biblioteku.<ref name="aboutmilan1"/> ''Parco Forlani'' s 235 hektara najveći je park u Milanu,<ref name="aboutmilan1"/> sadrži brežuljak i jezero. ''Giardini Pubblici'' (javni vrtovi) među najstarijim je postojećim parkovima u Milanu, osnovan 29. studenog, 1783., i dovršen oko 1790.<ref>{{citiranje www |url=http://www.storiadimilano.it/citta/Porta_Orientale/giardini.htm |naslov=Storia di Milano ::: Giardini pubblici |izdavač=Storiadimilano.it |preuzeto=2010-01-03}}</ref> [[Engleska|Englesko]]-neoklasičnog je stila, s jezerom, prirodoslovnim muzejom (''Museo Civico di Storia Naturale di Milano'') i neoklasičnom ''Villa Reale''. ''Giardini della Guastalla'' također jedan je od najstarijih parkova u Milanu, koji se većim dijelom sastoji od ukrašenog ribnjaka. U Milanu se također nalaze i tri značajna botanička vrta: ''Orto Botanico Didattico Sperimentale dell'Università di Milano'' (manji botanički vrt kojim upravlja botanički institut), ''Orto Botanico di Brera'' (osnovan je 1774. na zahtjev carice Marije Terezije, i obnovljen 1998., nakon nekoliko godina zapuštenosti) i ''Orto Botanico di Cascina Rosa''. == Panorama == {{Široka slika|Wide angle Milan skyline from Duomo roof.jpg|750px|align-cap=center|Panorama grada}} ==Demografija== {{Glavni|Demografija Milana}} {{IT|popstruct}} Prema procjeni iz travnja 2009. sam grad naseljava 1&nbsp;301&nbsp;394 stanovnika. Od najvećeg broja stanovnika, dosegnutog 1971., grad je izgubio skoro jednu trećinu populacije, većinom radi migracije u prigradska područja (''urban sprawl'') kao posljedica [[Deindustrijalizacija|deindustrijalizacije]] tijekom posljednja tri desetljeća. Gradsko područje Milana, koje se uglavnom poklapa s administrativnom [[Talijanske pokrajine|provincijom]], peto je najveće u E.U. s procijenjenim stanovništvom od 4,3 milijuna. Rast mnogih predgrađa i satelitskih naselja u okolici grada od velikog ekonomskog ''booma'' 1950-ih i 1960-ih, definirao je opseg i strukturu metropolitanskog područja, te svakodnevno kretanje ljudi izaziva predodžbu da su socioekonomske veze proširile se daleko iza granica grada i provincije, na područje preko cijelog središnjeg dijela regije Lombardije, s ukupno 7,4 milijuna stanovnika.<ref>[http://www.oecdbookshop.org/oecd/get-it.asp?REF=0406051E.PDF&TYPE=browse OECD Territorial Review - Milan, Italy]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://urbact.eu/fileadmin/subsites/Metrogov/pdf/Milan_s2.pdf |title=Competitiveness of Milan and its metropolitan area |archive-url=https://web.archive.org/web/20081205140422/http://urbact.eu/fileadmin/subsites/Metrogov/pdf/Milan_s2.pdf |archive-date=5. prosinca 2008. |access-date=22. siječnja 2010.}}</ref> Smatra se da je metropolitanska zona Milana dio urbanizacijskog koridora zapadne Europe nazvanog ''"Plava banana"'', europskog područja s najvećim stanovništvom i industrijskom gustoćom.<ref name="Gert">{{citiranje www |autor=Gert-Jan Hospers |godina=2002 |naslov=Beyond the Blue Banana? Structural Change in Europe's Geo-Economy |format=PDF |rad=42nd EUROPEAN CONGRESS of the Regional Science Association Young Scientist Session - Submission for EPAINOS Award August 27-31, 2002 - Dortmund, Germany |url=http://www.ersa.org/ersaconfs/ersa02/cd-rom/papers/210.pdf |preuzeto=2006-09-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070929001624/http://www.ersa.org/ersaconfs/ersa02/cd-rom/papers/210.pdf |archivedate=29. rujna 2007.}}</ref> === Etničke skupine === {{IT|etno}} ===Imigracija=== Od kraja drugog svjetskog rata, Milano je primio dva vala masovne [[Imigracija|imigracije]], prvi iz same Italije, drugi iz inozemstva. Oba vala korespondirala su s dvije različite ekonomske faze. Prva imigracija koincidirala je s ekonomskim "čudom" 1950-ih i 1960-ih, periodom izvanrednog rasta temeljenog na klasičnoj industriji i javnim radovima. Druga imigracija zbila se u pozadini vrlo različite ekonomije, koncentrirane oko usluga, male industrije i postindustrijskih aktivnosti. Prva imigracija ticala se Talijana, iz ruralnih krajeva, planina i gradova na jugu, istoku i drugih provincija [[Lombardija|Lombardije]]. Druga se ticala stranaca iz mnoštva zemalja, ali pretežno [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], [[Južna Afrika (regija)|Južne Afrike]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Južna Azija|Južne Azije]], [[Oceanija|Oceanije]], [[Europa|Europe]], [[Europska unija|Europske unije]] i [[Istočna Europa|Istočne Europe]]. Do kraja 1990-ih, 10&nbsp;% stanovništva Milana odnosilo se na stranu imigraciju, velikom većinom zaposlenu u uslužnom sektoru niske razine (radnici u restoranima, čistači, kućna posluga) ili u tvornicama.<ref name="unpop">{{Citiranje časopisa |last=Foot |first=John |date=2006-08-01 |title=Mapping Diversity in Milan - Historical Approaches to Urban Immigration |url=https://papers.ssrn.com/abstract=927745 |language=en |location=Rochester, NY |doi=10.2139/ssrn.927745 |issn = 1556-5068}}</ref> Do siječnja 2008. [[Istituto Nazionale di Statistica ISTAT|talijanski nacionalni statistički institut]] (''Istituto Nazionale di Statistica'' ISTAT) procijenio je da je u Milanu živjelo 181 393 ljudi rođenih u inozemstvu, ili 13,9&nbsp;% ukupnog stanovništva.<ref name="Official ISTAT estimates"/> ==Ekonomija== [[Slika:Milano Banca Commerciale.JPG|mini|lijevo|180px|Komercijalna Banka (''Banca Commerciale''), jedna od najznačajnijih u Milanu i Italiji.]] Milano, jedan je od najvećih svjetskih financijskih i poslovnih centara, s [[BDP]]-om 2004. od 241,2 milijarde [[Euro|Eura]].<ref>[[w:en:List of metropolitan areas in the European Union by GDP|List of metropolitan areas in the European Union by GRP]]</ref> Metropolitansko područje Milana ima 4. najveći BDP u Europi, koje bi kao zasebna država, zauzelo bi 28. mjesto među najvećim svjetskim ekonomijama, skoro kao cjelokupna Austrijska.<ref>[[w:en:List of countries by GDP (nominal)]]</ref> U gradu je sjedište talijanske [[Burza|burze]] (''Borsa Italiana''), dok je okolica grada (''Hinterland'') najveće industrijsko područje u Italiji. Peter J. Taylor i Robert E. Lang s ''Brookings Institution'', uključili su ga među deset "[[w:en:Global city|Alfa svjetskih gradova]]" u ekonomskom izvještaju ''"U.S. Cities in the 'World City Network"'' .<ref>[http://www.brookings.edu/metro/pubs/20050222_worldcities.htm Key Findings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050223113811/http://www.brookings.edu/metro/pubs/20050222_worldcities.htm |date=23. veljače 2005. }}, {{PDFlink|[http://www.brookings.edu/dybdocroot/metro/pubs/20050222_worldcities.pdf Full Report]|940&nbsp;KB}}</ref> Krajem 12. stoljeća cvao je obrt te je izrada [[oklop]]a bila najznačajnija industrija. U to doba, započeti su radovi na [[Navodnjavanje|navodnjavanjima]] koji i danas čine plodnom lombardijsku ravnicu. Razvoj [[Vuna|trgovine vunom]] dao je prvi poticaj proizvodnji [[Svila|svile]]. Kao i u [[venecija|Veneciji]] i [[Firenca|Firenci]], izrada luksuznih dobara bila je toliko značajna industrija da su u 16. stoljeću u Engleskoj takvi proizvodi nazivani “''milaner''” ili “''millaner''”, tj. profinjena roba kao [[nakit]], [[odjeća]], [[šešir]]i i sl. Do kraja 19. stoljeća, kasnija verzija termina, ''"millinery"'', označavala je izradu i prodaju šešira. [[Industrijska revolucija]] u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]] pružila je novi značaj području sjeverno od Milana, na trgovačkom putu prema Alpama, te su izgrađeni [[mlin]]ovi na mnogim rijekama i potocima. Sredinom 19. stoljeća jeftinija svila počela se uvoziti iz Azije te je nametnik ''phylloxera'' uništavao svilu i proizvodnju [[Vino|vina]]. Radi toga više je zemlje dodijeljeno industrijalizaciji. [[Tekstilna industrija|Tekstilnu industriju]] pratila je metalska, [[Strojarstvo|strojarska]] i izrada [[namještaj]]a. Danas, Milano je značajan centar proizvodnje tekstila i odjeće, automobila, kemijske industrije, industrijskih alata, teških strojeva, te izdavačke i glazbene industrije. Izložbeni centar sajma ''FieraMilano'' bio je poznat kao "''FieraMilanoCity''", danas porušen, osim nekoliko zgrada povijesne vrijednosti (uključujući i [[velodrom]] iz 1920-ih), radi [[Urbanističko planiranje|razvoja nove četvrti]] ''CityLife'', na povoljnoj poziciji nedaleko središta grada. Novi sajamski prostor, u sjeverozapadnom predgrađu Rho, otvoren 2005., sajam ''Fiera Milano'' čini najvećom takvom manifestacijom u svijetu. ===Moda=== {{Glavni|Moda u Milanu}} [[Slika:Via Monte Napoleone, Milan, Italy.jpg|mini|desno|150px|Via Montenapoleone, napoznatija milanska ulica s modnim trgovinama.]] Milano, zajedno s [[New York]]om, [[Pariz]]om i [[London]]om, cijenen je kao jedna od svjetskih prijestolnica [[Moda|mode]].<ref name="languagemonitor.com">{{citiranje www |url=http://www.languagemonitor.com/popular-culture/fashion |naslov=The Global Language Monitor » Fashion |izdavač=Languagemonitor.com |dan=2009-07-20 |preuzeto=2010-01-03}}</ref> Većina glavnih talijanskih modnih marki, kao [[Valentino (tvrtka)|Valentino]], [[Gucci]], [[Versace]], [[Prada]], [[Armani]], [[Krizia]] i [[Dolce & Gabbana]], svoja sjedišta imaju u Milanu. Brojne međunarodne marke također imaju svoje trgovine u gradu, uključujući i glavnu trgovinu tvtrke Abercrombie & Fitch, koja je postala trgovačkom atrakcijom. U Milanu se dvaput godišnje održava, kao i u Parizu, Londonu, [[Tokyo|Tokiju]], New Yorku, [[Los Angeles]]u i Rimu, "tjedan mode", događaj na kojem se prikazuju najnovije kolekcije. Glavna je trgovačka četvrt "''quadrilatero della moda''" ("pravokutnik mode"), gdje se nalaze najprestižnije trgovačke ulice: Via Montenapoleone, Via della Spiga, Via Sant'Andrea, Via Manzoni i Corso Venezia. Osim toga, galerija Vittorio Emanuele II, Piazza del Duomo, Via Dante i Corso Buenos Aires, također su značajne trgovačke ulice i trgovi. ===Mediji=== [[Slika:IMG 4261 - Milano - Sede del Corriere della Sera in via Solferino - Foto Giovanni Dall'Orto 20-jan 2007.jpg|mini|150px|Sjedište čuvenog dnevnika ''Corriere della Sera'', u ulici Solferino.]] U Milanu baziraju mnoge lokalne i nacionalne komunikacijske usluge i kompanije, kao dnevni listovi, časopisi, [[Televizija|televizijske]] i [[radio]] stanice. Najpoznatiji su dnevni listovi ''[[Corriere della Sera]], Il Foglio, Il Giornale, Il Giorno, Il Manifesto'' i ''Libero'', sportski dnevni list ''[[La Gazzetta dello Sport]]'', poslovni dnevnici ''Il Sole 24 Ore'' i ''MF Milano Finanza'', časopisi ''La Settimana Enigmistica, Panorama, Gente, TV Sorrisi & Canzoni, AnnaBella, Grazia, Marie Claire'' i ''Oggi'', televizijska kuća ''Mediaset'' s tv kanalima ''Rete 4, Canale 5'' i ''Italia 1'', televizijski centri nacionalne medijske kuće ''[[RAI]]'', lokalna sjedišta kanala ''[[MTV]]'' i ''[[SKY]]'', kao i sjedišta televizija ''Fastweb TV, 7 Gold'', i ''Odeon Tv'', radio stanice ''R101, RTL 102.5, Radio 105 Network, Radio Monte Carlo, Radio 24, Radio DeeJay, Radio RockFM. Radio Italia solomusicaitaliana'' i ''Radio Popolare''. Također, u Milanu svoja sjedišta imaju diskografske kuće ''Eclectic Circus, BMG Ricordi/Best Sound, Dischi Ricordi, Numero Uno, Vox Pop, Mescal'' i ''Warner'', i izdavačke kuće ''Mondadori, Rcs MediaGroup'' (bivši ''Rizzoli''), ''Adelphi, Feltrinelli'' i ''Longanesi''. ===Turizam=== [[Slika:Sant'Ambrogio (Milan) - Atrium.jpg|mini|lijevo|180px|Bazilika Svetog Ambrozija.]] Milano je jedna od najznačajnijih [[Turizam|turističkih]] destinacija u Europskoj uniji, s 1902 milijuna posjetitelja 2007, i 1914 2008. godine, što grad čini 42. i 52. najposjećenijim gradom u svijetu.<ref name="euromonitor1"/> Prema jednom izvoru, 56&nbsp;% stranih posjetilaca dolazi iz Europe, dok je 44&nbsp;% turista iz Italije a 56&nbsp;% iz inozemstva.<ref name="slideshare1"/> Za Milano, najznačajnija su tržišta iz Europske unije [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] (16&nbsp;%), [[Njemačka]] (9&nbsp;%) i [[Francuska]] (6&nbsp;%).<ref name="slideshare1"/> Prema istom istraživanju, većina posjetitelja iz [[SAD]]-a dolazi iz poslovnih razloga, dok [[Kina|Kinezi]] i [[Japan]]ci uglavnom iz razonode.<ref name="slideshare1"/> Grad se ponosi s nekoliko popularnih turističkih atrakcija, kao [[Milanska katedrala|katedrala]] i trg ''Piazza del Duomo'', kazalište ''Teatro alla Scala'', galerija ''Vittorio Emanuele II'', dvorac ''Castello Sforzesco'', ''Pinacoteca di Brera'' i ulica ''Via Montenapoleone'', ali posjećuju se i naizgled manje poznate znamenitosti kao Bazilika Svetog Ambrozija, ''Navigli'' (plovni kanali u okolici grada) i Akademija Brera.<ref name="slideshare1"/> Grad raspolaže brojnim hotelima, uključujući i ultra-luksuzni ''Town House Galleria'', vodeći svjetski hotel sa [[Kategorizacija hotela|sedam zvjezdica]], prema službenom rangiranju certifikacijske tvrtke ''Société Générale de Surveillance'', i također dio organizacije ''The Leading Hotels of the World''.<ref>{{citiranje www |url=http://www.theage.com.au/travel/heaven-at-the-worlds-first-sevenstar-hotel-20090103-79de.html |naslov=Heaven at Milan's Town House Galleria hotel |izdavač=The Age |dan=7. siječnja 2009. |preuzeto=21. siječnja 2009. |archive-date=18. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090118144723/http://www.theage.com.au/travel/heaven-at-the-worlds-first-sevenstar-hotel-20090103-79de.html |url-status=dead }}</ref> Prosječno trajanje boravka posjetitelja u Milanu je 3,43 dana, dok stranci ostaju duže vrijeme, njih 77&nbsp;% prosječno od 2 do 5 dana.<ref name="slideshare1"/> Od 75&nbsp;% gostiju koji odsjedaju u hotelima, 47&nbsp;% odsjeda u hotelima s 4 zvjezdice, dok hoteli s pet zvjezdica ili manje od 3 zvjezdice ugošćuju 11&nbsp;% i 15&nbsp;% gostiju. ===Budućnost=== U Milanu je u tijeku urbanistički redizajn. Razvijaju se građevinski projekti radi rehabilitacije neiskorištenih industrijskih zona na periferiji. Osim već navedenih projekata ''CityLife'' i novog sajma, sheme uključuju i dogradnju teatra ''La Scala'', četvrt ''Santa Giulia'', i projekt ''Porta Nuova'' u zoni Garibaldi-Repubblica. Sudjeluju mnogi čuveni arhitekti, kao [[Renzo Piano]], [[Norman Foster]], [[Zaha Hadid]], [[Massimiliano Fuksas]] i [[Daniel Libeskind]]. Projekti će izmijeniti izgled Milana, kojim više neće dominirati katedrala i neboder ''Pirelli''. U Milanu će se održati [[Svjetska izložba]] ''Expo 2015'', u za tu priliku obnovljenom gradu. == Kultura == :''Glavni članci: [[Kultura u Milanu]], [[Popis Milaneza]]'' ===Likovna umjetnost=== [[Slika:Raffaello - Spozalizio - Web Gallery of Art.jpg|mini|desno|180px| ''Vjenčanje Djevice'', [[Rafael]], ''Pinacoteca di Brera''.]] [[Slika:Leonardo da Vinci (1452-1519) - The Last Supper (1495-1498).jpg|mini|lijevo|180px|[[Leonardo da Vinci|Leonardova]] [[Posljednja večera (Leonardo)|''Posljednja večera'']].]] Milano je kroz stoljeća bio značajan kulturni centar. U gradu djeluju brojni umjetnički instituti, akademije i galerije, kao Akademija Brera i Pinacoteca Ambrosiana. Umjetnost u Milanu procvala je u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], te s obitelji Visconti kao glavnim mecenama, grad je postao značajan centar [[Gotika|gotike]] i [[Gotička arhitektura|gotičke arhitekture]].<ref name="aboutmilan.com">{{citiranje www |url=http://www.aboutmilan.com/art-and-culture-of-milan.html |naslov=Art and Culture of Milan: from the past to the contemporary |izdavač=Aboutmilan.com |preuzeto=2010-01-03}}</ref> Također, vladavina obitelji Sforza, između 14. i 15. stoljeća, bila je drugi period procvata umjetnosti i arhitekture. U to doba, ostvarena su neka od čuvenih renesanskih djela, kao [[Leonardo da Vinci|Leonardova]] [[Posljednja večera (Leonardo)|''Posljednja večera'']] i Codex Atlanticus. Osim Leonarda, u Milanu je djelovao i već spomenuti [[Donato Bramante|Bramante]], te je izgradio više sakralnih objekata. Barok, tijekom 17. i 18. stoljeća, doveo je u Milano brojne izvanredne umjetnike, arhitekte i slikare tog doba, kao [[Caravaggio|Caravaggia]], čija se remek-djela ''Košara s voćem'' i ''Večera u Emausu'' čuvaju u Ambrozijanskoj biblioteci i Akademiji [[Brera]].<ref name="aboutmilan.com"/> Tijekom [[Romantizam|romantizma]], Milano je postao značajni europski umjetnički centar, u doba kada je milanski romantizam bio pod utjecajem austrijske vlasti. Vjerojatno najpoznatije od svih djela romantičnog perioda čuvanih u Milanu je ''Poljubac'' [[Francesco Hayez|Francesca Hayeza]], izložen u Akademiji Brera.<ref name="aboutmilan.com"/> Milano i Italija u cjelini, bio je početkom 20. stoljeća pod utjecajem [[Futurizam|Futurizma]]. [[Filippo Tommaso Marinetti]], osnivač talijanskog Futurizma napisao je 1909. u svom ''"Manifestu Futurizma"'' (''Manifesto Futuristico''), da je Milano bio "''grande...tradizionale e futurista''" ("grandiozan...tradicionalan i futuristički"). [[Umberto Boccioni]] također je bio značajan Futuristički umjetnik u Milanu.<ref name="aboutmilan.com"/> Danas, Milano ostaje značajan međunarodni centar moderne i suvremene umjetnosti, s brojnim izložbama.<ref name="aboutmilan.com"/> ===Dizajn=== Milano je značajno međunarodno središte industrijskog i modernog [[dizajn]]a, i cijenjen kao jedan od najutjecajnijih svjetskih gradova u tim sektorima.<ref name="wiley.com">{{citiranje www |url=http://www.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-0470026839.html |naslov=Design City Milan |izdavač=Wiley |preuzeto=2010-01-03 |archive-date=6. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101206052654/http://www.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-0470026839.html |url-status=dead }}</ref> Grad je posebno poznat po svojem visoko-kvalitetnom starom i modernom namještaju i industrijskim proizvodima. Sajam ''FieraMilano'', europski je najveći i jedan i svjetski najprestižnijih sajmova namještaja i dizajna.<ref name="wiley.com"/> Također, u Milanu se održavaju i druge manifestacije vezane uz dizajn i arhitekturu kao "''Fuori Salone''" i "''Salone del Mobile''". 1950-ih i 1960-ih, kao glavno industrijsko središte Italije i jedan od najnaprednijih i najdinamičnijih gradova kontinentalne europe, postao je, zajedno s [[Torino]]m, talijanska prijestolnica dizajna i arhitekture. Izgrađeni su neboderi kao toranj ''Pirelli'' i ''Torre Velasca'' te su između ostalih u gradu živjeli i radili dizajneri [[Bruno Munari]], [[Lucio Fontana]], Enrico Castellani i Piero Manzoni.<ref>{{citiranje www |url=http://www.frieze.com/issue/article/milan_turin |naslov=Frieze Magazine &#124; Archive &#124; Milan and Turin |izdavač=Frieze.com |preuzeto=2010-01-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071112121758/http://www.frieze.com/issue/article/milan_turin/ |archivedate=12. studenoga 2007.}}</ref> ===Književnost=== [[Slika:Francesco Hayez - Ritratto di Alessandro Manzoni.jpg|mini|desno|150px|[[Alessandro Manzoni]].]] Od kraja 18. stoljeća i tijekom 19. stoljeća, Milano je bio važan centar intelektualne diskusije i književnih djelovanja. Doba [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] ovdje je naišlo na plodno tlo. [[Cesare Beccaria]], s čuvenim traktatom ''"Dei delitti e delle pene"'' (''“O zločinima i kaznama”'') i Pietro Verri s časopisom ''Il Caffè'', bili su kadri vršiti znatan utjecaj na kulturu nove srednje klase, što je također bilo moguće i radi tolerantne austrijske uprave. Prvih godina 19. stoljeća, ideali romanticizma utjecali su na kulturni život grada. Također, u Milanu su [[Giuseppe Parini]] i [[Ugo Foscolo]] objavili svoja najistaknutija djela, obožavani od mlađih pjesnika i učitelja etike. Foscolova poema ''Dei sepolcri'' bila je nadahnuta Napoleonskim zakonom koji je, protiv volje mnogih stanovnika, primijenjen i u Milanu. Trećeg desetljeća 19. stoljeća, [[Alessandro Manzoni]] je napisao svoj roman ''"[[Zaručnici (roman)|Zaručnici]]"'' (''"I Promessi Sposi"''), koji se smatra manifestom talijanskog romantizma. Časopis ''"[[Il Conciliatore]]"'' objavljivao je članke Silvija Pellica, Giovannija Bercheta i Ludovica di Bremea, romantičnih pjesnika i patriotskih političara. Nakon [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]] 1861., Milano je izgubio svoj politički značaj, premda je zadržao svojevrsni središnji položaj u kulturnim događajima. Prihvaćane su i razmatrane nove ideje i pokreti iz drugih zemalja Europe, te su [[Realizam (likovna umjetnost)|realizam]] i [[naturalizam]] stvorili talijanski pokret ''[[Verizam]]''. Najveći ''veristički'' pisac, [[Giovanni Verga]], rođen je na Siciliji ali je svoja najznačajnija djela napisao u Milanu. ===Glazba i scenska umjetnost=== [[Slika:Milano - Teatro alla Scala 3924.jpg|mini|lijevo|180px|Prestižna ''La Scala'', jedna od vodećih opernih kuća u svijetu.]] Milano je važan nacionalni i međunarodni centar scenske umjetnosti, ponajviše [[Opera|opere]]. U Milanu djeluje operna kuća [[La Scala]], jedna od najprestižnijih u svijetu,<ref>{{citiranje www |prezime=Willey |ime=David |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4430214.stm |naslov=Europe &#124; La Scala faces uncertain future |izdavač=BBC News |dan=2005-11-12 |preuzeto=2010-01-03}}</ref> gdje su kroz povijest održane premijere brojnih opera, kao ''[[Nabucco]]'' [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]] 1842., ''La Gioconda'' [[Amilcare Ponchielli|Amilcara Ponchiellija]] 1876., ''[[Madama Butterfly]]'' 1904., i ''[[Turandot]]'' 1926. [[Giacomo Puccini|Giacoma Puccinija]], i u novije doba ''Teneke'', Fabija Vacchija 2007. Druga značajnija kazališta u Milanu su ''Teatro degli Arcimboldi, Teatro Dal Verme, Teatro Lirico'' i ''Teatro Regio Ducal''. U gradu također djeluju i renomirani simfonijski [[orkestar]] (''Orchestra Sinfonica di Milano Giuseppe Verdi'') i [[konzervatorij]], te je kroz povijest bio važan centar glazbene kompozicije; brojni su čuveni skladatelji i glazbenici, kao Gioseppe Caimo, Simon Boyleau, Hoste da Reggio, Giulio Gatti-Casazza, Paolo Cherici i Alice Edun, ili iz Milana ili svojim radom vezani uz Milano. Također, značajnu ulogu u glazbenom životu grada igra i čuvena izdavačka kuća ''Ricordi''. U gradu su također osnovani mnogi suvremeni ansambli i grupe, kao Dynamis Ensemble, Stormy Six i Camerata Mediolanense. Od brojnih pop-rock glazbenika i grupa iz Milana ili vezanih uz Milano, najznačajniji su: [[Adriano Celentano]], Articolo 31, Camaleonti, Dik Dik, Giorgio Gaber, Enzo Jannacci, [[Mina (pjevačica)|Mina]], Mogol, [[Ornella Vanoni]], 883, [[Paola & Chiara]], Enrico Ruggeri i Roberto Vecchioni. Na brojnim milanskim pozornicama godišnje se izvodi oko 300 predstava. U gradu su djelovale kazališne ličnosti svjetskog renomea: redatelj [[Giorgio Strehler]] (osnivač kazališta ''Teatro Piccolo''), glumac-književnik [[Dario Fo]], dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1997, i redatelj i kazališni glumac [[Carmelo Bene]]. Milanska kazališta raspršena su po cijelom gradu. U Breri, četvrti poznatoj po noćnom životu, nalaze se tri. Druge scene mogu se naći i na glavnim gradskim avenijama i u manje poznatim, skrivenim ulicama. ===Kulturne institucije, umjetničke galerije i muzeji=== [[Slika:8829 - Milano - Via Manzoni - Palazzo Poldi Pezzoli - Foto Giovanni Dall'Orto 14-Apr-2007.jpg|mini|rdesno|175px|Muzej Poldi Pezzoli.]] [[Slika:DSC01667 Museo di storia naturale, Milano - Foto di G. Dall'Orto - 20-12-2006.jpg|mini|175px|Prirodoslovni muzej.]][[Slika:5267MilanoPalBrera.JPG|mini|desno|175px|''Pinacoteca di Brera''.]] U Milanu djeluje nekoliko kulturnih institucija, muzeja i galerija, među kojima ima i međunarodno vrlo značajnih.<ref>{{citiranje www |url=http://www.aboutmilan.com/museums-in-Milan.html |naslov=Museums in Milan |izdavač=Aboutmilan.com |preuzeto=2010-01-03}}</ref> *Muzej Bagatti Valsecchi (''Museo Bagatti Valsecchi'') je neprofitna povijesna palača-muzej u okrugu ulice Montenapoleone<ref>http://www.museobagattivalsecchi.org/english/montenapoleone/{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> u središtu grada. Kolekcije talijanske renesansne i dekorativne umjetnosti baruna Bagatti Valsecchi, izložene su, kao što su i željeli, u njihovom domu. Radi toga, posjetitelji mogu razgledati ne samo umjetnička djela, već i autentične kućne ambijente, izraz aristokratskog ukusa Milana s kraja 19. stoljeća. Sadrži slike umjetnika [[Giovanni Bellini|Giovannija Bellinija]], [[Gentile Bellini|Gentilea Bellinija]], [[Giampietrino|Giampietrina]] i [[Lorenzo di Niccolò|Lorenza di Niccolòa]]. *Pinakoteka [[Brera]] (''Pinacoteca di Brera''), jedna je od najznačajnijih umjetničkih galerija u Milanu, s vrhunskom kolekcijom talijanskog slikarstva, rezultatom kulturnog programa Akademije Brera, s kojom dijeli palaču. Sadrži remek-djela kao ''Pala di Brera'', [[Piero della Francesca|Piera della Francesce]]. *Dvorac Sforza (''Castello Sforzesco''), tvrđava je u Milanu koja sadrži brojne umjetničke kolekcije i izložbe. Najpoznatiji od aktualnih muzeja je ''Pinacoteca del Castello Sforzesco'', s kolekcijom djela koja uključuju ''Pietà Rondanini'', posljednju skulpturu [[Michelangelo Buonarroti|Michelangela]], ''Madonna Trivulzio'' [[Andrea Mantegna|Andree Mantegne]], i rukopis ''Codex Trivulzianus'' [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]]. Kompleks dvorca također uključuje Muzej antičke umjetnosti (''Museo d'arte antica''), Muzej namještaja (''Museo del Mobile''), Muzej glazbenih instrumenata i kolekcije primijenjene umjetnosti (''Raccolte d'Arte Applicata e Museo degli Strumenti Musicali''), Egipatski i pretpovijesni odjeli arheološkog muzeja (''Museo Egizio, Museo della Preistoria''), i Kolekcija litografija Achille Bertarelli (''Civica raccolta delle stampe Achille Bertarelli''). *Prirodoslovni Muzej (''Museo Civico di Storia Naturale di Milano''), osnovan 1838., kada je Giuseppe de Cristoforis poklonio gradu svoje kolkecije, Prvi direktor bio je Giorgio Jan. *Muzej znanosti i tehnologije "Leonardo da Vinci" (''Museo della Scienza e della Tecnologia "Leonardo da Vinci"'') nacionalni je muzej znanosti i tehnologije, posvećen slikaru i znanstveniku Leonardu Da Vinciju. *Muzej Poldi Pezzoli još je jedan značajan i prestižan muzej. Začetak muzeja u 19. je stoljeću kao privatna zbirka Gian Giacoma Poldi Pezzoli i njegove majke Rose Trivulzio, iz obitelji [[kondotjer]]a Gian Giacoma Trivulzija. Sadrži posebno bogatu kolekciju sjeverno talijanskih i [[Nizozemska|nizozemsko]]/[[Flandrija|flamanskih]] umjetnika. *Kazališni Muzej Scala (''Museo Teatrale alla Scala''), kazališni je muzej i biblioteka pridruženi teatru ''La Scala''. Premda se posebno usredotočuje na povijest [[Opera|opere]] i operne kuće, posvećen je i ukupnoj povijesti kazališta u Italiji, i uključuje posebne izložbe posvećene npr, ''Commediji dell'arte'' i slavnoj kazališnoj glumici [[Eleonora Duse|Eleonori Duse]]. *Muzej Risorgimenta (''Museo del Risorgimento''), muzej je posvećen povijesti [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]] od 1796. (Napoleonov prvi pohod u Italiji) do 1870. (pripajanje [[Rim]]a Kraljevini Italiji) i ulozi Milana u tim događajima (posebno u vezi [[Pet dana Milana]]). Smješten je u palači Moriggia, izgrađenoj u 18. stoljeću. Kolekcije uključuju ''Epizodu iz Pet Dana'' Baldassara Verazzija i [[:File:Francesco Hayez 047.jpg|portret]] iz 1840. cara [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinanda I. Austrijskog]], djelo [[Francesco Hayez|Francesca Hayeza]]. *''Triennale di Milano'' muzej je dizajna i izložbeni prostor lociran u ''Palazzo dell'Arte'' u ''Parco Sempione'', parku uz ''Castello Sforzesco'', gdje se održavaju izložbe i događaji posvećeni suvremenom talijanskom dizajnu, urbanizmu, arhitekturi, glazbi, medijskim umjetnostima, naglašavajući povezanost umjetnosti i industrije. ===Jezik=== Osim [[Talijanski|talijanskog]], oko trećina stanovništva zapadne Lombardije govori zapadno lombardijskim jezikom, također poznatim i kao Insubrijski. U Milanu, neki od gradskih starosjedilaca znaju govoriti tradicionalnim milaneskim jezikom, gradskom varijantom zapadno-lombardijskog, koju ne treba miješati s regionalnim varijantama talijanskog jezika pod utjecajem milaneskog jezika. ===Religija=== [[Slika:Milano-san lorenzo02.jpg|mini|180px|Bazilika ''San Lorenzo''.]] Stanovništvo Milana, kao i Italije općenito, velikom je većinom [[Rimokatolička Crkva|katoličko]], te je u gradu sjedište katoličke nadbiskupije Milana. Druge religije zastupljene u Milanu uključuju: [[pravoslavlje]],<ref>{{citiranje www |url=http://maps.google.it/maps?hl=it&um=1&ie=UTF-8&q=chiesa+ortodossa+milano&fb=1&view=text&sa=X&oi=local_group&resnum=1&ct=more-results&cd=1 |naslov=chiesa ortodossa milano - Google Maps |izdavač=Maps.google.it |preuzeto=2009-03-13}}</ref> [[budizam]],<ref>{{citiranje www |url=http://www.lankaramaya.com/ |naslov=Lankarama Buddhist Temple - Milan,Italy |izdavač=Lankaramaya.com |preuzeto=2009-03-13 |archive-date=8. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190508203144/http://www.lankaramaya.com/ |url-status=dead }}</ref> [[judaizam]],<ref>{{citiranje www |url=http://www.mosaico-cem.it/ |naslov=Jewish Community of Milan |izdavač=Mosaico-cem.it |preuzeto=2009-03-13}}</ref> [[islam]]<ref>{{citiranje www |url=http://orthodoxeurope.org/page/8/4.aspx |naslov=Islam in Italy » Inter-Religious Dialogue » OrthodoxEurope.org |izdavač=OrthodoxEurope.org<! |dan=2002-12-04 |preuzeto=2009-03-13}}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://www.americanchronicle.com/articles/viewArticle.asp?articleID=7230 |naslov=Milan: The Center for Radical Islam in Europe |izdavač=American Chronicle |preuzeto=2009-03-13 |archiveurl=https://archive.is/20120720194131/http://www.americanchronicle.com/articles/view/7230 |archivedate=20. srpnja 2012.}}</ref> i [[protestantizam]].<ref>{{citiranje www |autor=Cini |url=http://www.protestantiamilano.it/ |naslov=Centro Culturale Protestante - Protestanti a Milano delle Chiese Battiste Metodiste Valdesi |jezik=it |publisher=Protestantiamilano.it |accessdate=2009-03-13 |archive-date=28. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100528114502/http://www.protestantiamilano.it/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://www.milanovaldese.it/ |naslov=Chiesa Evangelica Valdese - Milano |izdavač=Milanovaldese.it |preuzeto=2009-03-13}}</ref> Milano karakterizira vlastiti povijesni Katolički obred poznat kao [[Ambrozijanski obred]], (tal. ''Rito ambrosiano''). Neznatno se razlikuje od standardnog Katoličkog obreda (''Rimskog'', korištenog u svim ostalim zapadnim regijama), s nekim razlikama u [[Bogoslužje|liturgiji]], služenju mise i kalendaru (npr, datum početka [[Korizma|korizme]] slavi se nekoliko dana nakon uobičajenog datuma, tako da i karneval ima drukčije datume). Ambrozijanski obred također se prakticira u okolnim lokacijama Lombardije i [[Švicarska|švicarskom]] kantonu [[Ticino|Ticinu]]. Druge bitne razlike tiču se [[Liturgijska glazba|liturgijske glazbe]]. [[Gregorijanski koral]] u Milanu i okolnim područjima se ne koristi, radi vlastitog [[ambrozijanski koral|ambrozijanskog korala]], starijeg od gregorijanskog i definitivno ustanovljenog [[Tridentski sabor|Tridentskim saborom]] (1545. – 1563.).<ref>{{citiranje www |url=http://www.newadvent.org/cathen/01389a.htm |naslov=Catholic Encyclopedia: Ambrosian Chant |izdavač=Newadvent.org |dan=1907-03-01 |preuzeto=2009-03-13}}</ref> Radi očuvanja te glazbe, razvijeni su jedinstveni ''schola cantorum'', koledž, i institut u suradnji s ''[[Pontificio Istituto Ambrosiano di Musica Sacra]]'' (PIAMS) u Rimu.<ref>http://www.unipiams.org/en/1 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091012143753/http://www.unipiams.org/en/1 |date=12. listopada 2009. }}.</ref> ===Film=== Među najznačajnije filmove snimljene, djelomično ili kompletno, u Milanu, ubrajaju se: ''Miracolo a Milano'' (1951.), ''Totò, Peppino e... la malafemmina'' (1956.), ''Il grido'' (1957.), ''Il generale Della Rovere'' (1959.), ''Rocco e i suoi fratelli'' (1960.), ''Audace colpo dei soliti ignoti'' (1960.), ''La notte'' (1961.), ''Il posto'' (1961.), ''La classe operaia va in paradiso'' (1972.), ''Eccezzziunale... veramente'' (1982.), ''Marrakech Express'' (1989.), ''Nirvana'' (1997.). Iz Milana je i niz glumaca, posebno komičara, i redatelja. Najznačajniji su glumci: [[Diego Abatantuono]], [[Gino Bramieri]], [[Gian Maria Volonté]], [[Johnny Dorelli]], [[Alberto Lionello]], [[Mariangela Melato]], [[Franca Valeri]] i [[Greta Scacchi]], te redatelji [[Alberto Lattuada]], [[Luciano Emmer]] i [[Dino Risi]]. ===Kulinarstvo=== [[Slika:Panettone - Nicolettone 2017 - IMG 7085 (31752542285).jpg|mini|desno|180px|''Panettone'', milanski tradicionalni božićni kolač.]] [[Slika:Milan Montenapoaleone 14.JPG|mini|lijevo|180px|Kolači i peciva iz ''Caffè Cova'', slastičarnice iz pomodne ''Via Montenapoleone''.]] Kao i većina talijanskih gradova, Milano i okolno područje ima svoju izvornu regionalnu [[Kulinarstvo|kuhinju]], koja, kako je to karakteristično za Lombardiju, češće koristi [[Riža|rižu]] nego tjesteninu, i uglavnom ne upotrebljava [[Rajčica|rajčice]]. Milanska kuhinja uključuje ''"cotoletta alla milanese"'', pohani teleći (također je moguća svinjetina ili puretina) kotlet pržen na [[maslac]]u (neki ga smatraju austrijskog porijekla, radi sličnosti s [[beč]]kim "Wienerschnitzelom", dok drugi tvrde upravo suprotno, da "Wienerschnitzel" vuče porijeklo od ''"cotolette alla milanese"''). Druga su karakteristična jela ''cassoeula'' (pirjani odresci svinjskih rebara u sosu s [[kupus]]om), ''ossobuco'' (pirjana teleća plećka u umaku zvanom ''gremolata''), ''[[Rižoto|risotto alla milanese]]'' (sa šafranom i goveđim mozgom), ''busecca'' (pirjani fileti s grahom) i ''brasato'' (pirjana govedina ili svinjetina s vinom i krumpirom). Sezonske slastice uključuju ''chiacchiere'' (kroštule posute šećerom) i ''tortelli'' (prženi kuglasti keksi) za [[karneval]], ''colomba'' (glazirani kolač u obliku goluba) za [[Uskrs]], ''pane dei morti'' (keksi s aromom cimeta) za [[Dušni dan]], i ''panettone'' za [[Božić]]. ''Salame milano'', salama s vrlo sitno mljevenom smjesom, raširena je širom Italije. Najpoznatiji milaneski sir je [[Gorgonzola]], nazvan po istoimenom obližnjem gradu, premda su danas najveći proizvođači Gorgonzole iz [[Pijemont]]a. ===Sport=== [[Nogomet]] je najpopularniji sport u Italiji. Milano je dom dvaju svjetski slavnih nogometnih klubova: [[A.C. Milan]] i [[Internazionale Milano F.C.]] Prvi se uobičajeno naziva "Mìlan" (naglasak je na prvi slog, za razliku od engleskog naziva za grad), a drugi "Inter". Utakmica između ta dva tima poznata je kao Milanski derbi ili ''Derby della Madonnina'' (u čast jednoj od glavnih znamenitosti grada, statui [[Djevica Marija|Djevice Marije]] zvane "Madonnina", na vrhu milanske katedrale). Grad je bio domaćin, između ostalih događaja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|1934.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|1990]], i [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskom prvenstvu u nogometu]] [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|1980.]] Također, Milano je jedini grad u Europi čiji su nogometni klubovi osvojili Europski kup (danas [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]) i Interkontinentalni Kup (danas [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]). S ukupno devet naslova Lige prvaka, Milano, dijeli prvo mjesto s [[Madrid]]om, kao grad s najviše osvojenih naslova. Obje momčadi igraju na čuvenom [[San Siro|San Siru]], prema UEFA klasifikaciji, stadionu s pet zvjezdica. Službeno nazvan ''Stadio Giuseppe Meazza'', San Siro raspolaže s 85 700 sjedećih mjesta i jedan je od najvećih u [[Serie A|talijanskoj prvoj ligi]]. Inter je jedini klub u Italiji koji je cijelu svoju povijest proveo u prvoj ligi, dok je Milan nakratko bio i u [[Serie B|drugoj]]. Mnogi poznati talijanski nogometaši i treneri rođeni su u Milanu, okolnom metropolitanskom području ili Lombardiji. Najpoznatiji su: Valentino Mazzola, [[Paolo Maldini]], [[Giuseppe Meazza]], Giacinto Facchetti, Luigi Riva, Gaetano Scirea, Giuseppe Bergomi, Walter Zenga, Antonio Cabrini, Roberto Donadoni, Gianluca Vialli, Silvio Piola, Gabriele Oriali i [[Giovanni Trapattoni]]. [[Slika:Fale F1 Monza 2004 40.jpg|mini|desno|180px|''Autodromo Nazionale Monza'', sjedište [[Velika nagrada Italije|Velike nagrade Italije]] u [[Formula 1|Formuli 1]].]] *Slavni ''Autodromo Nazionale Monza'' u obližnjoj [[Monza|Monzi]], jedna je od najstarijih svjetskih staza za automobilističke utrke, gdje se od 1949. svake godine u rujnu (s iznimkom 1980. kada je utrka održana u Imoli) održava [[Velika nagrada Italije]] u sklopu Svjetskog prvenstva [[Formula 1|Formule 1]]. Aktualni kapacitet je oko 137 000 gledatelja, premda je 1950. bio veći od 250 000. *[[Olimpia Milano]] je uspješan talijanski i europski [[košarka]]ški tim. Olimpia igra u dvorani ''Forum'' u predgrađu Assago (službeno nazvanoj ''Mediolanum Forum''). *Rhinos Milano American Football Club najstariji je klub [[Američki nogomet|američkog nogometa]] u Milanu, pobjednik četiri talijanska ''Super Bowla''. Jedan je od pet klubova koji su osnovali talijansku ligu američkog nogometa. *Amatori Rugby Milano osvojio je 18 nacionalnih prvenstava i najpoznatiji je [[ragbi]] tim u Italiji. *Više timova [[Hokej na ledu|hokeja na ledu]] iz Milana ukupno je osvojilo 30 nacionalnih prvenstava, dok je bivši Milano Vipers osvojio 5 uzastopnih, Alpsku ligu i više nacionalnih kupova. *Svake godine u Milanu se održava Trofeo Bonfiglio, za [[tenis]]ače mlađe od 18 godina, kao najznačajniji omladinski turnir u svijetu. Među bivše pobjednike ubrajaju se Jan Kodeš, [[Adriano Panatta]], Corrado Barazzutti, [[Björn Borg]], [[Ivan Lendl]], Guy Forget, Jim Courier, [[Goran Ivanišević]], Yevgeny Kafelnikov i [[Guillermo Coria]]. *Milanski [[maraton]] održava se svake godine u studenome. Također, masovna nenatjecateljska utrka hodača ''Stramilano'', na kojoj sudjeluje i do 50 000 ljudi, redovno se održava u proljeće. *U Milanu je sjedište talijanskog [[Bendi]] saveza. U skoro svim timskim sportovima, milanski su klubovi osvojili najmanje jedan nacionalni naslov. Mnogi klubovi iz metropolitanske zone Milana također su na vrhu raznih disciplina (Sesto San Giovanni u ženskoj košarci, Cernusco sul Naviglio u [[Hokej na travi|hokeju na travi]], Canottieri u [[Vaterpolo|vaterpolu]] i Legnano u američkom nogometu. Velika je tradicija i mačevanja, [[Gimnastika|gimnastike]] i [[Atletika|atletike]]. Vrlo važan sport za Milano je [[biciklizam]]. Milanski je sportski dnevni list ''Gazzetta dello Sport'' osnivač i organizator 4 najznačajnije biciklističke utrke koje se svake godine održavaju u Italiji: [[Giro d'Italia]], [[Milano – Sanremo]], Milano-Torino i [[Giro di Lombardia]]. S iznimkom Milano-Torino, koja je posljednjih desetljeća izgubila na prestižu, ostale tri utrke uključene su u najjači biciklistički razred [[UCI Pro-Tour]], i među najprestižnijima su u svijetu. U Milanu tradicionalno, osim rijetkih iznimaka (kao 2009., kada je cilj bio u Rimu) završava zadnja etapa utrke ''Giro d'Italia''. Osim cestovnog, Milano je vrlo značajan i za biciklizam na pisti, posebno na bivšem velodromu ''Maspes-Vigorelli'' gdje su se održavala brojna natjecanja, između kojih i svjetsko prvenstvo u biciklizmu na pisti. == Obrazovanje == [[Slika:polimi.jpg|mini|desno|180px|Glavna zgrada tehničkog sveučilišta (''Politecnico di Milano'').]] Sustav visokog obrazovanja u Milanu obuhvaća 39 sveučilišna središta, (44 fakulteta, 174 000 novih studenata godišnje, ili 10&nbsp;% ukupnog broja studenata u Italiji),<ref>{{citiranje www |url=http://www.comune.milano.it/portale/wps/portal/CDMHome |2=Milan |naslov=official website |izdavač=Comune.milano.it |preuzeto=2009-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100414044059/http://www.comune.milano.it/portale/wps/portal/CDMHome |archivedate=14. travnja 2010.}}</ref> s najvećim brojem diplomiranih i postdiplomskih studenata (34 000 i više od 5000) u Italiji.<ref>{{citiranje www |url=http://www.esfr.org/media/esfr-congress-milano-2010.pdf |naslov=European Society pieg.qxp |format=PDF |preuzeto=2009-07-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090704140328/http://www.esfr.org/media/esfr-congress-milano-2010.pdf |archivedate=4. srpnja 2009.}}</ref> ===Obrazovne institucije i sveučilišta === *Tehničko sveučilište (''Politecnico di Milano''), osnovano 29. studenog 1863., najstarije je sveučilište u Milanu. Eminentni profesori uključivali su matematičara Francesca Brioschija (prvi direktor), Luigija Cremonu i Giulija Nattu (dobitnik [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] 1963). Broj studenata je oko 40 000, što ''Politecnico di Milano'' čini najvećim tehničkim sveučilištem u Italiji.<ref>{{citiranje www |url=http://www.polimi.it/english/about_the_university/?id_nav=-2 |naslov=Politecnico di Milano - POLInternational English - About the University |izdavač=Polimi.it |preuzeto=2009-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090304051831/http://www.polimi.it/english/about_the_university/?id_nav=-2 |archivedate=4. ožujka 2009.}}</ref> *Sveučilište u Milanu (''Università degli Studi di Milano, "Statale"'') osnovano 30. rujna 1923., državno je, i najveće sveučilište u regiji s oko 65&nbsp;000 studenata.<ref>{{citiranje www |url=http://www.unimi.it/ENG/ |naslov=The University of Milan - Welcome |izdavač=Unimi.it |preuzeto=2009-03-13}}</ref> *Sveučilište Milano-Bicocca (''Università degli Studi di Milano-Bicocca''), osnovano 10. lipnja 1998., najnovije je sveučilište u Milanu, namijenjeno studentima sjeverne Italije, kao i rasterećenju povijesnog i pretijesnog Sveučilišta u Milanu. Pohađa ga oko 30 000 studenata.<ref>{{citiranje www |autor=PCAM |url=http://www.pcam-network.eu/milanobicocca.htm |naslov=PCAM - University of Milano-Bicocca |izdavač=Pcam-network.eu |preuzeto=2009-03-13 |url-status=dead }}</ref> [[Slika:IMG 5741 - Milano - Ca' Granda - Facciata - Foto Giovanni Dall'Orto - 21-Feb-2007.jpg|mini|desno|180px|Središnja zgrada Sveučilišta u Milanu, izgrađena kao bolnica u doba renesanse.]] *Sveučilište Bocconi (''Università Commerciale Luigi Bocconi''), osnovan 1902., ''[[Wall Street Journal]]'' rangira među 20 najboljih poslovnih škola u svijetu. Privatno sveučilište specijalizirano za ekonomske, pravne i menadžerske znanosti.<ref>{{citiranje www |url=http://mba.sdabocconi.it/home/main.php?id=12001&ym=2007-09 |naslov=Conferenze, ospiti, news ed eventi legati agli MBA della SDA Bocconi &#124; MBA SDA Bocconi |izdavač=Mba.sdabocconi.it |preuzeto=2009-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080409123912/http://mba.sdabocconi.it/home/main.php?id=12001&ym=2007-09 |archivedate=9. travnja 2008.}}</ref> ''Forbes'' je Bocconi postavio na prvo mjesto u svijetu u specifičnoj kategoriji vrijednosti za novac.<ref>{{citiranje www |url=http://www.oie.gatech.edu/sa/programs/show.html?id=bocc |naslov=Gatech :: OIE :: GT Study Abroad Programs |izdavač=Oie.gatech.edu |dan=2006-04-07 |preuzeto=2009-03-13 |archive-date=8. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080508020611/http://www.oie.gatech.edu/sa/programs/show.html?id=bocc |url-status=dead }}</ref> *[[Katoličko Sveučilište Svetog Srca]] (''Università Cattolica del Sacro Cuore''), kojega je osnovao 1921. Agostino Gemelli, trenutno je najveće [[Katoličanstvo|katolički]] sveučilište u svijetu sa skoro 42 000 studenata.<ref>{{citiranje www |url=http://www.unicatt.it/inaugurazione/2003/pdf/D1Rettore.pdf |naslov=Autore |format=PDF |preuzeto=2009-07-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090207170900/http://www.unicatt.it/inaugurazione/2003/pdf/D1Rettore.pdf |archivedate=7. veljače 2009.}}</ref> *Slobodno Jezično i Komunikacijsko Sveučilište IULM (''Libera Università di Lingue e Comunicazione IULM''), osnovano 1968., specijalizirano je za istraživanja usluga, poslovne komunikacije, informatičke i komunikacijske tehnologije (ICT), turizam, modu, [[Kulturna baština|kulturnu baštinu]], strane jezike za biznis, ekonomiju, marketing i distribuciju. U dva kampusa u Milanu i Feltre, sveučilište pohađa skoro 10 000 studenata.<ref>{{citiranje www |url=http://www.crui.it/marcopolo/eng/Libera%20Universit%C3%A0%20di%20Lingue%20e%20Comunicazione%20IULM_eng.htm |naslov=Libera Università di Lingue e Comunicazione IULM |izdavač=Crui.it |preuzeto=2009-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071026213121/http://www.crui.it/marcopolo/eng/Libera%20Universit%C3%A0%20di%20Lingue%20e%20Comunicazione%20IULM_eng.htm |archivedate=26. listopada 2007.}}</ref> *Sveučilište Zdravlje-Život Svetog Rafaela (''Vita-Salute San Raffaele University''), osnovan je kao rezultat istraživačkog odjela bolnice Svetog Rafaela (''Istituto Scientifico Universitario San Raffaele'' ili ''Ospedale San Raffaele'').<ref>{{citiranje www |url=http://www.unisr.it/view.asp?id=2395 |naslov=Vita-Salute San Raffaele University - Università Vita-Salute San Raffaele |izdavač=Unisr.it |preuzeto=2009-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060813072806/http://www.unisr.it/view.asp?id=2395 |archivedate=13. kolovoza 2006.}}</ref> [[Slika:Milano brera cortile.jpg|mini|desno|180px|Unutrašnje dvorište Akademije Brera-]] *Akademija lijepih umjetnosti Brera (''Accademia di Belle Arti di Brera''), cijenjena kao jedna od vodećih svjetskih akademskih institucija, javna je institucija posvećena istraživanju unutar kreativne umjetnosti ([[slikarstvo]], [[skulptura]], [[grafika]], [[fotografija]], video umjetnost, itd.) i povijesne kulturne discipline. To je akademska institucija s najvećom stopom internacionalizacije u Italiji s oko 3500 studenata od kojih preko 850 stranaca iz 49 zemalja. *Nova Akademija Lijepih Umjetnosti (''Nuova Accademia di Belle Arti'', NABA), osnovana 1980., privatna je akademija posvećena visokom umjetničkom i glazbenom obrazovanju. Prva je privatna umjetnička akademija u Italiji koju je priznalo Ministarstvo obrazovanja. Pohađa je preko 1000 studenata iz cijele Italije i 40 zemalja svijeta.<ref>{{citiranje www |url=http://www.naba.it/home_page.php |naslov=NABA Nuova Accademia di Belle Arti Milano |izdavač=Naba.it |preuzeto=2009-03-13}}</ref> *Europski Institut Dizajna (''Istituto Europeo di Design''), osnovan 1966., privatno je sveučilište specijalizirano za modu, [[industrijski dizajn]], unutrašnje uređenje, audio/vizualni dizajn uključujući fotografiju, reklamne, marketinške i poslovne komunikacije. Pohađa ga preko 8000 studenata. *Milanski Konzervatorij Giuseppe Verdi (''Conservatorio di musica “Giuseppe Verdi” di Milano''), glazbeni je koledž ustanovljen kraljevskim dekretom 1807. S više od 1700 studenata, najveće je talijansko glazbeno sveučilište.<ref>{{citiranje www |url=http://www.consmilano.it/erasmusEST.htm |naslov=Conservatorio di musica "G.Verdi" di Milano |izdavač=Consmilano.it |preuzeto=2009-03-13 |archive-date=14. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080614182256/http://www.consmilano.it/erasmusEST.htm |url-status=dead }}</ref> == Transport == ===Ceste=== [[Slika:Milano-stazione101.jpg|mini|desno|180px|''Stazione Centrale'' u Milanu, glavni ulaz.]] [[Slika:DSC02042 Uscita Stazione centrale di Milano - Foto Giovanni Dall'Orto 1-1-2007.jpg|mini|180px|''Stazione Centrale'', natkriveni peroni.]] [[Slika:Aerial photograph of Milan Malpensa airport.jpg|mini|desno|180px|Zračna luka ''Malpensa''.]] [[Slika:Milano - mappa rete metropolitana (schematica).svg|mini|180px|Karta mreže milanskog metroa.]] Milano je izvanredno važan cestovni i [[Autocesta|autocestovni]] čvor, mjesto spajanja padske magistrale istok-zapad (A4, [[Torino]] - [[Trst]]) i pravca sjever-jug (A1, za [[Bologna|Bolognu]], Rim i [[Napulj]]). Druge važne autoceste koje dotiču Milano su A7, za [[Genova|Genovu]], i autoceste za jezera, A8 i A9. Autoceste, međusobno su povezane sustavom tri zaobilaznice, zapadna (A50), istočna (A51) i sjeverna (A52), s ukupnom dužinom od 74,4&nbsp;km. Ako se trima zaobilaznicama pribroji i gradski dio autoceste A4, sustav gradskih autocesta koje potpuno okružuju grad, dugačak je preko 100&nbsp;km. Milano je povezan mnogim državnim cestama, koje često u odjeljcima na ulasku u gradsko područje, poprimaju oblik brze ceste (''superstrada''). Među najbitinijima su ''Nuova Valassina'' (SS 36), Milano - Meda (SS 35), ''Nuova Paullese'' (SS 415) i ''Nuova Vigevanese'' (SS 494). Druge su državne ceste ''via Emilia'' (SS 9), ''Padana Superiore'' (SS 11), ''Strada del Sempione'' (SS 33), ''Varesina'' (SS 233) i ''Valtidone'' (SS 412). Glavne ceste i autoceste često su zagušene, radi visoke stope svakodnevnih putnika i korištenja osobnog prijevoza u području Milana. Stoga, u projektu su tri nove autoceste: vanjska istočna zaobilaznica (''Tangenziale Est Esterna''), ''"BreBeMi"'' i ''Pedemontana'', osim radova na poboljšanju i ubrzavanju državnih cesta. Na dugi rok, previđena je izgradnja zapadne vanjske zaobilaznice, radi kompletiranja punog prstena, šireg u odnosu na aktualne zaobilaznice. ===Željeznice=== Milano je veoma važan [[Željeznica|željeznički]] čvor za putnički i teretni promet. Grad dotiču neke od najvažnijih željezničkih linija u Italiji: Milano - Torino, Milano - [[Venecija]], Milano - Genova i Milano - Bologna; polazno je mjesto dvije alpske linije - Simplon i Gotthardbahn i destinacija intenzivnog prometa svakodnevnih putnika. Milano opslužuju i dvije linije [[Vlak velikih brzina|velikih brzina]], Milano - Torino i Milano - Bologna. Od pet glavnih željezničkih stanica u Milanu, najprometnija je golema [[Stazione Centrale Milano|Centralna stanica]] (''Stazione centrale''), s dnevnim prometom 320 000 putnika,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.grandistazioni.it/cms/v/index.jsp?vgnextoid=b0b0f42b3e09a110VgnVCM1000003f16f90aRCRD |title=Dato di ''grandistazioni.it'' |archive-url=https://web.archive.org/web/20110924041558/http://www.grandistazioni.it/cms/v/index.jsp?vgnextoid=b0b0f42b3e09a110VgnVCM1000003f16f90aRCRD |archive-date=24. rujna 2011. |access-date=22. siječnja 2010.}}</ref> što je čini drugom najprometnijom u Italiji nakon ''Stazione Termini'' u Rimu. Na ''Stazione centrale'' završavaju dugačke međugradske linije i neke regionalne. Ostale važne stanice u Milanu su ''Porta Garibaldi, Lambrate'' i ''Rogoredo'', značajne posebno za regionalni promet. Također, Milano je središte regionalne željezničke mreže ''Ferrovie Nord Milano'', s čvorištem na stanici ''Cadorna''. Grad opslužuje i sustav prigradskih željeznica (''"linee S"''), koji jamči frekventne veze u krugu od oko 40&nbsp;km; oslonac mreže je obilazna podzemna pruga ''passante ferroviario'', koja prolazi kroz 9 kilometarski tunel ispod grada u smjeru sjeverozapad-jugoistok, s tri povezne stanice s metroom. ===Gradski prijevoz=== Javnim prijevozom upravlja ''Azienda Trasporti Milanesi'' (ATM), koja opslužuje grad i veći dio provincije. Veliki značaj imaju vozila na električni pogon. Mrežu [[Podzemna željeznica|podzemne željeznice]] čine 3 linije s ukupnom dužinom od 83&nbsp;km. [[Tramvaj]]sku mrežu čine 19 linije, s ukupnom dužinom od 160&nbsp;km.<ref>{{citiranje www |url=http://world.nycsubway.org/eu/it/milan.html |naslov=world.nycsubway.org/Europe/Italy/Milan (Urban Trams) |izdavač=World.nycsubway.org |dan=2003-12-08 |preuzeto=2009-03-13}}</ref> 17 je gradskih linija i dvije međugradske: za Desio i Limbiate. Neki od tramvaja korišteni na linijama, posebno starija kola serije 1500, izrađena između 1928. i 1932. karakteristični su za Milano. Mreža [[trolejbus]]a omogućava efikasnu uslugu poprečnih linija. Također, kao dopuna navedenim uslugama, postoje i brojne [[autobus]]ne linije, razgranate posebno u periferijskim četvrtima. [[Taxi]] službe djeluju kao privatne tvrtke pod licencom gradske uprave. Svi taxiji bijele su boje. Premda je usluga vrlo kvalitetna, teško je pronaći slobodan taxi u špicama i skoro nemoguće za vrijeme čestih štrajkova javnog prijevoza. Grad Milano opslužuju tri međunarodne zračne luke. [[Zračna luka Milano-Malpensa|Zračna luka Malpensa]], drugi najveći aerodrom u Italiji, udaljen je oko 50&nbsp;km od središnjeg Milana i povezan s centrom grada željeznicom "''Malpensa Express''". Godišnji promet je preko 23,8 milijuna putnika (2007.). [[Zračna luka Milano-Linate|Zračna luka Linate]], smještena uz samo gradsko područje, koristi se za domaće linije i kraće međunarodne letove, s preko 9 milijuna putnika 2007. Aerodrom Orio al Serio, kraj [[Bergamo|Bergama]], koriste [[Niskotarifna zrakoplovna tvrtka|niskotarifne]] kompanije (skoro 6 milijuna putnika 2007.). <gallery> Slika:Milano-Cristalis1.jpg|[[Trolejbus]] Slika:Tram Series 1500 livery ATM S.p.A in Milan, Italy.jpg|[[Tramvaj]] Slika:Milano_-_Metropolitana_Duomo_-_Linea_rossa_-_Foto_Giovanni_Dall%27Orto_-_3-jan-2007_-_02.jpg|Podzemna željeznica Slika:Skyline of the financial center, in the foreground, the Milano Porta Garibaldi railway station, Milan, Italy.jpg|Željeznička stanica Garibaldi Slika:A%C3%A9roport_de_Milan(Milano).jpg|Zračna luka Malpensa Slika:2766_-_Milano_-_Aeroporto_di_Linate_-_Foto_Giovanni_Dall%27Orto_-_3-Jul-2008.jpg|Zračna luka Linate </gallery> == Međunarodni odnosi == ===Bratimljeni gradovi=== Milano je bratimljen sa sljedećim gradovima:<ref name="Milan">{{citiranje www |url=http://www.comune.milano.it/portale/wps/portal/CDM?WCM_GLOBAL_CONTEXT=/wps/wcm/connect/ContentLibrary/In%20Comune/In%20Comune/Citt%20Gemellate |naslov=Milano - Città Gemellate |izdavač=[[copyright |©]] 2008 Municipality of Milan (Comune di Milano) |preuzeto=2009-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140410020744/http://www.comune.milano.it/portale/wps/portal/CDM?WCM_GLOBAL_CONTEXT=%2Fwps%2Fwcm%2Fconnect%2FContentLibrary%2FIn%20Comune%2FIn%20Comune%2FCitt%20Gemellate |archivedate=10. travnja 2014.}}</ref> {| | valign = "top" | * {{Z|PER}} [[Arequipa]], [[Peru]] * {{Z|IRN}} [[Mašhad]], [[Iran]] * {{Z|UK}} [[Birmingham]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name="Birmingham">{{citiranje www |url=http://www.birmingham.gov.uk/twins |naslov=Partner Cities |izdavač=Birmingham City Council |preuzeto=2009-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090915223157/http://www.birmingham.gov.uk/twins |archivedate=15. rujna 2009.}}</ref> * {{Z|KOL}} [[Bogotá]], [[Kolumbija]] * {{Z|SEN}} [[Dakar]], [[Senegal]] (od 1974.)<ref name="Milan"/> * {{Z|NJE}} [[Frankfurt]], [[Njemačka]] (od 1969.)<ref name="Milan"/><ref name="Frankfurt">{{citiranje www |url=http://www.frankfurt.de/sixcms/detail.php?id=502645 |naslov=Frankfurt -Partner Cities |izdavač=[[copyright |©]] 2008 [http://www.frankfurt.de Stadt Frankfurt am Main] |preuzeto=2008-12-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071107080201/http://www.frankfurt.de/sixcms/detail.php?id=502645 |archivedate=7. studenoga 2007.}}</ref> * {{Z|MEX}} [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]], [[Meksiko]] * {{Z|PAL}} [[Betlehem]], [[Palestinska samouprava]] (od 2000.)<ref name="Milan"/><ref name="BethlehemTwinning">{{citiranje www |url=http://www.bethlehem-city.org/Twining.php |naslov=Bethlehem Municipality |izdavač=www.bethlehem-city.org |preuzeto=2009-10-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100724140854/http://www.bethlehem-city.org/Twining.php |archivedate=24. srpnja 2010.}}</ref><ref name="PalestineTwinning">{{citiranje www |url=http://www.twinningwithpalestine.net/groupsinternational.html |naslov=Twinning with Palestine |preuzeto=2008-11-29 |izdavač=[[copyright |©]] 1998-2008 The Britain - Palestine Twinning Network |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120628210624/http://www.twinningwithpalestine.net/groupsinternational.html |archivedate=28. lipnja 2012.}}''</ref><ref>[http://www.bethlehem-city.org/English/Twinning/index.php The City of Bethlehem has signed a twinning agreements with the following cities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071228042036/http://www.bethlehem-city.org/English/Twinning/index.php |date=28. prosinca 2007. }} Bethlehem Municipality.</ref> * {{Z|POLJ}} [[Krakov]], [[Poljska]] (od 2003.)<ref name="Kraków">{{citiranje www|url=}http://www.krakow.pl/otwarty_na_swiat/?LANG=UK&MENU=l&TYPE=ART&ART_ID=16|naslov=Kraków otwarty na świat|izdavač=www.krakow.pl|preuzeto=2009-07-19|prezime=|ime=}}</ref> * {{Z|FRA}} [[Lyon]], [[Francuska]] (od 1967.)<ref name="Milan"/><ref name="Partner">{{citiranje www |url=http://www.lyon.fr/vdl/sections/en/villes_partenaires/villes_partenaires_2/?aIndex=1 |naslov=Partner Cities of Lyon and Greater Lyon |izdavač=[[copyright |©]] 2008 Mairie de Lyon |preuzeto=2008-11-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181226073808/https://www.lyon.fr/ |archivedate=26. prosinca 2018.}}</ref> * {{Z|AUS}} [[Melbourne]], [[Australija]] (od 2004.)<ref name="Milan"/><ref name="Melbourne">{{citiranje www |url=http://www.melbourne.vic.gov.au/info.cfm?top=161&pg=2979 |naslov=City of Melbourne&nbsp;— International relations&nbsp;— Sister cities |izdavač=City of Melbourne |preuzeto=2009-07-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080926111720/http://www.melbourne.vic.gov.au/info.cfm?top=161&pg=2979 |archivedate=26. rujna 2008.}}</ref> * {{Z|JAP}} [[Osaka]], [[Japan]] (od 1981.)<ref name="Milan"/> * {{Z|RUS}} [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] (od 1961.)<ref name="Milan"/><ref>{{citiranje www |url=http://eng.gov.spb.ru/figures/ities |naslov=Saint Petersburg in figures - International and Interregional Ties |izdavač=Saint Petersburg City Government |preuzeto=2008-10-23 |archiveurl=https://archive.today/20090224073839/http://eng.gov.spb.ru/figures/ities |archivedate=24. veljače 2009.}}</ref> * {{Z|BRA}} [[São Paulo]], [[Brazil]] (od 1961.)<ref name="Milan"/><ref name="São Paulo">{{citiranje www |url=http://www.netlegis.com.br/indexRJ.jsp?arquivo=/detalhesNoticia.jsp&cod=41796 |naslov=São Paulo - Sister Cities Program |izdavač=[[copyright |©]] 2005-2008 Fiscolegis - Todos os direitos reservados Editora de publicações periodicas - LTDA / [[copyright |©]] 2008 City of São Paulo |preuzeto=2008-12-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081210171848/http://www.netlegis.com.br/indexRJ.jsp?arquivo=%2FdetalhesNoticia.jsp&cod=41796 |archivedate=10. prosinca 2008.}}</ref> * {{Z|BRA}} [[Maceió]], [[Brazil]] * {{Z|KIN}} [[Šangaj]], [[Kina]] (od 1979.)<ref name="Milan"/> * {{Z|IZR}} [[Tel Aviv]], [[Izrael]] (od 1997.)<ref name="Milan"/> | valign="top" | * {{Z|KAN}} [[Toronto]], [[Kanada]] (od 2003.)<ref name="Milan"/> * {{Z|SAD}} [[Chicago]], [[Sjedinjene Države]] (od 1962.)<ref name="Milan"/> * {{Z|TUR}} [[Samsun]], [[Turska]] * {{Z|CIP}} [[Nikozija]], [[Cipar]] Drugi oblici suradnje, partnerstva i prijateljstva: * {{Z|JOR}} [[Amman]], [[Jordan]] * {{Z|TAJ}} [[Bangkok]], [[Tajland]] * {{Z|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] * {{Z|BRA}} [[Belo Horizonte]], [[Brazil]] * {{Z|ARG}} [[Buenos Aires]], [[Argentina]] * {{Z|JKO}} [[Daegu]], [[Južna Koreja]] * {{Z|KOL}} [[Medellín (Antioquia, Kolumbija)|Medellín]], [[Kolumbija]] * {{Z|BJE}} [[Minsk]], [[Bjelorusija]] * {{Z|KAN}} [[Montreal]], [[Kanada]] * {{Z|BUG}} [[Sofija]], [[Bugarska]] * {{Z|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |} == Poznate osobe == * [[Matteo Salvini]], talijanski novinar, političar i ministar unutarnjih poslova Talijanske Republike. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons|Milano}} * [http://www.comune.milano.it Grad Milano - službena stranica ] * [http://www.dmoz.org/Regional/Europe/Italy/Regions/Lombardy/Localities/Milan/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100116144115/http://www.dmoz.org/Regional/Europe/Italy/Regions/Lombardy/Localities/Milan/ |date=16. siječnja 2010. }} * [http://www.visitamilano.it/turismo visitamilano.it] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100123042915/http://www.visitamilano.it/turismo/ |date=23. siječnja 2010. }} Službeni sajt provincije * [http://www.milanofoto.it/ milanofoto.it] Foto arhiva * [http://www.teatroallascala.org/ ''Teatro alla Scala''] Službeni sajt * [http://www.milanoinfotourist.it/ milanoinfotourist.it ] * [http://www.atm-mi.it/ATM/eng/ ATM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090221212311/http://www.atm-mi.it/ATM/eng |date=21. veljače 2009. }} Javni prijevoz u Milanu. *[https://www.unimi.it/ Università degli Studi di Milano] {{Pokrajina Milano}} [[Kategorija:Gradovi u Lombardiji| ]] [[Kategorija:Milano| ]] [[Kategorija:Gradovi domaćini Zimskih olimpijskih igara]] jacx5oxzb5i6rfrt2h2uifkgb9bl1ir 0 37306 7430748 6949649 2026-04-16T09:52:17Z Ivo Lendić 332477 dodan izvor, manji popravci 7430748 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Dalibor Matanić |slika = OIFF 2015-07-15 123333 - Dalibor Matanić.jpg |veličina = 220px |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[21. siječnja]] [[1975.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = [[redatelj]] {{•}} [[scenarist]] |godine rada = [[2000.]] do danas |web = [http://www.dalibormatanic.com/ www.dalibormatanic.com] |supruga = [[Helena Minić]] (2014. –) |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = '''[[Nagrada Breza]] za najboljeg debitanta'''<br />2000. ''Blagajnica hoće ići na more''<br />'''[[Zlatna arena za režiju]]'''<br />2002. ''Fine mrtve djevojke''<br />2011. ''Ćaća''<br /> '''Nagrada "Oktavijan" za najbolji kratki igrani film'''<br />2002. ''Suša''<br /> '''Vukovar film festival''' (najbolji kratki film)<br />2009. ''Tulum''<br />'''[[Sarajevski filmski festival]]''' (najbolji kratki film)<br />2009. ''Tulum''<br />2011. ''Mezanin''<br />'''Festival international de programmes audiovisuales''' (FIPA d'or)<br />2011. ''Majka asfalta''<br />'''Nagrada Grada Zagreba za doprinos kulturi'''<br />... }} '''Dalibor Matanić''' ([[Zagreb]], [[21. siječnja]] [[1975.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[film]]ski [[redatelj]] i [[scenarist]]. == Životopis == Rođen je u Zagrebu 1975. godine. U svom prvom cjelovečernjem filmu, ''[[Blagajnica hoće ići na more]]'', Matanić se bavi tematikom iskorištavanja radnika. Drugi Matanićev film, ''[[Fine mrtve djevojke]]'', drama je koja prati dvije [[Lezbijka|lezbijke]] koje zbog svoje seksualnosti dolaze u probleme s drugim stanarima zgrade u kojoj žive. Film je osvojio sedam nagrada na [[Festival igranog filma u Puli|Pulskom festivalu]] 2002. godine, uključujući i [[Velika zlatna arena za najbolji film|Veliku zlatnu arenu za najbolji film]].<ref>{{cite web |url=http://factum.com.hr/hr/filmovi_i_autori/autori/dalibor_matanic |title=Dalibor Matanić |publisher=factum.com.hr |accessdate=30. prosinca 2013.}}</ref> Godine 2004. snima film o slikarici [[Slava Raškaj|Slavi Raškaj]], ''[[Sto minuta Slave (2004.)|100 minuta slave]]''. Filmom ''[[Volim te]]'', Matanić se opet vraća suvremenim temama kroz priču glavnog lika koji je zaražen virusom [[HIV]]-a. Njegov kratkometražni film, ''[[Tulum (2009.)|Tulum]]'' (2009.), osvojio je dvije hrvatske i dvanaest međunarodnih nagrada,<ref>{{cite web |url=https://www.moj-film.hr/novosti/pregled/nagrade-i-dogadjanja/tulum-dalibora-matanica-nagraden-u-spanjolskoj-i-italiji/ |title="Tulum" Dalibora Matanića nagrađen u Španjolskoj i Italiji |publisher=moj-film.hr |date=11. listopada 2010. |accessdate=30. prosinca 2013.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.art-kino.org/hr/film/mezanin-svecana-premijera |title=Mezanin |publisher=Art-kino Croatia |date=11. listopada 2010. |accessdate=30. prosinca 2013.}}</ref> dok je ''[[Zvizdan]]'' (2015.) prikazan na 68. [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]] gdje je u natjecateljskom programu „Izvjestan pogled” ([[Francuski jezik|fr.]] ''Un Certain Regard'') osvojio i nagradu stručnoga žirija.<ref>[http://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/grand-prix-zirija-dobio-je-film-zvizdan-dalibora-matanica---386336.html Mataniću prestižna nagrada u Cannesu] dnevnik.hr, pristupljeno 24. svibnja 2015.</ref> Od 2014. u braku je s glumicom [[Helena Minić|Helenom Minić]], s kojom ima troje djece.<ref>{{Citiranje novina|ime=Srđan|prezime=Sandić|datum=2023-08-09|naslov=Dalibor i Helena Matanić o životu s troje djece: "Lola, Max i Neo su nabrijani na 1200 volta"|language=hr|novine=Gloria|url=https://www.gloria.hr/gl/scena/price/dalibor-i-helena-matanic-o-zivotu-s-troje-djece-lola-max-i-neo-su-nabrijani-na-1200-volta-15363510|access-date=2024-04-20}}</ref> U travnju 2024. godine objavio je da se kaje radi neprimjerenog ponašanja i [[seksualno uznemiravanje|seksualnog uznemiravanja]] žena, zbog čega su mu otkazane i brojne poslovne suradnje. U istoj je objavi napisao da se na neko vrijeme povlači iz javnosti kako bi se posvetio liječenju od [[Ovisnost|ovisnosti]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-04-05|title=Oglasio se Dalibor Matanić: 'Osvijestio sam da sam na neprimjeren način uznemiravao kolegice'|url=https://www.vecernji.hr/kultura/oglasio-se-dalibor-matanic-osvijestio-sam-da-sam-na-neprimjeren-nacin-uznemiravao-kolegice-1759547|url-status=live|access-date=2024-04-11|website=[[Večernji list]]|language=hr}}</ref> Hrvatska udruga za odnose s javnošću proglasila ga je „antikomunikatorom 2025. godine” „zbog načina na koji se javno obraćao u izrazito osjetljivoj situaciji”.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/vedrana-pribicevic-komunikatorica-godine-antikomunikator-dalibor-matanic-12672860 Vedrana Pribičević komunikatorica godine, antikomunikator Dalibor Matanić] HRT Vijesti, objavljeno 16. travnja 2026. {{citat|Umjesto komunikacije koja pokazuje razumijevanje i poštovanje prema onima koji su pretrpjeli štetu, javni istupi djelovali su kao niz poruka koje su mogle dodatno retraumatizirati žrtve. Izostala je jasna, nedvosmislena isprika koja priznaje konkretne postupke i preuzima osobnu odgovornost, uz fokus na vlastitu perspektivu i opravdanja umjesto na dobrobit žrtava, stoji u obrazloženju.}}</ref> == Filmografija == === Dugometražni film === * ''[[Blagajnica hoće ići na more]]'' (2000.) * ''[[Fine mrtve djevojke]]'' (2002.) * ''[[Sto minuta Slave (2004.)|100 minuta slave]]'' (2004.) * ''[[Volim te]]'' (2005.) * ''[[Kino Lika]]'' (2008.) * ''[[Majka asfalta]]'' (2010.) * ''[[Ćaća (2011.)|Ćaća]]'' (2011.) * ''[[Majstori (2013.)|Majstori]]'' (2013.) * ''[[Zvizdan]]'' (2015.) * [[Transmania (2016.)|''Transmania'']] (2016.) * [[Egzorcizam (2017.)|''Egzorcizam'']] (2017.) * ''[[Zora (2020.)|Zora]]'' (2020.) === Kratkometražni film === * ''Sretno'' (1998.) * ''Bag'' (1999.) * ''Tišina'' (2001.) * ''[[Suša (2002.)|Suša]]'' (2002.) * ''Djevojčica sa olovkama'' (2004.) * ''[[Tulum (2009.)|Tulum]]'' (2009.) * ''[[Mezanin (2011.)|Mezanin]]'' (2011.) * [[Debut (2018.)|Debut]] (2018.) === Televizijske serije === * [[Novine (televizijska serija)|''Novine'']] (2016. – 2020.) * [[Područje bez signala (televizijska serija)|''Područje bez signala'']] (2021. – 2022.) * ''[[Šutnja (televizijska serija)|Šutnja]]'' (2021. – 2023.) == Glumačke suradnje == Matanić često surađuje s istim glumcima. Glumci s kojima najčešće surađuje su [[Krešimir Mikić]] i [[Bojan Navojec]]. ==== Glumci ==== {| class="wikitable" style="text-align:center;font-size:90%;" |- style="vertical-align:bottom;" ! Glumci ! ''[[Blagajnica hoće ići na more]]''<br>(2000.) ! ''[[Fine mrtve djevojke]]''<br>(2002.) ! ''[[Sto minuta Slave (2004.)|100 minuta slave]]''<br>(2004.) ! ''[[Volim te]]''<br>(2005.) ! ''[[Kino Lika]]''<br>(2008.) ! ''[[Majka asfalta]]''<br>(2010.) ! ''[[Ćaća (2011.)|Ćaća]]''<br>(2011.) ! ''[[Majstori (2013.)|Majstori]]''<br>(2013.) ! ''[[Zvizdan]]''<br>(2015.) ! ''[[Egzorcizam]]''<br>(2017.) ! ''[[Zora (2020.)|Zora]]''<br>(2020.) |- ! [[Bojan Navojec]] | {{unicode|✘}} | | {{unicode|✘}} | {{unicode|✘}} | | | | {{unicode|✘}} | | | |- ! [[Nina Violić]] | {{unicode|✘}} | {{unicode|✘}} | | | | | | | | | |- ! [[Marija Škaričić]] | {{unicode|✘}} | | {{unicode|✘}} | | | {{unicode|✘}} | | | | | |- ! [[Danko Ljuština]] | {{unicode|✘}} | | | | {{unicode|✘}} | | | | | | |- ! [[Krešimir Mikić]] | | {{unicode|✘}} | {{unicode|✘}} | {{unicode|✘}} | {{unicode|✘}} | {{unicode|✘}} | |{{unicode|✘}} | | |{{unicode|✘}} |- ! [[Inge Appelt]] | | {{unicode|✘}} | {{unicode|✘}} | | | | | | | | |- ! [[Ksenija Marinković]] | | | {{unicode|✘}} | | | | | | {{unicode|✘}} | | |- ! [[Nada Gačešić-Livaković]] | | | {{unicode|✘}} | | {{unicode|✘}} | | | | | | |- ! [[Trpimir Jurkić]] | | | | | {{unicode|✘}} | | | | {{unicode|✘}} | | {{unicode|✘}} |- ! [[Ivo Gregurević]] | | | | | {{unicode|✘}} | | {{unicode|✘}} | | | | |- ! [[Areta Ćurković]] | | | | | {{unicode|✘}} | | | {{unicode|✘}} | | | |- ! [[Nikša Butijer]] | | | | | {{unicode|✘}} | {{unicode|✘}} | | {{unicode|✘}} | | | |- ! [[Judita Franković]] | | | | | | {{unicode|✘}} | {{unicode|✘}} | | | | |- ! [[Janko Popović Volarić]] | | | | | | {{unicode|✘}} | | | | {{unicode|✘}} | |- ! [[Goran Marković]] | | | | | | | | |{{unicode|✘}} | | {{unicode|✘}} |- ! [[Tihana Lazović]] | | | | | | | | |{{unicode|✘}} | | {{unicode|✘}} |- |} == Broj gledatelja == === Hrvatska kina === Prema podacima Hrvatskog audiovizualnog centra,<ref>[http://www.havc.hr/file/publication/file/havc-nacionalni-program-2017-2021.pdf – Publikacija Nacionalni program HAVC-a ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170917171942/http://www.havc.hr/file/publication/file/havc-nacionalni-program-2017-2021.pdf |date=17. rujna 2017. }}, pristupljeno 17. rujna 2017.</ref> najgledaniji film Dalibora Matanića jest ''Blagajnica hoće ići na more'', njegov prvi film. {| class="wikitable sortable" |- ! Film ! Godina proizvodnje ! Broj gledatelja |- |[[Blagajnica hoće ići na more]]||[[2000.]]||{{n|48 849}} |- |[[Fine mrtve djevojke]]||[[2002.]]||{{n|14 346}} |- |[[Sto minuta Slave (2004.)|100 minuta slave]]||[[2004.]]||3268 |- |[[Volim te]]||[[2005.]]||''podatci nisu dostupni'' |- |[[Kino Lika]]||[[2008.]]||{{n|18 211}} |- |[[Majka asfalta]]||[[2010.]]||1619 |- |[[Ćaća (2011.)|Ćaća]]||[[2011.]]||1366 |- |[[Majstori (2013.)|Majstori]]||[[2013.]]||{{n|23 378}} |- |[[Zvizdan]]||[[2015.]]||{{n|42 815}} |- |[[Transmania (2016.)|Transmania]] |[[2016.]] |''podatci nisu dostupni'' |- |[[Egzorcizam (2017.)|Egzorcizam]] |[[2017.]] |1611 |- |[[Zora (2020.)|Zora]]||[[2020.]]||1163 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.dalibormatanic.com/ Dalibor Matanić – službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080905220841/http://www.dalibormatanic.com/ |date=5. rujna 2008. }} {{hrv oznaka}} {{engl}} *{{imdb ime|id=0558094|ime=Dalibor Matanić}} {{GLAVNIRASPORED:Matanić, Dalibor}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji|Matanić Dalibor]] [[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]] e9vqxb89r9mew104c7i2broo2xkocxg 0 38204 7430781 7072631 2026-04-16T11:00:46Z Panasko 203327 7430781 wikitext text/x-wiki [[File:Tupi languages.png|250px|thumb]] '''Tupian''' je velika porodica južnoameričkih Indijanskih jezika rasprostranjena osobito uz atlantsku obalu [[Brazil]]a i amazanskom slivu, pa na jug do [[Gran Chaco|Chaca]] u [[Paragvaj]]u i sjevernoj [[Argentina|Argentini]]. Velika porodica Tupian, sastoji se od više porodica, a glavna i najveća je [[Tupi-Guarani]]. Prema mitu bijahu dva brata Tupi i Guarani. Oni se raziđoše. Tupi je ostao više na sjeveru, a drugi brat Guarani poveo je svoj narod na jug. Njegovi potomci su današnji paragvajski Guarani. Porodice ove Velike porodice su: *[[Arikém]] *[[Awetí]] *[[Yuruna]] *[[Mawe-Satere]] *[[Mondé]] *[[Mundurukú]] *[[Puruborá]] *[[Ramaráma]] *[[Tuparí]] *[[Tupí-Guaraní]] Plemena i jezici porodice su (uvijek dobivaju ime po plemenu, ili lokalnoj skupini): [[Aizuare]], [[Amanayé|Amanage]], [[Amoipira]], [[Amundáwa]], [[Anambé|Anambe]], [[Anta]], [[Apairande]], [[Apapokuva|Apapokuva]], [[Apiaká|Apiaca]], [[Apoto]], [[Ararandeuara]], [[Arauine]], [[Arauiti]], [[Arechane]], [[Aricobe]], [[Arupái|Arupai]], [[Asurini]], [[Auetö]], [[Avachiripa]], [[Avahuguái]], [[Bonama]], [[Caeté]], [[Kayabí|Caiabi]], [[Cainguá|Caingua]], [[Camacom]], [[Kamayurá|Camaiura]], [[Canoeiro]], [[Carima]], [[Catanduva]], [[Catuquinaru]], [[Cauaiua]], [[Chané|Chane]] (Bolivija), [[Cheiru]] (Brazil, Praragvaj), [[Chipaia]], [[Chiriguano]] (Bolivija, Argentina), [[Chiripa]] (Brazil, Paragvaj), [[Cocama]] (Peru), [[Cocamilla]] (Peru), [[Cubenepre]], [[Cuperob]], [[Kuruáya|Curuaia]], [[Curuzicari]], [[Cussari]], [[Emerillon]] (Francuska Gijana), [[Guaiapi]], [[Guaja]], [[Guajajara]], [[Guaracaio]], [[Guarani]] (Paragvaj, Argentina, Brazil), [[Guarayu]] (Bolivija), [[Guayana]] (Brazil, Paragvaj), [[Guayakí|Guayaqui]] (Paragvaj), [[Itatin]], [[Itogapuc]], [[Ivapare]], [[Ivytyguá|Ivytygua]], [[Jacunda]], [[Jurúna|Juruna]], [[Kepkiriwát]], [[Makuráp]], [[Manitsauá|Manitsaua]], [[Maué|Maue]], [[Mbyá|Mbya]], [[Miranho]], [[Mundurukú|Mundurucu]], [[Muriapigtanga]], [[Nhengahiba]], [[Diahói|Odiahuibe]], [[Oguiva]] (Oguauíva), [[Oyampi|Oiampi]] (Brazil, French Guiana), [[Omagua]] (Brazil, Peru), [[Pacaja]], [[Paguana]], [[Paiguassu]] (Paiguaçú), [[Paiquipiranga]], [[Panh]], [[Parakanã|Paracana]], [[Paranae]] (Paragvaj), [[Paranawat|Paranauat]], [[Parintintin]], [[Pauserna]] (Bolivija), [[Potiguára|Potiguara]], [[Ramaráma‎|Ramarama]], [[Siriono]] (Bolivija), [[Soliman]], [[Tacunhape]], [[Taioba]], [[Taipechichi]], [[Takwatíp]], [[Tamoia]], [[Tamoio]], [[Tañyguá|Tanygua]] (Tañguá), [[Beiços de Pau|Tapanhuna]], [[Tape]], [[Tapiete]] (Bolivija, Paragvaj), [[Tapirape]], [[Tarumã]], [[Tembé]], [[Temiminó|Timimino]], [[Tobajara]], [[Tobatin]] (Paragvaj), [[Torá]], [[Tupí]], [[Tupi-Kawahib]], [[Tupina (pleme)|Tupina]], [[Tupinambá]], [[Tupinambarana]], [[Tupinikin|Tupiniquin]], [[Turiwara|Turiuara]], [[Uaraguassu]], [[Wiraféd|Uirafed]], [[Urubu]], [[Zo'é]], [[Zoró]]. (Brazil ako ne stoji drugačije) == Etnolingvistička klasifikacija == '''Tupi''' (70 jezika) :'''[[Arikém]]''' (1) ::[[Arikém]] ::[[Karitiâna]] Rondônia, Brazil. 200 (2000 SIL). :'''[[Awetí]]''' (1) ::[[Auetö]] Rio Culiseu, Xingú Park, Brazil. 90 (2000 SIL) :'''[[Mawe-Satere]]''' (1) ::[[Arapium]] ::[[Maué|Maue]] rijeke Andirá i Maués, između donjeg [[Tapajós]]a i donje Madeire, Brazil, 9,000 (1994 SIL). :'''[[Mondé]]''' (6 jezika*) ::[[Arara do Rio Branco|Arara do Aripuanã]] (Arara do Beiradão), Mato Grosso ::[[Aruá]]* rijeke rio Branco i Guaporé, Rondônia, Brazil. 40 (2000 C. Jensen). ::[[Cinta Larga]]* ili Široki Pojas, zapadni Mato Grosso, Brazil. 1,000 (1995 SIL). ::[[Gavião de Rondônia|Gavião do Jiparaná]]* ili Digüt (Brazil) ::[[Mondé]]*, rijeka Apidia, Rondônia, Brazil. 30 (1995 AMTB). ::[[Suruí de Rondônia|Suruí do Jiparaná]]*, duž granice Rondônia-Mato Grosso, Brazil. 800 (1994 SIL). ::[[Zoró]] :'''[[Mundurukú]]''' (2) ::[[Kuruáya]]. Pará, Brazil. 147 (1995 AMTB) ::[[Mundurukú]] Pará i Amazonas, 22 sela, Brazil. 2,000 ili više (1995 SIL). :'''[[Puruborá]]''' (1) ::[[Puruborá]] Rio São Miguel, pritoka desne obale Guaporé, Brazil. 50 (1986 SIL). :'''[[Ramaráma]]''' (2) ::[[Arára do Jiparaná|Arára de Rondônia]] Rondônia i Acre, Brazil. 92 (1986 SIL). ::[[Itogapuc|Itogapúk]] Mato Grosso, Brazil. 95 (1986 SIL). ::[[Urumí]] :'''[[Tuparí]]''' (4) ::[[Akuntsu]] ::[[Canoê|Kanoé]] Rondônia, Brazil. 30 (1995 SIL). ::[[Makuráp]] Pororoca Post, Rondônia, Brazil. 114 (1995 AMTB). ::[[Kepkiriwát]] ::[[Tuparí]] Pororoca Post, Rondônia, Brazil. 56 ili više (1986 SIL) ::Wayoró ili [[Ajuru]] Pororoca Post, Rondônia, Brazil. 40 (1986 SIL). :'''[[Tupi-Guarani]]''' (49) ::[[Guarani]] (I) (10) :::[[Guayakí|Aché]] ili Guayakí (Paragvaj) :::[[Apapocúva]] :::[[Avahuguái]] :::[[Catanduva]] :::[[Cheiru]] :::[[Chiriguano]] (Bolivija) :::[[Chiripá]] (Paragvaj) :::[[Guaraní]], zapadnobolivijski (Bolivija) :::Guaraní, paragvajski (Paragvaj) :::Kaiwá ili [[Cainguá]], Brazil, Argentina. 15,500 u obje države. :::[[Mbyá]] (Paraguay) :::[[Notobotocudo]] vidi Xetá. :::[[Oguauíva]] :::[[Pai Tavytera]] (Paragvaj) :::[[Paiguassu]] (Paiguaçú) :::[[Tañyguá]] :::[[Tapieté]] (Paragvaj) :::[[Yvytyiguá]] :::[[Xetá]] Paraná, među Kaingangima, Brazil. 100 do 250 (1986 SIL). ::[[Guarayu-Siriono-Jora]] (Ii) (3) :::[[Guarayu]] (Bolivija) :::[[Jorá]] (Bolivija) :::[[Sirionó]] (Bolivija) ::[[Kamayura]] (Vii) (1) :::[[Kamayurá]] (Brazil) ::[[Tupi-Kawahib|Kawahíb]] (Vi) (9) :::[[Amundáwa|Amondawa]] Rondônia, Brazil. 50 (1994 SIL). :::[[Apiaká|Apiacá]] gornji Rio Tapajos, sjeverni Mato Grosso, Brazil. 65 do 70 (1986 SIL). ::::[[Yakarawakta]] :::[[Diahói]] :::[[Ipotuát]] :::[[Júma]] Amazonas, Rio Açuã, pritoka rijeke Mucuim, Brazil. 7 (1993 Jornal do Brazil); 300 1940.) :::[[Jupaú]] :::[[Mialat]] :::[[Morerebi]] Amazonas, Rio Preto i Marmelos, Brazil. :::[[Paranawát]], Rondônia, pritoke rijeka Jiparaná (Machado) i Sono River, Brazil. 50 do 100 (1986 SIL). Jezik nestao :::[[Takwatíp]] :::[[Tenharim]] Rondônia i Amazonas, Brazil. Više skupina. 345 s 13 Diahói (1994 SIL). :::[[Tukumanféd]] Rondônia, Brazil, na ušću Cacoala, pritoke Jiparaná. 50 ili manje (1959 D. Ribeiro). :::[[Uru-Eu-Wau-Wau]] Rondônia, Brazil. 100 (1995 AMTB) :::[[Wiraféd]] ili Uirafed (Brazil) :::[[Yabutiféd]] ::[[Kayabi-Arawete]] (V) (3) :::[[Araweté]] (Brazil) :::[[Asuriní do Xingú]] (Brazil) :::[[Kayabí]] (Brazil) ::[[Oyampi]] (Viii) (8) :::[[Amanayé]] (Brazil) ::::[[Ararandeuara]] :::[[Anambé]] (Brazil) :::[[Emerillon]] (Francuska Gijana) :::[[Guajá]] (Brazil) :::[[Poturu]] ili Zo'é (Brazil) :::[[Urubu]] (Brazil) :::Wayampi, Amapari (Brazil) :::Wayampi, Oiapoque (Francuska Gijana) ::[[Pauserna]] (1) :::Pauserna (Bolivija) ::[[Tenetehara]] (Iv) (8) :::[[Asuriní do Tocantins|Asuriní]] (Brazil) :::[[Avá-Canoeiro]] (Brazil) ::::[[Cara Preta]] :::[[Guajajára]] (Brazil) :::[[Parakanã]] (Brazil) :::[[Suruí do Pará]] (Brazil) :::[[Tapirapé]] (Brazil) :::[[Tembé]] (Brazil) :::[[Turiwára]] (Brazil) ::[[Tupi]] (Iii) (6) :::[[Aizuare]] :::[[Amoipira]] :::Cocama-Cocamilla, od [[Cocama]] i [[Cocamilla]] (Peru) :::[[Nheengatu]] jezik (Brazil) :::[[Omagua]] (Peru) :::[[Paguana]] :::[[Potiguára]] (Brazil) :::[[Temiminó]] :::[[Tupinambá]] (Brazil) :::[[Tupinambarana]] :::[[Tupinikin]] (Brazil) ::[[Aurá]] :'''[[Yuruna]]''' (2) ::[[Manitsawa]] (1) :::[[Manitsauá]] (Brazil) ::[[Yuruna-Chipaya]] (1) :::[[Jurúna]] (Brazil) :::Chipaya ili [[Xipaya|Shipaya]] :neklasificirani (1) ::[[Yuqui]] (Bolivia) == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=1926 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90616 Ethnologue (15th)] *[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=363-16 Ethnologue (16th)] *[http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Tupi.pdf Alain Fabre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121125130558/http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Tupi.pdf |date=25. studenoga 2012. }} *[http://www.proel.org/index.php?pagina=mundo/amerindia/tupian Tronco Tupiano] *[http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=TP Tree for Tupi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081027020751/http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=TP |date=27. listopada 2008. }} [[Kategorija:Tupi jezici| ]] [[Kategorija:Tupian| ]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:T]] {{Navigacija | naziv = {{PAGENAME}} | slika = |naslov=[[Equatorial]]:: [[Tupian]] |popis1= [[Arikém]] • [[Awetí]] • [[Mawe-Satere]] • [[Mondé]] • [[Mundurukú]] • [[Puruborá]] • [[Ramaráma]] • [[Tuparí]] • [[Tupí-Guaraní]] • [[Yuqui]] • [[Yuruna]] }} {{Ekvatorijalni narodi i jezici}} g9wx9q9mhw57i5yab1qiip49c0dkxtp 0 39429 7430785 7073022 2026-04-16T11:01:14Z Panasko 203327 7430785 wikitext text/x-wiki '''Zamucoan''', porodica američkih [[indijanski jezici|indijanskih]] jezika iz [[Paragvaj]]a i [[Bolivija|Bolivije]] koja obuhvaća jezike indijanskih skupina: A) Sjeverni s [[Zamuco]], [[Morotoco]], [[Guarañoca]], [[Poturero]], i [[Ugaraño]]. B) U Južnu skupinu pripadaju [[Chamacoco]], [[Tunacho]], [[Imono]] i [[Caipotorade]], od kojih se svaki dijeli na više lokalnih skupina s vlastitim jezikom ili dijalektom. Dva živa jezika (prema ''Ethnologue'') su [[ayoreo jezik|ayoreo]] i [[chamacoco jezik|chamacoco]].<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2536-16 Ethnologue (16th)]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=1929 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=92847 Ethnologue (15th)] *[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=92847 Language Family Trees: Zamucoan] *[http://www.proel.org/mundo/samukoan.htm Familia Zamucoana] *[http://www.proel.org/mundo/ayoreo.htm Familia Zamucoana - Lengua Ayoreo] *[http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=ZM Tree for Zamucoan]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{Ekvatorijalni narodi i jezici}} [[Kategorija:Equatorial jezici]] [[Kategorija:Zamucoan| ]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:Z]] i4msksnk2pkkziglmftbwc0se0z72x4 0 40527 7430829 7162176 2026-04-16T11:47:48Z Panasko 203327 7430829 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Slovenci | slika = [[Datoteka:Ivan Grohar - Portrait of France Preseren.jpg|90px|]][[Datoteka:Ivan Cankar.jpg|85px]] | opis slike = [[France Prešeren]], [[Ivan Cankar]] | populacija = '''2 milijuna''' | regije = {{Z+X|SLO}} {{broj|1 631 363}} (2002.)<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.stat.si/popis2002/si/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=15 |title=Arhivirana kopija |access-date=30. srpnja 2007. |archive-date=12. ožujka 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070312040636/http://www.stat.si/popis2002/si/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=15 |url-status=dead }}</ref> | regija1 = {{Z+X|SAD}} | pop1 = 176 691 (2000.) | ref1 =<ref>[http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf]</ref> | regija2 = {{Z+X|ITA}} | pop2 = 83 000-100 000 | ref2 =<ref name="atlas">Zupančič, Jernej (author), Orožen Adamič, Milan (fot.), Filipič, Hanzi (fot.): ''Slovenci po svetu'', u: ''Nacionalni atlas Slovenije'' (Kartografsko gradivo) / Inštitut za geografijo, Geografski inštitut Antona Melika. Ljubljana: Rokus, 2001. COBISS 18593837</ref><ref name="#1">{{Citiranje weba |url=http://www.zrc-sazu.si/ZGDS/glasgow/16.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=30. srpnja 2007. |archive-date=22. kolovoza 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060822030152/http://www.zrc-sazu.si/ZGDS/glasgow/16.pdf |url-status=dead }}</ref> | regija3 = {{Z+X|ARG}} | pop3 = 30 000 | ref3 =<ref name="atlas"/><ref name="#1"/> | regija4 = {{Z+X|KAN}} | pop4 = 29 000 | ref4 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://www12.statcan.ca/english/census01/products/highlight/ETO/Table1.cfm?Lang=E&T=501&GV=1&GID=0 |title=Arhivirana kopija |access-date=30. srpnja 2007. |archive-date=9. travnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130409060848/http://www12.statcan.ca/english/census01/products/highlight/ETO/Table1.cfm?Lang=E&T=501&GV=1&GID=0 |url-status=dead }}</ref> | regija5 = {{Z+X|AUT}} | pop5 = 24 855 | ref5 =<ref>[http://www.statistik.at/gz/umgangssprache1.pdf]</ref> | regija6 = {{Z+X|NJE}} | pop6 = 21 759 (2003.) | ref6 =<ref>[http://www.destatis.de/basis/e/bevoe/bevoetab10.htm]</ref> | regija7 = {{Z+X|AUS}} | pop7 = 20 000 (1999.) | ref7 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://elecpress.monash.edu.au/pnp/free/pnpv7n4/v7n4_3price.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=30. srpnja 2007. |archive-date=15. travnja 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20050415074055/http://elecpress.monash.edu.au/pnp/free/pnpv7n4/v7n4_3price.pdf |url-status=dead }}</ref> | regija8 = {{Z+X|HRV}} | pop8 = 13 173 (2001.) | ref8 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dzs.hr/Eng/Census/census2001.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=30. srpnja 2007. |archive-date=20. veljače 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060220040031/http://www.dzs.hr/Eng/Census/census2001.htm |url-status=dead }}</ref> | regija9 = {{Z+X|SRB}} | pop9 = 5104 (2002.) | ref9 =<ref>[http://www.statserb.sr.gov.yu/zip/esn31.pdf]</ref> | regija10 = {{Z+X|FRA}} | pop10 = 4000 | ref10 =<ref name="zbornik"/> | regija11 = {{Z+X|ŠVE}} | pop11 = 4000 | ref11 =<ref name="zbornik"/> | regija12 = {{Z+X|MAĐ}} | pop12 = 3180 | ref12 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.nepszamlalas.hu/eng/volumes/18/tables/load1_28.html |title=Arhivirana kopija |access-date=30. srpnja 2007. |archive-date=12. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110512032455/http://www.nepszamlalas.hu/eng/volumes/18/tables/load1_28.html |url-status=dead }}</ref> | regija13 = {{Z+X|URU}} | pop13 = 2000-3000 | ref13 =<ref name="zbornik"/> | regija14 = {{Z+X|NIZ}} | pop14 = 1000-2000 | ref14 =<ref>[http://www.justitie.nl/Images/Etnische_Groeperingen_tcm74-31515.pdf]</ref> | regija15 = {{Z+X|ŠVI}} | pop15 = 1601 | ref15 =<ref>[http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/fr/index/themen/bevoelkerung/sprachen__religionen/blank/medienmitteilungen.Document.24786.html]</ref> | regija16 = {{Z+X|BEL}} | pop16 = 1500 | ref16 =<ref name="zbornik"/> | regija17 = {{Z+X|BRA}} | pop17 = 1500 | ref17 =<ref name="zbornik"/> | regija18 = {{Z+X|VEN}} | pop18 = 1000 | ref18 =<ref name="zbornik"/> | regija19 = {{Z+X|CG}} | pop19 = 415 (2003.) | ref19 = | regija20 = {{Z+X|MAK}} | pop20 = 403 (1994.) | ref20 =<ref name="zbornik">Trebše-Štolfa, Milica, ur., Klemenčič, Matjaž, odg. ur.: ''Slovensko izseljenstvo: zbornik ob 50-letnici Slovenske izseljenske matice''. Ljubljana: Združenje Slovenska izseljenska matica, 2001. COBISS 115722752</ref> | regija21 = {{Z+X|ČIL}} | pop21 = 200 | ref21 =<ref name="zbornik"/> | regija22 = {{Z+X|JAR}} | pop22 = 100 | ref22 =<ref name="zbornik"/> | jezik = [[Slovenski jezik|slovenski]] | vjera = dominantno [[Katolička Crkva u Sloveniji|katolici]] | srodne = ostali [[Slaveni]], posebno [[Južni Slaveni]] ([[Hrvati]], [[Srbi]], [[Bošnjaci]], [[Bugari]]) }} '''Slovenci''', [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] nastanjen poglavito na području današnje [[Slovenija|Slovenije]] i manjim dijelom u susjednoj [[Italija|Italiji]] i [[Austrija|Austriji]]. Brojnost im iznosi preko 2,1 milijun ([[2006.]]), od čega 1,72 milijuna u Sloveniji, 100 000 u Italiji, 30 000 u Austriji (bez asimiliranih), a u prekomorskim zemljama najviše ih ima u [[SAD]]-u, oko 151 000. == Ime == {{Vidi još|Slaveni|Slovaci|Slovinci}} Slovenci su uz Slovake i Slovince jedan od tri naroda koji su slavensko ime sačuvali kao svoje vlastito ime. U ranijim oblicima slavenski naziv javlja se u bizantskim izvorima kao ''Sclavi'' (Sklavi), a zemlje što su ih naseljavali ''Sclavinia'' (Sklavinije). Slavensko ime neki stručnjaci, na primjer profesorica povijesti [[Karen Carr]] (stručnjakinja za grčki i rimski svijet), smatraju ulazi u engleski jezik u obliku 'slave', odnosno 'rob'. Povijesnu podlogu nalaze u činjenici da je [[Karlo Veliki]] na prijelazu iz 8. u 9. stoljeće uhvatio tako mnogo slavenskih robova da je njihovo ime postao naziv za roba. == Povijest == Slovenci su potomci starih [[Karantanci|Karantanaca]], dijelova Sklava koji se pod pritiskom [[Avari|Avara]] doseljavaju do kraja 6. stoljeća iz pradomovine iza [[Karpati|Karpata]], na područje gornjeg Podravlja i Posavlja, Posočju te u Donjoj Panoniji do Balatona. Oformirali su kneževinu [[Karantanija]]. U [[8. stoljeće|8. stoljeću]] bore se protiv [[Avari|Avara]] i [[Franci|Franaka]], ali Karantanija ipak pada pod franačku vlast. Velik dio povijesti Slovenci su proveli pod vladavinom [[Habsburg|Habsburške]] monarhije, odnosno [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. U [[19. stoljeće|19]]. i [[20. stoljeće|20. stoljeću]] Slovenski narod se definitivno oformirao, ali je jedan velik dio germaniziran na području [[Koruška (Austrija)|Koruške]] i [[Štajerska (Austrija)|Štajerske]]. [[1918.]] Slovenija se pridužila [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]], a [[1991.]] g. je stekla neovisnost. Povjesno, Slovenci su se uglavnom izdvajali od ostalih naroda Balkana. Ipak, jer su bili pod dugim utjecajem Austro-Ugarskog Carstva, važili su za neke od najpismenijih i najobrazovanijih Slavena, slično Hrvatima iz Slavonije te Srbima u Vojvodini, čija zemlja je bila pod direktnom upravom Mađarske krune. == Etnografija == Slovenci uz još nekoliko susjednih skupina izvorno pripadaju alpskom kulturnom području, a regija koju naseljavaju, pretežno [[Slovenija]] i na sjever do [[Klagenfurt]]a, šumoviti je planinski predio poznat po [[stočarstvo|stočarstvu]], ali i očuvanim životinjskim svijetom: [[medvjed]], [[vuk]], [[kozorog]], [[svizac]] i [[divokoza]]. Urbana kultura počela se razvijati u zadnja dva stoljeća, a od poznatih pionira moderne slovenske i europske [[arhitektura|arhitekture]] je [[Jože Plečnik]] (1872.-1957.) koji je djelovao na području [[Beč]]a, [[Prag]]a i [[Ljubljana|Ljubljane]]. U području [[Idrija|Idrije]] očuvala se poznata idrijska [[čipka]] koju izrađuju ''<nowiki/>'klekljarice'''. Najstariji zapisi o idrijskom čipkarstvu potječu s kraja 17. stoljeća. Ovim poslom počele su se baviti žene kako bi nadoknadile mala primanja svojih muževa-rudara. Čipkarstvo se razvilo u 18. stoljeću, da bi na kraju 19. stoljeća doživjelo svoj vrhunac i upoznala ga cijela [[Europa]], [[Sjeverna Amerika]] i [[Argentina]]. === Plesovi i narodna nošnja === Ovisno o kraju, Slovenci danas imaju očuvanih nekoliko nacionalnih nošnji koje možemo podijeliti na sljedeće: »gorenjska« u visokoj Sloveniji, »koroška« u Koruškoj, »notranjska« u unutrašnjosti, »primorska« ili litoralna, »dolenjska« ili nizinska Slovenija, »štajerska« u Štajerskoj i »prekmurje«. U većini ovih krajeva pleše se [[polka]] kao nacionalni [[ples]]. Na području današnje Slovenije plesalo se i sviralo od prastarih vremena. Godine [[1995.]] slovenski arheolog [[Ivan Turk]] pronašao je na području arheološkog parka [[Divje Babe]] u dolini rijeke [[Idrijica|Idrijice]], možda najstarije glazbalo na svijetu. Radi se o šupljoj kosti pećinskog medvjeda dužine nešto preko 10. centimetara<ref>{{Citiranje weba|date=2007-10-26|title=Ali so v Sloveniji našli najstarejše glasbilo?|url=http://www.zrc-sazu.si/www/iza/piscal.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071026053609/http://www.zrc-sazu.si/www/iza/piscal.html|archive-date=2007-10-26|access-date=2022-12-29|website=web.archive.org|language=sl}}</ref> čija je starost procijenjena na 55 000 godina. === Kuhinja === Od poznatijih slovenskih jela, a ima ih preko 1200, su [[ajdovi žganci]] i kolač '' 'potica' '', u susjednom [[Žumberak|Žumberku]] poznat kao [[povitica]] (žumberački kruh), napunjen kremom od [[orah]]a, [[sir]]a ili drugog, zarolan i ispečen, poznaju ga i [[Slovaci]]. Pod utjecajem susjednih naroda prihvatili su i jela kao što su zavitek ([[savijača]]), dunajski zrezek ([[bečki odrezak]]), te mađarski [[paprikaš]] i bograč golaž koji se od govedine, svinjetine i [[krumpir]]a uz dodatak [[feferon]]a, [[papar|papra]] i [[paprika|paprike]] na svinjskoj masti priprema u kotlu. ==Istaknuti Slovenci== *[[Primož Trubar]], protestantski reformator, autor prve slovenske tiskane knjige, 1508. – 1586. *[[Ivan Vajkard Valvasor]], plemić, školar i polihistor, 1641. – 1693. *[[Sigmund Zois]], kranjski plemić, prirodoslovac i mecena, 1747. – 1819. *[[Jurij Vega]], matematičar, fizičar, topnički časnik, 1754. – 1802. *[[Anton Tomaž Linhart]], pisac, dramatičar, povjesničar, 1756. – 1795. *[[France Prešeren]], pjesnik, 1800. – 1849. *[[Ivana Kobilca]], slikarica impresionizma i realizma, 1861. – 1921. *[[Jože Plečnik]], arhitekt, 1872. – 1957. *[[Ivan Cankar]], pisac, dramatičar, esejist, političar 1876. – 1918. *[[Herman Potočnik]], raketni inženjer i pionir kozmonautike, 1892. – 1925. *[[Edvard Kocbek]], pjesnik, pisac, esejist, partizanski borac, disident, 1904. – 1981. *[[Ita Rina]], filmska glumica, 1907. – 1979. *[[George Dolenz]], američki filmski glumac, 1908. – 1969. *[[Edvard Kardelj]], komunistički političar i vođa i kreator doktrine socialističkog samoupravljanja *[[Boris Pahor]], pisac, nominiran za Nobelovu nagradu, 1913.- *[[France Bučar]], političar, pravni stručnjak, autor, 1923.- *[[Slavko Avsenik]], skladatelj i glazbenik, 1929.- *[[Jože Pučnik]], intelektualac, sociolog, disident, političar, 1932. – 2003. *[[Boris Podrecca]], arhitekt, 1940.- *[[Tomaž Šalamun]], pjesnik, 1941.- *[[Milan Kučan]], političar i državnik, prvi predsjednik Slovenije, 1941.- *[[Micky Dolenz]], američki glumac, glazbenik, televizijski redatelj, radijski djelatnik i kazališni redatelj, 1945.- *[[Drago Jančar]], pisac, dramatičar, essejista, 1948.- *[[Slavoj Žižek]], filozof, 1949.- *[[Janez Drnovšek]], političar, predsjednik Predsjedništva Jugoslavije, premijer Slovenije i predsjednik Slovenije, 1950. – 2008. *[[Danilo Türk]], predsjednik Slovenije, 1952.- *[[Janez Potočnik]], političar, 1958.- *Tomaž Pandur, kazališni redatelj, 1963.- *[[Jan Cvitkovič]], filmski redatelj, 1966.- == Povezani članci == * [[Slovenski jezik]] * [[Prekomurci]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://e-lookout.com/idrijska_cipka.htm Klekljanje i idrijska čipka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071023060806/http://e-lookout.com/idrijska_cipka.htm |date=23. listopada 2007. }} *[http://www.randburg.com/si/general/slo2.html The Slovenes] randburg.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724203905/http://www.randburg.com/si/general/slo2.html |date=24. srpnja 2008. }} {{Slovenija}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Slovenci| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Slovenije|*]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Etničke grupe Austrije]] [[Kategorija:Etničke grupe Njemačke]] [[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]] [[Kategorija:Etničke grupe Kanade]] [[Kategorija:Etničke grupe Australije]] dshri6kgjewkhq7m5fibdjys00s65ag 0 41602 7430808 7067290 2026-04-16T11:40:08Z Panasko 203327 7430808 wikitext text/x-wiki {{drugoznačenje2|[[Talijani (Tuzla, BiH)]]}} {{Etnička grupa | ime = Talijani | slika = | opis slike = | populacija = 120 - 140 milijuna (procjena) | regije = {{Z+X|ITA}} 56 milijuna (95% populacije Italije) | regija1 = {{Z+X|BRA}} | pop1 = 32 milijuna | ref1 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.brazzil.com/info/163-april-2006/9566.html |title=If in Brazil Everyone Seems to Be Italian That's Because They Are |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114744/http://www.brazzil.com/info/163-april-2006/9566.html |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=21. listopada 2012.}}</ref> | regija2 = {{Z+X|ARG}} | pop2 = 20 milijuna | ref2 = | regija3 = {{Z+X|SAD}} | pop3 = 17.8 milijuna | ref3 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-geo_id=D&-ds_name=D&-_lang=en&-redoLog=false&-mt_name=ACS_2002_EST_G2000_PCT026 |title=American FactFinder |archive-url=https://archive.today/20200212052112/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-geo_id=D&-ds_name=D&-_lang=en&-redoLog=false&-mt_name=ACS_2002_EST_G2000_PCT026 |archive-date=12. veljače 2020. |access-date=26. prosinca 2007.}}</ref> | regija4 = {{Z+X|FRA}} | pop4 = 5 milijun | ref4 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.migranti.torino.it/Documenti%20%20PDF/italianial%20ster05.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080227022729/http://www.migranti.torino.it/Documenti%20%20PDF/italianial%20ster05.pdf |archive-date=27. veljače 2008. |access-date=26. prosinca 2007.}}</ref> | regija5 = {{Z+X|VEN}} | pop5 = 1–2 milijuna | ref5 = | regija6 = {{Z+X|URU}} | pop6 = 1.5 milijun | ref6 = | regija7 = {{Z+X|KAN}} | pop7 = 1.4 milijuna | ref7 =<ref>{{cite web |url=http://www12.statcan.ca/english/census01/products/standard/themes/RetrieveProductTable.cfm?Temporal=2001&PID=62911&APATH=3&GID=431515&METH=1&PTYPE=55440&THEME=44&FOCUS=0&AID=0&PLACENAME=0&PROVINCE=0&SEARCH=0&GC=0&GK=0&VID=0&FL=0&RL=0&FREE=0 |title=Canada - Ethnic Origins |year=2001 |publisher=Statcan.ca |access-date=26. prosinca 2007. |archive-date=25. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090725075428/http://www12.statcan.ca/english/census01/products/standard/themes/RetrieveProductTable.cfm?Temporal=2001&PID=62911&APATH=3&GID=431515&METH=1&PTYPE=55440&THEME=44&FOCUS=0&AID=0&PLACENAME=0&PROVINCE=0&SEARCH=0&GC=0&GK=0&VID=0&FL=0&RL=0&FREE=0 |url-status=dead }}</ref> | regija8 = {{Z+X|AUS}} | pop8 = 1 milijun | ref8 =<ref>{{cite web |url=http://www.taipeitimes.com/News/sport/archives/2006/07/11/2003318341 |title=World Cup: World Cup fever had Asians in its grip |publisher=Taipei Times}}</ref> | regija9 = {{Z+X|ŠVI}} | pop9 = 750,000 | ref9 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sz.html |title=CIA - The World Factbook - Švicarska |journal= |access-date=26. prosinca 2007. |archive-date=12. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180112040925/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sz.html |url-status=dead }}</ref> | regija10 = {{Z+X|NJE}} | pop10 = 611,000 | ref10 =<ref>{{cite web |url=http://www.migrationint.com.au/news/solomon_islands/oct_2003-14mn.asp |title=Immigration Laws: October, 2003 - Number #14 |publisher=MigrationInt.com |access-date=26. prosinca 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120713094733/http://www.migrationint.com.au/news/solomon_islands/oct_2003-14mn.asp |archivedate=13. srpnja 2012.}}</ref> | regija11 = {{Z+X|BEL}} | pop11 = 280,000 | ref11 =<ref name="libero">{{cite web |url=http://digilander.libero.it/maxdll/italianiallestero.html |title=Elenco Riassuntivo Degli Italiani All'Estero |year=1998 |publisher=Ministarstvo vanjskih poslova}}</ref> | regija12 = {{Z+X|UK}} | pop12 = 133,000 | ref12 =<ref name="libero" /> | regija13 = {{Z+X|ČIL}} | pop13 = 150,000 | ref13 =<ref name="libero" /> | regija14 = {{Z+X|KOS}} | pop14 = 122,500 | ref14 = | regija15 = {{Z+X|PAR}} | pop15 = 100,000 | ref15 = | regija16 = {{Z+X|ŠPA}} | pop16 = 95,337 | ref16 =<ref>{{cite web |url=http://www.ine.es/prodyser/pubweb/anuario06/anu06_02demog.pdf |title=Demographía |year=2006 |publisher=Ine.es |access-date=26. prosinca 2007. |archive-date=9. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200509141449/https://www.ine.es/prodyser/pubweb/anuario06/anu06_02demog.pdf |url-status=dead }}</ref> | regija17 = {{Z+X|JAR}} | pop17 = 35,000 | ref17 =<ref name="libero" /> | regija18 = {{Z+X|KUB}} | pop18 = 33,245 | ref18 = | regija19 = {{Z+X|SMR}} | pop19 = 28,000 | ref19 = | regija20 = {{Z+X|LUX}} | pop20 = 20,000 | ref20 = | regija21 = {{Z+X|HRV}} | pop21 = 19,636 | ref21 =<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Eng/censuses/Census2001/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html |title=Population by Ethnicity, by Towns/Municipalities, Census 2001 |year=2001 |publisher=DZS.hr |access-date=26. prosinca 2007. |archive-date=27. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151227072834/http://www.dzs.hr/Eng/censuses/Census2001/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html |url-status=dead }}</ref> | regija22 = {{Z+X|PER}} | pop22 = 13,500 | ref22 =<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/mn.html |title=CIA - The World Factbook - Monako |publisher=[[CIA |CIA.gov]] |access-date=31. listopada 2009. |archive-date=1. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200501044234/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/mn.html |url-status=dead }}</ref> | regija23 = {{Z+X|MNK}} | pop23 = 10,000 | ref23 = | regija24 = {{Z+X|IRS}} | pop24 = 5,811 | ref24 =<ref>[http://www.cso.ie/statistics/placebirthagegroup.htm CSO Ireland - 2006 Census]</ref> | jezik = [[talijanski]] | vjera = većina [[rimokatolici]] | srodne = }} '''Talijani''' su jedan od najznačajnijih [[Romanski narodi|romanskih naroda]] nastanjen danas u [[Italija|Italiji]] i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u [[Francuska|Francuskoj]], [[SAD]]-u i [[Argentina|Argentini]]. Jezgru Talijanima daju drevni [[Latini]] koji su asimilirali ostala italska plemena i nametnula im [[latinski jezik]]. Ekspanzivnom politikom [[Rimsko Carstvo|Rim]]a i osvajanjima rimske vojske osvojena je do [[272. pr. Kr.]] cijela Italija, da bi se nakon [[Punski ratovi|punskih ratova]] iza [[146. pr. Kr.]] počeli širiti ogromnim područjem Europe, Azije i Afrike. Već u 2. stoljeću [[Rimsko Carstvo]] seže od Iberskog poluotoka i Britanskog otočja do [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. Sa sobom Rimljani donose duhovnu i materijalnu kulturu. Grade ceste koje služe pokretima rimske vojske, akvadukte, arhitekturu, i što je veoma važno, šire latinski jezik. Latinizacijom domorodnih plemena u osvojenim krajevima nastaju u Europi novi narodi, prema njima, odnosno gradu Rimu (Roma), prozvani romanski narodi. Ove nove narode danas poznajemo kao [[Rumunji|Rumunje]], [[Španjolci|Španjolce]], [[Portugalci|Portugalce]], [[Francuzi|Francuze]], [[Retoromani|Retoromane]], [[Valonci|Valonce]], [[Moldavci|Moldavce]], [[Katalonci|Katalonce]], [[Vlasi|Arumunje]] ili Vlahe i druge manje zajednice. Talijana danas u Italiji (ne računajući raznorazne druge narode) ima preko 22 milijuna. Težak život, osobito na jugu, u Kalabriji i Siciliji, mnoge je otjerao u prekomorske zemlje, trbuhom za kruhom. U novim domovinama veoma su aktivni i kulturno i politički. Prema [[UN]]-ovim podacima u Italiji danas živi 65 nacija, dok Talijana danas ima uz Italiju u još 61 državi; u [[Francuska|Francuskoj]] (2005) preko milijun; u SAD preko 900,000; u Argentini 1,8 milijun i drugdje. == Ime == Korijen talijanskog imena nalazi se u eponimu [[Italus]] (grčki Italós). U grčkom mitu sin je [[Telegom]]a i [[Penelopa|Penelope]]. Po drugim mitovima vođa je sicilijanskih Sikula ili pak Ligura. Ovaj eponim spominje se u raznim verzijama mitskih događanja. Možda je značajno napomenuti da je podanike priveo sjedilačkom životu, te ih vodio čak do [[Lacij]]a (zemlja Latina), gdje je dobio sinove Sicula i Roma. Od Italusa narodi Italika dobivaju svoje ime, a ono se prenosi kroz stoljeća do tal. naziva ''Italiani'', engl. ''Italians'', ili hrvatskog ''Talijani''. == Povijest == === Podrijetlo === [[Datoteka:Iron Age Italy.png|mini|desno|Domovina italskih plemena]] Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog tisućljeća pr. Kr. nastanila u krajevima između [[Alpe|Alpa]], i po cijelom [[Apeninski poluotok|Apeninskom poluotoku]] i [[Sicilija|Siciliji]]. Ovi narodi bili su različitog podrijetla. Najstariji su svakako bili [[Liguri]] i [[Iliri]], koje su talijanski preci potisnuli potkraj 2. i početkom 1. tisućljeća pr. Kr. Negdje u 8. stoljeću pr. Kr. između rijeke [[Arno]] i [[Tiber]] nastanili su se i [[Etruščani]], koji su se u 7. st. pr. Kr. proširili sve do rijeke [[Po]] i [[Korzika|Korzike]]. Bili su u tim krajevima nastanjeni još mnogi narodi. Tako su u područjima oko današnje [[Venecija|Venecije]] živjeli [[Veneti]], a niže na poluotoku [[Mesapi]] (Messapii) i [[Japigi]] (Iapyges) u [[Apulija|Apuliji]]. Na Siciliji su živjeli [[Siculi]], [[Sicani]] i [[Elimi]] (engl. Elymi). [[Sabinjani]] (Sabini) i [[Latini]] živjeli su u [[Lacij]]u zajedno s [[Falisci]]ma, [[Ekvi]]ma (Aequi), [[Hernici]]ma i [[Ausoni]]ma. U [[Abruzzi]]ma bijahu [[Vestini]], [[Paeligni]] i [[Marsi]]. [[Frentani]], [[Picenti]] i [[Marrucini]] naseljavali su središnju obalu [[Jadran]]a. [[Samniti]] i [[Lucani]] živjeli su u [[Molise]]u i [[Basilicata|Basilicati]]. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bili su podijeljeni na četiri glavna plemena, to su: Latini, Falisci, [[Osci]] i [[Umbri]] ili Umbrijci. Ovo su bili vrijedni ljudi koji su živjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. Širenjem moći Rima negdje od 5. stoljeća pr. Kr. italska plemena ušla su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od 90. do 89. pr. Kr. [[Datoteka:Bartolomeo Cristofori.jpg|mini|lijevo|Život za glazbu, [[Bartolomeo Cristofori]] (1655–1732), najvažniji su mu izumi [[klavokord]], [[klavičembalo]], te uz još neke naravno i [[piano]] (1700).]] [[Datoteka:Guglielmo Marconi.jpg|mini|Gugliemo Marconi u posljednjem mjesecu 1901 šalje prve riječi (3 slova '''s''' s Poldhu Stationa na Cornwallu, Transatlantic Radio Broadcast.]] Fenička kolonizacija obala zapadnog Mediterana ograničena je u Italiji na Sardiniju i zapadnu Siciliju i prethodi Grčkoj. Nastaju punski (fenički) gradovi [[Trapani]], [[Palermo]], [[Cagliari]]. Dolazi do 3 [[Punski ratovi|punska rata]] koji su se vodili 254. – 241. pr. Kr.; 218. – 201. pr. Kr.; i 149. – 146. pr. Kr. Tokom 8 stoljeća pr. Kr. u Italiju dolaze Grci. Dolaze s Eubeje, Argolide, Krete, Egejskih otoka i Lokrije, i naseljavaju se na južnim obalama od Campanije do Apulije i istočnoj i južnoj Siciliji. Ove grčke kolonije poznate su kao Magna Grecia. Grci su osnovali gradove [[Taranto]], [[Metaponto]], [[Paestum|Posidonia]], [[Naxos]] (Taormina), Zancle ([[Messina]]), Pitecusa ([[Ischia]]). Korinčani osnivaju poznatu [[Siracusa|Siracusu]] (8. st. pr. Kr.). Bilo je još gradova što ih osnovaše [[Grci]]. Na sjeveru Italije javljaju se [[Gali]], oni prelaze Alpe i postupno naseljavaju rijeku Po. === Stara plemena === Već tijekom Bakrenog doba u području planine Alban, upravo južno od ušća Tibera, naseljena su plemena poznata kao Italici. Oni su agrikulturan i pastirski narod, među kojima i Latini. Italici pripadaju [[Indoeuropljani|Indoeuropskim]] narodima unutar koje čine lingvističku skupinu. Latini osnovaše Rim sredinom 8. stoljeća pr. Kr. na jednom od brežuljaka (Palatin) u močvarnoj depresiji. Latini što bijahu živjeli u gradu širili su se postepeno kroz period vladavine rimskih kraljeva: [[Romul]], [[Numa Pompilije]], [[Tul Hostilije]], [[Anko Marcije]] i trojicom Etruščana [[Lucije Tarkvinije Prisk|Tarkvinije Prisko]], [[Servije Tulije]] i [[Lucije Tarkvinije Oholi|Tarkvinije Oholi]]. Oholi bijaše posljednji rimski car. '''[[Falisci]]''', veoma bliski s Latinima, čije se neveliko područje prostiralo sjeverno i istočno od Rima. Njihova središta bijahu: [[Falerii]], [[Faliscus]] i [[Ferentinus]]. Ovaj narod zbog blizine Latina uskoro je nestao i asimiliran. Nestali su do nove ere. '''[[Osci]]''', pripadaju osko-umbrijskoj grani Italika. Glavna im plemena bijahu Samniti, Marrucini, Paeligni, Vestini. Osci su se raširili središnjom i južnom Italijom, postupno asimilirajući razna domorodna plemena. U 5 stoljeću pr. Kr. njihov jezik se veoma raširio područjem što ga danas naseljavaju južni Talijani. Smatra se najarhaičnijim italiskim jezikom. '''[[Umbri]]''' i susjedna plemena. U prvoj polovici prvog tisućljeća pr. Kr. Umbri naseljavaju krajeve sjeverne obale Jadrana što se prostiru južnije od Venecije. Njima su srodni [[Volsci]], Paeligni ili Peligni, [[Aurunci]] i [[Piceni]]. Za ove posljednje se smatra da su stranog porijekla, točnije nepoznatog. Za Picene se zna da su obožavali djetlića (latinski picus) kao svetu životinju. Pod jakim utjecajem Umbrijaca oni su naposljetku italizirani. Volsci su živjeli južno od Rima i često se spominju u latinskim izvorima. Plemena [[Marsi]], [[Ekvi]], Hernici i Sabinjani također pripadahu osko-umbrijskim narodima, vjerojatno srodni Umbrima. Gravitirali su prema Rimu, i veoma rano pali pod njihov utjecaj. == Talijani u Hrvatskoj == {{glavni|Talijani u Hrvatskoj}} U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] živi približno 30000 pripadnika talijanske nacionalne manjine. Pretežno su nastanjeni u [[Istra|Istri]], na [[Kvarner]]u i u [[Dalmacija|Dalmaciji]], gdje se smatraju autohtono stanovništvo. Tijekom XVIII stoljeća mnogobrojni talijanski obrtnici naselili su se na području grada [[Zagreb]]a i [[Slavonija|Slavonije]], gdje njihovi potomci i danas žive. U [[Rijeka|Rijeci]] izdavačka kuća [[Edit|EDIT]] izdaje na talijanskom jeziku: dnevne novine "[[La Voce del Popolo]]", dvotjednik "Panorama", dječji časopis "Arcobaleno", kulturni časopis "La Battana", romane, zbirke pjesama, te školske knjige i priručnike za potrebe talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i u Sloveniji. U Rijeci u sklopu Hrvatskog Narodnog Kazališta "Ivan pl Zajc" djeluje Talijanska Drama (Dramma italiano). U sklopu riječkog i pulskog studija Hrvatskog radija emitiraju se svakodnevno vijesti na talijanskom jeziku. U nekim gradovima Istre i u Rijeci djeluju osnovne i srednje škole u kojima se sva nastava odvija na talijanskom jeziku. Hrvatski Ustav priznaje talijanskoj nacionalnoj manjini pravo na jedno zastupničko mjesto u Saboru. == Etnografija == === Znanost i kultura === [[Datoteka:Stradivarius violin, Palacio Real, Madrid.jpg|mini|[[Antonio Stradivari|Stradivarijeva]] [[violina]]]] Talijani su mediteranski narod, topao i srdačan, rado će podijeliti radosti života s drugima. Vole pjesmu i ples i na glasu su kao šarmeri. Padom Rimskog Carstva na tlu Italije dolazi do velikih promjena. Počinje cvjetati kultura na vlastitom poluotoku. Javlja se renesansa, razvija se umjetnost i rađaju ljudi koji će ostaviti svoje tragove do danas širom globusa. Od vremena Augusta Cezara i Plinija, pa preko Galilea i Da Vincija rodili su se mnogi znanstvenici koji će olakšati život čovjeku. Još je [[Galileo Galilei]] [[1592.]] učinio prvi [[termometar]]. Godine [[1800.]] [[Alessandro Volta]] pronalazi prvu bateriju. Dvadesetogodišnji [[Gugliemo Marconi]] na postaji Poldhu, u [[Cornwall]]u, eksperimentira s [[Morseovi znakovi|Morseovim znakovima]], šalje tri slova '''s''' na udaljenost od preko 2,000 milja, preko Atlantika na Newfoundland; godinu [[1932.]] možemo smatrati rođenjem radio telekomunikacija, prvog kratkovalnog radio aparata na svijetu. Talijani mnogo utječu i na glazbu. Muzičke bilješke u Italiji stare su preko 1000 godina, a prva opera izvedena je prije kojih 400 godina. Poznati [[Bartolomeo Cristofori]] (1655–1732) prvi [[pijano]] napravio je prije nekih 300 godina. === Život i običaji === Italija, bogata europska zemlja, živi od industrije i uslužnih djelatnosti. Poljoprivreda je na zadnjem mjestu, a proizvodi se [[voće]], [[povrće]], [[grožđe]], maslinovo ulje, [[krumpir]], [[soja]], i [[šećerna repa]]. Ribarstvo je značajno jer Talijani vole ribu i imaju jaku ribarsku flotu. Bogatstvo ipak nije ravnopravno raspodijeljeno. Jug je ostao siromašan, i toga radi opustjela su mnoga sela. Mnogi južni Talijani sele u urbana središta sjevera ili druge zemlje za boljim životom i lakšom zaradom. [[Poljoprivreda]] i [[ribarstvo]] ostalo su glavna zanimanja Talijana s juga. Proizvode voće i povrće za svoje potrebe, maslinovo ulje i vino i malo poznata durum pšenica (vrsta pšenice; Triticum durum, zvana i macaroni-pšenica). Neke obitelji posjeduju farme, i one su većinom malene. Talijani, bogati ili siromašni, vole se proveseliti uz pjesmu, ples, vino i dobru hranu. Talijani održavaju kroz godinu razne festivale, pa tako i one vezane uz dobro jelo. Jedna od najskupljih gljiva na svijetu, [[tartuf]], uzrok je raznim festivalima hrane koji se održavaju po mnogim talijanskim gradovima. Tokom prva dva vikenda pretposljednjeg mjeseca u godini u toskanskom gradiću [[Giovanni d’Asso]] održava se festival tartufa. Uz njih možemo naći i gastronomski sir [[parmezan]] i vino 'Chianti Classico'. Uz tartufe naravno idu i [[ravioli]], [[carpaccio]] (klasično: dimljena govedina) i parmezan. Slično je i po drugim talijanskim gradovima: [[San Miniato]], također u Toskani; [[Aqualagna]] u provinciji Pesaro; [[Bobbio]] u Emiliji; [[Alba (Pijemont, Italija)|Alba]] u Piemontu; [[Calestano]] u provcinciji Parma; i [[Savigno]] u provinciji Bologna. === Glazba i ples === Glazba ima veliku ulogu u životu Talijana. Ljubav prema glazbi odrazila se i kroz duhovnu i materijalnu kulturu Talijana. Oni su i danas dobri pjevači, a mladić se djevojci udvarao serenadom ispod prozora. Glazba se uvukla u sve pore života. Njihovi najpoznatiji majstori u izradi glazbenih instrumenata su već spomenuti Bartolomeo Cristofori s prijelaza iz 17 u 18. stoljeće. [[Andrea Amati]] i sinovi Antonio i Girolamo, te [[Antonio Stradivari]] i [[Giuseppe Guarneri]], svjetski su poznati majstori u izradi violina. Talijanska glazba, od opere (kao što je [[La Traviata]]) pa do popularne glazbe, svakodnevna je u talijanskom životu. Nose je svuda sa sobom. S plesom, koji je usko vezan uz glazbu, isti je slučaj. Ne samo u Italiji, oni su ga sa sobom donijeli i u druge krajeve gdje su se naselili. I dan danas u Americi Talijani su ponesli i proslavili tarantellu, prati ga [[mandolina]], talijanska gitara. === Kuhinja === [[Datoteka:Spaghetti Bolognese.jpg|mini|desno|Spaghetti bolognese, kulinarski i Ragù alla Bolognese, danas se u restoranima mogu dobiti posvuda, osobito tamo gdje ima Talijana.]] Kuhinja Talijana je upravo ona, '[[Talijanska kuhinja]]', poznata širom svijeta. Još je [[Marco Polo]], rođen možda na [[Korčula|Korčuli]], inače mletački državljanin, iz [[Kina|Kine]] donio tjesteninu, danas poznatu kao [[Spaghetti]] (u značenju uzice), Talijani više danas ne mogu bez nje. Špageti i [[tjestenina]] zavladali su talijanskim stolom. Obožavaju je sa sosom od [[rajčica]] ili s mljevenim mesom i nazivaju prema gradovima [[spaghetti milanese]] i [[spaghetti bolognese]]. Spaghetti bolognese nazivani kulinarski i Ragù alla Bolognese, pripremaju se od kuhanih špageta i prelijevaju sa sosom od mljevene govedine, s dodatkom olivinog (maslinovog) ulja, [[Crveni luk|luk]]a, [[mrkva|mrkve]], [[origano|origana]], [[celer]]a, sosa od rajčice i nešto crvenog [[vina]], po želji se dodaje i [[čili]]-papričica. Druga jela s tjesteninom također su omiljena, a Talijani su njima 'osvojili' svijet. Osobitu popularnost stekla je '[[pizza]]', postala je toliko popularna da se širom svijeta otvaraju ugostiteljski objekti (pizzeria) za posluživanje ove poslastice. Korijeni porijekla ove hrane, čini se, dosežu skroz do vremena, smatra Cliff Lowe, grčke kolonizacije južnih obala današnje Italije. Okrugla plosnata lepinja posipa se i prekriva maslinovim uljem, sosom od rajčice, sirom i drugim. Danas od bezbrojnih vrsta pizza možemo spomenuti na primjer Buffalo Chicken Pizza s pilećim prsima, koju se u američkoj Philadelphiji može nabaviti kao autentična talijanska hrana. Kako su Talijani, poput [[Grci|Grka]], mediteranski narod uveliko okrenut moru, naravno da veliku ulogu u kuhinji ima i riba, a u mediteranskom duhu i kvalitetna vina i maslinova ulja. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.globalvolunteers.org/1main/italy/italyculture.htm Italy's Culture] *[http://www.oldandsold.com/articles06/dance-7.shtml Italian Dances] {{Italija}} {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija: Romanski narodi]] [[Kategorija: Etničke grupe Italije|*]] [[Kategorija: Etničke grupe Hrvatske]] [[Kategorija: Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija: Etničke grupe Argentine]] [[Kategorija: Etničke grupe Francuske]] [[Kategorija: Etničke grupe Njemačke]] [[Kategorija: Etničke grupe Švicarske]] [[Kategorija: Etničke grupe Venezuele]] [[Kategorija: Etničke grupe Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija: Etničke grupe Luksemburga]] 50pkanzta3x6noul7ct71nbmr4xwkvu 7430830 7430808 2026-04-16T11:47:52Z Panasko 203327 7430830 wikitext text/x-wiki {{drugoznačenje2|[[Talijani (Tuzla, BiH)]]}} {{Etnička grupa | ime = Talijani | slika = | opis slike = | populacija = 120 - 140 milijuna (procjena) | regije = {{Z+X|ITA}} 56 milijuna (95% populacije Italije) | regija1 = {{Z+X|BRA}} | pop1 = 32 milijuna | ref1 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.brazzil.com/info/163-april-2006/9566.html |title=If in Brazil Everyone Seems to Be Italian That's Because They Are |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114744/http://www.brazzil.com/info/163-april-2006/9566.html |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=21. listopada 2012.}}</ref> | regija2 = {{Z+X|ARG}} | pop2 = 20 milijuna | ref2 = | regija3 = {{Z+X|SAD}} | pop3 = 17.8 milijuna | ref3 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-geo_id=D&-ds_name=D&-_lang=en&-redoLog=false&-mt_name=ACS_2002_EST_G2000_PCT026 |title=American FactFinder |archive-url=https://archive.today/20200212052112/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-geo_id=D&-ds_name=D&-_lang=en&-redoLog=false&-mt_name=ACS_2002_EST_G2000_PCT026 |archive-date=12. veljače 2020. |access-date=26. prosinca 2007.}}</ref> | regija4 = {{Z+X|FRA}} | pop4 = 5 milijun | ref4 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.migranti.torino.it/Documenti%20%20PDF/italianial%20ster05.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080227022729/http://www.migranti.torino.it/Documenti%20%20PDF/italianial%20ster05.pdf |archive-date=27. veljače 2008. |access-date=26. prosinca 2007.}}</ref> | regija5 = {{Z+X|VEN}} | pop5 = 1–2 milijuna | ref5 = | regija6 = {{Z+X|URU}} | pop6 = 1.5 milijun | ref6 = | regija7 = {{Z+X|KAN}} | pop7 = 1.4 milijuna | ref7 =<ref>{{cite web |url=http://www12.statcan.ca/english/census01/products/standard/themes/RetrieveProductTable.cfm?Temporal=2001&PID=62911&APATH=3&GID=431515&METH=1&PTYPE=55440&THEME=44&FOCUS=0&AID=0&PLACENAME=0&PROVINCE=0&SEARCH=0&GC=0&GK=0&VID=0&FL=0&RL=0&FREE=0 |title=Canada - Ethnic Origins |year=2001 |publisher=Statcan.ca |access-date=26. prosinca 2007. |archive-date=25. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090725075428/http://www12.statcan.ca/english/census01/products/standard/themes/RetrieveProductTable.cfm?Temporal=2001&PID=62911&APATH=3&GID=431515&METH=1&PTYPE=55440&THEME=44&FOCUS=0&AID=0&PLACENAME=0&PROVINCE=0&SEARCH=0&GC=0&GK=0&VID=0&FL=0&RL=0&FREE=0 |url-status=dead }}</ref> | regija8 = {{Z+X|AUS}} | pop8 = 1 milijun | ref8 =<ref>{{cite web |url=http://www.taipeitimes.com/News/sport/archives/2006/07/11/2003318341 |title=World Cup: World Cup fever had Asians in its grip |publisher=Taipei Times}}</ref> | regija9 = {{Z+X|ŠVI}} | pop9 = 750,000 | ref9 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sz.html |title=CIA - The World Factbook - Švicarska |journal= |access-date=26. prosinca 2007. |archive-date=12. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180112040925/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sz.html |url-status=dead }}</ref> | regija10 = {{Z+X|NJE}} | pop10 = 611,000 | ref10 =<ref>{{cite web |url=http://www.migrationint.com.au/news/solomon_islands/oct_2003-14mn.asp |title=Immigration Laws: October, 2003 - Number #14 |publisher=MigrationInt.com |access-date=26. prosinca 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120713094733/http://www.migrationint.com.au/news/solomon_islands/oct_2003-14mn.asp |archivedate=13. srpnja 2012.}}</ref> | regija11 = {{Z+X|BEL}} | pop11 = 280,000 | ref11 =<ref name="libero">{{cite web |url=http://digilander.libero.it/maxdll/italianiallestero.html |title=Elenco Riassuntivo Degli Italiani All'Estero |year=1998 |publisher=Ministarstvo vanjskih poslova}}</ref> | regija12 = {{Z+X|UK}} | pop12 = 133,000 | ref12 =<ref name="libero" /> | regija13 = {{Z+X|ČIL}} | pop13 = 150,000 | ref13 =<ref name="libero" /> | regija14 = {{Z+X|KOS}} | pop14 = 122,500 | ref14 = | regija15 = {{Z+X|PAR}} | pop15 = 100,000 | ref15 = | regija16 = {{Z+X|ŠPA}} | pop16 = 95,337 | ref16 =<ref>{{cite web |url=http://www.ine.es/prodyser/pubweb/anuario06/anu06_02demog.pdf |title=Demographía |year=2006 |publisher=Ine.es |access-date=26. prosinca 2007. |archive-date=9. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200509141449/https://www.ine.es/prodyser/pubweb/anuario06/anu06_02demog.pdf |url-status=dead }}</ref> | regija17 = {{Z+X|JAR}} | pop17 = 35,000 | ref17 =<ref name="libero" /> | regija18 = {{Z+X|KUB}} | pop18 = 33,245 | ref18 = | regija19 = {{Z+X|SMR}} | pop19 = 28,000 | ref19 = | regija20 = {{Z+X|LUX}} | pop20 = 20,000 | ref20 = | regija21 = {{Z+X|HRV}} | pop21 = 19,636 | ref21 =<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Eng/censuses/Census2001/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html |title=Population by Ethnicity, by Towns/Municipalities, Census 2001 |year=2001 |publisher=DZS.hr |access-date=26. prosinca 2007. |archive-date=27. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151227072834/http://www.dzs.hr/Eng/censuses/Census2001/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html |url-status=dead }}</ref> | regija22 = {{Z+X|PER}} | pop22 = 13,500 | ref22 =<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/mn.html |title=CIA - The World Factbook - Monako |publisher=[[CIA |CIA.gov]] |access-date=31. listopada 2009. |archive-date=1. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200501044234/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/mn.html |url-status=dead }}</ref> | regija23 = {{Z+X|MNK}} | pop23 = 10,000 | ref23 = | regija24 = {{Z+X|IRS}} | pop24 = 5,811 | ref24 =<ref>[http://www.cso.ie/statistics/placebirthagegroup.htm CSO Ireland - 2006 Census]</ref> | jezik = [[talijanski]] | vjera = većina [[rimokatolici]] | srodne = }} '''Talijani''' su jedan od najznačajnijih [[Romanski narodi|romanskih naroda]] nastanjen danas u [[Italija|Italiji]] i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u [[Francuska|Francuskoj]], [[SAD]]-u i [[Argentina|Argentini]]. Jezgru Talijanima daju drevni [[Latini]] koji su asimilirali ostala italska plemena i nametnula im [[latinski jezik]]. Ekspanzivnom politikom [[Rimsko Carstvo|Rim]]a i osvajanjima rimske vojske osvojena je do [[272. pr. Kr.]] cijela Italija, da bi se nakon [[Punski ratovi|punskih ratova]] iza [[146. pr. Kr.]] počeli širiti ogromnim područjem Europe, Azije i Afrike. Već u 2. stoljeću [[Rimsko Carstvo]] seže od Iberskog poluotoka i Britanskog otočja do [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. Sa sobom Rimljani donose duhovnu i materijalnu kulturu. Grade ceste koje služe pokretima rimske vojske, akvadukte, arhitekturu, i što je veoma važno, šire latinski jezik. Latinizacijom domorodnih plemena u osvojenim krajevima nastaju u Europi novi narodi, prema njima, odnosno gradu Rimu (Roma), prozvani romanski narodi. Ove nove narode danas poznajemo kao [[Rumunji|Rumunje]], [[Španjolci|Španjolce]], [[Portugalci|Portugalce]], [[Francuzi|Francuze]], [[Retoromani|Retoromane]], [[Valonci|Valonce]], [[Moldavci|Moldavce]], [[Katalonci|Katalonce]], [[Vlasi|Arumunje]] ili Vlahe i druge manje zajednice. Talijana danas u Italiji (ne računajući raznorazne druge narode) ima preko 22 milijuna. Težak život, osobito na jugu, u Kalabriji i Siciliji, mnoge je otjerao u prekomorske zemlje, trbuhom za kruhom. U novim domovinama veoma su aktivni i kulturno i politički. Prema [[UN]]-ovim podacima u Italiji danas živi 65 nacija, dok Talijana danas ima uz Italiju u još 61 državi; u [[Francuska|Francuskoj]] (2005) preko milijun; u SAD preko 900,000; u Argentini 1,8 milijun i drugdje. == Ime == Korijen talijanskog imena nalazi se u eponimu [[Italus]] (grčki Italós). U grčkom mitu sin je [[Telegom]]a i [[Penelopa|Penelope]]. Po drugim mitovima vođa je sicilijanskih Sikula ili pak Ligura. Ovaj eponim spominje se u raznim verzijama mitskih događanja. Možda je značajno napomenuti da je podanike priveo sjedilačkom životu, te ih vodio čak do [[Lacij]]a (zemlja Latina), gdje je dobio sinove Sicula i Roma. Od Italusa narodi Italika dobivaju svoje ime, a ono se prenosi kroz stoljeća do tal. naziva ''Italiani'', engl. ''Italians'', ili hrvatskog ''Talijani''. == Povijest == === Podrijetlo === [[Datoteka:Iron Age Italy.png|mini|desno|Domovina italskih plemena]] Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog tisućljeća pr. Kr. nastanila u krajevima između [[Alpe|Alpa]], i po cijelom [[Apeninski poluotok|Apeninskom poluotoku]] i [[Sicilija|Siciliji]]. Ovi narodi bili su različitog podrijetla. Najstariji su svakako bili [[Liguri]] i [[Iliri]], koje su talijanski preci potisnuli potkraj 2. i početkom 1. tisućljeća pr. Kr. Negdje u 8. stoljeću pr. Kr. između rijeke [[Arno]] i [[Tiber]] nastanili su se i [[Etruščani]], koji su se u 7. st. pr. Kr. proširili sve do rijeke [[Po]] i [[Korzika|Korzike]]. Bili su u tim krajevima nastanjeni još mnogi narodi. Tako su u područjima oko današnje [[Venecija|Venecije]] živjeli [[Veneti]], a niže na poluotoku [[Mesapi]] (Messapii) i [[Japigi]] (Iapyges) u [[Apulija|Apuliji]]. Na Siciliji su živjeli [[Siculi]], [[Sicani]] i [[Elimi]] (engl. Elymi). [[Sabinjani]] (Sabini) i [[Latini]] živjeli su u [[Lacij]]u zajedno s [[Falisci]]ma, [[Ekvi]]ma (Aequi), [[Hernici]]ma i [[Ausoni]]ma. U [[Abruzzi]]ma bijahu [[Vestini]], [[Paeligni]] i [[Marsi]]. [[Frentani]], [[Picenti]] i [[Marrucini]] naseljavali su središnju obalu [[Jadran]]a. [[Samniti]] i [[Lucani]] živjeli su u [[Molise]]u i [[Basilicata|Basilicati]]. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bili su podijeljeni na četiri glavna plemena, to su: Latini, Falisci, [[Osci]] i [[Umbri]] ili Umbrijci. Ovo su bili vrijedni ljudi koji su živjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. Širenjem moći Rima negdje od 5. stoljeća pr. Kr. italska plemena ušla su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od 90. do 89. pr. Kr. [[Datoteka:Bartolomeo Cristofori.jpg|mini|lijevo|Život za glazbu, [[Bartolomeo Cristofori]] (1655–1732), najvažniji su mu izumi [[klavokord]], [[klavičembalo]], te uz još neke naravno i [[piano]] (1700).]] [[Datoteka:Guglielmo Marconi.jpg|mini|Gugliemo Marconi u posljednjem mjesecu 1901 šalje prve riječi (3 slova '''s''' s Poldhu Stationa na Cornwallu, Transatlantic Radio Broadcast.]] Fenička kolonizacija obala zapadnog Mediterana ograničena je u Italiji na Sardiniju i zapadnu Siciliju i prethodi Grčkoj. Nastaju punski (fenički) gradovi [[Trapani]], [[Palermo]], [[Cagliari]]. Dolazi do 3 [[Punski ratovi|punska rata]] koji su se vodili 254. – 241. pr. Kr.; 218. – 201. pr. Kr.; i 149. – 146. pr. Kr. Tokom 8 stoljeća pr. Kr. u Italiju dolaze Grci. Dolaze s Eubeje, Argolide, Krete, Egejskih otoka i Lokrije, i naseljavaju se na južnim obalama od Campanije do Apulije i istočnoj i južnoj Siciliji. Ove grčke kolonije poznate su kao Magna Grecia. Grci su osnovali gradove [[Taranto]], [[Metaponto]], [[Paestum|Posidonia]], [[Naxos]] (Taormina), Zancle ([[Messina]]), Pitecusa ([[Ischia]]). Korinčani osnivaju poznatu [[Siracusa|Siracusu]] (8. st. pr. Kr.). Bilo je još gradova što ih osnovaše [[Grci]]. Na sjeveru Italije javljaju se [[Gali]], oni prelaze Alpe i postupno naseljavaju rijeku Po. === Stara plemena === Već tijekom Bakrenog doba u području planine Alban, upravo južno od ušća Tibera, naseljena su plemena poznata kao Italici. Oni su agrikulturan i pastirski narod, među kojima i Latini. Italici pripadaju [[Indoeuropljani|Indoeuropskim]] narodima unutar koje čine lingvističku skupinu. Latini osnovaše Rim sredinom 8. stoljeća pr. Kr. na jednom od brežuljaka (Palatin) u močvarnoj depresiji. Latini što bijahu živjeli u gradu širili su se postepeno kroz period vladavine rimskih kraljeva: [[Romul]], [[Numa Pompilije]], [[Tul Hostilije]], [[Anko Marcije]] i trojicom Etruščana [[Lucije Tarkvinije Prisk|Tarkvinije Prisko]], [[Servije Tulije]] i [[Lucije Tarkvinije Oholi|Tarkvinije Oholi]]. Oholi bijaše posljednji rimski car. '''[[Falisci]]''', veoma bliski s Latinima, čije se neveliko područje prostiralo sjeverno i istočno od Rima. Njihova središta bijahu: [[Falerii]], [[Faliscus]] i [[Ferentinus]]. Ovaj narod zbog blizine Latina uskoro je nestao i asimiliran. Nestali su do nove ere. '''[[Osci]]''', pripadaju osko-umbrijskoj grani Italika. Glavna im plemena bijahu Samniti, Marrucini, Paeligni, Vestini. Osci su se raširili središnjom i južnom Italijom, postupno asimilirajući razna domorodna plemena. U 5 stoljeću pr. Kr. njihov jezik se veoma raširio područjem što ga danas naseljavaju južni Talijani. Smatra se najarhaičnijim italiskim jezikom. '''[[Umbri]]''' i susjedna plemena. U prvoj polovici prvog tisućljeća pr. Kr. Umbri naseljavaju krajeve sjeverne obale Jadrana što se prostiru južnije od Venecije. Njima su srodni [[Volsci]], Paeligni ili Peligni, [[Aurunci]] i [[Piceni]]. Za ove posljednje se smatra da su stranog porijekla, točnije nepoznatog. Za Picene se zna da su obožavali djetlića (latinski picus) kao svetu životinju. Pod jakim utjecajem Umbrijaca oni su naposljetku italizirani. Volsci su živjeli južno od Rima i često se spominju u latinskim izvorima. Plemena [[Marsi]], [[Ekvi]], Hernici i Sabinjani također pripadahu osko-umbrijskim narodima, vjerojatno srodni Umbrima. Gravitirali su prema Rimu, i veoma rano pali pod njihov utjecaj. == Talijani u Hrvatskoj == {{glavni|Talijani u Hrvatskoj}} U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] živi približno 30000 pripadnika talijanske nacionalne manjine. Pretežno su nastanjeni u [[Istra|Istri]], na [[Kvarner]]u i u [[Dalmacija|Dalmaciji]], gdje se smatraju autohtono stanovništvo. Tijekom XVIII stoljeća mnogobrojni talijanski obrtnici naselili su se na području grada [[Zagreb]]a i [[Slavonija|Slavonije]], gdje njihovi potomci i danas žive. U [[Rijeka|Rijeci]] izdavačka kuća [[Edit|EDIT]] izdaje na talijanskom jeziku: dnevne novine "[[La Voce del Popolo]]", dvotjednik "Panorama", dječji časopis "Arcobaleno", kulturni časopis "La Battana", romane, zbirke pjesama, te školske knjige i priručnike za potrebe talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i u Sloveniji. U Rijeci u sklopu Hrvatskog Narodnog Kazališta "Ivan pl Zajc" djeluje Talijanska Drama (Dramma italiano). U sklopu riječkog i pulskog studija Hrvatskog radija emitiraju se svakodnevno vijesti na talijanskom jeziku. U nekim gradovima Istre i u Rijeci djeluju osnovne i srednje škole u kojima se sva nastava odvija na talijanskom jeziku. Hrvatski Ustav priznaje talijanskoj nacionalnoj manjini pravo na jedno zastupničko mjesto u Saboru. == Etnografija == === Znanost i kultura === [[Datoteka:Stradivarius violin, Palacio Real, Madrid.jpg|mini|[[Antonio Stradivari|Stradivarijeva]] [[violina]]]] Talijani su mediteranski narod, topao i srdačan, rado će podijeliti radosti života s drugima. Vole pjesmu i ples i na glasu su kao šarmeri. Padom Rimskog Carstva na tlu Italije dolazi do velikih promjena. Počinje cvjetati kultura na vlastitom poluotoku. Javlja se renesansa, razvija se umjetnost i rađaju ljudi koji će ostaviti svoje tragove do danas širom globusa. Od vremena Augusta Cezara i Plinija, pa preko Galilea i Da Vincija rodili su se mnogi znanstvenici koji će olakšati život čovjeku. Još je [[Galileo Galilei]] [[1592.]] učinio prvi [[termometar]]. Godine [[1800.]] [[Alessandro Volta]] pronalazi prvu bateriju. Dvadesetogodišnji [[Gugliemo Marconi]] na postaji Poldhu, u [[Cornwall]]u, eksperimentira s [[Morseovi znakovi|Morseovim znakovima]], šalje tri slova '''s''' na udaljenost od preko 2,000 milja, preko Atlantika na Newfoundland; godinu [[1932.]] možemo smatrati rođenjem radio telekomunikacija, prvog kratkovalnog radio aparata na svijetu. Talijani mnogo utječu i na glazbu. Muzičke bilješke u Italiji stare su preko 1000 godina, a prva opera izvedena je prije kojih 400 godina. Poznati [[Bartolomeo Cristofori]] (1655–1732) prvi [[pijano]] napravio je prije nekih 300 godina. === Život i običaji === Italija, bogata europska zemlja, živi od industrije i uslužnih djelatnosti. Poljoprivreda je na zadnjem mjestu, a proizvodi se [[voće]], [[povrće]], [[grožđe]], maslinovo ulje, [[krumpir]], [[soja]], i [[šećerna repa]]. Ribarstvo je značajno jer Talijani vole ribu i imaju jaku ribarsku flotu. Bogatstvo ipak nije ravnopravno raspodijeljeno. Jug je ostao siromašan, i toga radi opustjela su mnoga sela. Mnogi južni Talijani sele u urbana središta sjevera ili druge zemlje za boljim životom i lakšom zaradom. [[Poljoprivreda]] i [[ribarstvo]] ostalo su glavna zanimanja Talijana s juga. Proizvode voće i povrće za svoje potrebe, maslinovo ulje i vino i malo poznata durum pšenica (vrsta pšenice; Triticum durum, zvana i macaroni-pšenica). Neke obitelji posjeduju farme, i one su većinom malene. Talijani, bogati ili siromašni, vole se proveseliti uz pjesmu, ples, vino i dobru hranu. Talijani održavaju kroz godinu razne festivale, pa tako i one vezane uz dobro jelo. Jedna od najskupljih gljiva na svijetu, [[tartuf]], uzrok je raznim festivalima hrane koji se održavaju po mnogim talijanskim gradovima. Tokom prva dva vikenda pretposljednjeg mjeseca u godini u toskanskom gradiću [[Giovanni d’Asso]] održava se festival tartufa. Uz njih možemo naći i gastronomski sir [[parmezan]] i vino 'Chianti Classico'. Uz tartufe naravno idu i [[ravioli]], [[carpaccio]] (klasično: dimljena govedina) i parmezan. Slično je i po drugim talijanskim gradovima: [[San Miniato]], također u Toskani; [[Aqualagna]] u provinciji Pesaro; [[Bobbio]] u Emiliji; [[Alba (Pijemont, Italija)|Alba]] u Piemontu; [[Calestano]] u provcinciji Parma; i [[Savigno]] u provinciji Bologna. === Glazba i ples === Glazba ima veliku ulogu u životu Talijana. Ljubav prema glazbi odrazila se i kroz duhovnu i materijalnu kulturu Talijana. Oni su i danas dobri pjevači, a mladić se djevojci udvarao serenadom ispod prozora. Glazba se uvukla u sve pore života. Njihovi najpoznatiji majstori u izradi glazbenih instrumenata su već spomenuti Bartolomeo Cristofori s prijelaza iz 17 u 18. stoljeće. [[Andrea Amati]] i sinovi Antonio i Girolamo, te [[Antonio Stradivari]] i [[Giuseppe Guarneri]], svjetski su poznati majstori u izradi violina. Talijanska glazba, od opere (kao što je [[La Traviata]]) pa do popularne glazbe, svakodnevna je u talijanskom životu. Nose je svuda sa sobom. S plesom, koji je usko vezan uz glazbu, isti je slučaj. Ne samo u Italiji, oni su ga sa sobom donijeli i u druge krajeve gdje su se naselili. I dan danas u Americi Talijani su ponesli i proslavili tarantellu, prati ga [[mandolina]], talijanska gitara. === Kuhinja === [[Datoteka:Spaghetti Bolognese.jpg|mini|desno|Spaghetti bolognese, kulinarski i Ragù alla Bolognese, danas se u restoranima mogu dobiti posvuda, osobito tamo gdje ima Talijana.]] Kuhinja Talijana je upravo ona, '[[Talijanska kuhinja]]', poznata širom svijeta. Još je [[Marco Polo]], rođen možda na [[Korčula|Korčuli]], inače mletački državljanin, iz [[Kina|Kine]] donio tjesteninu, danas poznatu kao [[Spaghetti]] (u značenju uzice), Talijani više danas ne mogu bez nje. Špageti i [[tjestenina]] zavladali su talijanskim stolom. Obožavaju je sa sosom od [[rajčica]] ili s mljevenim mesom i nazivaju prema gradovima [[spaghetti milanese]] i [[spaghetti bolognese]]. Spaghetti bolognese nazivani kulinarski i Ragù alla Bolognese, pripremaju se od kuhanih špageta i prelijevaju sa sosom od mljevene govedine, s dodatkom olivinog (maslinovog) ulja, [[Crveni luk|luk]]a, [[mrkva|mrkve]], [[origano|origana]], [[celer]]a, sosa od rajčice i nešto crvenog [[vina]], po želji se dodaje i [[čili]]-papričica. Druga jela s tjesteninom također su omiljena, a Talijani su njima 'osvojili' svijet. Osobitu popularnost stekla je '[[pizza]]', postala je toliko popularna da se širom svijeta otvaraju ugostiteljski objekti (pizzeria) za posluživanje ove poslastice. Korijeni porijekla ove hrane, čini se, dosežu skroz do vremena, smatra Cliff Lowe, grčke kolonizacije južnih obala današnje Italije. Okrugla plosnata lepinja posipa se i prekriva maslinovim uljem, sosom od rajčice, sirom i drugim. Danas od bezbrojnih vrsta pizza možemo spomenuti na primjer Buffalo Chicken Pizza s pilećim prsima, koju se u američkoj Philadelphiji može nabaviti kao autentična talijanska hrana. Kako su Talijani, poput [[Grci|Grka]], mediteranski narod uveliko okrenut moru, naravno da veliku ulogu u kuhinji ima i riba, a u mediteranskom duhu i kvalitetna vina i maslinova ulja. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.globalvolunteers.org/1main/italy/italyculture.htm Italy's Culture] *[http://www.oldandsold.com/articles06/dance-7.shtml Italian Dances] {{Italija}} {{Etničke skupine Južne Afrike}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija: Romanski narodi]] [[Kategorija: Etničke grupe Italije|*]] [[Kategorija: Etničke grupe Hrvatske]] [[Kategorija: Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija: Etničke grupe Argentine]] [[Kategorija: Etničke grupe Francuske]] [[Kategorija: Etničke grupe Njemačke]] [[Kategorija: Etničke grupe Švicarske]] [[Kategorija: Etničke grupe Venezuele]] [[Kategorija: Etničke grupe Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija: Etničke grupe Luksemburga]] 9w2l2n8s23ndcxvmfc2g6dp158y5k6y 0 42461 7430825 6979058 2026-04-16T11:47:28Z Panasko 203327 7430825 wikitext text/x-wiki '''Rumunji''' [[Romanski narodi|romanski narod]] srodan [[Moldavci]]ma i [[Vlasi]]ma naseljen poglavito u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i [[Moldavija|Moldaviji]]. [[Datoteka:Vlasimapa.PNG|mini|desno|300px|Narodi vlaškog podrijetla]] == Ime == Rumunji će svoje ime (sebe zovu Români) steći tek nakon romanizacije stare [[Dacija|Dacije]] i tračkih plemena ([[Dačani|Dačana]]) naseljenih u njoj. Na prostoru koji su nastanjivala stara dačka plemena nastale su 3 etnografske zone u kojima razlikujemo prave Rumunje u području [[Transilvanija|Transilvanije]] uključujući i [[Crişana|Crişanu]] i [[Banat]]. Druga je [[Vlaška (pokrajina)|Vlaška]] u [[Oltenija|Olteniji]], [[Muntenija|Munteniji]] i [[Dobrudža|Dobrudži]] gdje nalazimo [[Vlasi|Vlahe]] ili Aromune (Arumunje). Treća je [[Moldavija]] s [[Moldavci]]ma, uključujući republiku [[Moldaova|Moldovu]], [[Moldavija|Moldaviju]] u Rumunjskoj, [[Budžak]] i [[Bukovina]]. Nazivi Români, Rumunji i ostale varijante svakako potječu po imenu starog Rima, jer su sami sebe smatrali nasljednicima ove države. == Popis starih plemena == Plemena koja su naseljavala Daciju i čiji bi romanizirani potomci trebali sudjelovati u stvaranju rumunjskog naroda bili bi: *[[Albocensi]] (Albocenses), zapadno od plemena Potulatensi (Potulatenses). *[[Anarti]], sjeverozapadna Dacija. *[[Apuli]] središnja Transilvanija, središte im bijaše [[Apulum]] (Piatra Craivii) *[[Biephi]], zapadno od Buridavensesa. *[[Buri (Dačani)|Buri]]{{newdsm}} *Buridavensi (Buridavenses), sjeverna Moldavija. *[[Calipizi]], između Dnjestra i Buga. *[[Karpi]] (Carpi), istočno od Karpata i zapadno od Dnjestra. Karpati dobivaju ime po njima. *[[Caucoensii]] (Caucii, Caucoenses), na *[[Ciagisi]], između Saldensesa i Piephigija *[[Kostoboci]] (Costoboci), sjeverna i sjeveroistočna Dacija, pa u suvremenu Ukrajinu i Moldaviju *[[Cotensi]] (Cotenses), istočno od Buridavensesa *[[Crobobizi]], [[Dobrudža]] *[[Trizi]], Dobrudža *[[Keiasigi]], [[Transilvanija]]. *[[Piephigi]], [[Moldavija]] i istočna [[Muntenia]] *[[Potulatensi]] (Potulatenses), između Albocensesa i Siensesa *[[Predavensi]] (Predavenses), na zapadu *[[Ratacensi]] (Ratacenses), između Predavensesa i Caucoensesa *[[Saldensi]] (Saldenses), današnji [[Banat]] i [[Crişana]] *[[Siensi]] (Sienses), istočno od Potulatensesa *[[Suci]], ušće rijeke Olt. *[[Teurisci]], sjeverna Dacija *[[Tirageti]] (Tyragetae), na ušću Dnjestra == Povijest == Područje današnje Rumunjske nastanjeno je već nekoliko desetina tisuća godina. Najstarije kosti pronađena na njezinom području stare su između 34,000 i 36,000 godina. Radi se o facialnim kostima koje su pripadale muškarcu i zasada se smatraju najstarijima u [[Europa|Europi]] ([http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/3129654.stm vidi]). Pretke današnjih Rumunja ovdje nalazimo već negdje oko 500 godina pr. Kr. To su Dačani koji nastanjuje krajeve između obala [[Crno more|Crnog mora]] i na zapad preko Karpata do u [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]]. Ova srodna plemena pod vodstvom [[Burebista|Burebiste]] (82-44 pr. Kr.) ujedinit će se u snažnu državu protiv koje će zaratit [[Cezar]], ali iste godine obadvoje vođa doživljavaju istu sudbinu. Ubijeni su od svojih podanika. [[Rim]] ipak nastavlja rat protiv Dačana čija se država raspala na 4 ili 5 dijelova, svaka pod drugim vladarom. Do ujedinjenja ipak dolazi [[95.]] pod vodstvom [[Decebal]]a. Ovaj se hrabro opire napadima rimskih careva [[Domicijan]]a i [[Trajan]]a. S Trajanom vodi ratove 101. – 101. i 105. – 106. ili 107. U ovom posljednjem destruktivnom ratu Decebal je podlegao, te se opkoljen ubija. Rim ovlada Dacijom a [[129.]] podijeljena je na [[Gornja Dacija|Gornja Daciju]] (Dacia superior) i [[Donja Dacija|Donja Daciju]] (Dacia inferior). Ove provincije poznate su i kao Transilvanija i Mala Valahija ili Mala Vlaška. [[Marko Aurelije]] Daciju će podijeliti na 3 provincije Porolissensis, Apulensis i Maluensis. Glavno im sjedište postaje [[Sarmizegetusa]], gdje je skončao posljednji dački kralj Decebal ([https://web.archive.org/web/20091027171924/http://geocities.com/dacgerula/poze.html vidi]). Dacija se nalazi na sjevernoj i istočnoj granici carstva te je neprekidno pod prijetnjom raznih skitalačkih plemena ali i pod zaštitom rimske vojske. među ostalima tu je i slavna [[Legio XIII Gemina]], koja je ratovala u Galiji a 49. prije Krista prelazi [[Rubikon]] ([http://www.livius.org/a/battlefields/rubico/rubico.JPG vidi most na rijeci Rubikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070210034334/http://www.livius.org/a/battlefields/rubico/rubico.JPG |date=10. veljače 2007. }}), te dolazi do drugog rimskog građanskog rata. Još je jedna legija tu stacionirana, to je [[Legio V Macedonica]]. Na granicama Rimskog Carstva javljaju se novi narodi i nove opasnosti. Dolaze [[Vizigoti]], a za leđima su im [[Huni]]. Aurelije 270 ili 271. povlači svoje snage iz Dacije. Do ratova će doći još 378., to je [[Bitka kod Hadrianopolja]] koju predvodi [[Fritigern]] na čelu [[Tervingi|Tervinga]], [[Greutungi|Greutunga]] i [[Alani|Alana]] protiv rimskog cara Valensa. Ova rat navijestit će konačnu propast [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]. Život ovih plemena bio je vezan uza zemlju i stoku. Uzgajali su cerealije, voće i pravili vino. Posjedovali su velika krda goveda i ovaca, bavili se [[pčelarstvo]]mm, a [[konj]]i su im bili na cijeni. Područje Dacije bilo je bogato depozitima zlata, željeza i srebra u karpatima, čija eksploatacija datira još iz 8. stoljeća prije Krista. I sam car trajan se iz svog osvajanja vratio u Rim sa 165 tona zlata i 330 tona srebra. Sol i drvo bili su dodatni izvozi Dacije. Rimaljni su Daciji pak ostavili svoj jezik i ime. Kao stanovnici [[Bizant]]a sebe će nazivati ''' Romeji' ''-ma. [[Latinski jezik]] koji su Rimljani donesli sa sobom [[Dakoromani]], (romanizirani [[Dačani]], Rumunji i srodni [[Moldavci]] i [[Vlasi]]) razvit će u posebne jezike koje danas klasificiramo romanskoj skupini indoeuropskih jezika. == Etnografija == U velikoj romanskoj skupini naroda Rumunji i [[Moldavci]] predstavljaju njihove najistočnije pripadnike. Rumunji su nastali romanizacijom na bizantskom području, pa su naslijedili romansko ime i bizantske obrede '' 'Ritul bizantin' ''. Od srednjeg vijeka pa do 19. stoljeća oni žive u 3 različite susjedne kneževine: Transilvaniji, Vlaškoj i Moldaviji. Ove tri nalaze se na križanjima velikih kraljevstava i carstava, no kroz cijelo vrijeme uspjeli su očuvati svoje posebno nacionalno biće i svoju specifičnu civilizaciju. Ujedinjenjem [[Vlaška (kneževina)|Vlaške]] i Moldavije [[1859.]] nastat će njihova nacionalna država, [[Rumunjska]], no ona će ostat turski vazal sve do 1877. kada će proglasit svoju nezavisnost što će potvrdit berlinski kongres 1878. Ovim će će joj Otomansko Carstvo prepustiti [[Dobrudža|Dobrudžu]], a ona Rusiji [[Besarabija|Besarabiju]]. Svi ovi narodi s kojima su Rumunji kroz svoju povijest u kontaktima i suživotu utjecat će, geografsko-klimatske uvjete, na stvaranje rumunjske kulture. Planinski masiv Karpata što se od sjevera proteže prema jugu i zapadu odvaja Transilvaniju (najoznatijoj po [[Drakula|grofu Drakuli]]) od Vlaške nizine i Moldavije. Rumunji su ovisno o lokalitetu zemljodjelci (u nizinama) s danas razvijenom poljoprivredom u kojoj prednjače [[pšenica]] i [[kukuruz]]. U planinskim krajevima bave se stočarstvom, pretežno ovce. '''Seljačka kuća''' Tradicionalne seljačke kuće Rumunja građene su od materijala koji je dostupan, tako da se po materijalu razlikuju one u šumovitim krajevima gdje su građene od drveta, u ravnicama od gline ili opeke, i uz obalu od kamena. Ove kuće pretežno su prizemnice a seljak je arhitekt i majstor gradnje svoje vlastite kuće. Unutrašnjost joj izgleda poput pravog muzeja, većina predmeta rađena je od drveta [[hrast]]a ili [[bukva|bukve]], funkcionalne primjene i lijepo dekorirano rezbarijama. Seljačka [[odjeća]] domaće je izrade, od [[vuna|vune]], [[pamuk]]a ili [[konoplja|konoplje]]. Nije nikad blještavih boja, nego kombinacija bijele, crne, plave i crvene, diskretnih dekorativnih motiva. U prošlim stoljećima mlade Rumunjke, kako bi izgledale poput bizantskih princeza ukrašavale su svoju odjeći zlatnim i srebrnim nitima. '''Običaji i kuhinja''' [[Datoteka:Mamaliga Moldova.jpg|mini|mămăliga]] Rumunjski narodni običaji kombinacija su starih agrarnih rituala i kršćanstva. Od bojenja uskrsnih jaja napravljena je prava umjetnost. Tradicionalno bojena se u crveno, uskrsna jaja dekoriraju se u različitim krajevima na specifične načine, s motivima koji simboliziraju obnovu i besmrtnost. Za Uskrs kod Rumunja i Moldavaca priređu je se slatki kruh [[cozonac]] s [[mlijeko]]m, [[šećer]]om i jajima. [[Bugari]] ga nazivaju [[kozunak]] (козунак), i veoma je nalik talijanskom [[panettone]]u. Mnoga jela i pića priređuju se s kukuruzom, kao [[mămăliga]] (žganci), [[mămăligă cu lapte]] (žganci s mlijekom) i [[balmoş]] (kuhani u ovčjem mlijeku), ili su mesna (janjetina), [[stufat de miel]] i [[drob de miel]]; nadalje mesne i juhe od povrća. Od turskog utjecaja potječe pilav, jelo često na Srednjem istok, srednjoj i južnoj Aziji, a probilo se sve do Latinske Amerike i [[Karibi|Kariba]], pa ga na [[Trinidad]]u poznaju kao [[pelau]], i postao dijelom kreolske kulinarske tradicije. [[Pilav]] je najčešći među turskim narodima [[Tatari]]ma, [[Kazahi]]ma, [[Kirgizi]] i drugi. Kod Rumunja treba spomenuti i jaku šljivovu rakiju -[[ţuică]], čiji proces proizvodnje mora biti završen prije [[Božić]]a. U području Moldavije poznati desert je pita [[poale în brâu]]. == Ples i glazba == Najpoznatiji i najljepši rumunjski ples je [[căluşari]]. Klasično, prema rumunjskim etnolozima (vidi ''BUCSAN, A. (1971) Specificul Dansului Popular Românesc, Editura Academiei Republicii Socialiste România.'' i ''GIURCHESCU, A, Romanian Traditional Dance, Mill Valley CA: Wild Flower Press, 1995.''), prema formaciji može biti u *1) lancu, gdje su plesači povezani rukama. Njihovo podrijetlo je u stranim plesovima povezanim s ritualima. Prema rumunjskim etnolozima osnovni tipovi su ženski vokalni plesovi (roata femeilor, coconiţa, makedorumunjski i Purtata fetelor); hora (s mare dreapă, n-două parţi, "ternary", pe bătaie i iute); sârba; brâul (Brâuleţul, Mocănesc ili karpatski, i banatski); "Aksak" (Rustem, Geampara, Şchioapa), su podunavski asimetrični ritmički plesovi *2) Druga fomacija je ples u parovima s 5 osnovnih tipova: breaza, purtata, învârtita, ardeleana (ovaj u Banatu), i set plesova. purtata i învârtita su transilvanijski asimetrični ritmički plesovi. *3) Ceată, su muški plesovi, tamo nazivani ceată of feciori, a kao pomoćno sredstvo za ples potrebni su štapovi preko kojih se preskače, a ovamo spadaju i transilvanski căluş, čiji su nasljednici pastirski plesovi mutului' i gătejul. Transilvanijski Căluşeri u izvornoj formi pronađen je u Banat i Hunedoari u selima Boiu, Beriu, Ludeşti, Orăştioara, Geoagiu, Romos, Boşorod i Dâncu Mare. Pleše se između Božića i Nove Godine a poznat je i kao călutul (poni) ili căluşerul (jahač). Tradicija uključuje i zoomorfnu maskiranu spodobu poznatu kao '' 'Turca' ''a i [[Čango-Mađari]] imaju sličan običaj poznat kao Boricza, čije je ime običaja slavenskog porijekla, ali nesumnjivo ima rumunjski utjecaj. == Literatura == *Musat, Mircea & Ardeleanu, Ion (1985), From ancient Dacia to modern Romania, Bucharest. *Pop, I. (1999), Romanian and Romania a brief History, [[Columbia University Press]], New York *Giurescu, Constantin (1972), Chronological History of Romania, Bucharest '''O plesovima''' *Alexandru, T. (1980), Rumanian Folk Music, Bucharest: Musical Publishing House. *Kligman, G. (1977), Căluş, symbolic transformation in Romanian ritual, Chicago & London: University of Chicago Press. *Kligman, G. (1988), Wedding of the Dead: Ritual, Poetics, and popular culture in Transylvania, Berkeley: University of California Press. <gallery> File:Paleo-Balkan_languages_in_Eastern_Europe_between_5th_and_1st_century_BC_-_Spanish_and_English.png|Starovjekovni Dačani File:Bgiusca Jirecek Line.jpg|Granica grčkog i latinskog utjecaja na Balkanu prema Jirečeku {{fact}} File:Theoretical map of Romanian origins.png|Teorije o podrijetlu Rumunja File:A_Yugoslav_view_on_6th_to_8th_century_ethnic_distribution_in_Romania.svg.png|Vlasi (Rumunji) na teritoriju današnje Rumunjske u 6-8. stoljeću, prema "Školskom istorijskom atlasu" objavljenom u Beogradu 1970. godine File:FormatiuniPoliticeRomanestiSecolele IX XIII.svg|Rumunjski teritoriji u 9-13. stoljeću File:Romani in Romania (2002).png| File:Ponderea românilor în Republica Moldova la nivel de comune.jpg| </gallery> == Vanjske poveznice == *[http://www.roembus.org/english/romanian_links/history_of_romanians.htm Ion Calafeteanu, History of Romanians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090701234124/http://www.roembus.org/english/romanian_links/history_of_romanians.htm |date=1. srpnja 2009. }} *[http://linguistics.byu.edu/classes/ling450ch/reports/romanian.html The History of the Romanian Language] *[http://www.aboutromania.com/romania.html Romania History, Art, Maps, Museums, Photos, Politics, Dracula] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509081235/http://aboutromania.com/romania.html |date=9. svibnja 2008. }} *[http://www.everyculture.com/Europe/Romanians.html Romanians] {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Rumunji| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Rumunjske|*]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Etničke grupe Ukrajine]] [[Kategorija:Etničke grupe Njemačke]] [[Kategorija:Etničke grupe Mađarske]] etr6yc0em77w0mzkznzljsgl48tarcn 0 43128 7430816 7197660 2026-04-16T11:45:35Z Panasko 203327 7430816 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Etnička grupa | ime = Bošnjaci | slika = | opis_slike = | populacija = od 2,4 do 4,4 milijuna <small>(procjena)</small> | regije = {{Z+X|BIH}} oko 2 185 055<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.eured-bih.org/publikacije/SERSEA_SWOTeng.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20070227125845/http://www.eured-bih.org/publikacije/SERSEA_SWOTeng.pdf |archive-date=27. veljače 2007. |access-date=19. ožujka 2007.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/bk.html#People |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20070509153412/https://www.cia.gov/cia//publications/factbook/geos/bk.html#People |archive-date=9. svibnja 2007. |access-date=4. lipnja 2007.}}</ref> | regija1 = {{Z+X|SRB}} | pop1 = 172 087 (2002.) | ref1 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/Zip/NEP1.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=19. ožujka 2007. |archive-date=2. studenoga 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061102025523/http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/Zip/NEP1.pdf |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sok-kosovo.org/pdf/population/Kosovo_population.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=19. ožujka 2007. |archive-date=20. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110920112633/http://www.sok-kosovo.org/pdf/population/Kosovo_population.pdf |url-status=dead }}</ref> | regija2 = {{Z+X|SAD}} | pop2 = 98 766 | ref2 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-ds_name=DEC_2000_SF3_U&-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&-redoLog=true&-_caller=geoselect&-geo_id=01000US&-geo_id=NBSP&-format=&-_lang=en |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://archive.today/20200212034353/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&-state=dt&-ds_name=DEC_2000_SF3_U&-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&-redoLog=true&-_caller=geoselect&-geo_id=01000US&-geo_id=NBSP&-format=&-_lang=en |archive-date=12. veljače 2020. |access-date=19. ožujka 2007.}}</ref> | regija3 = {{Z+X|AUT}} | pop3 = 95 007 (2006.) | ref3 = | regija4 = {{Z+X|NJE}} | pop4 = 80 000 (2005.) | ref4 =<ref>[http://migration.ucdavis.edu/mn/comments.php?id=1049_0_4_0_C]</ref> | regija5 = {{Z+X|ŠVE}} | pop5 = 53 918 (2004.) | ref5 =<ref>[http://www.worldstatesmen.org/Sweden.html]</ref> | regija6 = {{Z+X|CG}} | pop6 = 48 184 (2003.) | ref6 =<ref>[http://www.njegos.org/census/index.htm]</ref> | regija7 = {{Z+X|HRV}} | pop7 = 31 479 (2011.) | ref7 =<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html Stanovništvo prema narodnosti – popis 2011.] Pristupljeno: 25. listopada 2013.</ref> | regija8 = {{Z+X|ŠVI}} | pop8 = 23 457 (2000.) | ref8 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.euro-islam.info/pages/swiss.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080511024940/http://www.euro-islam.info/pages/swiss.html |archive-date=11. svibnja 2008. |access-date=19. ožujka 2007.}}</ref> | regija9 = {{Z+X|SLO}} | pop9 = 21 542 (2002.) | ref9 =<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=15 |title=Arhivirana kopija |access-date=19. ožujka 2007. |archive-date=30. svibnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170530131402/http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=15 |url-status=dead }}</ref> | regija10 = {{Z+X|AUS}} | pop10 = 18 000 (2001.) | ref10 = | regija11 = {{Z+X|TUR}} | pop11 = 17 627 | ref11 = | regija12 = {{Z+X|MAK}} | pop12 = 17 018 (2002.) | ref12 =<ref>[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf]</ref> | regija13 = {{Z+X|NOR}} | pop13 = 15 216 (2006.) | ref13 = | regija14 = {{Z+X|KAN}} | pop14 = 12 185 (2001.) | ref14 = | regija15 = {{Z+X|BEL}} | pop15 = 4000 (2002.) | ref15 =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.euro-islam.info/pages/belgium.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20070622132900/http://euro-islam.info/pages/belgium.html |archive-date=22. lipnja 2007. |access-date=19. ožujka 2007.}}</ref> | regija16 = {{Z+X|ŠPA}} | pop16 = 2038 (2006.) | ref16 =<ref>[http://www.ine.es/prodyser/pubweb/anuario06/anu06_02demog.pdf]</ref> | regija17 = Drugdje u svijetu | pop17 = više od 100 000 <small>(procjena)</small> | ref17 = | jezik = [[Bošnjački jezik]] | vjera = 90 % sunitski [[islam|muslimani]], 10 % [[ateizam|ateisti]] {{nedostaje izvor}} | srodne = [[Slaveni]] <br> [[Južni Slaveni]] }} '''Bošnjaci''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] nastanjen ponajviše u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kao i na području pokrajine [[Sandžak]]a u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Ima ih oko 3 milijuna, od toga oko 2 milijuna u Bosni i Hercegovini, a velik broj Bošnjaka živi u Turskoj, približno 350 000. Pripadaju [[islam]]skom civilizacijskom krugu, a potječu od islamiziranoga pučanstva srednjovjekovne [[Kraljevina Bosna|Bosne]], kao i susjednih država i područja koja su bila dulje vremena pod [[Osmansko Carstvo|turskom]] upravom: *[[Srbija]] – posebice [[Sandžak]], [[Šumadija]], [[Mačva]], Beograd s okolicom *[[Crna Gora]] *[[Hrvatska]] – poglavito [[Lika]], [[Slavonija]] i [[Dalmacija]]). == Povijest == Izvorno ime ''Bošnjanin'' (u latinskim vrelima sing. ''Bosnensis'') prvotno označuje jedino pripadnika srednjovjekovne bosanske političke jedinice. Ime Bošnjanin prvi put se spominje u carskoj tituli bizantijskog cara Manojla Komnena oko 1166. godine, zatim u velikom broju raznih dokumenata koji su nastajali u srednjovjekovnoj Bosni, potom kod starih južnoslavenskih pisaca u vrijeme turske vladavine, kada se Bosanci, Bošnjani ili Bošnjaci spominju usporedno i ravnopravno s drugim južnoslavenskim narodima.<ref>{{Citiranje knjige |last=Aličehić, Galešić |title=Tragom drevnih Bošnjana |publisher=Connectum |year=2018 |location=Sarajevo |pages=22}}</ref>U početcima [[Osmansko Carstvo|osmanske]] vladavine ''Bošnjak'' (turcizirano povijesno ''Bošnjanin'') ime je za podanika kršćanske vjeroispovijesti, dok se izraz ''Bosnalu'' odnosio na [[islam]]izirano domaće pučanstvo. Potom, za ustaljene turske vlasti, riječ ''Bošnjak'' označavala je svakoga pripadnika zemlje Bosne (''Bošnjak-milleti''), pa i izraz ''Bošnjak-kavmi'' znači samo bošnjački narod za što je prikladniji bio naziv ''Bošnjak-taifesi'', koji se sreće kao odrednica za stanovnika Bosne u narodnosnom ili ''plemenskom'' značenju.<ref name="#1">{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/8952|title=Bošnjaci|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2021-05-07}}</ref> U popisima stanovništva nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prikazani su pod različitim imenima: 1948. kao "neopredijeljeni muslimani", 1953. kao "Jugoslaveni neopredijeljeni", 1961. kao "Muslimani (etnička pripadnost)", a 1971., 1981. i 1991., nakon potpunog priznanja statusa zasebnog naroda, kao "Muslimani". Nakon raspada SFRJ i neovisnosti Bosne i Hercegovine kao u 1990-ima, prihvatili su i službeno etnonim Bošnjaci.<ref name="#1"/> == Broj Bošnjaka i njihov udio u bivšoj SFRJ 1948. – 1991. == {| class="wikitable" | Republike | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. |- | {{Z+X|SR BIH}} | 788.403 (30,7 %) | 891.800 (31,3 %) | 842.248 (25,7 %) | 1.482.430 (39,6 %) | 1.630.033 (39,5 %) | 1.905.829 (43,7 %) |- | {{Z+X|SR CG}} | 387 (0,0 %) | 8396 (2 %) | 30.655 (6,5 %) | 70.236 (13,3 %) | 78.080 (13,4 %) | 89.614 (14,6 %) |- | {{Z+X|SR HRV}} | 1077 (0,1 %) | 16.185 (0,4 %) | 3113 (0,1 %) | 18.457 (0,4 %) | 23.740 (0,5 %) | 43.469 (0,9% ) |- | {{Z+X|SR MAK}} | 1560 (0,1 %) | 1591 (0,1 %) | 3002 (0,3 %) | 1248 (0,1 %) | 39.512 (2,1 %) | 35.256 (1,7 %) |- | {{Z+X|SR SLO}} | 179 (0,0 %) | 1617 (0,1 %) | 465 (0,0 %) | 3197 (0,2 %) | 13.425 (0,7 %) | 26.867 (1,4 %) |- | {{Z+X|SR SRB}} | 17.315 (0,3 %) | 79.109 (1,1 %) | 93.457 (1,2 %) | 154.364 (1,8 %) | 215.166 (2,3 %) | 246.411 (2,5 %) |- | {{Z+X|SFRJ}} | 808.921 (5,1 %) | 998.698 (5,9 %) | 972.940 (5,2 %) | 1.729.932 (8,4 %) | 1.999.957 (8,9 %) | 2.347.446 (10,0 %) |} == Povezani članci == * [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] * [[Srbi Bosne i Hercegovine]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Južni Slaveni]] [[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] [[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]] [[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]] 9fuecqvf0973gnfp4cxo8byzu3kopk5 0 44277 7430795 6851561 2026-04-16T11:36:08Z Panasko 203327 7430795 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Francuzi | slika = [[Datoteka:French people - mosaic.PNG|350px|]] | opis slike =<small>[[Ivana Orleanska]] • [[Jacques Cartier|Cartier]] • [[René Descartes|Descartes]] • [[Molière]] • [[Blaise Pascal|Pascal]] • [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV.]]<br>[[Voltaire]] • [[Denis Diderot|Diderot]] • [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] ---- [[Victor Hugo|Hugo]] • [[Alexandre Dumas (otac)|Dumas]] • [[Évariste Galois|Galois]] • [[Louis Pasteur|Pasteur]] • [[Jules Verne|Verne]] • [[Gustave Eiffel|Eiffel]]<br>[[Pierre de Coubertin|de Coubertin]] • [[Henri de Toulouse-Lautrec|Toulouse-Lautrec]] • [[Marie Curie|Curie]] ---- [[Marcel Proust|Proust]] • [[Charles de Gaulle|de Gaulle]] • [[Josephine Baker|Baker]] • [[Jacques-Yves Cousteau|Cousteau]] • [[Albert Camus|Camus]] • [[Edith Piaf|Piaf]] • [[François Mitterrand|Mitterrand]] • [[Brigitte Bardot|Bardot]]<br>[[Zinedine Zidane|Zidane]]</small> | populacija =Oko 100 milijuna | regije ={{Z+X|FRA}} <br> 62 303 000 | regija1 ={{Z+X|SAD}} | pop1 =16 000 000 | ref1 = | regija2 ={{Z+X|KAN}} | pop2 =8 000 000 | ref2 = | regija3 ={{Z+X|ARG}} | pop3 =6 800 000 | ref3 = | regija4 ={{Z+X|BEL}} | pop4 =4 200 000 | ref4 = | regija5 ={{Z+X|ŠVI}} | pop5 =1 350 000 | ref5 = | regija6 ={{Z+X|ČIL}} | pop6 =520 000 | ref6 = | regija7 ={{Z+X|BRA}} | pop7 =500 000 – 1 000 000 | ref7 = | regija8 ={{Z+X|VIJ}} | pop8 =449 300 | ref8 = | regija9 ={{Z+X|ITA}} | pop9 =130 000 | ref9 = | regija10={{Z+X|AUS}} | pop10 =117 521 | ref10 = | regija11={{Z+X|NJE}} | pop11 =104 085 | ref11 = | regija12={{Z+X|ŠPA}} | pop12 =100 408 | ref12 = | regija13={{Z+X|UK}} | pop13 =94 178 | ref13 = | regija14={{Z+X|IZR}} | pop14 =85 000 | ref14 = | regija15={{Z+X|MEX}} | pop15 =60 000 | ref15 = | regija16={{Z+X|POR}} | pop16 =35 000 | ref16 = | regija17={{Z+X|LUX}} | pop17 =25 200 | ref17 = | regija18={{Z+X|KMB}} | pop18 =16 200 | ref18 = | regija19={{Z+X|SIR}} | pop19 =13 000 | ref19 = | jezik = [[Francuski jezik|Francuski]] | vjera = [[Rimokatolička Crkva|Rimokatolici]]<br>[[Ateizam|Ateisti]] i [[Agnosticizam|agnostici]]<br>[[Protestantizam|Protestanti]]<br> [[Židovstvo|Židovi]] | srodne = }} '''Francuzi''' ([[francuski jezik|franc]]. les Français) su [[Romanski narodi|romanski narod]] na zapadu [[Europa|Europe]]. Politički u Francuze su popisivani i drugi narodi na području Francuske koji su nastali romanizacijom stare Galije i germanskih plemena. Među ovima danas razlikujemo [[Frankoprovansalci|Franko-Provansalce]] (574.000) iz istočne Francuske u pograničnim krajevima sa [[Švicarska|Švicarskom]] (7100) i [[Italija|Italijom]] (71.000); [[Okcitanci|Okcitance]] (2.377.000) na jugu Francuske; [[Provansalci|Provansalce]] (251.000) s obale Sredozemlja; [[Gaskonjci|Gaskonjce]] koji su po svoj prilici akvitanijskim jezikom romanizirani [[Baski]], a ima ih danas oko 250.000 na jugozapadu Francuske i oko 4000 tisuća u susjednoj [[Španjolska|Španjolskoj]]; [[Korzikanci|Korzikance]] s [[Korzika|Korzike]] (302.000), kojih ima i u [[SAD]]-u (104.000) i Italiji (preko 5000). Posebne zajednice čine danas i narodi koje poznajemo kao [[Frankošvicarci]], kojih u Francuskoj ima oko 29.000 i govore francuski; [[Frankokanađani]] (7.294.000) iz [[Quebec]]a i njihov ogranak [[Kajuni]] (Cajuns) iz [[Louisiana|Louisiane]] koji se smatraju posebnom zajednicom, a ima ih 1.014.000. Frankokanađana ima i 1.079.000 u SAD. Čistih Francuza, bez onih političkih, silom zakona pofrancuženih, ima [[2005.]] godine 37.345.000 u Francuskoj ([[2005.]] imala je 60.491.000 stanovnika), a svih zajedno u svijetu 41.330.000 nastanjenih u 124 države. Osim u Francuskoj, pravih Francuza ima najviše u SAD (2.429.000). Francuski jezik naravno ima daleko veći broj govornika (124.000.000, [[1995.]] godine), ali je etno-kulturno nasljeđe tih naroda sasvim različito. == Ime i porijeklo == [[Datoteka:Acadiens Nantes.JPG|mini|lijevo|Kajuni, potomci Francuza, odnosno Franko-Kanađana iz kanadske [[Akadija|Akadije]]. U 17. stoljeću Francuzi su se nastanili u kanadskim Maritime Provinces, da bi od 1765. do 1785. preko 3000 ovih ljudi, potražilo novi dom u močvarama Louisiane, koja im je postala nova Akadija. Slika prikazuje dolazak Kajuna u Louisianu.]] Francuzi svoje ime dobivaju po germanskim plemenima [[Franci|Franaka]] što su se od 3. do 6. stoljeća pojavili na granicama [[Galija (rimska provincija)|Galije]], zemlji nastanjenoj [[Kelti|keltskim]] plemenima, i počeli je naseljavati. U francuskom jeziku ovaj naziv glasi /les/ Français, (u engleskom French). Franci su nastanili područje do rijeke [[Loire]] i u idućim se stoljećima pomiješali i stopili s [[Gali]]ma. Ovo se stanovništvo prestankom rimske vladavine, koja završava u 5 stoljeću, počelo intenzivno romanizirati, a do 10. stoljeća su zaboravili svoj jezik. Jezična romanizacija galsko-franačkog stanovništva je proces koji se odvijao negdje od 11. do 14. stoljeća, kroz ovaj je period nastajao staro-francuski jezik. Latinski jezik na području današnje francuske bio je naravno pod utjecajem lokalnih jezika, tako da je evoluirao u više dijalekata, kojima se služe potomci naroda koji su njima govorili. Jedine neromanizirane skupine ostali su [[Bretonci]], što su se u 5. stoljeću na područje Bretanje naselili s [[Britansko otočje|Britanskog otočja]]. Njihovo porijeklo je također keltsko i srodno kontinentalnim Galima. Druga grupa, također neromanizirana, su [[Baski]] ili Euskaldunak koji su sačuvali predindoeuropski jezik euskara, i tajanstvenog su porijekla. Baski naseljavaju tek ekstremni jugozapad Francuske. Kod frankofona Francuske nastalo je više dijalekata od kojih bi možda trebalo izdvojiti valonski i [[okcitanski jezik|okcitanski]] (langdočki) kojima se služe [[Valonci]], danas uglavnom nastanjeni u [[Belgija|Belgiji]] i [[Okcitanci]] s juga Francuske, koje ne treba poistovjećivati s Francuzima. Pravi Francuzi i [[francuski jezik]] čine one grupe što su govorile langue d'oïl, a napose francuskim jezikom (u području Ile-de-France.), koji je poslužio da postane zajednički jezik svim Francuzima te postao službenim. == Povijest == [[Datoteka:KarlII monks.jpg|mini|Karlo Ćelavi (Charles le Chauve) Prvi vladar zemlje s kojim počinje francuska povijest.]] Prethodnici i preci današnjih Francuza i njima srodnih etničkih zajednica područja današnje Francuske, odnosno keltski [[Gali]], živjeli su u ovom kraju još u [[brončano doba]], a do prodora Rimljana dolazi 121. pr. Kr. Rimska vojska je donosila [[latinski jezik]] ali i civilizaciju. Konačan plod rimskog utjecaja na susjedne narode bila je jezična romanizacija, i upravo ta rimska vojska odlučujuće je utjecala na stvaranje suvremenih romanskih naroda, koji po njihovom glavnom gradu Romi ([[Rim]]) nose ime. Na ovaj način nastali su (što se tiče zapadne Europe) Francuzi, [[Valonci]], [[Španjolci]], [[Katalonci]], [[Portugalci]], [[Galjegi]], maleni [[Monegaski]], pa i sami [[Talijani]]. Osvajanja Galije završava [[Cezar]] od 58. do 51 pr. Kr. Rimska vladavina završava dolaskom [[Salijci|Salijaca]] i ratobornog [[Klovis|Klodviga]] koji je 486. kod današnjeg [[Soisson]]a potukao Sijagrija ([[Syagrius]]), posljednjeg rimskog namjesnika. Klodvig postaje prvi dinast [[Merovinzi|Merovinga]]. Država Merovinga širi se na područja [[Burgundija|Burgundije]], Provanse, pa i [[Tiringija|Tiringije]] i [[Bavarska|Bavarske]]. Što je država postajala veća kraljevska vlast je sve više prelazila u ruke kraljevskih [[majordom]]a. Ovi još više šire franačku državu, a [[Karlo Martel]] kod Poatijea ([[Poitiers]]) tuče arapsku vojsku. Karlov sin [[Pipin Mali]] svrgava posljednjeg Merovinga i 751. proglašava se kraljem. Martelovi potomci su odlučnog i jakog kova, i Pipin Mali ima sina, [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] (768. – 814.), on pak namjerava obnoviti [[Zapadno Rimsko Carstvo]], a papa ga 800. kruni za rimskog cara. Ekspanziju Franaka zaustavit će sama gramzivost koja se očitava u prijestolonasljedničkoj svađi i borbi sinova [[Ludovik I. Pobožni|Ludovika Pobožnog]]. On je sin Karlov, ali ne uspijeva sačuvati očevo nasljedstvo. Približava se kobna 843. Te godine u Verdunu će [[Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva|Lotar]], [[Ludvig Njemački]] i [[Karlo II., kralj Francuske|Karlo Ćelavi]] potpisati ugovor koji će odrediti granice budućih država i nastanka novih nacija. Karlo Ćelavi što vladaše od 843. – 877. naslijedit će područje zapadnog dijela franačke države, države koja će se ubuduće nazivati Francuska, i time početi pisati svoju vlastitu povijest. == Etnografija == === Ples i glazba === [[Datoteka:Saint Emilion 003.jpg|mini|desno|Saint Emilion, selo uskih ulica, tipično francuskoj kulturi. U okolici se nalaze vinogradi sa svjetski poznatim 'bordeauxom'.]] Poznati francuski ples [[kotiljon]] (cotillon), nije se prvi puta pojavio u Francuskoj, kako se to često navodi, nego je porijeklom iz Zapadnih Indija (Kariba), gdje se plesao ranih 1700.-tih godina. On u Francusku dolazi 1750.-tih, gdje postaje nacionalnim plesom. Otuda se za nekih desetak godina dalje širi u Englesku, da bi se negdje [[1844.]] pojavio kao ''der kotillion'' i u Njemačkoj. –Ime plesa dolazi po 'podsuknjii', deminutiv (=cotillon) što nastaje od 'cote' =haljina. –Kotiljon se pleše u parovima, a prati ga i dijeljenje ''cotillon-darova''. === Kuhinja === [[Datoteka:Roquefort.jpg|mini|Poznati francuski sir Roquefort.]] Ljubav Francuza prema hrani je opće poznata, kao i to, da je njihov rafinirani ukus dao mnoge poznate specijalitete. Postoji velika ljubav prema [[sirevi]]ma, kao i raznim juhama (jedna od poznatijih je ''[[bouillabaisse]]'' iz [[Nice]], s umakom od [[šafran]]a), složencima, pečenkama, salatama, slasticama, a uz to naravno idu i pića od kojih su najpoznatija razna vina (pjenušac [[šampanjac]]), i žestoko piće [[konjak]]. Najpoznatiji francuski sirevi su: [[Chevre]] (tradicionalni kozji sir), autentični francuski '[[Brie (sir)|Brie]]', [[Raclette]], [[Roquefort]], [[Camembert]], [[Gruyere]] (poznat i kao Comté). Roquefort je porijeklom sa srednjih Pireneja i nazivan je 'kraljem sireva', a spominje ga još Plinije u rimsko doba. === Seoska arhitektura === Tipična francuska sela građena su od kamenih kuća koje se redaju uz uske krivudave ulice, i obično okružena vinogradima, kao što je '[[bordeaux]]' blizu istoimenog grada. == Populacija == Godine 2005. Francuska ima 60 milijuna stanovnika i od toga 37.345.000 etničkih Francuza, znači bez onih politički 'pofrancuženih' i 29.000 Franko-Švicaraca, koji također govore francuskim jezikom, a matica im živi u [[Švicarska|Švicarskoj]] (1.475.000; [[2005.]] godine). U ostalim zemljama Francuza ima ima u SAD (2.429.000); [[Belgija]] (115.000); [[Senegal]] (115.000); [[Italija]] (101.000); [[Južnoafrička Republika]] (84.000); Maroko (82.000); [[Njemačka]] (75.000); [[Egipat]] (62.000); [[Demokratska Republika Kongo]] (56.000); [[Španjolska]] (49.000); [[Mauricijus]] (37.000); [[Gabon]] (34.000); [[Nizozemska]] (31.000); [[Panama]] (30.000); [[Francuska Polinezija]] (27.000); [[Kamerun]] (26.000); [[Benin]] (23.000); [[Mađarska]] (22.000); [[Portugal]] (22.000); [[Saudijska Arabija]] (22.000); [[Luksemburg]] (21.000); [[Bjelokosna Obala]] (20.000); [[Urugvaj]] (20.000); [[Srednjoafrička Republika]] (18.000); [[Džibuti]] (17.000); [[Madagaskar]] (17.000); [[Brazil]] (16.000); [[Libanon]] (16.000); [[Monako]] (16.000; bez Monegaska); [[Austrija]] (15.000); [[Republika Kongo]] (15.000); [[Argentina]] (14.000); [[Francuska Gijana]] (14.000); [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (14.000); [[Mali]] (11.000); [[Mauritanija]] (11.000); [[Meksiko]] (11.000); [[Sirija]] (11.000); [[Tunis]] (11.000); [[Alžir]] (10.000). U ostalim državama u kojima još Francuzi žive broje manje od 10.000. Tako ih je na primjer najmanje u [[Zapadna Sahara|Zapadnoj Sahari]] i [[Montserrat]]u popisano tek 30. U [[Sveti Kristofor i Nevis|Svetom Kitsu i Nevisu]] 60; etc. == Vanjske poveznice == * [http://www.costumes.org/history/100pages/BOOKS/racinet/france17th18th.htm Francuska moda, od 17. – ranog 19. stoljeća.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060627163640/http://www.costumes.org/history/100pages/BOOKS/racinet/france17th18th.htm |date=27. lipnja 2006. }} {{Francuska}} {{Etničke skupine Južne Afrike}} {{Portal Francuska}} [[Kategorija:Romanski narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Francuske|*]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Etničke grupe Italije]] [[Kategorija:Etničke grupe Belgije]] [[Kategorija:Etničke grupe Maroka]] [[Kategorija:Etničke grupe Luksemburga]] f9wra6kcwzs0a3cup3jozgc8xksjdp0 0 44760 7430806 7068807 2026-04-16T11:39:23Z Panasko 203327 7430806 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime =Nizozemci | slika = | opis slike = | populacija =20 - 31.5 milijuna | regije ={{Z+X|NIZ}}: 13,186,600<br/>{{Z+X|SAD}}: 5,087,191<br/>{{Z+X|JAR}}: 5,000,000<br/>{{Z+X|KAN}}: 923,310<br/>{{Z+X|AUS}}: 270,000<br/>{{Z+X|BEL}}: 123,454 <br/>{{Z+X|BRA}}<br/>{{Z+X|AUS}}<br/>{{Z+X|NJE}}<br/> | regija1 = | pop1 = | ref1 = | regija2 = | pop2 = | ref2 = ... | regija31 = | pop31 = | ref31 = | jezik =[[nizozemski]] ( u iseljeništvu prvenstveno [[engleski]] i [[afrikans]]) | vjera =[[protestantizam]] , [[katoličanstvo]] | srodne = [[Flamanci]], [[Frizijci]] }} '''Nizozemci''' (sebe zovu ''Nederlanders'') su [[Germani|zapadnogermanski]] [[narod]] nastanjen u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], srodan [[Frizi]]ma i [[Flamanci]]ma, s najvećom koncentracijom u području donjeg toka [[Rajna|Rajne]]. Nizozemci vuku podrijetlo od raznih [[Germani|germanskih]] plemena, navodno poglavito od [[Batavci|Batavaca]], jednog od plemena [[Franci|franačkih]] [[Kati|Kata]] s delte Rajne. == Ime == Ime Nizozemci prijevod je njihovog naziva Nederlanders ili Nederlandse volk, koji dolazi po nazivu 'nederland' za za ravnice u bazenu donjeg toka rijeke Rajne. Naziv Dutch za Nizozemce i Deutsche za [[Nijemci|Nijemce]] istog su podrijetla. Od kasnog srednjeg vijeka pa do 16. stoljeća jezične distinkcije nisu bile precizno definirane. Korijen im nalazimo u staronjemačkoj riječi '' 'theudo' '' u značenju 'ljudi', od čega nastaju i nazivi "T(h)eutonicus" ([[Teutoni]]), i naziv za jezik dutch preko middelnederlandskog '' 'duuts' '' ili '' 'diets' ''. Ovi nazivi javit će se u dva različita oblika Deutsche za Nijemce i Dutch za Nizozemce, kojim nam potvrđuju da su Nizozemci potomci starih germanskih plemena, u njihovom slučaju franačkog podrijetla koji su od kraja trećeg stoljeća preplavili područje kasnije srednje i južne Nizozemske, i kojima su jezgru zacijelo činili Batavci. == Povijest == Od starih germanskih plemena koja su kao zemljoradnici i stočari živjeli na području današnje Nizozemske i susjednog dijela Belgije počeli su se formirati nosi suvremeni narodi. Ova tri etnički i jezično bliska naroda su [[Frizi]] iz [[Frizija|Frizije]] i [[Groningen]]a na sjeveru Nizozemske, Nizozemci, južnije od njih, i [[Flamanci]] u belgijskoj [[Flandrija|Flandriji]]. Do formacije ili oblikovanja nizozemskog naroda počinje dolaziti u 16. stoljeću stvaranjem [[utrehtska unija|utrehtske unije]]. Od njihove starine očuvali su se do danas [[ples]]ovi i narodna [[glazba]]. == Etnografija == Kroz svoju poijest sve od pojave Germana na donjoj Rajni plemena što će formirati suvremeni nizozemski narod vodit će specifičan život prilagođen vjekovnoj borbi s [[more]]m za plodno tlo. Preci Nizozemaca su ratari i stočari koji su se razvili u napredno, pretežno ruralno stanovništvo koje živi od uzgoja stoke i hortikulture. Još sredinom 19. stoljeća mnogi žive na nespecijaliziranim obiteljskim farmama čija je produktivnost niska. Do specijalizacijom farmera i modernizacije industrije dolazi od sredine 19. stoljeća. '' 'Gezin' '' je tipična nuklearna nizozemska [[obitelj]] koja se sastoji od oca (vader; papa), majke (moeder; mama) i sina (zoon), kćerke (dochter), odnosno (brata (broer), sestre (zus), a eventualno to mogu biti i djed (grootvader), baka (grootmoeder), odnosno unuk (kleinzoon) ili unuka (kleindochter). Brakovi se poglavito sklapaju među pripadnicima istih klasa. Pojavom emancipacije [[žena]] među Nizozemcima, piše [[Heidi Dahles]], rezultiralo je pojavom smanjenja broja obiteljskih domaćinstava i velikog povećanja samačkih, kao i djece rođene van [[brak]]a i velikog broja rastava. Proizvodi tradicionalne materijalne kulture danas se mogu pronači tek po turističkim prodavaonicama i narodnom [[folklor]]u, a najpoznatije su svakako drvene cipele [[klompe]] (klompen; sing. klomp) koje su se nosile od svih klasa tijekom 18. i 19. stoljeća. Kod [[Francuzi|Francuza]] su poznate kao sabot, a kod Šveđana kao träskor. Kod Nizozemaca je poznat i ples klompi [[klompendans]] ([http://www.hollandsentinel.com/specialsection/ttime05/stories/042805/loc_042805006.shtml vidi]) kojega plešu sve generacije, od četiri pa do 82 godine starosti. Tradicionalna hrana Nizozemaca porijeklom je s farmi ili iz mora, napose [[jegulja|jegulje]] i [[harimga|haringe]], a najpoznatija jela su [[hotchpotch]] i [[Boerenkool]] od [[krumpir]]a, [[raštika|raštike]] (vrsta [[kupusnjače]]) i [[Crveni luk|luk]]a sa suhim [[kobasica]]ma. [[Kolač]]i [[oliebollen]] (sing. oliebol; kod Flamanaca poznati kao smoutebollen) pripremaju se za vrijeme novogodišnje večeri, a poput fritula ili [[žličnjaci|žličnjaka]] peku se na vrelom [[ulje|ulju]] u dubokim posudama. Ovo jelo prva su pripremala germanska plemena s područja današnje Nizozemske u vrijeme [[Joelfeest]]a, perioda između 26. prosinca i 6. siječnja. == Populacija == Nizozemci (bez Friza) danas broje preko 15 milijuna, od čega blizu 13 milijuna u Nizozemskoj, 1,5 milijuna u [[SAD]]-u, 230,000 (bez [[Buri (Južna Afrika)|Bura]]) u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], 101,000 u [[Belgija|Belgiji]], 36,000 u [[Kanada|Kanadi]] (prema kanadskim [http://www40.statcan.ca/l01/cst01/demo26a.htm podacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080530011734/http://www40.statcan.ca/l01/cst01/demo26a.htm |date=30. svibnja 2008. }} 923,310; 2001), 84,000 u [[Francuska|Francuskoj]], nadalje na [[Aruba|Arubi]] (3,900), [[Danska|Danskoj]] (26,000) i drugdje. == Literatura == *Fradin, Dennis. The Netherlands. Enchantment of the World Series. Chicago: Children's Press, 1983. *Kristensen, Preben, and Fiona Cameron. We Live in the Netherlands. New York: Bookwright Press, 1986. == Vanjske poveznice == *[http://www.everyculture.com/wc/Mauritania-to-Nigeria/Netherlanders.html Netherlanders] {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Germani]] [[Kategorija:Etničke grupe Nizozemske|*]] [[Kategorija:Etničke grupe Kanade]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Etničke grupe Južne Afrike]] 9c9o73qai769pyfef2q5lgfc8mji5gi 0 45400 7430509 6372722 2026-04-15T13:52:50Z ~2026-23424-85 357992 umjentika-umjetnika 7430509 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Silvije Strahimir Kranjcevic.jpg|mini|200px|[[Silvije Strahimir Kranjčević|S. S. Kranjčević]], istaknuti predstavnik realizma u hrvatskoj književnosti]] '''Realizam u hrvatskoj književnosti i umjetnosti''' se javlja u razdoblju od početka [[1880-ih|osamdesetih godina]] [[19. stoljeće|19. stoljeća]] do sredine [[1890-ih|devedesetih godina]] [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Iako kratkog trajanja, ovaj pravac je stvorio neke od najznačajnijih i najutjecajnijih [[hrvat]]skih umjetnika. U ostatku [[Europa|Europe]], gdje realizam započinje [[1830-ih|tridesetih godina]] 19. stoljeća, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se javlja kada je u ostatku Europe već bio na zalazu. Povjesničari književnosti razilaze se u tumačenju okvirnih godina trajanja hrvatskog realizma: jedni smatraju kako je [[1880.]] početna godina realizma (tada se javlja nekoliko književnika novog književnog naraštaja), a drugi da je to [[1881.]], godina [[August Šenoa|Šenoine]] smrti. Završnom godinom jedni smatraju [[1895.]], godinu spaljivanja [[Mađarska|mađarske]] zastave na Jelačićevom trgu u [[Zagreb]]u, a drugi [[1892.]], godinu objavljivanja [[Antun Gustav Matoš|Matoševe]] pripovijetke ''Moć savjesti'' - prve [[moderna|modernističke]] pripovijetke hrvatske književnosti. == Književnost == Hrvatski realizam nastao je kao rezultat specifične povijesne situacije i društvenih procesa unutar [[Hrvatska|Hrvatske države]]. Razdoblje je obilježeno vladavinom [[Károly Khuen-Héderváry|Károlyja Khuena-Héderváryja]]. U to vrijeme dolazi do propadanja zadruga (''seljacima ostaje vrlo malo zemlje koja je nedovoljna za preživljavanje'') pa ti seljaci često sele u gradove. Također dolazi i do propadanja [[plemstvo|plemstva]] i seoska djeca se šalju u [[grad]] na školovanje, ponajviše zbog uzdizanja na društvenoj ljestvici. Glavni zagovornik realizma bio je [[Janko Ibler]], po kojemu književnost treba biti tendenciozna i realistična. Zalaže se za načelo vjerojatnosti i psihološku analizu te smatra neprimjerenim romantičarske elemente. Specifičnost hrvatskog realizma je supostojanje različitih stilskih obilježja: [[romantizam|romantizma]], [[realizam (književnost)|realizma]], [[naturalizam|naturalizma]], a u posljednjem desetljeću i [[modernizam|modernizma]]. Tadašnje društvene promjene su se odrazile i u književnim djelima. Književnici pišu romane i pripovijetke sa socijalnom tematikom jer se zalažu za književnost koja će kritički progovoriti o hrvatskoj stvarnosti. Roman je u razdoblju hrvatskog realizma dominantna književna vrsta. Zlatno doba hrvatskog romana je između [[1880.]] i [[1900.]] godine, kada većina hrvatskih realističkih pisaca objavljuje svoje romane. Većina [[roman]]a u tom razdoblju izlazi u nastavcima u časopisima, među kojima se ističu "Vijenac" i "Obzor" te pravaški časopisi "Sloboda", "Hrvatska vila" i "Balkan" Najčešće teme hrvatskog realizma su: školovanje nadarene seoske djece u gradu i njihova tragična sudbina, suprotnost selo-grad, slom tradicionalnih moralnih vrijednosti uzrokovan pojavom novih društvenih odnosa, propadanje plemstva i nacionalno pitanje (odnos domaće stanovništvo-stranci). Hrvatski realizam se može podijeliti na dva podrazdoblja: *'''Kritički realizam''' :Javlja se osamdesetih godina 19. stoljeća. Pomoću njega se kritiziraju društvene pojave kroz [[roman]]e i [[novela|novele]]. U to vrijeme javlja se i regionalizam, kod kojega pojedini književnici opisuju hrvatske krajeve. Tako [[Hrvatsko zagorje]] opisuju [[Ante Kovačić]] (''U registraturi'') i [[Ksaver Šandor Gjalski]] (''Pod starim krovovima''), [[Lika|Liku]] [[Josip Draženović]] i [[Jure Turić]], [[Slavonija|Slavoniju]] [[Josip Kozarac]] (''Tena'') te [[Sjeverno hrvatsko primorje|Istru i primorje]] [[Eugen Kumičić]] (''Začuđeni svatovi'') i [[Vjenceslav Novak]] (''Posljednji Stipančići''). *'''Poetski/psihološki realizam''' :Javlja se devedesetih godina 19. stoljeća. U tom se razdoblju književnici bave psihologizacijom likova, a prevladava [[novela]] sa psihološkim karakterom. Najpoznatiji su predstavnici [[Ksaver Šandor Gjalski]] (''Janko Borislavić''), [[Josip Kozarac]] (''Mira Kodolićeva'') i [[Janko Leskovar]] s djelom ''Misao na vječnost'', pripovijetkom na razmeđi realizma i modernizma. === Književnici === * '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' ([[Senj]], [[17. veljače]] [[1865.]] - [[Sarajevo]], [[29. listopada]] [[1908.]]) : ''Bugarkinje'', ''Izabrane pjesme'', ''Trzaji'' i ''Pjesme''. * '''[[Ante Kovačić]]''' ([[Oplaznik]] u [[Marija Gorica|Mariji Gorici]], [[6. lipnja]] [[1854.]] – Glina/Zagreb, [[10. prosinca]] [[1889.]]) :''U registraturi'', ''Među žabarima'', ''Fiškal'' i ''Iz Bombaja''. * '''[[Vjenceslav Novak]]''' ([[Senj]], [[11. rujna]] [[1859.]] – [[Zagreb]], [[20. rujna]] [[1905.]]) :''Nezasitnost i bijeda'', ''U glib'', ''Iz velegradskog podzemlja'', ''Posljednji Stipančići'' i ''Tito Dorčić''. * '''[[Ksaver Šandor Gjalski]]''' (Gredice, [[Zabok]], [[26. listopada]] [[1854.]] - Gredice, Zabok, [[9. veljače]] [[1935.]]) :''Osvit'', ''Za materinsku riječ'', ''Dolazak Hrvata'', ''U novom dvoru'', ''Na rođenoj grudi'', ''Pod starim krovovima'' i ''Diljem doma''. * '''[[Josip Kozarac]]''' ([[Vinkovci]], [[18. ožujka]] [[1858.]] - [[Koprivnica]], [[21. kolovoza]] [[1906.]]) :''Mrtvi kapitali'', ''Živi kapitali'', ''Slavonska šuma'', ''Tri ljubavi'', ''Oprava'' i ''Tena''. * '''[[Eugen Kumičić]]''' ([[Brseč]], [[11. siječnja]] [[1850.]] – [[Zagreb]], [[13. svibnja]] [[1904.]]) :''Urota zrinsko-frankopanska'', ''Kraljica Lepa'', ''Pobijeljeni grobovi'', ''Začuđeni svatovi'', ''Petar Zrinski'' i ''Poslovi''. == Likovna i glazbena umjetnost == [[Datoteka:Karas-Rimljanka s lutnjom.jpg|mini|[[Vjekoslav Karas]] - ''Rimljanka s lutnjom'']] Pojava realizma u europskoj [[umjetnost]]i najviše je odjeka imala u hrvatskoj književnosti, a hrvatska [[likovna umjetnost|likovna]] i [[glazbena umjetnost]] sve do kraja 19. pa čak i u prvim desetljećima [[20. stoljeće|20. stoljeća]] nose snažna obilježja [[romantizam|romantičarske]] nacionalno-domoljubne tematske i stilske usmjerenosti. Najistaknutiji predstavnici takvog slikarstva su [[Vjekoslav Karas]], [[Ferdo Quiqerez]], [[Nikola Mašić]] i kipar [[Ivan Rendić]]. Potkraj 19. stoljeća u Zagreb dolazi slikar [[Vlaho Bukovac]], donosi nove ideje i intenzivira likovni život, osniva [[Društvo hrvatskih umjetnika]], afirmira hrvatsku umjetnost u europskim razmjerima ([[Zagrebačka šarena škola]]) i time najavljuje dolazak novog perioda u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. U hrvatskoj glazbenoj umjetnosti tijekom 19. stoljeća prijelomne trenutke predstavljaju smrt [[Vatroslav Lisinski|Vatroslava Lisinskog]] ([[1854.]]) i dolazak [[Ivan Zajc|Ivana Zajca]] u Zagreb ([[1870.]]); prvi predstavlja simobličan kraj [[ilirizam|ilirizma]], a drugi snažan uzlet hrvatske nacionalne [[opera|opere]], s jasnim utjecajima romatičarskih domoljubnih ideja i talijanske romantične opere. Uz Zajca, ''hrvatskog Verdija'', značajna je pojava [[Franjo Kuhač|Franje Ksavera Kuhača]], prvog hrvatskog profesionalnog glazbenog pisca, muzikologa i etnomuziokologa. U ovome razdoblju značajna je i zanimljiva pojava [[Vjenceslav Novak|Vjenceslava Novaka]], uglednog hrvatskog književnika [[realizam (književnost)|realizma]], čiji je znanstveni rad s područja glazbene [[estetika|estetike]] i objavljivanje brojnih instruktivnih priručnika i prve nacionalne ''Povijesti glazbe'', značajan doprinos razvoju hrvatske glazbe. Potkraj stoljeća, oko [[1900.]] godine javlja se "prijelazna generacija" glazbenika u kojoj se ističu [[Vjekoslav Rosenberg-Ružić]], [[Blagoje Bersa]], [[Franjo Dugan]], [[Josip Hatze]] i [[Dora Pejačević]]. Njihova je pojava put k novim dostignućima i novome stilskom periodu hrvatske glazbe. [[Kategorija:Hrvatska umjetnost]] [[Kategorija:Hrvatska književnost]] px9ejbh1m0svat6an9veporyudxjqm4 0 47335 7430708 7390966 2026-04-16T09:19:20Z IvoExplorerHR 324481 7430708 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Ratko Mladić <br><small> Ратко Младић</small> |slika = Mladić Start of Trial (cropped).jpg |opis = |veličina = 250px |datum rođenja = [[12. ožujka]] [[1942.]] |mjesto rođenja = [[Kalinovik]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti = |mjesto smrti = |nacionalnost = |državljanstvo = |puno ime = |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = [[SFR Jugoslavija]]<br>[[Republika Srpska]] |čin = [[general-pukovnik]] |ratovi = [[Domovinski rat]]<br>[[Rat u Bosni i Hercegovini]] |bitke = |vojska = [[Jugoslavenska narodna armija]]<br>[[Vojska Republike Srpske]]<br>[[Vojska Jugoslavije]] |rod = |jedinice = |zapovijedao = |odlikovanja = }} '''Ratko Mladić''' ([[srpski jezik|srp.]]: Ратко Младић; [[Božanovići (Kalinovik, BiH)|Božanovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[12. ožujka]] [[1942.]]) osuđeni je ratni zločinac,<ref>''Odluka o privremenim mjerama zamrzavanja fondova i ekonomskih sredstava osoba optuženih pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju a nedostupnih tom sudu'', 10. siječnja 2008., te ''Aneks Odluke o privremenim mjerama zamrzavanja fondova i ekonomskih sredstava osoba optuženih pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju a nedostupnih tom sudu'' (»Službeni glasnik BiH«, br. 10/08., 5. 2. 2008., str. 15.)</ref> zapovjednik [[SFRJ|jugoslavenskih]] snaga u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a poslije srpskih snaga u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] od [[1992.]] do [[1995.]] godine.{{zaglavlje}} Županijski sud u Zadru zbog kaznenih djela [[ratni zločin|ratnih zločina]] osudio je Ratka Mladića u odsutnosti na 20 godina zatvora. Dana [[26. svibnja]] [[2011.]] uhićen je u selu [[Lazarevo|Lazarevu]] kod [[Zrenjanin (općina)|Zrenjanina]]. [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] prvostupanjskom je presudom [[22. studenoga]] [[2017.]] Ratka Mladića osudio na kaznu doživotnoga zatvora, za zločine genocida (po dvije točke), zločine protiv čovječnosti (po pet točaka) i za ratne zločin (po četiri točke) koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] i u svrhu stvaranja Republike Srpske. Konačnom presudom u Haagu 8. lipnja 2021. potvrđena mu je prvostupanjska presuda, tj. kazna doživotnog zatvora. ==Životopis== Mladić je u [[Beograd]]u završio [[Vojna akademija Kopnene vojske|Vojnu akademiju JNA]] i [[Komandno-štabna akademija|Komandno-štabnu akademiju]], te je kao časnik službovao u [[Makedonija|Makedoniji]] ([[Kumanovo]], [[Skoplje]], [[Štip]]), te kasnije u [[Priština|Prištini]]. U lipnju [[1991.]] je poslan u [[Knin]], glavni grad i središte tzv. [[Republika Srpska Krajina|RSK,]] <nowiki/>kao zapovjednik 9. korpusa [[JNA]], sa zadaćom da organizira pobunjene srpske snage u Hrvatskoj, tijekom borbi između JNA i [[Hrvatska vojska|hrvatskih]] snaga [[4. listopada]] 1991. unaprijeđen je u general-majora. [[9. svibnja]] 1992.je preuzeo mjesto glavnog zapovjednika štaba Druge vojne oblasti JNA u [[Sarajevo|Sarajevu]]. [[12. svibnja]] 1992. je Skupština bosanskih [[Srbi|Srba]] izglasala stvaranje Vojske [[Republika Srpska|RS]]. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost zapovjednika Vrhovnog štaba VRS-a (''de facto'' zapovjednika Vojske RS), a mjesto na kojem je bio do prosinca 1996. (u svibnju 1992.,nakon povlačenja JNA iz Bosne, Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a). [[24. lipnja]] [[1994.]] unaprijeđen je u general-pukovnika. [[24. srpnja]] 1995. optužen je od [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) za [[genocid]], zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, uključujući i zločine vezane za teroriziranje Sarajlija snajperima. [[16. studenog]] 1995., optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tijekom napada na [[UN]]-ovu zaštićenu zonu u [[Srebrenica|Srebrenici]] u srpnju 1995. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce. === Ratni zločini u agresiji protiv Hrvatske === Po Mladićevim zapovjedništvom u rujnu 1991. 50 [[tenk]]ova napalo je grad na Šibenik. Uništeno je [[Kijevo]], [[Vrlika]], zaleđe [[Šibenik]]a i [[Zadar|Zadra]]. Zapovijedao je topničkim napadima na gradove [[Šibenik]], [[Zadar]] i [[Sinj]]. *[[Jugoslavenska narodna armija]] pomogla je pobunjenim Srbima [[18. studenog]] [[1991.]] pri [[Pokolj u Škabrnji|Pokolju u Škabrnji]]. *Srpske snage predvođene Ratkom Mladićem su [[17. rujna]] [[1991.]] godine okupirale i zauzele [[Brana Peruća|branu Peruća]]. [[28. siječnja]] [[1993.]] minirana je s 30 tona [[eksploziv]]a pri najvećem zabilježenom [[vodostaj]]u prilikom oslobodilačke [[Operacija Peruća|Operacije Peruća]] pri povlačenju agresora. == Bijeg i potraga == Dok je bio bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva ili u Srbiji ili Republici Srpskoj u BiH. Mladić je navodno viđen da prisustvuje [[nogomet]]noj utakmici između [[kineska nogometna reprezentacija|Kine]] i [[jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]] u [[Beograd]]u [[2000.]] godine. Ušao je na VIP ulaz i sjeo u privatnu ložu okružen osmoricom naoružanih čuvara. Neki tvrde da je viđen u predgrađu [[Moskva|Moskve]] i da je "često" posjetitelj [[Solun]]a i [[Atena (grad)|Atene]], što je podiglo sumnju da su mnoga lažna izvješća poslana kako bi se pokrio njegov trag. Nema govora da je njegovo osiguranje na prilično visokom nivou. U studenom 2004., [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojna služba je priznala kako vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema puno šansi za uspjeh. U travnju 1994. Mladićeva kćer Ana je izvršila [[samoubojstvo]] tijekom studija [[Medicina|medicine]] u Beogradu. Moguće da razlog njezinog samoubojstva leži u intenzivnoj kritici Mladića u tadašnjim srpskim [[mediji]]ma. Sahranjena je u Topčideru i vjeruje se{{fact}} da je Mladić neko vrijeme redovito dolazio na njen grob. Srbijanski predsjednik Boris Tadić je objavio da je Ratko Mladić uhićen 26. svibnja [[2011.]] kao Milorad Komadić. == Suđenje == Dana [[22. studenoga]] [[2017.]] godine na [[ICTY|Međunarodnom kaznenom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY-u) u 10 sati započelo je izricanje prvostupanjske presude po 11 točaka optužnice za [[ratni zločin|ratne zločine]] koje je Mladić počinjio u vrijeme obnašanja dužnosti zapovjednika [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS-a). Sudilo mu se prema optužnici u kojoj je optužen za [[genocid]], [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i kršenja zakona ili običaja ratovanja u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] od [[svibanj|svibnja]] [[1992.]] do pred kraj [[1995.]] godine. U završnoj riječi tužiteljstva u [[prosinac|prosincu]] [[2016.]] godine za njega je zatražena kazna doživotnog zatvora dok je obrana predložila da ga se oslobodi svih optužbi. Prvu optužnicu protiv njega haaško je tužiteljstvo podignulo još [[25. srpnja]] [[1995.]] godine i nakon toga je triput širilo i mijenjalo zbog potrebe da se suđenje provede što učinkovitije, pa su u njoj zadržani samo najteži ratni zločini.<ref name="vecernji"> [https://www.vecernji.hr/vijesti/ratko-mladic-presuda-haaski-sud-haag-ratni-zlocin-srebrenica-1209275 Večernji list] Tomislav Krasnec/HINA. ''Ratko Mladić osuđen na doživotnu kaznu! Kriv je za genocid u Srebrenici'', www.vecernji.hr, 22. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> Premda su zlodjela u BiH nastavak Mladićeve politike i postupaka u Hrvatskoj, zlodjela koja je zapovijedio u Hrvatskoj izostala su iz optužnice na međunarodnom tribunalu, premda postoji brojna dokumentacija, primjerice za napade na Šibenik 16. rujna 1991., te Biograd i Zadar. Tada je bio glavni čovjek u 9. korpusu korpusu JNA, i akcije koje je zapovijedao nisu bile radi "deblokade JNA" kako je plasirao svijetu, nego radi osvajanja gradova u okviru velikosrpske politike.<ref>gs: [https://narod.hr/hrvatska/video-dr-sc-nazor-podsjetio-na-razgovor-izmedu-mladica-i-generala-uzelca-tuci-biograd-to-su-sve-ustase-iz-71-tamo ''(VIDEO) Dr. sc. Nazor podsjetio na razgovor između Ratka Mladića i generala Uzelca: ‘Tuci Biograd, to su sve ustaše iz ’71 tamo’ ''] Narod.hr. 25. kolovoza 2020. Pristupljeno 6. rujna 2020.</ref> === Uoči === Jutro uoči izricanja presude okupile su se članice Udruženja "Žena-žrtva-rata" i Udruženje Žena-Podrinja", udruge žrtava [[Genocid u Srebrenici|srebreničkog genocida]]. Ratko Mladić je uoči presude izjavio "Znam da sam nevin! Sa mnom mogu raditi šta hoće, ali mi dušu ne mogu uzeti!".<ref name="novosti">[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/dosije/aktuelno.292.html:697159-Mladic-Nevin-sam-dusu-mi-ne-mogu-uzeti Novosti] {{srp oznaka}} S. J. M. - S. M. ''Uoči presude. Mladić: Nevin sam, dušu mi ne mogu uzeti!'', www.novosti.rs, 21. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> Britanski list ''[[The Guardian|Guardian]]'' uoči presude pisao je o sigurnoj osuđujućoj presudi, pozivajući se na analize i izjave stručnjaka kaznenog prava.<ref name="warlord"> [https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/ratko-mladic-bosnian-serb-genocide-war-crimes Guardian] {{eng oznaka}} Julian Borger. ''Bosnian Serb warlord Ratko Mladić disrupts genocide verdict hearing'', www.theguardian.com, 22. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> Ispred sudnice bio je postavljen bijeli šator sa slikama žrtava srebreničkog genocida.<ref> [https://twitter.com/krasnec/status/933252682923458560?ref_src=twsrc%5Etfw Twitter] Objava korisnika: Tomislav Krasnec. ''Bijeli šator u kojem su izvješene slike žrtava, podignut ispred suda koji danas izriče presudu Ratku Mladiću'', twitter.com, 22. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> Mladićevi odvjetnici su dan uoči presude iznijeli niz zahtjeva o odgađanju presude, iz više razloga, među kojima su navodno narušavanje [[ljudska prava|ljudskih prava]] zbog odbijanja posjeta svećenika [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] Mladiću u pritvoru, kao i narušeno zdravlje, zbog kojeg su tvrdili da bi "mogao umrijeti prilikom izricanja presude". Također, u neobičnom zahtjevu, tražili su da se čitanje presude skrati i da se, ako je presuda oslobađajuća, to odmah kaže na početku, a čitanje svega ostalog odgodi za kasnije.<ref> [https://www.vecernji.hr/vijesti/ratko-mladic-1209031 Večernji list] Tomislav Krasnec. ''Odvjetnici: Mladić će umrijeti ako sutra bude morao slušati presudu'', www.vecernji.hr, 21. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> === Točke optužnice === U prvom dijelu suđenja, Mladić je osuđen po 4 od 5 točaka optužnice, za kršenje zakona i običaja ratovanja, a to su nasilna djelovanja čiji je glavni cilj bio teroriziranje civila, nezakoniti napadi na civile, uzimanje taoca i provođenje genocida. Sudsko vijeće utvrdilo je da počinjeni zločini koji predstavljaju istrebljenje trovanje plinom i streljanje zatočenika logora Keraterm, čiji se broj kretao između 190 i 220. Vijeće je utvrdilo da su mnoge žrtve nezakonito zatočene i izvrgnute nečovječnom odnošenju i to na temelju svoje vjerske i etničke pripadnosti, što je uključivalo loše higijenske i zdravstvene uvjete, nestašice hrane i vode koje su dovele do [[Izgladnjivanje|izgladnjivanja]], kao i prisiljavanje zatočenika logora na međusobno [[silovanje]], pri čemu je navedena Karamanova kuća u [[Foča|Foči]], u kojoj je bilo silovano nekoliko skupina žena i djece od 12 godina starosti.<ref name="vecernji"/> Utvrđeno je i da je od sredine [[svibanj|svibnja]] [[1992.]] pa do [[1995.]] VRS, a osobito tzv. SRK, namjerno je granatirao i iz [[snajper]]a pucao po Sarajevu, često po mjestima bez vojne važnosti. Zbog toga su stotine civila ubijene, a tisuće ranjene, a kao primjer je naveden i pokolj na Markalama. Utvrđena je namjera počinitelja svih članova SRK-a da ciljaju na civile i da nesrazmjerno unište grad, a Vijeće zaključuje da su članovi SRK-a namjeravali terorizirati stanovništvo Sarajeva te da je to teroriziranje bilo izloženo kroz snajperiranje i [[granatiranje]]. Članovi SRK su počinili [[ubojstvo]], teroriziranje civila, kao kršenje zakona i pravila ratovanja te ubojstvo kao [[zločin protiv čovječnosti]].<ref name="vecernji"/> Vijeće je, vezano uz Srebrenicu, utvrdilo da su snage bosanskih Srba poduzele mjere smaknuća na tisuće Bošnjaka iz Srebrenice neselektivno kako bi izvršile zločin [[progon]]a. Neki od ubojstva i [[smaknuće|smaknuća]] imaju obilježja [[Istrebljenje|istrebljenja]]. Utvrđeno je i da je nekoliko od zločina za koje se tereti predstavljaju prisilno premještanje. Zaključeno je da su se sve radnje vezane uz Srebrenicu odvijale genocidno. Vijeće stoga utvrđuje da zločin genocida, progona, istrebljenja, ubojstva i nečovječnog i prisilnog postupanja jest počinjen protiv [[Bošnjaci|Bošnjaka]] u i oko Srebrenice. Raspravno vijeće ICTY-ja potvrdilo je da je u [[srpanj|srpnju]] [[1995.]] genocid počinjen u Srebrenici, ali ne i u sedam drugih općina istočne Bosne [[Foča|Foči]], [[Ključ (BiH)|Ključu]], [[Kotor Varoš]]u, [[Prijedor]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i [[Vlasenica|Vlasenici]], gdje su potvrđeni zločini nad nesrpskim stanovništvom ([[Bošnjaci]]ma i [[Hrvati u BiH|Hrvatima]]), ali da njihova namjera nije bila istrebljenje naroda. Raspravno vijeće utvrdilo je da je u BiH bio [[oružani sukob]] i da su [[zločin]]i počinjeni u toj državi imali obilježja sustavnih, masovnih i raširenih djela. Takve zaključke prvostupanjsko vijeće donijelo je i u presudi bivšem predsjedniku Republike Srpske [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]], koji je osuđen na 40 godina zatvora.<ref name="vecernji"/> Utvrđeno je i kako je Mladić osobno zapovjedao granatiranje Sarajeva, sudjelovao u odabiru ciljeva i naredio da se vatra preusmjeri od dijelova grada naseljenih [[Srbi]]ma, prema civilnom nesprskom stanovništvu. Onemogućio je dostavu [[humanitarna pomoć|humanitarne pomoći]] tijekom opsade Sarajeva od [[10. travnja]] [[1994.]], koja je trajala do njegova oslobađanja. Namjerno je davao izjave kojima je navodio [[mediji|medije]] na krivi zaključak vezano uz počinjene zločine. Bez njega zločini ne bi bili počinjeni na način na koji su počinjeni. Vijeće je utvrdilo da je optuženi značajno pridonio ostvarenju zajedničkog cilja, trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata iz Sarajeva. Uzeto je u obzir i njegovo nijekanje zločina u Srebrenici i [[dezinformacija|širenje lažnih informacija]] te je potvrđeno njegovo sudioništvo u srebreničkom zločinu.<ref name="vecernji"/> === Presuda === Izricanje presude prenosili su [[RTS]] na svom Drugom programu, [[N1]] i Treći program [[TV Pink BH|TV Pinka]] uz analize i komentare gostiju, uglavnom stručnjaka s područja [[kazneno pravo|kaznenog prava]] i uključenja u bosanskohercegovačke gradove [[Banjaluka|Banjaluku]], [[Pale]], [[Sarajevo]] i druge u kojima je održano javno izravno prenošenje presude na gradskim trgovima.<ref name="novosti"/> Srbijanski i bosanskohercegovački tisak posebno su pratili cijeli postupak uoči, tijekom i nakon suđenja, kao i veliki dio europskih medija. U jednom trenutku Ratko je Mladić ustao i vikao "Laž, laž" te psovao zbog čega je glavni sudac Orie zamolio stražare da ga izvedu iz sudnice.<ref> [https://www.klix.ba/vijesti/bih/mladic-vikao-i-psovao-u-toku-izricanja-presude-pa-udaljen-iz-sudnice/171122046 Klix] Er.M. ''Mladić vikao i psovao u toku izricanja presude pa udaljen iz sudnice'', www.klix.ba, 22. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> Ostatak presude proveo je u zasebnoj prostoriji, gdje je preko [[zaslon]]a pratio čitanje zaključaka. Suđeno mu je prema 10 od 11 točaka optužnice, od čega su prve dvije za genocid, pet je za zločine protiv čovječnosti i četiri za ratne zločine.<ref> [http://www.index.hr/vijesti/clanak/ratko-mladic-osudjen-na-dozivotnu-kaznu-zatvora/1009037.aspx Index] R.I./HINA. ''Ratko Mladić osuđen na doživotnu kaznu zatvora'', www.index.hr, 22. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> Oslobođen je jedino od točke koja ga je optuživala za genocid u šest općina Bosne i Hercegovine.<ref> [http://www.blic.rs/vesti/hronika/ratko-mladic-osuden-na-dozivotnu-kaznu-zatvora-kriv-za-genocid-u-srebrenici/kcpnnzj Blic] {{srp oznaka}} L. Gedošević, M.K./Tanjug. ''Ratko Mladić osuđen na doživotnu kaznu zatvora, kriv za genocid u Srebrenici'', www.blic.rs, 22. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> Osuđen je na doživotni zatvor.<ref name="vecernji"/><ref name="bajruši"/><ref name="renata"/> === Reakcije === Očekivano, presuda je u bosanskohercegovačkim medijima izazvala pozitivne, a u srpskim negativne reakcije, dok su hrvatski mediji izrazili nezadovoljstvo što Mladiću nije suđeno za zločine počinjene nad [[Hrvati]]ma, i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], posebno za [[Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991.|pokolj u Škabrnji]] i uskraćivanje moralne zadovoljštine hrvatskim žrtvama.<ref name="renata"> [https://www.vecernji.hr/premium/komentar-ratko-mladic-aleksandar-vucic-1209413 Večernji list] Renata Rašović. ''Nakon što je utvrđena veza Mladića i Beograda, Hrvatska mora Vučića natjerati na uzmak'', www.vecernji.hr, 22. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> Analitičari su se složili da je ovom presudom samo potvrđeno kako su [[Hrvatska]] i [[BiH]] sudjelovale u međudržavnom sukobu, ali ne i [[Srbija]], uzročnik i začetnik sukoba, što su mnogi prozvali novom pobjedom Srbije.<ref> [https://kamenjar.com/jos-jedna-pobjeda-srbije-u-haagu-evo-zasto/ Kamenjar] Josipa S. ''Još jedna pobjeda Srbije u Haagu, a evo i zašto'', kamenjar.com, 22. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić istoga dana u gostovanju na [[HTV 4|HTV-u 4]] u emisiji Studio 4 izrazio nezadovoljstvo istaknuvši da je “ispekao zanat na Škabrnji”, nakon čega je unaprijeđen u [[general]]a.<ref> [https://kamenjar.com/ratni-zapovjednik-obrane-skabrnje-marko-miljanic-nikome-se-ne-sudi-za-skabrnju/ Kamenjar] Ante B. ''Razgovor. Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić: Nikome se ne sudi za Škabrnju'', kamenjar.com, 22. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> Također, tijekom suđenja bili su izuzeti zločini počinjeni na [[Kosovo|Kosovu]].<ref name="bajruši"> [http://www.jutarnji.hr/komentari/da-je-zlocine-cinio-od-41-do-45-mladic-bi-bio-objesen-cak-mu-se-i-kci-ubila-zbog-ocevih-zlocina-problem-je-sto-presuda-nece-nista-promijeniti/6772224/ Jutarnji list] Robert Bajruši. ''DA JE ZLOČINE ČINIO OD '41. DO '45., MLADIĆ BI BIO OBJEŠEN Čak mu se i kći ubila zbog očevih zločina: Problem je što presuda neće ništa promijeniti'', www.jutarnji.hr, 22. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> Srpska ministrica pravosuđa [[Nela Kuburović]] ocijenila je prije izricanje presude da, kakva god bude odluka ICTY-a, srpska vlada ostaje pri ranijim zahtjevima [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]], da Ratka Mladića pregledaju liječnici iz Srbije, te da “i dalje vrijede jamstva za njegovo puštanje na privremenu slobodu zbog liječenja”. Haški tribunal je, po njezinoj ocjeni, donosio selektivne presude “kao da su srpske žrtve manje vrijedne, jer su od 82 osuđena njih 62 Srbi”.<ref> [https://www.nacional.hr/srbijanski-mediji-mladicu-dozivotna-kazna-zatvora/ Nacional] HINA. ''SRBIJANSKI MEDIJI “Mladiću doživotna kazna zatvora”'', www.nacional.hr, 22. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> Sarajevski ''[[Dnevni avaz]]'' prenio je izjavu zapovjednika obrane Srebrenice [[Naser Orić|Nasera Orića]], koji je rekao "da vojskovođa mora odgovarati i pred svojim narodom", jer je odgovoran za smrt vojnika Vojske RS koje je osobno vodio u smrt:<ref name="mediji"> [https://www.vecernji.hr/vijesti/ratko-mladic-srebrenica-naser-oric-srbija-bih-ratni-zlocin-1209352 Večernji list] HINA. ''Mediji u Srbiji i BiH: 'Mladić mora odgovarati i pred svojim narodom'', www.vecernji.hr, 22. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> {{citat|On srpskim majkama nikada nije imao petlju da kaže da ih je osobno odvodio u smrt i da je poražen na bojnom polju. Zauzvrat, odlučio se za ubojstva zarobljenika i civila. Što da mu poručim? Mogu reći da mu želim da poživi što duže u zdravlju, to je sve.|Naser Orić, zapovjednik obrane Srebrenice.}} Beogradska ''Politika'' pisala je kako "general Mladić nije u sudnici dočekao izricanje presude, pošto ga je raspravno vijeće, sredinom zasjedanja, udaljilo",<ref> [http://www.politika.rs/sr/clanak/393033/Mladic-osuden-na-dozivotnu-kaznu-zatvora Politika] {{srp oznaka}} ''Ratku Mladiću doživotna robija'', www.politika.rs, 22. studenog 2017. (pristupljeno 22. studenog 2017.) </ref> nepotpuno navodeći okolnosti udaljavanja, jer je Mladić sam uzrokovao svoje izbacivanje iz sudnice. Na sličan način izvještavali su i ostali srpski mediji, prenoseći izjave srpskih političara iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Jedino je ''Blic'' izvijestio o presudi donoseći izjave srpskih analitičara koje nisu negirale zločine i Mladićevu krivnju.<ref name="mediji"/> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://metro-portal.hr/uhicen-ratko-mladic/59291 Članak o uhićenju Ratka Mladića] * [http://www.hrvatska-rijec.com/2011/05/ratko-mladic-je-u-hrvatskoj-vec-osuden-na-20-godina-zatvora/ Članak o sudskim postupcima protiv Ratka Mladića u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110527235753/http://www.hrvatska-rijec.com/2011/05/ratko-mladic-je-u-hrvatskoj-vec-osuden-na-20-godina-zatvora/ |date=27. svibnja 2011. }} {{GLAVNIRASPORED:Mladić, Ratko}} [[Kategorija:Životopisi, Srbija]] [[Kategorija:Zapovjednici u srpsko-crnogorskoj agresiji na Hrvatsku]] [[Kategorija:Srpski vojni zapovjednici u Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Osuđenici Haaškog suda]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] p0e0scu10bkdmh8sp542x3sq895pjxi 0 47463 7430815 6683491 2026-04-16T11:44:19Z Panasko 203327 7430815 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 2013.png|mini|300px|desno|Etnička karta po naseljenim mjestima 2013. godine: većinski srpska naselja označena su plavom bojom]] [[Srbi]] su jedan od tri konstitutivna naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Po posljednjem službenom popisu iz 1991, činili su 31,21% ukupnog stanovništva. U međuvremenu je izbio [[rat|rat u BiH]], pa je došlo do velikih demografskih promjena, a danas su naseljeni uglavnom u [[RS|Republici Srpskoj]]. Po vjeroispovijesti su mahom [[pravoslavlje|pravoslavni kršćani]], a govore [[srpski jezik|srpskim jezikom]] (i)jekavskog izgovora. Služe se [[ćirilica|ćirilićnim]] i [[latinica|latiničnim]] pismom. == Poznati Srbi Bosne i Hercegovine == * [[Makarije Sokolović]] * [[Sveti Vasilije Ostroški]] * [[Sava Vladislavić Raguzinski]] * [[Filip Višnjić]] * [[Sima Milutinović]] * [[Petar Popović Pecija]] * [[Mićo Ljubibratić]] * [[Dimitrije Mitrinović]] * [[Aleksa Šantić]] * [[Mehmed-paša Sokolović]] * [[Jovan Dučić]] * [[Petar Kočić]] * [[Vladimir Ćorović]] * [[Gavrilo Princip]] * [[Sreten Stojanović]] * [[Branko Ćopić]] * [[Emir Kusturica]] * [[Goran Bregović]] * [[Vladimir Radmanović]] * [[Zdravko Čolić]] * [[Neven Subotić]] * [[Ratko Mladić]] * [[Radovan Karadžić]] * [[Savo Milošević]] * [[Sergej Trifunović]] * [[Ljupko Petrović]] * [[Milorad Dodik]] == Povezani članci == * [[Srbi]] * [[Bošnjaci]] * [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] {{Mrva-etno}} {{Srbi}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Srbi izvan Srbije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini| ]] 1r9eall0egxoakl1w8flhb8j57g9x36 0 50050 7430565 7307446 2026-04-15T17:11:08Z Croxyz 205325 7430565 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Stajnica |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = [[Otočac]], [[Gospić]] |površina = 42,4 |visina = 504 |z. širina = 45.033 |z. dužina = 15.25 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 164 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53262 Jezerane |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Stajnica''' je naselje u općini [[Brinje]], [[Ličko-senjska županija]]. ==Zemljopis== Selo Stajnica nalazi se na sjevero-istočnom dijelu današnje općine [[Brinje]], odnosno na krajnjem sjeveru [[Lika|Like]]. Ovo je područje tipični krš, koji obuhvaća krško Stajničko polje s okolnim brdskim predjelima i potok Jarugu koja ponire nedaleko od [[Jezerane|Jezerana]]. Stajničko polje nalazi se s južne strane obronaka planinskog grebena [[Mala Kapela|Male Kapele]]. U slikovitim kontaktima s okolnim šumovitim planinskim područjima daje prekrasne pejzaže. Ukupne je površine porječja 63 km². Sa sjeverne strane nalaze se dominantni vrhovi Kapele: Veliki panos (1079 mnm) i Oštri vrh (1164 mnm). Sa zapadne strane nastavlja se Crnačko polje, površine porječja 34 km², sa susjednim mjestima [[Jezerane]] i [[Crnač]]. S istočne strane je Glibodolsko polje površine porječja 46 km². Na zapadnom ogranku Glibodolskog polja razvilo se naselje [[Lipice]], koje je u starijoj povijesti bilo u sastavu Stajničke župe. Kasnijim razvojem odvaja se u samostalnu župu. Stajnica se sastoji od nekoliko samostalnih, pretežito patronimičkih, zaselaka koji su se smjestili na rubovima Stajničkog polja. Sa sjeverne strane su [[Porkulabi]], [[Kolišće]], [[Rajkovići]], [[Krznarići]], [[Šmiti]], [[Dumenčići]], [[Majtinići]], [[Sveti Petar]], [[Vučetići]] i [[Čarapovo Selo]], na istočnom rubu polja nalaze se [[Ujaci]] i [[Tominčeva Draga]], dok su s južne strane smješteni [[Žižići]], [[Brdo]], [[Požari]], [[Murkovići]], [[Mesići]] i [[Štefanići]]. Prosječna visina Stajničkog polja kreće se od 497 mnm (metara nad morem-[[Jezerane]]), 505,2 (crkva) 511 ([[Čarapovo Selo]]) i 554 ([[Tominčeva Draga|Tominac Draga]]). S južne strane Stajnice protežu se brežuljci Kopanje Veliko i Malo (631 mnm), Jelak (626 mnm), Mesićev vršak, Petrov i Pavlov vršak, Šašina mala (Plantaš) i Kalun (729 mnm). Istočno od zaselka [[Tominčeva Draga|Tominac Drage]] najveće je brdo Vršak 656 mnm. Dalje prema jugozapadu započinje Velebitski greben (Senjsko bilo). Na kolnim brdskim područjima postoje prostrani planinski pašnjaci i livade koje su od pamtivijeka koristili stajnički pastiri. Gornja Stajnica imala je pašnjake i livade kao što su Mekote, Brezovača, Dolac, Črnetićka, Strmar, Petrovićeva biljevina, Velika i Mala Mrkovina, Slime, Strižakovica, Javorovka, Krševine, Leskovka, Tomašićka (izvor), Paljevina, Vršeljak, Dumenčićeva Javorovka, Krčel, Pajine drage, Lokvice, Kozjaci, Stara i Nova biljevina, Sinokoše, Vršak, Tavan, Škura žliba, Jasenovka, Krčevina, Kodrićka, Brezovača, Uvala, Žliba, Beli i Crni Javor, Ravna Draga, Runjavica, Sinokoše, Zidenica, Bujednjaci, Velika i Mala žila, Tavan, Krč, Sebrde, Kujača, Velika uvala, Stojanka, Živa voda i ostale manje površine. Iznad južne strane polja nalaze se također bogati pašnjaci kao što su Kopanje, Veliko kopanje, Kalun, Medvidnjaci, Šprajčeva javorovka, Mašićevi krči, Pavlakovo, Šmitova ravan, Skraj krči, Banov vršak, Lukić, Vučetićeve strane, Ulica, Kladice, Strežbenica, Ćevin krč. Sve su se ove površine redovito kosile i koristile za ispašu blaga. ==Stanovništvo== * [[2021.]] – 164 * [[2011.]] – 218 * [[2001.]] – 301 * [[1991.]] – 497 (Hrvati – 468, Srbi – 2, Jugoslaveni – 1, ostali – 26) * [[1981.]] – 626 (Hrvati – 617, Srbi – 3, Jugoslaveni – 2, ostali – 4) * [[1971.]] – 899 (Hrvati – 888, Srbi – 5, ostali – 6) ===Izvor=== * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Stajnica |p1857=1492 |p1869=1855 |p1880=1476 |p1890=1615 |p1900=1882 |p1910=1958 |p1921=1714 |p1931=1664 |p1948=1557 |p1953=1629 |p1961=1193 |p1971=878 |p1981=626 |p1991=497 |p2001=301 |p2011=218 |p2021=164 |napomena=Sadrži podatke za bivša naselja Čarapi, Dumenčići i Sertići Stajnički. Smanjeno za dio naselja (Sertići) koji je 1991. pripojen naselju Brinje, za koje sadrži dio podataka od 1857. do 1880. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Gospodarstvo== Sadašnje stanovništvo uglavnom se bavi poljoprivrednom proizvodnjom i stočarstvom. Za prehranu stoke osim travnih smjesa uzgaja se lucerna i crvena djetelina. Od ostalih kultura uzgaja se prvenstveno krumpir, ali još uvijek ekstenzivno, iako postojeća tla i klima pogoduju njegovom intenzivnom uzgoju. Ječam, zob, pšenica i kukuruz uzgajaju se u manjim količinama. Proizvodnja voća uglavnom se svodi na šljivu (plavu bistricu), koja je velikim dijelom zaražena šljivinom šarkom. Šljiva se uglavnom koristi za proizvodnju rakije a postoje uvjeti da se ista suši i konfekcionira. Postoje vrlo dobri uvjeti za proizvodnju ekološki čistih poljodjelskih sjemenskih i merkatinlih proizvoda poput kupusa i eventualno repe, koji se mogu konzervirati u manjim pogonima. Ostale vrste voća uzgajaju se u zanemarivim količinama. S obzirom na to da [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nedostaju značajne količine pivskog slada postoje mogućnosti za proizvodnju jarog ječma, te zobenih i ječmenih pahuljica. Postoje izuzetni uvjeti i za sakupljanje raznog ljekovitog i aromatskog bilja, što je danas svjetski trend. Stočarstvo može imati veliki udio u ukupnoj poljodjelskoj proizvodnji, iz razloga što postoje izvrsni uvjeti za proizvodnju sijena, ali i velike površine pašnjaka. To se posebno odnosi na razvoj ovčarstva i kozarstva ali i govedarstva. Ovime bi se intenzivirala proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda ali i proizvodnja mesa, te svježih i polutrajnih proizvoda. Na potoku Jarugi postoje povoljne mogućnosti kvalitetnog razvoja športsko-rekreacionog ribolova i razvoj malog ribarstva, što je poslije Drugog svjetskog rata bilo dosta aktualno, ali je zbog nerazumijevanja šire zajednice taj projekt propao. Šumsko bogatstvo kapelskog gorja trebalo bi postati temelj za iskorištavanje i preradu drveta na razne načine i u različite svrhe. Postoje izuzetno velike zalihe drvne mase. Stajničko i okolno područje daje izuzetne mogućnosti za razvoj lovnog, seoskog, “robinzonskog”, rekreativnog [[Turizam|turizma]] (planinarenje, speleologija, kupanje, jahanje, biciklizam, sanjkanje i skijanje…) [[Turizam]] bi mogao razviti i proizvodnju hrane koja je specifična ovom podneblju: pastrva, janjetina, kozji i ovčji sir, ali i “[[Škripavac]]”, basa, kiselo mlijeko, palenta, kupus, kiselo mlijeko, ljekovito bilje, domaći med, gljive, divljač i rakija. Domaći ručni radovi poput biljaca, vunenih čarapa, “šarenice” i mnogo drugih autohtonih proizvoda mogu biti interesantni suvremenom potrošaču. Izgradnjom strateškog cestovnog koridora Zagreb-Split i Žuta Lokva – Rijeka koji će biti u sastavu budućeg “Jadranskojonskog koridora” bitno će se otvoriti ovo područje i njegova dostupnost širim turističkim potrebama, ne samo kontinentalnoj već i primorskoj regiji. ==Znamenitosti== *[[Kurija Bohutinsky (Murković)]] == Šport == Svake godine se povodom blagdana svete Magdalene održava turnir u malom nogometu. == Poznati ljudi == * [[Josip Draženović]] – književnik * [[Radovan Fröhlich]] – autor * [[Matija Mesić]] – prvi rektor zagrebačkog sveučilišta * [[Stjepan Mesić]] – drugi je predsjednik Republike Hrvatske. Bivši je predsjednik predsjedništva SFRJ. Rođen je u Orahovici, ali mu je porijeklo iz Stajnice. * [[Matija Murković]] – general * [[Ivica Sertić]] – baletni plesač * [[Ladislav Sertić]] – baletni plesač * [[Darko Tominac]] – Speedway prvak Jugoslavije 1975 * [[Zdravko Tominac]] – Speedway prvak Jugoslavije 1988 * [[Vesna Tominac Matačić]] – hrvatska glumica == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice== *[http://www.stajnica.com Zavičajni klub Stajnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060708222416/http://www.stajnica.com/ |date=8. srpnja 2006. }} *[http://www.pljusak.com/stajnica/wx.htm Meteorološka stanica u Stajnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090209025834/http://www.pljusak.com/stajnica/wx.htm |date=9. veljače 2009. }} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] oxeux0rowr5viajd4yg70bc4bhwenzk 0 51499 7430801 6862588 2026-04-16T11:37:57Z Panasko 203327 7430801 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Portugalci | slika = | opis slike = | populacija = oko 15 milijuna<ref>Prema službenim podacima portugalske vlade. Sljedeći podaci su također iz tog izvora. Direcção Geral dos Assuntos Consulares e Comunidades Portuguesas do Ministério dos Negócios Estrangeiros (1999), Dados Estatísticos sobre as Comunidades Portuguesas, IC/CP - DGACCP/DAX/DID - Maio 1999.</ref> | regije = {{Z+X|POR}}: 10,000.000<br /><small>(samo portugalskog podrijetla)</small> | regija1 = Ostatak [[Europa|Europe]] | pop1 = 1,386.292 | ref1 = | regija2 = [[Amerika]] | pop2 = 3,281.853 | ref2 = | regija3 = [[Afrika]] | pop3 = 731.228 | ref3 = | regija4 = [[Azija]] | pop4 = 30.000 | ref4 = | regija5 = [[Oceanija]] | pop5 = 56.000 | ref5 = | jezik = [[portugalski]] | vjera = većinom [[Rimokatolička Crkva|rimokatolici]] | srodne = }} '''Portugalci''' su [[Romani|romanski]] narod sa zapadne obale [[Iberski poluotok|Iberskog poluotoka]] u područjima južno od [[Galicija, Španjolska|Galicije]]. Portugalcima su jezgro dali romanizirani [[Luzitanci (narod)|Luzitanci]], slično kao i njihovim istočnim susjedima [[Estremadurci]]ma u Španjolskoj. Nakon otkrića Amerike veliki dio Portugalaca naselio se na području [[Brazil]]a. Etničkih Portugalaca danas ([[2005.]]) ima 12,990.000 u 53 države, od čega u [[Portugal]]u 9,585.000 koji je iste godine imao 10,366.000 stanovnika i ukupno 36 raznih etničkih zajednica. Najviše Portugalaca van matice zemlje ima u: [[Francuska]] (754.000); [[Brazil]] (750.000, ne računajući Brazilce koji govore portugalski); [[SAD]] (370.000); [[Kanada]] (275.000); [[Venezuela]] (100.000); [[Luksemburg]] (92.000); [[Švicarska]] (90.000); [[Njemačka]] (78.000); [[Angola]] (67.000); [[Belgija]] (63.000); [[Španjolska]] (43.000) i [[Mozambik]] (31.000). == Ime == Ime Portugal, po kojemu Portugalci nose svoje ime, složenica je koja dolazi iz latinske riječi portus (u značenju luka) i drugi dio vjerojatno po plemenu Callaeci ili Gallaeci koje je obitavalo u ovom kraju. Postoji mogućnost da ime dolazi i po ranom naselju [[Cale]] (današnja [[Gaia]]) s ušća rijeke [[Duero]] na atlantskoj obali (Portus Cale). Tijekom Srednjeg vijeka područje oko Calea postaje poznato preko [[Vizigoti|Vizigota]] u Portucale. Portucale je mogao evoluirati u 7. i 8. stoljeću, da bi od 9. postao 'Portugale', odnosno Portugal, a pod njim se podrazumijevalo područje između rijeka [[Duero]] i [[Minho]]. Minho će postati sjeverna granica s današnjom [[Španjolska|Španjolskom]]. == Povijest == === Rana povijest === Pretke današnjih Portugalaca, srodnika [[Španjolci|Kastiljaca]] i [[Estremadurci|Estremaduraca]] nalazimo u staroj [[Luzitanija|Luzitaniji]]. Oni su svakako najsrodniji [[Estremadurci]]ma jer potječu od romaniziranih Keltibera Luzitanaca (Os Lusitanos; nastalo od latinskog naziva za Portugal Lusitânia). Luzitanija je naseljena već u periodu [[paleolitik]]a. Završetkom ovoga doba, oko 7000 pr. Kr., dolina rijeke [[Tejo]] naseljena je ribarskim i lovačkim plemenima što življaše na ušćima riječnih pritoka. Iza ovih ljudi na bunjištima su pronađeni ostaci kostiju volova, jelena, ovaca, konja, svinja, divljih pasa, [[jazavac]]a i mačaka. Tek negdje 3000 pr. Kr., narodi neolitika grade jednostavne nastambe i počinju se baviti agrarnim poslovima. Koriste se poliranim kamenim oruđem, keramikom, poznaju kult mrtvih i podižu funeralne spomenike – [[dolmeni|dolmene]]. Završetkom neolitika, oko 2000 pr. Kr. nailazimo na različitosti među stanovnicima kamenog doba, javila se megalitska kultura, a najpoznatija nalazišta su ona u [[Palmela|Palmeli]], [[Alcalar]]u i [[Reguengos de Monsaraz]]u. [[Datoteka:Nt-Viriato Viseu.jpg|mini|Viriato (179. – 139. pr. Kr.), rođen na području današnje Španjolske, osam je godina vodio gerilski rat protiv Rimljana. Glave su mu došli izdajice iz njegovih redova, koji su ga zbog mita ubili na spavanju.]] Današnji Portugal koji je naseljen najmanje 500.000 godina za prve poznate stanovnike ima neandertalca, a kasnije i Homo sapiensa. Preci Portugalaca Luzitanci pojavljuju se oko 1000. pr. Kr. U ranom 1. tisućljeću pr. Kr. nekoliko valova Kelta prodire u Portugal iz središnje Europe i miješa se s Iberima, pa se stvara stanovništvo poznato kao [[Keltiberi]], podijeljenih po mnogim plemenima. Među ovima su i Luzitanci (Lusitanians), [[Gallaeci]], [[Conii]], [[Bracari]], [[Celtici]], [[Coelerni]], [[Equaesi]], [[Grovii]], [[Interamici]], [[Leuni]], [[Luanqui]], [[Limici]], [[Narbasi]], [[Nemetati]], [[Paesuri]], [[Quaquerni]], [[Seurbi]], [[Tamagani]], [[Tapoli]], [[Turduli]], [[Turduli Veteres]], [[Turdulorum Oppida]], [[Turodi]] i [[Zoelae]], svi oni zasigurno će sudjelovati u stvaranju Portugalaca, a neki od njih i sjevernih im susjeda Galjega. Na portugalskom tlu postojalo je i nekoliko manjih polupermanentnih [[Grci|grčkih]] i [[Kartažani|kartažanskih]] postaja. Oko 200. pr. Kr. Rimljani dolaze na Iberski poluotok i tuku Kartažane u [[Punski ratovi|Punskim ratovima]]. Luzitanci pružaju žilav otpor rimskim legijama, a njihov vođa [[Viriato]] ((179. – 139. pr. Kr.) odnosi nekoliko pobjeda nad njima. Rimljani su lukavi i podmukli, a takvih ima i među Luzitancima. 139. pr. Kr. rimski general podmićuje tri Viriatova poručnika da ubiju svoga vođu, a oni to i učiniše za vrijeme dok je spavao. [[Datoteka:Vimaraperes.jpg|mini|lijevo|Statua Vímara Peresa, začetnika suvremenog Portugala i utemeljitelja grada Guimarãesa]] Ubojstvom Viriata započinje nova povijest Luzitanije, romanizacija i početak nastajanja jednog novog naroda. Rim uspostavlja kolonijalni režim tijekom kojega Luzitanija prosperira. Utemeljuju se mnogi gradovi. Godine 27. pr. Kr. ona postaje i rimska provincija. Na sjeveru nastaje nova provincija Gallaecia ([[Galicija, Španjolska|Galicija]]) s glavnim gradom Bracara, današnja Braga. Stari [[Gallaeci]] tako dadoše ime novoj provinciji i porijeklo [[Galjegi]]ma i dijelu sjevernih Portugalaca nakon odvajanja Španjolske od Galicije. U 5. stoljeću na poluotok prodiru Germani Suebi, vandali ([[Silingi]] i [[Hasdingi]]) i njihovi saveznici sarmatski Alani. Jedino je kraljevstvo Sueba dočekalo drugi val germanskih osvajača, Vizigota. Oni će osvojiti cijeli Iberski poluotok, otjerati, pa vjerojatno dijelom i integrirarti Vandale, prijatelje im Alane. Vizigoti će osvojiti i kraljevstvo Sueba i njihovog glavnog grada Bracare (584. – 585.) Godine [[711.]], islamski [[Mauri]] napadaju Iberski poluotok i uništavaju [[Vizigoti|Vizigote]]. Dijelovi Vizigota povući će se u planine Asturije odakle će se pružiti otpor islamizaciji, a [[Pelayo]] započeti rekonkvistu. Grof Vímara Peres povratit će od maura područje između rijeke Minho i Duero. Ovaj čovjek, koji vjerojatno pripada precima suvremenih Galjega osnivač je prvog Portugala. Ta zemlja bit će prozvana imenom Portucale, a osnovat će i grad Vimaranis (današnji [[Guimarães]]), prozvavši ga po sebi, i on još svojim imenom čuva spomen na njega. Portugal je de facto bio nezavisan tijekom slabih leonskih kraljeva, dok je bio dependencija [[Kraljevstvo Leon|Kraljevstva Leon]], i de jure to postaje 1065. kao Kraljevstvo Galicije i Portugala na čelu s Garciom II. ([[García II.]], 1065. do 1071.). Ovaj je pak sin od Ferdinanda I. Velikog, i ima još troje braće, među kojima je podijeljena zemlja. [[Alfonso IV.]] dobiva Leon, [[Sancho II.]] Kastilju, i najmlađi García II. Galiciju s dijelom Portugala. Godine 1072., pod njegovim bratom [[Alfonso VI. Kastiljski|Alfonsom VI. Kastiljskim]], ponovno će se udružiti s Leonom. === Novija povijest - Nastanak Portugala === [[Datoteka:AfonsoI-P.jpg|mini|lijevo|Afonso, sin Henrijev, osnivač je nezavisnog Portugala. Za ovo se izborio pobjedom nad vojskom svoje majke Tereze i njenog ljubavnika Fernanda, u bici što se zbila [[1128.]] blizu [[Guimarães]]a.]] Godine [[1095.]] Portugal se odvaja od Kraljevine Galicije, al još je uvijek pod Leonom kao i Kastilja. Koncem 11. stoljeća burgundski vitez Henry ([[Henrique de Borgonha]]) postaje grofom Portugala, zastupa njegove interese i ujedinjuje ga s grofovijom Coimbra. Između Kastilje i Leona za to vrijeme bijesni građanski rat a Henry proglašava nezavisnost. On ipak umire a nasljeđuje ga sin Afonso Henriques, koji je jak i odlučan čovjek, te će zaratit protiv svoje majke Tereze Leonske ([[Teresa de Leão]]) i njenog ljubavnika [[Fernando Perez de Trava]], u bici na São Mamede (''Batalha de São Mamede'') i odnijeti pobjedu 24. dana u lipnju [[1128.]] godine. Afonso se [[1139.]] proglašava kraljem Portugala, a Sveta stolica to [[1143.]] službeno i priznaje. Ovime Portugal postaje nezavisna država a Henrijev sin Afonso prvim kraljem. [[Guimarães]], kod kojega se odvijala bitka na São Mamede postaje glavni grad novoosnovane države. Od vremena 1249. pa do 1250. i jug Portugala, Algarve, konačno je oslobođen od Maura. Godine 1255. glavni grad postat će Lisboa (Lisabon). Godine 1373. dolazi do Anglo-portugalske alijanse, sporazuma s Engleskom koji je na snazi do danas, takozvana Aliança Luso-Britânica ili Anglo-Portuguese Alliance. Ribarstvo i pomorska trgovina postat će glavne aktivnosti Portugala, a i Engleske. Portugalci se tako kroz 15. i 16. stoljeće i okrenuše moru. Godine 1415. oni osvojiše bogati trgovački islamski centar [[Ceuta|Ceutu]]. [[João Gonçalves Zarco]] se 1419. iskrcao na otok [[Madeira]], a između [[1427.]] i 1431. istražili su [[Azori|Azorsko otočje]]. Uslijedit će uskoro i otkrića drugih kontinenata i civilizacija, koja će na Portugal imati sličan utjecaj kao i na [[Španjolska|Španjolsku]]. == Etnografija == [[Datoteka:Um casal de Viana (Portugal).jpg|mini|Par u tradicionalnim nošnjama s kraja 19. stoljeća]] Portugalci su očuvali mnoge svoje starine, ovo se osobito izraženo u izoliranijim planinskim predjelima i krajevima gdje se ljudi još bave stočarstvom. Narodnu odjeću možemo još vidjeti prilikom vjenčanja i drugih svetkovina u provinciji [[Minho]] na sjeverozapadu Portugala. Upravo istočno u [[Trás-os-Montes e Alto Douro]] pastiri su očuvali slamnate kabanice, a na jugu Portugala u [[Alentejo|Alenteju]] stočari (čuvari goveda) nose zelene i crvene kape na navlačenje i kratke samarra kaputiće s kragnom od lisičjeg krzna. === Kuhinja === [[Datoteka:Port wine.jpg|mini|lijevo|Porto tawny.]] Portugalska kuhinja često se brka sa španjolskom, no one su dosta različite. Na jugu u Algarveu pod maurskim je utjecajem, a i u drugim krajevima apsorbirane su kulinarske tradicije drugih naroda. Regionalni domaći proizvodi utječu na kuhinju Portugalca. Riba, meso, maslinovo ulje, iz Amerike pristigla rajčica, te [[mirodije]] uz juhe, i domaći kruh i [[sir]]eve čine glavnu hranu. Područje [[Estremadura|Estremadure]] poznato je po morskoj hrani, njemu pripada i Lisabon kao i [[Cascais]], udaljen oko 50 minuta vožnje od [[Lisabon]]a, u kojega vrijedi doći zbog impresivne riblje tržnice, gdje su sve prodavačice starije žene. Za [[bacalhau]], usoljeni bakalar, postoji čak 365 recepata. [[Brazil]], kojega su Portugalci i osnovali, također ima svoga udjela na kulinarsku kulturu Portugalaca. Njihovog je porijekla [[peri-peri]], začin iz Afrike prenesen je u Brazil, a njima začinjavaju kokošje meso i neke vrste rakove. Durry je došao iz Goe. Portugal ima 12 imenovanih vinskih područja ''Denominacao de Origem Controlada'' s kvalitetnim vinima kontroliranog porijekla, viz.: [[Bairrada]], [[Bucelas]], [[Carcavelos]], [[Dao]], [[Duero]], [[Lagoa]], [[Lagos]], [[Portimao]], [[Setubal]], [[Tavira]] i [[Vinho Verde]]. Najpoznatije portugalsko vino je 'porto' (Vinho do Porto), koje se smije uzgajati samo u 'região demarcada do Douro'. Postoji ga više jedinstvenih tipova, nepromjenjivog bogatog i intenzivnog bukea, to su Porto Branco, Porto Ruby i Porto Tawny. Uz poznato jelo "[[Feijoada]]", služi se i ''salada de tomate'' poznata i kao "[[vinagrete]]" ili "molho vinagrete" (=vinagrete sos). "Feijoada" je nastala u Brazilu fuzijom europske (portugalske) i crnačke kulinarske prakse. Feijoadu, crni grah s komadićima mesa, Brazilci jedu tijekom cijele godine, svoj put ona je tako našla i do Portugala. U portugalskom Algarveu priređuje se kao ''Feijoada de Buzinas''. == Povezani članci == * [[Portugalci u Hrvatskoj]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.aph.pt/pt_history/pt_history.html Portuguese History] *[http://www.instituto-camoes.pt/cvc/contportcult/music.html Contemporary Portuguese Culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060716152747/http://www.instituto-camoes.pt/cvc/contportcult/music.html |date=16. srpnja 2006. }} {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Romanski narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Portugala|*]] [[Kategorija:Etničke grupe Francuske]] [[Kategorija:Etničke grupe Brazila]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Etničke grupe Kanade]] [[Kategorija:Etničke grupe Venezuele]] [[Kategorija:Etničke grupe Luksemburga]] sguf06ldna0s47ooeyprc4o6xzixgx5 0 51985 7430777 7072577 2026-04-16T11:00:23Z Panasko 203327 7430777 wikitext text/x-wiki '''Trumaian''', izolirana jezična porodica [[brazil]]skih Indijanaca, čiji je jedini član, istoimeno pleme i jezik [[Trumaí]]. Greenberg ([[1987.]]) klasificira ovu porodicu (prema Rivetu i Loulotki, jedna od 108) u neku nad-porodicu [[Equatorial]]. Pod utjecajem drugih plemena u području rijeke Xingu, trumai ima posuđenica iz jezika plemena [[Kamayurá]], koji pripadaju porodici [[Tupian]]. -Danas na rezervatu Xingu park imaju 3 sela, to su: Terra Preta, Boa Esperança i Steinen. == Vanjske poveznice == *[http://www.mpi.nl/DOBES/projects/trumai Trumai] {{Ekvatorijalni narodi i jezici}} [[Kategorija:Equatorial jezici]] [[Kategorija:Equatorial]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:T]] m5707ecmh9054sw6sk0tjw1xgjzfom6 0 52449 7430710 7419956 2026-04-16T09:27:58Z Croxyz 205325 /* Povijest */ 7430710 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = Hamburger SV | slika = HSV-Logo.svg | puno ime = Hamburger Sport-Verein e. V. | nadimak = Rothosen ("Red Shorts")<BR>HSV<BR>Hanseaten<BR>Urgestein (Primary Rocks)<BR>Bundesliga-Dino (Dinosaur) | godina osnivanja = [[29. rujna]] [[1887.]] | igralište = [[Volksparkstadion]] | kapacitet stadiona = 57.000 | direktor = | trener = {{Z|NJE}} [[Merlin Polzin]] | liga = [[njemačka nogometna Bundesliga|Bundesliga]] | sezona = 2024./25. | plasman = 2. ([[2. njemačka nogometna Bundesliga|2. Bundesliga]], promocija) | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = _hsv2526h | pattern_b1 = _hsv2526h | pattern_ra1 = _hsv2526h | pattern_sh1 = _hsv2526h | pattern_so1 = _hsv2526hl | leftarm1 = 0000e2 | body1 = | rightarm1 = 0000e2 | shorts1 = dd0000 | socks1 = 0000e2 | pattern_la2 = _hsv2526a | pattern_b2 = _hsv2526a | pattern_ra2 = _hsv2526a | pattern_sh2 = _hsv2526a | pattern_so2 = _hsv2526a | leftarm2 = 000000 | body2 = 0000ff | rightarm2 = 000000 | shorts2 = 000000 | socks2 = ffffff | pattern_la3 = _hsv2526t | pattern_b3 = _hsv2526t | pattern_ra3 = _hsv2526t | pattern_sh3 = _hsv2526T | pattern_so3 = _hsv2526tl | leftarm3 = 000000 | body3 = 000000 | rightarm3 = 000000 | shorts3 = 000000 | socks3 = 000000 }} '''Hamburger SV''' je [[Njemačka|njemačko]] sportsko društvo ("Traditionsverein") iz grada [[Hamburg]]a. [[Nogometni klub]], jedan je od najstarijih, najpoznatijih u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Neprekidno je prvoligaš od [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i do 2018. je bio jedini klub iz [[Njemačka nogometna Bundesliga|1. Bundeslige]] koji od osnutka lige [[1963.]] godine nikad nije ispao u niži rang natjecanja, zbog čega ga u Njemačkoj često nazivaju "[[dinosaur]]om Bundeslige" (''Bundesliga-Dino''). == Povijest == === Počeci === Hamburger SV-ovi se korijeni vuku do 29. rujna 1887., spajanjem Der Hohenfelder Sportcluba i Wandsbek-Marienthaler Sportcluba u Sports Club Germania. Današnji klub je stvoren kao Hamburger Sport-Verein 1919. godine, spajanjem triju gradskih klubova, ozbiljno oslabljenih nakon [[1. svjetski rat|1. svjetskog rata]]. Rečena tri kluba su bili: Sports Club Germania, Hamburger FC (1888.) i FC Falke 1906.). Klupske boje bile su crvena i bijela u čast grada Hamburga, uz plavu i crnu, boje najstarijeg od klubova-tvoraca, Germanije, koje se koriste u klupskom grbu. === Zlatno doba === Godine 1973. HSV je osvojio prvo izdanje [[DFL-Ligapokal|DFB-Ligapokala]], pobijedivši [[Borussia Mönchengladbach|Borussiju Mönchengladbach]] u finalu s 4:0.<ref name="seventies">{{Citiranje novina|title=Die 70er Jahre|work=Hamburger Sport-Verein|url=http://www.125jahrehsv.de/geschichte/highlights-der-geschichte/70er/|url-status=dead|access-date=3 June 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203032015/http://www.125jahrehsv.de/geschichte/highlights-der-geschichte/70er/|archive-date=3 December 2013}}</ref> Godinu dana kasnije igrao je u finalu [[DFB-Pokal]]a u kojem je izgubio od [[Eintracht Frankfurt|frankfurtskog Eintrachta]].<ref name="seventies" /> Godine 1976. HSV je opet stigao do finala DFB-Pokala, pobijedivši [[1. FC Kaiserslautern]] 2:0 i pritom osvojivši trofej po drugi put u povijesti kluba.<ref name="seventies" /> Sljedeće godine, HSV je osvojio svoj prvi međunarodni trofej pobjedom od 2:0 nad [[RSC Anderlecht|Anderlechtom]] u finalu Kupa pobjednika kupova 1976./77.<ref name="seventies" /> Klub je potom doveo engleskog igrača [[Kevin Keegan|Kevina Keegana]] iz [[Liverpool F.C.|Liverpoola]].<ref name="seventies" /> Nakon što je veći dio prethodnog desetljeća proveo pri sredini tablice, HSV je postigao svoj najbolji plasman u Bundesligi u sezoni 1974./75. završivši na četvrtom mjestu. U sezoni 1975./76. osvojio je drugo mjesto. Keeganova prva sezona u klubu završila je desetim mjestom, no sam igrač proglašen je [[Zlatna lopta France Footballa|europskim nogometašem godine]]. Godine 1978. [[Branko Zebec]] postao je trener HSV-a.<ref name="seventies" /> U svojoj prvoj sezoni na klupi kluba doveo je klub do njihovog prvog [[Njemački nogometni prvaci|naslova prvaka Bundeslige]].<ref name="seventies" /> Keegan je bio najbolji strijelac ''Rothosena'' i drugu godinu zaredom proglašen je europskim nogometašem godine. U sezoni 1979./80., HSV se vratio u [[UEFA Liga prvaka|Kup prvaka]] prvi put od sezone 1960./61. Kao i 19 godina ranije, HSV je u polufinalu igrao sa španjolskim protivnikom. Nakon što je izgubio prvu utakmicu na [[Stadion Bernabéu|stadionu Santiago Bernabéu]] s 2:0, HSV je pobijedio [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] s 5:1 na Volksparkstadionu i prošao u finale.<ref>{{Citiranje novina|date=23 April 2013|title=33 years ago today&nbsp;– The HSV "Miracle"|work=Hamburger Sport-Verein|url=http://www.hsv.de/en/season/meldungen/bundesliga/april-2013/33-years-ago-today-the-hsv-miracle/|url-status=dead|access-date=3 June 2013|archive-url=https://archive.today/20130615233426/http://www.hsv.de/en/season/meldungen/bundesliga/april-2013/33-years-ago-today-the-hsv-miracle/|archive-date=15 June 2013}}</ref> HSV je u [[Finale Kupa prvaka 1980.|finalu]] igrao protiv [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Foresta]], od kojeg su izgubili s 1:0.<ref name="eighties">{{Citiranje novina|title=Die 80er Jahre|language=de|work=Hamburger Sport-Verein|url=http://www.125jahrehsv.de/geschichte/highlights-der-geschichte/80er/|url-status=dead|access-date=3 June 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131205130124/http://www.125jahrehsv.de/geschichte/highlights-der-geschichte/80er/|archive-date=5 December 2013}}</ref> U Bundesligi, HSV je izgubio naslov za dva boda, završivši na drugom mjestu iza prvaka [[FC Bayern München|münchenskog Bayerna]]. U prosincu 1980. HSV je otpustio Zebeca, koji se borio s [[Alkoholizam|alkoholizmom]].<ref>{{Citiranje novina|date=26 December 1980|title=Benutzt und dann gefeuert|language=de|work=Die Zeit|url=http://www.zeit.de/1980/53/benutzt-und-dann-gefeuert|access-date=3 June 2013}}</ref> Njegov pomoćnik [[Aleksandar Ristić]] imenovan je za vršitelja dužnosti trenera do kraja sezone i završio je na drugom mjestu u Bundesligi. Godine 1981. austrijski trener [[Ernst Happel]] imenovan je za novog trenera.<ref name="eighties" /> U njegovoj prvoj sezoni, HSV je vratio naslov prvaka Bundeslige i stigao do finala Kupa UEFA, gdje je s ukupnim rezultatom 4:0 izgubio od švedskog [[IFK Göteborg|IFK Göteborga]].<ref name="eighties" /> Od 16. siječnja 1982. do 29. siječnja 1983., HSV je bio neporažen u Bundesligi. Niz se protezao na 36 utakmica i ostao je [[Njemačka nogometna Bundesliga|rekord Bundeslige]] sve do studenog 2013., kada ga je srušio Bayern.<ref name="eighties" /><ref>{{Citiranje novina|date=9 November 2013|title=Bundesliga: Bayern Munich set new record of 37 games unbeaten, while Borussia Dortmund lose again|work=The Independent|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/european/bundesliga-bayern-munich-set-new-record-of-37-games-unbeaten-while-borussia-dortmund-lose-again-8930732.html}}</ref> Treći naslov uslijedio je krajem sezone 1982./83., a HSV je obranio naslov protiv rivala [[SV Werder Bremen|bremenskog Werdera]] zahvaljujući boljoj gol-razlici.<ref name="eighties" /> Iste godine, HSV je pobijedio [[Juventus F.C.|Juventus]] u [[Finale Kupa prvaka 1983.|finalu]] s 1:0 u [[Atena (grad)|Ateni]] i osvojio svoj prvi Kup prvaka.<ref name="eighties" /> U prosincu 1983. HSV je otputovao u [[Tokio]] gdje se igrao protiv južnoameričkog prvaka [[Grêmio Foot-Ball Porto Alegrense|Grêmija]] u [[Interkontinentalni kup (1960. – 2004.)|Interkontinentalnom kupu]]. Brazilski klub je pobijedio golom u 93. minuti.<ref name="eighties" /> Bundesligu nije osvojio jer je [[VfB Stuttgart]] imao bolju gol-razliku. == Klupski uspjesi == HSV-ova tri osvojena prvenstva u [[Bundesliga|Bundesligi]] daju klubu pravo nositi zlatnu zvijezdu "Verdiente Meistervereine"-a. Po trenutnom sustavu nagrađivanja, predbundesligaška prvenstva nisu priznata kao takva, pa se HSV-u ne daje pravo nositi drugu zlatnu zvijezdu od peterostrukog prvaka. Uz to, HSV polaže pravo na naslov iz nogometnog prvenstva [[1922.]] godine, koje mu nikad nije "službeno" priznato, zbog okolnosti oko igre i činovničkih prepreka DFB-a. Službeno tumačenje: "bez prvaka zbog nezaključujuće završnice" <!-- inconclusive finals, "Hamburg renounced title --> === Domaći uspjesi=== [[Njemačko nogometno prvenstvo]]: * Prvak (3): 1923., 1928., 1960. [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesliga]]: * Prvak (3): 1978./79., 1981./82., 1982./83. [[Njemački kup]]: * Osvajač (3): 1962./63., 1975./76., 1986./87. [[Liga-Pokal]]: * Osvajač (2): 1972./73., 2003. === Europski uspjesi === [[Kup UEFA]]: * Finalist (1): [[Kup UEFA 1981./82.|1981./82.]] [[UEFA Liga prvaka|UEFA Kup/Liga prvaka]]: * Osvajač (1): [[Kup prvaka 1982./83.|1982./83.]] * Finalist (1): [[Kup prvaka 1979./80.|1979./80.]] [[Datoteka:Coppa delle Coppe.svg|20px]] [[Kup pobjednika kupova]]: * Osvajač (1): [[Europski kup pobjednika kupova 1976./77.|1976./77.]] * Finalist (1): [[Europski kup pobjednika kupova 1967./68.|1967./68.]] [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]: * Osvajač (1): [[Intertoto kup 2005.|2005.]] [[UEFA Superkup]]: * Finalist (2): [[UEFA Superkup 1977.|1977.]], [[UEFA Superkup 1983.|1983.]] [[Interkontinentalni]]: * Finalist (1): [[Interkontinentalni kup 1983.|1983.]] == Treneri == {| |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Period !rowspan="1"|Ime i prezime |- |align=left|1945. – 1949. |align=left|{{Z|NJE}} [[Hans Tauchert]] |- |align=left|1946. – 1954. |align=left|{{Z|NJE}} [[Georg Knöpfle]] |- |align=left|1954. – 1956. |align=left|{{Z|NJE}} [[Martin Wilke]] |- |align=left|1956. – 1962. |align=left|{{Z|NJE}} [[Günter Mahlmann]] |- |align=left|1962. – 1964. |align=left|{{Z|NJE}} [[Martin Wilke]] |- |align=left|1964. – 1966. |align=left|{{Z|NJE}} [[Georg Gawliczek]] |- |align=left|1966. – 1967. |align=left|{{Z|NJE}} [[Josef Schneider]] |- |align=left|1967. – 1969. |align=left|{{Z|NJE}} [[Kurt Koch|Kurt Koch]] |- |align=left|1969. – 1970. |align=left|{{Z|NJE}} [[Georg Knöpfle]] |- |align=left|1970. – 1973. |align=left|{{Z|NJE}} [[Klaus-Dieter Ochs]] |- |align=left|1973. – 1977. |align=left|{{Z|NJE}} [[Rudi Gutendorf]] |- |align=left|1977. – 1978. |align=left|{{Z|TUR}} [[Arkoç Özcan]] |- |align=left|1978. – 1980. |align=left|{{Z|JUG}} [[Branko Zebec]] |- |align=left|1981. |align=left|{{Z|JUG}} [[Aleksandar Ristić]] |- |align=left|1981. – 1987. |align=left|{{Z|AUT}} [[Ernst Happel]] |- |align=left|1987. |align=left|{{Z|JUG}} [[Josip Skoblar]] |- |align=left|1987. – 1990. |align=left|{{Z|NJE}} [[Willi Reimann]] |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Period !rowspan="1"|Ime i prezime |- |align=left|1990. – 1992. |align=left|{{Z|NJE}} [[Gerd-Volker Schock]] |- |align=left|1992. |align=left|{{Z|NJE}} [[Egon Coordes]] |- |align=left|1992. – 1995. |align=left|{{Z|NJE}} [[Benno Möhlmann]] |- |align=left|1995. – 1997. |align=left|{{Z|NJE}} [[Felix Magath]] |- |align=left|1997. |align=left|{{Z|NJE}} [[Ralf Schehr]] |- |align=left|1997. – 2001. |align=left|{{Z|NJE}} [[Frank Pagelsdorf]] |- |align=left|2001. |align=left|{{Z|NJE}} [[Holger Hieronymus]] |- |align=left|2001. – 2003. |align=left|{{Z|AUT}} [[Kurt Jara]] |- |align=left|2003. – 2004. |align=left|{{Z|NJE}} [[Klaus Toppmöller]] |- |align=left|2004. – 2007. |align=left|{{Z|NJE}} [[Thomas Doll]] |- |align=left|2007. – 2008. |align=left|{{Z|NIZ}} [[Huub Stevens]] |- |align=left|2008. – 2009. |align=left|{{Z|NIZ}} [[Martin Jol]] |- |align=left|2009. – 2010. |align=left|{{Z|NJE}} [[Bruno Labbadia]] |- |align=left|2010. |align=left|{{Z|NIZ}} [[Ricardo Moniz]] |- |align=left|2010. – 2011. |align=left|{{Z|NJE}} [[Armin Veh]] |- |align=left|2011. |align=left|{{Z|NJE}} [[Michael Oenning]] |- |align=left|2011. |align=left|{{Z|ARG}} [[Rodolfo Esteban Cardoso|Rodolfo Cardoso]] |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Period !rowspan="1"|Ime i prezime |- |align=left|2011. – 2013. |align=left|{{Z|NJE}} [[Thorsten Fink]] |- |align=left|2013. – 2014. |align=left|{{Z|NJE}} [[Mirko Slomka]] |- |align=left|2014. – 2015. |align=left|{{Z|NJE}} [[Josef Zinnbauer]] |- |align=left|2015. |align=left|{{Z|NJE}} [[Peter Knäbel]] |- |align=left|2015. – 2016. |align=left|{{Z|NJE}} [[Bruno Labbadia]] |- |align=left|2016. – 2018. |align=left|{{Z|NJE}} [[Markus Gisdol]] |- |align=left|2018. |align=left|{{Z|NJE}} [[Bernd Hollerbach]] |- |align=left|2018. |align=left|{{Z|NJE}} [[Christian Titz]] |- |align=left|2018. – 2019. |align=left|{{Z|NJE}} [[Hannes Wolf]] |- |align=left|2019. – 2020. |align=left|{{Z|NJE}} [[Dieter Hecking]] |- |align=left|2020. – 2021. |align=left|{{Z|NJE}} [[Daniel Thioune]] |- |align=left|2021. |align=left|{{Z|NJE}} [[Horst Hrubesch]] |- |align=left|2021. – 2024. |align=left|{{Z|NJE}} [[Tim Walter]] |- |align=left|2024. |align=left|{{Z|NJE}} [[Merlin Polzin]] |- |align=left|2024. |align=left|{{Z|NJE}} [[Steffen Baumgart]] |- |align=left|2024. – ''danas'' |align=left|{{Z|NJE}} [[Merlin Polzin]] |- |} |} == Poznati igrači == {{div col}} *{{Z|NJE}} [[Jörg Albertz]] *{{Z|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] *{{Z|NJE}} [[Albert Beier|Albert "Ali" Beier]] *{{Z|NJE}} [[Uwe Bein]] *{{Z|NJE}} [[Stefan Beinlich]] *{{Z|NIZ}} [[Khalid Boulahrouz]] *{{Z|BEL}} [[Daniel Van Buyten]] *{{Z|ARG}} [[Rodolfo Esteban Cardoso|Rodolfo Cardoso]] *{{Z|NJE}} [[Thomas Doll]] *{{Z|NJE}} [[Gert Dörfel|Gert "Charly" Dörfel]] *{{Z|POLJ}} [[Jan Furtok]] *{{Z|PER}} [[José Paolo Guerrero|Paolo Guerrero]] *{{Z|NJE}} [[Otto Harder|Otto "Tull" Harder]] *{{Z|NJE}} [[Thomas von Heesen]] *{{Z|ŠVI}} [[Stéphane Henchoz]] *{{Z|NJE}} [[Horst Hrubesch]] *{{Z|NJE}} [[Ditmar Jakobs]] *{{Z|NJE}} [[Manfred Kaltz]] *{{Z|NJE}} [[Rudolf Kargus]] *{{Z|ENG}} [[Kevin Keegan]] *{{Z|BUG}} [[Jordan Lečkov]] *{{Z|NJE}} [[Felix Magath]] *{{Z|BEL}} [[Émile Mpenza]] *{{Z|NJE}} [[Rudi Noak]] *{{Z|NJE}} [[Peter Nogly]] *{{Z|POLJ}} [[Miroslav Okonski]] *{{Z|HRV}} [[Ivan Buljan]] *{{Z|HRV}} [[Ivica Olić]] *{{Z|HRV}} [[Mladen Petrić]] *{{Z|NJE}} [[Josef Posipal|Jupp Posipal]] *{{Z|BIH}} [[Hasan Salihamidžić]] *{{Z|BIH}} [[Sergej Barbarez]] *{{Z|NJE}} [[Horst Schnoor]] *{{Z|NJE}} [[Willi Schulz]] *{{Z|NJE}} [[Erwin Seeler]] *{{Z|NJE}} [[Dieter Seeler]] *{{Z|NJE}} [[Uwe Seeler]] *{{Z|DAN}} [[Lars Jacobsen]] *{{Z|NJE}} [[Heinz Spundflasche]] *{{Z|NJE}} [[Uli Stein]] *{{Z|NJE}} [[Klaus Stürmer]] *{{Z|NJE}} [[Piotr Trochowski]] *{{Z|NIZ}} [[Rafael van der Vaart]] *{{Z|NJE}} [[Walter Warning]] *{{Z|NJE}} [[Jürgen Werner]] *{{Z|NJE}} [[Wolfram Wuttke]] *{{Z|DAN}} [[Allan Jepsen]] *{{Z|GAN}} [[Tony Yeboah]] *{{Z|ARG}} [[Juan Pablo Sorín]] *{{Z|DAN}} [[Thomas Gravesen]] *{{Z|NIZ}} [[Nigel de Jong]] *{{Z|BEL}} [[Vincent Kompany]] {{div col end}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.hsv.de Službene klupske stranice] *[http://www.hsv-sc.de Službene navijačke stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205142410/http://www.hsv-sc.de/ |date=5. prosinca 2013. }} *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.resultsfromfootball.com/bundesliga-team/hamburgersv.html Klupske statistike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060814064911/http://www.resultsfromfootball.com/bundesliga-team/hamburgersv.html |date=14. kolovoza 2006. }} *[http://www.hsv-forever.de/ Navijačke stranice] HSV Forever *[http://www.hsv-ole-ole.de/ Navijačke stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060803095538/http://hsv-ole-ole.de/ |date=3. kolovoza 2006. }} HSV-OLÉ-OLÉ - zbirka navijačkih pjesama o HSV-u *[http://www.hsv-aolarena.de/ Službene stranice AOL Arene] *[http://www.stadiumguide.com/aolarena.htm Stadionski vodič] *[http://www.stadesmythiques.com Stadium info site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201019162321/http://stadesmythiques.com/ |date=19. listopada 2020. }} Stades Mythiques {{Fußball-Bundesliga}} [[Kategorija:Njemački nogometni klubovi|HSV]] [[Kategorija:Nogomet u Hamburgu]] [[Kategorija:Hamburger SV| ]] [[Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)]] b1r2y3r6qmxct1ghk2j4b5czeq6dln7 0 52546 7430771 7070921 2026-04-16T10:58:41Z Panasko 203327 7430771 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kariri languages.png|mini|Cariri jezici.]] '''Caririan''', porodica indijanskih jezika iz istočnog [[Brazil]]a koja svoje ime dobiva po istoimenom plemenu i jeziku [[Cariri]] Indijanaca (Kariri, Cariry) i [[Abacatiára]] iz [[Bahia|Bahije]], [[Ceara|Ceare]], i [[Piauí]]ja. Ostali članovi porodice su Camuru ili Kamurú-Karirí ([[Kamarú-Kariri]]) iz Bahije; [[Dzubukua]] ([[Pernambuco]]); [[Kipéa-Karirí]] ([[Paraíba]]), [[Kipeá]] ili Kiriri (Bahia), [[Sabujá]] (Sapuya; Bahia); [[Kariri-Xocó]] (Cariri-Chocó, Xokó-Kariri) iz [[Alagoas]]a i [[Sergipe]]a. Ova plemena međusobno su se miješala i danas su uglavnom asimilirani u brazilsko društvo. Godine 1818. u selu Vila de Pedra Branca, [[Karl Friedrich Philipp von Martius]] i [[Johann Baptist von Spix]] navode broj od 600 Karirija. Eduardo Ribeiro (2002) drži da bi mogli biti srodni jezicima [[gé|gé]]. == Vanjske poveznice == *[http://brasiliavirtual.info/tudo-sobre/cariris/ Tudo sobre Cariris] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210217103638/https://brasiliavirtual.info/coloring-mosaic-pages/ |date=17. veljače 2021. }} *[http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Kariri.pdf Kariri] * [http://www.samorini.it/doc1/alt_aut/lr/lowie-the-cariri.pdf Handbook Cariri] {{Ekvatorijalni narodi i jezici}} [[Kategorija:Macro-Ge jezici]] [[Kategorija:Caririan| ]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:K]] khhmvl30njzt8c3oeabf08hchhgdobo 0 53707 7430772 7070068 2026-04-16T10:58:50Z Panasko 203327 7430772 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pueblos originarios de Bolivia.png|mini|Cayuvava na etničkoj karti Bolivije.]] '''Cayuvava''' (Cayubaba) je naziv za pleme, jezik i jezičnu porodicu američkih Indijanaca nastanjenih u [[Bolivija|bolivijskom]] departmanu [[Beni (departman)|Beni]], tradicionalno uz zapadnu obalu río [[Mamoré]]. Danas žive od agrikulture i uzgoja peradi.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.amazonia.bo/mas_detalle_proi.php?id_contenido=7 |title=Cayubaba |archive-url=https://web.archive.org/web/20090129230136/http://amazonia.bo/mas_detalle_proi.php?id_contenido=7 |archive-date=29. siječnja 2009. |access-date=11. veljače 2009.}}</ref> Prema procjeni ([[2006.]]) ima ih oko 1,000, ali tek 25 govornika (1959 SIL). Sela im se nalaze u provinciji [[Yacuma]] u općini [[Exaltación]], viz.: Exaltación, Las Peñas, Pto. Santiago, Cooperativa, Peñitas de Nazareth, Bocorondo, Campo Ana Maria, Maravilla, Libertad de Carmen, Nueva Esperanza, Coquinal, San Carlos, Piraquinal i El Triunfo. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=cyb Cayubaba] *[http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Kayuvava.pdf Kayuvava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121125131758/http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Kayuvava.pdf |date=25. studenoga 2012. }} {{Cayuvava}} {{Ekvatorijalni narodi i jezici}} [[Kategorija:Equatorial]] [[Kategorija:Equatorial jezici]] [[Kategorija:Bolivijski Indijanci]] bm0i8iht7rdcn8d7ni0l8qh75qblfmm 0 54749 7430776 7072506 2026-04-16T11:00:18Z Panasko 203327 7430776 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Timote-Cuica languages.png|mini|Timotean.]] '''Timotean''' (Timoto-Cuicas), malena porodica indijanskih jezika i plemena iz [[Venezuela|Venezuelskih]] [[Ande|Anda]] u državama [[Mérida (država u Venezueli)|Mérida]] i [[Barinas (država u Venezueli)|Barinas]]. Njihovi potomci današnji su [[Mutus]] Indijanci (preko 200; [[1977.]]), seosko stanovništvo što se bavi farmerstvom, i govore španjolski. Stara Timotean plemena bila su: [[Timote]] (Timotos), [[Mucuchíes]], [[Cuica]], [[Migures]] i [[Mucuñuques]], a nastanjeni po državama [[Táchira (država u Venezueli)|Táchira]], Mérida, [[Trujillo (država u Venezueli)|Trujillo]] i [[Lara (država u Venezueli)|Lara]]. Daniel Garrison Brinton na popisu ima plemena [[Aricaguas]], [[Aviamos]], [[Bailadores]], [[Canaguaes]], [[Chamas]], [[Escagueyes]], [[Guaraques]], [[Guaquis]], [[Iguiños]], [[Insumubies]], [[Jajies]], [[Miguries]], [[Mirripuyas]], [[Mocochies]], [[Mocotos]], [[Mocombos]], [[Mombunes]], [[Mucuchaies]] (Mucuchachíes), [[Mucunchies]], [[Mucurabaes]], [[Mucutuyes]], [[Quindoraes]], [[Quinos]], [[Quiroraes]], [[Tabajones]], [[Taparros]], [[Tatuyes]], [[Tiguinos]], [[Tricaguas]]<ref>[http://books.google.hr/books?id=gpZq-JEVJzUC&printsec=frontcover&dq=The+American+race:+a+linguistic+classification+and+ethnographic+description+of+the+native+tribes+of+North+and+South+America&source=bl&ots=TICxOdoBQT&sig=AXiV10Gf1mw-0-jfrdVgV1GkQMk&hl=hr&ei=4v_FS8x_gpQ4o8fgyg8&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5&ved=0CBkQ6AEwBA#v=onepage&q&f=false Brinton]</ref> TiMOTE porodica (Venezuela) » :I. Cuica (Kuika) ::A. Cuica Proper ::B. Tostó :::Tostó Proper :::Tiranjá :::Tomoni ::C. Eskuke (Eskukey) :::Eskuke Proper :::Bombá :::Moka :::Tirandá ::::Čobú ::::Čačike ::::Čaču ::::Tirandá Proper ::::Estiguate (Estiguati) ::D. Jajó (Jakón, Jajón) :::Jajó Proper :::Esnijaque :::Kikoke (Kikoki) :::Mapen {La Vega) :::Duri :::Mikimboy :II. Timote (Timoti) ::A. Timote Proper ::: Mukurujún :::Mukusé :::Mokoyupu :::Mukuarsé :::Ciribuy :::Miyoy :::Mukumbá :::Kindorá :::Tafallé :::Mukumbají :::Čino ::B. Čama (Miguri ?): :::Mokunče (Mukunče, Mukuneče), :::Mukurubá {Mokuruguá), :::Tabay {Mukunuiáne, Tabayon ?), :::Mukurumagua, :::Guake (Guiakí), :::Mukumba, :::Čičuy, :::Mukuñoke (Mukuño, Migurí ?): a. Mukurufuén, b. Muká, c. Mukumpí, d. Mukutirí, e. Mukusnandá, f. Mukaikuy, g. Mukusó, etc. :::Mukurandá, :::Mukuhúun {Mukupine, Mokoion), :::Čiguará, :::Insnumbí (Insumbi), :::Estankes, :::Mukuči {Makuči, Mokočiz): a. Misantá, b. Mokao, c. Mosnačó, d. Misikea, etc. :::Eskagüey, :::Mukujún, :::Tatuy (Tatey ?), :::Mukaria, :::Mukaketá, :::Mukusiri :::Kaparú, :::Jají {Mukundú), :::Mukubače {Mirripú, Mirripuy, Maripú ?), :::Mukúun {Mnkumpú, Lagunillas): a. Kasés, b. Mukuinamo, c. Arikagua, d. Tibikuay, e. Makulare, f. Mukusumpú, g. Barbudos, h. Jamuén, etc., i. Kinaró, j. Tiguiñó, :::Guaruní {Guarurí). ::C. Mocochí (Mokoči): :::Miyuse, :::Tukaní, :::Mokoči (Torondoy). ::D. Mukutu (Escaguey): :::Eskaguey, :::Kanaguá, :::Kinó, :::Mokoino (Mokino), :::Mombun, :::Yarikagua, :::Arikagua, :::Mukutuy, :::Mukupatí, :::Mukučači, :::Trikagua, :::Mokoto (Mukutu, Mukutí): a. Guarake, b. Bailadores. ::E. Tapano: :::Aviamo, :::Mokombó {Mokobo), :::Tapano. III. Neklasificirana plemena: A. Kirorá, B. Mijure, C. Montun, D. Iguino. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Mut%FAs.pdf Mutús] {{Ekvatorijalni narodi i jezici}} [[Kategorija:Equatorial jezici]] [[Kategorija:Timotean| ]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:T]] hg60v5r3wo1zbopktxsknczylxh5or2 0 55135 7430782 7072637 2026-04-16T11:00:54Z Panasko 203327 7430782 wikitext text/x-wiki '''Tuxá''' (Tusá, Tuchá, Tushá) je pleme, jezik i neklasificirana samostalna jezična porodica američkih Indijanaca, nastanjenih u istočno-[[brazil]]skim državama [[Bahia]], na rezervatu ''AI Ibotirama'' (450; 1989), ''AI Nova Rodelas'', na rijeci río [[São Francisco]] (450 tuxá, [[1989.]]), ''AI Riacho do Bento'' (90 obitelji 1991) i [[Pernambuco]], na rezervatu ''AI Tuxá del Inajá''. Članovi porodice su [[Tuxá]] i [[Rodelas]]. == Vanjske poveznice == *[http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Tuxa.pdf#search=%22alain%20fabre%20tuxa%22 Tuxá] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120209044206/http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Tuxa.pdf#search=%22alain%20fabre%20tuxa%22 |date=9. veljače 2012. }} {{Ekvatorijalni narodi i jezici}} [[Kategorija:Equatorial jezici]] [[Kategorija:Tuxá| ]] k8cfhgg02rc4tn1lxeulhba4ebu5kdu 0 55277 7430827 7116621 2026-04-16T11:47:38Z Panasko 203327 7430827 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Rusyn coat of arms.svg|mini|Grb Rusina]] [[Datoteka:Doseljavanje u HR.jpg|mini|Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku]] [[Datoteka:Drvena crkva iz muzeja na otvorenom.jpg|mini|Drvena crkva iz muzeja na otvorenom]] [[Datoteka:Drvena crkva rusina.jpg|mini|Drvena crkva Rusina]] [[Datoteka:Muzej na otvorenom.jpg|mini|Muzej na otvorenom]] [[Datoteka:Narodna nosnja petrovci.jpg|mini|Narodna nošnja iz [[Petrovci|Petrovaca]]]] [[Datoteka:Rusinska kuca.jpg|mini|Rusinska kuća]] [[Datoteka:Rusinska kuca2.jpg|mini|Rusinska kuća]] [[Datoteka:Rusinski vez.JPG|mini|Rusinski [[vez]]]] [[Datoteka:Rusinski vez2.JPG|mini|Rusinski vez]] [[Datoteka:Rusinski vez3.JPG|mini|Rusinski vez]] [[Datoteka:Sokolski slet.jpg|mini|[[Sokolski slet]]]] [[Datoteka:Uskrs rusini.jpg|mini|Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh]] '''Rusini''' ([[rusinski]]: Русины) ili '''Rusnaci''' ([[rusinski]]: Руснакы ili Руснаци) [[Istočni Slaveni|istočnoslavenski]] je [[narod]] čija se stara postojbina nalazila u [[Zakarpatje|Zakarpatju]], odnosno dijelu [[Ukrajina|Ukrajine]], na granici s [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Rumunjska|Rumunjskom]]. Sjedište regije je grad [[Užgorod]]. Južni centri Rusina su [[Petrovci]] i kod [[Vukovar]]a (u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]) te [[Ruski Krstur]], kod [[Kula (Bačka)|Kule]] (u [[Bačka|Bačkoj]], [[Srbija]]). Rusini se sastoje od nekoliko manjih grupa. Na [[Karpati]]ma to su [[Bojki]] (zapadni Karpati), [[Lemki]] u [[Beskidi]]ma (Poljska) i [[Huculi]]. [[Austro-Ugarska Monarhija]], koja je dugo pod svojim okriljem držala zemlje naseljene Rusinima, naselila je Rusine u dijelu današnju [[Vojvodina|Vojvodinu]] i zapadog [[Srijem]]a, u okolici [[Vukovar]]a, gdje njihovi potomci i danas žive. Ukrajina Rusine službeno smatra [[Ukrajinci]]ma, a naziv Rusyn (Rusin) u Ukrajini smatran je starijim [[etnonim]]om (korištenim na širem prostoru Ukrajine) koji je u povijesno-političkim okolnostima zadržan kod dijela naroda koji gotovo stalno nije bio povezan sa svojom maticom, odnosno ukrajinskim kulturnim preporodom. Rusini u svijetu poglavito smatraju sebe zasebnom [[etnička skupina|etničkom grupom]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=rue Rusyn]</ref> i ne priznaju Ukrajinu matičnom zemljom, posebno u [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]]. == Postojbina i rasprostranjenost u svijetu migracijama == [[Datoteka:Русины.png|lijevo|mini|334x334px|Rasprostanjenost Rusina]] Rusnak je autohtoni naziv pripadnika naroda prepoznatljiv i pod imenom Rusini, Karpato-Rusin, ili Ruten. U različitim povijesnim razdobljima pojedini naziv je češće korišten. Rusini je ime koje se najčešće koristi u literaturi, ali u doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] isključivo se koristilo latinizirano ime Ruteni, u [[Amerika|Americi]] Karpato-Rusin, a u najvećem dijelu postojbine Rusnak. Oko 1.500.000 članova ovoga naroda živi u kontinuitetu u postojbini u pet europskih država, raštrkani u raznim područjima [[Europa|Europe]] te u Americi i [[Australija|Australiji]]. Iz postojbine [[Zakarpatje|Zakarpatja]] i [[Karpati|Karpata]] migracije Rusnaka u [[Potkarpatje]] počele su u 14. stoljeću. U 17. st. migrirali su u [[mađarska]] sela u ravnici, gdje je opao broj stanovnika. Uglavnom siromašni, da bi preživjeli, selili su se u gradove i susjedne države. Prvi otoci Rusina bili su [[Bač]], [[Bihor (županija)|Bihor]], [[Sabolč]], [[Satmar]], [[Zemplin]]. U Europi danas ih je najviše u karpatskom području, i to u jugozapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]] u Potkarpatju, sjevernoj i sjeveroistočnoj [[Slovačka|Slovačkoj]] ([[Prešovský kraj]]), na sjevernim padinama Karpata, u jugoistočnoj [[Poljska|Poljskoj]] ([[Lemkovska oblast]]) i raštrkanim naseljima u zapadnoj [[Šleska|Šleskoj]]), i sjevernim dijelovima zemlje, u dijelu sjeverne [[Rumunjska|Rumunjske]], u nekoliko sela južno od rijeke [[Tisa (rijeka)|Tise]] u [[Maramureš (pokrajina)|Maramurešu]] te u nekoliko raštrkanih naselja sjeveroistočne [[Mađarska|Mađarske]]. Osim u postojbini, Rusini žive i u [[Vojvodina|Vojvodini]] ([[Bačka]]), u zapadnom [[Srijem|Srijemu]] i istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Prag]]u i sjevernoj [[Moravska|Moravskoj]]. Izvan Europe najviše ih je emigriralo u [[SAD]], u sjeveroistočne industrijske krajeve, gdje su radili najteže poslove u željezarama, ljevaonicama ili kemijskoj industriji. Tu i danas živi većina njihovih potomaka, u [[Ohio|Ohiju]] ([[Barberton, Ohio|Barberton]], [[Akron, Ohio|Akron]], [[Sharon, Ohio|Sharon]] i [[Cleveland, Ohio|Cleveland]]), [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]] ([[Pittsburgh (Pennsylvania)|Pittsburgh]] i [[Greenville, Pennsylvania|Greenville]]) i [[Michigan]]u ([[Detroit, Michigan|Detroit]]). Manji broj emigrirao je u [[Kanada|Kanadu]] i [[Argentina|Argentinu]] tijekom 1920-ih, a u [[Australija|Australiju]] tijekom 1970-ih i 1980-ih. Rusini nisu zakonski priznata nacionalna manjina u svim državama u kojima žive. Zato nije moguće znati njihov točan broj. Pretpostavlja se da ih u svijetu ima oko 1,5 milijuna. Rusini su održali svoj jezik i identitet zahvaljujući i [[Rusinska grkokatolička Crkva|grkokatoličkoj religiji]]. Rusini se dijeli na nekoliko zasebnih skupina. U istočnim Karpatima žive [[Huculi]], pripadnici potomci pastira i razbojnika (njihovo ime navodno potječe od [[rumunjski|rumunjske]] riječi koja znači "razbojnik"). Oni sami tvrde da su potomci nepokorenih [[Kraljevina Poljska|poljskih]] plemića iz kasnoga srednjega vijeka i početka novoga vijeka, kada je bijeg u brda bio dokaz beskompromisnoga poštenja. Posebno su poznati po rezbarenju u drvu i [[vez]]u (ženska pregača izrađuju se i po 10 godina). [[Bojki|Bojkovska zajednica]] živi zapadno od Hucula, u južnom dijelu Karpata, a u to područje je vjerojatno dospjela iz [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]] i [[Bukovina|Bukovine]]. Lemkovska zajednica ([[Lemki]]) živi još zapadnije u Poljskoj. Tijekom 1930-ih [[Druga Poljska Republika|poljska]] je vlada bila suočena s otvorenom pobunom u područjima naseljenim pretežno [[Ukrajinci]]ma. Vlasti su pokušale riješiti problem politikom [[Divide et impera|"podijeli pa vladaj"]], potičući Lemke, a zatim ih raspršili po cijeloj zemlji (Lemki je ustvari novo ime 20. stoljeća. Prije 20. st. koristili su ime Rusnaci). == Pojam imena == Prema ''Etimologijskom rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika'' [[Petar Skok|Petra Skoka]], ime Rusnak, Rusin, polazi od riječi [[Rus]]. Sa sufiksom –in je Rusin, a sa sufiksom –njak je Rušnjak. Na [[mađarski|mađarskom]] je Rusznyak prema Rusnak u prikarpatskoj Rusiji. Ovo ime treba razlikovati od imena zemlje [[Rusija]] odakle proizlazi ''Rusijanac'', a pridjev ove riječi je rusijski. Na [[mađarski|mađarskom]] je ''orosz'', [[turski]] ''urus''. U [[finski|finskom]] ruotsi je [[Švedska]], a [[Franc Miklošič]] misli da je Rus prvotno bilo ime švedskoga plemena, s kojim su [[Finci]] došli u vezu. Prema [[Nestorova kronika|Nestorovoj kronici]] [[Normani]] to ime prenijeli na [[Kijevska Rus'|Kijevsku Rus']]. O podrijetlu imena postoji nedoumica. Tradicionalni zapadni znanstvenici također vjeruju da ime Rus potječe od staroga naroda skandinavskoga podrijetla od [[Varjazi|Varangiana]], koji se preselio južno od [[baltičko more|baltičke]] obale i osnovao prvu državu među [[Istočni Slaveni|istočnim Slavenima]], sa središtem u [[Kijev]]u. Grb Rusina ide u prilog ovoj teoriji. Crveni medvjed okrenut k plavim i zlatnim linijama ([[Švedska zastava]] je s plavo-žutim poljima) prvi put je prihvaćen kao službeni grb provincije [[Podkarpatská Rus]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], 30. ožujka 1920. Prestao se koristiti poslije 1938., ali je prihvaćen kao službeni simbol [[Zakarpatska oblast|Zakarpatske oblasti]] [[Ukrajina|Ukrajine]] 18. prosinca 1990. Od tada ga je prihvatio i [[Svjetski kongres Rusina]]. Vikinška teorija je bila prvi put predstavljena u 18. stoljeću. Predstavio ju je njemački povijesni filolog [[Gottlieb Siegfried Bayer]] (1694. – 1738.) i [[August Ludwig von Schlözer]] (1735. – 1809.). Bayer je bio član [[Ruska akademija znanosti|Petrogradske akademije znanosti]]. Obojica su se oslanjala na [[Nestorova kronika|Nestorovu kroniku]], napisanu u 12. stoljeću, koja pokriva razdoblje 852. – 1110. Kronika kaže da je Rus normanski narod, kojeg je lokalna populacija pozvala da dođe u [[Veliki Novgorod|Novgorod]] zaustaviti njihove [[feudalizam|feudalce]]. Rusi su produžili svoju vladavinu do Kijeva, koji im je postao glavno uporište obrane. Ova teorija je uznapredovala u 19. st. jer su je podržali danski filolog [[Wilhelm Thomsen]] (1842. – 1927.) i njemačko-ruski povijesni filolog [[Ernst Eduard Kunik]] (1814. – 1899.). Iskapanja iz 9. i 10. st. potvrdila su nazočnost nordijskih ratnika u tom području oko [[Iljmensko jezero|Iljmenskog jezera]] blizu Novgoroda, i [[Ladoga|Ladoškom jezeru]], iz kojeg izvire rijeka [[Neva]]. Ove baltičke regije indiciraju na podrijetlo imena Rus. Ruski znanstvenici smatraju Nestorove kroniku nepouzdanom i inzistiraju na tome da su [[istočni Slaveni]] prije dolaska Varangiana, osnovali sofisticiranu feudalnu državu, usporedivu s [[Karolinško Carstvo|Karolinškim Carstvom]] na zapadu. Oni su mišljenja da je ime Rus, ime južno slavenskog plemena, koje je živjelo na rijeci [[Ros]]. Rus je [[praslavenski]] pridjev iz kojega kasnije proizlazi [[ruža]], [[ružičnjak]] i sl., a po [[Rječnik stranih riječi (Anić/Goldstein)|Rječniku stranih riječi]] [[Vladimir Anić|Vladimira Anića]] i [[Ivo Goldstein|Ive Goldsteina]], pridjev rus znači crvenkast, riđ, rumen, rujan, a označava i nešto što je dobilo poseban okus (npr. jabuka držana u slami). Prema Aniću i Goldsteinu Rusin je pripadnik rusinske nacije, asimilirane u današnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]], koja se održala u [[Vojvodina|Vojvodini]], i izvorni je govornik [[rusinski jezik|rusinskoga jezika]]. Prema [[Encyclopædia Britannica|Encyclopædiji Britannici]] latinizirana riječ Rus je Ruten. Odnosi se na narod, koji je u kasnom srednjem vijeku bio apsorbiran u teritorij [[Velika Kneževina Litva|Litve]], koja se kasnije [[Poljsko-Litavska Unija|ujedinila]] s [[Kraljevina Poljska|Poljskom]]. [[István Udvari]] pod nazivom ''Rutenus'' podrazumijeva [[Grkokatolička Crkva|grkokatoličku vjeru]] i rusinsku narodnost. Iz ovoga proizlazi da su istočnoslavenska plemena u prvoj ruskoj državi, [[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rusi]], primila naziv Rus (Rusin, Rusnak, Rusnjak, ruski), a u latinskim zapisima Rutenus. Tako su [[Karpati]] zvani ''Alpes Rutenorum''. U selu Ban na rijeci Krasna (lijeva pritoka [[tisa (rijeka)|Tise]]) [[1213.]] god. jedan je stanovnik upisan kao ''Chedur genere Rutenus'' (Fedor iz roda Rusina). Zapravo je naziv Rusin službeni naziv koji se koristi u literaturi. U [[Potkarpatje|Potkarpatju]] i istočnoj [[Slovačka|Slovačkoj]] koristi se autohtoni naziv Rusnak, a jezik je rusinski. Naziv prvi put pismeno je zabilježen u 16. st. u Uljanskom ključu, što je u vezi s primanjem grkokatoličke vjere. Na Rutene u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]], [[Bukovina|Bukovini]] i [[Karpati]]ma države u kojima su živjeli vršile su proces [[Asimilacija (sociologija)|asimilacije]]. Seljaci su potonuli u veliko siromaštvo, a njihovi [[pravoslavna Crkva|pravoslavni]] svećenici tražili su zaštitu [[Rimokatolička Crkva|Rima]]. [[Klement VIII.|Papa Klement VIII.]] ih je prihvatio, i 6. – 10. listopada [[1596.]] [[Brestska crkvena unija|Brestska unija]] je ustanovila [[Rusinska unijatska Crkva|novu unijatsku crkvu]]. Kada naziv Rusin pokušavaju izjednačiti s nazivom Ukrajinac, radi se o pokušaju asimilacije. [[Mihajlo Lučkaj]] Rutenima naziva Ukrajince u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Pokušali su ih asimilirati [[Slovaci]], [[Poljaci]] i drugi, pa zato danas ovaj narod, koji osjeća da ima zajednička obilježja sve češće koristi za svoj identitet izvorno ime Rusnak. == Jezik i književnost == Lingvist [[Aleksandar Duličenko]] kvalificirao je [[rusinski jezik]] kao jedan od slavenskih literarnih [[mikrojezik]]a. Rusinski jezik piše se [[ćirilica|ćirilicom]]. Kao i svi jezici, i on se mijenjao. Pripada [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskoj]] grani [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]]. Budući da Rusini žive u graničnim područjima [[Poljska|Poljske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Ukrajina|Ukrajine]], [[leksik]] ovih jezika ima utjecaj na njihove [[dijalekt]]e. Po tome se njihov govorni jezik razlikuje od ostalih istočnoslavenskih jezika, zbog utjecaja i s istoka i sa zapada, a brojni izrazi preuzeti su i iz [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskoga liturgijskoga jezika]]. Jezik je bogat i dijalekatskim riječima, osobenim samo Rusinima (riječ što se izgovara so, co ili ceper, pa su [[Cotaki]], [[Sotaki]] ili [[Seperjaki]]). Rusnaci koriste [[rusinsko pismo]] s 56 znakova. S obzirom na prostor u kojem su živjeli i žive, pod utjecajem i vlašću različitih naroda, njihovo pismeno izražavanje je osim na rusinskom i na crkvenoslavenskom, [[ruski|ruskom]], [[ukrajinski|ukrajinskom]], a katkad i [[mađarski|mađarskom jeziku]], a u 19. i 20. stoljeću autohtoni jezik Rusina postaje sredstvo nacionalnoga identiteta. Najstariji pisani i tiskani tekstovi u Potkarpatju ([[Hornjica]]) nastali su u razdoblju od 12. do 14. stoljeća To su Mukačevski i Imističivski odlomci iz [[Korolivska evanđelja|Korolivskih evanđelja]] iz 1401. i [[peresonicka evanđelja|Peresonickih evanđelja]] 1556. – 1561. Na pergamentu su bili napisani Mukačevski psaltir i [[Užgorodski pivustav]], koji se čuvaju u Potkarpatskom povijesnom muzeju. Važnost ima i [[Ostrozska Biblija]], tiskana u [[Lavov]]u 1581. u tiskari [[Ivan Fjodorov|Ivana Fedorova]]. Prva slavenskorusinska knjiga tiskana je 1491. u [[Krakov]]u. Nakon [[Užgorodska unija|Užgorodske unije]] 1646. razvija se kultura i prosvjeta. Otvaraju se duhovne škole u [[Mukačevo|Mukačevu]], [[Krásny Brod|Krásnom Brodu]], [[Barbareum]] u [[Beč]]u, [[Studium Rutenum]] u Lavovu, a na selu djeluju trivijalne škole. Josip de Kamelis (episkop iz Mukačeva) izdao je prvi katekizam za Ugrorusine 1698., a 1699. Bukvar jezika slavenskog, tiskan u [[Trnava (Slovačka)|Trnavi]] ([[Slovačka]]). Jedna od prvih narodnih pjesama Rusina u Potkarpatju je Štefan-Vojvoda; bila je tiskana u Češkoj gramatici Jana Blagoslova 1571. Sredinom 18. stoljeća episkop mukačevski, Manujil Oljšavskiji, tiska 1746. u jezuitskoj tiskari u [[Cluj-Napoca|Kolozsvár]]u knjige za školu na [[latinski|latinskom]] i rusinskom. [[Marija Terezija]] nije dopustila otvaranje tiskara u Mukačevu, ali je 1770. godine dopustila bečkom tiskaru Kurcbeku stvoriti tiskaru za slavenske narode, kako se više ne bi donosile knjige iz Ukrajine. Za Rusine grkokatolike su u razdoblju od 20 godina tiskane samo četiri knjige. Tek je 1863. osnovana tiskara na Hornjici. Pisanu riječ u 18. stoljeća širili su: [[Arsenij Kocak]], izdavač slavenskorusinske gramatike, [[Petro Lodi]], povjesničar, [[Ivan Pasteli]], predavač na mukačevskoj bogosloviji, napisao je Povijest mukačevske eparhije, Karpatorusinska pismenost i [[Gregorij Tarkovič]] radio je kao cenzor slavenskih knjiga u tiskari u [[Budim]]u i zalagao se za izjednačavanje rusinske literature s ugarskom. [[Mihajlo Lučkaj]] izdao je prvu gramatiku 1830., [[Gramatica Slavo-Rutenica]] (jedan primjerak nalazi se u N. Sadu). Od 405 riječi Lučkajeva rječnika, 72 se koriste i u današnjem jeziku neizmijenjene, 133 imaju [[Morfologija (jezikoslovlje)|morfološku]], a 223 [[fonologija|fonološku]] adaptaciju. Također je iza sebe ostavio pet tomova Povijesti karpatskih Rusina u rukopisu. Novine [[Kelet]] (Istok) u Užgorodu uređivao je na [[mađarski|mađarskom jeziku]] [[Kalman Žatković]]. U školama [[Rusini u Vojvodini|Rusina u Vojvodini]] i [[Rusini u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] od 1850. do 1950. koristili su se udžbenici: Duhnovič: Knjižica za čitanje za početnike, Budin 1850.; Vrabelj: Bukvar 1898.; Pal Henčij: Rusinska slova i prva čitanka 1904.; i dr. ''Russkij solovij'' je zbornik pjesama, tiskan 1851. u [[Beč]]u kao izdanje [[Mekitarci|mekitarca]] ([[Armenska katolička Crkva|armenski monasi koji su primili katoličku religiju]] i na zapadu čuvali svoj jezik i kulturu). To je djelo Nikolaja Nađa (Nodja), koji je 1849. došao na parohiju sv. Varvara u Beču, gdje je bio kapelan, administrator, rektor bogoslovnoga seminara u Beču i pred smrt paroh. Knjižica sadrži 14 uglazbljenih pjesama. Čak je i predgovor u stihu, ali bez nota. Jedni misle da su to narodne pjesme, koje je Nodj zapisao u svojem užem zavičaju, a drugi da su to originalne pjesme i kompozicije Nodja (Gunther Wytrzens). [[Mihail Vrabelj]] objavio je knjigu ''Rusinski slavuj'' s narodnim pjesmama na raznim ugro-rusinskim narječjima i pjesmama Aleksandra Duhnoviča, Terezije Podhajecke, i Ane Kriger-Dobrjanske 1893. Sva imena, koja su Rusini koristili i kojima su ih drugi zvali: Karpato-Rus, Rusnak, Ruten, Ugro-Rusin), povijesno ih povezuju s istočnoslavenskom nekadašnjom Kijevskom Rusi. [[Aleksandar Duhnovič]] (narodni preporoditelj iz 19. stoljeća) također je upotrijebio naziv Rusin u prvom stihu nacionalne himne ''Bio sam, jesam i ostat ću Rusin'' koja je uglazbljena, i u stihu [[Potkarpatski Rusini]] probudite se iz dubokog sna. Školovao se u [[Užgorod]]u i [[Košice|Košicama]], a radio je kao svećenik u [[Prešov|Prešovu]]. Kao student filozofije počeo se zanimati za političku literaturu. Pisao je knjige za djecu i mladež, poeziju, priručnike. Bukvar na karpatorusinskom jeziku izdao je 1847. Kao prosvjetitelj demokrat poticao je borbu protiv socijalnoga i nacionalnoga ugnjetavanja svojega naroda u [[Kraljevina Ugarska|ugarskoj državi]]. Skupljao je folklorne materijale, osnivao muzeje, literarna društva ([[Prešovsko književno društvo]]) i borio se za osnivanje tiskara. Poznat je kao autor etnografskih, filoloških, filozofskih, povijesnih radova i literarnih almanaha. Izdao je ''Povijest Prešovske eparhije'' i ''Istinu o povijesti Karpato-Rusina''. Piše buntovne pjesme: ''Ne boji se Rusin vraga'', ''Pjesma slobodi'', ''Život Rusina'' i dr. Bio je protiv ugarske vlasti, ali i za [[Panslavizam|sjedinjenje Slavena]], koji 1848. traže ekonomsku, nacionalnu i političku slobodu u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Pisao je u vremenu raspadanja panslavizma i stvaranja novih slavenskih nacija. Pisao je na karpatorusinskom, latinskom i mađarskom jeziku. [[Aleksandar Pavlovič]] se poput Duhnoviča i pisanim riječima borio za socijalnu i nacionalnu pravdu svoga naroda u Karpatima. O tome piše na narodnom jeziku u poemi o bijednom seljaku. Kroz tematiku sela razradio je domoljubne, političke i povijesne teme. Prve karpatorusinske novine tiskane u postojbini ''Svit'' (Užgorod) izlaze 1867. Ukrajinski etnolog [[Volodymyr Hnatjuk|Volodimir Mihajlovič Hnatjuk]] (1871. – 1926.) proučavao je rusinsku književnost. On postavlja početke "zakarpatske" književnosti u 16. i 17. stoljeća zbog rukopisa duhovne poezije. Stvaraoci su bili školovani svećenici u Trnavi i Jagri, a prepisivači daroviti seljaci. Ugorske duhovne stihove objavio je Hnatjuk 1902. godine. Hnatjuk zaključuje da je "zakarpatska" književnost 17. i 18. stoljeća na višoj razini od 19. stoljeća U potrazi za nosiocima usmene književnosti karpatske oblasti posjetio je 1897. [[Bačka|Bačku]]. U Lavovu je 1900. na rusinskom jeziku objavio rusinsku usmenu poeziju (oko 360 pjesama), bajke, basne, legende, povijesne legende, novele i anegdote, koje su mu prenijeli pripovjedači. To je vrijeme osnivanja i dvaju udruženja. Rusinsko narodno prosvjetno društvo Prosvita formira se 1919., s ciljem razvoja rusinske narodnosti i njezinoga nacionalnoga, kulturnoga i književnoga života (vrijeme [[Havrijil Kosteljnik|Havrilija Kosteljnika]]) i ima ukrajinsku i socijalističku orijentaciju, bori se protiv [[SSSR|Moskve]], budi nacionalnu svijest među Ukrajincima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali se ubacuje i među Rusine. Nezadovoljni radom Prosvite, Rusini osnivaju 1933. u [[Vrbas (grad)|Vrbas]]u Kulturno-prosvjetni savez južnoslavenskih Rusnina "Zarja" (Zraka – Zora). Orijentiran je sveslavenski, ali uže i ruski i pravoslavno, s vjerskom tolerancijom. Pokret je bio na pozicijama idejnoga pokreta seljaštva, bez precizne socijalističke i nacionalne orijentacije. O tome [[međuraće|međuraću]] pišu književnici Rusnini, oslanjajući se na borbe oko nacionalnih i kulturnih orijentacija prema pričama M. Kovača, M. Bujile i E. M. Kočiša. [[Havrijil Kosteljnik]] je djelovao u doba Prosvite. Školovao se u [[Vinkovci]]ma i [[Zagreb]]u. Od druge godine nastavlja studij teologije u Lavovu, a postdiplomski studij završava u [[Freiburg]]u. Živio je jedno vrijeme u Lsvovu, djelujući kao profesor filozfije na Teološkoj akademiji. Pisao je na [[rusinski|rusinskom]], [[hrvatski|hrvatskom]] i [[ukrajinski|ukrajinskom jeziku]]. Idilični vijenac Iz mog sela na rusinskom jeziku uvrstio ga je u književnike na razini vrijednosti Aleksandra Duhnoviča i Aleksandra Pavloviča. Njegova rusinska poezija počinje tamo gdje je bila hrvatska poezija krajem 19. stoljeća. Pjesme mu izrastaju iz poezije [[hrvatski narodni preporod|hrvatskoga narodnoga preporoda]]. Na hrvatskom jeziku napisao je Romanse i balade s posvetom: "Slavnom hrvatskom pjesniku, mom velikodušnom dobrotvoru, [[Franjo pl. Marković|prof. dr. Franji pl. Markoviću]] posvećuje autor." Napisao je prvu [[Gramatika|gramatiku]] rusinskog jezika: Gramatika bačko-rusinskog govora ([[Srijemski Karlovci]], 1923.). Časopis Rusinska zarja uređivao je pjesnik [[Eugenij Kočiš]]. U njegovim pjesmama prisutan je problem nacionalnoga određenja Rusina u Hrvatskoj i Vojvodini. Želio ih je rastaviti od Ukrajinaca i u okviru panslavizma priključiti Karpatorusinima. U pjesmi Telerhofskim mučenicima izražava divljenje žrtvama Maramures-sigetskoga procesa u Potkarpatju, u kojem je 94 seljaka osuđeno na progonstvo iz domova zbog odupiraja mađarizaciji. [[Havrijil Nađ]] pisao je tekstove o problemima jezika Rusina i uspoređivao ga s gramatikom slavenskih jezika i ukazivao na pravce razvoja rusinskoga jezika. Napisao je prvi sonetni vijenac na rusinskom. U [[Ukrajina|Ukrajini]] danas književnost Rusina proučavaju kao [[ukrajinska književnost|ukrajinsku]], a odnos standardnoga rusinskog jezika prema standardnom ukrajinskom je odnos gotovo dvaju stranih jezika. Ukrajinci razmišljaju da se može od više nacija stvoriti jedna nacija koja ne koristi jedan jezik. Duličenko rusinskom jeziku daje regionalno značenje. Zakarpatska komunistička organizacija u prvoj polovici 20. stoljeća bila je na pozicijama rusinizma te smatrala da su stanovnici "Zakarpatja" (Potkarpatja) poseban "ruski" narod s posebnim rusinskim jezikom. Od [[Pad komunizma|revolucije 1989.]] počeo je karpatorusinski nacionalni preporod u svim zemljama gdje žive i uloženi su veliki napori, naročito u Poljskoj i Slovačkoj, za stvaranje standardnoga karpatorusinskoga književnoga jezika, za korištenje u školama i u publikacijama. Rusini u Vojvodini i Hrvatskoj koriste književni jezik u školama i medijima od 20. stoljeća Rusinska književna tradicija počela je u 17. stoljeću, iako su autori pisali osim na rusinskom, katkad na crkvenoslavenskom ili drugim jezicima. U njihovim književnim djelima je opisan način života Rusina, njihov mentalitet, bojažljivost naroda kome je suđeno da njime upravljaju sile prirode i tuđinske vlasti, nad kojima pojedinac ima slabu moć i utjecaj. Svako rusinsko područje ima svoga književnoga utemeljivača: [[Aleksander Duhnovič]] (1803. – 1865.) i [[Aleksander Pavlovič]] (1819. – 1900.) za [[Prešovský kraj]] i [[Potkarpatje]]; [[Volodimir Hiljak]] (1843. – 1893.) za Lemkovsku oblast; [[Havrijil Kosteljnik]] (1886. – 1948.) za Hrvatsku i [[Bačka|Bačku]]. Rusini na svom jeziku tiskaju časopise i knjige gotovo u svakoj zemlji u kojoj žive. Najstarija organizacija Rusina u SAD-u Ujedinjenje grkokatoličkih rusinskih bratstava 1892. izdaje novine [[Američki rusinski vjesnik]], novine lemkovskih Rusina Lemko izlaze 1911. ([[Nowy Sącz]]), prve novine vojvođanskih Rusina Ruski novini izlaze u [[Novi Sad|Novom Sadu]] 1924., a hrvatskih Rusina Dumka za mladež 1938. godine. Od 1971. ponešto mogu tiskati u časopisu Nova Dumka i Venčik, koji izdaje tadašnji Savez Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj. Profesionalno kazalište Rusina je u [[Prešov]]u, poluprofesionalno u [[Ruski Krstur|Ruskom Krsturu]] i Novom Sadu, i amatersko kazalište Udruženja Lemka u [[legnica|Legnici]]. Prva [[katedra]] za rusinski jezik i književnost osnovana je na [[Sveučilište u Budimpešti|Sveučilištu u Budimpešti]] 1911. Književnost Rusina proučava se još na sveučilištima u [[Užgorod]]u, [[Uppsala|Uppsali]], [[Tartu]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Kijev]]u, [[Moskva|Moskvi]], [[Minsk]]u. (Interes za jezik povećan je nakon knjige A. D. Duličenka Slavenski literarni mikrojezici izdane u [[Tallinn]]u 1981.). Prvi kongres rusinskoga jezika održan je u mjestu [[Bardejovské Kúpele]] 1992. godine Tom prigodom švedski [[slavist]] [[Sven Gustavson]] održao je referat naslovljen Slavenski literarni jezici, u kojem dokazuje da svi [[slavenski jezici]] imaju zajednički korijen. Kao primjer navodi inzistiranje [[Srbi|Srba]] na jedinstvu standardnoga jezika, i [[Hrvati|Hrvata]] za nezavisnost varijante. Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskoga rata]] postalo je jasno da pisani jezik [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a ima dvije varijante zbog velike razlike u povijesti i kulturi između Srba i Hrvata. Od tada je pitanje jezika postalo dio političke borbe među ovim narodima. U istom referatu navodi mišljenje A. D. Duličenka da samo neki slavenski mikrojezici imaju karakteristike standardnoga ili literarnoga jezika, a ne slaže se s nazivom "mikrojezik". Literarni jezik mora imati normu (na osnovi kolektivne suglasnosti skupine), kodifikaciju (norma se kodificira u gramatici), polivalentnost (koristi se u crkvi, školi, administraciji) i stilsku varijaciju. Jezik Rusina u [[Bačka|Bačkoj]], [[Srijem]]u i [[Slavonija|Slavoniji]], koji Duličenko smatra [[mikrojezik]]om, s gledišta Svena Gustavsona je "[[makrojezik]]". Ima normu, kodificiran je, polivalentan i prisutne su stilističke varijacije, pa je punopravni [[literarni jezik]] kao i [[bjeloruski]]. Neki su ga smatrali jugozapadnim dijalektom ukrajinskoga jezika, a po mišljenju Gustavsona prije ga se može smatrati istočnoslovačkim. Genetika rusinskoga jezika i nije tako važna ako razmotrimo status literarnoga jezika. Neki dijalekt može dobiti status literarnoga jezika u određenom trenutku, ako ljudi koji njime govore imaju osjećaj jedinstva (povijest, srodstvo, opća kultura, religija, zajednički prostor). [[Institut za rusinski jezik i kulturu]] osnovan je u Prešovu 1993. Rusinski književni jezik je kodificiran i priznat u Slovačkoj 1995. od državne vlade i akademika u [[Bratislava|Bratislavi]]. Suvremeni pisci koji pišu na rusinskom jeziku su: [[Volodimir Fedinišinec]], [[Dmitro Kešelja]], [[Ivan Petrovcij]] i [[Vasilj Petrovaj]] iz Ukrajine; [[Ana Halgašova]], [[Mikolaj Ksenjak]], [[Marija Maljcovska]], [[Štefan Suhij]] i politički satiričar [[Fedor Vico]] iz Slovačke; [[Olena Duc-Fajfer]], [[Volodimir Graban]], [[Stefanija Trohanovska]] i [[Petro Trohanovski]] iz Poljske; [[Osif Kostelnik]], [[Mitro Nađ]], [[Silvo Erdelji]], [[Vesna Papuga]], [[Ljupka Falc]] i dr. iz Hrvatske; [[Natalija Dudaš]], [[Irina Hardi Kovačević]] i [[Đura Papharhaji]] iz Vojvodine; [[Gabrijel Hatinger Kljebaško]] iz Mađarske. == Glazba == Rusini su sačuvali visoku narodnu kulturu koja je na osobit način izražena u narodnim pjesmama i narodnoj glazbi. [[Filaret Kolessa]], prvi glazbeni [[etnograf ]] Rusina, izdao je dva zbornika: Lemkovske narodne pjesme (zapisano je 820 melodija s tekstom, Lavov, 1929.) i Narodne pjesme Potkarpatja (159 pjesama, Užgorod, 1938.). Najstarije pjesme Rusnaka zapisane su i u glazbeno etnografskim zbirkama dr. S. Ljukeviča, Plosajkevič-Senčika, V. Verhovincja, M. Lisenka, dr. Šuheviča i drugih. [[Vinko Žganec]] izdao je 1946. godine u [[Zagreb]]u zbirku 116 rusinskih pjesama, a u skupljanju pjesama pomogao mu je rusinski narodni učitelj [[Mihajlo Kovač]] iz mjesta [[Bikić Do]]. Pjesme su zapisane od narodnih pjevača, ili od pjevača u [[Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu|Grkokatoličkom sjemeništu u Zagrebu]]. Svećenik [[Onufrij Timko]] proučavao je rusinsku usmenu poeziju i rusinski folklorni zapis s melodijskom osnovom. Izdao je četiri zbirke pjesama Rusina iz [[Bačka|Bačke]], [[Srijem]]a i [[Slavonija|Slavonije]]. Prva zbirka izašla je 1953. u [[Novi Sad|Novom Sadu]], a integralno izdanje 1989. Svaka pjesma u zbirci je s [[notni zapis|notnim zapisom]], a pjesme prvih triju zbirki su svrstane u četiri skupine: prenesene doseljenjem (1740. – 1840.), prenesene iz Karpata poslije 1850., nastale u [[Panonija|Panoniji]], i one koje nisu samo rusinske. Ove posljednje [[Béla Bartók]] nazvao je "pastirske", a [[Filaret Mihajlovič Kolessa]] "putujuće". Poljski [[etnograf]] [[Jan Stanisław Bystroń]] objasnio je da su ove pjesme prenosili [[Huculi]]. Napasajući stoku karpatskim vijencem od istoka na zapad, stizali su i do Šleske. Iz svoga kraja donosili su pjesme, a slušali su i pjesme naroda koje su susretali. Svoje pjesme su ostavljali, a tuđe prenosili u svoj kraj. Zato su ove pjesme zajedničke. [[Onufrij Timko]] je od narodnih pjevača u razdoblju 1926. do 1980. zapisao i puno narodnih pjesama bez glazbe (melodija je zaboravljena ili se prestala upotrebljavati). On je mišljenja da pjesma oživi kad dobije melodiju i kaže: "Etnoglazbena znanost mi je dala znanje i smjelost, pa sam jednu po jednu pjesmu studiozno uglazbio". Uglazbljene narodne pjesme su u četvrtoj zbirci. Nove narodne tvorevine, obilježene pečatom nove okoline, sačuvale su osnovne umjetničke osobitosti starinske narodne popijevke. Isti je slučaj i s popijevkama [[Gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]]. U prve tri zbirke zapisano je 310 pjesama, a u četvrtoj još 123. Selo [[Orjabina]] u okrugu [[Stará Ľubovňa]] (istočna Slovačka), najčešće je mjesto gdje se obavljaju istraživanja o Rusinima. Zbirka Narodne pjesme sela Orjabine s 320 pjesama, od kojih je 126 zapisao V. Hnačuk [[1899.]], a 130 M. Hirjak i A. Derevjanik 1982. i drugi zapisivači, izdana je 1986. Uz 70 tekstova priložena je i melodija (53 melodije zapisao je Derevjanikov). == Ostali oblici kulture Rusina == Tijekom prve polovice 20. stoljeća Rusini su stvorili specifičnu školu slikara [[Podkarpadski Barbizon]] kojoj pripadaju [[Josif Bokšaj]], [[Adalbert Erdelji]], [[Fedir Manojlo]] i [[Ernest Kondratović]]. U isto vrijeme način života Lemka prikazan je na platnima slikara naivca [[Nikifora Drovnjaka]]. U novije vrijeme poznati slikari su: [[Anton Kašaj]], [[Andrij Koc]], [[Volodimir Mikita]], [[Orest Dubaj]], [[Štefan Hapak]], [[Deziderij Milij]] i kipar [[Mihajlo Belen]]. Postoji i nekoliko muzeja sa stalnim postavkama narodne umjetnosti ikona i slika. Najznačajnije kolekcije se nalaze u [[Svidník]]u i [[Užgorod]]u, a specijalizirani muzeji u [[Bardejov]]u i [[Nowy Sącz|Nowom Sączu]] ([[ikone]]), [[zyndranowa|Zyndranowi]] (o Lemkima), u [[Medzilaborce|Medzilaborcima]] ([[moderna umjetnost]]) i u [[Ruski Krstur|Ruskom Krsturu]] (o Rusinima). Etnografski muzeji na otvorenom ("[[Skanzen]]"), s tradicionalnom domaćom arhitekturom nalaze se u Svidníku i Užgorodu. Slični muzeji su i u Bardejovu, [[Humenné]]u i [[Sanok]]u. U arhitekturi Karpato-Rusina karakterističan je stil drvenih crkava iz 18. i 19. stoljeća. Lemkovska sela (na galicijskoj strani Karpata) su cestovnoga tipa. Kuće su s prozorom u dvorištu na sunčanoj strani (do ulice nema prozora), pokrivene drvetom ili raženom slamom. Zid je bijel, a vrata i prozori obojeni plavo ili zeleno. U odijevanju i običajima Lemka, Bojki i Hucula prisutne su forme starih Slavena, od [[Konoplja|konoplje]] i [[lan]]a u crvenoj i bijeloj boji. Huculska odjeća je najbogatija, a lemkovska najjednostavnija. U odijevanju dominiraju muške tunike preko širokih gaća ljeti, a zimi od zgusnutoga sukna. Nose i katanku ([[kožuh]]). Ženske bluze izrađene su od konoplje za radni dan, i lana za svečne prilike, uz suknje, pregače i marame koje se nose preko leđa. Dominira crvena i bijela boja. Nošnja se vremenom mijenjala pod utjecajem kraja u kojem su živjeli (u [[Panonija|Panoniji]] se u odijevanju vidi utjecaj [[Mađari|Mađara]] i [[Podunavske Švabe|Nijemaca]]), pa se tako kasnije nosi svilena odjeća i svilene marame vezene svilenim koncem s motivom crvenih [[mak]]ova i [[različak]]a. Djevojke kosu pletu u [[pletenice]] i ukrašavaju je baršonjom, a udane žene nose kapu ([[fičulu]]). Obuću od valjane vune ([[zepe]]) zamjenjuje kožna, a muškarci nose [[hlače]], bijelu [[košulja|košulju]], [[prsluk]] s blistavim dugmetima, šešir. Osim navedenih oblika narodne kulture, karakterističan je [[vez]] te [[pisanica|šaranje uskrsnih jaja]] [[vosak|voskom]] pomoću igle. == Povijest == Od 11. stoljeća do 1918. teritorij koji su naseljavali Rusini južno od Karpata ([[Potkarpatska Rus]] i [[Prešovský kraj]]) bio je dio [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]. [[Lemkovska oblast]] sjeverno od [[Karpati|Karpata]] bila je do 14. stoljeća podijeljena između [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|Kraljevine Galicije]] i [[Kraljevina Poljska|Kraljevine Poljske]]. Od 1340. do 1772. Lemkovska oblast potpuno je pripadala Poljskoj. Od 1772. pripada [[Austrijsko Carstvo|Austriji]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] do 1918. Za vrijeme [[Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848.|revolucije 1848.]] vršen je pritisak na [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]] za ujedinjenje Rusina u Austro-Ugarskoj, ili barem Kraljevini Ugarskoj ([[Adolf Dobrjanski]]). [[Demokratska Republika Mađarska|Prva mađarska vlada]] nakon 1918. stvorila je autonomni teritorij [[Potkarpatska Rus]] (latinizirani naziv [[Rutenija]]) koji je trajao od 1919. do 1938. i imao svoga guvernera i ograničen stupanj autonomije. Od 1919. je pod [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]]. [[Sjeverna Bukovina]] pripala je [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjskoj]], a Lemkovska oblast Poljskoj. [[Saint-germainski ugovor|Saint-germainskim ugovorom]] 1919. priznato je ujedinjenje Rusina južno od Karpata s Čehoslovačkom. Dobili su punu autonomiju 1938. koja je trajala oko 6 mjeseci, do 15. ožujka 1939. Prvi vladar bio je [[Andrej Brodij]], a zatim [[Augustin Vološin]], pod čijom je upravom pokrajina promijenila ime u [[Karpatska Ukrajina]]. Autonomija je trajala oko 6 mjeseci, do 15. ožujka 1939., kada je [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupirala Čehoslovačku]]. Nezavisna Karpatska Ukrajina bila je republika jedan dan, jer je Mađarska okupirala Potkarpatsku Rus ([[Bečka arbitraža]]). Potkarpatsku Rus zaposjela je [[Crvena armija|sovjetska vojska]] 1944., proglasila republiku [[Zakarpatska Ukrajina]] u sastavu [[SSSR|SSSR-a]], koja je 1946. priključena [[Ukrajinska SSR|Ukrajini]] kao [[Zakarpatska oblast]] bez ikakva posebnoga statusa. Posljedica sovjetske vladavine u Zakarpatju i njezin utjecaj na susjednu Poljsku i Čehoslovačku je [[ukrajinizacija]]. Zakonom je zabranjeno izjašnjavanje nacionalnosti Rusin/Rusnak, a priznavao se samo ukrajinski identitet. [[Pad komunizma|Padom komunizma]] i sovjetske vladavine 1989. do 1991. ideja o autonomiji je ponovno prisutna. Na [[Ukrajinski referendum o neovisnosti 1991.|referendumu za ukrajinsku nezavisnost]] održanom 1. prosinca 1991. 78 % stanovništva Potkarpatske oblasti glasovalo je za autonomiju unutar Ukrajine. Ukrajinska vlada je odbila odobriti autonomiju (do tada je i ukrajinskoj naciji s oko 43 milijuna pripadnika osporavano pravo na vlastitu državu). To je dovelo do uspostavljanja privremene vlade Republike [[Potkarpatska Rus]] u [[Užgorod]]u 1993. Od ljeta 1994. diskusija o autonomiji se vodi u nacionalnom parlamentu (51 član), a među članovima ima onih koji podržavaju regionalnu samoupravu. Od 1989. godine i pada komunizma u Čehoslovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj, Rusini traže kulturnu autonomiju. Od 1990. do 1991. osnovana je nova kulturna organizacija u svakoj zemlji gdje Rusini žive kao manjina: [[Rusinska obroda]] u Slovačkoj, [[Udruženje Lemka]] u Poljskoj, [[Udruženje Rusina]] u Mađarskoj, [[Prijatelji Potkarpatske Rusi]] u Češkoj, [[Ruska matka]] u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] udruženje nije samostalno i zove se [[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske|Savez Rusina i Ukrajinaca RH]], što je u suprotnosti s onim za što se zalažu Rusini u ostalim zemljama u kojima žive. Do 1968. Rusini su u okviru prijašnjih Jugoslavija doseljeni prije 250 godina imali svoja samostalna udruženja, a 1968. osniva se Savez Rusina i Ukrajinaca, koji danas čine: Kulturno-prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca – [[Zagreb]], Kulturno prosvjetno društvo Ukrajinaca Karpati – [[Lipovljani]], Kulturno-prosvjetno društvo Ukrajina – [[Slavonski Brod]], Kulturno društvo Rusina i Ukrajinaca – [[Vinkovci]], Kulturno-umjetničko društvo Rusina i Ukrajinaca – [[Osijek]], Kulturno-umjetničko društvo Osif Kostelnik – [[Vukovar]], Kulturno-umjetničko društvo Jakim Hardi – [[Petrovci]], Kulturno-umjetničko društvo Jakim Govlja – [[Mikluševci]]. U Petrovcima kraj Vukovara 20. svibnja 2003. održana je osnivačka Skupština društva Rusnak – društvo Rusina u Republici Hrvatskoj, s ciljem uključivanja u rad Svjetskoga kongresa Rusina. == Asimilacija == S obzirom na to da nemaju svoju državu, Rusini su više od drugih naroda bili izloženi procesu asimilacije. Oni koji su krenuli u emigraciju često su mijenjali i autohtona prezimena, koja najčešće završavaju na –čak, –čik , –ik, –ko, npr.: Kačak, Hopko, Timko, Šarik, Holik, Kostelnik i sl. Autohtona prezimena koja sadrže oblike imena su: Fedorčak, Havrilak, Ivančo, Onufrijak, Semančik, Stefančik, a nastala od imena sela ili gradova su: Jarabinec, Čukalovčak (od Čukalovce, Zemplin), Krenickyj (Krynica), Zavačan (od Zavadka, Spiš). Utjecajem [[mađarizacija|mađarizacije]] izmijenjena prezimena su Vereš, Ujfaluši, Segedi, Oros. Asimilacija u [[Mađarska|Mađarskoj]] je uzela toliko maha, da su na svom jeziku sačuvali samo poneku pjesmu ili molitvu. U 19. stoljeću je bila pojačana asimilacija, uvođenjem državnoga jezika u crkve i škole u Mađarskoj i [[Slovačka|Slovačkoj]]. U [[Mukačevska eparhija|Mukačevskoj eparhiji]] bilo je vjernika koji su slušali misu na dva jezika. Popis iz 1806. godine daje preciznu poraznu sliku o stanju škola na narodnom jeziku Rusina. Od 724 grkokatoličke parohije, samo je 95 nacionalnih. Na 8 parohija postoji po jedna škola na narodnom jeziku, a tamo gdje su Rusini najbrojniji ([[Šariš]] 98,66 % i [[Ugoča]] 91,01 %), niti jedna. Primjer odupiranja asimilaciji od 18. stoljeću su [[Rusini u Vojvodini|bački Rusini]]. Za očuvanje identiteta veliku ulogu imala je [[Rusinska grkokatolička Crkva|Grkokatolička Crkva]], bogati [[folklor]] i literarni jezik u školama. (U jeziku ima [[njemački]]h i [[slovački]]h riječi, kao i [[hungarizmi|hungarizama]], na što su ukazali V. Hnatjuk, H. Kostelnik, M. Kočiš i J. Ramač: banovac, leginj, pohar, hasen). U Potkarpatskoj oblasti Ukrajine živi najveći broj Rusina/Rusnaka, a [[Ukrajina]] ne priznaje postojanje ove nacije. Za [[Lemko|Lemke]] [[Poljaci|poljski]] nacionalisti tvrde da su dio poljskoga naroda, a jezik im je dijalekt [[poljski|poljskoga jezika]]. Zapadnu Ukrajinu zovu [[Mala Poljska]], a Ukrajince Malopoljaci. Lemke su poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] protjerali. Jedan dio se vratio u [[Karpati|Karpate]], neki žive u raštrkanim krajevima [[Šleska|Šleske]], a neki na sjeveru zemlje. U [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] su Rusini od 1950. godine bili deklarirani kao Ukrajinci. Oni koji su to odbili, bili su deklarirani kao [[Slovaci]]. Kulturne institucije Rusina su morale promijeniti ime u ukrajinske, (etnografskom muzeju Rusina na otvorenom [[Skanzen]] promijenio je ime u "ukrajinski", [[István Udvari]] je pisao o zbirkama ovoga muzeja, o spiškom narodnom liječenju Rusnaka, o [[Aleksandar Duhnovič|Aleksandru Duhnoviču]] i [[Aleksandar Pavlovič|Aleksandru Pavloviču]] iz [[Zemplín]]a te je jasno o čijem je muzeju riječ), a prestalo je i korištenje jezika kao službenoga. Rusini su bili denacionalizirani, prihvatili su slovački identitet i orijentaciju te slovački jezik u školama. Danas nakon [[pad komunizma|pada komunizma]] od 1989. Rusini u Slovačkoj ponovno mogu biti Rusini. Imaju svoje tjedne novine, časopise, radioprogram iz [[Prešov]]a, muzeje, dramski teatar u Prešovu, gdje prikazuju klasične i nove drame na svom jeziku, a od školske godine 1997./98. neke osnovne škole u gradovima i selima imaju nastavu i na svom jeziku, uz slovački kao službeni. Rusini se bore vratiti sve ono što su izgubili godinama zbog denacionalizacije i asimilacije u dominantnoj slovačkoj nacionalnosti. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] pokušaji denacionalizacije Rusina/Rusnaka i tihe ukrajinske asimilacije počinju još 1909. Prvo se osniva Prosvita u [[Prnjavor]]u u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a zatim je Ukrajinsko društvo Prosvita osnovano 1923. i u Zagrebu. Članovi Prosvite su bjegunci iz [[Galicija (srednja Europa)|istočne Galicije]] i [[Volinj]]a, nakon njihove okupacije od Poljaka, dijelom ukrajinski emigranti pobjegli ispred [[boljševik]]a nakon poraza [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]], i dijelom Rusini, studenti, iz [[Bačka|Bačke]] i [[Srijem]]a. Zadatak Prosvite je bio objedinjavanje svih Ukrajinaca i Rusina u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]], gdje je 1934. prvi put upotrijebljen naziv Ukrajinac-Rusin, obrazlažući da je naziv Rusin zbog svojih interesa podržavala [[Austro-Ugarska]]. [[Rusinska grkokatolička Crkva|Grkokatolička Crkva]] bila je protiv Prosvite. [[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske|Savez Rusina i Ukrajinaca]] osnovan je 1968. (Ukrajinci su oko 1900. god. počeli doseljavati u [[Posavina|posavsku]] [[Slavonija|Slavoniju]] i sjevernu [[Bosna (regija)|Bosnu]]). Jasno je da u Hrvatskoj više [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]] mora imati jednoga [[Hrvatski sabor|saborskoga]] zastupnika, ali oni time ne postaju jedna nacija. Ne postoje Čehoslovaci, pa niti rusinsko-ukrajinska nacija. U brošuri Rusini i Ukrajinci u Republici Hrvatskoj 1991. – 1994. npr. piše: "Rusini i Ukrajinci imali su svoja autohtona naselja [[Petrovci|Petrovce]] i [[Mikluševci|Mikluševce]]" (po popisu stanovništva 1991. u Mikluševcima je živjelo: 493 [[Rusini u Hrvatskoj|Rusina]], 76 [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]], 75 [[Mađari u Hrvatskoj|Mađara]], 49 [[Hrvat]]a, 7 [[Ukrajinci u Hrvatskoj|Ukrajinaca]]). Poznato je da je 1991. u Slovačkoj održan Prvi svjetski kongres Rusina u [[Medzilaborce|Medzilaborcima]]; 1992. održan je Prvi kongres rusinskog jezika u mjestu [[Bardejovské Kúpele]] (Slovačka); 1993. osnovan je Institut za rusinski jezik i kulturu u [[Prešov]]u, (Slovačka), a 1995. rusinski jezik je kodificiran i priznat u Slovačkoj. Omjer Rusina prema Ukrajincima na vukovarskom području pokazuju sljedeći podaci:{{pojasniti|koje godine?}} {| class="wikitable" |- ! nacionalnost !! Rusnaci !! Ukrajinci |- | Vukovarsko područje ukupno|| 2284|| 793 |- | [[Vukovar|Grad Vukovar]]|| 974|| 522 |- | [[Petrovci]]|| 737|| 230 |- | [[Mikluševci]]|| 493|| 7 |} U Petrovcima npr. [[Hrvati]] (68) i [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] (163) broje zajedno 231 stanovnika, a toliko je i Ukrajinaca. == Poznati Rusini u svijetu i Republici Hrvatskoj == Većina emigranata Rusina došla je u [[SAD]] između 1880. i 1914. Neki od njih postali su poznati u različitim područjima: glumice [[Sandra Dee]] i [[Lizabeth Scott]], glumac [[Robert Urich]] (pola Rusin, pola Slovak), umjetnik [[Andy Warhol]], boksač [[Pete Latzo]], marinac [[Michael Strank]], koji je podigao američku zastavu na [[Iwo Jima|Iwo Jimi]], kompozitor [[Peter Wilhousky]], hokejaš [[Washington Capitols]]a [[Peter Bondra]], u Hrvatskoj glumci [[Irena Kolesar]] i [[Vlado Štefančić]]. == Vidi još == *[[Rusini u Hrvatskoj]] *[[Rusini u Mađarskoj]] *[[Rusini u Vojvodini]] *[[Rusinska grkokatolička Crkva]] *[[Nova Dumka]], časopis na rusinskom, ukrajinskom i hrvatskom jeziku *[[Misli s Dunava]], godišnjak Saveza Rusina i Ukrajinaca RH *[[Sportsko društvo Rusin Mikluševci]] <!-- http://www.sriu.hr/arhiva%20vistki/SD%20Rusin/SD%20Rusin.htm --> *[[FK Rusin Ruski Krstur]] *[[Mikluševačko ljeto]] *[[Petrovačko zvono]] *[[Festival kulture Rusina Crvena ruža]] *[[Festival izvornog folklora Kucurska žetva]] *[[Vjenčić (časopis)|Vjenčić]], časopis za djecu i mladež *[[Politički rusinizam]] == Izvori == {{izvori|30em}} *'''Rusnaci (Rusini)''' – mr.sc. Nada Bajić, ''Zebra'', Vinkovci, 2003. == Literatura == *Paul Robert Magocsi, Encyclopedia of Rusyn History and Culture == Vanjske poveznice == {{commonscat|Rusyns}} <!-- /Do 5 vanjskih poveznica/ --> *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Paul Robert Magocsi]]: Rusini i Potkarpatje *[http://www.matica.hr/Kolo/kolo0201.nsf/AllWebDocs/put Kolo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081024213356/http://www.matica.hr/Kolo/kolo0201.nsf/AllWebDocs/put |date=24. listopada 2008. }} Put u središte Europe *[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2006_2.nsf/AllWebDocs/Pascenko Hrvatska revija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130524073357/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2006_2.nsf/AllWebDocs/Pascenko |date=24. svibnja 2013. }} [[Jevgenij Paščenko]]: Kulturna baština Ukrajine <!--/neaktivno/*[http://www.rusnak.hr "Rusnak" - Društvo Rusina u Republici Hrvatskoj]--> *{{eng oznaka}} [http://www.dzvoni.tk Rusyn Greco Catholic Church in Novi Sad (Vojvodina-Serbia)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} <!--/neaktivno/ *{{eng oznaka}} [http://www.djurdjov.tk Djurdjov-Rusyn village (Serbia-Vojvodina)] --> *[http://www.sriu.hr/hrvatski/RusiniHrvatske.htm Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070621144948/http://www.sriu.hr/hrvatski/RusiniHrvatske.htm |date=21. lipnja 2007. }}/Союз Русинох и Українцох Републики Горватскей *{{eng oznaka}} [http://www.newadvent.org/cathen/13278a.htm Ruthenians] *{{eng oznaka}} [http://www.carpatho-rusyn.org Carpatho-Rusyn Knowledge Base] * [http://www.rusnaci.org Rusini na mreži] {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Istočni Slaveni]] [[Kategorija:Rusini| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]] [[Kategorija:Etničke grupe Poljske]] [[Kategorija:Etničke grupe Ukrajine]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] fetc4i2av7gut7t3ochk6jzqzrp6yqv 0 55685 7430774 7072084 2026-04-16T10:59:32Z Panasko 203327 7430774 wikitext text/x-wiki '''Salivan''', porodica indijanskih jezika i plemena iz [[Venezuela|Venezuele]] nazivana i Sáliva-Piaroan. Porodica Salivan obuhvaća plemena i jezike Indijanaca [[Sáliva]] (Sáliba), po kojima je dobila ime; nadalje [[Maco]] (Makú, Mako; 511, [[1985.]]), koji se ne smiju pobrkati s [[Macuan|Maku]] Indijancima porodice [[Puinavean]], i jezično samostalnih [[Makú]] Indijanaca, a nastanjuju kraj uz rijeke Guapuchi, Parú, Marueta i Yureba, pritoke Ventuarija; i plemena [[Piaroan]]: [[Ature]] (nestali), [[Piaroa]] i [[Quaqua]]. == Jezici == *[[maco jezik|Maco]] [wpc] (Venezuela) *[[piaroa jezik|Piaroa]] [pid] (Venezuela) *[[Sáliba jezik|Sáliba]] ili Sáliva [slc] (Kolumbija)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=929-16 Ethnologue (16th)]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=1773 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=91433 Ethnologue (15th)] *[http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Saliba.pdf#search=%22alain%20fabre%20saliba%22 Sáliba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070209134051/http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Saliba.pdf#search=%22alain%20fabre%20saliba%22 |date=9. veljače 2007. }} {{Ekvatorijalni narodi i jezici}} [[Kategorija:Equatorial jezici]] [[Kategorija:Salivan| ]] [[Kategorija:Saliva jezici| ]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:S]] 30egmeh4etkytnmvi7sb2d9b2u40n36 0 55779 7430773 7070899 2026-04-16T10:59:25Z Panasko 203327 7430773 wikitext text/x-wiki [[File:Camsá.png|thumb|250px|Kamsá.]] '''Kamsá''' (Camsa, Coche, Koche, Mocoa), porodica indijanskih plemena i jezika iz [[Kolumbija|Kolumbije]] u departmanu [[Putumayo]] (dolina Sibundoy). Članovi porodice su [[Quillacinga]], [[Sebondoy]] i [[Patoco]]. Porodica Kamsá vodi se kao samostalna, prema Ruhlenu i Greenberg/McQuownu dio je Velike porodice Equatorial, a po nekima pripada u [[Macro-Chibchan]]. == Vanjske poveznice == *[http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Kams%E1.pdf#search=%22alain%20fabre%20kamsa%22 Kamsá] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051126084640/http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Kams%E1.pdf#search=%22alain%20fabre%20kamsa%22 |date=26. studenoga 2005. }} {{Ekvatorijalni narodi i jezici}} [[Kategorija:Equatorial jezici]] [[Kategorija:Kamsá| ]] 6rkurf2y7dl4x6s2hpgdddsq05kpxrz 10 57612 7430803 2194665 2026-04-16T11:38:34Z Panasko 203327 7430803 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Etničke skupine Južne Afrike | naslov = Etničke grupe [[Južnoafrička Republika|Južne Afrike]] | popis1 = [[Angloafrikanci]] • [[Angloindijci]] • [[Arapi]] • [[Bhojpuri Biharci]] • [[Birwa]] • [[Buri (Južna Afrika)|Buri]] • [[Bušmani]] • [[Chewa]] • [[Englezi]] • [[Francuzi]] • [[Grci]] • [[Griqua]] • [[Gudžarati]] • [[Hindi]] • [[Indomauritanci]] • [[Kapski Malajci]] • [[Kinezi]] • [[Korejci]] • [[Levantinski Arapi]] • [[Makhuwa]] • [[Nama]] • [[Ndebele]] • [[Nghuki]] • [[Nijemci]] • [[Nizozemci]] • [[Obojeni]] • [[Portugalci]] • [[Ronga]] • [[Shona]] • [[Sotho]] • [[Swahili (narod)|Swahili]] • [[Swazi]] • [[Talijani]] • [[Tamili]] • [[Telugu]] • [[Tsonga]] • [[Tswa]] • [[Tswana]] • [[Urdu]] • [[Venda]] • [[Xhosa]] • [[Zulu]] • [[Židovi]] }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija: Skupni etnički predlošci]] </noinclude> affq3p4ee1ctnv8vw9hsgoaht1uj00c 7430807 7430803 2026-04-16T11:39:56Z Panasko 203327 7430807 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Etničke skupine Južne Afrike | naslov = Etničke grupe [[Južnoafrička Republika|Južne Afrike]] | popis1 = [[Angloafrikanci]] • [[Angloindijci]] • [[Arapi]] • [[Bhojpuri Biharci]] • [[Birwa]] • [[Buri (Južna Afrika)|Buri]] • [[Bušmani]] • [[Chewa]] • [[Englezi]] • [[Francuzi]] • [[Grci]] • [[Griqua]] • [[Gudžarati]] • [[Hindi]] • [[Indomauritanci]] • [[Kapski Malajci]] • [[Kinezi]] • [[Korejci]] • [[Levantinski Arapi]] • [[Makhuwa]] • [[Nama]] • [[Ndebele]] • [[Nghuki]] • [[Nijemci]] • [[Nizozemci]] • [[Obojeni]] • [[Portugalci]] • [[Ronga]] • [[Shona]] • [[Sotho]] • [[Swahili (narod)|Swahili]] • [[Swazi]] • [[Talijani]] • [[Tamili]] • [[Telugu (narod)|Telugu]] • [[Tsonga]] • [[Tswa]] • [[Tswana]] • [[Urdu]] • [[Venda]] • [[Xhosa]] • [[Zulu]] • [[Židovi]] }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija: Skupni etnički predlošci]] </noinclude> ksnvpbqsvodo49g6u6z0zjq2am1poet 0 57668 7430812 7142311 2026-04-16T11:41:27Z Panasko 203327 7430812 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Zulu (film)]]|film}} [[Datoteka:ZuluWarriors.jpg|mini|300px|Ratnici plemena Zulu]] '''Zulu''' je ime za crnačko ratničko pleme, iz porodice [[Bantu]]-crnaca koji žive najviše u provinciji Natal, [[Južnoafrička Republika]]. Oni su ujedno i najveća južnoafrička plemenska zajednica. Najveći poglavica tog plemena je bio kralj [[Shaka]] ([[1787.]] – [[1828.]]). Trgovali su s narodom [[Kikuyu]] do dolaska [[kolonizator]]a. Jedino su afričko pleme koje je pobijedilo Britance. Mogu biti [[kršćani]], ili [[animizam|animisti]]. Ima ih oko 11 milijuna, govore nizom jezika, i za [[apartheid]]a su bili diskriminirani. == Zulu religija i mitologija == Zulu vjeruju u boga stvoritelja svijeta pod imenom [[Unkulunkulu]], ali taj bog ne dolazi u doticaj s ljudima i nema nikakve interese za njihov svakodnevni život. Zbog toga većina pripadnika plemena svakodnevno komunicira s duhovima svojih predaka. Da bi to uspjeli, moraju se služiti vradžbinama. Sve nesreće i neuspjesi rezultat su [[crna magija|crne magije]], odnosno zlih vradžbina ili pak uvrijeđenih duhova, ništa se ne događa nekim prirodnim uzrokom. Vrhovno božanstvo u Zulu mitologiji je [[Unkulunkulu]]. On je, također, stvoritelj čovječanstva. [[Umvelikangi]] je bog neba. On šalje [[munja|munje]] na zemlju, a njegov glas je [[grom]]. Također, ovaj bog stvara [[zemljotres]]e. [[Mamlambo]] je božica [[rijeka]], odnosno [[voda|vode]]. [[Nokhubulvane]] je božica koja je stvorila [[duga|dugu]] i [[kiša|kišu]]. Ona je i božica zemljoradnje. [[Tikolose]] je bog - [[Patuljci|patuljak]] sa samo jednom polovinom tijela. On se upušta u bitke s ljudima i uglavnom ih ubija, a ako ga netko pobijedi, on ga uči raznim vrstama [[magija|magije]]. [[Unvabu]] je predstavljen u vidu [[kameleon]]a. On je poslan na zemlju da uči ljude [[besmtrnost]]i. == Običaji == ''Pogledaj i [[Zulu mitologija]] Pleme Zulu ima mnoge neobične običaje koji se uvelike razlikuju od današnjih zapadnih kultura, npr.: * bogatstvo člana zulu plemena određuje se prema broju [[govedo|goveda]], [[koza]] i [[ovca|ovaca]] koje posjeduje * kada mladić želi oženiti djevojku, mora tražiti dopuštenje od njenog oca te mu platiti tzv. ''lebolu'' - dajući mu određeni broj svoje stoke * poglavici zulu plemena dopušteno je imati onoliko žena koliko ih može uzdržavati, a taj broj varira od 1 do 11 * kad se djevojka udala, mora u kosi i oko suknje nositi perlice određene boje, tako da svi u selu znaju da se udala * domaćin uvijek ulazi u nastambu prije svog gosta, za slučaj da se u nastambi nalazi [[zmija]] ili neka druga opasnost koja bi mogla ugroziti njegovog gosta * sva djeca, i muška i ženska, imaju probušene uši, u skladu s tradicijom koja kaže da tako i "uši uma mogu čuti"; rupe u ušima se postepeno šire tako što se s vremenom u njih stavljaju sve veće i veće naušnice == Vanjske poveznice == * [http://www.africaguide.com/culture/tribes/zulu.htm Zulu] {{eng oznaka}} {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Bantu narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Južne Afrike]] rvnpcpy9p2f3pc0b489611em4toylbv 0 59005 7430798 7068808 2026-04-16T11:36:51Z Panasko 203327 7430798 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Obojeni | slika = | opis slike = | populacija = 4 milijuna<br />10% južnoafričke populacije | regije = [[Južna Afrika]], [[Namibija]], [[Zimbabve]] | jezik = [[afrikaans]], [[Engleski jezik|engleski]] | vjera = [[kršćanstvo]], [[islam]] | srodne = }} [[File:Coloured-family.jpg|mini|desno|"Obojena" proširena obitelj iz [[Južna Afrika|Južnoafričke Republike]]]] '''Obojeni''' ('''Afrikaneri'''; [[Afrikaans|afr.]] ''Kleurlige'', [[Engleski jezik|engl.]] ''Coloureds'') nehomogeno su južnoafričko stanovništvo nastanjeno u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] (3,171,000), [[Namibija|Namibiji]] (184,000), Lesotu (1,100), te u europskim državama [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (259,000), i u [[Švicarska|Švicarskoj]] 11,000. Svih skupa 2006. godine ima ih u 5 država oko 3,625,000. Obojeni ili Afrikaneri, kako se često nazivaju, služe se [[Buri (Južna Afrika)|burskim]] jezikom [[afrikaans]], članom [[Germanski jezici|germanske jezične porodice]], a osim burskog jezika poprimili su i njihovu kulturu i ime. Porijeklo ovog jezično [[Germanizacija|germaniziranog]] naroda je od Hotentorskih plemena [[Nama]] i [[Griqua]], [[Bijelci|bijelaca]] (uglavnom [[Nizozemci|Nizozemaca]]) koji su se ženili [[Crnci|crnkinjama]], raznih crnačkih skupima iz Južnoafričke Republike, otoka [[Madagaskar]]a, [[Javanci|Javanaca]], [[Malajci|malajskih]] robova koji su ovamo dopremljeni sredinom 17. stoljeća ([[1657.]]) i raznih naroda iz [[Indija|Indije]], koji su [[1860.]] došli na rad na plantaže. Klasne i socijalne razlike između Obojenih-Afrikanera te bijelih Bura i Angloafrikanaca su velike. Obojeni se međusobno razlikuju prema svome porijeklu. U području Capea nastanjeni su [[Kapski Malajci]], [[Kapski Obojeni]], i hotentotsko pleme [[Griqua]]. Skupine Kapskih Malajaca imaju danas u sebi malajske, indijske, kineske i malgaške krvi. Ovaj narod danas uglavnom živi u [[Cape Town]]u. Griqua su naseljeni na sjeveru Capea i imaju jaku primjesu bjelačke krvi, što je posljedica miješanja zadnjih 200 godina. Obojeni su tradicionalno ribari, te radnici na farmama bijelaca i sluge u bjelačkim domaćinstvima. == Poznate osobe == *[[Lesley Ann Brandt]]; glumica == Vanjske poveznice == *[http://www.anc.org.za/ancdocs/history/misc/laguma12.html Apartheid And The Coloured People Of South Africa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090306121510/http://www.anc.org.za/ancdocs/history/misc/laguma12.html |date=6. ožujka 2009. }} *[http://www.encounter.co.za/article/25.html The Vibrant, Colourful, Coloured People Of South Africa] *[http://www.capetown.at/heritage/peoples/index.htm Peoples of Cape Town] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090220003506/http://capetown.at/heritage/peoples/index.htm |date=20. veljače 2009. }} {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Germanizirani narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Južne Afrike]] [[Kategorija:Etničke grupe Namibije]] [[Kategorija:Etničke grupe Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Etničke grupe Lesota]] [[sv:Färgad]] f8mnf0btqr5qv5g35d8g2j4jhkzy4v4 0 60791 7430656 7386985 2026-04-15T22:49:14Z Šaholjubac 211973 /* Nakon gubitka naslova */ 7430656 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|49. tjedan 2024.}}{{Infookvir šahist |ime = José Raúl Capablanca |punoime = José Raúl Capablanca y Graupera |slika = José Raúl Capablanca 1931.jpg |država = {{Z+X|KUB}} |svjetski_prvak = [[1921.]] – [[1927.]] |važnija_djela = ''Moja šahovska karijera'' <br>''Osnove šaha'' |dob = [[19. studenoga]] [[1888.]] <br>[[Havana]], [[Kuba]] |dod = [[8. ožujka]] [[1942.]] <br>[[New York (grad)|New York]], [[SAD]] }} '''José Raúl Capablanca y Graupera'''{{Efn|Ponegdje se Capablanca potpisivao s '''José Raoul Capablanca'''. Ta je inačica njegova srednjeg imena bila prisutna u nekim šahovskim knjigama i kolumnama onoga vremena.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 18. studenoga 2025.</ref>}} ([[Havana]], [[19. studenoga]] [[1888.]] – [[New York (grad)|New York]], [[8. ožujka]] [[1942.]]) bio je [[kuba]]nski [[šah]]ist, [[diplomat]], [[spisatelj|autor]] i [[svjetski šahovski prvak|treći svjetski šahovski prvak]]. Bavio se i [[Publicistika|publicistikom]]. Bio je poznat po jednostavnoj i dinamičnoj igri te izvrsnoj vještini u završnici. Uzima se za jednog od najvećih šahista u povijesti. Zbog načina igre poznat je i kao „šahovski [[Mozart]]”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/mozart.html|title=‘The Mozart of Chess’ by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref><ref name="auto">{{Cite web|url=https://itsintheprice.wordpress.com/2014/10/25/chess-interview-kramnik-on-the-world-champions/|title=Chess Interview: Kramnik on the World Champions|first=Mountain Finch|last=Staff|date=25. lis 2014.}}</ref> Rođen je 1888. u Havani u vojnoj utvrdi [[Castillo del Príncipe]]. Otac mu je bio vojni [[časnik]]. Šah je naučio igrati kao četverogodišnjak gledajući igre svog oca. S pet godina učlanio se u Havanski šahovski klub, gdje ga vodeći šahisti kluba nisu mogli pobijediti nakon razmjene dama.{{Sfn|Capablanca|1986.|p=29}} Godine [[1901.]], u dobi od 12 godina, pobijedio je kubanskoga nacionalnog prvaka Juana Corza rezultatom 4:3 (+4 –3 =6).<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80396 Capablanca - Corzo (1901)]</ref> Kao dijete učio je od partija [[SAD|američkih]] šahovskih legendi, [[Paul Morphy|Paula Morphyja]] i [[Harry Nelson Pillsbury|Harryja Nelsona Pillsburyja]].<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/Capablanca%20quotes.htm|title=Capablanca quotes}}</ref> Kasnije je o Pillsburyju napisao: „Učinak Pillsburyjevih predstava bio je trenutačan. Naelektrizirali su me i uz pristanak roditelja počeo sam posjećivati šahovski klub u Havani.”<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/capablanca.htm#:~:text=Capablanca+wrote,+%22Pillsbury's+displays.,Club+to+meet+stronger+players.|title=Capablanca|website=billwall.phpwebhosting.com}}</ref> Osvojio je naslov svjetskoga prvaka u [[Havana|Havani]] [[1921.]] godine pobjedivši u meču [[Njemačka|njemačkog]] šahista, [[matematičar]]a i [[filozof]]a [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] ne izgubivši niti jednu partiju (+4 –0 =10). Lasker je taj naslov prije Capablance nosio gotovo 27 godina. Naslov prvaka svijeta od Capablance preuzeo je [[Aleksandar Aljehin]] [[1927.]] godine u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]] (+3 –6 =25). == Brzi uspon == === Djetinjstvo === Rođen je 19. studenog 1888. na Kubi, u obitelji vojnog časnika. Kako je naučio igrati šah opisao je u svojim knjigama i novinskim tekstovima: {{Navod|Nije mi bilo još ni pet godina kada sam jednom slučajno ušao u biro svoga oca i zatekao ga pri igri šaha s jednim gospodinom. Dotad ja uopće nisam vidio šah; figure su me zanimale te sam sljedećeg dana opet došao promatrati igru. Trećega dana dok sam promatrao igru, moj otac, još posve neiskusni novajlija, igrao je skakačem s jednog bijelog polja na drugo bijelo polje. Njegov protivnik, koji očigledno nije igrao bolje, nije to ni primijetio. Moj otac je dobio partiju, a ja sam ga tada nazvao varalicom i počeo ga ismijavati. Poslije manje svađe, kojom prilikom me otac umalo nije istjerao iz sobe, pokazao sam mu što je učinio. On me upitao otkuda i što ja znam o šahu. Odgovorio sam mu da ga mogu dobiti; on je rekao da je to nemoguće jer ja, vjerojatno, čak ni figure ne znam pravilno rasporediti. Pokušali smo igrati i – ja sam dobio. To je bio moj prvi nastup.<ref>José Raúl Capablanca, ''Moja šahovska karijera'', Sportska knjiga: Beograd, 1986., str. 28, 29</ref>}} Neki izvore navode da je gospodin o kojem Capablanca govori kubanski vojni časnik i političar Francisco de Paula Loño y Pérez koji je svakoga poslijepodneva igrao šah s Capablancinim ocem, a od siječnja 1907. do svoje smrti u lipnju iste godine bio je i ministrom rata Kube. [[Datoteka:Capablanca jogando com o seu pai.jpg|mini|200px|Četverogodišnji Capablanca tijekom šahovske partije s ocem, 1892. godina.]] Capabanca je svoj prvi doživljaj šaha opisao riječima: {{Navod|Iako sam tada imao samo četiri godine, ubrzo sam mogao cijeniti činjenicu da se partija šaha može usporediti s vojnom bitkom – nešto što uključuje napad od strane jednog igrača, a obranu od strane drugog. Radnje ove prirode uvijek su na mene ostavljale dubok dojam. Sjećam se s kakvim sam užitkom slušao priču vojnika o zauzimanju [[Reduta|redute]] ili hvatanju vojske u zamku. Stoga vjerujem da je moja rana i vrlo jaka privlačnost prema igri šaha bila posljedica jedinstvenog sklopa uma koji sam razvio kao rezultat svojega vojnog okruženja, a također i osebujne [[Intuicija|intuicije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca4.html|title=Capablanca: How I Learned to Play Chess (presented by Edward Winter)|website=www.chesshistory.com}}</ref>}} Capablanca je [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] prvi puta sreo u dobi od 18 godina u njujorškom ''Manhattan Chess Clubu''. Značajan je bio tijek susreta: {{Navod|(…) Odvedeni smo u kut sobe gdje je muškarac srednjih godina, s poprilično velikom glavom, sjeo ispred ploče diskutirajući jednu partiju u tijeku. Nisam znao nikoga, i nitko nije znao mene. Niski je čovjek bio slušan s očitim respektom onih oko stola. Gledajući s posebnim zanimanjem, iznenadio sam se kad sam vidio kako drugi pristaju na poteze i objašnjenja koja su bila donekle iznad mene. Moja me mladenačka uobraženost natjerala da pomislim da je ono što sam čuo apsurdno i da je mali čovjek bio slab igrač. U jednom ili dva navrata bio sam na ivici da se umiješam kako bih proturječio cijenjenoj personi. Srećom, moja stara navika da gledam, bez riječi, spasila me od krajnje ponižavajućeg iskustva, jer sam nekoliko minuta kasnije predstavljen malom čovjeku, koji je bio ništa manje doli veliki dr. E. Lasker, tadašnji svjetski prvak.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca5.html|title=Reminiscences by Capablanca (presented by Edward Winter)|website=www.chesshistory.com}}</ref>}} === Porijeklo === Malo je poznato o Capablancinom porijeklu, no postoje izvori koji sugeriraju da su Capablancini predci bili [[Talijani|talijanskog]] porijekla. Izvorno prezime obitelji bilo je ''Cappa Bianca'', što znači „bijeli kaput”. To je prezime preoblikovano u Capablanca kada su se doselili u [[Španjolska|Španjolsku]], za vrijeme vladavine [[Karlo IV., španjolski kralj|Karla IV.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/winter70.html|title=Chess Notes by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> ===Proboj u svjetski vrh i San Sebastián=== ==== Meč s Marshallom 1909. ==== Godine [[1909.]], s dvadeset godina, Capablanca je dobio meč protiv prvaka SAD-a [[Frank James Marshall|Franka Marshalla]] uvjerljivim rezultatom +8 –1 =14. To je bio prvi veliki rezultat Kubanca u njegovoj dugogodišnjoj karijeri. Kako je Marshall tada držao naslov prvaka SAD-a, a ovim porazom nije želio prepustiti taj naslov Capablanci opravdavajući to činjenicom da u to vrijeme Capablanca još nije bio američki državljanin, ovim je pothvatom potonji sebe prozvao ''prvakom Amerike''.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80449 Capablanca - Marshall (1909)]</ref> ==== Dvije studije ==== Ostale su zabilježene samo dvije Capablancine šahovske kompozicije. Prvu je rujanski broj iz [[1908.]] godine časopisa ''Lasker's Chess Magazine'' opisao kao „izvorni doprinos i vrlo zanimljivu ratnu varku. Više lijepu nego tešku (...)”. No, [[Edward Winter]] točnost objavljenog rješenja dovodi u pitanje.<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 13–14</ref> {{Chess diagram | tleft |clear=left | Capablanca, Lasker's Chess Magazine, 1908.{{Efn|Iako je prvotno zadatak studije glasio „Bijeli na potezu dobiva”, Capablancinu je ideju 1960. godine oborio čuveni gruzijski šahovski kompozitor Genrikh Kasparjan.}} | | || || || | || ||| ||rd | | |pd| | |pd | pd | |kd | | pd || ||pd | | | | ||||pd | | | ||kl| nl || pd | | | | | | | | | | | rl | | | | || |Unatoč paradoksalno obećavajućoj poziciji za bijelog, ishod je remi. }} Capablancina iduća i jedina kompozicija koju je za preostala života skladao, pojavila se 22. siječnja [[1910.]] na stranici 133 šahovskog časopisa ''The Chess Weekly''. Pozicija je dana sljedećim dijagramom. {{Chess diagram |tleft |clear=left |José Raúl Capablanca, 1910. | | | | | |ql | | | | | | | | | | || | | | | | | | | | | | | | | | | |kl | | | | | pd | | | | | | | pd |kd | |pl | | | | | | | | | | | | | | |Bijeli na potezu dobiva. }} ==== Turnir u San Sebástianu 1911. ==== Marshall je inzistirao da Capablanca sudjeluje na turniru u [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]]u u [[Španjolska|Španjolskoj]] [[1911.]] godine. To je bio jedan od najznačajnijih turnira tog vremena; svi vodeći svjetski šahisti, osim svjetskog prvaka [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]], sudjelovali su u njemu. Na početku turnira, Ossip Bernstein i [[Aron Nimcovič]] zamjerali su sudjelovanje Capablanci zbog toga što dotada nije osvojio niti jedan značajan turnir. Međutim, nakon što je Capablanca dobio prvu partiju protiv Bernsteina, čime je osvojio i nagradu za ljepotu ([[engleski|eng.]] ''brilliancy prize''), Bernstein je potvrdio da je Capablanca vrlo talentiran i rekao da se ne bi iznenadio ako osvoji turnir. Nimcovič se uvrijedio kada je Capablanca prokomentirao, gledajući ga kako igra jednu brzopoteznu partiju, da bi nedokazani šahisti trebali držati jezik za zubima u nazočnosti boljih. Capablanca je ubrzo izazvao Nimcoviča na seriju brzopoteznih partija, koje je s lakoćom dobio. Okupljeni su šahisti zaključili da Capablanci nema ravnog u [[brzopotezni šah|brzopoteznom šahu]].{{Ni}} [[Datoteka:Saint-Sébastien Tournoi de maîtres 1911.jpg|mini|Sudionici turnira u San Sebastijánu.]] Capablanca je u konačnici zapanjio cijeli šahovski svijet zauzevši prvo mjesto u San Sebastiánu rezultatom od šest pobjeda i jednim porazom. Time je završio ispred [[Akiba Rubinstein|Akibe Rubinsteina]], [[Carl Schlechter|Carla Schlechtera]] i [[Siegbert Tarrasch|Siegberta Tarrascha]]. Lasker je tada o Capablanci za njujorški ''Evening post'' izjavio:<ref>José Raùl Capablanca, Šahovski meč za svjetsko prvenstvo odigran u Havani između Josea Raula Capablance i dr. Emanuela Laskera, 1921., str. 8</ref> {{Navod|Svijet bi dobio malo da je postao inženjerom; šahovski svijet time bi sigurno bio siromašniji.}} Godine 1911. Capablanca je izazvao Emanuela Laskera na meč za [[svjetsko prvenstvo u šahu|svjetskog prvaka]]. Lasker je prihvatio izazov, ali i postavio sedamnaest uvjeta za susret. Budući da Capablanca nije prihvatio neke od uvjeta, susret se nije odigrao sve do 1921. godine.{{Ni}} === Publicistika i diplomacija === Od 1912. do 1915. godine Capablanca izdaje šahovski magazin u Havani.<ref>{{Cite web|url=https://members.tripod.com/hsk_chess/capablanca.html|title=Jose Raul Capablanca y Graupera|website=members.tripod.com}}</ref> U rujnu [[1913.]] dobiva posao u Ministarstvu vanjskih poslova Kube,<ref>J. Du Mont, Memoir of Capablanca, 1959., H. Golombek, Capablanca's hundred best games of chess. G. Bell & Sons., str. 1–18</ref> što mu je omogućilo financijsku sigurnost tijekom ostatka života: „Nije imao posebne dužnosti, ali se od njega očekivalo da djeluje kao neka vrsta veleposlanika, poznate osobe koja će staviti Kubu na kartu gdjegod putovao.”<ref>Hooper, D. i Whyld, K. 1992. [https://books.google.hr/books/about/The_Oxford_Companion_to_Chess.html?id=160YAAAAIAAJ&redir_esc=y The Oxford companion to chess], drugo izdanje. Oxford. str. 58.</ref> === Nastavak šahovskih aktivnosti === Godine 1913. u [[Rusija|Rusiji]] je održan egzibicijski meč ''Savorin Cup'' između Capablance i trojice mladih uzdanica ruskog šaha: [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]], Eugena Znosko-Borovskog i Fjodora Dus-Hotimirskog (poznatog po „Zmajevki”, poznatoj varijanti [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]]).<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=82969 |title=Savorin Cup (1913)|website=www.chessgames.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=20024 |title=The chess games of Fyodor Duz-Khotimirsky|website=www.chessgames.com}}</ref> Capablanca je odigrao po dvije partije sa svakim, a izgubio je samo jednu<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1151947 "Dominant Gene"]</ref> – onu protiv Znosko-Borovskog (značajnog ruskog šahista koji je poznat po svojoj knjizi ''Umjetnost šahovske kombinacije'').<ref>[https://archive.org/details/artofchesscombin00euge| The art of chess combination; a guide for all players of the game]</ref> Capablanca bi turnir bio osvojio tek u slučaju da dobije sve partije, a turnir u suprotnom ide u ruke najbolje plasiranom od ostale trojice. Zato je pobjednik bio Eugene Znosko-Borovski. Ovaj je turnir povijesno značajan i po tome što bilježi prvi susret kasnijih rivala – Capablance i Aljehina, koji će od Kubanca preuzeti titulu 14 godina kasnije.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=82969 Savorin Cup (1913)] Chessgames. Pristupljeno 24. listopada 2025.</ref> [[File:Capablanca vs Alekhine 1914.jpg|thumb|Capablanca (desno) i Aljehin (lijevo), završna pozicija njihove prve službene partije vidljiva s demonstracijske ploče, Savorin Cup, 1913.]] U [[Beč]]u u ožujku 1914. godine odigrao je konzultacijsku partiju s [[Richard Réti|Richardom Rétijem]] protiv austrijsko-mađarskog majstora Hugoa Fähndricha i austrijskog majstora i filozofa Arthura Kaufmanna. Partiju su anotirali Réti (''Nove ideje u šahu''), Capablanca (''Moja šahovska karijera'') i Lasker (''Udžbenik šaha''), a uzima se za ogledni primjer kako iskoristiti minimalne prednosti u završnici ograničavajući manevarski prostor protivnikovim topovima forsirajući protivnika na pokretanje vlastitih pješaka.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316948 Faehndrich / Kaufmann vs Reti / Capablanca] Chessgames. Pristupljeno 10. siječnja 2026.</ref> === Prvi susret s Laskerom === Na velikom turniru [[1914.]] godine u [[Sankt-Peterburg]]u, uz prisustvo većine svjetski poznatih šahista (osim onih iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]) Capablanca je prvi puta odigrao susret protiv Laskera. Capablanca je poveo za jedan i pol bod u preliminarnoj rundi i natjerao Laskera da se grčevito bori za remi. Ponovno je osvojio nagradu za ljepotu susretom protiv Bernsteina i ostvario vrlo cijenjene pobjede protiv [[David Janowski|Davida Janowskog]], Nimcoviča i Aljehina. Međutim, Capablanca je zbog Laskerova povratka u drugom dijelu natjecanja završio tek na drugome mjestu, s 13 bodova te svega pola boda manje od prvoplasiranog Laskera. Ipak, pobijedio je Aleksandra Aljehina, koji je završio na trećemu mjestu.{{Efn|Aljehin je poslije o Capablanci napisao: „Njegov je neusporedivi talent postao poznat u vrijeme turnira u Petrogradu 1914., kada sam ga i ja osobno upoznao. Ni prije ni poslije nisam vidio – a ne mogu ni zamisliti – tako zapanjujuću brzinu šahovskog shvaćanja kakvu je posjedovao Capablanca one epohe. Dovoljno je reći da je svim majstorima iz Sankt Peterburga dao [vremensku] prednost od 5 : 1 u brzopoteznim partijama – i pobijedio! Uza sve to uvijek je bio dobre volje, miljenik dama i uživao u izvrsnom zdravlju – zaista blistava pojava. To što je bio drugi iza Laskera mora se u potpunosti pripisati njegovoj mladenačkoj umišljenosti – već je igrao jednako dobro kao Lasker.”<ref>{{Cite web|url=https://books.google.hr/books?id=ErJqoQ8oZ3wC&pg=PA157&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=107 Great Chess Battles, 1939-1945|first=Alexander|last=Alekhine|date=1. sij 1992.|publisher=Courier Corporation|via=Google Books}}</ref>}} Prema nekim je izvorima i mnogim šahovskim knjigama ruski car [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] nakon turnira proglasio pet dobitnika nagrada za [[Šahovski velemajstor|šahovske velemajstore]] (Laskera, Capablancu, Aljehina, Tarrascha i Marshalla), no nije pronađen izvor prije 1940. koji bi sugerirao da se takav događaj uistinu dogodio.<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5144. Tsar Nicholas II]</ref> [[File:CAPABLANCA, JOSE R. CUBAN CHESS PLAYER; WORLD CHAMPION LCCN2016866175 (cropped).jpg|thumb|Raúl Capablanca, 1915.]] == Život i karijera == === Meč s Kostićem u Havani === Kao preludij za prvenstvo svijeta, Capablanca je u proljeće [[1919.]] u [[Havana|Havani]] odigrao meč sa [[Kraljevina Jugoslavija|srpskim]] majstorom Borislavom Kostićem. Do tog meča njih su dvojica odigrali svega četiri partije i sve su završile remijem.{{Sfn|Capablanca|1986.|p=199}} Iako se meč trebao sastojati od osam partija, nakon pete je partije Kostić predao meč.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80032|title=Capablanca - Kostic (1919)|website=www.chessgames.com}}</ref> Zanimljivo je da je Sava Gerdec Kostiću jednom rekao: „Señor Capa igra poput Boga i, moj dragi Borise, nije moguće učiniti ništa.”{{Sfn|Winter|1989.|p=95}} Kostić je odgovorio: „Čini se, Sava, da si u pravu.” Pobjedivši svih pet partija Capablanca će kasnije tvrditi da je bio na vrhuncu upravo u meču protiv Kostića.{{Sfn|Winter|1989.|p=158}} === Meč za svjetski naslov === Uvidjevši da Capablanca postaje odviše dobar, [[Emanuel Lasker]], tadašnji svjetski prvak, prepustio mu je 1920. godine naslov prvaka rekavši mu:<ref>''American Chess Bulletin'', srpanj-kolovoz 1920., str. 126</ref><ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}, str. 109</ref> {{Navod|Nisi stekao naslov preko obrasca izazivača, nego putem svog briljantnog majstorstva.}} Sudeći po šahovskim publikacijama toga vremena, nije bilo prihvatljivo da Capablanca postane prvak na ovaj način: osjećalo se da bi Lasker mogao odustati od naslova svjetskog prvaka, ali smatralo se da nije imao pravo imenovati Capablancu prvakom. Kasnije je Lasker, 1920. godine, pristao odigrati meč kao izazivač.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca2.html|title=How Capablanca Became World Champion by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> Odigrali su susret u [[Havana|Havani]] 1921. godine i Capablanca je pobijedio Laskera s četiri pobjede uz deset remija i bez poraza (+4 –0 =10). Takav podvig osvajanja titule svjetskog prvaka bez izgubljenog susreta nije se ponovio gotovo osam desetljeća, sve dok [[Vladimir Kramnik]] 2000. godine nije pobijedio [[Gari Kasparov|Garija Kasparova]] (+2 –0 =13). === Aktivnosti poslije osvajanja naslova === Novi svjetski prvak imao je prevlast na velikom turniru u [[London]]u 1922. godine. Porastao je broj svjetski jakih šahista. Na spomenutom turniru Capablanca je uvjerljivo bio najbolji, osvojivši prvo mjesto s cijelih 1.5 bod više od najbližeg pratitelja Aljehina. Rezultat koji je ostvario na turniru bio je +11 –0 =4. Poslije Aljehina, najviše bodova na turniru imali su Milan Vidmar, [[Akiba Rubinstein]] i Efim Bogoljubov. Najpoznatije su Capablancine partije s tog turnira one protiv Znosko-Borovskog i engleskog šahovskog majstora Freda Yatesa. Tartakower je kasnije o turniru napisao: „…Uza stalni osmijeh, uz šetnju od stola do stola ili uz razgovor sa svojim poznanicima, obavio je señor Capablanca, lako i graciozno, svoj moćni posao…”{{Sfn|Capablanca|1986.|p=13}} === Turnir u New Yorku 1924. === Godine [[1924.]] održan je veliki turnir u [[New York]]u. Ovaj turnir izdvaja se po tome što je na njemu Capablanca doživio prvi turnirski poraz nakon gotovo osam godina izgubivši partiju protiv [[Richard Réti|Richarda Rétija]], jednog od vodećih predstavnika tzv. „hipermodernista”. Naime, Capablanca je zadnji puta izgubio partiju 1916. godine protiv Oscara Chajesa.<ref>{{Citiranje enciklopedije |url=https://enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-granperra-jose-raoul|title=Capablanca y Granperra, José Raoul |encyclopedia=Hrvatska enciklopedija}}</ref> Partija je značajna i zato što ju je Réti otvorio potezom 1.Sf3, uz Englesko otvaranje najznačajnijim „hipermodernim” otvaranjem koje je nazvano njemu u čast, pa se ova partija simbolički uzima kao kraj apsolutne prevlasti konzervativnog (klasičnog) stila igre te se počinju sve češće rabiti tzv. indijske obrane kao što su Kraljeva i Nimcovičeva indijka, ali i do tada sporedna otvaranja poput [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]], koja će procvat doživjeti neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata.]]{{Ni}} Rezultat koji je ostvario na turniru u [[New York]]u bio je +10 –1 =9. Zanimljivo, završio je kao drugi na turniru, iza prvoplasiranog Laskera, a ispred Aljehina. Laskera je Capablanca pobijedio u izravnom susretu. === Diplomacija i ''Time'' === [[Datoteka:José Raúl Capablanca-TIME-1925.jpg|mini|Naslovnica časopisa ''Time'' na kojoj je Capablanca, 7. prosinca 1925.]] Između šahovskih aktivnosti Capablanca je odrađivao i brojne intervjue. U prosincu [[1925.]] godine dospio je na naslovnicu američkog časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]''. === Karijera do gubitka naslova === Godine [[1925.]] održan je turnir u [[Moskva|Moskvi]] na kome je Capablanca osvojio treće mjesto, iza Bogoljubova i Laskera. Na slobodan dan tijekom turnira Capablanca je otputovao sve do [[Lenjingrad]]a kako bi odigrao simultanku protiv trideset igrača prve kategorije. Nakon napornih pet i pol sati igre postigao je rezultat +18 –4 =8. Među igračima koji su ga pobijedili bio je i budući svjetski prvak, tada 14-godišnji [[Mihail Botvinik]].{{Sfn|Winter|1989.|p=298}}{{Efn|Partiju je moguće pogledati [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1031635&kpage=1#kibitzing ovdje]].}} Botvinik ne samo da pobijedio Capablancu trinaest godina kasnije (AVRO 1938.), već je i postao svjetskim prvakom 1948. godine. [[Slika:Capablanca Chess Fever SU 1926.jpg|thumb|Isječak iz filma ''Šahovska groznica'' u kojem je u prvom planu Capablanca.]] Tijekom turnira u Moskvi Capablanca je glumio u [[Sovjetski Savez|sovjetskome]] [[nijemi film|nijemom filmu]] ''Šahovska groznica'' ([[engleski|eng]]. ''Chess Fever'') ruskog redatelja Vsevoloda Pudovkina.<ref>{{Cite web|url=https://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=29951|trans-title=Šahovska groznica |title=Šahamatnaja gorjačka|website=mojtv.hr}}</ref> Godine 1927. na turniru u New Yorku, igrajući po 4 meča protiv svakog protivnika, Capablanca je ostvario osam pobjeda i 12 remija, pobijedivši [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]], Vidmara i Spielmanna s 2.5:1.5, Nimcoviča s 3:1 i Marshalla s 3.5:0.5. Osvojio je uvjerljivo prvo mjesto, s čak 2.5 boda ispred Aljehina. Zanimljivo je da su jedino [[Austrija|austrijski]] majstor [[Rudolf Spielmann]] (+2 –2 =8) i [[Estonija|Estonac]] [[Paul Keres]] (+1 –0 =5) imali nenegativne rezultate protiv Capablance. Capablanca je u ljeto iste godine otputovao u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], a meč s Aljehinom počinjao je u rujnu. U kolovozu 1927. obišao je [[Brazil]] i odigrao dvije šahovske simultanke na kojima je potvrdio svoju dominaciju. Na jednoj od njih postigao je briljantnu pobjedu matnom kombinacijom protiv Souze Camposa.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter131.html 9308. Capablanca in Brazil] Chess Notes. Pristupljeno 5. veljače 2026.</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1387584 Jose Raul Capablanca vs Souza Campos: "Simultaneous Combustion"] Chessgames. Pristupljeno 5. veljače 2026.</ref> Capablanca je nakon ovako uvjerljivo osvojenog turnira i uspjeha u simultankama postao previše siguran u sebe, podcjenjujući pritom Aljehina u predstojećem susretu za naslov svjetskoga prvaka. U meč je ušao bez značajne fizičke i teorijske pripreme.<ref>[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/bio-je-rodjeni-genij-i-najveci-talent-ikad-no-bahatost-i-lijenost-su-ga-kostale-svega/2702550.aspx Bio je rođeni genij i najveći talent ikad, no bahatost i lijenost su ga koštale svega] Index.hr. Pristupljeno 14. rujna 2025.</ref> === Meč protiv Aljehina === Iste godine odigran je meč za titulu prvaka svijeta između Capablance i Aljehina. Rezultat je, nakon 34 odigrane partije, bio +3 –6 =25 u Aljehinovu korist. Natjecanje je trajalo 73 dana, što ga čini najduljim natjecanjem za naslov svjetskog prvaka ikada održanog. Turnir je poznat i po intenzivnoj uporabi [[Damin gambit|Daminog gambita]], što je vjerojatno uzrokovano nedostatkom Capablancine pripreme. Mnogi smatraju kako je Aljehinov bolji psihološki pristup igri pridonio ishodu meča.<ref>Jurij Jurjevič Gornjak, Vještina obrane, Caissa commerce, Beograd, 2005., str. 100</ref> [[Datoteka:Alekhine Capablanca WCC 1927.jpg|mini|lijevo|Aljehin (lijevo) i Capablanca (desno) na svjetskom šahovskom prvenstvu u [[Buenos Aires]]u 1927.]] Ovim je turnirom Capablanca izgubio naslov svjetskog prvaka, predavši 34. partiju meča 29. studenog 1927. uz čestitnu notu: „Dragi gospodine Aljehinu, predajem partiju. Vi ste, dakle, prvak svijeta i čestitam Vam na tom uspjehu.”{{Sfn|Winter|1989.|p=203}} Ipak, Capablanca se nije pojavio na završnoj ceremoniji.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54140|title=Capablanca - Alekhine World Championship Match (1927)|website=www.chessgames.com}}</ref> === Nakon gubitka naslova === Aljehin od tada počinje izbjegavati mečeve protiv Capablance. Nije se pojavljivao na turnirima na kojima je Capablanca sudjelovao. Nije prihvaćao izazove od Capablance. Nakon što je 1935. Aljehin izgubio titulu od [[Max Euwe|Euwea]], nije mogao odbiti pojavljivanje na jakom [[Nottingham|notingemskom]] turniru na kojem je sudjelovao i Capablanca. Capablanca je konačno dobio priliku zaigrati s njim i trijumfirao je u oba izravna susreta. Po gubitku naslova svjetskog prvaka, Capablanca je osvojio još nekoliko značajnih turnira. Godinu dana nakon gubitka titule, u kasno ljeto 1928., osvaja drugo mjesto na turniru u [[Bad Kissingen|Bad Kissingenu]], s jednim bodom iza [[Efim Bogoljubov|Bogoljubova]], a ispred Rubinsteina, Euwea, Nimcoviča, Rétija, Marshalla i drugih jakih igrača.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79441 Bad Kissingen (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Dva tjedna iza toga neporažen osvaja prvo mjesto u Budimpešti ispred Marshalla, Spielmanna i drugih,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=81944 Budapest (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> a u ranu jesen iste godine također neporažen osvaja prvo mjesto na značajnom [[Berlin]]skom turniru ispred Nimcoviča, Spielmanna, Tartakowera, Rubinsteina, Rétija, Marshalla i Tarrascha. Uspjeh je to koji je nagovijestio kontinuitet dominacije Kubanca i nakon gubitka svjetskog naslova.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79439 Berlin (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Godine 1929. osvaja turnire u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Barcelona|Barceloni]]. U iduće dvije godine osvaja redom prvo i drugo mjesto u [[Hastings]]u (iza Euwea), a potom 1931. turnir u [[New York]]u. Nakon ovog turnira Capablancina karijera poprima zaokret i njegova dominacija kratkotrajno kopni; osvojio je tek četvrto mjesto u Hastingsu 1934. i četvrto mjesto na velikom turniru u [[Moskva|Moskvi]] 1935. godine. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske|britanskome]] [[Margate]]u osvaja drugo mjesto 1935. i 1936. godine. Nakon ovoga Capablanca ponovno počinje osvajati turnire. Na velikom moskovskom turniru 1936. pobjeđuje Laskera u izravnom susretu. Capablanca je igrao Sicilijansku obranu, navodno na poticaj sovjetskog majstora Jakova Rohlina.<ref>{{Cite web|url=https://dgriffinchess.wordpress.com/2019/11/16/lasker-capablanca-3rd-moscow-international-1936-with-annotations-by-capablanca/|title=Lasker-Capablanca (3rd Moscow International, 1936), with annotations by Capablanca.}}</ref> Iste je godine osvojio veliki notingemski turniri pobjedivši igrača poput [[Mihail Botvinik|Botvinika]], [[Max Euwe|Euwe]]a (tadašnjeg svjetskog prvaka), Finea, Reshevskog, Aljehina i Flohra. U [[Semmering]]u 1937. osvaja treće mjesto (iza Keresa i Finea), a 1938. prvo mjesto u Parizu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1033817 Capablanca - Paris 1938] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Iste je godine na povijesnom turniru koji je sponzorirala nizozemska radiotelevizijska kuća AVRO osvojio sedmo mjesto,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79229 AVRO (1938)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> a taj se rezultat pripisuje njegovu izrazito naurušenom [[Kardiovaskularni sustav|kardiovaskularnom]] zdravlju, a neki izvori sugeriraju i to da je u čuvenoj partiji protiv Botvinika Capablanca doživio blagi moždani udar. AVRO turnir simbolički predstavlja prijevojnu točku u povijesti šaha. To je posljednji veliki turnir [[Drugi svjetski rat|predratne generacije šahovskih prvaka]]. Partija u kojoj je Botvinik pobijedio Capablancu uzima se za [[arhetip]] dominacije nove generacije šahista, uglavnom [[SSSR|sovjetskih]], nad starom, koji su bili prvi koji su u šah uveli potpuni [[sport]]ski profesionalizam i obveznu radnu etiku.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1031957 Mikhail Botvinnik vs Jose Raul Capablanca "The Blossoming Brilliance of Botvinnik" AVRO (1938)] Chessgames. Pristupljeno 19. prosinca 2025.</ref> Svoj je rezultat na AVRO turniru Capablanca opisao u [[Argentina|argentinskom]] časopisu ''El Gráfico'': {{Navod|Na AVRO turniru igrao sam pod fizičkim uvjetima koji su bili apsolutno abnormalni. Iako nisam ažuran u pogledu šahovske literature, otvaranja sam igrao dobro u svim svojim partijama iz jednostavnog razloga jer imam [[razum]]. No, nakon prvih tri sata igre, počeo sam osjećati kako mi se glava razdvaja. Bilo je nemoguće za mene misliti i koordinirati ideje. Protiv Finea imao sam dvije dobivene partije; protiv Aljehina sam trebao dobiti jednu partiju; i još jednu protiv Keresa, zahvaljujući poziciji koju sam savjesno gradio. Ipak, u trenutku pretvorbe prednosti u pobjedu, otkrio sam da moj mozak ne funkcionira pa sam nastavio igrati ne svojom glavom, već svojim rukama. Unatoč ljutoj hladnoći [[Nizozemska|Nizozemske]] u studenom, uronio sam svoju zakrčenu glavu u ledenu vodu da je očistim, ali bez ikakva rezultata... Dakle, sudjelovao sam na AVRO turniru igrajući poput [[automaton]]a nakon trećega sata i zato je razumljivo kako često nisam uspijevao pobijediti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/avro.html AVRO, 1938 by Edward Winter] Chess Notes. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref>}} Godine 1939. neporažen je osvojio treće mjesto na turniru u Margateu, zadnjem od serije pet turnira u tom gradiću, iza Keresa i Flohra. Ovaj će turnir označiti kraj turnirske karijere Kubanca.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79516 Margate (1939)] Chessgames. Pristupljeno 19. prosinca 2025.</ref> == Posljednje godine == Na [[Šahovska olimpijada 1939.|osmoj šahovskoj olimpijadi]] u [[Argentina|Argentini]] [[1939.]] godine, Capablanca završava svoju bogatu karijeru sjajnim priznanjem za prvog igrača turnira i osvajanjem individualne zlatne medalje.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/player/jose_raul_capablanca.html|title=The chess games of Jose Raul Capablanca|website=www.chessgames.com}}</ref> Karijera slavnog Kubanca ušla je u legendu i postala temom brojnih šahovskih knjiga. Najznačajniji šahovski povjesničar 20. i 21. stoljeća, [[Edward Winter]], njegovu je karijeru sažeo u svojem monumentalnom djelu ''Capablanca'', koje se i danas smatra jednom od najboljih knjiga o šahu uopće.<ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}</ref> === Smrt === Dan prije njegove smrti 1942. godine, [[Vena|vaskularni]] kirurg dr. Schwarzer rekao je Capablanci da je njegov život ugrožen i da pod svaku cijenu izbjegava stres, na što je Capablanca odgovorio da to nije moguće jer su njegova bivša žena i djeca protiv njega započeli sudsku parnicu.{{Ni}} Dok je promatrao ležernu partiju u ''Manhattan Chess Clubu'', Capablanci je naglo pozlilo. Zatražio je pomoć u skidanju kaputa i ubrzo nakon izgubio [[svijest]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca13.html Capablanca’s Death] ChessNotes. Pristupljeno 1. kolovoza 2025.</ref> Žurno je prevezen u Mount Sinai Hospital, u bolnicu u kojoj je Lasker preminuo godinu dana ranije. Capablanca je preminuo idućeg jutra, 8. ožujka 1942. godine, a kao uzrok smrti navodi se moždani udar uzrokovan nasljednom [[Hipertenzija|hipertenzijom]].{{Sfn|Winter|1989.|p=306}} U potpunoj autopsiji koju su proveli liječnici Moschcowitz, Prill i Levin uočeno je kako je Capablancin desni [[talamus]] bio gotovo potpuno uništen, a na njegovom se mjestu nalazio [[hematom]] duljine i širine oko 5 cm. Ventrikularni sustav bio je preplavljen krvlju. Također, Capablancin je srčani mišić bio mase oko 500 g, što je za gotovo 200 grama više od zdravog srca.<ref>{{Cite journal|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11620526/|title=Capablanca's stroke: an early case of neurogenic heart disease. Cuban-world-champion of chess 1921-1927|first1=O.|last1=Hernandez-Meilan|first2=M.|last2=Hernandez-Meilan|first3=C.|last3=Machado-Curbelo|date=6. kol 1998.|journal=Journal of the History of the Neurosciences|volume=7|issue=2|pages=137–140|via=PubMed|doi=10.1076/jhin.7.2.137.1866|pmid=11620526}}</ref> Capablancin sprovod održan je tjedan dana kasnije, 15. ožujka 1942., a za sprovod se osobno pobrinuo predsjednik Kube [[Fulgencio Batista]].<ref>[https://c250.columbia.edu/c250_celebrates/remarkable_columbians/jose_raul_capablanca.html José Raúl Capablanca - Columbia 250]</ref> Lasker je jednom o Capablanci rekao: {{Navod|Poznavao sam mnoge šahiste, ali među njima bio je samo jedan genij: Capablanca! Njegov je ideal bio pobijediti manevriranjem. Capablancina genijalnost otkriva se u njegovom ispitivanju protivnikovih slabih točaka. Njegovom oštrom oku ne može pobjeći ni najmanja slabost protivnika.<ref>{{Cite web|url=https://woochess.com/en/series/best-games-of-jose-raul-capablanca|title=The best Games of Jose Raul Capablanca|website=Woochess}}</ref>}} Iako su bili neprijatelji za šahovskom pločom te nimalo bliski izvan nje, rivalstvo Joséa Capablance i Aleksandra Aljehina ostaje kao jedno od najvećih u povijesti. Nakon smrti Capablance, Aljehin je odao počast legendarnom Kubancu riječima: {{Navod|Capablanca je prerano otet iz svijeta šaha. Njegovom smrću izgubili smo velikog šahovskog genija čijega sličnog više nikada nećemo vidjeti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.towntopics.com/apr2104/chess.html |title=Town Topics Chess Forum - Chad Lieberman |access-date=20. kolovoza 2024. |archive-date=20. kolovoza 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240820073243/https://www.towntopics.com/apr2104/chess.html |url-status=dead }}</ref> }} == Stil igre == Mnogi ističu kako je Capablanca, unatoč slabijoj teorijskoj pripremi, bio izuzetno učinkovit zbog izrazito visoke točnosti igre u jednostavnim, tipičnim pozicijama. Odlikovao se jednostavnom, dinamičnom igrom i dao velik doprinos općoj šahovskoj teoriji.<ref>{{Citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-granperra-jose-raoul|title=Capablanca y Granperra, José Raoul |encyclopedia=Hrvatska enciklopedija}}</ref> U svojim je djelima izrazio golemu važnost temeljnih šahovskih principa kao putokaz u rasuđivanju određene pozicije. Mnoge je pozicije s lakoćom uspijevao reducirati i dovesti ih u slične onima u kojima se već našao, pa je tako vrlo često pobjeđivao u konačnicama, po čemu je i danas poznat.<ref>{{Citiranje weba |url=https://wegochess.com/the-10-best-positional-chess-players-of-all-time/ |title=The 10 Best Positional Chess Players of All Time |access-date=7. studenoga 2023. |archive-date=7. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231107193927/https://wegochess.com/the-10-best-positional-chess-players-of-all-time/ |url-status=dead }}</ref> Također, prvi je istaknuti šahist koji je prije sve teorije preporučavao početnicima da šah počinju učiti od konačnice.{{Ni}} U knjizi ''Posljednje šahovske lekcije'' piše: „Onaj tko čita ovu knjigu, čita opet i opet, i svaki put sve pažljivije, vidi da se ovdje ne objašnjavaju velike kombinacije i blistave partije, već sasvim jednostavne stvari koje se mnogima ne čine baš tako važnim.”<ref>José Raúl Capablanca, Posljednje šahovske lekcije, Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 40</ref> Zanimljivo, upravo je [[Aleksej Troicki|Alekseja Troickog]] Capablanca smatrao najvećim kompozitorom konačnica. O konačnicama je rekao: „Proučavanje konačnica nije korisno samo za sebe. Ono razvija razumijevanje pozicije, opće razumijevanje šaha i povećava u cjelini razinu igre šahista.”<ref>Emir Dizdarević, Pješačke konačnice: osnove šaha, Arka Press, Sarajevo, 2006., str. 7</ref> On je također šahovski prvak s najmanjim brojem pogrešaka po broju poteza, što ipak ne čudi s obzirom na to da je osam godina (1916. – 1924.) bio neporažen, pa je upravo zbog toga prozvan ''šahovskim strojem''. Unatoč tome, uvriježeno je mišljenje da je Capablanca u svojim partijama činio sitne nepreciznosti uslijed nedostatka tjelesne i teorijske pripreme. Ovu je tezu u svojoj prvoj knjizi ''Moji veliki prethodnici'' zagovarao Garry Kasparov, no ovo je uočio i Aljehin te o tome pisao nakon njihova meča u Buenos Airesu 1927. godine. Mnogi velikani šaha poput [[Emanuel Lasker|Laskera]], [[Mihail Botvinik|Botvinika]], [[Bobby Fischer|Fischera]] i [[Anatolij Karpov|Karpova]] smatrali su Capablancu najvećim igračem svih vremena.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1040770|title=Jose Raul Capablanca's Best Games|website=www.chessgames.com}}</ref> Neki šahisti smatraju, u prvom redu Botvinik, da se pad u kvaliteti igre Kubanca 1930-ih može pripisati nedovoljnim radom na igri, ali i u padu sposobnosti računanja kratkih, ali brojnih varijanti. Capablanca svoj ''pozicijski'' stil igre tijekom života uglavnom nije mijenjao. Zanimljivo je da je [[Garry Kasparov]] povezao Laskerovu šahovsku vitalnost s postupnom promjenom njegova stila igre tijekom njegova života, dok je pad snage Kubanca 1930-ih povezao s njegovom nevoljkošću da promijeni svoj stil. Taj je proces nazvao ''kalcifikacijom'' šahovskog stila.{{Ni}} Za njegove se nasljednike po stilu igre uzimaju [[Mihail Botvinik]], [[Bobby Fischer]], [[Anatolij Karpov]] te Norvežanin [[Magnus Carlsen]].{{Ni}} Njegov je način igre opisao [[Vladimir Kramnik]], usporedivši ga s Mozartom:<ref name="auto"/> {{Navod|Capablancu možemo usporediti s [[Mozart]]om, čija se šarmantna glazba doimala kao glatki tok. Imam dojam da Capablanca nije ni znao zašto mu je draži ovaj ili onaj potez, samo je pomicao figure rukom. Da je puno radio na šahu, možda bi igrao lošije jer bi počeo pokušavati shvatiti stvari. Ali Capablanca nije morao ništa shvatiti, samo je morao pomicati figure!}} == Rezultati mečeva i turnira == {| class="wikitable" style="text-align:center; margin:1em auto 1em auto" ! godina !! protivnik !! ishod !! class="unsortable" | mjesto !! class="unsortable" colspan="2"|rezultat !! class="unsortable"|bilješke <!-- ***************** Source for von Feyerfeil play-off --> |- | 1901. || Juan Corzo || pobjeda || Havana || 7 : 6 || +4&nbsp;−3&nbsp;=6 || Corzo je bio tadašnji prvak Kube. |- | 1909. || [[Frank James Marshall]] || pobjeda || New York || 15 : 8 || +8&nbsp;−1&nbsp;=14 || &nbsp; |- | 1912. || Charles Jaffe || pobjeda || New York || 2½ : ½ || +2&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1912. || Oscar Chajes || pobjeda || New York || 1 : 0 || +1&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || [[Richard Teichmann]] || pobjeda || Berlin || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || Jacques Mieses || pobjeda || Berlin || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || Eugene Znosko-Borovski || remi || Sankt Peterburg || 1 : 1 || +1&nbsp;−1&nbsp;=0 | rowspan="3" | Turnir (Savorin Cup) sastojao se od tri meča protiv trojice ruskih majstora. <br /> U slučaju maksimalna učinka (6/6), pobjeda ide Capablanci, a inače najbolje rangiranom od trojice ruskih majstora. Turnir je osvojio Znosko-Borovski. |- | 1913. || [[Aleksandar Aljehin]] || pobjeda || Sankt Peterburg || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 |- | 1913. || Fedor Dus-Khotimirski || pobjeda || Sankt Peterburg || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 |- | 1914. || Ossip Bernstein || pobjeda || Moskva ||1½ : ½ || +1&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1914. || Savielly Tartakower || pobjeda || Beč || 1½ : ½ || +1&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1914. || Arnold Aurbach || pobjeda || Pariz || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1919. || Borislav Kostić || pobjeda || Havana || 5 : 0 || +5&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1921. || [[Emanuel Lasker]] || pobjeda || Havana || 9 : 5 || +4&nbsp;−0&nbsp;=10 || Osvojeno [[svjetsko prvenstvo u šahu]] |- | 1927. || [[Aleksandar Aljehin]] || poraz || Buenos Aires || 15½&nbsp;:&nbsp;18½ || +3&nbsp;−6&nbsp;=25 || Izgubljeno svjetsko prvenstvo u šahu. |- | 1931. || [[Max Euwe]] || pobjeda || Nizozemska || 6 : 4 || +2&nbsp;−0&nbsp;=8 || Euwe je bio svjetski prvak od 1935. do 1937. |} === Rezultati na značajnijim turnirima === *[[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]], [[1911.]] ('''1. mjesto'''), *[[Sankt Peterburg]], [[1914.]] (2. mjesto), *[[New York (grad)|Rice Memorial]], [[1916.]] ('''1. mjesto''') *[[New York (grad)|New York]], [[1918.]] ('''1. mjesto'''), *[[London]], [[1922.]] ('''1. mjesto'''), *[[New York (grad)|New York]], [[1924.]] (2. mjesto), *[[Moskva]], [[1925.]] (3. mjesto), *[[New York (grad)|New York]], [[1927.]] ('''1. mjesto'''), *[[Bad Kissingen]], [[1928.]] (2. mjesto) *[[Barcelona]], [[1929.]] ('''1. mjesto''') *[[Karlovy Vary|Carlsbad]], [[1929.]] (2. mjesto), *[[Moskva]], [[1935.]] (4. mjesto), *[[Moskva]], [[1936.]] ('''1. mjesto'''){{Efn|Ovo je prvi turnir na kome je Capablanca završio ispred Laskera.}} *[[Nottingham]], [[1936.]] ('''1. mjesto''') *AVRO turnir u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[1938.]] (7. mjesto) *Margate, [[1939.]] (3. mjesto) *[[Buenos Aires]] ([[šahovska olimpijada]]), [[1939.]] (pojedinačno '''zlatno odličje''') == Zanimljivosti == * Postoji legenda da je u jednome trenutku za vrijeme turnira u [[Karlsbad]]u [[1929.]] godine, u [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1066901&comp=-1&kpage=1#kibitzing partiji] protiv Friedricha Saemischa, Capablancina prelijepa žena ušla u salu, i da se on toliko zaljubio da je previdio da mu je skakač napadnut od protivničkog pješaka. Izgubio je i konja i partiju.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter28.html 4712. Capablanca and the mystery woman/women] ChessNotes. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> * Postoje anegdote da Capablanca u svojoj mladosti nikad nije učio otvaranja iz šahovskih knjiga (što šahovski povjesničari dovode u pitanje), no pouzdano se smatra da je u djetinjstvu zanemario veći opseg teorije otvaranja i posvetio se konačnicama. To što je postao svjetski prvak usprkos toj činjenici čini ga vjerojatno i najvećim prirodnim šahovskim talentom koji je ikada živio.{{Ni}} * Sudjelovao je na 29 velikih turnira uz fantastičan učinak: osvojio je 15 prvih i 9 drugih mjesta.<ref>Golombek, Harry. 1959. ''Capablanca's Hundred Best Games of Chess''. G. Bell & Sons. str. 19, 20</ref> * U mečevima od 1909. do 1939. ostvario je +318 =249 –34. Niti jedan drugi majstor nije ostvario tako mali broj poraza. Nije izgubio niti jednu turnirsku partiju od 1916. to 1924., odigravši 63 partije bez poraza, zbog čega je prozvan „šahovskim strojem“. == Znamenite partije == *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1262431 Capablanca – Corzo, Havana, 1901.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1094832 Marshall – Capablanca, New York, 1909.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1264025 Capablanca – Bernstein, San Sebastián, 1911.]{{Efn|Ova je partija povijesno značajna jer je prva koju je Capablanca odigrao na nekom velikom međunarodnom turniru. Zanimljivo, među onima koji su bili protiv Capablancina sudjelovanja na turniru u San Sebastiánu 1911., a na Marshallov poziv, bio je, uz Arona Nimcoviča, i Ossip Bernstein.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1361800 Capablanca – Molina, Buenos Aires, 1911.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1586851 Capablanca – Price, London, 1911.]{{Efn|[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancapricebacaarus.html Za daljnje čitanje.]}} * [https://www.365chess.com/game.php?gid=2638031 Mieses – Capablanca, Berlin, 1913.]{{Efn|Analiza ove partije može se naći u Capablancinoj knjizi ''Osnove šaha'' (1921.) u drugome poglavlju (osma partija).}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1267147 Capablanca – Teichmann, Berlin, 1913.]{{Efn|Capablancina anotacija partije nalazi se u knjizi ''Osnove šaha'' u drugome poglavlju (deveta partija). Aljehin je Capablancin deveti potez (9.Lb5) nazvao „izvanrednim” te je ustvrdio da je taj potez u turnirsku praksu uveo upravo Capablanca.<ref>Aljehin, Aleksandar.1986. ''Moj put do svetskog prvaka''. Sportska knjiga. Beograd. str. 31.</ref>}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1328982&kpage=1#reply12 Capablanca – Mieses, Berlin, 1913.]<ref>[https://thinkinglikeachessplayer.substack.com/p/capablanca-v-mieses-1913 Capablanca, Jose Raul vs Mieses, Jacques]</ref> *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1284173 Nimcovič – Capablanca, Riga, 1913.]{{Efn|Capablanca je u svojoj knjizi ''Moja šahovska karijera'' rekao da je završnica nastala u ovoj partiji jedna od njegovih najbolje odigranih završnica.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1011878 Capablanca – Aljehin, Sankt Peterburg, 1913.]{{Efn|Prva službena partija između Capablance i Aljehina.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1261680 Bernstein – Capablanca, Moskva, 1914.]{{Efn|Poznata je anegdota u kojoj je nakon ove partije Capablanca rekao: „Sjajno! Stići ću na vrijeme na balet!” Radilo se o moskovskom kazalištu [[Boljšoj teatr]].<ref>{{Cite web|url=http://www.grinis.de/russisch/r_chess_quotes.htm|title=Chess quotations|website=www.grinis.de}}</ref> Na Marshallov upit koja mu je najdraža vlastita partija, Capablanca je istaknuo upravo ovu, kazavši da je to njegova najdovršenija i najviše artistička partija.<ref>{{Cite web|url=https://en.chessbase.com/post/edward-winter-s-che-explorations-3--1|title=Edward Winter's Chess Explorations (3)|date=21. lip 2008.|website=Chess News}}</ref>}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1293408 Capablanca – Villegas, Buenos Aires, 1914.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258183 Capablanca – Lasker, Sankt Peterburg, 1914.]{{Efn|Ovo je prva partija između Capablance i Laskera. Iako je imao pobjedu u rukama, Capablanca je uspio uzeti tek pola boda uslijed dobre Laskerove obrane. Tarrasch je ovu partiju komentirao riječima: „Čini se da duboki, široki planovi nisu snaga Kubanca. Zna kako kombinirati, ali ne i kako komponirati.”}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1064762%22 Capablanca – Janowski, Sankt Peterburg, 1914.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1064780 Janowski – Capablanca, New York, 1916.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1095025 Capablanca – Marshall, New York, 1918.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1265585 Capablanca – Fonaroff, New York, 1918.]{{Efn|''New York Evening Post'' u svom broju od 22. lipnja 1918. piše: „Lagani klasik, koji će se svrstati uz neke Paula Morphyja, proizveo je José R. Capablanca u utorak, kada je, kao gost na večeri u stanu profesora Marca Fonaroffa, s njujorškog Instituta za glazbenu umjetnost, odigrao partiju šaha protiv tog majstorskog glazbenika. Gospođa Leon Rosen... srećom je uzela i sačuvala partituru za dobrobit budućih naraštaja.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancafonaroff.html Capablanca v Fonaroff by Edward Winter]</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1095027 Marshall – Capablanca, New York, 1918.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316951 Capablanca – Kostić, Havana, 1919.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1055995&kpage=1 Capablanca – Winter, Hastings, 1919.]{{Efn|Ovu je partiju Capablanca obradio u svojoj knjizi ''Osnove šaha'' (Primjer 54), a značajna je zbog motiva „zaključanog” lovca koji se tako često naziva i „Capablancin lovac”.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1241504 Lasker – Capablanca, Havana, 1921.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1093031 Capablanca – Znosko-Borovski, London, 1922.]{{Efn|Ova je partija značajna jer pokazuje metodično iskorištavanje slabih točaka daminog krila koje je crni stvorio pokušavajući osloboditi daminog lovca. Ovaj je pritisak bijelog tipičan za Damin gambit. Analiza partije i Capablancini komentari dostupni su u knjizi ''Šahovska početnica'' (II. dio, potpoglavlje ''Procjena pozicije u središnjici'', Primjer 2).}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102104 Capablanca – Tartakower, New York, 1924.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102106 Capablanca – Yates, New York, 1924.]{{Efn|Unatoč elegantnoj kombinaciji u središnjici kojom se partija utisnula u šahovsku povijest, Capablancin šesti potez (6.h3) doživio je brojne kritike. Zanimljivo je da je Aljehin taj potez ocijenio kao „ne nužno potrebnim”, dok ga je Réti opisao kao „potez genija”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/1924.html|title=Chess in 1924 by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> Računalne analize pokazuju da je potez zapravo nepreciznost.{{ni}}}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100107 Capablanca – Bogoljubov, Moskva, 1925.]{{Efn|Detalji o partiji i naknadnim analizama dostupni su [https://chesshistory.com/winter/extra/disaccord.html ovdje].}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007846 Nimcovič – Capablanca, New York, 1927.]{{Efn|Zanimljivo, jedna od najranijih uporaba njemačke riječi ''Zugzwang'' ('iznudica') potječe od Hermanna Helmsa koji je ovu partiju okarakterizirao riječima: „Bio je to umjetnički dragulj šahovske ploče. Nimcovič je umjetnik. Nitko ne cijeni ljepotu ili savršenstvo više od njega. Njegovo vlastito umijeće često je zaglušilo manje vješte protivnike. Ali protiv prvaka – to je opet nešto drukčije. Njegova mala vojska bila je velika točno kao Capablancina. Ali bio je skučen i žudio je za prostorom. Što se tiče prostora i kretanja bio je jako ograničen. (...) Vrlo je izražajan njemački izraz ‘Zugzwang’. Točno pokriva ovaj slučaj.”<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5147. Zugzwang]</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007840 Capablanca – Spielmann, New York, 1927.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1036742 Capablanca – Colle, Barcelona, 1929.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1066825 Capablanca – Treybal, Karlsbad, 1929.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316959 Kevitz – Capablanca, New York, 1931.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1283521 Lasker – Capablanca, Moskva, 1936.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1004963 Capablanca – Golombek, Margate, 1939.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1288718 Capablanca – Trompovski, Margate, 1939.]{{Efn|Capablancina posljednja turnirska partija.}} == Citati == === Capablancini citati === * Za umnu sferu šah znači isto što i sport za fizičko usavršavanje: ugodan način vježbanja i razvijanja pojedinih osobina čovjekove prirode. Šah treba promatrati i s društvene točke gledišta još i zato što čovjek, naučivši igrati šah, dobiva za cijeli život način da ugodno provede vrijeme posvetivši mnoge satove omiljenoj umjetnosti. U našem svijetu nema puno tako dobrih načina, kao što je šah, da se odahne i zaboravi na trenutak svakidašnje brige. Mnogo sam godina promatrao kako veliki broj liječnika, pravnika i poslovnih ljudi provodi večeri u šahovskom klubu da bi odahnuli i oslobodili se tereta koji im je nametnut radom.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 5</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Kako biste poboljšali svoju igru, morate proučiti konačnicu prije svega ostalog, jer dok se konačnice mogu proučavati i savladati same, središnjica i otvaranje moraju se proučavati u relaciji s konačnicom.<ref>José Raúl Capablanca, ''Capablanca's last chess lectures'', Lowe & Brydone, London, 1967., str. 23</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Bez sumnje, naša je igra, kako se igra danas, srednjovjekovna po svome karakteru. To je ratnička i dvorska igra, što se može vidjeti iz naziva i djelovanja figura. Šah je bio igra kraljeva, a danas je kralj igara. Može se reći da pješaci predstavljaju stražare, koji pokrivaju i bore se ispred vitezova, lovaca i plemića. Vitezovi, lovci, kralj i dama sami su po sebi razumljivi, dok topovi ili kule predstavljaju uporišta plemića. Pa i ako su sve te titulirane osobe nestale iz mnogih zemalja svijeta, igra šaha ostala je igra društvenog ugleda koja zahtijeva najveći napor ljudskoga uma. ** ''Šahovska početnica'' (1935.) * Žrtve su ispravne tek kada su jedino sredstvo za dobivanje partije ili kada su sredstvo za dobivanje partije na najbrži i najsigurniji način, ali u svim drugim slučajevima trebale bi se izbjegavati.<ref>Edward Winter: ''Capablanca'', McFarland, Jefferson: Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 164</ref> * Korisno je zapaziti da neiskusni šahisti često imaju pogrešnu predodžbu o žrtvama. Takvi su potezi veličanstveni ako su najjači od svih mogućih, ali ni najmanje nisu veličanstveni ako postoji način da se odigra jače. Majstor, samo ako je istinski umjetnik, traži savršenstvo, a ne vatromete, čiji je glavni cilj skrenuti protivnika s pravog puta.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 50</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Mnogo je toga u posljednjih nekoliko godina napisano o hipermodernizmu u šahu. U otvaranju, taktike nekih takozvanih hipermodernista ponešto su drukčije od taktika korištenih ranije. Strateški principi, međutim, ostaju isti. Temeljni strateški principi nikada se ne mijenjaju, ali njihov način primjene ne mora uvijek biti isti. ** ''Početnica šaha'' (1934.) * Nema sumnje da mnogim ljudima ova partija nije zapela za oko; što se mene tiče, priznajem da je malo partija koje su me toliko dojmile. Mišljenja sam da se radi o remek-djelu, spomeniku veličanstvene preciznosti. Svih 38 poteza veliki je ruski stručnjak uvijek igrao točan potez – najbolji! Ova je partija klasični primjer, koji zauvijek treba sačuvati, kako bi se šah trebao igrati. (''O partiji Rubinsteina i Schlechtera 1912.'') ** ''Capablanca Magazine'' (1912.) * Maróczy ima više od 70 godina i koliko ja znam živi u Budimpešti, glavnom gradu Mađarske, zemlje u kojoj je rođen. Maróczy je po struci inženjer i u tom je svojstvu aktivno sudjelovao u izgradnji jednog od budimpeštanskih akvadukta. (...) Kao šahistu nedostajalo mu je malo mašte i agresivnog duha. Njegova pozicijska procjena, najveća kvaliteta pravog majstora, bila je izvrsna. Vrlo precizan igrač i visoki umjetnik konačnice, proslavio se kao stručnjak za damske završnice.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca8.html Capablanca on Maróczy]</ref> ** ''Lecciones elementales de ajedrez'' (Madrid, 1973.). * Započinjanje napada na kraljevoj strani, što je opravdano s obzirom na rezultat meča. Laskerova politika tijekom ove partije je dobra, ali zašto je Schlechter, kojemu je trebao samo remi, igrao tako divlju partiju, može se objasniti samo činjenicom da možda nije bio zadovoljan dobiti meč pukom slučajnošću, što se pokazalo kao slučaj u petoj partiji.<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 30</ref> ''(O desetoj partiji meča Lasker–Schlechter, 1910. godine.)'' * Što je neki igrač slabiji, to mu se čini da je snaga skakača veća, ali kako igrač napreduje u snazi, tako je za njega vrijednost lovca sve očiglednija i tako se povećava i njegovo vrednovanje lovca u odnosu na skakača.<ref>José Raúl Capablanca, ''Osnove šaha'', Sportska knjiga, Beograd, 1979., str. 30</ref> **''Osnove šaha'' (1920.) * Šah je vrlo logična igra i onaj koji može rasuđivati više logički i duboko trebao bi pobijediti.<ref>A. Smith, H. Tikkanen, ''The Woodpecker Method'', Quality Chess, 5. izdanje, 2023., str. 226</ref> * Odstupimo od znanosti. Šah nikada ne može dosegnuti svoj vrhunac slijedeći stazu znanosti... Pretvorimo, stoga, borbu tehnike u bitku ideja. ** ''Capablancinih sto najboljih partija'' (1947.) * Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 5</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) === Drugi o Capablanci === Ruski i sovjetski šahist i šesti svjetski šahovski prvak [[Mihail Botvinik]] rekao je o Capablanci sljedeće:  *Mislim da je Capablanca imao najveći prirodni talent. Kada veliki pijanist svira, mi ne čujemo odvojene note, nego čujemo glazbenu sliku. Tako isto Capablanca nije stvarao odvojene poteze – stvarao je šahovsku sliku. Nitko se s njime u tome ne može usporediti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/botvinnik.html Mikhail Botvinnik (1911-95)]</ref> Njemački šahovski velemajstor [[Jacques Mieses]] usporedio je stilove Laskera i Capablance: *Mnogi znalci kažu da postoji određena sličnost između Capablancina stila i stila svjetskog majstora Laskera. Možda u tome ima istine. Laskerov je stil bistra voda, ali s kapljicom otrova koja ju zamućuje. Capablancin je stil možda još jasniji, ali mu nedostaje ta kap otrova.<ref>[https://www.azquotes.com/author/31479-Jacques_Mieses Jacques Mieses Quotes] AZQuotes. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> Češki šahist židovskog porijekla [[Richard Réti]] usporedio je igru [[Paul Morphy|Paula Morphyja]] i Capablance: *Svestranim studiranjem Capablancinih partija spoznao sam konačno da on, umjesto Morphyjeva principa, koji teži što bržem razvoju figura, slijedi princip da svakoj ''poziciji'' koja nastane na ploči pronađe odgovarajući plan, kojem će u tijeku partije sve ostalo biti podređeno. Svaki potez koji ne doprinosi realizaciji zamišljenog plana, pa bio on i razvojni potez, predstavlja gubitak tempa. ** ''Nove ideje u šahu'' (1922.) Američki šahovski velemajstor [[Reuben Fine]] o Capablanci je rekao: *Capa je bio savršen primjer majstora intuitivnog tipa, koji vidi da je potez dobar, ali ne zna objasniti zašto. Sjećam se priče koju mi ​​je ispričao jaki amater iz Meksika, kojemu se Capa jednom ponudio da ga podučava. Gospodin je bio presretan i odmah se sutradan pojavio na satu. ‘U sicilijanskoj obrani’, objasnio je Capa, ‘nakon 1.e4 c5 najbolji potez je 2.Se2. ‘Zašto?’ – ‘No importa’, nije važno; to je najbolji potez.’ I to je bilo otprilike sve što je jadni amater mogao saznati; bio je to najbolji potez i to je bilo sve. Capina prosudba obično je bila ispravna, pa je ta apsolutna sigurnost u sebe bila neprocjenjiva vrijednost.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/sicilian.html The Sicilian Defence]</ref> Američki šahist i jedanaesti svjetski šahovski prvak, [[Bobby Fischer]], u radijskom je intervjuu 2006. godine o Capablanci rekao: *Morphy i Capablanca imali su ogroman talent, njih su dvojica moji favoriti. I Steinitz je bio jako velik. Aljehin je bio sjajan, ali nikada nisam bio njegov veliki obožavatelj. Možda je to samo moj ukus. Puno sam proučavao njegove partije, ali više volim Capablancu i Morphyja. Aljehin je imao prilično težak stil, Capablanca je bio puno briljantniji i talentiraniji, posjedovao je ''pravi lagani dodir''. Svi s kojima sam razgovarao, a koji su vidjeli Capablancu kako igra, još uvijek govore o njemu sa strahopoštovanjem. Kad biste mu pokazali bilo koju poziciju, odmah bi vam rekao pravi potez. Kad sam pedesetih godina odlazio u ''Manhattan Chess Club'', tamo sam susreo mnogo starijih ljudi koji su poznavali Capablancu, jer je on dolazio u Manhattan klub u četrdesetima – prije nego što je umro u ranim četrdesetima. Sa strahopoštovanjem su govorili o Capablanci. Nikada nisam vidio da se o nekom šahistu tako govori, ni prije ni poslije. Capablanca je stvarno bio fantastičan. Ali čak je i on imao svoje slabosti, pogotovo kada bi preigravali njegove partije s njegovim bilješkama, davao bi izjave poput ‘Moja igra i ostatak partije ne bi se mogli poboljšati.’ Ali onda igrate kroz poteze i vidite da to uopće nije istina. Ali ono što je bilo sjajno kod Capablance je to što je stvarno govorio ono što misli, govorio je ono što je vjerovao da je istina, govorio je ono što je osjećao. Capablancina supruga Olga u predgovoru postumno objavljene knjige ''Posljednje šahovske lekcije'' piše: * Oni dijelovi rukopisa, koji nisu imali čisto tehnički karakter i koje sam mogla razumjeti, oduševljavali su me jednostavnošću i točnošću opisivanja. Neprestano se u njima sretalo nešto osobno, iskreno i kao i uvijek očaravajuće, neprestano je u njima blistao humor. ‘Znaš – rekla sam – ti bi bio zapažen pisac. Tako ti lako ide taj rad.’ Capa se nasmijao: ‘Ne volim pisati. Čak su i pisma za mene kazna. Pa ti znaš da ih pišem što je moguće kraće. Ali, nekako ćemo napisati knjigu – ako mi ti pomogneš.’ Taj dan ipak nije došao. Ovo što vidite pred sobom naš je jedini zajednički rad. S njim su vezane moje najsretnije uspomene. Ni on ni ja nismo ni pomišljati da će on vrlo brzo otići tamo odakle nema povratka. U jednom intervjuu prisjećala se osobnosti svojega supruga: * Capa nikada nije plesao. Zamišljam da je to imalo veze s prilično čednim aspektom njegove prirode, njegovoj sklonosti privatnosti, njegovoj udaljenosti. Priznao je da mu nije stalo do toga da plešem jer je određena familijarnost bila neizbježna u načinu na koji su ljudi plesali zajedno. Nikada od tada nisam plesala, iako sam prije mogla plesati cijelu noć. (...) Nije bio religiozan. Čistoća, moralna i fizička, bile su među Capinim izvanrednim karakteristikama. Besprijekoran, gotovo elegantan, u svojim osobnim navikama, Capa nikada nije koristio proste riječi; niti je volio promiskuitetne priče. Čak su mu i tračevi bilo koje vrste bili neukusni.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 18. studenoga 2025.</ref> Američki romanopisac i scenarist [[Raymond Chandler]] u svojoj je knjizi ''The high window'' (''Visoki prozor'') iz 1942. godine napisao: * Bila je noć. Otišao sam kući, obukao svoju staru kućnu odjeću, postavio šahovske figure, smiješao piće i preigrao još jednu Capablancinu partiju. Trajala je pedeset i devet poteza. Prekrasan, hladan, nemilosrdan šah, gotovo jeziv u svojoj tihoj neumoljivosti. Kad se svršilo, neko sam vrijeme slušao kroz otvoren prozor i mirisao noć. Zatim sam odnio čašu u kuhinju, isprao je i napunio ledenom vodom te stao za sudoper, ispijajući je i gledajući se u zrcalo. ‘Ti i Capablanca’, rekao sam.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/chandler.html Raymond Chandler and Chess by Edward Winter] Chess Notes. Pristupljeno 18. listopada 2025.</ref> Jugoslavenski novinar, šahist i književnik [[Vasilije Medan]] u predgovoru prvog jugoslavenskog izdanja knjige ''Moja šahovska karijera'' (1937.) piše: * José Raúl Capablanca ime je najviše spominjano od 1911. godine do danas. Ono je najčešće stavljano pored imena Philidora, Morphyja i Steinitza, tih najvećih šahovskih genija. Dvadeset i šest godina prošlo je od sansebastijanskog turnira kada je cijeli svijet zastao, zadivljen, pred imenom Joséa Raúla Capablance, 22-godišnjeg sina Kube, zemlje sunca. San Sebastián darovao je Raúlu Capablanci pehar pobjede ništa manje vrijedan onoga koji je Hastings 1895. godine stavio pred Harryja Nelsona Pillsburyja. Otada njegovo ime svijetli najjasnijom svjetlošću. Snagom svoga genija on u šahovske partije užljebljuje kristale,  kao kakav draguljar drago kamenje u plemeniti metal. Njegove partije ne sadrže mistiku, ne sadrže mrak. Pune su sunca, kao Kuba. Njegovo ime raste toliko uvis da upravo dobiva sve atribute jedne legendarne ličnosti. (...) Capablanca je neosporno najveći živi šahovski dar. Uostalom, to svi priznaju. Ali taj dar nije od one vrste koja se sreće po desetljeće, već po stoljeće. Istina, i Lasker je jedan šahovski div, i Aljehin je jedan gorostas, ali Capablanca je sav svijetao. U njegovim partijama nema ni traga od one Laskerove brutalnosti, od onoga grubijanstva kojim Lasker pobjeđuje, čak i u izgubljenim pozicijama, svoje protivnike. U Capablancinim partijama nema, isto tako, ni mrve one kompliciranosti jednoga Aljehina koja ide do razine na kojoj čovjeku mozak mora zastati. Ne, Capablancine partije su odmor, osvježenje. Njegove poteze svi razumiju, ali tek onda kada ih je on odigrao. Predbacivali su mu da je suh i jednostavan. Baš isto onako kako su ljudi govorili da Zmajeve pjesme nisu visoka umjetnost. Iz Capablancinih partija, kao iz pjesama Zmajevih, izbija jedna rijetka svježina, jedna neobična vedrina, jedno snažno okrijepljenje. To ga, kao umjetnika, izdiže iznad svih njegovih suvremenika.<ref>José Raúl Capablanca, Moja šahovska karijera, Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 7, 8</ref> == Otvaranja nazvana po Capablanci == * Capablancina varijanta tzv. Ortodoksne obrane u Daminom gambitu: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 O-O 6.Sf3 Sbd7 7.Tc1 b6 8.cxd5 exd5 '''9.Lb5''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-Variation|title=Queen's Gambit Declined: Orthodox, Capablanca Variation - Chess Openings - Chess.com}}</ref> * Capablancina varijanta u Daminom gambitu: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 O-O 6.Sf3 Sbd7 7.Tc1 c6 8.Ld3 dxc4 9.Lxc4 '''Sd5''';{{Efn|Nastavak 10.Lxe7 Dxe7 11.Se4!? poznat je kao '''Aljehinova varijanta'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-Alekhine-Variation Queen's Gambit Declined: Orthodox, Capablanca, Alekhine Variation]</ref> Aljehin je taj potez često igrao u turnirskim partijama 1920-ih i 1930-ih godina, uključujući i šestu partiju Meča za svjetskog prvaka 1927. u Buenos Airesu protiv Capablance koja se završila remijem. Na Capablancin 10. potez 10...Db4+ Aljehin piše: „U kasnijim partijama Capablanca je birao točniji redoslijed poteza: 11...S5f6 i zatim Db4+, što ima dobru stranu da na d7 zadržava skakača koji potpomaže oslobađanje igre pomicanjem pješaka na c5 ili e5.“<ref>Aleksandar Aljehin, Moj put do svetskog prvaka, Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 174</ref> Aljehin je u toj varijanti postigao i cijenjenu pobjedu protiv Laskera na turniru u [[Zürich]]u [[1934.]]<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007985 Alexander Alekhine vs Emanuel Lasker (1934) Baked a Lasker]</ref>}}<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-System |title=Chess Openings and Book Moves - Chess.com}}</ref><ref>Fundamental Chess Openings, Paul van der Sterren, Gambit Publications Ltd, 2021., str. 16</ref> * Capablancina varijanta Damine indijke: 1.d4 Sf6 2.c4 e6 3.Sf3 b6 4.g3 Lb7 5.Lg2 Lb4+ 6.Ld2 Le7 7.O-O O-O 8.Sc3.<ref>[https://www.chess.com/openings/Queens-Indian-Defense-Fianchetto-Capablanca-Riumin-Variation-7.O-O-O-O-'''8.Nc3''' Queen's Indian Defense: Fianchetto, Capablanca, Riumin Variation] Chess.com. Pristupljeno 8. kolovoza 2025.</ref> * Capablancina varijanta Nimcovičeve indijke (danas češće nazivana „klasičnom varijantom“): 1. d4 Sf6 2. c4 e6 4. Sc3 Lb4 '''5.Dc2''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/article/view/the-openings-of-world-champions-capablanca-and-the-nimzo-indian|title=Capablanca's Nimzo-Indian: World Champion Openings|first=Bryan|last=Smith (BryanSmith)|date=20. kol 2015.|website=Chess.com}}</ref> * Capablancina varijanta Engleskog otvaranja: 1.Sf3 d5 2.c4 c6 3.b3 Sf6 4.Lb2 '''Lg4''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/English-Opening-Caro-Kann-Defensive-System-Anglo-Slav-Capablanca-Variation|title=Chess Openings and Book Moves - Chess.com}}</ref> * Capablancina (Klasična) varijanta Caro-Kanna: 1.e4 c6 2.d4 d5 3.Sc3 (ili 3.Sd2) dxe4 4.Sxe4 '''Lf5'''. == Djela == U ovom se odjeljku mogu naći sva Capablancina šahovska djela (izuzimajući razne bilješke koje je za života pisao za nekoliko američkih i kubanskih šahovskih časopisa).<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca.html|title=Capablanca Goes Algebraic by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> * ''Udžbenik na španjolskome jeziku'' ([[Engleski jezik|engl.]] ''A textbook in the Spanish language''), 1913. * ''Početnica šaha'' ([[španjolski jezik|šp]]. ''Cartilla de Ajedrez''), 1913.{{Efn|Pretisak izdanja nekoliko desetaka sekcija za početnike kubanske nedjeljne šahovske kolumne ''Diario de la Marina'' u razdoblju od 31. ožujka do 4. kolovoza 1912.{{sfn|Winter|1989.|p=41, 46}}}} * ''Knjiga Međunarodnog majstorskog turnira u Havani, 1913.'' (engl. ''The Book of the Havana International Masters' Tournament, 1913''), 1913. * ''Moja šahovska karijera'' (engl. ''My Chess Career''), autobiografija, 1920. * ''Osnove šaha'' (engl. ''Chess Fundamentals''), 1921.{{Efn|Zanimljivo je da su britanski kritičari kritizirali Capablancino prvo djelo ''Moja šahovska karijera'' jer su se u njemu mogle naći samo njegove pobjede.{{ni}} Kao odgovor na to, Capablanca je izdao knjigu sa svim njegovim dotadašnjim turnirskim porazima, ''Osnove šaha'': knjiga je sadržala samo 24 partije. Godine 1984. na upit koja je najbolje šahovska knjiga ikad napisana [[Mihail Botvinik|Botvinik]] je odgovorio: „Bez sumnje, ''Osnove šaha'' od Capablance. Još uvijek je aktualna i ima vrijednost za igrače svih kategorija.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca1.html José Raúl Capablanca Miscellanea]</ref>}} * ''Šahovski meč za svjetsko prvenstvo odigran u Havani između Josea Raula Capablance i dr. Emanuela Laskera: s uvodom, rezultatima svih partija koje je komentirao prvak, zajedno sa statističkim podatcima i biografijama dvojice majstora'' (engl. ''The World's Championship Chess Match Played at Havana Between Jose Raul Capablanca and Dr. Emanuel Lasker: With an Introduction, the Scores of All the Games Annotated by the Champion, Together with Statistical Matter and the Biographies of the Two Masters''), 1921. * ''Šahovska početnica'' (engl. ''A Primer of Chess''), 1935.{{Efn|Knjiga je u algebarskoj notaciji dostupna [https://www.scribd.com/document/712289074/A-Primer-of-Chess-Algebraic-Notation ovdje].}} '''Postumno:''' * ''Posljednje šahovske lekcije'' (eng. ''Last Lectures''), 1967.{{Efn|Niz predavanja koje je preko radija Capablanca održao samo nekoliko mjeseci prije svoje smrti. Dok je pripremao ta predavanja, diktirao ih je svojoj supruzi Olgi Capablanca, koja ih je pretipkala. U tom su obliku dostupna i danas. U predgovoru Olga Capablanca piše: „(...) Oni dijelovi rukopisa, koji nisu imali čisto tehnički karakter i koje sam mogla razumjeti, oduševljavali su me jednostavnošću i točnošću opisivanja. Neprestano se u njima sretalo nešto osobno, iskreno i kao i uvijek očaravajuće, neprestano je u njima blistao humor. ‘Znaš – rekla sam – ti bi bio zapažen pisac. Tako ti lako ide taj rad.’ Capa se nasmijao: ‘Ne volim pisati. Čak su i pisma za mene kazna. Pa ti znaš da ih pišem što je moguće kraće. Ali, nekako ćemo napisati knjigu – ako mi ti pomogneš.’ Taj dan ipak nije došao. Ovo što vidite pred sobom naš je jedini zajednički rad. S njim su vezane moje najsretnije uspomene. Ni on ni ja nismo ni pomišljati da će on vrlo brzo otići tamo odakle nema povratka.”<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 4</ref>}} == Bilješke == {{izvori|group=lower-alpha}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Moja šahovska karijera|publisher=Sportska knjiga|year=1986.|isbn=8671070247|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Poslednje šahovske lekcije|publisher=Šahovska biblioteka|year=1991.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Osnove šaha|publisher=Sportska knjiga|year=1979.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Mein Wettkampf mit Capablanca|publisher=De Gruyter|year=1922.|isbn=978-3-11-268499-3|location=Berlin, Boston}} * {{Cite book|last=Golombek|first=Harry|title=Capablanca's Hundred Best Games of Chess|publisher=G. Bell and Sons|year=1947.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Chernev|first=Irving|title=Capablanca's Best Chess Endings: 60 Complete Games|publisher=Dover publications|year=1982.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Hooper|first=David|title=The unknown Capablanca|publisher=Batsford|year=1975.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Winter|first=Edward|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius Jose Raul Capablanca, 1888–1942|publisher=McFarland|year=1989.|isbn=0899504558|location=Sjeverna Karolina, London}} * {{Cite book|last=Sanchez|first=M. A.|title=Jose Raul Capablanca: A Chess Biography|publisher=McFarland|year=2015.|isbn=0786470046|location=Sjeverna Karolina, Jefferson}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{Commonscat-inline}}{{WProjekti|wikicitat=José Raúl Capablanca}} ;Knjige *[https://archive.org/details/15748865AJoseRaulMyChessCareer Moja šahovska karijera ''(My chess career)''] *[https://www.sources.com/SSR/Docs/Capablanca-ChessFundamentals.pdf&ved=2ahUKEwjI44z60d2IAxXD_7sIHTSuPSIQFnoECB8QAQ&usg=AOvVaw1tahs3xc3lJt6LrFllWEtd Osnove šaha ''(Chess fundamentals)''] *[https://ia801008.us.archive.org/30/items/aprimerofchess/A%20Primer%20of%20Chess.pdf Šahovska početnica ''(A primer of chess)''] *[https://xn--vidosechecsenligne-dwb.com/wp-content/uploads/2023/07/Capablanca-Jr-Last-chess-lectures.pdf Posljednje šahovske lekcije ''(Capablanca's last chess lectures)''] ;Mrežna mjesta * [https://web.archive.org/web/20080518050531/http://www.chessclub.demon.co.uk/culture/worldchampions/capablanca/capablanca.htm Šahovska karijera Capablance] * [http://www.chesscorner.com/worldchamps/capablanca/capablanca.htm Biografija na Chesscorner.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110808205439/http://www.chesscorner.com/worldchamps/capablanca/capablanca.htm |date=8. kolovoza 2011. }} * [https://web.archive.org/web/20101130061118/http://supreme-chess.com/famous-chess-players/jose-capablanca.html Jose Capablanca: ''download'' 240 njegovih partija u formatu .pgn] * [https://web.archive.org/web/20071006133744/http://www.muljadi.org/Capablanca.htm Capablancine partije na muljadi.org] * [http://www.wtharvey.com/capa.html 50 prelomnih pozicija u njegovim partijama] * [https://web.archive.org/web/20050320091409/http://batgirl.atspace.com/LaskerMagazine.html Laskerov šahovski magazin (veljača 1905.) objavljuje članak o Capablanci sa 16 godina] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/anecdotes.html Šahovske anegdote (eng. Chess Anecdotes)] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html Genij i princeza] * [https://web.archive.org/web/20060207092954/http://www.chessclub.demon.co.uk/culture/worldchampions/capablanca/capablanca.htm Capablancin životopis] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaalekhine.html Knjige o Capablanci] ;Videozapisi *[https://www.youtube.com/watch?v=w9fh3Y72J3c Intervju Capablance i Euwea] *[https://www.youtube.com/watch?v=qiRUKqqqaok&t Rijetke snimke Capablance] ---- {{Redoslijed |prethodnik = [[Emanuel Lasker]] |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1921.]] – [[1927.]] |nasljednik = [[Aleksandar Aljehin]]}} [[Kategorija:Kubanski športaši]] [[Kategorija:Šahisti]] [[Kategorija:Šahovski pisci]] mw5ouonbzwlvcrkkly1v6yvz1rbkhtm 0 62038 7430814 7348092 2026-04-16T11:44:12Z Panasko 203327 7430814 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2011.}} {{Etnička grupa | ime = Hrvati Bosne i Hercegovine | slika = | opis slike = | populacija = 500 000<ref>Crkva na kamenu: Koliko je Hrvata danas u BiH? listopad 2008.; 459.102 Hrvata katolika + 40.000 Hrvata nekatolika = 500.000</ref><br>(465 000<ref>Crkva na kamenu: Na rubu opstanka, listopad 2007.; Procjena biskupskih ordinarijata o broju katolika u Bosni i Hercegovini = 465.000</ref> – 571 317<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=CIA World Factbook – Bosna i Hercegovina |journal= |access-date=2. svibnja 2008. |archive-date=15. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}</ref>) | regije = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] 473 242<ref name="Broj Hrvata">[http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=20511:ekskluzivno-toan-broj-hrvata-u-bih-u-2009-godini&catid=89:bh-lonac&Itemid=401 Poskok.info] Broj Hrvata/katolika u Bosni i Hercegovini po općinama, županijama i entitetima (Izrađen na temelju blagoslova obitelji u 2007., 2008. i 2009.)</ref><br>[[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]] 455 032 &nbsp;&#124; [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Republika Srpska|RS]] 11 453 &nbsp;&#124; [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Brčko Distrikt|DB]] 6757 | regija1 = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska županija]] | pop1 = 123.281 | ref1 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija2 = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Županija Središnja Bosna|Županija Središnja Bosna]] | pop2 = 84.880 | ref2 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija3 = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Županija Zapadnohercegovačka|Županija Zapadnohercegovačka]] | pop3 = 82.364 | ref3 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija4 = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Hercegbosanska županija|Hercegbosanska županija]] | pop4 = 43.650 | ref4 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija5 = [[Datoteka:Flag of Zenica-Doboj Canton.gif|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska županija]] | pop5 = 40.303 | ref5 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija6 = [[Datoteka:Flag of Posavina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Županija Posavska|Županija Posavska]] | pop6 = 30.481 | ref6 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija7 = [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|border|24px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Tuzlanska županija|Tuzlanska županija]] | pop7 = 29.801 | ref7 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija8 = [[Datoteka:Flag_of_Sarajevo_Canton.png|border|24px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Sarajevska županija|Sarajevska županija]] | pop8 = 16.793 | ref8 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija9 = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Brčko Distrikt|Distrikt Brčko]] | pop9 = 6757 | ref9 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija10 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Banjalučka regija|Banjalučka regija]] | pop10 = 5654 | ref10 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija11 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Dobojska regija|Dobojska regija]] | pop11 = 3861 | ref11 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija12 = [[Datoteka:Flag of Una-Sana Canton.gif|border|25 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Unsko-sanska županija|Unsko-sanska županija]] | pop12 = 3429 | ref12 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija13 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Trebinjska regija|Trebinjska regija]] | pop13 = 305 | ref13 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija14 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Bijeljinska regija|Bijeljinska regija]] | pop14 = 241 | ref14 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija15 = [[Datoteka:Flag of Bosnian Podrinje.svg|border|24 px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Bosansko-podrinjska županija Goražde|Bosansko-podrinjska županija Goražde]] | pop15 = 50 | ref15 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija16 = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini#Istočnosarajevska regija|Istočnosarajevska regija]] | pop16 = 15 | ref16 =<ref name="Broj Hrvata" /> | regija32 = | pop32 = | ref32 = | jezik = [[Hrvatski jezik]] | vjera = Pretežno [[katoličanstvo|rimokatolička]] | srodne = [[Slaveni]]<br/>[[Južni Slaveni]] }} {{Hrvati Bosne i Hercegovine}} '''Hrvati Bosne i Hercegovine''' ili '''Bosanskohercegovački Hrvati''' su pripadnici [[Hrvati|hrvatskog naroda]] koji žive u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i broje više od pola milijuna pripadnika, čineći oko 15 % ukupnog stanovništva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Hrvati su jedan od triju konstitutivnih [[narod]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a njihov [[materinski jezik]] je [[hrvatski jezik|hrvatski]], koji je jedan od triju [[službeni jezik|službenih jezika]] u toj državi. Pretežno su [[katolici]]. Naseljavaju zapadnu [[Hercegovina|Hercegovinu]] i jugozapadnu [[Bosna (regija)|Bosnu]], gdje su apsolutna većina, dijelove istočne [[Hercegovina|Hercegovine]], također i [[Središnja Bosna|središnju Bosnu]] i [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]], gdje su nakon [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] postali manjina, ali su u istim krajevima povijesno ukorijenjeni. == Ime == Hrvate Bosne i Hercegovine se često naziva „bosanskim Hrvatima” (pr. engl. ''Bosnian Croats''), što nije točan naziv jer [[Hrvati]] žive i u [[Hercegovina|hercegovačkom]] dijelu te države. S druge strane, neki ih poistovjećuju s [[Hercegovci]]ma jer su većina Hrvata iz Bosne i Hercegovine, Hercegovci. Hercegovina je teritorijalno najveći i najhomogeniji hrvatski etnički prostor u BiH. To opet nije ispravno jer velik dio ih potječe i iz [[Bosna|Bosne]]. Nimalo nije zanemariv udio Hrvata iz dijelova BiH čije ime nije obuhvaćeno u imenu države, a nisu ni Bosna ni Hercegovina. Stoga je jedini ispravan naziv Hrvati Bosne i Hercegovine, jer oni po svojoj regionalnoj pripadnosti mogu biti [[Bosanci]], [[Hercegovci]] i dr. Hrvati u Bosni u odnosu prema tradicijskoj kulturi ne odriču zavičajnog bosanstva da bi bili više etnički Hrvati. U Hercegovini je drugačiji slučaj. Pod pojmom Hercegovac već se podrazumijeva pripadnost hrvatskom narodu.<ref name="verbum"/> == Povijest == {{glavni|Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}} === Srednjovjekovna Bosna === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu#Srednjovjekovna bosanska država|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni}} [[Datoteka:Hrvoje's missal 3.jpg|mini|lijevo|220 px|Hrvojev misal, XV. stoljeće]] Tijekom [[7. stoljeće|sedmog]] i sljedećih stoljeća [[Slaveni]] asimiliraju zatekle [[Iliri|Ilire]] i [[Rimljani|Rimljane]], primaju [[kršćanstvo]] te, uz razvitak vlastite kulture i umjetnosti, oblikuju političke institucije i, konačno, vlastitu državu. Stanovništvo srednjovjekovne bosanske države je bilo [[Slaveni|slavensko]], po svojim etničkim i vjerskim značajkama pripadajući istom etničkom supstratu kao i [[Hrvati]]. Osim samoga spomena [[hrvat]]skoga imena, to se vidi u mnogobrojnim etno-kulturnim obilježjima, kao što su [[jezik]] (čakavstina i štokavska ikavica, te zapadna ijekavština, što su sve karakteristike [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]]), glagoljsko i zapadnoćirilsko pismo (tzv. [[bosančica]] ili hrvatska ćirilica) kojim su pisane isprave, djela vjersko-nabožnog i umjetničkog sadržaja, a koje je istovjetno hrvatskoj ćirilici koja se rabila u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i sjevernohrvatskom primorju, pripadnost zapadnom civilizacijskom krugu, što se očituje u zapadnom katoličkom kršćanstvu, te umjetničkim oblicima zapadne provenijencije (Romanika). Politički, većina je sadašnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (uz kratke intervale, kao za vrijeme [[Srbi|srpskog]] župana Časlava Klonimirovića ), pripadala hrvatskoj državi, bilo za vrijeme hrvatskih narodnih vladara [[Trpimirovići|Trpimirovića]] ([[9. stoljeće|IX.]] – [[11. stoljeće|XII.]] stoljeće), bilo kao dio [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|Hrvatsko-ugarskog kraljevstva]]. Jedan od simbola političkih veza Hrvatske i Bosne je i titula "[[ban]]", koju su bosanski vladari nosili od najranijih vremena, a koja je isključivo [[hrvat]]ska politička titula. Svi bosanski [[kralj]]evi su bili [[katolici]], i često (ne uvijek) se nalaze u rodoslovima hrvatskih dinastija. Kulturna strujanja, pogotovo za vrijeme posljednjih 150 godina predosmanske Bosne, sve su više isticala te značajke, tako da najznačajnija djela bosanske umjetnosti i pismenosti čine u [[Split]]u nastali umjetnički rukopisi [[Hrvojev misal]] i [[Hvalov zbornik]], iluminirani vjerski tekstovi stvoreni po narudžbi splitskog hercega i bosanskoga vojvode [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], te romanički zvonik i portal u [[Jajce|Jajcu]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/rano-srednjovjekovlje-slaveni-i-zemljica-bosna-c-600-1180-2.html HercegBosna.org] Rano srednjovjekovlje: Slaveni i "zemljica Bosna"</ref> === Osmansko Carstvo === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu#Osmansko razdoblje|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Osmanskom Carstvu}} [[Datoteka:Zbjeg.jpg|mini|lijevo|220 px|Stradanje i raseljavanje Hrvata katolika od strane Osmanlija]] Tijekom osmanskog razdoblja i intenzivnog ratovanja, koje je trajalo oko 300 godina, [[Hrvatska]] je izgubila preko polovice stanovništva (raseljavanje, ratni gubitci, odvođenje u tursko sužanjstvo, epidemije, islamizacija), no, uspjela je zadržati svoju vezu sa [[Zapadna Europa|zapadnom Europom]] (hrvatska [[renesansa|renesansna]] i [[barok]]na [[književnost]] najbogatija je literatura toga razdoblja kod bilo kojega slavenskog naroda), a hrvatski narod u Bosni i Hercegovini je od većinskog postao progonjena manjina (smatra se da je, osim muslimana, broj [[pravoslavlje|pravoslavnih]] nadišao broj [[katolik]]a nakon invazije princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]], tijekom koje je [[1697.]] spaljeno [[Sarajevo]]). Domaće [[islam]]izirano stanovništvo, kao i doseljeno [[Pravoslavlje|pravoslavno]], tijekom tog razdoblja imalo je svoju odvojenu kulturnu, povijesnu i nacionalnu sudbinu. Godine [[1524.]] dolazi do najžešćega progona katolika u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Te su godine srušeni franjevački samostani u [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]], [[Visoko (BiH)|Visoko]]m, [[Fojnica|Fojnici]], [[Kreševo|Kreševu]] i [[Konjic]]u, a nešto kasnije i u [[Mostar]]u. Drži se da je u takvim i sličnim okolnostima nekoliko stotina tisuća Hrvata [[katolik]]a prešlo na [[islam]]. Godine [[1528.]] [[Turci]] su osvojili [[Jajce]] i [[Banja Luka|Banju Luku]] i tako u potpunosti uništili hrvatsku obrambenu liniju na [[Vrbas]]u. Tada je [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatska]] spala na 37.000 četvornih kilometara površine. Od sredine [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]] [[turska]] vlast u Bosni i Hercegovini stagnira, a u post-[[napoleon]]skom razdoblju rapidno opada, jer je [[Osmansko Carstvo]] iscrpilo demografske, civilizacijske i druge rezervoare za vojno-teritorijalnu ekspanziju, a [[Habsburška monarhija]] je, kao i većina [[Zapadna Europa|Zapada]], demografski, tehnološki i civilizacijski doživjela uspon i rast, čime su stvoreni preduvjeti za okupaciju Bosne i Hercegovine, koja se i dogodila [[1878.]] godine.<ref name="Turska">[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/osmanska-vlast-tamni-vilajet-i-beskrajni-rat-1463-1878-4.html HercegBosna.org] Osmanska vlast: Tamni vilajet i beskrajni rat</ref> Etnolozi su zanemarili gradsko stanovništvo u proučavanju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Hrvati su živjeli u većini gradova u BiH i u otomansko doba. Bilo ih je svih socijalnih staleža koji su nemuslimani mogli biti. Prestankom turske vladavine i dolaskom Austrije krajem 19. stoljeća su veoma brojni u gradovima. U Sarajevu su imali svoju četvrt koju i danas u kolokvijalnom govoru nazivaju Latinluk. Zanemarivanje te činjenice objašnjava polaskom od teorijske paradigme daje autentična hrvatska kultura ona koju stvara nepismen seoski sloj, te činjenicom da su komunisti dobar dio Hrvata protjerali iz gradova oduzevši im imovinu.<ref name="verbum">[http://verbum.hr/knjige/vila-bana-zvala-priko-vrana-3945/ Verbum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180303110438/http://verbum.hr/knjige/vila-bana-zvala-priko-vrana-3945/ |date=3. ožujka 2018. }} Vidoslav Vido Bagur, Zvonko Martić: ''Vila bana zvala priko Vrana. Tradicijska odjeća, pjesme i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini u 21. stoljeću'' (pristupljeno 1. ožujka 2018.) {{dopusnica|www.verbum.hr|tvrtke Verbum|Tvrtke|Verbum}}</ref> === Austro-Ugarska === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji#Austrougarsko razdoblje|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj}} [[Datoteka:Mostar-1900.jpg|mini|lijevo|220 px|Osmansko razdoblje ostavilo je brojne posljedice na Bosnu i Hercegovinu, stanovnici Mostara nakon odlaska Osmanlija.]] [[Datoteka:Sarajevo Catholic Church 1900.jpg|mini|desno|220 px|Sarajevska katedrala, izgrađena u austrougarskom razdoblju]] Od [[1878.]] do [[1918.]] godine traje [[Austro-Ugarska|austrijska]] uprava u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tijekom toga perioda, najznačajni procesi koji su oblikovali društvo bili su: definitivno ponovno uključivanje Bosne i Hercegovine u kulturni i politički prostor [[Europa|Europe]] i konačna kristalizacija [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] [[Hrvat]]a od etničko-vjerskih u moderne političke subjekte, ili, od naroda u nacije, integrirane u nacionalni korpus zajedno sa svojim sunarodnjacima izvan BiH. U Bosni i Hercegovini je [[1881.]] godine uspostavljena redovna crkvena organizacija. Za [[Vrhbosanska nadbiskupija|nadbiskupa vrhbosanskog]] postavljen je [[Josip Stadler]]. Ukinuta su oba apostolska vikarijata: [[Bosna (regija)|bosanski]] i [[Hercegovina|hercegovački]], kao i misijski oblici djelovanja, umjesto kojih su uspostavljene tri [[biskupija|biskupije]]: [[Vrhbosanska nadbiskupija]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], te [[Banjalučka biskupija|Banjalučka]] i [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarska biskupija]]. Potkraj devedestih godina [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] Hrvati u Bosni i Hercegovini osnivaju [[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini|narodne čitaonice i kulturna i pjevačka društva]], dok se početkom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] javlja sloj hrvatske inteligencije koji će odigrati značajnu ulogu u političkome i kulturnom životu Hrvata. Od [[1902.]] godine s radom započinje [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]] koje će odigrati značajnu ulogu u buđenju hrvatske nacionalne svijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini. U danima pred aneksiju Bosne i Hercegovine [[1908.]] godine [[Hrvatska narodna zajednica]] preuzima političku ulogu. Politički program Hrvatske narodne zajednice uvelike se podudarao s politikom Hrvatsko-srpske koalicije u Banskoj Hrvatskoj. Nadbiskup [[Josip Stadler|Stadler]] i njegovi istomišljenici s takvom se politikom nisu slagali, pa su [[1908.]] godine osnovali [[Hrvatska katolička udruga|Hrvatsku katoličku udrugu]], kojoj je pristupio i dio članstva Hrvatske narodne zajednice. Nova je stranka, za razliku od Hrvatske narodne zajednice, smatrala da sva politička udruženja u BiH trebaju održavati vjersku i nacionalnu podjelu stanovništva. Odnosi između dvije stranke bili su vrlo zaoštreni. Godine [[1911.]] poseban [[papa|papinski]] izaslanik posredovao je u sporu između dvije stranke i uspio ih izmiriti.<ref>[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/austro-ugarska-vlast-protektorat-i-nacionalne-ideologije-1878-1918-5.html HercegBosna.org] Austro-Ugarska vlast: Protektorat i nacionalne ideologije</ref> ===Kraljevina Jugoslavija === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji#Kraljevina SHS/Jugoslavija|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Kraljevini Jugoslaviji}} [[Datoteka:Stjepan Radic in Mostar, 1925.jpg|desno|mini|220 px|Okupljeni hrvatski narod na dočeku Stjepana Radića u Mostaru 1925. godine]] Od [[1918.]] do [[1941.]] godine [[Bosna i Hercegovina]] se nalazi u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije prozvane [[Kraljevina Jugoslavija]]. Osnovno obilježje toga razdoblja je nastojanje Srba da se, koristeći se dominacijom u vojsci i politici, te relativnom brojnošću (oko 38-40 % ukupnog stanovništva BiH), nametnu kao dominantan čimbenik u zemlji s ciljem "srbizacije" nesrpskih naroda. U režimu ograničenog parlamentarizma i drastičnih izbornih manipulacija, kasnije i monarhofašističke diktature, državne pljačke provedene putem novčane unifikacije preko obezvrijeđenog novca iz zemalja izvan Srbije, te političkih ubojstava ([[Milan Šufflay]], [[Ivo Pilar]]) i korupcije (sve energije u zemlji su se trošile na zaoštrene političke borbe, te su, zbog unutrašnje rastočenosti zemlje, dovele do brzog kolapsa Kraljevine Jugoslavije u ratu s [[Treći Reich|nacističkom Njemačkom]]). No, poslije godina diktature, ubojstva, korupcionaških skandala i nasilja, [[1939.]] godine, suočeni s neuspjehom centralizatorske politike, srpski vladajući krugovi pristaju na kompromis. Dolazi do sporazuma između vođe Hrvatske seljačke stranke [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]] i predsjednika vlade [[Dragiša Cvetković|Dragiše Cvetkovića]]. Tim je sporazumom osnovana [[Banovina Hrvatska]], koja je osim [[Savska banovina|Savske]] i [[Primorska banovina|Primorske banovine]] obuhvaćala i kotare [[Dubrovnik]], [[Šid]], [[Ilok]], [[Brčko]], [[Gradačac]], [[Derventa|Derventu]], [[Travnik]] i [[Fojnica|Fojnicu]]. Time u [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] ulazi oko 30 % područja današnje Bosne i Hercegovine (U Banovininu Hrvatsku je ušla većina područja u Bosni i Hercegovini, na kojem su Hrvati bili većina).<ref name="KJ">[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/kraljevina-jugoslavija-prokleta-avlija-1918-1941-6.html HercegBosna.org] Kraljevina Jugoslavija: Prokleta avlija</ref> === Drugi svjetski rat === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji#Drugi svjetski rat|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu}} [[Datoteka:Bleiburg column.jpg|mini|desno|220 px|Povlačenje hrvatskih vojnika i civila kroz Austriju u svibnju 1945. godine]] U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], koji se vodio i na području [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koje su bile podijeljene u njemačke i talijanske interesene sfere, glavne suprotstavljene sile su bile: okupacijske [[Treći Reich|fašističke]] postrojbe, ojačane [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskim]] i [[Ustaška vojnica|ustaškim]] snagama na području [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], koja je obuhvaćala [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]; [[Četnici|srpske četničke postrojbe]], s uporištem u Srbiji, te dijelovima [[NDH]] s većinskim srpskim stanovništvom, s nominalnim ciljem ponovne uspostave [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], kao i praksom i programom pogroma i genocida nad [[Hrvati]]ma i [[Bošnjaci|bosanskohercegovačkim Muslimanima]]; snage [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], s programom uspostave [[SFRJ|Jugoslavije kao federalne države]] sastavljene od nacionalnih republika (osim [[BiH]], koja je zamišljena kao tronacionalna država), te društvenom revolucijom zasnovanom na sovjetskom staljinističkom modelu. [[Narodnooslobodilački pokret|Partizani]] (kako su komunisti uskoro postali poznati) su postali najdjelotvornijim borcima protiv njemačkih i talijanskih postrojbi, te njihovih saveznika. Dana [[10. travnja]] [[1941.]] godine proglašena je [[Nezavisna Država Hrvatska]]. Ideja hrvatske države, kojoj je stremio hrvatski narod i koja se očitovala u činu proglašenja [[NDH]], imala je duboke korijene u žudnji za samostalnošću i slobodom, snažno ojačanom patnjom i progonima pod velikosrpskim režimom Kraljevine Jugoslavije. No, ironijom sudbine, ta je ideja vrlo brzo izdana od samog [[Ante Pavelić|poglavnika Pavelića]], predajom hrvatskih povijesnih zemalja u [[Dalmacija|Dalmaciji]] fašističkoj Italiji, kao i genocidnom politikom njegovog režima, koji je kao poslušnik [[Hitler]]ovog novoga poretka, pristupio progonu [[Židovi|Židova]], [[Srbi|Srba]] i [[Romi|Roma]]. Slomom Trećeg Reicha, [[2. svibnja]] [[1945.]] godine, ubrzo se dogodio i slom [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Nakon sloma NDH, u blizini austrijske granice, kod [[Bleiburg]]a, započelo je [[Bleiburška tragedija|masovno stradanje Hrvata]] od strane partizanske vojske, u koju je unovčeno mnoštvo amnestiranih četnika iz Srbije. U posljednjim borbama i u [[Križni put (1945.)|Križnom putu]], po posljednjim istraživanjima poginulo je ili ubijeno navjerojatnije oko 50.000 pripadnika [[Hrvatske oružane snage|oružanih snaga NDH]] ili civila.<ref>[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/drugi-svjetski-rat-srce-tame-1941-1945-7.html HercegBosna.org] Drugi svjetski rat: Srce tame</ref> === Socijalistička Jugoslavija === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji#Socijalistička Jugoslavija|l1=Bosanskohercegovački Hrvati u Socijalističkoj Jugoslaviji}} [[Datoteka:Robna kuća Hit.jpg|mini|desno|Hercegovačka integrirana trgovina]] U razdoblju [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]], [[SRBiH|Bosna i Hercegovina]] je bila trostupanjski piramidalno ustrojena: privilegirana klasa, s neprijepornom dominacijom od policije do naobrazbe i gospodarstva su bili [[Srbi]], što zahvaljujući svojoj relativnoj brojnosti, zasluzi stradanja u [[NDH]] (još pojačanom manipulacijom statistikama), premoći u komunističkom aparatu, kao i ulozi produžene ruke beogradskog centralizma svojih sunarodnjaka. Na drugom mjestu su dolazili [[Bošnjaci|bosanskohercegovački Muslimani]], koje je vlast podupirala kao nositelje državnih struja u [[BiH]] i protutežu srpskim i hrvatskim nacionalnim ideologijama koje su uključivale BiH kao dijelove svojih nacionalnih država, te kao visokonatalitetna skupina koja je, odričući se mnogih orijentalno-islamskih zasada, ipak dobro došla kao most prema islamskim zemljama u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]]. [[Hrvati]], kao najmalobrojniji i najsumnjiviji element, nosili su stigmu reakcionarnog [[Katoličanstvo|katoličkog]] naroda, optuživani za genocide i brutalnosti [[NDH]] (od kojih su [[Bošnjaci|Muslimani]] dobrohotno ekskulpirani, a [[Srbi]] su, kao glavni komunistički krvnici još uživali privilegije zločina), podnijeli su sudbinu građana drugoga reda. Stalno sumnjičeni i policijski proganjani, njihova etnička područja svjesno gospodarski zanemarivana, prisiljavani na emigraciju (od ekonomskih emigranata iz [[BiH]], [[Hrvati]], koji su činili oko 1/5 stanovništva, davali su preko 2/3 emigranata), uz potiskivanje [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] i nametanje srpskog, od školstva do medija, Hrvati su bili posebno podvrgnuti totalitarnom policijskom režimu, sve s ciljem depopulacije i eliminiranja hrvatskog naroda kao kanceroznog elementa koji priječi ostvarenje stvarnog socijalističkog društva u Bosni i Hercegovini. U takvim je prilikama [[Bosna i Hercegovina]] dočekala raspad [[SFRJ|Jugoslavije]]. Na prvim slobodnim demokratskim izborima u Bosni i Hercegovini, u studenom [[1990.]] godine pobijedila je koalicija tri najveće nacionalne stranke u zemlji sastavljena od [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Velika većina Hrvata je glasala za HDZ BiH.<ref name="SFRJ">[http://www.hercegbosna.org/povijest/povijest-bih/socijalisticka-jugoslavija-vrli-novi-svijet-1945-1991-8.html HercegBosna.org] Socijalistička Jugoslavija: Vrli novi svijet</ref> === Rat u Bosni i Hercegovini === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:D-30J howitzer.jpg|mini|desno|220px|Pripadnik Hrvatskog vijeća obrane ispaljuje projektil iz haubice]] U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]] Hrvati su se prvi organizirali politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temeljem nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] formira se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u BiH i zaštite drugih naroda u toj zemlji od bilo kojeg agresora. [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]] utemeljena je [[18. studenog]] [[1991.]] godine, što je bilo u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o osnivanju zajednica općina. U osnivačkim aktima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. HVO je od velikosrpske agresije obranio zapadnu, sjevernu i središnju [[Hercegovina|Hercegovinu]] te srednju [[Bosna (regija)|Bosnu]]. Krajem listopada [[1992.]] godine izbija [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], u kojem [[Bošnjaci]] otvoreno napadaju svoje dojučerašnje saveznike Hrvate. Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]]. [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju Bosne i Hercegovine]]. Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini#Uspješne ratne operacije protiv Srba|7 uspješnih pobjedničkih operacija]] oslobodio čitavu jugozapadnu Bosnu. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51 – 49 (51 % teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49 % [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usaglasila tzv. kontakt grupa. [[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari nerješene. Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.<ref>[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115194844/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 |date=15. siječnja 2009. }} Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini</ref> Tijekom rata, [[Armija RBiH]] je prognala 128.343, dok je [[VRS]] prognao 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora, izbjeglo je 104.000 Hrvata.<ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225131513/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm |date=25. veljače 2010. }} Ratni zločini u BiH</ref> === Postdaytonska država === {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma}} [[Datoteka:City of Mostar.jpg|mini|lijevo|220px|Grad Mostar – kulturno, gospodarsko, sveučilišno i političko središte Hrvata u BiH]] [[Datoteka:Prosvjedi, Široki Brig.jpg|mini|desno|220px|Više od 10.000 prosvjednika tjedan dana nakon huliganskih napada sarajevskih navijača na Široki Brijeg, s kojima su se solidalizirali svi Hrvati Bosne i Hercegovine.]] Danas su Hrvati u lošem položaju u odnosu na druga dva konstitutivna naroda u BiH – [[Hrvati]] nemaju svoj nacionalni kanal na državnoj televiziji, a u Federaciji BiH česta su preglasavanja [[Bošnjaci|Bošnjaka]] nad Hrvatima u Domu naroda i Zastupničkom domu Parlamenta [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]] i prelijevanje novca iz hrvatskih u bošnjačka područja. Činjenica je da je u [[Republika Srpska|jednom dijelu BiH]] izvršeno etničko čišćenje, dok se u [[Federacija BiH|drugom dijelu]] različitim pritiscima i manipulacijama hrvatski narod dovodi u podređen položaj. Krše se osnovna ljudska prava, a pri tome posebno nemogućnost korištenja [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]]. Stoga Hrvati žele svoju federalnu jedinicu, entitet.<ref>[http://www.monitor.ba/index.php?Itemid=31&id=5722&option=com_content&task=view Monitor.ba] Hrvati traže treći entitet: Ponovno proglašenje Herceg Bosne?</ref> Među hrvatskim političkim strankama u [[BiH]]: oba HDZ-a,<ref>[http://www.hdzbih.org/e-dokumenti/hdz-bih.html HDZBiH.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100927231722/http://www.hdzbih.org/e-dokumenti/hdz-bih.html |date=27. rujna 2010. }} Preuzimanje dokumenata</ref><ref>[http://www.hdz1990.org/category/hdz1990/noviustav/ HDZ 1990.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101112010516/http://www.hdz1990.org/category/hdz1990/noviustav/ |date=12. studenoga 2010. }} Platforma za novi Ustav BiH</ref> HSP-u, HSS-u, NSRZB-u i HKDU-u postoji konsenzus i o federalizaciji BiH, a niti jedna od njih ne odbacuje mogućnost uspostave hrvatske federalne jedinice u sklopu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja bi imala višenacionalni karakter. Sve te stranke odbacuju [[Milorad Dodik|Dodikov]] prijedlog da se hrvatska i bošnjačka federalna jedinica protežu isključivo na području današnje Federacije, dok bi [[RS]] u teritorijalnom smislu ostala netaknuta. Ako dođe do uspostave hrvatske federalne jedinice, Hrvati Bosne i Hercegovine vratili bi se na poziciju političkog naroda bez kojega se ne mogle donositi odluke. Osim toga, imali bi svoju izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, a prestalo bi sustavno nadglasavanje [[Hrvat]]a na federalnoj razini. Time bi bilo omogućeno osnivanje javne televizije na hrvatskom jeziku, normalan razvoj gospodarstva, prestalo bi prelijevanje novca iz hrvatskih u bošnjačka područja, prestali bi i pritisci i na [[hrvatski jezik]] u prosvjeti i dr. Ogroman diskontinuitet hrvatske federalne jedinice jamstvo je bošnjačkim političarima da se [[Hrvati]] niti mogu niti žele izdvajati iz [[BiH]]. Sve i da imaju takve namjere jednostavno nemaju kamo. Pripajanje [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nemoguće je, a još manje vlastita međunarodno priznata država.<ref>[http://www.ljubuski.info/476-hrvatski-politicari-u-bosni-i-hercegovini-jos-nisu-nista-konkretno-rekli Ljubuški.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110206112800/http://ljubuski.info/476-hrvatski-politicari-u-bosni-i-hercegovini-jos-nisu-nista-konkretno-rekli |date=6. veljače 2011. }} Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini još nisu ništa konkretno rekli...</ref> Devedesete godine su rezultirale etničko-teritorijalnom homogenizacijom stanotništva BiH koja je učvršćena federaliziranjem zemlje na entitete i kantone, pri čemu je Sarajevo evoluiralo kao bošnjački demografski, ekonomski i politički centar, Banja Luka srpski a Mostar hrvatski. Grad Mostar je danas dinamično središte hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, s koncentracijom institucija i javnih kompanija naslijeđenih od Herceg-Bosne, među njima: Sveučilište u Mostaru, Elektoprivreda Herceg-Bosne, Hrvatske Pošte Mostar, Hrvatski Telekom Mostar, Hrvatsko Narodno Kazalište, te sve parlamentarne političke hrvatske stranke u BiH, udružene u Hrvatski Narodni Sabor. Mostar je osim toga i sjedište županije s hrvatskom većinom. == Kultura == {{glavni|Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}} === Religija === {{glavni|Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Ritratto di giovinetta (possibly Isabella d'Este).jpg|mini|lijevo|Kraljica Katarina]] Hrvati Bosne i Hercegovine su pretežno katolici. [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|Svoju su vjeru s izrazitim žarom]] očuvali kroz mnoga teška povijesna razdoblja, a zajedno s njom, očuvali su i svoj nacionalni identitet. Osmansko razdoblje karakterizira stradanje i raseljavanje domaćeg [[hrvat]]sko-[[katoličanstvo|katoličkog]] stanovništva i plemstva, kao i [[islamizacija]] koja je uhvatila korijen zbog vise čimbenika, među kojima su najvažniji vjerski progon i nasilje, te inferiorni društveni položaj [[kršćani|kršćana]] opterećenih raznim nametima, kao i institucija "devširme", prislinog odvođenja kršćanske djece i odgoja u [[islam]]skom duhu. [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Samopregalaštvu franjevaca]] treba zahvaliti što se kod hrvatskoga puka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pa tako i u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Slavonija|Slavoniji]] nisu iskorjenili ni katolička vjera ni osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu. Godine [[1881.]] [[Austro-Ugarska]] je potpisala Konkordat s [[Vatikan]]om o uvođenju svjetovne katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini i tako počinje oporavak Katoličke crkve i njezinih vjernika u toj zemlji. Uspostavljene su četiri [[biskupija|biskupije]]: [[Vrhbosanska nadbiskupija]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]] te [[Banjalučka biskupija|Banjalučka]], [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjska]] i [[Trebinjsko-mrkanska biskupija]]. [[Datoteka:Međugorje St.James Church.jpg|mini|desno|Crkva u Međugorju]] U razdoblju dvije Jugoslavije, Hrvati-katolici smatrani su građanima drugog reda uz potiskivanje [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] i [[katoličanstvo|katoličke]] vjere te nametanje [[Srpski jezik|srpskog jezika]]. Katolički tisak otvoreno je iskazivao nezadovoljstvo postojećim položajem Crkve i sve se izrazitije vezivao uz hrvatski nacionalni pokret, a postupno izražavao i sve veću naklonost politici potpune hrvatske nezavisnosti. U posljednja dva rata, [[Katolička crkva]] i njezini vjernici doživjeli su brojna stradanja, posebice tu treba istaknuti [[Pokolj fratara u Hercegovini|stradanje hercegovačkih franjevaca]] u veljači [[1945.]] godine i brojna zlodjela i progone koje su Hrvati-katolici pretrpjeli u [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]]. [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine#Sadašnje stanje|Danas, broj katolika]] u Bosni i Hercegovini iznosi oko 450.000. Vjerski uzori bosanskohercegovačkih Hrvata su: blažena [[Katarina Kosača-Kotromanić]], [[Diva Grabovčeva]], blaženi [[Ivan Merz]], sluge Božje [[Josip Stadler]], [[Didak Buntić]], [[Petar Barbarić]] i blažene [[Drinske mučenice]]. Mjesta najvećih hodočašća su [[Međugorje]] ([[Ukazanja u Međugorju|Gospi Međugorskoj]]), [[Studenci (Teslić, BiH)|Komušina]]-Kondžilo (Gospi Kondžilskoj), [[Olovo (BiH)|Olovo]] (Gospi Olovskoj), [[Podmilačje]] ([[Sveti Ivan Krstitelj|svetom Ivanu Krstitelju]]), [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humac]] ([[Sveti Antun Padovanski|svetom Antunu Padovanskom]]) i [[Bobovac]] (misa za [[Domovina|Domovinu]]).<ref name="Banja Luka">[http://www.biskupija-banjaluka.org/povijest.htm Banjalučka biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108052744/http://www.biskupija-banjaluka.org/povijest.htm |date=8. siječnja 2012. }} Povijest</ref> ===Umjetnost === {{glavni|Umjetnost Hrvata Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:13st Radimlja.jpg|mini|lijevo|Stećci, Radimlja pored Stoca]] Umjetnost podrazumijeva [[Umjetnost Bosne i Hercegovine|umjetničku produkciju hrvatskog naroda]] na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. U porječju [[Neretva|Neretve]], [[helenizam|helenizirano]] ilirsko pleme Daorsa širilo je grčki utjecaj. Njihov glavni grad [[Daorson]] na Ošanićima kod [[Stolac (BiH)|Stoca]] predstavlja danas najznačajniji kulturni centar staroga vijeka u BiH. Kompleks stepenastog svetišta u Gradcu pored [[Posušje|Posušja]] iz [[184.]] g. je imao [[mramor]]ni hram posvećen preminulom rimskom caru [[Marko Aurelije|Marku Aureliju]]. Kasnorimska umjetnost u BiH je obilježena gradnjom vila, kršćanskih [[mauzolej]]a, [[bazilika]] i [[oratorij]]a kao: Vila [[Mogorjelo]] blizu [[Čapljina|Čapljine]] (rano IV. stoljeće). U BiH je utjecaj [[Romanika|Romanike]] stizao iz [[Hrvatska umjetnost|Hrvatske]] i nikada nije bio prihvaćen u potpunosti, samo su se koristili neki od elemenata. Npr. Toranj sv. Luke u [[Jajce|Jajcu]] (XV. stoljeće) ili motivi sa [[stećak]]a. Od gotičkih spomenika očuvali su se mnogobrojni nadgrobni spomenici, poznatiji kao stećci. Vrijedni ilumirani rukopisi bosanskog podrijetla nastaju u to vrijeme. [[Datoteka:Jajce Total View.jpg|mini|desno|Stari kraljevski grad Jajce]] Najkarakterističniji za našu kulturu viteške Europe je misal [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića-Hrvatinića]], bosanskog vojvode i hercega splitskog. U XV. i XVI. stoljeću, cijela je [[Bosna i Hercegovina]] bila pod [[Otomansko carstvo|turskom]] vlašću koja je gotovo potpuno zatomila utjecaje renesanse i [[barok]]a (osim u [[biblioteka]]ma u osamljenim [[Franjevci|franjevačkim]] [[samostan]]ima u [[Visoko (BiH)|Visoko]]m, Kreševu, [[Fojnica|Fojnici]], [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] itd.). Prvi domaći slikari (najpoznatiji [[Gabrijel Jurkić]], [[Karlo Mijić]], [[Branko Radulović]] i [[Petar Šain]], itd.) upućuju se na europske akademije ([[Beč]], [[München]], [[Prag]], [[Krakov]], [[Budimpešta]] i [[Pariz]]) što im omogućuju stipendije [[HKD Napredak|Hrvatskog kulturnog društva Napredak]]. Skulptura je svedena na memorijalne [[portret]]e od kojih su najbolji [[Robert Frangeš-Mihanović|Roberta Frangeša Mihanovića]] (autor i simboličkih skulptura Prosvjeta i Snaga na ulazu Napretkovog doma u Sarajevu) i Sputani genije [[Rudolf Valdec|Rudolfa Valdeca]] na grobu [[Silvije Strahimir Kranjčević|S. S. Kranjčevića]]. Nakon [[II. svjetski rat|II. svjetskog rata]] osniva se ULUBiH, Državna škola za slikarstvo i Umjetnička galerija u Sarajevu. Arhitektonski regionalizam [[1970-ih]] se očituje u zgradama kao što su robna kuća Razvitak u Mostaru ([[1970.]], A. Paljaga) ili Robna kuća u [[Jajce|Jajcu]] ([[1976.]], R. Jadrić, Dž. Karić i N. Kurto). Dok se funkcionalizam još prepoznaje u višestruko nagrađivanom hotelu Ruža u [[Mostar]]u ([[1979.]], Z. Ugljen) i u Športskoj dvorani Gripe u [[Split]]u ([[1980.]]). === Književnost === {{glavni|Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Hrvatski književnici iz BiH na konvertibilnim markama.PNG|mini|desno|Hrvatski književnici iz BiH na konvertibilnim markama (Mehmedalija Mak Dizdar, Antun Branko Šimić, Musa Ćazim Ćatić, Nikola Šop, Ivo Andrić)]] [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini]] je definicija dana skupu novela, kratkih priča, pjesama i ostalih raznih književnih djela koja su ispisana na hrvatskome jeziku i pripadaju u cijelosti [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatskoj kulturi u Bosni i Hercegovini]], bosanskohercegovačkim Hrvatima i [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]. Sastoji se od [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini#Predosmansko razdoblje|književnosti predosmanskog razdoblja]] (prvi jezični spomenici, tekstovi krstjana, diplomatsko-pravni tekstovi, natpisi na stećcima), [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini#Književnost Bosne Srebrene|književnosti Bosne Srebrene]] (molitvenici, katekizmi, zbirke propovijedi, životi svetaca, samostanske ljetopise, prva povijesna djela, pjesnička i memoarska djela, putopise, gramatike latinskoga i hrvatskoga jezika i leksikografska djela koja su mahom ostala u rukopisu), [[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini|narodnog preporoda]] (osnivanje niza društava, čitaonica i knjižnica, u kojima se čitaju knjige, novine i kalendari, a održavaju se i tečajevi opismenjavanja), [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini#Islamski civilizacijski krug|književnosti islamskog civilizacijskog kruga]] (mnogi bošnjački književnici koji su svoje djelo svjesno utkali u korpus [[Hrvatska književnost|hrvatske književnosti]], crpili su iz njega izražajne oblike i primali utjecaje značajnijih [[hrvat]]skih autora, nacionalno se izjašnjavali Hrvatima i pisali su na hrvatskome jeziku) i [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini#Suvremena književnost|suvremene hrvatske književnosti u Bosni i Hercegovini]] (najrazvijeniji domaći kulturni centri dugo vremena nisu mogli da zadovolje kulturne potrebe, no poslije započinje živa aktivnost na kulturno-prosvjetnom uzdizanju naroda, obnavlja se rad književnih listova, časopisa i društava te se osnivaju nova poput [[HKD Napredak|Hrvatskog kulturnog društva Napredak]], [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] i [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]]). Ta književnost obuhvaća književnike koji su pisali na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], koji su podrijetlom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih/kriteriji-za-pripadnost-hrvatskoj-knjizevnosti-171.html HercegBosna.org] Kriteriji za pripadnost hrvatskoj književnosti</ref> Najpoznatiji [[Hrvatski pisci iz BiH, A|književnici]] iz Bosne i Hercegovine, koji su pisali na hrvatskom jeziku su: [[Ivo Andrić]], [[Ivan Aralica]], [[Toma Babić]], [[Safvet-beg Bašagić]], [[Enver Čolaković]], [[Musa Ćazim Ćatić]], [[Matija Divković]], [[Mak Dizdar]], [[Asaf Duraković]], [[Fadil Hadžić]], [[Nusret Idrizović]], [[Lucijan Kordić]], [[Veselko Koroman]], [[Mirko Kovač]], [[Ivo Kozarčanin]], [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Jakša Kušan]], [[Tomislav Ladan]], [[Filip Lastrić]], [[Vitomir Lukić]], [[Grgo Martić]], [[Matija Mažuranić]], [[Ahmed Muradbegović]], [[Alija Nametak]], [[Zvonimir Remeta]], [[Novak Simić]], [[Antun Branko Šimić]], [[Lovro Šitović|Lovro Šitović Ljubušak]], [[Nikola Šop]], [[Anđelko Vuletić]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih-20.html HercegBosna.org] Hrvatski pisci i pjesnici iz BiH</ref> === Sredstva informiranja === {{Quote box|width=20%|align=left|quote=[http://www.hic.hr/books/pavlic2/10.htm#kul8 Obavještajna sredstva (novine, radio, televizija)] u [[Dragutin Pavličević]], ''[http://www.hic.hr/books/pavlic2/ Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine]'', [[HIC]], Zagreb, 2000.}} [[Radiotelevizija Herceg-Bosne]] je bosanskohercegovačka [[televizijska postaja]] na [[hrvatski mediji u Bosni i Hercegovini|hrvatskom]] jeziku. Sjedište televizije je u [[Mostar]]u. Televizija je osnovana [[1992.]] uz neprekidni cjelodnevni radijski program a televizijski program je s emitiranjem počeo tek [[1. srpnja]] [[2019.]] godine nakon niza akvizicija nekoliko televizija. RTV Herceg-Bosne ima novinarsko dopisništvo u [[Kiseljak]]u koje pokriva događanja u središnjoj Bosni, zatim u [[Orašje|Orašju]] koje pokriva [[Bosanska Posavina|Posavinu]] dok novinarske ekipe iz Mostara pokrivaju središnju, sjevernu, južnu i zapadnu Hercegovinu. === Glazba === {{glavni|Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Orchestra in the Croatian reading roomin Bugojno 1908.JPG|mini|lijevo|Tamburaši u Bugojnu, 1908.]] [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini|Tradicionalna narodna glazba Hrvata u Bosni i Hercegovini]] je uglavnom povezana sa sljedećim: [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Ganga|gangom]], [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Klapsko pjevanje|klapskim pjevanjem]], [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Gusle|guslama]], [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Tamburica|tamburicom]] i [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Šargija|šargijom]]. Navedeni glazbeni oblici pjevanja i instrumenti su jedan od stožernih čimbenika [[hrvat]]ske kulture i nacionalnog bića. Oni su izvorište životne radosti, vedrine, poštenih osjećaja i pjesništva. Uz njih se stoljećima rađalo, živjelo, pjevalo, guslilo, naposljetku i umiralo, a uz to su i znak prkosa tuđincu i njegovoj kulturi te su najviše obilježili [[Povijest Hrvata u BiH|13. stoljeća hrvatske povijesti]] i slobodno se može reći da su očuvale hrvatski nacionalni identitet. [[Ganga]], [[klapsko pjevanje]] i [[gusle]] su rasprostranjene u zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], ali se također u određenoj varijanti može naći i u zaleđu sjeverne Dalmacije, istočne Hercegovine i [[Bosna|Bosne]]. [[Tambura]] (deminutiv [[tamburica]]) je najrasprostranjenija u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] i [[Središnja Bosna|Središnjoj Bosni]]. [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini#Šargija|Šargija]] je rasprostranjena u sjevernoj Bosni, prije svega u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] te u [[Žepče|žepačkom]], [[Novi Šeher|šeherskom]] i [[Studenci (Teslić, BiH)|komušanskom]] kraju pa sve do [[Olovo (BiH)|Olova]] i [[Vareš]]a. [[Datoteka:Klapa Sagena koncert Križ nek ti sačuva ime Vatroslav Lisinski 7 rujna 2008.jpg|mini|Klapa]] Iz tog spoja tradicije i modernog razvila se u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] poglavito zabavna glazba koju su u početku izvodili popularni vokalno-instrumentalni sastavi poput [[Indexi|Indexa]], [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], [[Ambasadori|Ambasadora]] i dr. Zabavna glazba bila je glazba srednjeg sloja bosanskohercegovačkog građanstva i novih intelektualnih slojeva u društvu, koji su se htjeli osloboditi "[[selo|ruralnog]] i nazadnog". Najznačajniji predstavnici zabavne glazbe kod Hrvata u Bosni i Hercegovini su: [[Đorđe Novković]], [[Željko Bebek]] i [[Jura Stublić]] a među novim zvijezdama ističu se: [[Mate Bulić]], [[Ivan Mikulić]], [[Nikša Bratoš]], [[Mija Martina Barbarić]], [[Ivana Marić]], grupa [[Feminem]] i drugi. Iz Bosne i Hercegovine podrijetlo vuku i brojni drugi [[hrvat]]ski glazbenici poput [[Krunoslav Slabinac|Krunoslava Kiće Slabinca]], [[Ivo Fabijan|Ive Fabijana]], [[Boris Novković|Borisa Novkovića]], [[Vesna Pisarović|Vesne Pisarović]] i drugih. Dva glavna festivala su [[Melodije Mostara]] i [[Etnofest Neum]] na kojima osim poznatijih hrvatskih glazbenika iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]], nastupa i velik broj glazbenika iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Usporedno s tradicionalnom vrstom glazbe, zadnjih su se desetljeća u Bosni i Hercegovini razvili i novi glazbeni žanrovi poput [[heavy metal]]a, [[hip hop]]a, [[house|housa]] i [[techno|techna]], čime [[Bosna i Hercegovina]] ne zaostaje za ostalim zemljama svijeta.<ref>[http://www.tamburica.net/instrumenti/instrumenti.asp Tamburica.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100502134743/http://www.tamburica.net/instrumenti/instrumenti.asp |date=2. svibnja 2010. }} Škola tambure</ref><ref>[http://www.imota.net/html/gusle.html Imota.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111227034134/http://www.imota.net/html/gusle.html |date=27. prosinca 2011. }} Gusle</ref> === Kulturna baština === {{glavni|Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Kraljeva sutjeska altar.jpg|mini|lijevo|Kraljeva Sutjeska]] U pogledu [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini|kulturne baštine]] osobito su značajne dvije kraljevske rezidencije: [[Bobovac]] i [[Jajce]]. U [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)|Kraljevoj Sutjesci]] čuva se dio gotičkog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za [[15. stoljeće|XV. stoljeće]]. Od velikog kamenog križa s [[Glamočko polje|Glamočkog polja]], danas u Zemaljskom muzeju, sačuvao se samo donji dio s nogama [[Isus]]a koje su prikovane jedna preko druge, a izvajane naturalistički, s pregibom svojstvenim gotici i kasnijim manirima. Dva rukopisa su izuzetno vrijedna: [[Hvalov zbornik]] i [[Hrvojev misal]]. Oba su pisana u [[Split]]u za potrebe hercega Donjih krajeva i kneza splitskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. Luksuznije opremljen je [[Hrvojev misal]], pisan [[glagoljica|glagoljicom]] između [[1405.]] i [[1407.]] godine za crkvu [[sveti Mihovil|sv. Mihovila]] u Splitu (ili [[Omiš]]u). Posebni dio kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine čine mnogobrojna umjetnička djela nastala na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]] po narudžbi bosanskohercegovačke vlastele. [[File:Crown of Elizabeth Kotromanic in Zadar.JPG|mini|desno|Elizabetina kruna]] Uz Hrvojev misal, u tu kategoriju ulaze posebno raškosna djela izrađena u plemenitim kovinama (srebru i zlatu), među kojima se, uz kaleže i moćnike bana Bosne Šubića i hercegovačkog vojvode Hranića, posebno ističe monumentalna škrinja sv. Šimuna, napravljena po narudžbi [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete Anžuvinske]], kćeri bana [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepana Kotromanića]]. Većina tih radova čuva se u samostanima i crkvama [[Zadar|Zadra]] i [[Nin]]a. Posebnu skupinu čine katolički [[Bosanski franjevci|franjevački]] samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama. U srednjoj Bosni glasoviti su samostani u [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)|Kraljevoj Sutjesci]], [[Kreševo|Kreševu]], [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici|Fojnici]], [[Guča Gora|Gučoj Gori]], zatim samostani Petrićevac i [[Opatija Marija Zvijezda|Marija Zvijezda]] kraj [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Tolisa (Orašje, BiH)|Tolisa]] i [[Plehan]] u Bosanskoj Posavini, [[Široki Brijeg|širokobriješki]] samostan u Hercegovini pa samostani u [[Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku|Sarajevu]], [[Samostan Gorica|Gorici kraj Livna]], [[Mostar]]u i drugdje. Kasnije katedrale koje nastaju uspostavom redovne crkvene organizacije odnosno osnivanjem četiriju biskupija [[1881.]] godine nemaju tako veliku kulturno-povijesnu vrijednost kakvu imaju spomenuti franjevački samostani.<ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatska-kulturna-bastina-bih/gotika-69.html HercegBosna.org] Hrvatska kulturna baština Bosne i Hercegovine - Gotika</ref><ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatska-kulturna-bastina-bih/bastina-hrvata-bosne-i-hercegovine-u-riznicama-zadra-i-nina-70.html HercegBosna.org] Baština Hrvata Bosne i Hercegovine u riznicama Zadra i Nina</ref> === Obrazovanje === {{glavni|Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Hrvatski narodni kalendar 1907.jpg|mini|lijevo|Napretkov kalendar]] [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|Ognjišta najranije pismenosti]] bili su samostani, među kojima su se posebno isticali Kreševo, [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici|Fojnica]], [[Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska|Kraljeva Sutjeska]] i Tolisa, a kasnije i samostani u Hercegovini ([[Franjevački samostan u Humcu|Humac]] i [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|Široki Brijeg]]). Za hrvatsko osnovno školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Turaka, najviše zasluge pripadaju [[Ivan Franjo Jukić|Ivanu Franji Jukiću]] i [[Grgo Martić|Grgi Martiću]], koji su škole osnivali, pomagali i u njima predavali. Od [[1872.]] godine osnivaju osnovne škole u više mjesta u BiH i školske sestre franjevke Krista Kralja. Njihova je nastava vođenda metodski i stručno, pa su hrvatske katoličke osnovne škole u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] pri kraju turskog i početkom austrougarskog perioda u organizacijskom i nastavnom pogledu bile na nivou tadašnjeg osnovnog školstva u naprednijim krajevima. Obrazovni sustav prije [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] je dominantno bio orijentiran prema mješavini nacionalnih kultura uz potiskivanje [[hrvat]]skog indentiteta ili na štetu hrvatskih interesa. Osnivanjem [[Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]] početkom rata u Bosni i Hercegovini, na područjima na kojima su Hrvati u većini organizira se nastava u osnovnim i srednjim školama po hrvatskim nastavnim planovima i programima u BiH. [[Datoteka:Sveuciliste_u_Mostaru-logo.JPG|mini|Grb Sveučilišta u Mostaru]] U isto vrijeme Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru postaje [[Sveučilište u Mostaru]] sa službenim [[hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]] i do sada je jedino takvo sveučilište u Bosni i Hercegovini. Sveučilište u Mostaru se sastoji od 10 fakulteta i treće je najveće sveučilište u BiH, iza sarajevskog i banjolučkog. Daytonskim sporazumom obrazovanje prelazi u nadležnosti [[RS|Republike Srpske]] u Republici Srpskoj, a u [[FBiH|Federaciji Bosne i Hercegovine]] prelazi isključivo na županije. Takvim rješenjem u Federaciji Bosne i Hercegovine formalno je omogućeno nastavak nastave u osnovnim i srednjim školama u tri županije s većinskim hrvatskim stanovništvom ([[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka]], [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]] i [[Posavska županija|Posavska]]) i dvije županije s većinskim mješovitim hrvatsko-bošnjačkim stanovništvom ([[Hercegovačko-neretvanska županija]] i [[Županija Središnja Bosna]]).<ref name="HKV">[http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3697&Itemid=281 Hakave.org] Položaj Hrvata u BiH u području obrazovanja</ref> U područjima Bosne i Hercegovine s većinskim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] i [[Srbi|srpskim]] stanovništvom, u kojima su [[Hrvati]] povijesno ukorijenjeni postoje katolički školski centri ([[Sarajevo]], [[Zenica]], [[Tuzla]], [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] i [[Žepče]]).<ref name="KŠC">[http://www.ksczenica.com/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=26 KŠC Zenica.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100818125438/http://www.ksczenica.com/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=26 |date=18. kolovoza 2010. }} Povijest KŠC-a</ref> [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini#Druge obrazovne ustanove|Druge obrazovne ustanove]] su: znanstvenoistraživački instituti [[Sveučilište u Mostaru|mostarskog Sveučilišta]], Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine i Zavod za školstvo u Mostaru. === Šport === {{glavni|Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Marin Čilić at the 2009 Wimbledon Championships 02.jpg|thumb|right|160px|Marin Čilić]] [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini|Riječ šport]] nekad je označavala svaku [[igra|igru]] i [[zabava|zabavu]]. Tradicionalni športovi su nekada bili jedan od glavnih događanja na selu kod Hrvata u Bosni i Hercegovini. U bogatoj seoskoj tradiciji mnogi stari športovi su već pomalo i zaboravljeni, ali danas ponovno ožive na pojedinim društvenim događanjima u područjima koja naseljavaju bosanskohercegovački Hrvati te motiviraju mlade da ih sačuvaju od zaborava i u njima uživaju. U mostarskoj Staroj gimnaziji ([[Gimnazija Mostar]]) koja je počela djelovati kao škola već [[1897.]] godine, začeo se i [[Hrvatski nogomet u Bosni i Hercegovini|nogomet]] i [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini#Košarka|košarka]] pa je značaj ove legendarne institucije za razvoj ne samo športa, od presudne važnosti za grad [[Mostar]] i čitavu regiju.<ref name="Zrinjski">[http://zrinjski.info/stranice/stranica-je-jako-lijepa/10/ Zrinjski.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100807092230/http://www.zrinjski.info/stranice/stranica-je-jako-lijepa/10/ |date=7. kolovoza 2010. }} Povijest - nogomet</ref> Najpoznatiji hrvatski nogometaši iz BiH su: [[Ivica Osim]], [[Josip Katalinski]], [[Mario Stanić]], [[Miroslav Blažević]], [[Miroslav Brozović]], [[Davor Jozić]], [[Franjo Vladić]], [[Blaž Slišković]], [[Vedran Ćorluka]], [[Mladen Petrić]], [[Nikica Jelavić]], [[Danijel Pranjić]], [[Ivan Rakitić]] i [[Dejan Lovren]]. [[HKK Široki|Hrvatski košarkaški klub Široki]] je postao je jedan od najuspješnijih športskih klubova u državi i uzorni član europske košarkaške obitelji.<ref name="Široki">[http://www.hkk.siroki.net/Povijest.html HKK Široki.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120119040201/http://www.hkk.siroki.net/Povijest.html |date=19. siječnja 2012. }} Povijest</ref> Košarka bosakohercegovačkih Hrvata dala je velik broj uspješnih [[Jugoslavenska košarkaška reprezentacija|jugoslavenskih]], [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|hrvatskih]] i [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih]] košarkaša, od kojih su najpoznatiji: [[Franjo Arapović]], [[Stanko Barać]], [[Bojan Bogdanović]], [[Matej Mamić]], [[Damir Markota]], [[Damir Mulaomerović]], [[Zoran Planinić]], [[Vedran Princ]] i [[Marin Rozić]]. Osim nogometa i košarke, popularni su i [[rukomet]], [[tenis]], [[šah]], [[boćanje]], [[kuglanje]] i dr. Tenis [[Hrvati u BiH|bosanskohercegovačkih Hrvata]] je iznjedrio okosnicu [[Hrvatska teniska reprezentacija|Hrvatske teniske reprezentacije]], velika svjetska imena kao što su [[Ivan Ljubičić]] i [[Marin Čilić]]. [[RK Izviđač Ljubuški|Rukometni klub Izviđač Ljubuški]] je četverostruki rukometni prvak Bosne i Hercegovine i dvostruki pobjednik Rukometnog kupa BiH, a redovito je nastupao i na europskoj sceni.<ref name="Izviđač">[http://www.izvidjac.com/Povijest.htm Izviđač.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081011045652/http://www.izvidjac.com/Povijest.htm |date=11. listopada 2008. }} Povijest</ref> Hrvatski rukomet u Bosni i Hercegovini dao je [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji]] velika svjetska imena, kao što su: [[Ivano Balić]], [[Zlatko Saračević]], [[Irfan Smajlagić]], [[Slavko Goluža]], [[Božidar Jović]], [[Denis Buntić]], [[Vlado Šola]], [[Venio Losert]] i [[Mirko Alilović]].<ref>[http://www.bljesak.info/content/view/58210/155/ Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100823233432/http://www.bljesak.info/content/view/58210/155/ |date=23. kolovoza 2010. }} Ćiro: BiH je mogla biti najveća sportska velesila na ovim prostorima!</ref> == Etnologija == {{glavni|Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine}} === Život i običaji === {{glavni|Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine}} === Narodne nošnje === {{glavni|Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini}} === Kuhinja === {{glavni|Hrvatska kuhinja u Bosni i Hercegovini}} === Blagadani i spomendani === {{glavni|Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine}} == Demografska povijest == [[Datoteka:BosniaEthnic1910.jpg|mini|Hrvati prikazani plavom (1910.).]] [[Datoteka:BiH ethnic 1935.png|mini|Hrvati prikazani plavom (1935.).]] [[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|Hrvati – narančasta, popis 1991.]] [[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 2013.png|mini|Hrvati – narančasta, popis 2013.]] {{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}} === Srednjovjekovna Bosna i Osmansko Carstvo === {{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Srednjovjekovna bosanska država|l1=Demografija srednjovjekovne bosanske države}} Stanovništvo srednjovjekovne Bosne je bilo [[Slaveni|slavensko]], po svojim etničkim i vjerskim značajkama pripadajući istom etničkom supstratu kao i [[Hrvati]]. Osim samoga spomena [[hrvat]]skoga imena, to se vidi u mnogobrojnim etno-kulturnim obilježjima. Po nekim procjenama na području [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] uoči turskog osvajanja je živjelo 850.000 – 900.000 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava<ref>Crkva na kamenu, listopad 2007., prema studijama nekoliko ozbiljnih stručnjaka (Krunoslav Draganović, Dominik Mandić, Antun Ivandija, Josip Buturac)</ref>: [[katolik]]a oko 750.000 ili 85,22 %, [[Crkva bosanska|krstjana]] oko 80.000 ili 9,09 % i [[Pravoslavlje|pravoslavaca]] oko 50.000 ili 5,68 %. U osmanskom razdoblju broj katolika drastično opada. Kada su osvojili [[Bosna (regija)|Bosnu]], [[1463.]] godine, Turci su, po različitim podatcima, 100.000 domaćeg katoličkog stanovništva odveli u zarobljeništvo i 30.000 mladića u janjičare. Godine [[1528.]]/[[1529.]] u današnjoj [[BiH]] bilo je: [[katoličanstvo|katolika]] oko 360.000 ili 57 %, [[islam|muslimana]] oko 220.000 ili oko 34 % i [[pravoslavlje|pravoslavaca]] oko 55.000 ili 9 %. Godine [[1624.]] bilo je: [[islam|muslimana]] oko 300.000 ili 67 %, [[katoličanstvo|katolika]] oko 100.000 ili 22 % i [[pravoslavlje|pravoslavaca]] oko 50.000 ili 11 %.<ref name="Turska" /> Povjesničar [[Muhamed Hadžijahić]] je procijenio da je 1710. u BiH bilo oko 100,000 kršćana, a 1817. oko 400 000. Brojke je temeljio na izvješćima o katolicima, a godišnji prirodni priraštaj kršćanskog stanovništva u 18. stoljeću procijenio je na 1,3%.<ref>Moačanin, Nenad (2013). "Stanovništvo Bosanskog ejaleta u 18. stoljeću prema popisima glavarine". Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti (in Croatian). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, str. 97</ref> Prema popisu stanovništva Bosanskog pašaluka iz 1851. godine, koji je popisivao samo muškarce, bilo je u Bosni i Hercegovini 440 733 stanovnika. Hadžijahić je na temelju tog popisa napravio procjenu ukupnog broja stanovništva Bosne i Hercegovine, zaključivši da je tada u BiH bilo 1 077 956 stanovnika, od čega 173 200 katolika ili 16,07%.<ref>Hadžijahić, Muhamed (1990). Porijeklo bosanskih Muslimana. Sarajevo: Bosna, str. 166.</ref> Popis iz 1870. godine zatekao je 220 353 katolika od 1 510 307 stanovnika ili 14,59%.<ref>Ramčilović, Zećir (2019). "Demografske promjene nakon Berlinskog kongresa (1878) u Bosni i Hercegovini". Historijski Pregledi. Tuzla: Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, str. 77</ref> === Austro-Ugarska i Kraljevina Jugoslavija === {{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Austro-Ugarska i Kraljevina Jugoslavija|l1=Demografija Bosne i Hercegovini u Austro-Ugarskoj Monarhiji i Kraljevini Jugoslaviji}} U austrougarskom razdoblju počinje oporavak demografske slike Hrvata u Bosni i Hercegovini. Prema popisu stanovništva iz 1910. godine, u Bosni i Hercegovini bilo je 114 591 useljenika,<ref>Ramčilović, Zećir (2019). "Demografske promjene nakon Berlinskog kongresa (1878) u Bosni i Hercegovini", str. 79–80.</ref> od čega su trećina bili Hrvati.<ref>Karamatić, Marko (1997). Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: HKD Napredak. str. 79.</ref> Tako je [[Bosna i Hercegovina]] godine [[1895.]] imala 1.336.091 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava<ref>Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: Demografija, Tematski bilten 02/2007, Sarajevo 2007.godine</ref>:[[pravoslavlje|grčki pravoslavci]]¹ – 571.250 ili 42,76 %, [[islam|muhamedanci]]² – 492.710 ili 36,88 %, [[katoličanstvo|rimokatolici]] – 265.788 ili 19,89 %, [[židovi]] – 5805 ili 0.43 % i ostali – 538 ili 0,04 %. Osnovno obilježje razdoblja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] je bilo nastojanje Srba da se nametnu kao dominantan čimbenik u zemlji s ciljem "srbizacije" nesrpskih naroda. Po popisu stanovništva iz [[1931.]] godine, Bosna i Hercegovina imala je 2.323.787, sljedećeg nacionalnog sastava<ref name="KJ" /> : Srbi 44,25 %, Muslimani 30,90 %, Hrvati 23,58 % i Ostali 1,02 %. ¹ Do popisa [[1905.]] godine pravoslavci su popisivani kao grčki pravoslavci. ² Do [[1901.]] godine službeno ime ''Muhammedaner'' ([[njemački jezik|njemački]]) – ''muhamedanci''. === Socijalistička Jugoslavija === {{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Socijalistička Jugoslavija|l1=Demografija Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine}} [[Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije|Za vrijeme druge Jugoslavije]], po popisima [[1953.]] – [[1991.]] Hrvati su od 23,00 % pučanstva pali na 17,30 % iako se njihov sveukupan broj povećao. Prema popisu stanovništva iz [[1953.]] godine, [[Hrvati]]-[[katolici]] su činili većinu u većini kotareva koji su nalazili na teritorijima koji su [[1939.]] godine ušli u [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]]. Tada je njihov broj iznosio 654.229,<ref name="Popisi">{{Citiranje časopisa |url=http://www.urc.bl.ac.yu/stradanje/sastav.html |title=Bosansko-hercegovački popisi stanovništva 1948-1991 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080311170926/http://www.urc.bl.ac.yu/stradanje/sastav.html |archive-date=11. ožujka 2008. |access-date=10. kolovoza 2010.}}</ref> odnosno 23,00 % ukupnog stanovništva [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Prema popisu stanovništva iz [[1961.]] godine, Hrvati su činili 21,70 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, a njihov broj je iznosio 711.660.<ref name="Popisi" /> Kotari su podijeljeni na manje općine. Prema popisu stanovništva iz [[1971.]] godine, Hrvati su činili 20,60 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, a njihov broj je iznosio 772.491.<ref name="Popisi" /> Prema popisu stanovništva iz [[1981.]] godine, Hrvati su činili 18,60 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, a njihov broj je iznosio 767.247.<ref name="Popisi" /> U odnosu na popis stanovništva iz [[1971.]], postotak [[Hrvat]]a se prvi put smanjio ispod 20,00 %, a nakon [[1981.]] godine i dalje se nastavio smanjivati. Prema popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, Hrvati su činili 17,30 % ukupnog stanovništva [[BiH|Bosne i Hercegovine]], a njihov broj je iznosio 755.895.<ref name="SFRJ" /><ref name="Popisi" /> === Rat u Bosni i Hercegovini === {{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Rat u Bosni i Hercegovini|l1=Demografske promjene uzrokovane ratom u Bosni i Hercegovini}} Ukupan broj Hrvata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] se nastavio smanjivati, a tome je nakon [[1991.]] najviše pridonio krvavi rat koji je bjesnio u Bosni i Hercegovini. Dolazi do tragičnog egzodusa hrvatskog naroda iz [[BiH]]. Veći primjeri toga egzodusa su [[Bosanska Posavina]] i srednja [[Bosna]]. Na popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini [[1996.]] godine, koji je proveden od strane [[UNHCR]]-a (popis nije službeno priznat), [[Bosna i Hercegovina]] je imala 3.919.953 stanovnika. Od toga broja, Hrvata je bilo 571.317 ili 14,57 % ukupnog stanovništva te zemlje. [[Hrvati]] su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u toj zemlji]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/ima-nas-ima-!-1440.html HercegBosna.org] Ima nas ima!</ref> === Sadašnje stanje === {{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Sadašnje stanje|l1=Trenutno demografsko stanje Hrvata u Bosni i Hercegovini}} S velikom vjerojatnoćom se može tvrditi<ref>[http://pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=52036 Pincom.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611173308/http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?id=52036 |date=11. lipnja 2008. }} Koje bi općine bile u sastavu hrvatske federalne jedinice?, 12. studeni 2007.</ref> da su [[Hrvati]] danas većina u sljedećim općinama: [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Ljubuški]], [[Livno]], [[Čitluk]], [[Tomislavgrad]], [[Čapljina]], [[Orašje]], [[Posušje]], [[Žepče]], [[Grude]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Kiseljak]], [[Novi Travnik]], [[Prozor-Rama]], [[Jajce]], [[Odžak]], [[Stolac (BiH)|Stolac]], [[Busovača]], [[Neum]], [[Domaljevac-Šamac]], [[Usora]], [[Kreševo (BiH)|Kreševo]], [[Kupres]], [[Dobretići]] i [[Ravno]]. Općine u kojima Hrvati čine trećinu stanovništva su: [[Travnik]], [[Uskoplje]], [[Vareš]], [[Fojnica]] i [[Glamoč]]. Općine u kojima Hrvati čine oko 15 % stanovništva su: [[Tuzla]], [[Brčko]], [[Bugojno]], [[Kakanj]], [[Drvar]] i [[Bosansko Grahovo]]. Općine s hrvatskom većinom, (njih 14) čine kompaktno područje koje se proteže od [[Kupres]]a na sjeverozapadu, do [[Ravno]]g na jugoistoku zemlje, dok 12 općina u [[Bosna|Bosni]] i [[Bosanska Posavina|Posavini]] predstavljaju enklave s hrvatskom većinom. Prema međunarodnim procjenama ([[CIA]] World Factbook), danas u Bosni i Hercegovini živi 571.317 Hrvata i oni čine 14.57 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini|Prema procjenama biskupskih ordinarijata]], danas u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] živi 459.102 katolika, od kojih su skoro svi Hrvati. Posve utemeljeno svakako treba dodati još barem 40.000 Hrvata, koji ili nisu katolici ili nisu u kontaktu sa župnim uredima (oko 10 % od pretpostavljenog broja Hrvata). Tako se opravdano sadašnji broj Hrvata u BiH, može zaokružiti na oko 500.000 ili oko 15 % stanovništva. == Simboli == {{glavni|Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine}} === Hrvatski pleter === [[Datoteka:Hrvatski_pleter.jpg|desno|mini|Hrvatski pleter]] {{glavni|Hrvatski pleter}} Od [[Dolazak Hrvata|dolaska]] na područje današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] jedan od prvih simbola koji su Hrvati počeli koristiti je bio pleter, znan i kao troplet. Pleterna ornamentika je [[reljef]]na [[dekoracija]] čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije [[Ornament|ornamenata]] u koje su potkad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjske i ljudske figure. [[Hrvatski pleter]], znan i kao troplet je geometrijski ukras specifičan za [[Starohrvatska umjetnost|starohrvatsku kulturu]]. Starohrvatske pletere nalazimo gotovo posvuda gdje je ta [[kultura]] imala veći ili manji utjecaj, uglavnom u i na crkvama koje su građene predromaničkim hrvatskim slogom u periodu od [[9. stoljeće|9.]] do [[12. stoljeće|12. stoljeća]] te u i na ranohrvatskim [[samostan]]ima iz istog perioda.<ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspx?ID=23089 Culturenet.hr] Umjetnost starohrvatskog razdoblja</ref> Danas je [[hrvatski pleter]] prisutan u samom [[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne|grbu Hrvata u Bosni i Hercegovini]], točnije u gornjem dijelu grba, iznad stiliziranog štita, vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Osim na grbu, troplet je prisutan na brojim spomenicima, spomen-pločama, nadgrobnim spomenicima, dokumentima (školska svjedočanstva i dr.) u područjima s većinskim hrvatskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. === Heraldički ljiljan === [[Datoteka:Grb Kotromanica.jpg|lijevo|mini|Grb Kotromanića]] {{glavni|Heraldički ljiljan}} Po prvi put u našim krajevima [[heraldički ljiljan]] se pojavljuje u grbu obitelji [[Hrvatinići|Hrvatinić]], a postao je poznat po [[Kotromanići]]ma, posebice [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtku I. Kotromaniću]], čiji se grb sastojao se od plavoga polja na kojem je koso udesno postavljena srebrna greda s po tri zlatna ljiljana sa svake strane grede. Iznad grba bila je kaciga s krunom i perjanicom.<ref>Dubravko Lovrenović, ''Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje'', Bosna franciscana, 12 (2004.) 172-202.</ref> [[1992.]] godine [[grb]] sa zlatnim ljiljanima, načinjen prema grbu Kotromanića prema prijedlogu [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine nalazi svoju ponovnu upotrebu s proglašenjem neovisne [[Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Zastava Republike Bosne i Hercegovine sastojala se od stiliziranoga povijesnog grba na bijeloj podlozi. S obzirom na žrtve Hrvata od strane Armije Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]], koja je za simbole imala upravo ljiljane, nastala je odbojnost hrvatskog naroda prema ljiljanima u sjevernoj i središnjoj [[Bosna|Bosni]] te u sjevernoj i središnjoj [[Hercegovina|Hercegovini]]. Bošnjaci i dalje koriste navedenu zastavu u odgovarajućim kulturnim prilikama, a na grbu [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]] i grbovima nekih [[Županije Federacije BiH|županija]] i općina, [[ljiljan]] se koristi kao simbol [[Bošnjaci|Bošnjaka]], koji ga povezuju s [[bosanski ljiljan|bosanskim ljiljanom]]. === Povijesni grbovi === [[Datoteka:Bosnien och Hercegovina gammalt statsvapen (800-talet).png|lijevo|mini|Grb Bosne iz [[Fojnički grbovnik|Fojničkog grbovnika]]]] [[Datoteka:Primordiae.png|desno|mini|Hrvojev grb Primorja iz [[Fojnički grbovnik|Fojničkog grbovnika]]]] {{glavni|Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine#Povijesni grbovi|l1=Povijesni grbovi Hrvata Bosne i Hercegovine}} Grb Bosne iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]] predstavljen je u [[Fojnički grbovnik|Fojničkom grbovniku]]. Grb se koristio za vrijeme borbe za velikog hercegovačko-bosanskog ustanka, koji su [[1875.]] godine u donjoj [[Hercegovina|Hercegovini]], na području Gabele i Hrasna, [[19. lipnja]], [[Hrvati]] pod vodstvom don Ivana Musića digli protiv turske vlasti zbog velikih poreza. Grb je predstavljao zlatni šiljasti štit, u obliku vrha strijele s nazubljenom krunom, na čijoj su se sredini nalaze dva ukrštena ključa. Na mjestu ukrštanja nalazio se mali crveni šiljasti štit sa srebrenim [[polumjesec]]om i zlatnom šestokrakom zvijezdom, koji su bili okrenuti prema gore. Zvijezda [[Danica]] (žuta šestokraka zvijezda) s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom su motivi najstarijeg poznatog hrvatskog grba iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Ovi elementi grba nalaze se uključeni u brojne hrvatske plemićke i gradske grbove, a kao boje ustalit će se srebrni polumjesec i zlatna zvijezda na crvenom štitu. Tako će biti uključeni i u grb na inauguralnoj Jelačićevoj zastavi iz [[1848.]] Od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] simbol zvijezde i polumjeseca naziva se [[Leljiva (grb)|Leljiva]], a donošenjem ''Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske'', [[21. prosinca]] [[1990.]] godine, leljiva je smještena na [[hrvatski grb]], u krunu s pet šiljaka. Dolaskom pod [[Austro-Ugarska|austrougarsku]] upravu, [[Bosna i Hercegovina]] je dobila i novi grb. Grb korišten u to doba je modifikacija grba [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], hrvatskog bana i hercega splitskog iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Grb je predstavljao: zlatni štit, iz čijeg lijevog srebrenog obruba, izlazi crvena oklopljena savijena ruka, koja drži srebrenu sablju, sa zlatnom drškom, okrunjen krunom od heraldičkih lijljana. Varijacija navedenog grba na crvenom štitu i sa zlatnom oklopljenom savijenom ruka, koja drži zlatnu sablju, sa zlatnom drškom je prihvaćena kao grb Hrvata Bosne i Hercegovine, posebice [[Hrvat]]a [[Prozor-Rama|ramskog kraja]], gdje se navedeni motivi uz Ramski križ i hrvatski povijesni grb i danas nalaze u grbu općine. U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], slični motivi; srebrena oklopljena savijena ruka koja drži srebrenu sablju i tom sabljom brani povijesni hrvatski grb, koji predstavlja Hrvate od zmije, koja predstavljala neprijatelje, našli su se na grbu [[2. gardijska brigada HVO-a|2. gardijske brigade]] [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]]. === Zastava === [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|Zastava]] {{glavni|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne}} [[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|Grb]] [[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] se sastoji od tri boje: crvene, bijele i plave, s [[Grb Herceg-Bosne|grbom Herceg-Bosne]] u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: [[crvena]], [[bijela]] i [[plava]]. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. [[Grb Herceg-Bosne]] je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba ([[pleter]]) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba (u visini jednog kvadratnog polja) zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave. Zastava je usvojena za zastavu [[Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]]. Nakon ukidanja Herceg-Bosne [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskim sporazumom]] iz [[1994.]], zastava je prihvaćena kao zastava Hrvata Bosne i Hercegovine. Zastava se još za vrijeme [[Rat u BiH|rata u BiH]] počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima Hrvata u BiH. === Grb === {{glavni|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne}} [[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je povijesni [[Grb Hrvatske|hrvatski grb]] u obliku stiliziranog štita, podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet [[crvena|crvenih]] i [[bijela|bijelih]] kvadrata, tako da je prvo polje u lijevom gornjem kutu stiliziranog štita crvene boje. Iznad stiliziranog štita nalazi se [[Hrvatski pleter|pleter]] vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Omjer visine tropleta i visine kvadratnog polja je 1:1, a omjer dužine tropleta i dužine kvadratnog polja je 3:1. Grb je obrubljen zlatnom crtom. Ukidanjem Herceg-Bosne i osnivanjem [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] grb se prestao rabiti, a danas je samo u uporabi u učionicama škola u [[BiH]] koje svoju nastavu izvode po hrvatskom nastavnom planu i programu te u [[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačkoj]] i [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanskoj županiji]] gdje se koristi kao službeni grb tih dviju županija. Navedene županije koriste zastavu i grb Herceg-Bosne kao županijske zastave i grbove, iako ih je Ustavni sud Federacije BiH već nekoliko puta proglasio nelegalnim. == Srodni članci == {{col-begin}} {{col-2}} * [[Hrvati]] * [[Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine]] {{col-2}} * [[Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Radiotelevizija Herceg-Bosne]] {{col-end}} == Unutarnje poveznice == {{col-begin}} {{col-2}} * [[Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu]] * [[Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji]] * [[Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji|Bosanskohercegovački Hrvati u 2. svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji]] * [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]] * [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] * [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Umjetnost Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini]] * [[Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini]] * [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini]] * [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini]] * [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini]] * [[Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini]] * [[Hrvatska kuhinja u Bosni i Hercegovini]] * [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvati katolici u Herceg-Bosni 1743.]] * [[Katolici u Sarajevu]] * [[Popis Hrvata katolika u župi Mostar 1844.]] {{col-2}} * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1879.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1885.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1895.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1921.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1931.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1953.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.]] * [[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini|Popis katoličkih kućanstava i vjernika u BiH]] * [[Hrvatski pleter]] * [[Heraldički ljiljan]] * [[Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine#Povijesni grbovi|Povijesni grbovi]] * [[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] * [[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] * [[Sicanje]] {{col-end}} == Vanjske poveznice == {{col-begin}} {{col-2}} * [http://www.hercegbosna.org HercegBosna.org] Nacionalni internet portal Hrvata u BiH * [https://web.archive.org/web/20151011215031/http://www.hrvatibh.com/ HrvatiBH.com] Hrvatski web imenik u BiH (arhiv) {{col-2}} * [http://www.rtv-hb.com Radiotelevizija Herceg-Bosne] Hrvatski medij u BiH na državnoj razini * [https://www.youtube.com/channel/UCBoXrmXvnvrVlISESbUo_Jw RTV Herceg-Bosne] Youtube kanal {{col-end}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == *[[Dragutin Pavličević]], ''[http://www.hic.hr/books/pavlic2/index.htm Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131216031843/http://www.hic.hr/books/pavlic2/index.htm |date=16. prosinca 2013. }}'', Hrvatski informativni centar, Zagreb, 2000. * [[Ivan Lovrenović]], ''Bosanski Hrvati: esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture'', Durieux, Zagreb, 2002. ({{ISBN|953-188-152-9}}) *Ivan Zlopaša, [http://www.herceg-bosna.hrvati-amac.com/PolitickaSudbina-kb.pdf ''Politička sudbina Hrvata u BiH''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112125511/http://www.herceg-bosna.hrvati-amac.com/PolitickaSudbina-kb.pdf |date=12. siječnja 2012. }}, Hrvatski blok BiH, Mostar, 2005. (dostupno u [[NSK]]) *Zorislava Čulić, ''Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini'', Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1963. *Vidoslav Bagur, Zvonko Martić, ''Vila bana zvala priko Vrana'', KIZ, Zagreb, 2010. *Saša Mrduljaš, ''Hrvatski etnički prostori u BiH i regulacija političko-pravnog statusa bosanskohercegovačkih Hrvata 1990. – 1995.'',<br>Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Centar Split, Split, 2002. * Svjetlo riječi, ''[http://www.svjetlorijeci.ba/media/download/44945640ubijeni_nestali_hrvati_BIH_082008.pdf Ubijeni i nestali Hrvati Bosne i Hercegovine 1991. - 1995.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924112207/http://www.svjetlorijeci.ba/media/download/44945640ubijeni_nestali_hrvati_BIH_082008.pdf |date=24. rujna 2015. }}'', Sarajevo, kolovoz 2008. {{Hrvati}} {{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini| ]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]] 9u417imm2n70unqknj451w30673riws 0 62232 7430706 7426831 2026-04-16T09:16:04Z Markuss86 254819 /* Sadašnji stadion */ 7430706 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = Atlético Madrid | slika = Atletico Madrid Logo 2024.svg | puno ime = Club Atlético de Madrid | nadimak = ''Indios'' <br> ''Los Colchoneros'' <br> ''Los Rojiblancos'' <br> ''Los de La Ribera del Manzanares'' <br> ''Atleti'' <br> ''El Pupas'' | godina osnivanja = [[26. travnja]] [[1903.]] | igralište = [[Wanda Metropolitano]], [[Madrid]] | navijači ="Los Atleticos" | kapacitet stadiona = 68.456 | direktor = {{Z|ŠPA}} [[Enrique Cerezo]] | trener = {{Z|ARG}} [[Diego Simeone]] | liga = [[La Liga]] | sezona = [[La Liga 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 3. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = _atleticomadrid2526h | pattern_b1 = _atleticomadrid2526h | pattern_ra1 = _atleticomadrid2526h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = FF0000 | body1 = FF0000 | rightarm1 = FF0000 | shorts1 = 0000FF | socks1 = 0000FF | pattern_la2 = _atleticomadrid2526a | pattern_b2 = _atleticomadrid2526a | pattern_ra2 = _atleticomadrid2526a | pattern_sh2 = _atleticomadrid2526a | pattern_so2 = _atleticomadrid2526al | leftarm2 = 3B3C62 | body2 = 3B3C62 | rightarm2 = 3B3C62 | shorts2 = 3B3C62 | socks2 = 3B3C62 | pattern_la3 = _atleticomadrid2526t | pattern_b3 = _atleticomadrid2526t | pattern_ra3 = _atleticomadrid2526t | pattern_sh3 = _atleticomadrid2526t | pattern_so3 = | leftarm3 = 0088FF | body3 = 0088FF | rightarm3 = 0088FF | shorts3 =0088FF | socks3 = 0088FF }} '''Club Atlético de Madrid''' (uobičajeno nazivan '''Atlético Madrid''' ili '''Atlético''') [[Španjolska|španjolski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Madrid]]a, koji nastupa u [[La Liga|La Ligi]]. Domaće utakmice igra na stadionu [[Wanda Metropolitano]], kapaciteta 67.703 gledatelja. Klub je jedan od najuspješnijih u španjolskoj povijesti, s jedanaest nacionalnih prvenstava i devet [[Copa del Rey|Kupova kralja]], trofejem [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] iz [[1962.]] te [[Interkontinentalni kup|Interkontinentalnim kupom]] iz [[1974.]] Atlético je jedan od [[FIFA Classic Clubs|klasičnih klubova FIFA]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club=1914808/index.html |title=FIFA |access-date=11. kolovoza 2014. |archive-date=4. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131204065540/http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club=1914808/index.html |url-status=dead}}</ref> == Povijest == Nogometni klub Athletic Club de Madrid osnovali su [[26. travnja]] [[1903.]] [[Baskija|baskijski]] studenti u [[Madrid]]u kao ispostavu [[Athletic Club de Bilbao|Athletic Bilbaa]]. Prvi je predsjednik kluba bio [[Enrique Allende]]. === Dresovi === U početku su i u jednom i u drugom klubu dresovi bili drugačije boje nego danas. Majica je bila s jednom plavom i jednom bijelom crtom, dok im je donji dio bio potpuno plav. Bilo je to zato što su momci iz [[Bilbao|Bilbaa]] kupovali dresove za oba kluba u [[Engleska|Engleskoj]] i to u [[Blackburn Rovers]]ima. Dugo su vremena igrali u plavo-bijelim dresovima, sve do [[1911.]] godine, dok se predstavnik Athletic Bilbaa nije uputio na novo putovanje brodom prema Engleskoj te se s tog puta vratio s dresovima [[Southampton F.C.|Southamptona]] (majica s crveno-bijelim crtama i crnim donjim dijelom), jer nije mogao pronaći opremu Blackburn Roversa. Athletic Bilbao prihvaća nove dresove kao službene, dok Madriđani uzimaju crveno bijelu majicu, a ostavljaju plavim svoj donji dio. === Odvajanje i spajanje === Godine [[1921.]] madridski se Athletic sasvim odvojio od Atletica iz Bilbaa, a [[13. svibnja]] [[1923.]] godine klub je otvorio svoj prvi stadion, Metropolitano, odigravši utakmicu protiv [[Real Sociedad]]a. Svoj prvi nastup u prvoj ligi odigrao je [[10. veljače]] u Lehoni (španj. Leona) protiv momčadi koja se zvala Arenas de Guecho. Zbog teške ekonomske krize, klub se [[1939.]] spaja s Aviación Nacional, ekipom zračnih snaga španjolske vojske. Nakon fuzije klub dobiva ime Athletic Aviación de Madrid, a [[1941.]] mijenja ime iz Athletic u Atlético, jer je [[Francisco Franco]] zabranio uporabu stranih imena. Današnje ime, Atlético de Madrid, klub nosi od [[1947.]] godine. == Klupski uspjesi == Prvu ligu klub osvaja u sezonama 1939./40., 1940./41., 1949./50. i 1950./51. [[1962.]] godine osvaja [[Kup pobjednika kupova]], pobjedom u finalu nad [[ACF Fiorentina|Fiorentinom]]. Dana [[17. ožujka]] [[1964.]] na čelo kluba dolazi legendarni [[Vicente Calderón]], koji mijenja dotadašnjeg predsjednika Javiera Barrosa. Ostat će zapamćen kao najuspješniji predsjednik Atletica, jer u 21 godinu s njim na čelu klub osvaja devet titula: četiri [[La Liga|lige]], četiri [[Copa del Rey|kupa]] i jedan [[Interkontinentalni kup]] kojeg su osvojili [[1974.]] godine. Tadašnji osvajač [[UEFA Liga prvaka|Kupa prvaka]] [[Bayern München]], odbio je odigrati utakmicu protiv južnoameričkog predstavnika, argentinskog kluba [[Club Atlético Independiente]] Avellaneda te je, kao poražena u europskom finalu, uskočila ekipa Atlético Madrida i osvojila Interkontinentalni kup. Najvećim uspjehom u suvremenijoj povijesti smatra se ''dupla kruna'' [[1996.]] godine. === Domaći uspjesi === [[Datoteka:Liga.png|20px]][[La Liga]]: * Prvak (11): [[La Liga 1939./40.|1939./40.]], [[La Liga 1940./41.|1940./41.]], [[La Liga 1949./50.|1949./50.]], [[La Liga 1950./51.|1950./51.]], [[La Liga 1965./66.|1965./66.]], [[La Liga 1969./70.|1969./70.]], [[La Liga 1972./73.|1972./73.]], [[La Liga 1976./77.|1976./77.]], [[La Liga 1995./96.|1995./96.]], [[La Liga 2013./2014.|2013./14.]], [[La Liga 2020/2021.|2020./21.]] * Drugi (10): [[La Liga 1943./44.|1943./44.]], [[La Liga 1957./58.|1957./58.]], [[La Liga 1960./61.|1960./61.]], [[La Liga 1962./63.|1962./63.]], [[La Liga 1964./65.|1964./65.]], [[La Liga 1973./74.|1973./74.]], [[La Liga 1984./85.|1984./85.]], [[La Liga 1990./91.|1990./91.]], [[La Liga 2017./18.|2017./18.]], [[La Liga 2018./19.|2018./19.]] * Treći (16): [[La Liga 1941./42.|1941./42.]], [[La Liga 1944./45.|1944./45.]], [[La Liga 1946./47.|1946./47.]], [[La Liga 1947./48.|1947./48.]], [[La Liga 1961./62.|1961./62.]], [[La Liga 1970./71.|1970./71.]], [[La Liga 1975./76.|1975./76.]], [[La Liga 1978./79.|1978./79.]], [[La Liga 1980./81.|1980./81.]], [[La Liga 1982./83.|1982./83.]], [[La Liga 1987./88.|1987./88.]], [[La Liga 1991./92.|1991./92.]], [[La Liga 2012./13.|2012./13.]], [[La Liga 2014./15.|2014./15.]], [[La Liga 2015./16.|2015./16.]], [[La Liga 2016./17.|2016./17.]] [[Kup Kralja]]: * Prvak (1): [[Kup Kralja 1959./60.|1959./60.]], [[Kup Kralja 1960./61.|1960./61.]], [[Kup Kralja 1964./65.|1964./65.]], [[Kup Kralja 1971./72.|1971./72.]], [[Kup Kralja 1975./76.|1975./76.]], [[Kup Kralja 1984./85.|1984./85.]], [[Kup Kralja 1990./91.|1990./91.]], [[Kup Kralja 1991./92.|1991./92.]], [[Kup Kralja 1995./96.|1995./96.]], [[Kup Kralja 2012./13.|2012./13.]] * Finalist (9): 1921., 1926., 1956., 1964., 1975., 1987., 1999., 2000., 2010. [[Španjolski liga-kup]]: * Finalist (1): 1984., 1985. [[Supercopa de España]] * Prvak (2): [[Supercopa de España 1985.|1985.]], [[Supercopa de España 2014.|2014.]] * Finalist (5): [[Supercopa de España 1991.|1991.]], [[Supercopa de España 1992.|1992.]], [[Supercopa de España 1996.|1996.]], [[Supercopa de España 2013.|2013.]], [[Supercopa de España 2019./20|2019./20.]] [[Campeonato del Centro]] (prvenstvo središnje Španjolske): * Prvak (4): 1921., 1925., 1928., 1940. === Europski i svjetski uspjesi === [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]: * Finalist (3): [[Kup prvaka 1973./74.|1973./74.]] ([[Finale Kupa prvaka 1974.|finale]]), [[UEFA Liga prvaka 2013./14.|2013./14.]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2014.|finale]]), [[UEFA Liga prvaka 2015./16.|2015./16.]] ([[Finale Kupa prvaka 2016.|finale]]) [[Kup pobjednika kupova]]: * Prvak (1): [[Europski kup pobjednika kupova 1961./62.|1961./62.]] * Finalist (2): [[Europski kup pobjednika kupova 1962./63.|1962./63.]], [[Europski kup pobjednika kupova 1985./86.|1985./86.]] [[UEFA Europska liga]]: * Prvak (3): [[UEFA Europska liga 2009./10.|2009./10.]], [[UEFA Europska liga 2011./12.|2011./12.]], [[UEFA Europska liga 2017./18.|2017./18.]] [[UEFA Superkup]]: * Prvak (3): [[UEFA Superkup 2010.|2010.]], [[UEFA Superkup 2012.|2012.]], [[UEFA Superkup 2018.|2018.]] [[Interkontinentalni kup]]: * Prvak (1): [[Interkontinentalni kup 1974.|1974.]] == Stadioni == Klub je dosad promijenio četiri stadiona. Prvo igralište na kojem su se igrale službene utakmice nalazilo se u [[madrid]]skoj ulici koja se danas zove, po znanstveniku i književniku, [[Marcelino Menèndez Pelayo|Menèndez Pelayo]], pored [[Retiro]] parka. Godine [[1913.]], kad se klub već osamostalio od starijeg brata iz [[Bilbao|Bilbaa]], zaigrao je na novom igralištu u srcu prestižnog naselja Salamanca. Trebalo je pričekati samo deset godina da se opet preseli. Ovaj put na stadion Metropolitano, u četvrt Cuatro Caminos. Tamo ostaje do [[1966.]] kad se otvaraju vrata današnjeg [[Stadion Vicente Calderón|Vicente Calderón]]a, prvog stadiona u [[Španjolska|Španjolskoj]] s isključivo sjedećim mjestima. === Sadašnji stadion === [[Datoteka:VicenteCalderon.jpg|250px|mini|Stadion Vicente Calderón]] Sadašnji stadion je [[Wanda Metropolitano]] koji je izgrađen [[2017.]] godine, a službeno otvaranje stadiona je bilo [[15. rujna]] [[2017.]] godine. Prošli stadion [[Stadion Vicente Calderón|Vicente Calderón]] je pretvoren u park. U povijest ulazi i [[Antoine Griezmann]] koji je postigao prvi gol na ovome stadionu protiv [[Málaga CF|Málage]]. == Vanjske poveznice == * [https://www.atleticodemadrid.com/ Službena stranica] {{es icon}} {{eng oznaka}} * [http://www.infiernorojiblanco.com Navijačka udruga ''Infierno Rojiblanco''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060414085820/http://www.infiernorojiblanco.com/ |date=14. travnja 2006. }} {{es icon}} == Izvori == {{izvori}} {{sport start}} {{Sastav - Atlético Madrid}} {{La Liga}} {{sport kraj}} [[Kategorija:Španjolski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Nogomet u Madridu]] [[Kategorija:Atlético Madrid| ]] ehy47w7tdkc3frvilfddhpsdpgxiwiw 7430707 7430706 2026-04-16T09:16:28Z Markuss86 254819 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7430706|7430706]] suradnika [[Special:Contributions/Markuss86|Markuss86]] ([[User talk:Markuss86|razgovor]]) 7430707 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = Atlético Madrid | slika = Atletico Madrid Logo 2024.svg | puno ime = Club Atlético de Madrid | nadimak = ''Indios'' <br> ''Los Colchoneros'' <br> ''Los Rojiblancos'' <br> ''Los de La Ribera del Manzanares'' <br> ''Atleti'' <br> ''El Pupas'' | godina osnivanja = [[26. travnja]] [[1903.]] | igralište = [[Wanda Metropolitano]], [[Madrid]] | navijači ="Los Atleticos" | kapacitet stadiona = 68.456 | direktor = {{Z|ŠPA}} [[Enrique Cerezo]] | trener = {{Z|ARG}} [[Diego Simeone]] | liga = [[La Liga]] | sezona = [[La Liga 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 3. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = _atleticomadrid2526h | pattern_b1 = _atleticomadrid2526h | pattern_ra1 = _atleticomadrid2526h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = FF0000 | body1 = FF0000 | rightarm1 = FF0000 | shorts1 = 0000FF | socks1 = 0000FF | pattern_la2 = _atleticomadrid2526a | pattern_b2 = _atleticomadrid2526a | pattern_ra2 = _atleticomadrid2526a | pattern_sh2 = _atleticomadrid2526a | pattern_so2 = _atleticomadrid2526al | leftarm2 = 3B3C62 | body2 = 3B3C62 | rightarm2 = 3B3C62 | shorts2 = 3B3C62 | socks2 = 3B3C62 | pattern_la3 = _atleticomadrid2526t | pattern_b3 = _atleticomadrid2526t | pattern_ra3 = _atleticomadrid2526t | pattern_sh3 = _atleticomadrid2526t | pattern_so3 = | leftarm3 = 0088FF | body3 = 0088FF | rightarm3 = 0088FF | shorts3 =0088FF | socks3 = 0088FF }} '''Club Atlético de Madrid''' (uobičajeno nazivan '''Atlético Madrid''' ili '''Atlético''') [[Španjolska|španjolski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Madrid]]a, koji nastupa u [[La Liga|La Ligi]]. Domaće utakmice igra na stadionu [[Wanda Metropolitano]], kapaciteta 67.703 gledatelja. Klub je jedan od najuspješnijih u španjolskoj povijesti, s jedanaest nacionalnih prvenstava i devet [[Copa del Rey|Kupova kralja]], trofejem [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] iz [[1962.]] te [[Interkontinentalni kup|Interkontinentalnim kupom]] iz [[1974.]] Atlético je jedan od [[FIFA Classic Clubs|klasičnih klubova FIFA]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club=1914808/index.html |title=FIFA |access-date=11. kolovoza 2014. |archive-date=4. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131204065540/http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club=1914808/index.html |url-status=dead}}</ref> == Povijest == Nogometni klub Athletic Club de Madrid osnovali su [[26. travnja]] [[1903.]] [[Baskija|baskijski]] studenti u [[Madrid]]u kao ispostavu [[Athletic Club de Bilbao|Athletic Bilbaa]]. Prvi je predsjednik kluba bio [[Enrique Allende]]. === Dresovi === U početku su i u jednom i u drugom klubu dresovi bili drugačije boje nego danas. Majica je bila s jednom plavom i jednom bijelom crtom, dok im je donji dio bio potpuno plav. Bilo je to zato što su momci iz [[Bilbao|Bilbaa]] kupovali dresove za oba kluba u [[Engleska|Engleskoj]] i to u [[Blackburn Rovers]]ima. Dugo su vremena igrali u plavo-bijelim dresovima, sve do [[1911.]] godine, dok se predstavnik Athletic Bilbaa nije uputio na novo putovanje brodom prema Engleskoj te se s tog puta vratio s dresovima [[Southampton F.C.|Southamptona]] (majica s crveno-bijelim crtama i crnim donjim dijelom), jer nije mogao pronaći opremu Blackburn Roversa. Athletic Bilbao prihvaća nove dresove kao službene, dok Madriđani uzimaju crveno bijelu majicu, a ostavljaju plavim svoj donji dio. === Odvajanje i spajanje === Godine [[1921.]] madridski se Athletic sasvim odvojio od Atletica iz Bilbaa, a [[13. svibnja]] [[1923.]] godine klub je otvorio svoj prvi stadion, Metropolitano, odigravši utakmicu protiv [[Real Sociedad]]a. Svoj prvi nastup u prvoj ligi odigrao je [[10. veljače]] u Lehoni (španj. Leona) protiv momčadi koja se zvala Arenas de Guecho. Zbog teške ekonomske krize, klub se [[1939.]] spaja s Aviación Nacional, ekipom zračnih snaga španjolske vojske. Nakon fuzije klub dobiva ime Athletic Aviación de Madrid, a [[1941.]] mijenja ime iz Athletic u Atlético, jer je [[Francisco Franco]] zabranio uporabu stranih imena. Današnje ime, Atlético de Madrid, klub nosi od [[1947.]] godine. == Klupski uspjesi == Prvu ligu klub osvaja u sezonama 1939./40., 1940./41., 1949./50. i 1950./51. [[1962.]] godine osvaja [[Kup pobjednika kupova]], pobjedom u finalu nad [[ACF Fiorentina|Fiorentinom]]. Dana [[17. ožujka]] [[1964.]] na čelo kluba dolazi legendarni [[Vicente Calderón]], koji mijenja dotadašnjeg predsjednika Javiera Barrosa. Ostat će zapamćen kao najuspješniji predsjednik Atletica, jer u 21 godinu s njim na čelu klub osvaja devet titula: četiri [[La Liga|lige]], četiri [[Copa del Rey|kupa]] i jedan [[Interkontinentalni kup]] kojeg su osvojili [[1974.]] godine. Tadašnji osvajač [[UEFA Liga prvaka|Kupa prvaka]] [[Bayern München]], odbio je odigrati utakmicu protiv južnoameričkog predstavnika, argentinskog kluba [[Club Atlético Independiente]] Avellaneda te je, kao poražena u europskom finalu, uskočila ekipa Atlético Madrida i osvojila Interkontinentalni kup. Najvećim uspjehom u suvremenijoj povijesti smatra se ''dupla kruna'' [[1996.]] godine. === Domaći uspjesi === [[Datoteka:Liga.png|20px]][[La Liga]]: * Prvak (11): [[La Liga 1939./40.|1939./40.]], [[La Liga 1940./41.|1940./41.]], [[La Liga 1949./50.|1949./50.]], [[La Liga 1950./51.|1950./51.]], [[La Liga 1965./66.|1965./66.]], [[La Liga 1969./70.|1969./70.]], [[La Liga 1972./73.|1972./73.]], [[La Liga 1976./77.|1976./77.]], [[La Liga 1995./96.|1995./96.]], [[La Liga 2013./2014.|2013./14.]], [[La Liga 2020/2021.|2020./21.]] * Drugi (10): [[La Liga 1943./44.|1943./44.]], [[La Liga 1957./58.|1957./58.]], [[La Liga 1960./61.|1960./61.]], [[La Liga 1962./63.|1962./63.]], [[La Liga 1964./65.|1964./65.]], [[La Liga 1973./74.|1973./74.]], [[La Liga 1984./85.|1984./85.]], [[La Liga 1990./91.|1990./91.]], [[La Liga 2017./18.|2017./18.]], [[La Liga 2018./19.|2018./19.]] * Treći (16): [[La Liga 1941./42.|1941./42.]], [[La Liga 1944./45.|1944./45.]], [[La Liga 1946./47.|1946./47.]], [[La Liga 1947./48.|1947./48.]], [[La Liga 1961./62.|1961./62.]], [[La Liga 1970./71.|1970./71.]], [[La Liga 1975./76.|1975./76.]], [[La Liga 1978./79.|1978./79.]], [[La Liga 1980./81.|1980./81.]], [[La Liga 1982./83.|1982./83.]], [[La Liga 1987./88.|1987./88.]], [[La Liga 1991./92.|1991./92.]], [[La Liga 2012./13.|2012./13.]], [[La Liga 2014./15.|2014./15.]], [[La Liga 2015./16.|2015./16.]], [[La Liga 2016./17.|2016./17.]] [[Kup Kralja]]: * Prvak (1): [[Kup Kralja 1959./60.|1959./60.]], [[Kup Kralja 1960./61.|1960./61.]], [[Kup Kralja 1964./65.|1964./65.]], [[Kup Kralja 1971./72.|1971./72.]], [[Kup Kralja 1975./76.|1975./76.]], [[Kup Kralja 1984./85.|1984./85.]], [[Kup Kralja 1990./91.|1990./91.]], [[Kup Kralja 1991./92.|1991./92.]], [[Kup Kralja 1995./96.|1995./96.]], [[Kup Kralja 2012./13.|2012./13.]] * Finalist (9): 1921., 1926., 1956., 1964., 1975., 1987., 1999., 2000., 2010. [[Španjolski liga-kup]]: * Finalist (1): 1984., 1985. [[Supercopa de España]] * Prvak (2): [[Supercopa de España 1985.|1985.]], [[Supercopa de España 2014.|2014.]] * Finalist (5): [[Supercopa de España 1991.|1991.]], [[Supercopa de España 1992.|1992.]], [[Supercopa de España 1996.|1996.]], [[Supercopa de España 2013.|2013.]], [[Supercopa de España 2019./20|2019./20.]] [[Campeonato del Centro]] (prvenstvo središnje Španjolske): * Prvak (4): 1921., 1925., 1928., 1940. === Europski i svjetski uspjesi === [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]: * Finalist (3): [[Kup prvaka 1973./74.|1973./74.]] ([[Finale Kupa prvaka 1974.|finale]]), [[UEFA Liga prvaka 2013./14.|2013./14.]] ([[Finale UEFA Lige prvaka 2014.|finale]]), [[UEFA Liga prvaka 2015./16.|2015./16.]] ([[Finale Kupa prvaka 2016.|finale]]) [[Kup pobjednika kupova]]: * Prvak (1): [[Europski kup pobjednika kupova 1961./62.|1961./62.]] * Finalist (2): [[Europski kup pobjednika kupova 1962./63.|1962./63.]], [[Europski kup pobjednika kupova 1985./86.|1985./86.]] [[UEFA Europska liga]]: * Prvak (3): [[UEFA Europska liga 2009./10.|2009./10.]], [[UEFA Europska liga 2011./12.|2011./12.]], [[UEFA Europska liga 2017./18.|2017./18.]] [[UEFA Superkup]]: * Prvak (3): [[UEFA Superkup 2010.|2010.]], [[UEFA Superkup 2012.|2012.]], [[UEFA Superkup 2018.|2018.]] [[Interkontinentalni kup]]: * Prvak (1): [[Interkontinentalni kup 1974.|1974.]] == Stadioni == Klub je dosad promijenio četiri stadiona. Prvo igralište na kojem su se igrale službene utakmice nalazilo se u [[madrid]]skoj ulici koja se danas zove, po znanstveniku i književniku, [[Marcelino Menèndez Pelayo|Menèndez Pelayo]], pored [[Retiro]] parka. Godine [[1913.]], kad se klub već osamostalio od starijeg brata iz [[Bilbao|Bilbaa]], zaigrao je na novom igralištu u srcu prestižnog naselja Salamanca. Trebalo je pričekati samo deset godina da se opet preseli. Ovaj put na stadion Metropolitano, u četvrt Cuatro Caminos. Tamo ostaje do [[1966.]] kad se otvaraju vrata današnjeg [[Stadion Vicente Calderón|Vicente Calderón]]a, prvog stadiona u [[Španjolska|Španjolskoj]] s isključivo sjedećim mjestima. === Sadašnji stadion === [[Datoteka:VicenteCalderon.jpg|200px|mini|Stadion Vicente Calderón]] Sadašnji stadion je [[Wanda Metropolitano]] koji je izgrađen [[2017.]] godine, a službeno otvaranje stadiona je bilo [[15. rujna]] [[2017.]] godine. Prošli stadion [[Stadion Vicente Calderón|Vicente Calderón]] je pretvoren u park. U povijest ulazi i [[Antoine Griezmann]] koji je postigao prvi gol na ovome stadionu protiv [[Málaga CF|Málage]]. == Vanjske poveznice == * [https://www.atleticodemadrid.com/ Službena stranica] {{es icon}} {{eng oznaka}} * [http://www.infiernorojiblanco.com Navijačka udruga ''Infierno Rojiblanco''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060414085820/http://www.infiernorojiblanco.com/ |date=14. travnja 2006. }} {{es icon}} == Izvori == {{izvori}} {{sport start}} {{Sastav - Atlético Madrid}} {{La Liga}} {{sport kraj}} [[Kategorija:Španjolski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Nogomet u Madridu]] [[Kategorija:Atlético Madrid| ]] s16h457si92n4cqlxr8unnsohme2nzq 0 63804 7430775 7229188 2026-04-16T11:00:06Z Panasko 203327 7430775 wikitext text/x-wiki '''Taruma''', pleme američkih Indijanaca čije prvo poznato stanište bilo kod ušća [[Rio Negra]], [[Brazil]]. Pleme [[1668.]] (navodi Nicholas Guppy) pomaže u izgradnji Fortaleze de Barra, gdje se danas nalazi grad [[Manaos]]. Za kasnije se o njima ne čuje, pa se mislilo da su izumrli, ali ih opet otkriva Sir [[Robert Schomburgk]] u području rijeke [[Essequibo]], gdje su sebi ponovno izgradili dom. Tarume su u međuvremenu potukle razne epidemije u kontaktu s Europljanima, i Schomburgk koji je dolazio obilježiti južnu granicu [[Britanska Gvajana|Britanske Gvajane]], otkrio je tek potomke nekolicine njih. Tradicionalni dom nalazio im se u području rijeka [[Kassikaityu]] i [[Kuyuwini]], gdje su se morali naseliti između [[1715.]] i [[1725.]] Prema Guppyjevom navodu Tarume su bili poznati proizvođači pojaseva, remenja za pregače i ribeža za kasavu. Za vrijeme prvog Schomburgkovog posjeta bilo ih je oko 500. šest godina kasnije preostalo ih je 150. Među posljednjima koji su vidjeli Tarumce bio je [[Barrington Brown]], bilo je to 1925., a sastojali su se od tek 17 odraslih osoba i troje djece. Sljedeće ([[1926.]]) [[influenca]] je dovršila njihovo uništenje. Na području Tarumaca kasnije su se naselili [[Wai-Wai]], pleme iz grupe [[Cariban|Cariba]] koje je posjetio posjetio Nicholas Guppy. Guppy, autor knjige o izvornom životu Wai-Wai plemena, nalazi na mjestu njihovog sela ''Yakka-Yakka'', ostatke lončarije Taruma, bez tragova boje, ali s urezima i brazdama. Za ovo mjesto smatra da se 50 do 70 godina prije njegovog dolaska nalazilo selo Taruma. Guppy među Wai-Waima u Gvajani nalazi i jednog Tarumca, ''Kilimtu'', koji je bio oženjen za Wai-Wai ženu i nije više znao tarumski. Druga dva posljednja Tarumca, zvali su se ''Kakwe'' i ''Foimo'', otkriva u Brazilu gdje su sebi izgradili selo od jedne velike kuće, zvano ''Titko-tirir'' ili ''Minyew-bau''. U tom selu živjelo je uz njih još tri muškarca, od kojih je jedan pripadao izumrlom tajanstvenom plemenu [[Emayen]] ili ''Mayen'', dok su ostali izgleda bili [[Mawayana|Mawayanci]]. Ovi posljednji Tarume informirali su Guppyja da je nekada njegov narod živio u odijeljenim kućama, a ne u ovakvima kao danas, te da su se duže zadržavali na jednom mjestu, nego što su to činila druga plemena. Imali su veoma naprednu zemljoradnju na čijim je poljima rastao [[pamuk]], [[duhan]], [[yam]], [[šećerna trska]], [[ananas]], [[manioka]], [[banana]] i drugo, a najpoznatiji su bili kao uzgajivači [[lovački psi|lovačkih pasa]], što je često citirano po etnografskoj građi. Tarume su obožavali [[anakonda|anakondu]] i u njoj gledali člana svoga plemena, poštovali je i klonili je se. Prema njihovu mitu pramajka Indijanaca bila je kći anakonde. Jezično Tarume su po McQuown/Greenbergu klasificirani u [[Macro-Cariban]], a po drugoj klasifikaciji pripadaju Velikoj porodici [[Equatorial]]. == Vanjske poveznice == *[http://www.landofsixpeoples.com/gytodayfourtwelvejs.htm 'Sir Robert Schomburgk and his explorations of Guyana'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927061751/http://www.landofsixpeoples.com/gytodayfourtwelvejs.htm |date=27. rujna 2007. }} *[http://charles-darwin.classic-literature.co.uk/variation-of-animals-and-plants-under-domestication-v1/ebook-page-17.asp The Variation of Animals and Plants Under Domestication V1] *[http://www.guyana.org/features/guyanastory/chapter4.html The Fate Of Other Amerindian Groups] {{indijanci}} {{Že-Pano-Karib}} {{Navigacija | naziv = {{PAGENAME}} | slika = |naslov=[[Že-Pano-Karib]]: [[Macro-Cariban]] |popis1= [[Andoke]] • [[Boran]] • [[Cariban]] • [[Chocoan]] • [[Huitotoan]] • [[Kukurá]] • [[Peba-Yagua]] • [[Taruma]] }} {{Ekvatorijalni narodi i jezici}} [[Kategorija:Equatorial jezici]] [[Kategorija:Equatorial]] [[Kategorija:Brazilski Indijanci]] [[Kategorija:Gvajanski Indijanci]] 11g2slr8w7ayu9c37uai7goe3itqp5h 0 66181 7430519 6224163 2026-04-15T14:16:47Z Boja02 182795 7430519 wikitext text/x-wiki [[File:Бојан Пајтић (cropped).jpg|thumb|Bojan Pajtić]] '''Dr Bojan Pajtić''' ([[Senta]], [[1970.]]) bio je predsjednik [[Vlada Autonomne Pokrajine Vojvodine|Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine]] od [[2004.]] do [[2016.]] godine. Osnovnu i srednju školu (pravni smjer) završio je u rodnom gradu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u [[Novi Sad|Novom Sadu]], gdje je listopada 1996. godine izabran za zvanje asistenta pripravnika na predmetu [[Obligacijsko pravo]]. Na matičnom fakultetu obranio je magistarsku tezu pod nazivom ''Fiducijalni sporazumi kao sredstvo obezbeđenja obligaciono-pravnih potraživanja''. Objavljivao je redove u časopisima [[Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu|''Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu'']], [[Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu|''Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu'']], [[Pravo, teorija i praksa|''Pravo teorija i praksa'']] i [[Pravni život|''Pravni život'']]. Početkom [[2000.]] godine preuzima dužnost člana Izvršnog odbora Skupštine grada Novog Sada, zaduženog za opću upravu i propise. Nakon lokalnih izbora u rujnu iste godine izabran je za potpredsjednika Izvršnog odbora. U toku cijelog prethodnog skupštinskog saziva obavljao je dužnost Zakonodavnog odbora Narodne skupštine Republike Srbije. Član je [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]]. Pored [[srpski jezik|srpskog]], govori [[engleski]] i [[mađarski]] jezik. == Vanjske poveznice == *(srpski) [http://www.vojvodina.gov.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=105&Itemid=65 Predsjednik Vlade AP Vojvodine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130206024243/http://www.vojvodina.gov.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=105&Itemid=65 |date=6. veljače 2013. }} {{GLAVNIRASPORED:Pajtić, Bojan}} [[Kategorija:Životopisi, Vojvodina]] [[Kategorija:Srbijanski političari od 1989.]] arxrh6hhlhg4vnp74zgia6004006j78 0 68399 7430770 7071220 2026-04-16T10:58:30Z Panasko 203327 7430770 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Macro-arawakan-Languages.png|mini|Macro-Arawakan jezici u Južnoj Americi.]] '''Macro-Arawakan'''.- Velika jezična porodica iz tropskih predjela Južne Amerike, koja obuhvaća niz jezičnih porodica od kojih se uz porodicu [[Arawakan]], po kojoj dobiva ime, nalaze i: [[Apolista]], [[Arauan]], [[Catembri]], [[Chamicura]], [[Chapacuran]], [[Guahiban]], [[Lorenzan]], [[Otomacan]], [[Tiniguan]], [[Uru-Chipaya]], [[Guamo]] i moguće plemena i jezike Indijanaca [[Puquinan]] i [[Chango]] i sjevernoameričke [[Timuquanan]]. U neklasificirane aravačke jezike ubrajaju se i [[Morique jezik|morique]] (Morike), [[Cumeral jezik|cumeral]], [[Tomedes jezik|tomedes]], [[Ponares jezik|ponares]], [[Omejes jezik|omejes]]. == Vanjske poveznice == *[http://www.proel.org/index.php?pagina=mundo/amerindia/ecuatorial/macroarawak Familia Macro-Arahuacana] *[http://multitree.org/trees/15360 Macro-Arawakan: Kaufman 2007 - MultiTree] {{Ekvatorijalni narodi i jezici}} {{Macro-Arawakan}} [[Kategorija:Macro-Arawakan| ]] [[Kategorija:Macro-Arawakan jezici| ]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:M]] ize0gs35nrvuzwwjk08bld8e6o5g6m2 0 72663 7430471 7407864 2026-04-15T13:15:27Z Šaholjubac 211973 /* Posljednje godine */ 7430471 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|48. tjedan 2023.}} {{Infookvir šahist |ime = Emanuel Lasker |punoime = Emanuel Lasker |slika = Emanuel Lasker.jpg |država = {{Z+X|NJE}} |polje = [[matematika]], [[filozofija]] |alma_mater = Sveučilište u Erlangenu |akademski_mentor = [[Max Noether]] |poznat_po = primarna dekompozicija ideala polinomskih prstenova |važnija_djela = ''Borba'' <br> ''Filozofija nedostižnog'' <br>''Zdrav razum u šahu'' <br>''Udžbenik šaha'' |approx_elo = 2878 |svjetski_prvak = [[1894.]] – [[1921.]] |dob = [[24. prosinca]] [[1868.]] <br>[[Barlinek]], [[Kraljevina Pruska]] |dod = [[11. siječnja]] [[1941.]] <br>[[New York City, New York|New York]], [[Sjedinjene Američke Države]] }} '''Emanuel Lasker'''{{Efn|Njemački izgovor: [[Datoteka:De-Emanuel Lasker.ogg]]}}{{Efn|Laskerovo rodno ime bilo je Immanuel, no ono je još u njegovu djetinjstvu promijenjeno u Emanuel.<ref>I. Linder, V. Linder, Emanuel Lasker: Second World Chess Champion, Russel Enterprises, Milford, 2010., prvo poglavlje: djetinjstvo i adolescenija</ref><ref>[https://www.geni.com/people/Emanuel-Immanuel-Lasker/6000000000328944730 Emanuel (Immanuel) Lasker] Geni.com. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref>}} ([[Barlinek]], [[24. prosinca]] [[1868.]] – [[New York City, New York|New York]], [[11. siječnja]] [[1941.]]) bio je [[Nijemci|njemački]] [[šah]]ist, [[matematičar]], [[filozof]], [[Pisac|autor]] i prvoklasni igrač [[bridž]]a. Drugi je po redu [[svjetsko prvenstvo u šahu|svjetski prvak u šahu]] i jedan od najvećih [[šah]]ista svih vremena.<ref>{{Cite web|url=https://www.thearticle.com/chess-secrets-from-lasker-to-carlsen|title=Chess secrets: from Lasker to Carlsen|date=17. ruj 2022.|website=TheArticle}}</ref> Napisao je nekoliko knjiga o [[Filozofija|filozofiji]], šahu, [[bridž]]u i drugim [[Igraće karte|kartaškim igrama]], a neko se vrijeme bavio i [[Publicistika|publicistikom]]. Izumio je svoju vrstu [[Dama|dame]] i [[Nim (igra)|nima]], a dao je doprinos i ranome razvoju [[Teorija igara|teorije igara]].<ref>Jörg Bewersdorff, Glück, Logik und Bluff: Mathematik im Spiel – Methoden, Ergebnisse und Grenzen, Vieweg+Teubner Verlag, 5. izdanje, 2010., str. 119–125</ref> U matematici je značajno doprinio razvoju [[Komutativnost|komutativne]] [[Algebra|algebre]]. Kao igrač, odlikovao se univerzalnim stilom igre, obrambenom snagom i visokome umijeću u završnici.<ref name="auto1">Max Euwe, Hans Kramer, The Middlegame, Hays Publishing, 1994., str. 93, 101</ref> Naslov svjetskog prvaka preuzeo je od [[Wilhelm Steinitz|Wilhelma Steinitza]] [[1894.]] i držao ga do [[1921.]] godine, što je do danas najdulje razdoblje vladavine nekog svjetskog prvaka. Lasker je šest puta branio naslov, od kojih pet uspješno, dok ga 1921. u [[Havana|Havani]] nije porazio [[José Raúl Capablanca]].<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/33860/ Lasker, Emanuel] Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Mnogi njegovi suvremenici govorili su da je rabio psihološki pristup igri, pa čak i da je ponekad namjerno igrao nešto slabije poteze kako bi kod protivnika stvorio nelagodu.{{Efn|Réti piše: „Dok sam analizirao Laskerove partije na turnirima, zapanjila me njegova dugotrajna i na prvi pogled nevjerojatna sreća. (...) Ne može se poreći činjenica da je uvijek iznova Laskerovo izlaganje loše, da je on stotine puta u gubitničkoj poziciji, a ipak na kraju pobjeđuje.”<ref>Richard Réti, ''Masters of the Chessboard'', Dover Publications, str. 132. ISBN 0-486-23384-7.</ref>}} Moderne analize, međutim, pokazuju da je Laskerovo shvaćanje šaha bilo ispred onoga vremena te da je imao fleksibilniji pristup igri.<ref>[https://www.exeterchessclub.org.uk/content/chess-style Chess style] Exeter Chess Club. Pristupljeno 4.svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.chess.com/players/emanuel-lasker Emanuel Lasker] Chess.com. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Zalagao se za primjereno novčano nagrađivanje igrača, kao i za autorsko pravo na objavljivanje svojih partija, čime je utro temelje profesionalizmu u šahu.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/lasker-emanuel Lasker, Emanuel] HE. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref><ref>Laura B. Tyle, UXL Encyclopedia of World Biography, 2002.</ref> Izdržljivog, [[Pragmatizam|pragmatičnog]] i borbenog stila, uspješno je transformirao svoj način igre prilagodivši se novim teorijskim strujama u šahu te je sve do svojeg umirovljenja [[1936.]] godine bio među najjačim igračima na svijetu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79239 Nottingham (1936)] Chessgames. Pristupljeno 31. siječnja 2026.</ref> U poznim je godinama, na velikom međunarodnom turniru u [[Moskva|Moskvi]] [[1935.]] godine, osvojio visoko treće mjesto, pola boda ispred starog rivala Capablance, pobjedivši ga u izravnom susretu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79233 Moscow (1935)] Chessgames. Pristupljeno 31. siječnja 2026.</ref> Lasker je značajno doprinio [[Matematika|matematici]], a glavno područje njegova interesa bila je [[algebra|komutativna algebra]]. Dokazao je primarnu dekompoziciju ideala [[Polinom|polinomskih prstenova]], teorem koji se smatra jednim od važnijih matematičkih rezultata prve polovice 20. stoljeća. Po njemu se [[Prsten (matematika)|komutativni prsten]] za kojeg svaki njegov ideal ima primarnu dekompoziciju [[Eponim|naziva]] ''Laskerov prsten'', kao poseban slučaj Noetherina prstena.<ref>[https://encyclopediaofmath.org/wiki/Lasker_ring#:~:text=A%20commutative%20ring%20in%20which,it%20has%20a%20primary%20decomposition. Lasker ring - Encyclopedia of Mathematics] Encyclopedia of Mathematics. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> Poznat je i po svojim matematičkim razmatranjima kartaških igara.<ref>[https://famous-mathematicians.com/emanuel-lasker/ Emanuel Lasker – Famous Mathematicians] Famous Mathematicians. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Napisao je i nekoliko knjiga o [[Filozofija|filozofiji]] od kojih je napoznatija knjiga ''Kampf'' (''Borba''), a ona predstavlja osnovni postulat Laskerova pogleda na šah i život.{{Efn|Sažetak engleskog prijevoda knjige ''Struggle'' ({{ISBN|4-871-87465-6}}) glasi: „''Borba'' je malo poznato djelo svjetskog šahovskog prvaka Emanuela Laskera. Temelji se na teoriji da je sav život, pa čak i sam život, rezultat borbe. Laskerova knjiga duboko zadire u sve faze života i borbe. Pokušava stvoriti opću teoriju svih natjecateljskih aktivnosti, uključujući šah, poslovanje i rat.”}} == Mladost == === Predci, obitelj i djetinjstvo === [[File:Lasker, Emanuel "-8" - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|mini|Lasker u svojoj mladosti, 1895. godina.]] Lasker je rođen na [[Badnjak]] [[1868.]] u seocetu [[Barlinek]] (tada Berlinchen), tada dijelu [[Kraljevina Pruska|Kraljevine Pruske]], u krilu [[židov]]ske obitelji od oca Michaelisa Aarona Laskera i majke Rosalie Israelsohn.<ref name="auto">Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a master, 2011., Dover publications, New York, str. 11</ref> Rodno ime Immanuel roditelji su mu kasnije promijenili u Emanuel, a otac si je nadjenuo ime Adolf.<ref>I. Linder, V. Linder, Emanuel Lasker: Second World Chess Champion, Russel Enterprises, Milford, 2010., prvo poglavlje: djetinjstvo i adolescenija</ref><ref>[https://www.geni.com/people/Emanuel-Immanuel-Lasker/6000000000328944730 Emanuel (Immanuel) Lasker] Geni.com. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Lasker je imao starijeg brata Bertholda i dvije starije sestre, Teofiliju (1862. – 1943.) i Amaliju (1865. – 1938.).<ref>Wolfgang Kamm; Tomasz Lissowski, Emanuel Lasker Volume 1: Struggle and Victories, Berlin, 2018., str. 88</ref> Otac mnogobrojne obitelji Adolf Lasker bio je čuvar obližnje [[Sinagoga|sinagoge]].<ref name="auto3">Boris Samoilovič Vajnštajn, ''Veliki majstori šaha'', Caissa commerce, Beograd, 2006., str. 17</ref> Laskerovi rani predci došli su iz seoceta Lask, mjesta u središnjoj [[Poljska|Poljskoj]], od kojeg potječe obiteljsko prezime.<ref name="auto"/> [[Poljski jezik|Poljska]] riječ ''łaska'' pak znači [[milost]] ili skonost.<ref>[https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elZuXBA%3D lȁska] HJP. Pristupljeno 27. travnja 2024.</ref> Neki izvori sugeriraju da prezime vuče korijene iz [[Jidiš|jidiša]] i da je povezano s jidiškom riječju za „protresti”.<ref>[https://crestsandarms.com/pages/lasker-family-crest-coat-of-arms Lasker family crest and coat of arms] Crest&Arms. Pristupljeno 27. travnja 2025.</ref> Roditelji prepoznaju talent mladoga Laskera za [[Matematika|matematiku]] pa ga, s njegovih 11 godina, šalju na srednjoškolsko obrazovanje u [[Berlin]].<ref>[https://sahmatlista.wordpress.com/2022/01/12/emanuel-lasker-mislilac/ Emanuel Lasker. Mislilac] Blog šah-mat liste. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Lasker je u Berlinu bio primljen u školu za dva razreda više od svojih vršnjaka, iako je maturirao tek s navršenih 20 godina.<ref name="auto3"/> Potvrdu o završenom školovanju dobiva u [[Pruska|pruskom]] gradiću Landsberg an der Warthe (sada [[Gorzów Wielkopolski]] u [[Poljska|Poljskoj]]). Po završetku srednjoškolskog obrazovanja upisuje studij matematike na sveučilištu u Berlinu, a godinu kasnije prebacuje se na isti studij u [[Göttingen]]u, gdje mu je [[David Hilbert]] bio jedan od profesora. === Upoznavanje sa šahom i prvi uspjesi === Kad je Laskeru bilo 12 godina, obolio je od [[ospice|ospica]] i završio u bolnici. Da bi ga razveselio, stariji brat Berthold naučio ga je pravilima šaha i donio mu u bolničku sobu šahovski priručnik.<ref>[http://adria.fesb.hr/~mamiskov/Chess/Untitled-4.html Svjetski prvaci] Adria.fesb.hr. Pristupljeno 19. svibnja 2025.</ref><ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 14–15</ref> Berthold Lasker, po struci liječnik, i sâm je bio šahovski majstor i jedan od jačih igrača ranih [[1890-ih]].<ref>[http://chessmetrics.com/cm/CM2/PlayerProfile.asp?Params=199510SSSSS3S073074000000111000000000017510100 Chessmetrics Player Profile: Berthold Lasker] Chessmetrics. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Berthold se [[1894.]] oženio poznatom [[pjesništvo|pjesnikinjom]] [[Else Lasker-Schüler|Elsom Lasker-Schüler]].<ref>Erika Klüsener, Else Lasker-Schüler, Reinbek bei Hamburg, 1980., str. 33</ref> Kako bi doprinio zaradi, Emanuel je igrao šah i kartaške igre za male uloge, posebno često u kavani Café Kaiserhof.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 19–21</ref> Laskerov učitelj matematike Kevitz preporučio je mladom Laskeru da prouči Bilguerov šahovski uždbenik ''Handbuch des Schachspiels'' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Priručnik šahovske igre''), klasično djelo tadašnje šahovske literature u Njemačkoj, napisano [[1843.]] godine, iako je moguće da je Lasker bio svjestan knjige i ranije.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 18</ref> Više od pola stoljeća, od pojave natjecateljskog šaha ranih 1850-ih do [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], [[Njemačko Carstvo|Njemačka]] je zauzimala položaj u šahovskome svijetu sličan onome koji je kasnije imao [[Sovjetski Savez]]. Njemačka je, zajedno s [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarskom]] i drugim njemačkim govornim područjima, imala najdublji kadar vrhunskih igrača i teoretičara, a njemački je bio jezik obrazovanoga šahovskog svijeta. Iako su i druge zemlje mogle proizvesti vrhunske šahovske talente, u prvome redu [[Rusko Carstvo]], [[Francuska]], [[Engleska]] i [[SAD]], nijedna nije mogla parirati Njemačkoj po širini i snazi kadra. Vrhunac su njemačke šahovske scene predstavljali dvogodišnji kongresi Njemačkog šahovskog saveza (tzv. ''DSB Congressi''). Oni su uključivali ''Meisterturnier'', turnir otvoren isključivo za priznate šahovske majstore iz Njemačke i svijeta, te ''Hauptturnier'', svojevrsni turnir kandidata čiji bi pobjednik stekao pravo nastupa na budućim ''Meisterturnierima'' i bio priznat kao majstor ne samo u Njemačkoj, već i u cijelome svijetu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79924 14th DSB Congress, Coburg Tournament] Chessgames. Pristupljeno 28. svibnja 2025.</ref> Lasker je osvojio godišnji zimski turnir kavane Café Kaiserhof u sezoni 1888./1889. i turnir ''Hauptturnier'' na šestom kongresu njemačkog šahovskog saveza u gradu [[Breslau]],<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79605 6th DSB Congress, Breslau Tournament] Chessgames. Pristupljeno 28. svibnja 2025.</ref> čime osvaja titulu „majstora”. Ovaj pothvat nagnuo je Laskera da se počne profesionalno baviti šahom.<ref>Emanuel Lasker, ''Udžbenik šaha'', Russell Enterprises, izdanje iz 2008. godine, str. 48</ref> Godine 1890. osvaja turnir u Berlinu pobjedivši brata Bertholda u doigravanju. Dva tjedna prije turnira objavljuje šahovsku studiju koja će kasnije postati poznata pod nazivom [[Laskerov manevar]].<ref>{{Cite web|url=https://en.chessbase.com/post/study-of-the-month-2020-11|title=Emanuel Lasker: Jack of all trades, master of some|date=28. stu 2020.|website=Chess News}}</ref> {{Chess diagram | tright |Emanuel Lasker, 1890. | | |kl | | | | | | | |pl | | | | |rl |kd| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |rd | | | | |pd | | | | | | | | |Bijeli na potezu dobiva.{{Efn|Rješenje studije glasi: 1.Kb8 Tb2+ bijeli kralj oslobađa put b7 pješaku. 2.Ka8! Tc2 bijeli koristi crnog kralja kao štit, odnosno zaštitu od šahova crnog topa. 3.Th6+ Ka5 bijeli prisiljava crnog kralja na red niže, što je središnja ideja studije. 4.Kb7! Tb2 bijeli mora privremeno doći pod otvorenu liniju da bi zaštitio b7 pješaka. 5.Ka7 Tc2 Ovaj uzorak se nastavlja sve dok crni kralj ne bude prisiljen doći na drugi red. 6.Th5+ Ka4 7.Kb6 Tb2 8.Ka6 Tc2 crni nema bolje opcije od pasivne igre. 9.Th4+ Ka3 10.Kb6 Tc2 11.Ka5 Tc2 12.Th3 Ka2 crni kralj konačno mora doći na a2, odnosno na isti red s topom. Slijedi privremena žrtva topa: 13.Txh2!! Txh2 bijeli sada promovira pješaka u damu i dobiva partiju.}} }} === Stjecanje ugleda u šahovskom svijetu === Laskerov prvi međunarodni turnir bio je [[amsterdam]]ski turnir 1889. gdje je postigao svoju cijenjenu pobjedu protiv Johanna Bauera.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79287 Amsterdam (1889)] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> [[Datoteka:ELasker.jpg|thumb|Crtež Laskera, dovršen približno 1894.]] Na tom je turniru osvojio drugo mjesto, iza Amosa Burna, a ispred Jamesa Masona i [[Isidor Gunsberg|Isidora Gunsberga]] (koji je bio izazivač Steinitzu godinu kasnije), tada ponajboljih svjetskih igrača. Godinu poslije osvaja treće mjesto na malom turniru u [[Graz]]u.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=123998 Graz (1890)] Chessgames. Pristupljeno 24. svibnja 2025.</ref> Lasker se 1891. godine nastanjuje u [[Engleska|Engleskoj]] i tamo ostaje do 1892. godine.<ref name="auto2">[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker] MacTutor. Pristupljeno 25. svibnja 2025.</ref> Za vrijeme svog boravka u Londonu, u mečevima je pobjeđivao najbolje igrače zemlje, između ostalog i [[Henry Bird (šahist)|Henryja Birda]], a osvojio je i drugo mjesto na turniru u [[London]]u [[1892.]], pola boda iza [[Joseph Blackburne|Josepha Blackburnea]].<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=96605&crosstable=1 London Quintangular (1892)] Chessgames. Pristupljeno 25. svibnja 2025.</ref> Zatim odlazi u obilazak Sjedinjenim Državama i osvaja [[New York|njujorški turnir]] [[1893.]] gdje je ostvario savršen rezultat.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=43757 Impromptu International Congress, New York (1893)] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Taj je turnir tek jedan od nekolicine međunarodnih turnira u povijesti gdje je jedan igrač dobio sve partije.<ref>Hooper, David; Whyld, Kenneth, 1992., The Oxford Companion to Chess, Oxford University Press, str. 81</ref> Godine 1892. Lasker je osnovao svoj prvi šahovski časopis, ''The London Chess Fortnightly'', koji je izlazio svaka dva tjedna između 15. kolovoza 1892. i 30. srpnja 1893. uz stanku u drugoj četvrtini 1893. godine.<ref>[http://www.chesscafe.com/text/review302.pdf The London Chess Fortnightly] Moravian Chess. Pristupljeno 24. svibnja 2025.</ref><ref>Taylor Kingston, Emanuel Lasker: A Reader, Russel Enterprises, Inc., Milford, 2019., str. 11</ref> === Osvajanje naslova svjetskog prvaka === [[File:Lasker-Steinitz.jpg|mini|Steinitz i Lasker, četvrto svjetsko prvenstvo u šahu 1894. godine.]] Nakon ovih uspjeha, Lasker je [[1894.]] izazvao Steinitza na meč za svjetskog prvaka. Pregovori su započeti i meč je ubrzo dogovoren. Započeo je 15. ožujka iste godine i po pregovorima trebao se igrati u New Yorku, [[Philadelphia|Philadelphiji]] i [[Montreal]]u, redom.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=53818 Lasker vs Steinitz 1894] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Vremenska kontrola bila je 15 poteza po satu, a ulozi su iznosili 2000 [[Američki dolar|američkih dolara]] po igraču. Unatoč početnoj [[Sumnja|skepsi]] u šahovskome svijetu, Lasker je pobijedio Steinitza s deset pobjeda, pet poraza i četiri remija čime je stekao naslov svjetskog prvaka, titulu koju će držati gotovo 27 godina; točnije 26 godina i 337 dana.<ref>Elizabeth Dalby, Knjiga o šahu: s internet adresama, Split, Marjan Tisak, 2003., str. 50, 80</ref> Unatoč ovome uspjehu, a u pogledu tadašnjih osobnih nesuglasica između dvojice igrača, [[Siegbert Tarrasch]] meč je komentirao riječima: {{Navod|Po mojem mišljenju, meč sa Steinitzom nema veliku važnost koju si oni pripisuju. Steinitz je ostario, a stari Steinitz nije više Steinitz starine.<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker (1868 - 1941) - Biography] MacTutor. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref>}} Od 1894. do 1910. Lasker je odigrao ukupno pet mečeva za svjetskoga prvaka, a onda je uslijedilo razdoblje kada se malo koji igrač usudio izazvati Laskera. Ipak, [[1914.]] trebao se održati meč između Laskera i jakog [[Poljska|poljskog]] velemajstora [[Akiba Rubinstein|Akibe Rubinsteina]], no zbog izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], do meča nikada nije došlo.<ref>{{Cite web|url=https://tartajubow.blogspot.com/2018/08/rubinsteins-world-championship-matches_24.html|title=Tartajubow On Chess II: Rubinstein's World Championship Matches That Never Happened|date=24. kol 2018.}}</ref> === Daljnji rezultati === Nakon meča sa Steinitzom postojale su kritike šahovske javnosti upućene Laskeru, a u Steinitzovu obranu. Naime, Steinitzu je u trenutku prvog meča s Laskerom bilo 58, a Laskeru 25 godina. No, ubrzo je uslijedio niz turnira u kojima je Lasker ostvarivao dobre rezultate. [[File:Photo - Nürnberg - Teilnehmer des großen Schachturniers von 1896.jpg|thumb|280px|Sudionici turnira u Nürnbergu, 1896. godine. Lasker stoji krajnje lijevo.]] Lasker je na velikom međunarodnom turniru u Hastingsu [[1895.]], koji je bio prvi njegov turnir nakon osvajanja svjetske krune, osvojio treće mjesto. Laskerov rezultat dijelom se objašnjava činjenicom da je još bio u fazi [[rekonvalescencija|rekonvalescencije]] od [[Trbušni tifus|trbušnog tifusa]].<ref>[https://www.chess.com/article/view/emanuel-lasker-tactical-monster-part-4 Emanuel Lasker, Tactical Monster - Part 4] Chess.com. Pristupljeno 24. svibnja 2025.</ref> Ovaj se turnir ubraja među najveće u šahovskoj povijesti. Također, označava i početak pada [[Harry Nelson Pillsbury|Harryja Nelsona Pillsburyja]], koji je u to vrijeme obolio od [[sifilis]]a.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79221 Hastings 1895] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Lasker je ostvario pobjede na značajnim turnirima u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]] 1895./96., [[Nürnberg]]u [[1896.]], Londonu [[1899.]] i [[Pariz]]u [[1900.]] ispred tada najvećeg rivala, mladog Pillsyburyja.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79222 St. Petersburg Quadrangular 1895/96] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Nakon turnira u Parizu po prvi se puta odvaja od šaha i upisuje doktorski studij [[Matematika|matematike]]. Doktorirao je 1902., a nakon završenog studija počeo se baviti [[Novinarstvo|uredništvom]]. Od 1904. do 1909. bio je urednik svojega šahovskog časopisa ''Lasker's Chess Magazine'',<ref>Taylor Kingston, Emanuel Lasker: A Reader, Russel Enterprises, Inc., Milford, 2019., str. 70</ref> a zanimljivo je i to da je radeći na tom časopisu upoznao i [[Sam Loyd|Samuela Loyda]], američkog šahista, [[Problemski šah|problemista]] i općenito jednog od najpoznatijih imena svjetske [[Enigmatika|enigmatike]].<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 99–105</ref> Uskoro ponovno nastupa i osvaja drugo mjesto na turniru u Cambridge Springsu [[1904.]] (po kome je nazvano istoimeno otvaranje). Lasker se opet umirovljuje i [[1906.]] objavljuje svoje najvažnije filozofsko djelo ''Borba''.<ref>[https://philpapers.org/rec/LASS-4 Emanuel Lasker, Struggle] PhilPapers. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> [[Datoteka:Lasker's Chess Magazine cover.jpg|thumb|Naslovnica Laskerova časopisa u izdanju iz studenoga 1906. godine.]] Podijelio je prvo mjesto s Akibom Rubinstenom na velikom sanktpeterburškom turniru [[1909.]] o kojem je Lasker napisao knjigu koja se danas smatra klasikom.<ref>[https://archive.org/details/internationalche00lask The international chess congress, St. Petersburg, 1909] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> == Akademske i druge aktivnosti == [[Datoteka:Hilbert.jpg|mini|200px|Veliki njemački matematičar David Hilbert potaknuo je Laskera na upis doktorskog studija matematike.]] Šah nije bio jedini Laskerov interes. Na poticaj svojega sunarodnjaka, velikog njemačkog [[matematičar]]a [[David Hilbert|Davida Hilberta]], 1900. godine upisuje doktorski studij matematike i poslije dvije godine, pod supervizijom svog akademskog mentora [[Max Noether|Maxa Noethera]], obranjuje doktorsku tezu ''Über Reihen auf der Convergenzgrenze'' (''O redovima na granici konvergencije'') na Sveučilištu u Erlangenu.<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Biographies: Emanuel Lasker] MathsHistory. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref><ref>Emanuel Lasker, ''Udžbenik šaha'', Russell Enterprises, izdanje iz 2008. godine, str. 122</ref><ref>[https://famous-mathematicians.com/emanuel-lasker/ Emanuel Lasker] Famous Mathematicians. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> U matematičkom članku koji je objavio 1905. dokazuje tvrdnju koja se danas naziva Lasker–[[Emmy Noether|Noetherin]] teorem<ref>{{Cite web|url=https://planetmath.org/laskernoethertheorem|title=Lasker-Noether theorem|website=planetmath.org}}</ref> i smatra se jednim od temelja moderne [[Algebarska geometrija|algebarske geometrije]]. U sklopu ture [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] [[1893.]] godine održao je predavanje o [[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalnim jednadžbama]] na Sveučilištu Tulane u [[New Orleans|New Orleansu]].<ref name="auto2"/> Njegovo prvo djelo, ''Zdrav razum u šahu'', koje je napisao 1896., godinu nakon osvajanja svjetske titule, postalo je klasikom šahovske literature.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Emanuel-Lasker Common Sense in Chess] Britannica. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> Djelo je u pravilu namijenjeno početnicima te je podijeljeno u pet poglavlja: ''Opći principi otvaranja'', ''Principi napada'', ''Principi obrane'', ''Završnica'', ''Različiti stilovi u šahu''.<ref>[https://patzersreview.blogspot.com/2021/04/just-common-sense.html?m=1 Just common sense] Patzer's review. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Lasker je tijekom života skladao nekoliko [[Problemski šah|šahovskih kompozicija]] koje su ostavile dubok trag u teoriji šahovskih konačnica. Godine 1901. skupa s Gustavusom Reichhelmom objavljuje šahovsku studiju koja se smatra pionirskim djelom teorije ''odgovarajućih polja'' (poznatima još i kao ''polja podudarnosti'' i ''relativna polja'').<ref>Georgij Mihailovič Lisicin, ''Strategija i taktika: II. dio'', Šahovska naklada, Zagreb, 1987., str. 92</ref><ref>Emir Dizdarević, Osnove šaha: pješačke konačnice, Arka press, Sarajevo, 2006., str. 44</ref><ref>Paul Keres, Praktične konačnice, Šahovska naklada, Zagreb, 1984., str. 18</ref> {{Chess diagram |tright |Studija Laskera i Reichhelma, 1901. ||||| | | | |kd||||||| | || |pd| ||| |pd|| |pl| |pd|| |pl| ||pl| |pl| | |||||||| ||||||| | |kl|||||| | |Bijeli na potezu dobiva, dok crni na potezu remizira. Rješenje se postiže primjenom teorije odgovarajućih polja. }} Lasker se, osim matematikom i šahom, bavio i [[Filozofija|filozofijom]] te duboko promišljao o životu kao borbi. To je esencijalna Laskerova teza, čega je rezultat djelo ''Kampf'' (''Borba''), knjiga koju je napisao 1906. godine. Uza svoja filozofska djela, Lasker je, u skladu na svojim [[Polihistor|univerzalnim]] nastojanjima, često komentirao i [[Politika|političke događaje]] svojeg vremena.<ref>[https://www.thearticle.com/nonconformity-in-chess-and-physics-emanuel-lasker-and-albert-einstein Nonconformity in chess and physics: Emanuel Lasker and Albert Einstein] TheArticle. Pristupljeno 25. travnja 2025.</ref> Bio je jaki igrač [[Dama|dame]] i član njemačke reprezentacije u [[bridž]]u.<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/Emanuel_Lasker.htm|title=Emanuel Lasker|first=Bill|last=Wall}}</ref> Bavio se matematičkom analizom kartaških igara o kojoj piše knjigu ''Das verständige Kartenspiel''. [[Image:Lasker.png|thumb|Emanuel Lasker (lijevo) i njegov stariji brat Berthold Lasker, 1907. godina.]] Svoju varijantu dame, ''Lascu'',<ref>Vladimir Vuković, Razvoj šahovskih ideja, Šahovska naklada, Zagreb, 1986., str. 16–17</ref> razvija 1911. godine, a igra se širi diljem Europe i [[SAD|SAD-a]]. Damu je izuzetno cijenio i od njega potječe poznata misao:<ref>[https://www.kwabc.org/en/newsitem/chess-draughts-morris-tables-position-in-past-present.html Chess, Draughts, Morris & Tables. Position in Past & Present] kwabc.org. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> {{Navod|Dama je mati šaha, i to dostojna mati.}} Lasker je također preko Edwarda Laskera, svojega udaljenog rođaka, oko 1907. upoznao igru [[Go]] te je zadržao zanimanje za nju do kraja života. Jednom je rekao: „Da sam upoznao Go ranije, vjerojatno nikada ne bih postao svjetskim šahovskim prvakom.”<ref>Forster, Richard; Negele, Michael; Tischbierek, Raj (eds.): Emanuel Lasker: volume II, choices and chances, chess and other games of the mind – Berlin, Excelsior Verlag, 2020, ISBN 978-3-935800-10-5 Poglavlje 4, stranice 165–213: Lasker and Go, Theo van Ees and Hans-Christian Wolfarth</ref> U srpnju 1911. Lasker se oženio Marthom Cohn. Par je živio u Berlinu sve do 1933., kada je par bio prisiljen otići u egzil uslijed rastućeg antisemitizma u predratnoj Njemačkoj.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 160–161, 268</ref> [[Datoteka:Emanuel Lasker.jpg|mini|Lasker 1920-ih, Nacionalna knjižnica Izraela.]] Godine 1925. piše šahovsku knjigu ''Udžbenik šaha'', u njemačkom izvorniku ''Lehrbuch des Schachspiels'', koja se danas smatra klasikom i jednim od najvažnijih djela šahovske literature.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/35503 Lasker, Emanuel] HE. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Knjiga je poznata i po svome filozofskom tonu.{{Efn|Lasker pri kraju šestoga poglavlja piše: „(...) Želim poticati učenike da misle svojom glavom i da vrše pravednu kritiku. Neću ih učiti pukim formulama; pukim općenitostima, ali ću utisnuti u njih trajne principe koji će rasti i cvasti; koji su živi i vitalni. Moraju biti spremni željeći staviti svoje koncepcije, zakone i vrijednosti u dokaz, opet i opet, marljivo i radosno, iz čiste radosti zakona i iz štovanja činjenice.”<ref>Emanuel Lasker, Udžbenik šaha, Russell Enterprises, Milford, 2008., str. 184</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79317 St. Petersburg (1909)] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref>}} Zanimljivo je da je usred partije protiv [[Meksiko|meksičkog]] majstora Carlosa Torrea na velikom turniru u [[Moskva|Moskvi]] [[1925.]] Lasker primio [[Brzojav|telegram]] u kojem je pisalo da će se [[drama]] ''Povijest čovječanstva'', koju je napisao sa svojim bratom Bertholdom, izvesti u Berlinskom kazalištu Lessing.<ref>[https://en.chessbase.com/post/production-of-lasker-trainer-cancelled Production of Lasker trainer cancelled] Chessbase. Pristupljeno 24. svibnja 2025.</ref> Navodno je Laskera ta vijest toliko uzbudila da je izgubio koncentraciju i doživio senzacionalan poraz od svoga mladog protivnika.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 245–248</ref> Ta je partija postala poznata po posebnom tipu taktike koja se naziva „mlin”.{{Efn|Partija je dostupna [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100063 ovdje]]. U svojoj knjizi o turniru, Bogoljubov ocjenjuje 23. potez crnog „odlučujućom greškom” te navodi da je crni trebao igrati 23...hxg5. Bijeli nakon 24.Se3 Db5 25.Lf6! dobiva partiju.}} [[Datoteka:Lasker Buch Berlin.jpg|mini|desno|Laskerov šahovski set i ''Udžbenik šaha'' (1925.). Pozicija figura na ploči odgovara poziciji Laskerova manevra.]] == Obrane naslova == === Meč protiv Steinitza === U siječnju 1896. Lasker osvaja majstorski turnir u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]], dva boda ispred [[Harry Nelson Pillsbury|Pillsburya]], [[Mihail Čigorin|Čigorina]] i ostarjelog Steinitza. Ipak, unatoč poznim šahovskim godinama, Steinitz je, osvojivši drugo mjesto, izazvao Laskera na povratni meč. Tek okrunjeni prvak prihvaća uvjete. U ljeto iste godine održao se turnir u Nurembergu koji Lasker uvjerljivo osvaja, dok Steinitz zauzima tek šesto mjesto. Slaba forma Steinitza i Laskerova sjajna izvedba izazvale su sumnje u Steinitzove šanse. Meč se održao u studenom 1896. u [[Moskva|Moskvi]]. Lasker je dobio deset, remizirao pet, a izgubio tek dvije partije, čime je zadržao naslov svjetskog prvaka.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54079|title=Lasker - Steinitz World Championship Rematch (1896)|website=www.chessgames.com}}</ref> Ovo je bio posljednji Steinzov turnir; nakon njega se razbolio i više se nije oporavio, a umro je u kolovozu 1900. godine. === Meč protiv Marshalla === [[Datoteka:American Chess Bulletin Vol. 01 - DPLA - 71c5a7f02c22f16608e340e82662bab6 (page 156).jpg|thumb|Članak u časopisu ''American Chess Bulletin'' povodom objave Marshallova izazova Laskeru 1904.]] Između siječnja i travnja 1904. američki grad Cambridge Springs ugostio je poznati šahovski turnir na kojemu je nastupio i Lasker. Na veliko iznenađenje, turnir osvaja poznati američki šahist [[Frank James Marshall]] koji je u to doba, uz Harryja Pillsburya, bio najjači američki igrač. Nakon ovog poduhvata Marshall je izazvao Laskera na meč.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54097 Lasker vs Marshall 1907] Chessgames. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> Tko prvi dobije osam partija biva proglašen pobjednikom. Meč se održao 1907. u nizu američkih gradova: New Yorku, Wahinghtonu, Philadelphiji, Baltimoreu, Chicagu i Memphisu. Meč je započeo 26. siječnja, a završio 6. travnja 1907. godine. Marshall je gajio dinamičan, napadački stil igre. Unatoč velikim nadanjima, Marshall je teško poražen; od 15 partija Lasker nije izgubio niti jednu partiju, a dobio je njih 8. Tadašnji američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] je 2. ožujka ugostio oba igrača.<ref>[https://chessctr.org/lasker-marshall-world-championship-match-1907/ When the World Chess Championship Came to Washington] U.S. Chess Center. 23. studenoga 2025.</ref> Završnica prve partije ostala je jedna od najpamtljivijih Laskerovih završnica, a detaljno ju je obradio Capablanca u svojoj knjizi ''Osnove šaha''.<ref>José Raúl Capablanca, ''Osnove šaha'', 1921., Primjer 62.</ref> Ovakva bodovna razlika u meču za svjetskog prvaka do danas se ponovila samo jednom, i to u meču između Laskera i poljsko-francuskog velemajstora [[Dawid Janowski|Davida Janowskog]]. [[Datoteka:Emanuel Lasker u meču s Marshallom 1907. godine..jpg|thumb|Emanuel Lasker u meču s Marshallom 1907. godine (Chicago Daily News).]] U svojoj autobiografiji Marshall taj meč ne spominje, osim u jednoj rečenici: „Zamorna igra s ciljem iscrpljivanja drugog igrača protivna je mojoj prirodi.”<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54097|title=Lasker - Marshall World Championship Match (1907)|website=www.chessgames.com}}</ref> === Meč protiv Tarrascha === [[File:Lasker-tarrasch2.jpg|mini|Lasker i Tarrasch u meču 1908. godine.]] Laskerov sunarodnjak Siegbert Tarrasch rođen je 1862. u gradu Breslau u [[Pruska|Pruskoj]], sadašnjem [[Wroclaw]]u. Po struci liječnik, kasnih [[1880-ih]] nametnuo se kao vodeći svjetski igrač. Lasker je 1906. razmatrao njega i Gezu Maroczyja kao moguće suparnike.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54099#cite_17|title=Lasker - Tarrasch World Championship Match (1908)|website=www.chessgames.com}}</ref> Lasker i Tarrasch nisu bili međusobno prijateljski nastrojeni. Kao teoretičari, Lasker i Tarrasch nisu bili istomišljenici. Tarrasch je bio dogmatik, dok je Lasker imao fleksibilniji pristup igri. Postoji anegdota da je jednom prilikom Tarrasch s ulaznih vrata sobe za pregovore uzviknuo Laskeru: „Za vas, gospodine Laskeru, imam samo tri riječi: šah i mat!”<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a master, Dover publications, New York, 2011., str. 130</ref> Igrači su se sprijateljili tek nekoliko godina kasnije. U knjizi o sanktpeterburškom turniru 1914. godine, Tarrasch je u svojim anotacijama Laskerovih partija s respektom govorio o prvaku svijeta. Nakon mnogih peripetija, meč je napokon dogovoren 1. kolovoza 1908. godine. Pobjedniku je išlo 4000, a gubitniku 2500 maraka. Vremenska kontrola bila je sat vremena za 15 poteza.<ref>{{Cite web|url=https://anno.onb.ac.at/cgi-content/anno-plus?aid=sze&datum=1908&size=45&page=275|title=ÖNB-ANNO - (Neue) Wiener Schachzeitung|website=Österreichische Nationalbibliothek}}</ref> Ovaj put igralo se u Njemačkoj, u [[Düsseldorf|Düsseldorfu]] i [[München|Münchenu]]. Iako se očekivala ravnopravna borba, Lasker je uverljivo pobijedio Tarrascha s rezultatom +8–3=5. Neki su komentatori poslije govorili da je Tarrasch igrao ispod svojih mogućnosti, ali većina je bila složna u tome da je Lasker u to vrijeme ipak bio prejak. Lasker je u meču imao sekundante, Simona Alapina i Heinricha Wolfa. Ovo je bilo prvo svjetsko prvenstvo u šahu gdje su igrači imali sekundante.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10594 Heinrich Wolf] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> === Meč protiv Schlechtera === [[Image:Schaken, SFA007001641.jpg|thumb|Slijeva nadesno: Lasker, Rubinstein, Kagan, Schlechter i Tarrasch, 1918. godina.]] [[Carl Schlechter]] rođen je 2. ožujka 1874. u [[Beč]]u. Krajem 1890-ih probio se u svjetski vrh osvajanjem važnih turnira, između ostalih i međunarodnog turnira u Ostendu u [[Belgija|Belgiji]] 1906. godine. Istaknuo se po svojoj defenzivnoj snazi, kao i po svojem općem razumijevanju mirnijih pozicija. Putuje u Berlin u studenome 1908. te dogovara meč za svjetskog prvaka s Laskerom. Prvak je prihvatio.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54100|title=Lasker - Schlechter World Championship Match (1910)|website=www.chessgames.com}}</ref> Meč je započeo u siječnju 1910. u Beču. Organizator turnira bio je poznati šahist Georg Marco (najpoznatiji po svom porazu protiv Pillsburyja). Uvjet meča bio je sljedeći: igra se 10 partija, pet u Beču, pet u Berlinu, a ako rezultat bude izjednačen, svjetski prvak zadržava titulu. Schlechter pobjeđuje Laskera u petoj partiji meča, nakon što je Lasker napravio grubi previd. Lasker u idućih četiri partije ne uspijeva izjednačiti. U posljednjoj partiji, zbog razloga koji do danas nije razjašnjen, a postoje navodi i da je Schlechteru za pobjedu u meču trebala razlika od dva boda,<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/laskerschlechter.h The Lasker v Schlechter Controversy (1910)] Chesshistory. Pristupljeno 28. svibnja 2025.</ref> Schlechter kreće u samoubilački napad i Lasker dobiva partiju. [[Capablanca]] je dao svoj komentar na 15. potez bijeloga u kojem se dotiče sporne igre Schlechtera:<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 30</ref> {{Navod|Započinjanje napada na kraljevoj strani, što je opravdano s obzirom na rezultat meča. Laskerova politika tijekom ove partije je dobra, ali zašto je Schlechter, kojemu je trebao samo remi, igrao tako divlju partiju, može se objasniti samo činjenicom da možda nije bio zadovoljan dobiti meč pukom slučajnošću, što se pokazalo kao slučaj u petoj partiji.}} Nakon što je Schlechter predao, publika je glasno zapljeskala, a Lasker i Schlechter su si pružili ruku.<ref>Carl Schlechter, Allgemeine Sport-Zeitung, 27. veljače 1910., str. 219 u ANNO / Österreichische Nationalbibliothek</ref> Direktor turnira Alfred Post proglasio je meč izjednačenim, čime je Lasker zadržao titulu. === Meč protiv Janowskog === [[Datoteka:Janowski, David "-1" - DPLA - 8180657a38836009ceefcbbadf2225b1 (cropped).jpg|thumb|Dawid Janowski, približno 1910. godine.]] [[David Janowski]] rođen je 7. lipnja 1868. u Wołkowysku, tadašnjoj Poljskoj. Krajem 19. stoljeća redovito sudjeluje na najvećim međunarodnim turnirima, čak pobjeđuje i Marshalla u egzibicijskom meču (+3–1=0).<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54102|title=Lasker - Janowski World Championship Match (1910)|website=www.chessgames.com}}</ref> Janowski je, poput Marshalla, bio poznat po dinamičnoj i kombinatornoj igri. [[José Raúl Capablanca]] ističe da je njegova najveća slabost ležala u završnici, iako mu je iskazao poštovanje riječima: „Kada je u formi, Janowski je jedan od najstrašnijih igrača koji mogu postojati.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/janowsky.html Janowsky Jottings] ChessNotes. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> Godine 1899. izaziva Laskera na meč od 10 partija s nagradnim fondom od 450 funti, no Lasker odbija igrati više od 8 partija. U ožujku 1909. Lasker i Janowski igraju egzibicijski meč u [[Pariz]]u koji završava neriješeno (+2–2=0). Pun pouzdanja, Janowski poziva Laskera na meč za svjetskog prvaka, no u međuvremenu je Lasker bio u dogovorima za meč sa Schlechterom pa meč biva odgođen. Lasker je u jednoj od najdramatičnijih borbi za svjetsku krunu zadržao naslov (+1–1=8) remiziravši protiv austrijskog majstora. Konačno, meč se održava u studenom i prosincu 1910. u Berlinu. Lasker pobjeđuje Janowskog bez izgubljene partije. Rezultat je bio +8 –0 =3, čime je Lasker uvjerljivo zadržao status najjačeg igrača svijeta. Ipak, treba napomenuti da je, unatoč tomu što se u šahovskoj tradiciji ovaj susret smatra mečem za svjetskog prvaka, istraživanje [[Engleska|engleskog]] šahovskoj povjesničara [[Edward Winter|Edwarda Wintera]] pokazalo da titula formalno nije bila u igri, već da se radilo o egzibicijskom meču.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter38.html#5199._Lasker_v_Janowsky_Paris_1909 5199. Lasker v Janowsky, Paris, 1909] Chess Notes. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref> No, [[moral]]no pravo Laskera na zadržavanje titule za svjetskog prvaka svakako bi se uzdrmalo pa se ovaj meč i dalje navodi kao meč za svjetsku krunu. Lasker je nakon meča o Janowskom rekao sljedeće: {{Navod|Samostalno traga za lijepim, genijalnim, dubokim i skrivenim. Nažalost, u tome je otišao predaleko. Ne obraća ni najmanju pozornost na običnost. Zapravo, to njegovoj igri daje posebnu privlačnost, a ujedno to je njegova slaba točka.<ref>Emanuel Lasker, Ost und West, prosinac 1910., str. 825 u Compact Memory</ref>}} == Prvi svjetski rat i neposredno poslijeratno razdoblje == === Povratak aktivnom šahu: Sankt Peterburg 1914. === Nakon uspješnog turnira 1909., u travnju i svibnju 1914. održan je jedan od najslavnijih turnira u šahovskoj povijesti, turnir u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]] (tada Petrogradu). Na turniru je trebalo nastupiti 20 najboljih igrača, no zbog političkih tenzija između [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], na turniru je nastupilo njih 11. Favoriti za osvajanje turnira bili su Lasker, Capablanca i Rubinstein.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79286 St. Petersburg (1914) chess event] Chessgames. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> {{Chess diagram | tleft | | rd| |bd| |rd| |kd| | |pd|pd ||nd| |pd|pd |pd | |pd|bd | |pd | | | | | || |pl| | | | | ||pl|| | | |nl |nl|| || | |pl |pl | pl | | | | pl| pl |rl | | bl | | | rl|kl| |Nakon Laskerova poteza 12.f5 Capablanca je igrao 12...b6 s idejom razvoja bjelopoljnog lovca po kratkoj dijagonali, zauzvrat predavši Laskeru točku e6 – plan koji su mnogi igrači osudili.{{Efn|Partija je dostupna [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258181 ovdje]]. Tarrasch je ovu partiju komentirao riječima: „Čini se da duboki, široki planovi nisu snaga Kubanca. Zna kako kombinirati, ali ne i kako komponirati.”}} }} Na tom je turniru Capablanca po prvi puta odigrao susret protiv Laskera. Capablanca je poveo za jedan i pol bod u preliminarnoj rundi i natjerao Laskera da se grčevito bori za remi. No ipak, Capablanca je zbog Laskerova povratka u drugom dijelu natjecanja (koje se sastojalo od pet rundi) završio samo kao drugi rezultatom od 13 bodova, dok je Lasker imao pola boda više.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79286 St. Petersburg (1914)] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Lasker je u izravnom susretu pobijedio Capablancu u varijanti izmjene u Španjolskoj partiji. Capablanca je, uzdrman porazom, napravio grubi previd u idućem kolu protiv Tarrascha i izgubio partiju, čime je predao Laskeru pobjedu u ruke.<ref>[https://chess24.com/en/read/news/st-petersburg-1914-chess-on-the-eve-of-war St Petersburg 1914: Chess on the brink of war] Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> [[File:Cinq premiers du Tournoi d'échecs de Saint-Pétersbourg 1914.jpg|mini|Sudionici završnice turnira u Sankt Peterburgu 1914. godine.]] Prema nekim je izvorima i mnogim šahovskim knjigama nakon turnira ruski car [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] proglasio pet dobitnika nagrada (Laskera, Capablancu, Aljehina, Tarrascha i Marshalla) za šahovske [[velemajstor]]e, no nije pronađen izvor prije 1940. koji bi sugerirao da se takav događaj uistinu i dogodio.<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5144. Tsar Nicholas II] Chess Notes. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Ovaj je turnir ujedno bio i posljednji susret Laskera i Capablance prije meča za svjetskog prvaka. Tablica ispod sadržava konačne rezultate turnira (za prvih pet natjecatelja): :{|class="wikitable" style="text-align: center" ! # !! Igrač !! Prel. !! 1 !! 2 !! 3 !!| 4 !!| 5 !! Ukupno |- style="background:gold" | 1 || align=left | [[Slika:Flag of Germany.svg|30px|border]] '''Emanuel Lasker''' ||6½ ||** ||½1 ||11 ||1½ ||11 || '''13½''' |- |- style="background:silver" | 2 || align=left | [[Slika:Flag of Cuba.svg|30px|border]] [[José Raúl Capablanca]] || 8 ||½0 ||** ||½1 ||10 ||11 || 13 |- |- style="background:#cc9966" | 3 || align=left | [[Slika:Flag of Russian Empire.svg|30px|border]] [[Aleksandar Aljehin]] || 6 ||00 ||½0 ||** ||11 ||1½ || 10 |- | 4 || align=left | [[Slika:Flag of Germany.svg|30px|border]] [[Siegbert Tarrasch]]|| 6½ ||0½ ||01 ||00 ||** ||0½ || 8½ |- | 5 || align=left | [[Slika:Flag of United States.svg|30px|border]] [[Frank James Marshall]]|| 6 ||00 ||00 ||0½ ||1½ ||** ||8 |} === Prestanak šahovskih aktivnosti u Europi (1914. – 1918.) === [[Prvi svjetski rat]] prekinuo je sve veće šahovske aktivnosti u Europi. Laskerov prvi turnir nakon turnira u Sankt Peterburgu 1914. godine bio je turnir četvorice održan u [[Berlin]]u [[1918.]] od kraja rujna do sredine listopada, pred sam kraj [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Zanimljivo je da je turniru prethodilo prvo izdanje u travnju iste godine, na kojem su sudjelovali [[Milan Vidmar]], [[Akiba Rubinstein]], [[Carl Schlechter]] i [[Jacques Mieses]], a i to da je nakon njega, efektnom pobjedom Vidmara nad Rubinsteinom, ''Budimpeštanski gambit'' (1.d4 Sf6 2.c4 e5) prerastao u respektanilnu obranu za crnog.{{Efn|Budimpeštanski gambit prvi je puta u turnirskoj praksi odigran [[1896.]] godine između amatera Móra Adlera i jakog [[Mađarska|mađarskog]] šahista [[Geza Maroczy|Geze Maroczyja]] (1870. – 1951.) u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Ponovno ga je odigrao [[1916.]] godine, opet u Budimpešti, proslavljeni hipermodernist i jedan od začetnika hipermodernizma u šahu, uz Richarda Rétija i Arona Nimcoviča, [[Gyula Breyer]] (1893. – 1921.) kao crni protiv Johannesa Essera (1877. – 1946.). Ipak, gambit je tek Vidmarovom pobjedom nad Rubinsteinom stekao reputaciju respektabilne obrane za crnoga.}}<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79302 Berlin Four Masters (1918)] Chessgames. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1119780 Akiba Rubinstein vs Milan Vidmar 1918] Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref> Na drugom izdanju turnira, Lasker je osvojio prvo mjesto ispred Rubinsteina, Schlechtera i Tarrascha.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80765 Berlin Grandmasters (1918)] Chessgames. Pristupljeno 29. svibnja 2025.</ref> Ovaj je mali turnir također označio i Laskerov prvi pokušaj trajnog umirovljenja od aktivnog bavljenja šahom (tada je Laskeru bilo 50 godina), iako mu je predstojao meč s Capablancom. Lasker se ipak vraća aktivnom šahu, a njegov prvi turnir nakon ove stanke bio je međunarodni turnir u [[Ostrava|Ostravi]] [[1923.]] godine koji je Lasker osvojio bez ijednog poraza, a u proljeće [[1924.]] osvojio je i veliki turnir u [[New York|New Yorku]], bod i pol ispred Capablance te četiri boda ispred Aljehina. Capablanca je Laskera izazvao na meč za svjetskog prvaka već 1911., nakon senzacionalnog osvajanja turnira u [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastiánu]], no do susreta dolazi tek 1921. nakon dugih pregovora, kada je Laskeru bilo 52, a Capablanci 32 godine. [[File:Dr (Emanuel) Lasker (échecs) (joueur d'échecs) - btv1b53045805f.jpg|thumb|centar|200px|Lasker u siječnju 1921., svega dva mjeseca prije predstojećeg meča za svjetskog prvaka.]] Činjenica da je Capablanca izučio greške prijašnje generacije šahista te da je 20 godina mlađi od Laskera, pobudila je veliki interes javnosti koja je čekala novog prvaka 27 godina. == Meč s Capablancom == === Preludij === Capablanca navodi da je kao osamnaestogodišnji mladić upoznao Laskera u [[New York|njujorškom]] ''Manhattan Chess Clubu'', a tijek susreta detaljno je opisao [[1922.]] godine u svom članku pod naslovom „Šahovska prvenstva: događaji i sjećanja” u časopisu ''Windsor Magazine''.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca5.html Reminiscences by Capablanca] ChessNotes. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> Godine 1909. Capablanca je u meču porazio američkog prvaka Franka Jamesa Marshalla uvjerljivim rezultatom +8–1=4 i taj je podvig tada Lasker pohvalio riječima: „Capablanca je pokazao da je velik igrač.”<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, 1989., Jefferson, Sjeverna Karolina i London, str. 17</ref> U pogledu ovog sjajnog rezultata, Capablanca je već u to vrijeme razmišljao izazvati Laskera na meč, no odluku je ipak odgodio. U svojoj knjizi ''Moja šahovska karijera'' (1920.), Capablanca piše: „Odmah nakon meča, neki moji štovatelji predlagali su mi da se organizira meč s Laskerom za prvenstvo svijeta, no ja sam im odgovorio da o tome nema govora jednostavno zato što Lasker igra znatno jače od mene i što mi je potrebno još mnogo usavršavanja prije negoli o tome uopće počnem razmišljati.”<ref>José Raúl Capablanca, Moja šahovska karijera, Šahovska biblioteka, Beograd, 1986., str. 72–73</ref> Još [[1911.]] godine, nakon neočekivanog osvajanja velikoga turnira u [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastiánu]], kojem Lasker nije prisustvovao, Capablanca je izazvao prvaka na meč za svjetsku krunu. Lasker je tada prihvatio izazov, ali je postavio sedamnaest uvjeta za susret. Neki od najspornijih uvjeta bili su oni koji su se odnosili na vremensku kontrolu (sporan je bio Laskerov prijedlog od 12 poteza na sat; Capablanca je zahtijevao kontrolu od 15 poteza na sat) i uvjet koji je Laskeru garantirao zadržavanje naslova čak i u slučaju rezultata 0:1, 1:2 i 2:3 (ne računavši remije). Budući da Capablanca nije prihvatio ove uvjete, susret se nije odigrao sve do 1921. godine. Godine [[1914.]] započeli su pregovori o meču za svjetskog prvaka između [[Akiba Rubinstein|Akibe Rubinsteina]] i Laskera, no meč se zbog izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] nikada nije održao. Pregovori Capablance i Laskera uspješno su dovršeni tek 1920. godine. [[File:José Raúl Capablanca 1920.jpg|mini|José Raúl Capablanca, 1920. godina.]] No, Prvi svjetski rat prekinuo je šahovske aktivnosti u Europi. Poslije rata Lasker isprva nije bio spreman za novu obranu titule. Njegovi napori da osigura financijsku sigurnost igrajući šah nisu rezultirali uspjehom. Iz tih razloga odlučio je braniti titulu protiv [[Kuba]]nca [[José Raúl Capablanca|Joséa Raúla Capablance]] 1920., ali je predao titulu izazivaču zbog navodno narušenog zdravlja. Tom je prigodom 27. lipnja 1920. ove riječi uputio Capablanci: {{Navod|Nisi stekao naslov preko obrasca izazivača, nego putem svog briljantnog majstorstva.<ref>''American Chess Bulletin'', srpanj-kolovoz 1920., str. 126</ref><ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}, str. 109</ref>}} Bilo je pritisaka od šahovskog svijeta na Laskera da ipak odigra meč s Capablancom. Kad je Capablanca našao sponzore na Kubi koji su bili spremni financirati meč s {{N|25000}} dolara, po pola obojici, bez obzira na krajnji ishod meča, Lasker je prihvatio.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54111|title=Lasker - Capablanca World Championship Match (1921)|website=www.chessgames.com}}</ref> [[File:Capablanca-Lasker 1925.jpg|mini|264px|Lasker i Capablanca u Moskvi 1925. godine.]] === Meč u Havani === Održao je obećanje i pošto je predao titulu, on je bio taj koji je izazvao Capablancu, iako povjesničari šaha ne prihvaćaju ovakav rasplet događaja pa se danas Capablanca smatra izazivačem. Meč je održan u [[Havana|Havani]] 1921., ali je bio veliko razočarenje za šahovske zaljubljenike. Iako je bilo planirano 30 partija, meč je trajao samo 14, u kojem je Lasker izgubio čak četiri partije, nijednu nije dobio, a bilo je odigrano 10 remija (+4–0=10). Pozicije nastale u partijama, a posebno u završnici desete partije, utjecale su na današnje shvaćanje šahovskih središnjica.<ref>[https://en.chessbase.com/newsroom/post/lasker-capablanca-solved?page=0 Lasker-Capablanca solved!] Chessbase. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> {{Chess diagram | tleft | | | || || || |pd |ql| ||kd| pd || | |pd || | | | | | | | || || |rl | | | |qd||| | | |pl ||| nd || | |pl | | | | | | | | | | | | | |kl| |Ključna pozicija u petoj partiji. Ovdje u cajtnotu Lasker čini grubi previd: igra 47...Kf8 i nakon 48.Db8 predaje partiju.{{Efn|Partija je dostupna [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1241495 ovdje]]. Nakon jednostavnog 48.Db8+ bijeli forsirano dobiva; na 48...Ke7 slijedi 49.De5+ De5: 50.Te5:+ i crni gubi skakača, a na 48...Kg7 bijeli bi imao mat u dva poteza: 49.Dh8+ Kg6 50.Dh6#. Uzgred, zanimljivo je da bi nakon 31...h6!? 32.h5 možda nastala tzv. ''utvrda'' (eng. ''fortress''), odnosno pozicija u kojoj se jedna strana može uspješno obraniti na način da onemogući protivniku proboj u vlastitu poziciju. No, u partiji o kojoj je riječ nije jasno može li crni zaista održati takvu strategiju.}} }} Lasker je cijeli meč igrao vrlo dobro, a poraz u petoj partiji može se pripisati nedostatku vremena jer je pozicija bila jednaka. Lasker opravdava poraz riječima: „Imao sam četvrt sata za razmišljanje, ali bio sam apsolutno nesposoban učiniti to.”<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, 2011., str. 203</ref> Lasker je ovakav ishod meča pripisao vrućoj kubanskoj klimi i narušenom zdravlju,<ref name="laskerhavana">{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/laskerhavana.html|title=Lasker on the 1921 World Championship Match by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> iako se danas smatra da je rezultat prvenstveno posljedica loše Laskerove pripreme te slabije tjelesne kondicije, a ne značajne razlike u snazi igrača. Ovu tezu zagovara i [[Vladimir Kramnik]].<ref>{{Cite web|url=https://e3e5.com/article.php?id=190|title=От Стейница до Каспарова|website=e3e5.com}}</ref> U zadnjemu poglavlju svoje knjige ''Moj meč s Capablancom'' (1922.), Lasker piše: {{Navod|Bez sumnje, zaslužio sam izgubiti meč. Ne zbog previda, već zbog toga što se nisam uspio suprotstaviti Capablancinoj logici ni sa čime doli kombinacijama bez preciznosti. Bio sam u mogućnosti, posebno u posljednjoj fazi meča, imati prednost u nekim partijama, ali nisam imao vještine pretočiti to u djelo. Capablancina je izvedba definitivno bila iznad moje.}} [[Datoteka:The American annual of photography (1911) (14780185181).jpg|mini|Fotografija Emanuela Laskera (1911.) koja se pojavila u prvome izdanju Capablancine knjige o meču s Laskerom u Havani.]] Na kraju je meča u članku za ''Sunday Times'' pod naslovom ''Zašto sam izgubio'', između ostalog, napisao:<ref name="laskerhavana"/> {{Navod|Capablanca ne mari za komplikacije ili pustolovine. On voli znati gdje gazi. Njegova dubina je dubina matematičara, a ne pjesnika. Njegov je um više rimski nego grčki. Stoga se ističe u planiranju niza operacija koje imaju logičan cilj i gdje se slijed ne temelji na vremenu, već na razumu.}} == Nastavak šahovskih aktivnosti i književni rad == === ''Burne dvadesete'' (1921. – 1925.) === Unatoč gubitku naslova, u narednih 15 godina Lasker i dalje ostaje u svjetskom vrhu.<ref>[https://en.chessbase.com/post/emanuel-lasker-and-his-successors Emanuel Lasker and his successors] ChessBase. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Nakon meča u Havani, u srpnju [[1923.]] nastupa na međunarodnom turniru u [[Ostrava|Ostravi]] (njem. Mährisch-Ostrau) gdje, u konkurenciji najboljih šahista, iako u odsutnosti Capablance, neporažen osvaja prvo mjesto.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79202 Maehrisch-Ostrau (1923)] ChessGames. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> Iduće godine, u proljeće [[1924.]] godine, nakon neuspješnih pregovora oko meča za svjetskog prvaka između Capablance i Aljehina, održao se veliki međunarodni šahovski turnir u [[New York City, New York|New Yorku]] u hotelu ''Alamac''. Turnir su organizirali Hermann Helms, izdavač biltena ''American Chess Bulletin'', Harry Latz, generalni upravitelj hotela Alamac te Norbert Lewis Lederer, tajnik Manhatan Chess Cluba.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79245 New York (1924)] Chessgames. Pristupljeno 19. ožujka 2026.</ref> Turnir u New Yorku ubraja se među najznačajnije u šahovskoj povijesti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/newyork1924.html New York, 1924] ChessHistory. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> Lasker je ostvario sjajan uspjeh: prvo mjesto, bod i pol ispred Capablance te četiri boda ispred trećeplasiranog [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]]. Na tom je turniru Lasker izgubio jednu partiju, onu protiv Capablance, no učinkovitijom igrom protiv ostalih majstora uspio je osvojiti turnir.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79245|title=New York Tournament (1924)|website=www.chessgames.com}}</ref> U svojoj je knjizi o turniru Edward Lasker, udaljeni rođak Emanuela Laskera, napisao: {{Navod|Nisam otkrio da smo zapravo u srodstvu sve dok mi on (Emanuel Lasker) nije rekao, malo prije svoje smrti, da mu je netko pokazao [[obiteljsko stablo]] Laskera na čijoj sam jednoj grani ja visio.<ref>[https://uscf1-nyc1.aodhosting.com/CL-AND-CR-ALL/CL-ALL/1974/1974_03.pdf "The New York Tournament of 1924 - Nostalgic reminiscences of its 50th anniversary by its only surviving participant"] Chess Life & Review. Pristupljeno 30. travnja 2024.</ref>}} [[Datoteka:NewYoukChessTournament1924.jpg|thumb|280px|Sudionici međunarodnog turnira u New Yorku 1924. ispred hotela Alamac.]] Lasker je 1924. godine odigrao nekoliko simultanki u nekoliko država, a posjetio je i [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Jugoslaviju]];<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/1924.html Chess in 1924] Chesshistory. Pristupljeno 19. svibnja 2025.</ref> na simultanci održanoj u [[Zagreb]]u ostvario je rezultat +5–0=1.<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/YUG_sim_1924/27750 YUG sim 1924 - 365Chess.com Tournaments] 365Chess.com. Pristupljeno 19. svibnja 2025.</ref> U narednim godinama postiže vrhunske rezultate: u jakoj konkurenciji 1925. osvaja drugo mjesto na turniru u [[Moskva|Moskvi]], pola boda ispred tada i dalje svjetskog prvaka Capablance. Turnir je iznenađujuće osvojio rusko-njemački šahovski velemajstor [[Efim Bogoljubov]] koji je o turniru kasnije napisao i knjigu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79326 Moscow (1925) chess event] Chessgames. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> Zanimljivo je i da je za vrijeme trajanja turnira snimljen [[nijemi film]] ''Šahovska groznica'' gdje su igrači bili glumci.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/moscow1925.html Moscow, 1925] ChessNotes. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Organizator turnira bio je ruski šahist Nikolaj Krilenko.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=42174 Nikolai Krylenko] Chessgames. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> Ovaj je turnir prvi u seriji tri velika turnira u Moskvi (druga dva održana su 1935. i 1936.) i prvi je turnir koji je službeno sponzorirala država domaćin, ovdje [[Sovjetski Savez]].<ref>[https://web.archive.org/web/20091028082847/http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/russia.htm Russian Chess History by Bill Wall] Wall, Bill. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> Nakon ovog turnira, Lasker se ponovno umirovljuje i intenzivno se počinje baviti pisanjem knjiga o [[bridž]]u i drugim kartaškim igrama, no 1933. godine nacistički režim u Njemačkoj mu oduzima imovinu pa biva primoran emigrirati u SAD i ponovno nastupati na velikim turnirima za novčane prihode.<ref>Reuben Fine, The Age of Lasker, The World's Great Chess Games, Crown, 1951., str. 49–60</ref> Lasker je dobio pozivnicu komisije koja je organizirala slavni turnir u New Yorku [[1927.]], čiji je Helms opet bio suorganizator. No, iako je postojalo veliko očekivanje šahovskog svijeta da će Lasker nastupiti i, u svjetlu njegovih nedavnih uspjeha, da će doći do njegova revanša s Capablancom, do toga nikada nije došlo. Naime, Lasker je pozivnicu odbio zbog osobnih nesuglasica s nekim članovima komisije.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79234 New York (1927) chess event] Chessgames. Pristupljeno 15. svibnja 2025.</ref> Turnir je uverljivo osvojio Capablanca, dva i pol boda ispred drugoplasiranog Aljehina. Zanimljivo je da je Kubanac ujesen iste godine neočekivano izgubio naslov od Aljehina: u šahovskoj je zajednici taj poraz oborio mit o Capablancinoj nepobjedivosti. [[Datoteka:Een schaakpartij met levende stukken, SFA022002808.jpg|thumb|Lasker u partiji ''živoga šaha'', koji je u to vrijeme bio silno popularan. Igrao je crnim figurama protiv Akibe Rubinsteina u Berlinu 1924. godine. Partija je završila remijem.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1380432 Akiba Rubinstein vs Emanuel Lasker: Living pieces exhibition (1924)] Chessgames. Pristupljeno 27. siječnja 2025.</ref>]] === Književni rad do 1934. godine === Godine 1925. objavljuje ''Udžbenik šaha'', svoje kapitalno šahovsko djelo u kojem se, među ostalim, osvrće na svoje filozofske poglede koje je bio razradio u svojoj knjizi ''Borba'',{{Efn|U ''Udžbeniku šaha'' Lasker piše: „Neki gorljivi entuzijasti šah su uzdigli na razinu znanosti ili umjetnosti. Nije ni jedno ni drugo; ali čini se da je njegova primarna osobitost – ono u čemu ljudska priroda najviše uživa – borba.”}} ali i na kulturna dostignuća te na primjenu [[Druga industrijska revolucija|tehničkih spoznaja]] u svakodnevnome životu [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]] [[Burne dvadesete|1920-ih]]. U knjizi Lasker predstavlja i elaborira [[Wilhelm Steinitz|Steinitzove]] teorije kumulativnih minimalnih prednosti te ih raščlanjuje u nekoliko šahovskih principa, odnosno zakonitosti.<ref>Taylor Kingston, Emanuel Lasker: A Reader, Russel Enterprises, Inc., Milford, 2019., str. 302–317</ref> Godine 1934. izdaje ''Laskerovu šahovsku početnicu'', a godinu kasnije knjigu o revanš-meču između [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]] i [[Efim Bogoljubov|Efima Bogoljubova]]. [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-00457, Emanuel Lasker.jpg|thumb|220px|Lasker 1929. godine.]] Godine 1929. dovršio je prvu od serije knjiga o [[Igraće karte|kartaškim igrama]], ''Enciklopediju igara''. Iste godine izdaje ''Razboritu kartašku igru'' i ''Društvene igre naroda'', a 1931. godine ''Igru bridža''.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/bridge.html Chess and Bridge] Chesshistory. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> === U zalasku karijere === Nakon dolaska [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast, u doba sve jačeg [[Antisemitizam|antisemitizma]], biva primoran otići iz Berlina 1933., a uskoro mu tamošnje vlasti zapljenjuju imovinu. Prvo odlazi živjeti u [[Engleska|Englesku]] i tamo ostaje do 1935., potom u [[Sovjetski Savez]] gdje postaje članom Moskovske akademije znanosti. Za vrijeme boravka u Moskvi surađuje s Iljom Majzelisom, ruskim šahovskim piscem koji će 1949. izdati ''Sovjetsku šahovsku početnicu'', čuveno djelo sovjetskog šaha.<ref>Ilja Majzelis, Sovjetska šahovska početnica, Quality Chess, 2014., str. 7</ref> Nakon boravka u Moskvi, Lasker se [[1937.]] konačno nastanjuje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], u [[New York|New Yorku]], gdje ostaje živjeti do kraja života.<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker] MacTutor. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.britannica.com/topic/Common-Sense-in-Chess Common Sense in Chess] Britannica. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> U SAD-u je, kako bi osigurao prihode, držao predavanja o šahu i bridžu.<ref>[http://www.chessorb.com/emanuel-lasker.html Emanuel Lasker - The Complicated Master] Chess.orb. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> [[Datoteka:Nottingham1936.jpg|mini|Sudionici velikog međunarodnog turnira u Nottinghamu 1936. godine. Na turniru su sudjelovala tri bivša svjetska prvaka (Lasker, Capablanca i Aljehin), aktualni (Euwe) i budući svjetski prvak (Botvinik).]] Laskerov prvi turnir nakon gotovo desetogodišnje stanke, bio je veliki međunarodni turnir u [[Zürich]]u [[1934.]] na kojem Lasker osvaja peto mjesto. Na završnoj ceremoniji Lasker je održao govor, a nakon njega govor je održao pobjednik turnira i tadašnji svjetski prvak [[Aleksandar Aljehin]]. Tada je o svom prethodniku rekao:<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 270</ref> {{Navod|Emanuel Lasker bio je moj učitelj cijeli moj život. Bez njega ne bih bio ono što sam danas. Njegova knjiga o sanktpeterburškom turniru 1909. bila je za me jedna vrsta katekizma. Usvajao sam, opet i opet, svaku pojedinu ideju koju je bio izrazio u toj knjizi, i godinama sam imao tu knjigu sa sobom danju i noću. Sama ideja šaha kao forme umjetnosti bila bi nezamisliva bez Emanuela Laskera.}} Godine 1935., tada 66-godišnji Lasker neporažen osvaja treće mjesto na velikom turniru u Moskvi, rezultatom +6–0=13, a k tome u izravnom susretu pobjeđuje starog rivala Capablancu ostvarujući pothvat koji su vodeći šahisti tog vremena prozvali „biološkim čudom”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258185|title=Emanuel Lasker vs Jose Raul Capablanca (1935) Fixing a Hole|website=www.chessgames.com}}</ref> [[Datoteka:Botvinnik-Lasker 1936.jpg|thumb|260px|Botvinik i Lasker na velikom turniru u Moskvi 1936. godine.]] Lasker je svoje posljednje velike turnire odigrao 1936. u Moskvi i [[Nottingham]]u gdje je osvojio redom šesto i sedmo mjesto u konkurenciji najboljih svjetskih šahista.{{Efn|Capablanca je Laskera pobijedio u izravnom susretu ([https://dgriffinchess.wordpress.com/2019/11/16/lasker-capablanca-3rd-moscow-international-1936-with-annotations-by-capablanca/ za daljnje čitanje]). Značajna je činjenica da Capablancino osvajanje turnira u Moskvi (uz dijeljenje prvog mjesta na turniru u Nottinghamu 1936. godine s Botvinikom) označava kraj jedne ere šaha. Naime, u narednih gotovo 35 godina, odnosno do [[1970.]], nijedan [[Zapadni svijet|zapadni]] predstavnik neće osvojiti neki veliki međunarodni turnir. Taj će niz prekinuti [[Bobby Fischer]] osvajanjem međuzonskog turnira u [[Palma de Mallorca|Palma de Mallorci]] 1970. godine,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79232 Moscow (1936) chess event] Chessgames. Pristupljeno 29. svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79415 Palma de Mallorca Interzonal Tournament] Chessgames. Pristupljeno 29. svibnja 2025.</ref> a kasnije i pobjedom nad [[Boris Spaski|Borisom Spaskim]] u „meču stoljeća” [[1972.]] godine – uspjeh je to koji je označio privremeni prekid sovjetske hegemonije i nagovještaj nove ere šaha.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54397 Spassky - Fischer World Championship Match (1972)] Chessgames. Pristupljeno 29. svibnja 2025.</ref> }}<ref>[https://en.chessbase.com/post/emanuel-lasker-and-his-successors#:~:text=Only%20in%20Moscow%201936%20and,for%20the%20former%20World%20Champion Emanuel Lasker and his successors] Chessbase. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Uz i dalje sjajne rezultate na turnirima, Lasker je pokazao i zavidno umijeće pera. Godine 1925. objavljuje ''Knjigu o šahu'' (''Lasker's Manual of Chess''), a 1934. ''Šahovsku početnicu '' (''Lasker's Chess Primer''). Ti se udžbenici i danas smatraju klasicima šahovske literature.<ref>{{Cite web|url=https://forwardchess.com/blog/book-review-laskers-manual-of-chess/|title=Book Review: Lasker's Manual Of Chess - Forward Chess|date=10. velj 2022.}}</ref> == Posljednje godine == [[Image:Bundesarchiv Bild 102-14194, Emanuel Lasker.jpg|thumb|upright|Lasker u svome domu u Berlinu, 1933. godina.]] Prinuđen materijalnim teškoćama uslijed nacističke zapljene svoje imovine, Lasker se posvećuje poučavanju matematike i igranjem simultanki. Sredinom 1930-ih Lasker je osobno aplicirao za učitelja [[bridž]]a kod jednog od najpoznatijih igrača bridža tog vremena, [[Ely Culbertson|Elyja Culbertsona]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/culbertson.html Ely Culbertson and Chess] Chesshistory. Pristupljeno 6. svibnja 2025.</ref> Uskoro je Culbertson Laskeru uručio počasni certifikat.<ref>Ely Culbertson, The Strange Lives of One Man, 1940., str. 552–553</ref><ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a master, Dover publications, New York, 2011., str. 282–283</ref> Te su mu aktivnosti omogućavale skromne, ali dostatne novčane prihode čime izbjegava sudbinu svojega prethodnika. Lasker je neko vrijeme živio u Thyrowu, seocetu u predgrađu Berlina.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/homes.html The Homes of Chess Masters] Chess Notes. Pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> Emanuel Lasker se 1927. godine upoznao i sprijateljio s [[Albert Einstein|Albertom Einsteinom]] s kojim je često provodio razgovore u dugim šetnjama.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/player/albert_einstein.html|title=The chess games of Albert Einstein|website=www.chessgames.com}}</ref> Zanimljivo je da je Lasker kritizrao Einsteinovu [[Teorija relativnosti|teoriju relativnosti]] uočavajući da se temelji na konstantnosti [[Brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] u [[vakuum]]u.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 7–8</ref> U postumnoj biografiji koju je 1952. godine napisao austrijski pisac, novinar i političar Jacques Hannak, u predgovoru<ref>{{Cite web|url=https://philosophyofscienceportal.blogspot.com/2008/05/einstein-laskers-and-chess.html|title=Philosophy of Science Portal: Einstein, the Laskers, and chess|date=12. svi 2008.}}</ref> Einstein je pokazao duboko poštovanje prema liku i djelu Emanuela Laskera:<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a master, Dover publications, New York, 2011., str. 7</ref> {{Navod|Emanuel Lasker bio je nedvojbeno jedan od najzanimljivijih ljudi koje sam upoznao u svojim kasnijim godinama. Moramo biti zahvalni onima koji su napisali priču o njegovom životu za ovu i buduće generacije. Malo je ljudi koji su imali topli interes za sve velike ljudske probleme, a u isto vrijeme zadržali svoju osobnost tako jedinstveno neovisnom.}} === Smrt === Svega dva tjedna prije svoje smrti, Lasker je proslavio svoj 72. rođendan. Ubrzo je završio u bolnici gdje su ga posjetili američki šahist [[Reuben Fine]] i njegova supruga. Kad su u sobi ostali samo Lasker i njegova supruga Martha, navodno su njegove posljednje izgovorene riječi bile „kralj šaha”.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 315</ref><ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter36.html 5076. Lasker’s last words (C.N. 4705)] Chess Notes. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Preminuo je u subotu [[11. siječnja]] [[1941.]] godine u [[New York|New Yorku]] od komplikacija s [[Bubrežna insuficijencija|bubrežnom infekcijom]]. Njegova pogrebna služba održana je u [[Judaizam|židovskoj]] pogrebnoj kapeli Riverside Memorial Chapel,<ref>[https://www.nytimes.com/1941/01/14/archives/leaders-in-chess-at-lasker-service-200-attend-rites-for-the-former.html LEADERS IN CHESS AT LASKER SERVICE; 200 Attend Rites for the Former Champion of the World] New York Times. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> a pokopan je na povijesnom groblju Beth Olam u [[Queens]]u u New Yorku.<ref>[https://en.chessbase.com/post/visiting-steinitz-and-lasker-at-their-final-resting-places Born in Europe, buried in New York: Emanuel Lasker and William Steinitz] ChessBase. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> Godine [[2001.]], na 60. obljetnicu smrti, u njegovom je rodnom [[Barlinek]]u podignuta spomen-ploča.<ref>[https://www.malypodroznik.pl/?p=9335 BARLINEK – pamięci Emanuela Laskera] Malypodroznik. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> [[Datoteka:Barlinek tablica Laskera.jpg|260px|thumb|upright|Ploča u spomen Emanuelu Laskeru, Barlinek, 2001.]] == Stil igre i drugi o Laskeru == [[Image:Dr. Emanuel Lasker, 1928 (SFA007001639).jpg|thumb|upright|Lasker, 1928. godina.]] Lasker je prihvatio Steinitzove teorije o značaju pozicijske igre i strategije. Shvaćao je zamjenjiv odnos između taktike i strategije. Postao je poznat po tome što je protivnike navodio na komplikacije, često ne igrajući „knjiške” poteze. Bio je vrlo jak u taktičkim borbama koje su uslijedile. Njegove rezultate temeljito su analizirali, optuživali su ga da [[hipnoza|hipnotizira]] protivnike, baca uroke, da se služi psihološkim metodama,<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/blog/ThummimS/the-playing-strength-and-style-of-emanuel-lasker|title=The Playing Strength and Style of Emanuel Lasker|date=26. lip 2021.|website=Chess.com}}</ref> da namjerno igra loše i, na kraju, da ima fenomenalnu sreću. Ustvari, Lasker je bio izvrstan borac, uvijek spreman za borbu, bez imalo straha, veoma suptilan i dubok, s izvanrednom sposobnošću za manevarsku borbu i velikom izdržljivošću i snagom.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessabc.com/en/blog/the-genius-of-emanuel-lasker-a-look-into-the-life-and-legacy-of-the-world-chess-champion|title=The Genius of Emanuel Lasker: A Look into the Life and Legacy of the World Chess Champion|website=www.chessabc.com}}</ref> Austrijski majstor napadačkog stila [[Rudolf Spielmann]] opisao je Laskerove partije kao „jedinstven izvor užitka.”<ref>Fred Reinfeld, Reuben Fine, Dr. Lasker's Chess Career 1889–1914, Ishi Press, New York, 2012., str. 13</ref> Lasker je jednom, dok je držao predavanje, upitan zašto bira varijante koje njegovi protivnici smatraju „nezadovoljavajućima”. Lasker je odgovorio: „(...) Varijante o kojima je riječ sastojale su se od razvojnih poteza koji su bili toliko utemeljeni i i razumni da nisu mogli biti tako loši kao što je to moj protivnik mislio.”<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker] MacTutor. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Laskerov stil igre, zbog svoje kompleksnosti i slojevitosti, često se opisuje kao univerzalan. Njegov se stil razvijao, od agresivnijeg u mladosti, do profilaktičnijeg u kasnijim godinama. Teško je naći Laskerova nasljednika po stilu igre, ali katkada se njegov stil uspoređuje sa stilom igre [[Viktor Korčnoj|Viktora Korčnoja]].<ref>[https://www.chess.com/blog/Spektrowski/lasker-s-successor-alexander-kotov-s-article-about-viktor-korchnoi "Lasker's Successor", Alexander Kotov's article about Viktor Korchnoi] Chess.com. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Obojica su bili borbeni, izvrsni u aktivnoj obrani, ali nisu prezali ni od oštre, direktne, taktičke igre.<ref>Crouch, C. (2000.). How to Defend in Chess. Everyman Chess. str. 115.</ref> [[Max Euwe]] u svojoj knjizi ''Središnjica'' kazuje da je pravi razlog Laskerova uspjeha njegova „iznimna obrambena tehnika” te da se „gotovo sve što se može reći o obrambenom šahu može pokazati primjerima iz partija Steinitza i Laskera”, pri čemu prvi predstavlja pasivnu, a drugi aktivnu obranu.<ref name="auto1"/> Laskerov je [[Pragmatizam|pragmatičan]] i borben pristup igri utjecao na razvoj [[Sovjetski Savez|sovjetskih šahista]], u prvome redu Talja i Korčnoja.<ref>Colin Crouch, How to Defend in Chess, Everyman Chess, 2000., str. 115</ref> [[Hrvatska|Hrvatski]] šahovski majstor [[Židovi|židovskog]] porijekla [[Vladimir Vuković]] rekao je: „U klasičnoj epohi šaha, od [[Paul Morphy|Morphyja]] preko Steinitza do Laskera, napad postupno pada u cjelini, i to zato jer se na osnovu pozicijskih saznanja usavršuje i tehnika obrane.”<ref>Vladimir Vuković, Umijeće šahovskog napada, Šahovska naklada, Zagreb, 1974., str. 7</ref> Njemački šahovski velemajstor [[Jacques Mieses]] usporedio je stilove Laskera i Capablance:<ref>[https://www.azquotes.com/author/31479-Jacques_Mieses Jacques Mieses Quotes] AZQuotes. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> {{Navod|Mnogi znalci kažu da postoji određena sličnost između Capablancina stila i stila svjetskog majstora Laskera. Možda u tome ima istine. Laskerov stil je bistra voda, ali s kapljicom otrova koja ju zamućuje. Capablancin stil je možda još jasniji, ali mu nedostaje ta kap otrova.}} Mladi Lasker imao je mnogo pamtljivih partija, ali partija protiv Johanna Bauera, austrijskog majstora, često se navodi kao klasičan primjer Laskerove igre, ali i dobro izvršenog napada. [[Datoteka:Lasker vs Bauer, 1889.gif|mini|200px|Lasker – Bauer, Amsterdam, 1899.]] === Procijenjena snaga === Prema [[Statistika|statističkoj]] internetskoj stranici Chessmetrics, Lasker je bio prvorangirani šahist 292 mjeseca u razdoblju između lipnja [[1890.]] i prosinca [[1926.]], što ga čini jednim od najdominantijih igrača u povijesti. Laskerov najviši procijenjeni rejting prema istoj stranici iznosi 2878, jedan od najvećih u povijesti.<ref>[http://www.chessmetrics.com/cm/CM2/PlayerProfile.asp?Params=190510SSSSS3S073076191307111000000000000010100 Chessmetrics Player Profile: Emanuel Lasker] Chessmetrics. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> Po internetskoj stranici ''Edo Ratings'', Lasker je od [[1892.]] do [[1913.]] godine neprekinuto bio prvi igrač svijeta, a u najboljih tri bez prekida bio je od [[1889.]] do [[1930.]] godine.<ref>[http://www.edochess.ca/players/p485.html Lasker, Emanuel] Edo Ratings. Pristupljeno 8. kolovoza 2025.</ref> [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] statističar i šahovski analitičar Jeff Sonas primjećuje: „Promatrajući karijeru šahista u cijelosti, brojni statistički pokazatelji podupiru tvrdnju da je Emanuel Lasker bio, uistinu, najdominantniji igrač svih vremena.”<ref>[https://en.chessbase.com/post/the-greatest-che-player-of-all-time-part-i The Greatest Chess Player of All Time – Part I] ChessBase. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> === Drugi o Laskeru === Iako je Laskera smatrao „kafanskim” igračem, [[Bobby Fischer (šahist)|Bobby Fischer]] je u predgovoru svoje knjige ''My 60 Memorable Games'' naveo upravo citat Emanuela Laskera:<ref>{{Cite web|url=http://archive.org/details/01.My60MemorableGamesBobbyFischer2008|title=My 60 Memorable Games - Bobby Fischer 2008|date=26. stu 2008.|via=Internet Archive}}</ref> {{Navod|Na šahovskoj ploči laž i licemjerje ne opstaju dugo. Kreativna kombinacija razotkriva pretpostavku laži; nemilosrdna činjenica, koja kulminira matom, proturječi licemjeru.}} Laskerova osobnost tema je mnogih šahovskih rasprava kroz povijest. Jedan od najpoznatijih komentara na tu temu dao je ''Chess Weekly'' (str. 130–131) 18. rujna 1909. godine:<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5146. An assessment of Lasker’s personality] ChessNotes. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> {{Navod|Naš prijatelj dr. Lasker vrlo je zanimljiva psihološka studija, a u svemu što je napisano o njegovoj osobnosti nikada nismo vidjeli ništa ni približno istini. Dijeleći neuspjehe mnogih velikih ljudi, dr. Lasker mjeri svoje sposobnosti u svim oblastima nastojanja svojim fenomenalnim genijem u jednom. Više se ponosi svojim poslovnim sposobnostima i poznavanjem raznoraznih stvari, nego šahom, u kojem, doduše, prednjači. Recite mu da ima ravnog u šahu i on će to skromno priznati ili možda blago raspravljati o pitanju; ali recite mu da ima ravnog u filozofiji, u znanostima – ili u pinnacolou – i mogli biste ga povrijediti ili uvrijediti.}} Capablanca je u javnim šahovskim lekcijama na radiju za slušače iz [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] godine 1941., pri kraju svojega života, Laskeru odao počast riječima:<ref>José Raúl Capablanca, Posljednje šahovske lekcije, Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 44</ref> {{Navod|Nitko od velikih šahista nije bio toliko neshvatljiv za ogromnu većinu amatera, čak i majstora, kao Emanuel Lasker. O Laskeru su pisali da je suhoparan, da nije sposoban igrati blistavo, i da su njegove pobjede postignute uglavnom zahvaljujući besprijekornom vođenju završnica i greškama njegovih protivnika. To da je on bio veliki majstor završnica neosporna je istina; zapravo – umješnijeg majstora nisam znao. Ali on je isto tako bio najdublji i najkreativniji od svih koje sam poznavao.}} == Rezultati turnira, mečeva i partija == Ispod su Laslerovi rezultati i plasmani na turnirima.<ref name="storiascacchiTornei1880Al1899">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1880-99.htm | title=I tornei di scacchi dal 1880 al 1899 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="BillWallEmLasker">{{cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/Emanuel_Lasker.htm |title=Emanuel Lasker |website=Bill Wall's Chess Page |author=Bill Wall |access-date=April 19, 2023 }}</ref><ref name="storiascacchiTornei1900Al1909">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1900-09.htm | title=I tornei di scacchi dal 1900 al 1909 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="storiascacchiTornei1910Al1919">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1910-19.htm | title=I tornei di scacchi dal 1910 al 1919 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="storiascacchiTornei1920Al1929">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1920-29.htm | title=I tornei di scacchi dal 1920 al 1929 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="storiascacchiTornei1930Al1939">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1930-39.htm | title=I tornei di scacchi dal 1930 al 1939 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="wndgameNLLondon1883And1899">{{cite web |url = http://www.endgame.nl/london1883.htm |title = London 1883 and 1899 |publisher = Endgame.nl |access-date = May 29, 2008 |url-status = dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20080619023129/http://www.endgame.nl/london1883.htm |archive-date = June 19, 2008 }}</ref> Prvi stupac „Rezultat” daje ukupan broj bodova. U drugome stupcu „Rezultat”, „+” označava broj dobivenih partija, „−” broj poraza, a „=” označava broj remija. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; margin:1em auto 1em auto;" ! Datum !! Mjesto !! Plasman !! class="unsortable" colspan="2"|Rezultat !! class="unsortable"|Bilješke |- | 1888./89. || align=left|Berlin (Café Kaiserhof) || 1. || 20/20 || +20−0=0 || &nbsp; |- | 1889. || align=left|[[Breslau]] "B" || 1. = || 12/15 || +11−2;=2 | align=left | Izjednačen s von Feyerfeilom, ali je Lasker pobijedio u play-offu. Ovo je bio ''Hauptturnier A'' šestog DSB kongresa, odnosno drugog razreda turnira. |- | 1889. || align=left|[[Amsterdam]] || 2. || 6/8 || +5−1=2 | align=left | Iza Amosa Burna, ali ispred Jamesa Mason, [[Isidor Gunsberg|Isidora Gungsberga]] i drugih. |- | 1890. || align=left|Berlin || 1.–2. || 6½/8 || +6−1=1 | align=left | Izjednačen sa svojim bratom Bertholdom Laskerom. |- | 1890. || align=left|[[Graz]] || 3. || 4/6 || +3−1=2 | align=left | Iza Gyule Makovetza i Johanna Hermanna Bauera. |- | 1892. || align=left|London || 1. || 9/11 || +8−1=2 | align=left | Ispred Masona i Rudolfa Lomana. |- | 1892. || align=left|London || 1. || 6½/8 || +5−0=3 | align=left | Ispred Josepha Henryja Blackburnea, Masona, Gunsberga i Henrya Edwarda Birda. |- | 1893. || align=left|New York || 1. || 13/13 || +13−0=0 | align=left | Ispred Adolfa Albina, Jacksona Showaltera i [[Harry Nelson Pillsbury|Harryja Nelsona Pillsburyja]]. |- | 1895 || align=left|[[Hastings]] || 3. || 15½/21 || +14−4=3 | align=left | Iza Pillsburyja i [[Mihail Čigorin|Čigorina]], ali ispred [[Siegbert Tarrasch|Tarrascha]], [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i drugih. |- | 1895./96. || align=left|[[Sankt Peterburg]] || 1. || 11½/18 || +8−3=7 | align=left | Ispred Steinitza, Pillsburyja i Čigorina. |- | 1896. || align=left|[[Nuremberg]] || 1. || 13½/18 || +12−3=3 | align=left | Ispred Maroczyja, Pillsburyja, Tarrascha, [[Dawid Janowski|Janowskog]], Steinitza i drugih. |- | 1899. || align=left|London || 1. || 23½/28 || +20−1=7 | align=left | Ispred Janowskog, Pillsburyja, Maróczyja, [[Carl Schlechter|Schlechtera]], Blackburnea, Čigorin i drugih. |- | 1900. || align=left|Pariz || 1. || 14½/16 || +14−1=1 | align=left | Ispred Pillsburyja, [[Frank James Marshall|Marshalla]], Maróczyja, Burna, Čigorina i drugih. |- | 1904. || align=left|Cambridge Springs || 2. = || 11/15 || +9−2=4 | align=left | Izjednačen s Janowskim, dva boda iza Marshalla, ali ispred Georga Marca, Showaltera, Schlechtera, Čigorin, Miesesa, Pillsburyja i drugih. |- | 1906. || align=left| Trenton Falls || 1. || 5/6 || +4−0=2 | align=left | Ispred Curta, Albert Foxa i Raubitscheka. |- | 1909. || align=left|Sankt Peterburg || 1. = || 14½/18 || +13−2=3 | align=left | Izjednačen s [[Akiba Rubinstein|Rubinsteinom]], ispred Oldricha Durasa, Spielmanna, Bernsteina, [[Richard Teichmann|Teichmanna]] i drugih. |- | 1914. || align=left|Sankt Peterburg || 1. || 13½/18 || +10−1=7 | align=left | Ispred [[José Raúl Capablanca|Capablance]], [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]], Tarrascha i Marshalla. |- | 1918. || align=left|Berlin || 1. || 4½/6 || +3−0=3 | align=left | Turnir četvorice; Lasker je turnir osvojio ispred Rubinsteina, Schlechtera i Tarrascha. Ovo je bio Schlechterov posljednji turnr. |- | 1923. || align=left|[[Ostrava]] || 1. || 10½/13 || +8−0=5 | align=left | Ispred [[Richard Réti|Rétija]], Grünfelda, Alexeyja Seleznieva, Tartakowera, [[Max Euwe|Euwea]] i drugih. |- | 1924. || align=left|New York || 1. || 16/20 || +13−1=6 | align=left | Ispred Capablance, Aljehina, Marshalla i drugih. |- | 1925. || align=left|Moskva || 2. || 14/20 || +10−2=8 | align=left | Iza Bogoljubova, ali ispred Capablance, Marshalla, Tartakowera, Carlosa Torrea i drugih. |- | 1934. || align=left|[[Zürich]] || 5. || 10/15 || +9−4=2 | align=left | Iza Aljehina, Euwea, Flohra i Bogoljubova, ali ispred Bernsteina, [[Aron Nimcovič|Nimcoviča]], Gideona Ståhlberga i drugih. |- | 1935. || align=left|Moskva || 3. || 12½/19 || +6−0=13 | align=left | Iza [[Mihail Botvinik|Botvinika]] i Flohra, ali ispred Capablance, Spielmanna, Ilije Kana, Grigorija Levenfiša, Andora Lilienthala, Višeslava Ragozina i drugih. U to je vrijeme Lasker imao 67 godina. |- | 1936. || align=left|Moskva || 6. || 8/18 || +3−5=10 | align=left | Capablanca je pobijedio. |- | 1936. || align=left|[[Nottingham]] || 7.–8. || 8½/14 || +6−3=5 | align=left | Capablanca i Botvinik su podijelili prvo mjesto. |} === Rezultati mečeva === Ovdje su rezultati važnijih mečeva koje je Lasker odigrao.<ref name="storiascacchiMatches1880Al1999">{{cite web | url=http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1880-99.htm | title=I matches 1880./99. | website=La grande storia degli scacchi | access-date=February 12, 2020 }}</ref><ref name="chessmetricsCareerDetailsEmanuelLasker">Select the "Career details" option at {{cite web | url=http://chessmetrics.com/cm/CM2/PlayerProfile.asp?Params=188510SSSSS3S073076189006131000000000017510100 | title=Chessmetrics Player Profile: Emanuel Lasker (career details) | publisher=Chessmetrics.com | author=Jeff Sonas | access-date=May 30, 2008 | author-link=Jeff Sonas }}</ref><ref name="storiascacchiMatches1900Al1914">{{cite web | url=http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1900-14.htm | title=I matches 1900/14 | website=La grande storia degli scacchi | access-date=February 12, 2020 | archive-date=31. prosinca 2019. | archive-url=https://web.archive.org/web/20191231133041/http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1900-14.htm | url-status=dead }}</ref><ref name="storiascacchiMatches1915Al1929">{{cite web | url=http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1915-29.htm | title=I matches 1915/29 | website=La grande storia degli scacchi | access-date=February 12, 2020 | archive-date=31. prosinca 2019. | archive-url=https://web.archive.org/web/20191231130713/http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1915-29.htm | url-status=dead }}</ref> Lijevi stupac ispod „Rezultat” daje ukupan broj bodova, a u desnom, kao i uobičajeno, „+” označava broj dobivenih partija, „–” broj izgubljenih partija te „=” broj remija. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; margin:1em auto 1em auto;" ! Datum !! Protivnik !! Ishod !! class="unsortable" | Mjesto !! class="unsortable" colspan="2"|Rezultat !! class="unsortable"|Bilješke <!-- ***************** Source for von Feyerfeil play-off --> |- | 1889. || E.R. von Feyerfeil || Pobjeda || [[Breslau]] || 1:0 || +1−0=0 || Play-off meč |- | 1889./90. || Curt von Bardeleben || Pobjeda || Berlin || 2½:1½ || +2−1=1 || &nbsp; |- | 1889./90. || Jacques Mieses || Pobjeda || [[Leipzig]] || 6½:1½ || +5−0=3 || &nbsp; |- | 1890. || Berthold Lasker || Remi || Berlin || ½:½ || +0−0=1 || Play-off meč |- | 1890. || Henry Edward Bird || Pobjeda || [[Liverpool]] || 8½:3½ || +7−2=3 || &nbsp; |- | 1890. || N.T. Miniati || Pobjeda || [[Manchester]] || 4:1 || +3−0=2 || &nbsp; |- | 1890. || Berthold Englisch || Pobjeda || [[Beč]] || 3½:1½ || +2−0=3 || &nbsp; |- | 1891. || Francis Joseph Lee || Pobjeda || London || 1½:½ || +1−0=1 || &nbsp; |- | 1892. || Joseph Henry Blackburne || Pobjeda || London || 8:2 || +6−0=4 || &nbsp; |- | 1892. || Bird || Pobjeda || [[Newcastle upon Tyne]] || 5:0 || +5−0=0 || &nbsp; |- | 1892./93. || Jackson Showalter || Pobjeda || Logansport, Indiana|Logansport i Kokomo, Indiana || 7:3 || +6−2=2 || &nbsp; |- | 1893. || Celso Golmayo Zúpide || Pobjeda || [[Havana]] || 2½:½ || +2−0=1 || &nbsp; |- | 1893. || Andrés&nbsp;Clemente&nbsp;Vázquez || Pobjeda || Havana || 3:0 || +3−0=0 || &nbsp; |- | 1893. || A. Ponce || Pobjeda || Havana || 2:0 || +2−0=0 || &nbsp; <!-- Source?--> |- | 1893. || Alfred Ettlinger || Pobjeda || New York City || 5:0 || +5−0=0 || &nbsp; <!-- Source?--> |- | 1894. || [[Wilhelm Steinitz]] || Pobjeda || New York, [[Philadelphia]], [[Montreal]] || 12:7 || +10−5=4 || Osvojeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu]] |- | 1896./97. || Steinitz || Pobjeda || Moskva || 12½:4½ || +10−2=5 || Obrana naslova |- | 1901. || [[Dawid Janowski]] || Pobjeda || Manchester || 1½:½ || +1−0=1 || &nbsp; |- | 1903. || [[Mihail Čigorin]] || Poraz || [[Brighton]] || 2½:3½ || +1−2=3 || Tematski meč (Riceov gambit) |- | 1907. || Frank James Marshall || Pobjeda || New York, Philadelphia, [[Washington, D.C.]],<br/> [[Baltimore]], [[Chicago]], [[Memphis, Tennessee|Memphis]] || 11½:3½ || +8−0=7 || Obrana naslova |- | 1908. || [[Siegbert Tarrasch]] || Pobjeda || [[Düsseldorf]], [[München]] || 10½:5½ || +8−3=5 || Obrana naslova |- | 1908. || Abraham Speijer || Pobjeda || [[Amsterdam]] || 2½:½ || +2−0=1 || &nbsp; <!-- Source?--> |- | 1909. || Janowski || Remi || Pariz || 2:2 || +2−2=0 || Egzibicijski meč |- | 1909. || Janowski || Pobjeda || Pariz || 8:2 || +7−1=2 || &nbsp; |- | 1910. || [[Carl Schlechter]] || Remi || Beč i Berlin || 5:5 || +1−1=8 || Obrana naslova<!-- World Championship status controversial, see http://www.chesshistory.com/winter/extra/buckley.html --> |- | 1910. || Janowski || Pobjeda || Berlin || 9½:1½ || +8−0=3 ||Obrana naslova |- | 1914. || Ossip Bernstein || Remi || Moskva || 1:1 || +1−1=0 || Egzibicijski meč |- | 1916. || Tarrasch || Pobjeda || Berlin || 5½:½ || +5−0=1 || &nbsp; |- | 1921. || [[José Raúl Capablanca]] || Poraz || Havana || 5:9 || +0−4=10 || Izgubljeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu]] |- | 1940. || Frank James Marshall || Nedovršen zbog Laskerove bolesti i smrti. || New York || ½:1½ || +0−1=1 || Egzibicijski meč |} ===Rezultati protiv vodećih igrača tog vremena=== Lista ispod sadržava rezultate koje je Lasker postigao protiv tadašnjih najjačih igrača u službenim klasičnim turnirskim partijama. * protiv [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Steinitz Classical games: Emanuel Lasker beat Wilhelm Steinitz 26 to 8, with 12 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +26 –8 =12 * protiv Gunsberga:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+vs+Gunsberg Lasker beat Gunsberg 4 to 0, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +4 –0 =1 * protiv Burna:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Burn Classical games: Emanuel Lasker beat Amos Burn 3 to 0, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +3 –0 =1 * protiv [[Mihail Čigorin|Čigorina]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Chigorin Emanuel Lasker beat Mikhail Chigorin 10 to 3, with 7 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +10 –3 =7 * protiv [[Siegbert Tarrasch|Tarrascha]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Tarrasch Classical games: Emanuel Lasker beat Siegbert Tarrasch 18 to 4, with 8 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +18 –4 =8 * protiv [[David Janowski|Janowskog]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+vs+Janowsky Classical games: Emanuel Lasker beat David Janowski 25 to 4, with 6 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +25 –4 =6 * protiv [[Harry Nelson Pillsbury|Pillsburyja]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Pillsbury Classical games: Emanuel Lasker beat Harry Pillsbury 5 to 4, with 4 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +5 –4 = 4 * protiv [[Frank James Marshall|Marshalla]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Marshall Emanuel Lasker beat Frank Marshall 12 to 2, with 11 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +12 –2 =11 * protiv [[Carl Schlechter|Schlechtera]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+vs+schlechter Classical games: Emanuel Lasker beat Carl Schlechter 5 to 2, with 12 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +5 –2 =12 * protiv Maroczyja:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Maroczy Emanuel Lasker beat Geza Maroczy 5 to 0, with 2 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +5 –0 =2 * protiv [[Akiba Rubinstein|Rubinsteina]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+rubinstein Classical games: Emanuel Lasker beat Akiba Rubinstein 2 to 1, with 3 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +2 –1 =3 * protiv Bernsteina: +3 −2 =1 * protiv Spielmanna:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Spielmann Classical games: Emanuel Lasker beat Rudolf Spielmann 1 to 0, with 3 draws.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +1 –0 =3 * protiv [[Aron Nimcovič|Nimcoviča]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Aron+Nimzowitsch Classical games: Aron Nimzowitsch beat Emanuel Lasker 1 to 0, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +0 –1 =1 * protiv Tartakowera:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+vs+Tartakower Classical games: Emanuel Lasker beat Savielly Tartakower 3 to 1, with 3 draws.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +3 –0 =1 * protiv [[José Raúl Capablanca|Capablance]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Capablanca Classical games: Jose Raul Capablanca beat Emanuel Lasker 6 to 2, with 16 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +2 –6 =16 * protiv [[Richard Réti|Rétija]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+R%C3%A9ti Classical games: Emanuel Lasker beat Richard Reti 3 to 0, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +3 –0 =1 * protiv [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Alekhine Classical games: Emanuel Lasker beat Alexander Alekhine 3 to 1, with 4 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +3 –1 =4 * protiv Bogoljubova:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Bogolubow Emanuel Lasker beat Efim Bogoljubov 5 to 1, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +5 –1 =1 * protiv [[Max Euwe|Euwea]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Euwe Classical games: Emanuel Lasker beat Max Euwe 3 to 0.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +3 –0 =0 * protiv [[Mihail Botvinik|Botvinika]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Botvinnik Classical games: Mikhail Botvinnik beat Emanuel Lasker 1 to 0, with 3 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +0 –1 =3 == Izdvojene partije == *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1026352 Lasker – Bauer, Amsterdam, 1889.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1132675 Lasker – Steinitz, Philadelphia, 1894.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1109097 Pillsbuy – Lasker, Sankt Peterburg, 1896.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1290698 Porges – Lasker, Nuremberg, 1896.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1271259 Lasker – Tarrasch, Nuremberg, 1896.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1132717 Lasker – Steinitz, Moskva, 1896.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1029394 Blackburne – Lasker, London, 1899.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1124805 Lasker – Showalter, London, 1899.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1036515 Čigorin – Lasker, London, 1899.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1000024 Burn – Lasker, Pariz, 1900.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1000113 Lasker – Pillsbury, Pariz, 1900.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1036787 Lasker – Napier, Cambridge Springs, 1904.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1094674 Marshall – Lasker, SAD, 1907.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1241474 Tarrasch – Lasker, 1908.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1121156 Lasker – Schlechter, Berlin, 1910.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1119764 Lasker – Rubinstein, Sankt Peterburg, 1914.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1011935 Aljehin – Lasker, Sankt Peterburg, 1914.]{{Efn|U svojoj je knjizi o turniru Tarrasch završnicu nastalu nakon 46. poteza komentirao riječima: „Sada dolazimo do druge faze ove vrlo teške partije: završnice koja se nikada prije nije našla u šahovskoj literaturi.”}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258181 Lasker – Capablanca, Sankt Peterburg, 1914.]{{Efn|Kramnik je dao svoje mišljenje u vezi ključnog poteza partije (12.f5!?): „(...).Sjetimo se njegova poznatog poteza f4-f5 protiv Capablance. Lasker je shvatio da se polje e5 može oslabiti jer ga je bilo teško eksploatirati. A onda se počelo pričati o njegovom psihološkom pristupu! To nije imalo nikakve veze sa psihologijom. Lasker je shvatio duboki koncept, koji se sada koristi po refleksu: odustao je od polja e5 i ‘ogradio’ lovca na c8. Zato to nije bila stvar psihologije; Lasker je imao vrlo duboko pozicijsko razumijevanje.”<ref>[https://itsintheprice.wordpress.com/2014/10/25/chess-interview-kramnik-on-the-world-champions/ Chess Interview: Kramnik on the World Champions] Itsintheprice. Pristupljeno 9. travnja 2025.</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1121234 Lasker – Schlechter, Berlin, 1918.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1264560 Réti – Lasker, Ostrava, 1923.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102115 Réti – Lasker, New York, 1924.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102096 Lasker – Aljehin, New York, 1924.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100005 Lasker – Romanovski, Moskva, 1925.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100022 Rubinstein – Lasker, Moskva, 1925.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100094 Lasker – Spielmann, Moskva, 1925.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1008008 Euwe – Lasker, Zürich, 1934.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1008060&kpage=1#reply4 Lasker – Gygli, Zürich, 1934.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1130961 Spielmann – Lasker, Moskva, 1935.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258185 Lasker – Capablanca, Moskva, 1935.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1040799 Lasker – Eliskases, Moskva, 1936.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1008290 Lasker – Botvinik, Nottingham, 1936.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1008260 Lasker – Alexander, Nottingham, 1936.]{{Efn|Laskerova posljednja turnirska partija. Valja primijetiti kako je Lasker u svojoj karijeri službenu turnirsku partiju svega četiri puta otvorio Engleskim otvaranjem (1.c4), prije toga protiv Spielmanna u Moskvi 1925., Gyglija u Zürichu 1934. i [[Georgij Mihailovič Lisicin|Lisicina]] u Moskvi 1935., a posljednji put upravo u turniru održanom u Nottinghamu u [[Engleska|Engleskoj]].<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+English+opening Lasker English opening] Chessgames. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref>}} == Citati == === Laskerovi citati === * U matematici, ako nađem nov pristup problemu, drugi matematičar može tvrditi da ima bolje, elegantnije rješenje. U šahu, ako itko tvrdi da je bolji od mene, mogu ga matirati.<ref>Edward Lasker, ''The Adventure of Chess'', 1950., str. 88</ref> * Svijet bi profitirao da je dao Steinitzu priliku. Bio je mislioc vrijedan mjesta u hodnicima sveučilišta.<ref>Emanuel Lasker, 'Udžbenik šaha'', 1925., str. 153, u izdanju iz 2008.</ref> * Šah je natjecanje između kreativnih umova, predstavnika svojeg vremena.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1016869 Emanuel Lasker's Best Games] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> * Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti.<ref>[https://www.newinchess.com/emanuel-lasker-a-reader Emanuel Lasker: A Reader] New in Chess. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> * Istina ne crpi svoju snagu toliko iz sebe same koliko iz blistavog kontrasta koji čini s onim što je samo prividno istinito.<ref>Emanuel Lasker, ''Zdrav razum u šahu'', 1895., str. 25</ref> * Šah je prelijep da biste na njega potrošili život. Mnogo sam puta uspio raskinuti sa šahom, ali uvijek sam ga iznova zavolio. Bio sam previše zarobljen sukobom između ideja i mišljenja, napada i obrane, života i smrti.<ref>Emanuel Lasker, ''Udžbenik šaha'', 1925.</ref> * Ne biste trebali imati na umu imena, niti brojeve, niti izolirane incidente, već samo metode. Metoda je plastična. Primjenjiva je u svakoj situaciji. Rezultat, izolirani incident, je krut, jer je vezan uz posve individualne uvjete.<ref>Emanuel Lasker, ''Udžbenik šaha'', 1925.</ref> * Moramo zanemariti lažna teoretiziranja. Kao i u svim drugim sportovima, šah se mora ocjenjivati ​​prema rezultatima. Stoga bi se izazivači trebali određivati ​​mečevima i turnirima. Potonji bi trebali biti ograničeni na vodeće kandidate. Pravila za kvalifikacije za ove turnire mora odlučiti kongres majstora koji su ovlašteni i reprezentativni. Svi pregovori moraju biti javni – nikakvi tajni dogovori nisu dopušteni. Kada se ova pravila formuliraju, turniri koji slijede morat će se po njima striktno provoditi. Rasa, dob ili vjeroispovijest ne smiju imati utjecaj na kvalifikacije. U slučaju izjednačenog glasačkog tijela majstora pri odlučivanju o takvim pravilima, prvaku se mora dati odlučujući glas.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/disorder.html World Championship Disorder] Chess Notes. Pristupljeno 31. prosinca 2025.</ref> * Dojam koji se stječe preigravanjem partija između Schlechtera i Miesesa jest razočaravajući. Šah naslijepo ne može se po briljantnosti ni po dubini usporediti sa šahom koji se igra za pločom. Ta činjenica ne može iznenaditi. Zašto čovjek u svojim pothvatima ne bi koristio najpovoljnije uvjete koje može pribaviti? Dovoljno je zadaća koje je moguće izvršiti samo uz krajnji napor, i to jedva tada. Svladavati umjetno stvorene poteškoće trik je, „tour de force”, rasipanje dobre energije i, u određenoj mjeri, nešto nereligiozno. Ljudi rođeni slijepi često pronalaze sreću u igranju šaha putem osjeta dodira. Neka igranje naslijepo bude rezervirano za njih i za početnike, koji ionako nisu važni! Šahovski majstor trebao bi se upuštati u nj samo u beznačajnim prigodama.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/index.html#11946._The_first_Spanish_chess 12273. Emanuel Lasker on blindfold chess] Chess Notes. Pristupljeno 8. veljače 2026.</ref> * Osobno nikad u životu nisam dobio vrjedniju lekciju nego onog dana kad sam po prvi puta svjedočio ozbiljnoj partiji šaha između majstora. Moj brat, zajedno s jednim drugim majstorom, igrao je protiv drugog para majstora u konzultaciji. Parovi su bili u različitim sobama. Dodijeljena mi je dužnost (tada kao mladiću) da protivnicima obznanim svaki odigrani potez. Kao glasnik bio sam upućen u konzultacije i pratio sam poteze koji su se predlagali i pozorno slušao argumente „za” i „protiv”. Rasprava o pojedinim potezima trajala bi ponekad i četvrt sata i više, prije nego što su majstori donijeli konačnu odluku. To me naučilo da radim na zaključku prema planu i da vjerujem vlastitim prosudbama. Čak i ako sam se prilično često nalazio na krivome putu, ipak sam puno više dobio iz iskustva, pogotovo iz poraza koje sam doživio, nego iz slijepe vjere u autoritet neke knjige ili nekog majstora.<ref>Ilya Maizelis, ''Sovjetska šahovska početnica'', 1949., str. 10–11, u izdanju iz 2014.</ref> === Citati drugih o Laskeru === Peti svjetski prvak u šahu [[Max Euwe]], koji je izgubio sve tri partije koje je odigrao s Laskerom, zamijetio je: * Od njega se ne može puno naučiti. Čovjek može samo stajati i čuditi se.<ref>[https://www.chessgames.com/player/emanuel_lasker.html?kpage=84 Emanuel Lasker] Chessgames. Pristupljeno 25. travnja 2025.</ref> Začetnik sovjetske škole šaha [[Mihail Botvinik]] o Laskeru je rekao: * Kada sam prvi puta vidio Laskera, već je bio stariji čovjek. Njegova pojava nije bila impresivna. Njegovi pokreti bili su spori. (...) Bio je vrlo mudar čovjek – bio je prvi koji je proučavao praktične strane šahovske igre: kako se pripremati za turnir, kada nastupati u njemu, kako se odmarati, što jesti i tako dalje. Savršeno je razumio sve ove praktične aspekte.<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker (1868 - 1941) - Biography] MacTutor. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref> [[Mihail Talj]] o svome je šahovskom uzoru rekao: * Najveći od svih svjetskih prvaka bio je, naravno, Emanuel Lasker.<ref>Andrew Soltis, Why Lasker Matters, Batsford, 2005., str. 3</ref> [[Vladimir Kramnik]] je o Laskeru rekao: * Po mojem načinu razmišljanja, Lasker je bio pionir modernog šaha. Kada pogledate Steinitzove partije, shvatite da su se igrale u pretprošlom stoljeću, dok je Lasker imao mnogo partija koje su mogli imati mnogi suvremeni šahisti.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1040772 Emanuel Lasker's Best Games] Chessgames. Pristupljeno 25. svibnja 2025.</ref> [[Albert Einstein]] u predgovoru Laskerove biografije piše: * Šah stišće svog eksponenta, stavlja u okove um i mozak tako da unutarnja sloboda i neovisnost čak i najjače ličnosti ne mogu ostati netaknute.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, 2011., Dover publications, New York, str. 7</ref> Nathan Divinsky, vrsni matematičar i, poput Laskera, najpoznatiji po svojim rezultatima u [[Prsten (matematika)|teoriji prstena]], piše: * U tom dugačkom popisu turnira, Sankt Peterburg 1896., Sankt Peterburg 1914. i New York 1924., Emanuel Lasker uvijek je pobjeđivao. Godine 1896. pobijedio je s razlikom od dva boda ispred svojih vodećih suvremenika, 18 godina kasnije ponovno s razlikom od dva boda u finalu, a deset godina kasnije (tri godine nakon što je predao titulu Capablanci) bio je bodovima ispred moćne konkurencije. Takvi rezultati zasigurno ukazuju na nešto istinski osobito o Emanuelu Laskeru. [[Capablanca]] se u svojoj knjizi ''Posljednje šahovske lekcije'' prisjeća jedne anegdote sa starim rivalom: * Čak nedugo prije Laskerove smrti, u vrijeme notingemskog turnira, kada je imao 68 godina, skretala je na sebe pozornost njegova sposobnost da brzo vidi ono što se događa na ploči. U vezi s tim, sjećam se ovakva slučaja. Upravo sam dobio vrlo važnu partiju i vraćao se u hotel. U tijeku partije moj je protivnik imao odličnu poziciju. U određenom trenutku, on je uvidio mogućnost da osvoji kvalitetu, što je i učinio. No, partiju je izgubio! Neki od najvećih šahista svijeta koji su ovome prisustvovali počeli su odmah analizirati partiju. Svi su oni počinjali svoja traganja od pozicije u kojoj je moj protivnik osvojio kvalitetu, smatrajući da je do tada on igrao ispravno i da je načinio grešku negdje kasnije. Lasker je prišao ploči kada je na analizu utrošeno već dosta vremena. Pokazali su mu kako je tekla partija, a kada je demonstracija došla do trenutka kada je moj protivnik osvojio kvalitetu, Lasker je prekinuo prisutne rekavši: ‘Ne, ne, taj potez ne može biti dobar!’ Stari prvak uvidio je odmah ono što nisu uspjeli shvatiti drugi – osvajanje kvalitete bilo je greška koja ne samo da je ispustila prednost, već je i dovela do gubitka partije. Lasker je otkrio da nije moj protivnik sproveo kombinaciju, već ja sam! Poslije nekoliko sati, susrevši se sa mnom u hotelu, Lasker je rekao: ‘Mora biti da ste se obradovali kada je vaš partner zagrizao mamac!’ – i dodao: – ‘Ti majstori nisu baš tako jaki kao što mnogi misle.’<ref>José Raúl Capablanca, Poslednje šahovske lekcije, Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 44–45.</ref>{{Efn|Jedina partija na turniru u Nottinghamu gdje je Capablanca žrtvom figure olakšao svoju poziciju jest partija protiv Aljehina, koju je Kubanac dobio bijelim figurama, pa je najvjerojatnije riječ o toj partiji. Tu tezu zagovara i [[Edward Winter]] u svojoj knjizi ''Capablanca'' (str. 278). Međutim, računalne analize pokazuju da je prihvaćanje žrtve od strane crnog potez koji održava ravnotežu, a da je zapravo idući potez crnog bio odlučujuća greška koja je bijelome donijela značajnu prednost.}} == Otvaranja nazvana po Laskeru == * Laskerova varijanta Benkova otvaranja: 1.g3 '''h5'''.{{Efn|Ovo se otvaranje na engleskom naziva ''Lasker Simul Special'' (''Laskerova simultantska specijalka''),<ref>[https://www.bookmoves.net/openings/lasker-simul-special-a00 Hungarian Opening / Lasker Simul Special] BookMoves. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> a na njemačkom ''Laskers Rochadebrecher'' (''Laskerov razbijač rokada'')<ref>[https://www.chessable.com/1-g3-h5-laskers-rochadebrecher/course/210463/ 1.g3 h5 - Laskers Rochadebrecher] Chessable. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref>.}} * Laskerova varijanta Birdova otvaranja: 1.f4 d5 2.Sf3 Sf6 3.e3 '''c5'''.<ref>[https://lichess.org/opening/Bird_Opening_Lasker_Variation Bird Opening: Lasker Variation] Lichess. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> * Laskerov gambit koji se nastavlja na Fromov gambit u Birdovu otvaranju: 1.f4 e5 2.fxe5 '''f6'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/Birds-Opening-Froms-Gambit-Lasker-Gambit Bird's Opening: From's Gambit, Lasker Gambit] Chess.com. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref> * Laskerova varijanta [[Damin gambit|Damina gambita]]: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 0-0 6.Sf3 h6 7.Lh4 '''Se4'''.<ref>Fundamental Chess Openings, Paul van der Sterren, Gambit Publications Ltd, 2021., str. 16.</ref> * Laskerova obrana u Evansovu gambitu: 1.e4 e5 2.Sf3 Sc6 3.Lc4 Lc5 4.b4 Lxb4 5.c3 La5 6.0-0 d6 7.d4 '''Lb6'''.<ref>[https://www.365chess.com/eco/C52_Evans_gambit_Lasker_defence C52: Evans gambit, Lasker defence] 365Chess. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> * Laskerova varijanta Francuske obrane: 1.e4 e6 2.d4 d5 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Lb4 5.e5 h6 6.Ld2 '''Lxc3'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/French-Defense-Classical-MacCutcheon-Advance-Lasker-Variation French Defense: Classical, MacCutcheon, Advance, Lasker Variation] Chess.com. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> * Laskerova varijanta [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]]: 1.e4 c5 2.Sf3 Sc6 3.d4 cxd 4.Sxd4 Sf6 5.Sc3 '''e5'''.<ref>[https://www.365chess.com/eco/B33_Sicilian_Pelikan_(Lasker-Sveshnikov)_variation B33: Sicilian, Pelikan (Lasker/Sveshnikov) variation] 365Chess. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> * Lasker-Dunnov napad u Sicilijanskoj obrani: 1.e4 c5 '''2.g3'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/Sicilian-Defense-Lasker-Dunne-Attack Sicilian Defense: Lasker-Dunne Attack] Chess.com. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> == Knjige i publicistike == === Šah === * ''Londonski šahovski dvotjednik'' ([[Engleski jezik|eng.]] ''The London Chess Fortnightly''), 1892. – 1893. * ''Zdrav razum u šahu'' (eng. ''Common Sense in Chess''), 1896. * Kako igrati šah (eng. ''Lasker's How to Play Chess: An Elementary Text Book for Beginners, Which Teaches Chess By a New, Easy and Comprehensive Method''), 1900. * ''Laskerov šahovski magazin'' (eng. ''Lasker's Chess Magazine''), 1904. – 1907. * ''Međunarodni turnir u Sankt Peterburgu 1909.'' (eng. ''The International Chess Congress, St. Petersburg, 1909.''), 1910. * ''Moj meč s Capablancom'' ([[Njemački|njem.]] ''Mein Wettkampf mit Capablanca''), 1922.{{Efn|Historiografski detalji o knjizi dostupni su [https://www.chesshistory.com/winter/extra/laskerhavana.html ovdje].}} * ''Udžbenik šaha'' (eng. ''Lasker's Chess Manual''), 1925. * ''Laskerova šahovska početnica'' (eng. ''Lasker's Chess Primer''), 1934. * Povratni meč između Aleksandra Aljehina i Efima Bogoljubova 1934. (eng. ''Games Played in the Return Match for the World's Championship Between Alexander Alekhin (holder of the Title) and E. D. Bogoljubow (challenger)''), 1935. === Kartaške i druge igre === * ''Enciklopedija igara, kartaške igre'' (eng. ''Encyclopedia of Games Vol. I, Card Strategy''), 1929. * ''Razborita kartaška igra'' (njem. ''Das verständige Kartenspiel''), 1929. * ''Društvene igre naroda'' (njem. ''Brettspiele der Völker''), 1931.{{Efn|Uključuje odjeljke o igrama Go i Lasci.}} * ''Igra bridža'' (njem. ''Das Bridgespiel''), 1931. === Matematika === *{{cite journal | title=Metrical Relations of Plane Spaces of ''n'' Manifoldness | author=Lasker, Emanuel | journal=[[Nature]] | volume=52 | issue=1345 | pages=340–343 |date=August 1895 | doi=10.1038/052340d0 |bibcode = 1895Natur..52R.340L | s2cid=4017358 | url=https://zenodo.org/record/1429368 | issn=0028-0836 }} *{{cite journal | title=About a certain Class of Curved Lines in Space of ''n'' Manifoldness | author=Lasker, Emanuel | journal=Nature | volume=52 | issue=1355 |date=October 1895 | pages=596 | doi=10.1038/052596a0 |bibcode = 1895Natur..52..596L | s2cid=4016031 | url=https://zenodo.org/record/1429372 }} *{{cite journal | doi=10.1098/rsta.1901.0009 | journal=Philosophical Transactions of the Royal Society A | title=Über Reihen auf der Convergenzgrenze ( "On Series at Convergence Boundaries" ) | author=Lasker, Emanuel | year=1901 | volume=196 | issue=274–286 | pages=431–477 | bibcode=1901RSPTA.196..431L| doi-access=free }} – Laskerov doktorat. *{{Cite journal | first=E. | last=Lasker | title=Zur Theorie der Moduln und Ideale | journal=Math. Ann. | volume=60 | year=1905 | issue=1 | pages=19–116 | doi=10.1007/BF01447495| s2cid=120367750 | url=https://zenodo.org/record/2052447 }} === Filozofija === * ''Borba'' ([[njemački|njem.]] ''Kampf), 1906. * ''Shvaćanje svijeta'' (njem. ''Das Begreifen der Welt''), 1913. * ''Filozofija nedostižnog'' (njem. ''Die Philosophie des Unvollendbar''), 1918. * ''Povijest čovječanstva'', (njem. ''Vom Menschen die Geschichte''), 1925.{{Efn|Drama koju je napisao sa svojim bratom Bertholdom.}} * ''Zajednica budućnosti'' (eng. ''The Community of the Future''), 1940. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * {{Cite book|last=Aljehin|first=Aleksandar Aleksandrovič|title=The Book of the New York International Chess Tournament 1924|publisher=De Gruyter|year=1925.|location=Berlin, Boston}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Poslednje šahovske lekcije|publisher=Šahovska biblioteka|year=1991.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Kampf|publisher=Lasker's Publishing Co.|year=1907.|location=New York}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Lasker's Manual of Chess|publisher=Russel Enterprises, Inc|year=2009.|isbn=188869050X|location=Milford}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Mein Wettkampf mit Capablanca|publisher=De Gruyter|year=1922.|isbn=978-3-11-268499-3|location=Berlin, Boston}} * {{Cite book|last=Hannak|first=Jacques|title=Emanuel Lasker: The life of a chess master|publisher=Dover publications|year=2011.|isbn=978-0486267067|location=Jefferson}} * {{Cite book|last=Kingston|first=Taylor|title=Emanuel Lasker: A Reader|publisher=Russell Enterprises, Inc|year=2019.|isbn=1949859002|location=Milford}} * {{Cite book|last=Kasparov|first=Gari|title=My Great Predecessors, Part I|publisher=Everyman Chess|year=2003.|isbn=9781857443301|location=London}} * Forster, Richard; Negele, Michael; Tischbierek, Raj, 2018., ''Struggle and Victories: World Chess Champion For 27 Years'', Exzelsior Verlag, Berlin * Forster, Richard; Negele, Michael; Tischbierek, Raj, 2020., ''Choices and Chances: Chess and Other Games of the Mind'', Exzelsior Verlag, Berlin * Forster, Richard; Negele, Michael; Tischbierek, Raj, 2022., ''Labors and Legacy: Chess, Philosophy, and Psychology'', Exzelsior Verlag, Berlin * Reinfeld, Fred; Fine, Reuben, 2012., ''Dr. Lasker's Chess Career 1889–1914'', Ishi Press, New York * {{Cite book|last=Soltos|first=Andrew|title=Why Lasker Matters|publisher=B.T. Batsford Ltd|year=2006.|isbn=0713489839|location=London}} * {{Cite book|last=Whyld|first=Ken|title=The Collected Games of Emanuel Lasker|publisher=The Chess Player|year=1998.|location=}} * {{Cite book|last=Petrović|first=Slavko|title=Emanuel Lasker|publisher=Šahovska naklada|year=1972.|location=Zagreb}} * {{Cite book|last=Winter|first=Edward|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius Jose Raul Capablanca, 1888–1942|publisher=McFarland|year=1989.|isbn=0899504558|location=Sjeverna Karolina, London}} * {{Cite book|last=Winter|first=Edward|title=World Chess Champions|publisher=Oxford: Pergamon Press|year=1981.|isbn=0080240941}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{Commonscat-inline}}{{WProjekti|wikicitat=Emanuel Lasker}} ;Knjige *[https://archive.org/details/commonsenseinche00laskrich Zdrav razum u šahu (eng. ''Common Sense in Chess'')] *[https://www.scribd.com/document/803153633/Lasker-How-to-Play-Chess-1952 Kako igrati šah (eng. ''Lasker's How to Play Chess'')] *[https://archive.org/details/internationalche00lask Međunarodni turnir u Sankt Peterburgu 1909. (eng. ''The International Chess Congress St. Petersburg, 1909'')] *[https://ia801801.us.archive.org/3/items/lasker-s-manual-of-chess/-_Lasker_s_Manual_of_Chess_text.pdf Udžbenik šaha (eng. ''Lasker's Manual of Chess'')] *[https://archive.org/details/laskerschessprim0000lask Laskerova šahovska početnica (eng. ''Lasker's Chess Primer'')] *[https://books.google.hr/books/about/Games_Played_in_the_Return_Match_for_the.html?id=-JsFAAAAMAAJ&redir_esc=y Povratni meč između Aleksandra Aljehina i Efima Bogoljubova 1934. (eng. Games Played in the Return Match for the World's Championship Between Alexander Alekhin (holder of the Title) and E. D. Bogoljubow (challenger))] *[https://archive.org/details/struggle00lask Borba (njem. ''Kampf'')] ;Mrežna mjesta *[https://www.emanuellasker.online/tournament-match-record/ Rezultati mečeva i turnira] *[https://www.chesshistory.com/winter/extra/lasker.html Laskerov prikaz povijesti šahovske igre] *[https://lasker-gesellschaft.de/ Emanuel Lasker Society] *[https://www.emanuellasker.online/ Emanuel Lasker Online] *[https://mathgenealogy.org/id.php?id=60257 Emanuel Lasker] na internetskoj stranici Mathematics Genealogy Project *[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=19149 Emanuel Lasker] profil i partije na stranici Chessgames *[https://www.chesshistory.com/winter/extra/laskerfeaturearticles.html Članci o Laskeru šahovskog povjesničara Edwarda Wintera] {{Redoslijed |prethodnik = [[Wilhelm Steinitz]] |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1894.]] – [[1921.]] |nasljednik = [[José Raúl Capablanca]]}} {{GLAVNIRASPORED:Lasker, Emanuel}} [[Kategorija:Šahovski pisci]] [[Kategorija:Njemački šahisti]] [[Kategorija:Njemački matematičari]] [[Kategorija:Matematičari]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Židovi u Njemačkoj]] 9rjnf11h4939cueunbbatvu7fzgb9pw 7430667 7430471 2026-04-16T01:46:35Z Šaholjubac 211973 /* Citati drugih o Laskeru */ 7430667 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|48. tjedan 2023.}} {{Infookvir šahist |ime = Emanuel Lasker |punoime = Emanuel Lasker |slika = Emanuel Lasker.jpg |država = {{Z+X|NJE}} |polje = [[matematika]], [[filozofija]] |alma_mater = Sveučilište u Erlangenu |akademski_mentor = [[Max Noether]] |poznat_po = primarna dekompozicija ideala polinomskih prstenova |važnija_djela = ''Borba'' <br> ''Filozofija nedostižnog'' <br>''Zdrav razum u šahu'' <br>''Udžbenik šaha'' |approx_elo = 2878 |svjetski_prvak = [[1894.]] – [[1921.]] |dob = [[24. prosinca]] [[1868.]] <br>[[Barlinek]], [[Kraljevina Pruska]] |dod = [[11. siječnja]] [[1941.]] <br>[[New York City, New York|New York]], [[Sjedinjene Američke Države]] }} '''Emanuel Lasker'''{{Efn|Njemački izgovor: [[Datoteka:De-Emanuel Lasker.ogg]]}}{{Efn|Laskerovo rodno ime bilo je Immanuel, no ono je još u njegovu djetinjstvu promijenjeno u Emanuel.<ref>I. Linder, V. Linder, Emanuel Lasker: Second World Chess Champion, Russel Enterprises, Milford, 2010., prvo poglavlje: djetinjstvo i adolescenija</ref><ref>[https://www.geni.com/people/Emanuel-Immanuel-Lasker/6000000000328944730 Emanuel (Immanuel) Lasker] Geni.com. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref>}} ([[Barlinek]], [[24. prosinca]] [[1868.]] – [[New York City, New York|New York]], [[11. siječnja]] [[1941.]]) bio je [[Nijemci|njemački]] [[šah]]ist, [[matematičar]], [[filozof]], [[Pisac|autor]] i prvoklasni igrač [[bridž]]a. Drugi je po redu [[svjetsko prvenstvo u šahu|svjetski prvak u šahu]] i jedan od najvećih [[šah]]ista svih vremena.<ref>{{Cite web|url=https://www.thearticle.com/chess-secrets-from-lasker-to-carlsen|title=Chess secrets: from Lasker to Carlsen|date=17. ruj 2022.|website=TheArticle}}</ref> Napisao je nekoliko knjiga o [[Filozofija|filozofiji]], šahu, [[bridž]]u i drugim [[Igraće karte|kartaškim igrama]], a neko se vrijeme bavio i [[Publicistika|publicistikom]]. Izumio je svoju vrstu [[Dama|dame]] i [[Nim (igra)|nima]], a dao je doprinos i ranome razvoju [[Teorija igara|teorije igara]].<ref>Jörg Bewersdorff, Glück, Logik und Bluff: Mathematik im Spiel – Methoden, Ergebnisse und Grenzen, Vieweg+Teubner Verlag, 5. izdanje, 2010., str. 119–125</ref> U matematici je značajno doprinio razvoju [[Komutativnost|komutativne]] [[Algebra|algebre]]. Kao igrač, odlikovao se univerzalnim stilom igre, obrambenom snagom i visokome umijeću u završnici.<ref name="auto1">Max Euwe, Hans Kramer, The Middlegame, Hays Publishing, 1994., str. 93, 101</ref> Naslov svjetskog prvaka preuzeo je od [[Wilhelm Steinitz|Wilhelma Steinitza]] [[1894.]] i držao ga do [[1921.]] godine, što je do danas najdulje razdoblje vladavine nekog svjetskog prvaka. Lasker je šest puta branio naslov, od kojih pet uspješno, dok ga 1921. u [[Havana|Havani]] nije porazio [[José Raúl Capablanca]].<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/33860/ Lasker, Emanuel] Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Mnogi njegovi suvremenici govorili su da je rabio psihološki pristup igri, pa čak i da je ponekad namjerno igrao nešto slabije poteze kako bi kod protivnika stvorio nelagodu.{{Efn|Réti piše: „Dok sam analizirao Laskerove partije na turnirima, zapanjila me njegova dugotrajna i na prvi pogled nevjerojatna sreća. (...) Ne može se poreći činjenica da je uvijek iznova Laskerovo izlaganje loše, da je on stotine puta u gubitničkoj poziciji, a ipak na kraju pobjeđuje.”<ref>Richard Réti, ''Masters of the Chessboard'', Dover Publications, str. 132. ISBN 0-486-23384-7.</ref>}} Moderne analize, međutim, pokazuju da je Laskerovo shvaćanje šaha bilo ispred onoga vremena te da je imao fleksibilniji pristup igri.<ref>[https://www.exeterchessclub.org.uk/content/chess-style Chess style] Exeter Chess Club. Pristupljeno 4.svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.chess.com/players/emanuel-lasker Emanuel Lasker] Chess.com. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Zalagao se za primjereno novčano nagrađivanje igrača, kao i za autorsko pravo na objavljivanje svojih partija, čime je utro temelje profesionalizmu u šahu.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/lasker-emanuel Lasker, Emanuel] HE. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref><ref>Laura B. Tyle, UXL Encyclopedia of World Biography, 2002.</ref> Izdržljivog, [[Pragmatizam|pragmatičnog]] i borbenog stila, uspješno je transformirao svoj način igre prilagodivši se novim teorijskim strujama u šahu te je sve do svojeg umirovljenja [[1936.]] godine bio među najjačim igračima na svijetu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79239 Nottingham (1936)] Chessgames. Pristupljeno 31. siječnja 2026.</ref> U poznim je godinama, na velikom međunarodnom turniru u [[Moskva|Moskvi]] [[1935.]] godine, osvojio visoko treće mjesto, pola boda ispred starog rivala Capablance, pobjedivši ga u izravnom susretu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79233 Moscow (1935)] Chessgames. Pristupljeno 31. siječnja 2026.</ref> Lasker je značajno doprinio [[Matematika|matematici]], a glavno područje njegova interesa bila je [[algebra|komutativna algebra]]. Dokazao je primarnu dekompoziciju ideala [[Polinom|polinomskih prstenova]], teorem koji se smatra jednim od važnijih matematičkih rezultata prve polovice 20. stoljeća. Po njemu se [[Prsten (matematika)|komutativni prsten]] za kojeg svaki njegov ideal ima primarnu dekompoziciju [[Eponim|naziva]] ''Laskerov prsten'', kao poseban slučaj Noetherina prstena.<ref>[https://encyclopediaofmath.org/wiki/Lasker_ring#:~:text=A%20commutative%20ring%20in%20which,it%20has%20a%20primary%20decomposition. Lasker ring - Encyclopedia of Mathematics] Encyclopedia of Mathematics. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> Poznat je i po svojim matematičkim razmatranjima kartaških igara.<ref>[https://famous-mathematicians.com/emanuel-lasker/ Emanuel Lasker – Famous Mathematicians] Famous Mathematicians. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Napisao je i nekoliko knjiga o [[Filozofija|filozofiji]] od kojih je napoznatija knjiga ''Kampf'' (''Borba''), a ona predstavlja osnovni postulat Laskerova pogleda na šah i život.{{Efn|Sažetak engleskog prijevoda knjige ''Struggle'' ({{ISBN|4-871-87465-6}}) glasi: „''Borba'' je malo poznato djelo svjetskog šahovskog prvaka Emanuela Laskera. Temelji se na teoriji da je sav život, pa čak i sam život, rezultat borbe. Laskerova knjiga duboko zadire u sve faze života i borbe. Pokušava stvoriti opću teoriju svih natjecateljskih aktivnosti, uključujući šah, poslovanje i rat.”}} == Mladost == === Predci, obitelj i djetinjstvo === [[File:Lasker, Emanuel "-8" - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|mini|Lasker u svojoj mladosti, 1895. godina.]] Lasker je rođen na [[Badnjak]] [[1868.]] u seocetu [[Barlinek]] (tada Berlinchen), tada dijelu [[Kraljevina Pruska|Kraljevine Pruske]], u krilu [[židov]]ske obitelji od oca Michaelisa Aarona Laskera i majke Rosalie Israelsohn.<ref name="auto">Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a master, 2011., Dover publications, New York, str. 11</ref> Rodno ime Immanuel roditelji su mu kasnije promijenili u Emanuel, a otac si je nadjenuo ime Adolf.<ref>I. Linder, V. Linder, Emanuel Lasker: Second World Chess Champion, Russel Enterprises, Milford, 2010., prvo poglavlje: djetinjstvo i adolescenija</ref><ref>[https://www.geni.com/people/Emanuel-Immanuel-Lasker/6000000000328944730 Emanuel (Immanuel) Lasker] Geni.com. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Lasker je imao starijeg brata Bertholda i dvije starije sestre, Teofiliju (1862. – 1943.) i Amaliju (1865. – 1938.).<ref>Wolfgang Kamm; Tomasz Lissowski, Emanuel Lasker Volume 1: Struggle and Victories, Berlin, 2018., str. 88</ref> Otac mnogobrojne obitelji Adolf Lasker bio je čuvar obližnje [[Sinagoga|sinagoge]].<ref name="auto3">Boris Samoilovič Vajnštajn, ''Veliki majstori šaha'', Caissa commerce, Beograd, 2006., str. 17</ref> Laskerovi rani predci došli su iz seoceta Lask, mjesta u središnjoj [[Poljska|Poljskoj]], od kojeg potječe obiteljsko prezime.<ref name="auto"/> [[Poljski jezik|Poljska]] riječ ''łaska'' pak znači [[milost]] ili skonost.<ref>[https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elZuXBA%3D lȁska] HJP. Pristupljeno 27. travnja 2024.</ref> Neki izvori sugeriraju da prezime vuče korijene iz [[Jidiš|jidiša]] i da je povezano s jidiškom riječju za „protresti”.<ref>[https://crestsandarms.com/pages/lasker-family-crest-coat-of-arms Lasker family crest and coat of arms] Crest&Arms. Pristupljeno 27. travnja 2025.</ref> Roditelji prepoznaju talent mladoga Laskera za [[Matematika|matematiku]] pa ga, s njegovih 11 godina, šalju na srednjoškolsko obrazovanje u [[Berlin]].<ref>[https://sahmatlista.wordpress.com/2022/01/12/emanuel-lasker-mislilac/ Emanuel Lasker. Mislilac] Blog šah-mat liste. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Lasker je u Berlinu bio primljen u školu za dva razreda više od svojih vršnjaka, iako je maturirao tek s navršenih 20 godina.<ref name="auto3"/> Potvrdu o završenom školovanju dobiva u [[Pruska|pruskom]] gradiću Landsberg an der Warthe (sada [[Gorzów Wielkopolski]] u [[Poljska|Poljskoj]]). Po završetku srednjoškolskog obrazovanja upisuje studij matematike na sveučilištu u Berlinu, a godinu kasnije prebacuje se na isti studij u [[Göttingen]]u, gdje mu je [[David Hilbert]] bio jedan od profesora. === Upoznavanje sa šahom i prvi uspjesi === Kad je Laskeru bilo 12 godina, obolio je od [[ospice|ospica]] i završio u bolnici. Da bi ga razveselio, stariji brat Berthold naučio ga je pravilima šaha i donio mu u bolničku sobu šahovski priručnik.<ref>[http://adria.fesb.hr/~mamiskov/Chess/Untitled-4.html Svjetski prvaci] Adria.fesb.hr. Pristupljeno 19. svibnja 2025.</ref><ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 14–15</ref> Berthold Lasker, po struci liječnik, i sâm je bio šahovski majstor i jedan od jačih igrača ranih [[1890-ih]].<ref>[http://chessmetrics.com/cm/CM2/PlayerProfile.asp?Params=199510SSSSS3S073074000000111000000000017510100 Chessmetrics Player Profile: Berthold Lasker] Chessmetrics. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Berthold se [[1894.]] oženio poznatom [[pjesništvo|pjesnikinjom]] [[Else Lasker-Schüler|Elsom Lasker-Schüler]].<ref>Erika Klüsener, Else Lasker-Schüler, Reinbek bei Hamburg, 1980., str. 33</ref> Kako bi doprinio zaradi, Emanuel je igrao šah i kartaške igre za male uloge, posebno često u kavani Café Kaiserhof.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 19–21</ref> Laskerov učitelj matematike Kevitz preporučio je mladom Laskeru da prouči Bilguerov šahovski uždbenik ''Handbuch des Schachspiels'' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Priručnik šahovske igre''), klasično djelo tadašnje šahovske literature u Njemačkoj, napisano [[1843.]] godine, iako je moguće da je Lasker bio svjestan knjige i ranije.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 18</ref> Više od pola stoljeća, od pojave natjecateljskog šaha ranih 1850-ih do [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], [[Njemačko Carstvo|Njemačka]] je zauzimala položaj u šahovskome svijetu sličan onome koji je kasnije imao [[Sovjetski Savez]]. Njemačka je, zajedno s [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarskom]] i drugim njemačkim govornim područjima, imala najdublji kadar vrhunskih igrača i teoretičara, a njemački je bio jezik obrazovanoga šahovskog svijeta. Iako su i druge zemlje mogle proizvesti vrhunske šahovske talente, u prvome redu [[Rusko Carstvo]], [[Francuska]], [[Engleska]] i [[SAD]], nijedna nije mogla parirati Njemačkoj po širini i snazi kadra. Vrhunac su njemačke šahovske scene predstavljali dvogodišnji kongresi Njemačkog šahovskog saveza (tzv. ''DSB Congressi''). Oni su uključivali ''Meisterturnier'', turnir otvoren isključivo za priznate šahovske majstore iz Njemačke i svijeta, te ''Hauptturnier'', svojevrsni turnir kandidata čiji bi pobjednik stekao pravo nastupa na budućim ''Meisterturnierima'' i bio priznat kao majstor ne samo u Njemačkoj, već i u cijelome svijetu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79924 14th DSB Congress, Coburg Tournament] Chessgames. Pristupljeno 28. svibnja 2025.</ref> Lasker je osvojio godišnji zimski turnir kavane Café Kaiserhof u sezoni 1888./1889. i turnir ''Hauptturnier'' na šestom kongresu njemačkog šahovskog saveza u gradu [[Breslau]],<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79605 6th DSB Congress, Breslau Tournament] Chessgames. Pristupljeno 28. svibnja 2025.</ref> čime osvaja titulu „majstora”. Ovaj pothvat nagnuo je Laskera da se počne profesionalno baviti šahom.<ref>Emanuel Lasker, ''Udžbenik šaha'', Russell Enterprises, izdanje iz 2008. godine, str. 48</ref> Godine 1890. osvaja turnir u Berlinu pobjedivši brata Bertholda u doigravanju. Dva tjedna prije turnira objavljuje šahovsku studiju koja će kasnije postati poznata pod nazivom [[Laskerov manevar]].<ref>{{Cite web|url=https://en.chessbase.com/post/study-of-the-month-2020-11|title=Emanuel Lasker: Jack of all trades, master of some|date=28. stu 2020.|website=Chess News}}</ref> {{Chess diagram | tright |Emanuel Lasker, 1890. | | |kl | | | | | | | |pl | | | | |rl |kd| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |rd | | | | |pd | | | | | | | | |Bijeli na potezu dobiva.{{Efn|Rješenje studije glasi: 1.Kb8 Tb2+ bijeli kralj oslobađa put b7 pješaku. 2.Ka8! Tc2 bijeli koristi crnog kralja kao štit, odnosno zaštitu od šahova crnog topa. 3.Th6+ Ka5 bijeli prisiljava crnog kralja na red niže, što je središnja ideja studije. 4.Kb7! Tb2 bijeli mora privremeno doći pod otvorenu liniju da bi zaštitio b7 pješaka. 5.Ka7 Tc2 Ovaj uzorak se nastavlja sve dok crni kralj ne bude prisiljen doći na drugi red. 6.Th5+ Ka4 7.Kb6 Tb2 8.Ka6 Tc2 crni nema bolje opcije od pasivne igre. 9.Th4+ Ka3 10.Kb6 Tc2 11.Ka5 Tc2 12.Th3 Ka2 crni kralj konačno mora doći na a2, odnosno na isti red s topom. Slijedi privremena žrtva topa: 13.Txh2!! Txh2 bijeli sada promovira pješaka u damu i dobiva partiju.}} }} === Stjecanje ugleda u šahovskom svijetu === Laskerov prvi međunarodni turnir bio je [[amsterdam]]ski turnir 1889. gdje je postigao svoju cijenjenu pobjedu protiv Johanna Bauera.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79287 Amsterdam (1889)] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> [[Datoteka:ELasker.jpg|thumb|Crtež Laskera, dovršen približno 1894.]] Na tom je turniru osvojio drugo mjesto, iza Amosa Burna, a ispred Jamesa Masona i [[Isidor Gunsberg|Isidora Gunsberga]] (koji je bio izazivač Steinitzu godinu kasnije), tada ponajboljih svjetskih igrača. Godinu poslije osvaja treće mjesto na malom turniru u [[Graz]]u.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=123998 Graz (1890)] Chessgames. Pristupljeno 24. svibnja 2025.</ref> Lasker se 1891. godine nastanjuje u [[Engleska|Engleskoj]] i tamo ostaje do 1892. godine.<ref name="auto2">[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker] MacTutor. Pristupljeno 25. svibnja 2025.</ref> Za vrijeme svog boravka u Londonu, u mečevima je pobjeđivao najbolje igrače zemlje, između ostalog i [[Henry Bird (šahist)|Henryja Birda]], a osvojio je i drugo mjesto na turniru u [[London]]u [[1892.]], pola boda iza [[Joseph Blackburne|Josepha Blackburnea]].<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=96605&crosstable=1 London Quintangular (1892)] Chessgames. Pristupljeno 25. svibnja 2025.</ref> Zatim odlazi u obilazak Sjedinjenim Državama i osvaja [[New York|njujorški turnir]] [[1893.]] gdje je ostvario savršen rezultat.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=43757 Impromptu International Congress, New York (1893)] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Taj je turnir tek jedan od nekolicine međunarodnih turnira u povijesti gdje je jedan igrač dobio sve partije.<ref>Hooper, David; Whyld, Kenneth, 1992., The Oxford Companion to Chess, Oxford University Press, str. 81</ref> Godine 1892. Lasker je osnovao svoj prvi šahovski časopis, ''The London Chess Fortnightly'', koji je izlazio svaka dva tjedna između 15. kolovoza 1892. i 30. srpnja 1893. uz stanku u drugoj četvrtini 1893. godine.<ref>[http://www.chesscafe.com/text/review302.pdf The London Chess Fortnightly] Moravian Chess. Pristupljeno 24. svibnja 2025.</ref><ref>Taylor Kingston, Emanuel Lasker: A Reader, Russel Enterprises, Inc., Milford, 2019., str. 11</ref> === Osvajanje naslova svjetskog prvaka === [[File:Lasker-Steinitz.jpg|mini|Steinitz i Lasker, četvrto svjetsko prvenstvo u šahu 1894. godine.]] Nakon ovih uspjeha, Lasker je [[1894.]] izazvao Steinitza na meč za svjetskog prvaka. Pregovori su započeti i meč je ubrzo dogovoren. Započeo je 15. ožujka iste godine i po pregovorima trebao se igrati u New Yorku, [[Philadelphia|Philadelphiji]] i [[Montreal]]u, redom.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=53818 Lasker vs Steinitz 1894] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Vremenska kontrola bila je 15 poteza po satu, a ulozi su iznosili 2000 [[Američki dolar|američkih dolara]] po igraču. Unatoč početnoj [[Sumnja|skepsi]] u šahovskome svijetu, Lasker je pobijedio Steinitza s deset pobjeda, pet poraza i četiri remija čime je stekao naslov svjetskog prvaka, titulu koju će držati gotovo 27 godina; točnije 26 godina i 337 dana.<ref>Elizabeth Dalby, Knjiga o šahu: s internet adresama, Split, Marjan Tisak, 2003., str. 50, 80</ref> Unatoč ovome uspjehu, a u pogledu tadašnjih osobnih nesuglasica između dvojice igrača, [[Siegbert Tarrasch]] meč je komentirao riječima: {{Navod|Po mojem mišljenju, meč sa Steinitzom nema veliku važnost koju si oni pripisuju. Steinitz je ostario, a stari Steinitz nije više Steinitz starine.<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker (1868 - 1941) - Biography] MacTutor. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref>}} Od 1894. do 1910. Lasker je odigrao ukupno pet mečeva za svjetskoga prvaka, a onda je uslijedilo razdoblje kada se malo koji igrač usudio izazvati Laskera. Ipak, [[1914.]] trebao se održati meč između Laskera i jakog [[Poljska|poljskog]] velemajstora [[Akiba Rubinstein|Akibe Rubinsteina]], no zbog izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], do meča nikada nije došlo.<ref>{{Cite web|url=https://tartajubow.blogspot.com/2018/08/rubinsteins-world-championship-matches_24.html|title=Tartajubow On Chess II: Rubinstein's World Championship Matches That Never Happened|date=24. kol 2018.}}</ref> === Daljnji rezultati === Nakon meča sa Steinitzom postojale su kritike šahovske javnosti upućene Laskeru, a u Steinitzovu obranu. Naime, Steinitzu je u trenutku prvog meča s Laskerom bilo 58, a Laskeru 25 godina. No, ubrzo je uslijedio niz turnira u kojima je Lasker ostvarivao dobre rezultate. [[File:Photo - Nürnberg - Teilnehmer des großen Schachturniers von 1896.jpg|thumb|280px|Sudionici turnira u Nürnbergu, 1896. godine. Lasker stoji krajnje lijevo.]] Lasker je na velikom međunarodnom turniru u Hastingsu [[1895.]], koji je bio prvi njegov turnir nakon osvajanja svjetske krune, osvojio treće mjesto. Laskerov rezultat dijelom se objašnjava činjenicom da je još bio u fazi [[rekonvalescencija|rekonvalescencije]] od [[Trbušni tifus|trbušnog tifusa]].<ref>[https://www.chess.com/article/view/emanuel-lasker-tactical-monster-part-4 Emanuel Lasker, Tactical Monster - Part 4] Chess.com. Pristupljeno 24. svibnja 2025.</ref> Ovaj se turnir ubraja među najveće u šahovskoj povijesti. Također, označava i početak pada [[Harry Nelson Pillsbury|Harryja Nelsona Pillsburyja]], koji je u to vrijeme obolio od [[sifilis]]a.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79221 Hastings 1895] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Lasker je ostvario pobjede na značajnim turnirima u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]] 1895./96., [[Nürnberg]]u [[1896.]], Londonu [[1899.]] i [[Pariz]]u [[1900.]] ispred tada najvećeg rivala, mladog Pillsyburyja.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79222 St. Petersburg Quadrangular 1895/96] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Nakon turnira u Parizu po prvi se puta odvaja od šaha i upisuje doktorski studij [[Matematika|matematike]]. Doktorirao je 1902., a nakon završenog studija počeo se baviti [[Novinarstvo|uredništvom]]. Od 1904. do 1909. bio je urednik svojega šahovskog časopisa ''Lasker's Chess Magazine'',<ref>Taylor Kingston, Emanuel Lasker: A Reader, Russel Enterprises, Inc., Milford, 2019., str. 70</ref> a zanimljivo je i to da je radeći na tom časopisu upoznao i [[Sam Loyd|Samuela Loyda]], američkog šahista, [[Problemski šah|problemista]] i općenito jednog od najpoznatijih imena svjetske [[Enigmatika|enigmatike]].<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 99–105</ref> Uskoro ponovno nastupa i osvaja drugo mjesto na turniru u Cambridge Springsu [[1904.]] (po kome je nazvano istoimeno otvaranje). Lasker se opet umirovljuje i [[1906.]] objavljuje svoje najvažnije filozofsko djelo ''Borba''.<ref>[https://philpapers.org/rec/LASS-4 Emanuel Lasker, Struggle] PhilPapers. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> [[Datoteka:Lasker's Chess Magazine cover.jpg|thumb|Naslovnica Laskerova časopisa u izdanju iz studenoga 1906. godine.]] Podijelio je prvo mjesto s Akibom Rubinstenom na velikom sanktpeterburškom turniru [[1909.]] o kojem je Lasker napisao knjigu koja se danas smatra klasikom.<ref>[https://archive.org/details/internationalche00lask The international chess congress, St. Petersburg, 1909] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> == Akademske i druge aktivnosti == [[Datoteka:Hilbert.jpg|mini|200px|Veliki njemački matematičar David Hilbert potaknuo je Laskera na upis doktorskog studija matematike.]] Šah nije bio jedini Laskerov interes. Na poticaj svojega sunarodnjaka, velikog njemačkog [[matematičar]]a [[David Hilbert|Davida Hilberta]], 1900. godine upisuje doktorski studij matematike i poslije dvije godine, pod supervizijom svog akademskog mentora [[Max Noether|Maxa Noethera]], obranjuje doktorsku tezu ''Über Reihen auf der Convergenzgrenze'' (''O redovima na granici konvergencije'') na Sveučilištu u Erlangenu.<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Biographies: Emanuel Lasker] MathsHistory. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref><ref>Emanuel Lasker, ''Udžbenik šaha'', Russell Enterprises, izdanje iz 2008. godine, str. 122</ref><ref>[https://famous-mathematicians.com/emanuel-lasker/ Emanuel Lasker] Famous Mathematicians. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> U matematičkom članku koji je objavio 1905. dokazuje tvrdnju koja se danas naziva Lasker–[[Emmy Noether|Noetherin]] teorem<ref>{{Cite web|url=https://planetmath.org/laskernoethertheorem|title=Lasker-Noether theorem|website=planetmath.org}}</ref> i smatra se jednim od temelja moderne [[Algebarska geometrija|algebarske geometrije]]. U sklopu ture [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] [[1893.]] godine održao je predavanje o [[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalnim jednadžbama]] na Sveučilištu Tulane u [[New Orleans|New Orleansu]].<ref name="auto2"/> Njegovo prvo djelo, ''Zdrav razum u šahu'', koje je napisao 1896., godinu nakon osvajanja svjetske titule, postalo je klasikom šahovske literature.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Emanuel-Lasker Common Sense in Chess] Britannica. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> Djelo je u pravilu namijenjeno početnicima te je podijeljeno u pet poglavlja: ''Opći principi otvaranja'', ''Principi napada'', ''Principi obrane'', ''Završnica'', ''Različiti stilovi u šahu''.<ref>[https://patzersreview.blogspot.com/2021/04/just-common-sense.html?m=1 Just common sense] Patzer's review. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Lasker je tijekom života skladao nekoliko [[Problemski šah|šahovskih kompozicija]] koje su ostavile dubok trag u teoriji šahovskih konačnica. Godine 1901. skupa s Gustavusom Reichhelmom objavljuje šahovsku studiju koja se smatra pionirskim djelom teorije ''odgovarajućih polja'' (poznatima još i kao ''polja podudarnosti'' i ''relativna polja'').<ref>Georgij Mihailovič Lisicin, ''Strategija i taktika: II. dio'', Šahovska naklada, Zagreb, 1987., str. 92</ref><ref>Emir Dizdarević, Osnove šaha: pješačke konačnice, Arka press, Sarajevo, 2006., str. 44</ref><ref>Paul Keres, Praktične konačnice, Šahovska naklada, Zagreb, 1984., str. 18</ref> {{Chess diagram |tright |Studija Laskera i Reichhelma, 1901. ||||| | | | |kd||||||| | || |pd| ||| |pd|| |pl| |pd|| |pl| ||pl| |pl| | |||||||| ||||||| | |kl|||||| | |Bijeli na potezu dobiva, dok crni na potezu remizira. Rješenje se postiže primjenom teorije odgovarajućih polja. }} Lasker se, osim matematikom i šahom, bavio i [[Filozofija|filozofijom]] te duboko promišljao o životu kao borbi. To je esencijalna Laskerova teza, čega je rezultat djelo ''Kampf'' (''Borba''), knjiga koju je napisao 1906. godine. Uza svoja filozofska djela, Lasker je, u skladu na svojim [[Polihistor|univerzalnim]] nastojanjima, često komentirao i [[Politika|političke događaje]] svojeg vremena.<ref>[https://www.thearticle.com/nonconformity-in-chess-and-physics-emanuel-lasker-and-albert-einstein Nonconformity in chess and physics: Emanuel Lasker and Albert Einstein] TheArticle. Pristupljeno 25. travnja 2025.</ref> Bio je jaki igrač [[Dama|dame]] i član njemačke reprezentacije u [[bridž]]u.<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/Emanuel_Lasker.htm|title=Emanuel Lasker|first=Bill|last=Wall}}</ref> Bavio se matematičkom analizom kartaških igara o kojoj piše knjigu ''Das verständige Kartenspiel''. [[Image:Lasker.png|thumb|Emanuel Lasker (lijevo) i njegov stariji brat Berthold Lasker, 1907. godina.]] Svoju varijantu dame, ''Lascu'',<ref>Vladimir Vuković, Razvoj šahovskih ideja, Šahovska naklada, Zagreb, 1986., str. 16–17</ref> razvija 1911. godine, a igra se širi diljem Europe i [[SAD|SAD-a]]. Damu je izuzetno cijenio i od njega potječe poznata misao:<ref>[https://www.kwabc.org/en/newsitem/chess-draughts-morris-tables-position-in-past-present.html Chess, Draughts, Morris & Tables. Position in Past & Present] kwabc.org. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> {{Navod|Dama je mati šaha, i to dostojna mati.}} Lasker je također preko Edwarda Laskera, svojega udaljenog rođaka, oko 1907. upoznao igru [[Go]] te je zadržao zanimanje za nju do kraja života. Jednom je rekao: „Da sam upoznao Go ranije, vjerojatno nikada ne bih postao svjetskim šahovskim prvakom.”<ref>Forster, Richard; Negele, Michael; Tischbierek, Raj (eds.): Emanuel Lasker: volume II, choices and chances, chess and other games of the mind – Berlin, Excelsior Verlag, 2020, ISBN 978-3-935800-10-5 Poglavlje 4, stranice 165–213: Lasker and Go, Theo van Ees and Hans-Christian Wolfarth</ref> U srpnju 1911. Lasker se oženio Marthom Cohn. Par je živio u Berlinu sve do 1933., kada je par bio prisiljen otići u egzil uslijed rastućeg antisemitizma u predratnoj Njemačkoj.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 160–161, 268</ref> [[Datoteka:Emanuel Lasker.jpg|mini|Lasker 1920-ih, Nacionalna knjižnica Izraela.]] Godine 1925. piše šahovsku knjigu ''Udžbenik šaha'', u njemačkom izvorniku ''Lehrbuch des Schachspiels'', koja se danas smatra klasikom i jednim od najvažnijih djela šahovske literature.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/35503 Lasker, Emanuel] HE. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Knjiga je poznata i po svome filozofskom tonu.{{Efn|Lasker pri kraju šestoga poglavlja piše: „(...) Želim poticati učenike da misle svojom glavom i da vrše pravednu kritiku. Neću ih učiti pukim formulama; pukim općenitostima, ali ću utisnuti u njih trajne principe koji će rasti i cvasti; koji su živi i vitalni. Moraju biti spremni željeći staviti svoje koncepcije, zakone i vrijednosti u dokaz, opet i opet, marljivo i radosno, iz čiste radosti zakona i iz štovanja činjenice.”<ref>Emanuel Lasker, Udžbenik šaha, Russell Enterprises, Milford, 2008., str. 184</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79317 St. Petersburg (1909)] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref>}} Zanimljivo je da je usred partije protiv [[Meksiko|meksičkog]] majstora Carlosa Torrea na velikom turniru u [[Moskva|Moskvi]] [[1925.]] Lasker primio [[Brzojav|telegram]] u kojem je pisalo da će se [[drama]] ''Povijest čovječanstva'', koju je napisao sa svojim bratom Bertholdom, izvesti u Berlinskom kazalištu Lessing.<ref>[https://en.chessbase.com/post/production-of-lasker-trainer-cancelled Production of Lasker trainer cancelled] Chessbase. Pristupljeno 24. svibnja 2025.</ref> Navodno je Laskera ta vijest toliko uzbudila da je izgubio koncentraciju i doživio senzacionalan poraz od svoga mladog protivnika.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 245–248</ref> Ta je partija postala poznata po posebnom tipu taktike koja se naziva „mlin”.{{Efn|Partija je dostupna [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100063 ovdje]]. U svojoj knjizi o turniru, Bogoljubov ocjenjuje 23. potez crnog „odlučujućom greškom” te navodi da je crni trebao igrati 23...hxg5. Bijeli nakon 24.Se3 Db5 25.Lf6! dobiva partiju.}} [[Datoteka:Lasker Buch Berlin.jpg|mini|desno|Laskerov šahovski set i ''Udžbenik šaha'' (1925.). Pozicija figura na ploči odgovara poziciji Laskerova manevra.]] == Obrane naslova == === Meč protiv Steinitza === U siječnju 1896. Lasker osvaja majstorski turnir u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]], dva boda ispred [[Harry Nelson Pillsbury|Pillsburya]], [[Mihail Čigorin|Čigorina]] i ostarjelog Steinitza. Ipak, unatoč poznim šahovskim godinama, Steinitz je, osvojivši drugo mjesto, izazvao Laskera na povratni meč. Tek okrunjeni prvak prihvaća uvjete. U ljeto iste godine održao se turnir u Nurembergu koji Lasker uvjerljivo osvaja, dok Steinitz zauzima tek šesto mjesto. Slaba forma Steinitza i Laskerova sjajna izvedba izazvale su sumnje u Steinitzove šanse. Meč se održao u studenom 1896. u [[Moskva|Moskvi]]. Lasker je dobio deset, remizirao pet, a izgubio tek dvije partije, čime je zadržao naslov svjetskog prvaka.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54079|title=Lasker - Steinitz World Championship Rematch (1896)|website=www.chessgames.com}}</ref> Ovo je bio posljednji Steinzov turnir; nakon njega se razbolio i više se nije oporavio, a umro je u kolovozu 1900. godine. === Meč protiv Marshalla === [[Datoteka:American Chess Bulletin Vol. 01 - DPLA - 71c5a7f02c22f16608e340e82662bab6 (page 156).jpg|thumb|Članak u časopisu ''American Chess Bulletin'' povodom objave Marshallova izazova Laskeru 1904.]] Između siječnja i travnja 1904. američki grad Cambridge Springs ugostio je poznati šahovski turnir na kojemu je nastupio i Lasker. Na veliko iznenađenje, turnir osvaja poznati američki šahist [[Frank James Marshall]] koji je u to doba, uz Harryja Pillsburya, bio najjači američki igrač. Nakon ovog poduhvata Marshall je izazvao Laskera na meč.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54097 Lasker vs Marshall 1907] Chessgames. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> Tko prvi dobije osam partija biva proglašen pobjednikom. Meč se održao 1907. u nizu američkih gradova: New Yorku, Wahinghtonu, Philadelphiji, Baltimoreu, Chicagu i Memphisu. Meč je započeo 26. siječnja, a završio 6. travnja 1907. godine. Marshall je gajio dinamičan, napadački stil igre. Unatoč velikim nadanjima, Marshall je teško poražen; od 15 partija Lasker nije izgubio niti jednu partiju, a dobio je njih 8. Tadašnji američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] je 2. ožujka ugostio oba igrača.<ref>[https://chessctr.org/lasker-marshall-world-championship-match-1907/ When the World Chess Championship Came to Washington] U.S. Chess Center. 23. studenoga 2025.</ref> Završnica prve partije ostala je jedna od najpamtljivijih Laskerovih završnica, a detaljno ju je obradio Capablanca u svojoj knjizi ''Osnove šaha''.<ref>José Raúl Capablanca, ''Osnove šaha'', 1921., Primjer 62.</ref> Ovakva bodovna razlika u meču za svjetskog prvaka do danas se ponovila samo jednom, i to u meču između Laskera i poljsko-francuskog velemajstora [[Dawid Janowski|Davida Janowskog]]. [[Datoteka:Emanuel Lasker u meču s Marshallom 1907. godine..jpg|thumb|Emanuel Lasker u meču s Marshallom 1907. godine (Chicago Daily News).]] U svojoj autobiografiji Marshall taj meč ne spominje, osim u jednoj rečenici: „Zamorna igra s ciljem iscrpljivanja drugog igrača protivna je mojoj prirodi.”<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54097|title=Lasker - Marshall World Championship Match (1907)|website=www.chessgames.com}}</ref> === Meč protiv Tarrascha === [[File:Lasker-tarrasch2.jpg|mini|Lasker i Tarrasch u meču 1908. godine.]] Laskerov sunarodnjak Siegbert Tarrasch rođen je 1862. u gradu Breslau u [[Pruska|Pruskoj]], sadašnjem [[Wroclaw]]u. Po struci liječnik, kasnih [[1880-ih]] nametnuo se kao vodeći svjetski igrač. Lasker je 1906. razmatrao njega i Gezu Maroczyja kao moguće suparnike.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54099#cite_17|title=Lasker - Tarrasch World Championship Match (1908)|website=www.chessgames.com}}</ref> Lasker i Tarrasch nisu bili međusobno prijateljski nastrojeni. Kao teoretičari, Lasker i Tarrasch nisu bili istomišljenici. Tarrasch je bio dogmatik, dok je Lasker imao fleksibilniji pristup igri. Postoji anegdota da je jednom prilikom Tarrasch s ulaznih vrata sobe za pregovore uzviknuo Laskeru: „Za vas, gospodine Laskeru, imam samo tri riječi: šah i mat!”<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a master, Dover publications, New York, 2011., str. 130</ref> Igrači su se sprijateljili tek nekoliko godina kasnije. U knjizi o sanktpeterburškom turniru 1914. godine, Tarrasch je u svojim anotacijama Laskerovih partija s respektom govorio o prvaku svijeta. Nakon mnogih peripetija, meč je napokon dogovoren 1. kolovoza 1908. godine. Pobjedniku je išlo 4000, a gubitniku 2500 maraka. Vremenska kontrola bila je sat vremena za 15 poteza.<ref>{{Cite web|url=https://anno.onb.ac.at/cgi-content/anno-plus?aid=sze&datum=1908&size=45&page=275|title=ÖNB-ANNO - (Neue) Wiener Schachzeitung|website=Österreichische Nationalbibliothek}}</ref> Ovaj put igralo se u Njemačkoj, u [[Düsseldorf|Düsseldorfu]] i [[München|Münchenu]]. Iako se očekivala ravnopravna borba, Lasker je uverljivo pobijedio Tarrascha s rezultatom +8–3=5. Neki su komentatori poslije govorili da je Tarrasch igrao ispod svojih mogućnosti, ali većina je bila složna u tome da je Lasker u to vrijeme ipak bio prejak. Lasker je u meču imao sekundante, Simona Alapina i Heinricha Wolfa. Ovo je bilo prvo svjetsko prvenstvo u šahu gdje su igrači imali sekundante.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10594 Heinrich Wolf] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> === Meč protiv Schlechtera === [[Image:Schaken, SFA007001641.jpg|thumb|Slijeva nadesno: Lasker, Rubinstein, Kagan, Schlechter i Tarrasch, 1918. godina.]] [[Carl Schlechter]] rođen je 2. ožujka 1874. u [[Beč]]u. Krajem 1890-ih probio se u svjetski vrh osvajanjem važnih turnira, između ostalih i međunarodnog turnira u Ostendu u [[Belgija|Belgiji]] 1906. godine. Istaknuo se po svojoj defenzivnoj snazi, kao i po svojem općem razumijevanju mirnijih pozicija. Putuje u Berlin u studenome 1908. te dogovara meč za svjetskog prvaka s Laskerom. Prvak je prihvatio.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54100|title=Lasker - Schlechter World Championship Match (1910)|website=www.chessgames.com}}</ref> Meč je započeo u siječnju 1910. u Beču. Organizator turnira bio je poznati šahist Georg Marco (najpoznatiji po svom porazu protiv Pillsburyja). Uvjet meča bio je sljedeći: igra se 10 partija, pet u Beču, pet u Berlinu, a ako rezultat bude izjednačen, svjetski prvak zadržava titulu. Schlechter pobjeđuje Laskera u petoj partiji meča, nakon što je Lasker napravio grubi previd. Lasker u idućih četiri partije ne uspijeva izjednačiti. U posljednjoj partiji, zbog razloga koji do danas nije razjašnjen, a postoje navodi i da je Schlechteru za pobjedu u meču trebala razlika od dva boda,<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/laskerschlechter.h The Lasker v Schlechter Controversy (1910)] Chesshistory. Pristupljeno 28. svibnja 2025.</ref> Schlechter kreće u samoubilački napad i Lasker dobiva partiju. [[Capablanca]] je dao svoj komentar na 15. potez bijeloga u kojem se dotiče sporne igre Schlechtera:<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 30</ref> {{Navod|Započinjanje napada na kraljevoj strani, što je opravdano s obzirom na rezultat meča. Laskerova politika tijekom ove partije je dobra, ali zašto je Schlechter, kojemu je trebao samo remi, igrao tako divlju partiju, može se objasniti samo činjenicom da možda nije bio zadovoljan dobiti meč pukom slučajnošću, što se pokazalo kao slučaj u petoj partiji.}} Nakon što je Schlechter predao, publika je glasno zapljeskala, a Lasker i Schlechter su si pružili ruku.<ref>Carl Schlechter, Allgemeine Sport-Zeitung, 27. veljače 1910., str. 219 u ANNO / Österreichische Nationalbibliothek</ref> Direktor turnira Alfred Post proglasio je meč izjednačenim, čime je Lasker zadržao titulu. === Meč protiv Janowskog === [[Datoteka:Janowski, David "-1" - DPLA - 8180657a38836009ceefcbbadf2225b1 (cropped).jpg|thumb|Dawid Janowski, približno 1910. godine.]] [[David Janowski]] rođen je 7. lipnja 1868. u Wołkowysku, tadašnjoj Poljskoj. Krajem 19. stoljeća redovito sudjeluje na najvećim međunarodnim turnirima, čak pobjeđuje i Marshalla u egzibicijskom meču (+3–1=0).<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54102|title=Lasker - Janowski World Championship Match (1910)|website=www.chessgames.com}}</ref> Janowski je, poput Marshalla, bio poznat po dinamičnoj i kombinatornoj igri. [[José Raúl Capablanca]] ističe da je njegova najveća slabost ležala u završnici, iako mu je iskazao poštovanje riječima: „Kada je u formi, Janowski je jedan od najstrašnijih igrača koji mogu postojati.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/janowsky.html Janowsky Jottings] ChessNotes. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> Godine 1899. izaziva Laskera na meč od 10 partija s nagradnim fondom od 450 funti, no Lasker odbija igrati više od 8 partija. U ožujku 1909. Lasker i Janowski igraju egzibicijski meč u [[Pariz]]u koji završava neriješeno (+2–2=0). Pun pouzdanja, Janowski poziva Laskera na meč za svjetskog prvaka, no u međuvremenu je Lasker bio u dogovorima za meč sa Schlechterom pa meč biva odgođen. Lasker je u jednoj od najdramatičnijih borbi za svjetsku krunu zadržao naslov (+1–1=8) remiziravši protiv austrijskog majstora. Konačno, meč se održava u studenom i prosincu 1910. u Berlinu. Lasker pobjeđuje Janowskog bez izgubljene partije. Rezultat je bio +8 –0 =3, čime je Lasker uvjerljivo zadržao status najjačeg igrača svijeta. Ipak, treba napomenuti da je, unatoč tomu što se u šahovskoj tradiciji ovaj susret smatra mečem za svjetskog prvaka, istraživanje [[Engleska|engleskog]] šahovskoj povjesničara [[Edward Winter|Edwarda Wintera]] pokazalo da titula formalno nije bila u igri, već da se radilo o egzibicijskom meču.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter38.html#5199._Lasker_v_Janowsky_Paris_1909 5199. Lasker v Janowsky, Paris, 1909] Chess Notes. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref> No, [[moral]]no pravo Laskera na zadržavanje titule za svjetskog prvaka svakako bi se uzdrmalo pa se ovaj meč i dalje navodi kao meč za svjetsku krunu. Lasker je nakon meča o Janowskom rekao sljedeće: {{Navod|Samostalno traga za lijepim, genijalnim, dubokim i skrivenim. Nažalost, u tome je otišao predaleko. Ne obraća ni najmanju pozornost na običnost. Zapravo, to njegovoj igri daje posebnu privlačnost, a ujedno to je njegova slaba točka.<ref>Emanuel Lasker, Ost und West, prosinac 1910., str. 825 u Compact Memory</ref>}} == Prvi svjetski rat i neposredno poslijeratno razdoblje == === Povratak aktivnom šahu: Sankt Peterburg 1914. === Nakon uspješnog turnira 1909., u travnju i svibnju 1914. održan je jedan od najslavnijih turnira u šahovskoj povijesti, turnir u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]] (tada Petrogradu). Na turniru je trebalo nastupiti 20 najboljih igrača, no zbog političkih tenzija između [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], na turniru je nastupilo njih 11. Favoriti za osvajanje turnira bili su Lasker, Capablanca i Rubinstein.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79286 St. Petersburg (1914) chess event] Chessgames. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> {{Chess diagram | tleft | | rd| |bd| |rd| |kd| | |pd|pd ||nd| |pd|pd |pd | |pd|bd | |pd | | | | | || |pl| | | | | ||pl|| | | |nl |nl|| || | |pl |pl | pl | | | | pl| pl |rl | | bl | | | rl|kl| |Nakon Laskerova poteza 12.f5 Capablanca je igrao 12...b6 s idejom razvoja bjelopoljnog lovca po kratkoj dijagonali, zauzvrat predavši Laskeru točku e6 – plan koji su mnogi igrači osudili.{{Efn|Partija je dostupna [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258181 ovdje]]. Tarrasch je ovu partiju komentirao riječima: „Čini se da duboki, široki planovi nisu snaga Kubanca. Zna kako kombinirati, ali ne i kako komponirati.”}} }} Na tom je turniru Capablanca po prvi puta odigrao susret protiv Laskera. Capablanca je poveo za jedan i pol bod u preliminarnoj rundi i natjerao Laskera da se grčevito bori za remi. No ipak, Capablanca je zbog Laskerova povratka u drugom dijelu natjecanja (koje se sastojalo od pet rundi) završio samo kao drugi rezultatom od 13 bodova, dok je Lasker imao pola boda više.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79286 St. Petersburg (1914)] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Lasker je u izravnom susretu pobijedio Capablancu u varijanti izmjene u Španjolskoj partiji. Capablanca je, uzdrman porazom, napravio grubi previd u idućem kolu protiv Tarrascha i izgubio partiju, čime je predao Laskeru pobjedu u ruke.<ref>[https://chess24.com/en/read/news/st-petersburg-1914-chess-on-the-eve-of-war St Petersburg 1914: Chess on the brink of war] Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> [[File:Cinq premiers du Tournoi d'échecs de Saint-Pétersbourg 1914.jpg|mini|Sudionici završnice turnira u Sankt Peterburgu 1914. godine.]] Prema nekim je izvorima i mnogim šahovskim knjigama nakon turnira ruski car [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] proglasio pet dobitnika nagrada (Laskera, Capablancu, Aljehina, Tarrascha i Marshalla) za šahovske [[velemajstor]]e, no nije pronađen izvor prije 1940. koji bi sugerirao da se takav događaj uistinu i dogodio.<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5144. Tsar Nicholas II] Chess Notes. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Ovaj je turnir ujedno bio i posljednji susret Laskera i Capablance prije meča za svjetskog prvaka. Tablica ispod sadržava konačne rezultate turnira (za prvih pet natjecatelja): :{|class="wikitable" style="text-align: center" ! # !! Igrač !! Prel. !! 1 !! 2 !! 3 !!| 4 !!| 5 !! Ukupno |- style="background:gold" | 1 || align=left | [[Slika:Flag of Germany.svg|30px|border]] '''Emanuel Lasker''' ||6½ ||** ||½1 ||11 ||1½ ||11 || '''13½''' |- |- style="background:silver" | 2 || align=left | [[Slika:Flag of Cuba.svg|30px|border]] [[José Raúl Capablanca]] || 8 ||½0 ||** ||½1 ||10 ||11 || 13 |- |- style="background:#cc9966" | 3 || align=left | [[Slika:Flag of Russian Empire.svg|30px|border]] [[Aleksandar Aljehin]] || 6 ||00 ||½0 ||** ||11 ||1½ || 10 |- | 4 || align=left | [[Slika:Flag of Germany.svg|30px|border]] [[Siegbert Tarrasch]]|| 6½ ||0½ ||01 ||00 ||** ||0½ || 8½ |- | 5 || align=left | [[Slika:Flag of United States.svg|30px|border]] [[Frank James Marshall]]|| 6 ||00 ||00 ||0½ ||1½ ||** ||8 |} === Prestanak šahovskih aktivnosti u Europi (1914. – 1918.) === [[Prvi svjetski rat]] prekinuo je sve veće šahovske aktivnosti u Europi. Laskerov prvi turnir nakon turnira u Sankt Peterburgu 1914. godine bio je turnir četvorice održan u [[Berlin]]u [[1918.]] od kraja rujna do sredine listopada, pred sam kraj [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Zanimljivo je da je turniru prethodilo prvo izdanje u travnju iste godine, na kojem su sudjelovali [[Milan Vidmar]], [[Akiba Rubinstein]], [[Carl Schlechter]] i [[Jacques Mieses]], a i to da je nakon njega, efektnom pobjedom Vidmara nad Rubinsteinom, ''Budimpeštanski gambit'' (1.d4 Sf6 2.c4 e5) prerastao u respektanilnu obranu za crnog.{{Efn|Budimpeštanski gambit prvi je puta u turnirskoj praksi odigran [[1896.]] godine između amatera Móra Adlera i jakog [[Mađarska|mađarskog]] šahista [[Geza Maroczy|Geze Maroczyja]] (1870. – 1951.) u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Ponovno ga je odigrao [[1916.]] godine, opet u Budimpešti, proslavljeni hipermodernist i jedan od začetnika hipermodernizma u šahu, uz Richarda Rétija i Arona Nimcoviča, [[Gyula Breyer]] (1893. – 1921.) kao crni protiv Johannesa Essera (1877. – 1946.). Ipak, gambit je tek Vidmarovom pobjedom nad Rubinsteinom stekao reputaciju respektabilne obrane za crnoga.}}<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79302 Berlin Four Masters (1918)] Chessgames. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1119780 Akiba Rubinstein vs Milan Vidmar 1918] Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref> Na drugom izdanju turnira, Lasker je osvojio prvo mjesto ispred Rubinsteina, Schlechtera i Tarrascha.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80765 Berlin Grandmasters (1918)] Chessgames. Pristupljeno 29. svibnja 2025.</ref> Ovaj je mali turnir također označio i Laskerov prvi pokušaj trajnog umirovljenja od aktivnog bavljenja šahom (tada je Laskeru bilo 50 godina), iako mu je predstojao meč s Capablancom. Lasker se ipak vraća aktivnom šahu, a njegov prvi turnir nakon ove stanke bio je međunarodni turnir u [[Ostrava|Ostravi]] [[1923.]] godine koji je Lasker osvojio bez ijednog poraza, a u proljeće [[1924.]] osvojio je i veliki turnir u [[New York|New Yorku]], bod i pol ispred Capablance te četiri boda ispred Aljehina. Capablanca je Laskera izazvao na meč za svjetskog prvaka već 1911., nakon senzacionalnog osvajanja turnira u [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastiánu]], no do susreta dolazi tek 1921. nakon dugih pregovora, kada je Laskeru bilo 52, a Capablanci 32 godine. [[File:Dr (Emanuel) Lasker (échecs) (joueur d'échecs) - btv1b53045805f.jpg|thumb|centar|200px|Lasker u siječnju 1921., svega dva mjeseca prije predstojećeg meča za svjetskog prvaka.]] Činjenica da je Capablanca izučio greške prijašnje generacije šahista te da je 20 godina mlađi od Laskera, pobudila je veliki interes javnosti koja je čekala novog prvaka 27 godina. == Meč s Capablancom == === Preludij === Capablanca navodi da je kao osamnaestogodišnji mladić upoznao Laskera u [[New York|njujorškom]] ''Manhattan Chess Clubu'', a tijek susreta detaljno je opisao [[1922.]] godine u svom članku pod naslovom „Šahovska prvenstva: događaji i sjećanja” u časopisu ''Windsor Magazine''.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca5.html Reminiscences by Capablanca] ChessNotes. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> Godine 1909. Capablanca je u meču porazio američkog prvaka Franka Jamesa Marshalla uvjerljivim rezultatom +8–1=4 i taj je podvig tada Lasker pohvalio riječima: „Capablanca je pokazao da je velik igrač.”<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, 1989., Jefferson, Sjeverna Karolina i London, str. 17</ref> U pogledu ovog sjajnog rezultata, Capablanca je već u to vrijeme razmišljao izazvati Laskera na meč, no odluku je ipak odgodio. U svojoj knjizi ''Moja šahovska karijera'' (1920.), Capablanca piše: „Odmah nakon meča, neki moji štovatelji predlagali su mi da se organizira meč s Laskerom za prvenstvo svijeta, no ja sam im odgovorio da o tome nema govora jednostavno zato što Lasker igra znatno jače od mene i što mi je potrebno još mnogo usavršavanja prije negoli o tome uopće počnem razmišljati.”<ref>José Raúl Capablanca, Moja šahovska karijera, Šahovska biblioteka, Beograd, 1986., str. 72–73</ref> Još [[1911.]] godine, nakon neočekivanog osvajanja velikoga turnira u [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastiánu]], kojem Lasker nije prisustvovao, Capablanca je izazvao prvaka na meč za svjetsku krunu. Lasker je tada prihvatio izazov, ali je postavio sedamnaest uvjeta za susret. Neki od najspornijih uvjeta bili su oni koji su se odnosili na vremensku kontrolu (sporan je bio Laskerov prijedlog od 12 poteza na sat; Capablanca je zahtijevao kontrolu od 15 poteza na sat) i uvjet koji je Laskeru garantirao zadržavanje naslova čak i u slučaju rezultata 0:1, 1:2 i 2:3 (ne računavši remije). Budući da Capablanca nije prihvatio ove uvjete, susret se nije odigrao sve do 1921. godine. Godine [[1914.]] započeli su pregovori o meču za svjetskog prvaka između [[Akiba Rubinstein|Akibe Rubinsteina]] i Laskera, no meč se zbog izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] nikada nije održao. Pregovori Capablance i Laskera uspješno su dovršeni tek 1920. godine. [[File:José Raúl Capablanca 1920.jpg|mini|José Raúl Capablanca, 1920. godina.]] No, Prvi svjetski rat prekinuo je šahovske aktivnosti u Europi. Poslije rata Lasker isprva nije bio spreman za novu obranu titule. Njegovi napori da osigura financijsku sigurnost igrajući šah nisu rezultirali uspjehom. Iz tih razloga odlučio je braniti titulu protiv [[Kuba]]nca [[José Raúl Capablanca|Joséa Raúla Capablance]] 1920., ali je predao titulu izazivaču zbog navodno narušenog zdravlja. Tom je prigodom 27. lipnja 1920. ove riječi uputio Capablanci: {{Navod|Nisi stekao naslov preko obrasca izazivača, nego putem svog briljantnog majstorstva.<ref>''American Chess Bulletin'', srpanj-kolovoz 1920., str. 126</ref><ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}, str. 109</ref>}} Bilo je pritisaka od šahovskog svijeta na Laskera da ipak odigra meč s Capablancom. Kad je Capablanca našao sponzore na Kubi koji su bili spremni financirati meč s {{N|25000}} dolara, po pola obojici, bez obzira na krajnji ishod meča, Lasker je prihvatio.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54111|title=Lasker - Capablanca World Championship Match (1921)|website=www.chessgames.com}}</ref> [[File:Capablanca-Lasker 1925.jpg|mini|264px|Lasker i Capablanca u Moskvi 1925. godine.]] === Meč u Havani === Održao je obećanje i pošto je predao titulu, on je bio taj koji je izazvao Capablancu, iako povjesničari šaha ne prihvaćaju ovakav rasplet događaja pa se danas Capablanca smatra izazivačem. Meč je održan u [[Havana|Havani]] 1921., ali je bio veliko razočarenje za šahovske zaljubljenike. Iako je bilo planirano 30 partija, meč je trajao samo 14, u kojem je Lasker izgubio čak četiri partije, nijednu nije dobio, a bilo je odigrano 10 remija (+4–0=10). Pozicije nastale u partijama, a posebno u završnici desete partije, utjecale su na današnje shvaćanje šahovskih središnjica.<ref>[https://en.chessbase.com/newsroom/post/lasker-capablanca-solved?page=0 Lasker-Capablanca solved!] Chessbase. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> {{Chess diagram | tleft | | | || || || |pd |ql| ||kd| pd || | |pd || | | | | | | | || || |rl | | | |qd||| | | |pl ||| nd || | |pl | | | | | | | | | | | | | |kl| |Ključna pozicija u petoj partiji. Ovdje u cajtnotu Lasker čini grubi previd: igra 47...Kf8 i nakon 48.Db8 predaje partiju.{{Efn|Partija je dostupna [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1241495 ovdje]]. Nakon jednostavnog 48.Db8+ bijeli forsirano dobiva; na 48...Ke7 slijedi 49.De5+ De5: 50.Te5:+ i crni gubi skakača, a na 48...Kg7 bijeli bi imao mat u dva poteza: 49.Dh8+ Kg6 50.Dh6#. Uzgred, zanimljivo je da bi nakon 31...h6!? 32.h5 možda nastala tzv. ''utvrda'' (eng. ''fortress''), odnosno pozicija u kojoj se jedna strana može uspješno obraniti na način da onemogući protivniku proboj u vlastitu poziciju. No, u partiji o kojoj je riječ nije jasno može li crni zaista održati takvu strategiju.}} }} Lasker je cijeli meč igrao vrlo dobro, a poraz u petoj partiji može se pripisati nedostatku vremena jer je pozicija bila jednaka. Lasker opravdava poraz riječima: „Imao sam četvrt sata za razmišljanje, ali bio sam apsolutno nesposoban učiniti to.”<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, 2011., str. 203</ref> Lasker je ovakav ishod meča pripisao vrućoj kubanskoj klimi i narušenom zdravlju,<ref name="laskerhavana">{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/laskerhavana.html|title=Lasker on the 1921 World Championship Match by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> iako se danas smatra da je rezultat prvenstveno posljedica loše Laskerove pripreme te slabije tjelesne kondicije, a ne značajne razlike u snazi igrača. Ovu tezu zagovara i [[Vladimir Kramnik]].<ref>{{Cite web|url=https://e3e5.com/article.php?id=190|title=От Стейница до Каспарова|website=e3e5.com}}</ref> U zadnjemu poglavlju svoje knjige ''Moj meč s Capablancom'' (1922.), Lasker piše: {{Navod|Bez sumnje, zaslužio sam izgubiti meč. Ne zbog previda, već zbog toga što se nisam uspio suprotstaviti Capablancinoj logici ni sa čime doli kombinacijama bez preciznosti. Bio sam u mogućnosti, posebno u posljednjoj fazi meča, imati prednost u nekim partijama, ali nisam imao vještine pretočiti to u djelo. Capablancina je izvedba definitivno bila iznad moje.}} [[Datoteka:The American annual of photography (1911) (14780185181).jpg|mini|Fotografija Emanuela Laskera (1911.) koja se pojavila u prvome izdanju Capablancine knjige o meču s Laskerom u Havani.]] Na kraju je meča u članku za ''Sunday Times'' pod naslovom ''Zašto sam izgubio'', između ostalog, napisao:<ref name="laskerhavana"/> {{Navod|Capablanca ne mari za komplikacije ili pustolovine. On voli znati gdje gazi. Njegova dubina je dubina matematičara, a ne pjesnika. Njegov je um više rimski nego grčki. Stoga se ističe u planiranju niza operacija koje imaju logičan cilj i gdje se slijed ne temelji na vremenu, već na razumu.}} == Nastavak šahovskih aktivnosti i književni rad == === ''Burne dvadesete'' (1921. – 1925.) === Unatoč gubitku naslova, u narednih 15 godina Lasker i dalje ostaje u svjetskom vrhu.<ref>[https://en.chessbase.com/post/emanuel-lasker-and-his-successors Emanuel Lasker and his successors] ChessBase. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Nakon meča u Havani, u srpnju [[1923.]] nastupa na međunarodnom turniru u [[Ostrava|Ostravi]] (njem. Mährisch-Ostrau) gdje, u konkurenciji najboljih šahista, iako u odsutnosti Capablance, neporažen osvaja prvo mjesto.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79202 Maehrisch-Ostrau (1923)] ChessGames. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> Iduće godine, u proljeće [[1924.]] godine, nakon neuspješnih pregovora oko meča za svjetskog prvaka između Capablance i Aljehina, održao se veliki međunarodni šahovski turnir u [[New York City, New York|New Yorku]] u hotelu ''Alamac''. Turnir su organizirali Hermann Helms, izdavač biltena ''American Chess Bulletin'', Harry Latz, generalni upravitelj hotela Alamac te Norbert Lewis Lederer, tajnik Manhatan Chess Cluba.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79245 New York (1924)] Chessgames. Pristupljeno 19. ožujka 2026.</ref> Turnir u New Yorku ubraja se među najznačajnije u šahovskoj povijesti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/newyork1924.html New York, 1924] ChessHistory. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> Lasker je ostvario sjajan uspjeh: prvo mjesto, bod i pol ispred Capablance te četiri boda ispred trećeplasiranog [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]]. Na tom je turniru Lasker izgubio jednu partiju, onu protiv Capablance, no učinkovitijom igrom protiv ostalih majstora uspio je osvojiti turnir.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79245|title=New York Tournament (1924)|website=www.chessgames.com}}</ref> U svojoj je knjizi o turniru Edward Lasker, udaljeni rođak Emanuela Laskera, napisao: {{Navod|Nisam otkrio da smo zapravo u srodstvu sve dok mi on (Emanuel Lasker) nije rekao, malo prije svoje smrti, da mu je netko pokazao [[obiteljsko stablo]] Laskera na čijoj sam jednoj grani ja visio.<ref>[https://uscf1-nyc1.aodhosting.com/CL-AND-CR-ALL/CL-ALL/1974/1974_03.pdf "The New York Tournament of 1924 - Nostalgic reminiscences of its 50th anniversary by its only surviving participant"] Chess Life & Review. Pristupljeno 30. travnja 2024.</ref>}} [[Datoteka:NewYoukChessTournament1924.jpg|thumb|280px|Sudionici međunarodnog turnira u New Yorku 1924. ispred hotela Alamac.]] Lasker je 1924. godine odigrao nekoliko simultanki u nekoliko država, a posjetio je i [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Jugoslaviju]];<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/1924.html Chess in 1924] Chesshistory. Pristupljeno 19. svibnja 2025.</ref> na simultanci održanoj u [[Zagreb]]u ostvario je rezultat +5–0=1.<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/YUG_sim_1924/27750 YUG sim 1924 - 365Chess.com Tournaments] 365Chess.com. Pristupljeno 19. svibnja 2025.</ref> U narednim godinama postiže vrhunske rezultate: u jakoj konkurenciji 1925. osvaja drugo mjesto na turniru u [[Moskva|Moskvi]], pola boda ispred tada i dalje svjetskog prvaka Capablance. Turnir je iznenađujuće osvojio rusko-njemački šahovski velemajstor [[Efim Bogoljubov]] koji je o turniru kasnije napisao i knjigu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79326 Moscow (1925) chess event] Chessgames. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> Zanimljivo je i da je za vrijeme trajanja turnira snimljen [[nijemi film]] ''Šahovska groznica'' gdje su igrači bili glumci.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/moscow1925.html Moscow, 1925] ChessNotes. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Organizator turnira bio je ruski šahist Nikolaj Krilenko.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=42174 Nikolai Krylenko] Chessgames. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> Ovaj je turnir prvi u seriji tri velika turnira u Moskvi (druga dva održana su 1935. i 1936.) i prvi je turnir koji je službeno sponzorirala država domaćin, ovdje [[Sovjetski Savez]].<ref>[https://web.archive.org/web/20091028082847/http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/russia.htm Russian Chess History by Bill Wall] Wall, Bill. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> Nakon ovog turnira, Lasker se ponovno umirovljuje i intenzivno se počinje baviti pisanjem knjiga o [[bridž]]u i drugim kartaškim igrama, no 1933. godine nacistički režim u Njemačkoj mu oduzima imovinu pa biva primoran emigrirati u SAD i ponovno nastupati na velikim turnirima za novčane prihode.<ref>Reuben Fine, The Age of Lasker, The World's Great Chess Games, Crown, 1951., str. 49–60</ref> Lasker je dobio pozivnicu komisije koja je organizirala slavni turnir u New Yorku [[1927.]], čiji je Helms opet bio suorganizator. No, iako je postojalo veliko očekivanje šahovskog svijeta da će Lasker nastupiti i, u svjetlu njegovih nedavnih uspjeha, da će doći do njegova revanša s Capablancom, do toga nikada nije došlo. Naime, Lasker je pozivnicu odbio zbog osobnih nesuglasica s nekim članovima komisije.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79234 New York (1927) chess event] Chessgames. Pristupljeno 15. svibnja 2025.</ref> Turnir je uverljivo osvojio Capablanca, dva i pol boda ispred drugoplasiranog Aljehina. Zanimljivo je da je Kubanac ujesen iste godine neočekivano izgubio naslov od Aljehina: u šahovskoj je zajednici taj poraz oborio mit o Capablancinoj nepobjedivosti. [[Datoteka:Een schaakpartij met levende stukken, SFA022002808.jpg|thumb|Lasker u partiji ''živoga šaha'', koji je u to vrijeme bio silno popularan. Igrao je crnim figurama protiv Akibe Rubinsteina u Berlinu 1924. godine. Partija je završila remijem.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1380432 Akiba Rubinstein vs Emanuel Lasker: Living pieces exhibition (1924)] Chessgames. Pristupljeno 27. siječnja 2025.</ref>]] === Književni rad do 1934. godine === Godine 1925. objavljuje ''Udžbenik šaha'', svoje kapitalno šahovsko djelo u kojem se, među ostalim, osvrće na svoje filozofske poglede koje je bio razradio u svojoj knjizi ''Borba'',{{Efn|U ''Udžbeniku šaha'' Lasker piše: „Neki gorljivi entuzijasti šah su uzdigli na razinu znanosti ili umjetnosti. Nije ni jedno ni drugo; ali čini se da je njegova primarna osobitost – ono u čemu ljudska priroda najviše uživa – borba.”}} ali i na kulturna dostignuća te na primjenu [[Druga industrijska revolucija|tehničkih spoznaja]] u svakodnevnome životu [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]] [[Burne dvadesete|1920-ih]]. U knjizi Lasker predstavlja i elaborira [[Wilhelm Steinitz|Steinitzove]] teorije kumulativnih minimalnih prednosti te ih raščlanjuje u nekoliko šahovskih principa, odnosno zakonitosti.<ref>Taylor Kingston, Emanuel Lasker: A Reader, Russel Enterprises, Inc., Milford, 2019., str. 302–317</ref> Godine 1934. izdaje ''Laskerovu šahovsku početnicu'', a godinu kasnije knjigu o revanš-meču između [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]] i [[Efim Bogoljubov|Efima Bogoljubova]]. [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-00457, Emanuel Lasker.jpg|thumb|220px|Lasker 1929. godine.]] Godine 1929. dovršio je prvu od serije knjiga o [[Igraće karte|kartaškim igrama]], ''Enciklopediju igara''. Iste godine izdaje ''Razboritu kartašku igru'' i ''Društvene igre naroda'', a 1931. godine ''Igru bridža''.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/bridge.html Chess and Bridge] Chesshistory. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> === U zalasku karijere === Nakon dolaska [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast, u doba sve jačeg [[Antisemitizam|antisemitizma]], biva primoran otići iz Berlina 1933., a uskoro mu tamošnje vlasti zapljenjuju imovinu. Prvo odlazi živjeti u [[Engleska|Englesku]] i tamo ostaje do 1935., potom u [[Sovjetski Savez]] gdje postaje članom Moskovske akademije znanosti. Za vrijeme boravka u Moskvi surađuje s Iljom Majzelisom, ruskim šahovskim piscem koji će 1949. izdati ''Sovjetsku šahovsku početnicu'', čuveno djelo sovjetskog šaha.<ref>Ilja Majzelis, Sovjetska šahovska početnica, Quality Chess, 2014., str. 7</ref> Nakon boravka u Moskvi, Lasker se [[1937.]] konačno nastanjuje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], u [[New York|New Yorku]], gdje ostaje živjeti do kraja života.<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker] MacTutor. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.britannica.com/topic/Common-Sense-in-Chess Common Sense in Chess] Britannica. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> U SAD-u je, kako bi osigurao prihode, držao predavanja o šahu i bridžu.<ref>[http://www.chessorb.com/emanuel-lasker.html Emanuel Lasker - The Complicated Master] Chess.orb. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> [[Datoteka:Nottingham1936.jpg|mini|Sudionici velikog međunarodnog turnira u Nottinghamu 1936. godine. Na turniru su sudjelovala tri bivša svjetska prvaka (Lasker, Capablanca i Aljehin), aktualni (Euwe) i budući svjetski prvak (Botvinik).]] Laskerov prvi turnir nakon gotovo desetogodišnje stanke, bio je veliki međunarodni turnir u [[Zürich]]u [[1934.]] na kojem Lasker osvaja peto mjesto. Na završnoj ceremoniji Lasker je održao govor, a nakon njega govor je održao pobjednik turnira i tadašnji svjetski prvak [[Aleksandar Aljehin]]. Tada je o svom prethodniku rekao:<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 270</ref> {{Navod|Emanuel Lasker bio je moj učitelj cijeli moj život. Bez njega ne bih bio ono što sam danas. Njegova knjiga o sanktpeterburškom turniru 1909. bila je za me jedna vrsta katekizma. Usvajao sam, opet i opet, svaku pojedinu ideju koju je bio izrazio u toj knjizi, i godinama sam imao tu knjigu sa sobom danju i noću. Sama ideja šaha kao forme umjetnosti bila bi nezamisliva bez Emanuela Laskera.}} Godine 1935., tada 66-godišnji Lasker neporažen osvaja treće mjesto na velikom turniru u Moskvi, rezultatom +6–0=13, a k tome u izravnom susretu pobjeđuje starog rivala Capablancu ostvarujući pothvat koji su vodeći šahisti tog vremena prozvali „biološkim čudom”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258185|title=Emanuel Lasker vs Jose Raul Capablanca (1935) Fixing a Hole|website=www.chessgames.com}}</ref> [[Datoteka:Botvinnik-Lasker 1936.jpg|thumb|260px|Botvinik i Lasker na velikom turniru u Moskvi 1936. godine.]] Lasker je svoje posljednje velike turnire odigrao 1936. u Moskvi i [[Nottingham]]u gdje je osvojio redom šesto i sedmo mjesto u konkurenciji najboljih svjetskih šahista.{{Efn|Capablanca je Laskera pobijedio u izravnom susretu ([https://dgriffinchess.wordpress.com/2019/11/16/lasker-capablanca-3rd-moscow-international-1936-with-annotations-by-capablanca/ za daljnje čitanje]). Značajna je činjenica da Capablancino osvajanje turnira u Moskvi (uz dijeljenje prvog mjesta na turniru u Nottinghamu 1936. godine s Botvinikom) označava kraj jedne ere šaha. Naime, u narednih gotovo 35 godina, odnosno do [[1970.]], nijedan [[Zapadni svijet|zapadni]] predstavnik neće osvojiti neki veliki međunarodni turnir. Taj će niz prekinuti [[Bobby Fischer]] osvajanjem međuzonskog turnira u [[Palma de Mallorca|Palma de Mallorci]] 1970. godine,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79232 Moscow (1936) chess event] Chessgames. Pristupljeno 29. svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79415 Palma de Mallorca Interzonal Tournament] Chessgames. Pristupljeno 29. svibnja 2025.</ref> a kasnije i pobjedom nad [[Boris Spaski|Borisom Spaskim]] u „meču stoljeća” [[1972.]] godine – uspjeh je to koji je označio privremeni prekid sovjetske hegemonije i nagovještaj nove ere šaha.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54397 Spassky - Fischer World Championship Match (1972)] Chessgames. Pristupljeno 29. svibnja 2025.</ref> }}<ref>[https://en.chessbase.com/post/emanuel-lasker-and-his-successors#:~:text=Only%20in%20Moscow%201936%20and,for%20the%20former%20World%20Champion Emanuel Lasker and his successors] Chessbase. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Uz i dalje sjajne rezultate na turnirima, Lasker je pokazao i zavidno umijeće pera. Godine 1925. objavljuje ''Knjigu o šahu'' (''Lasker's Manual of Chess''), a 1934. ''Šahovsku početnicu '' (''Lasker's Chess Primer''). Ti se udžbenici i danas smatraju klasicima šahovske literature.<ref>{{Cite web|url=https://forwardchess.com/blog/book-review-laskers-manual-of-chess/|title=Book Review: Lasker's Manual Of Chess - Forward Chess|date=10. velj 2022.}}</ref> == Posljednje godine == [[Image:Bundesarchiv Bild 102-14194, Emanuel Lasker.jpg|thumb|upright|Lasker u svome domu u Berlinu, 1933. godina.]] Prinuđen materijalnim teškoćama uslijed nacističke zapljene svoje imovine, Lasker se posvećuje poučavanju matematike i igranjem simultanki. Sredinom 1930-ih Lasker je osobno aplicirao za učitelja [[bridž]]a kod jednog od najpoznatijih igrača bridža tog vremena, [[Ely Culbertson|Elyja Culbertsona]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/culbertson.html Ely Culbertson and Chess] Chesshistory. Pristupljeno 6. svibnja 2025.</ref> Uskoro je Culbertson Laskeru uručio počasni certifikat.<ref>Ely Culbertson, The Strange Lives of One Man, 1940., str. 552–553</ref><ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a master, Dover publications, New York, 2011., str. 282–283</ref> Te su mu aktivnosti omogućavale skromne, ali dostatne novčane prihode čime izbjegava sudbinu svojega prethodnika. Lasker je neko vrijeme živio u Thyrowu, seocetu u predgrađu Berlina.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/homes.html The Homes of Chess Masters] Chess Notes. Pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> Emanuel Lasker se 1927. godine upoznao i sprijateljio s [[Albert Einstein|Albertom Einsteinom]] s kojim je često provodio razgovore u dugim šetnjama.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/player/albert_einstein.html|title=The chess games of Albert Einstein|website=www.chessgames.com}}</ref> Zanimljivo je da je Lasker kritizrao Einsteinovu [[Teorija relativnosti|teoriju relativnosti]] uočavajući da se temelji na konstantnosti [[Brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] u [[vakuum]]u.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 7–8</ref> U postumnoj biografiji koju je 1952. godine napisao austrijski pisac, novinar i političar Jacques Hannak, u predgovoru<ref>{{Cite web|url=https://philosophyofscienceportal.blogspot.com/2008/05/einstein-laskers-and-chess.html|title=Philosophy of Science Portal: Einstein, the Laskers, and chess|date=12. svi 2008.}}</ref> Einstein je pokazao duboko poštovanje prema liku i djelu Emanuela Laskera:<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a master, Dover publications, New York, 2011., str. 7</ref> {{Navod|Emanuel Lasker bio je nedvojbeno jedan od najzanimljivijih ljudi koje sam upoznao u svojim kasnijim godinama. Moramo biti zahvalni onima koji su napisali priču o njegovom životu za ovu i buduće generacije. Malo je ljudi koji su imali topli interes za sve velike ljudske probleme, a u isto vrijeme zadržali svoju osobnost tako jedinstveno neovisnom.}} === Smrt === Svega dva tjedna prije svoje smrti, Lasker je proslavio svoj 72. rođendan. Ubrzo je završio u bolnici gdje su ga posjetili američki šahist [[Reuben Fine]] i njegova supruga. Kad su u sobi ostali samo Lasker i njegova supruga Martha, navodno su njegove posljednje izgovorene riječi bile „kralj šaha”.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 315</ref><ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter36.html 5076. Lasker’s last words (C.N. 4705)] Chess Notes. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Preminuo je u subotu [[11. siječnja]] [[1941.]] godine u [[New York|New Yorku]] od komplikacija s [[Bubrežna insuficijencija|bubrežnom infekcijom]]. Njegova pogrebna služba održana je u [[Judaizam|židovskoj]] pogrebnoj kapeli Riverside Memorial Chapel,<ref>[https://www.nytimes.com/1941/01/14/archives/leaders-in-chess-at-lasker-service-200-attend-rites-for-the-former.html LEADERS IN CHESS AT LASKER SERVICE; 200 Attend Rites for the Former Champion of the World] New York Times. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> a pokopan je na povijesnom groblju Beth Olam u [[Queens]]u u New Yorku.<ref>[https://en.chessbase.com/post/visiting-steinitz-and-lasker-at-their-final-resting-places Born in Europe, buried in New York: Emanuel Lasker and William Steinitz] ChessBase. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> Godine [[2001.]], na 60. obljetnicu smrti, u njegovom je rodnom [[Barlinek]]u podignuta spomen-ploča.<ref>[https://www.malypodroznik.pl/?p=9335 BARLINEK – pamięci Emanuela Laskera] Malypodroznik. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> [[Datoteka:Barlinek tablica Laskera.jpg|260px|thumb|upright|Ploča u spomen Emanuelu Laskeru, Barlinek, 2001.]] == Stil igre i drugi o Laskeru == [[Image:Dr. Emanuel Lasker, 1928 (SFA007001639).jpg|thumb|upright|Lasker, 1928. godina.]] Lasker je prihvatio Steinitzove teorije o značaju pozicijske igre i strategije. Shvaćao je zamjenjiv odnos između taktike i strategije. Postao je poznat po tome što je protivnike navodio na komplikacije, često ne igrajući „knjiške” poteze. Bio je vrlo jak u taktičkim borbama koje su uslijedile. Njegove rezultate temeljito su analizirali, optuživali su ga da [[hipnoza|hipnotizira]] protivnike, baca uroke, da se služi psihološkim metodama,<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/blog/ThummimS/the-playing-strength-and-style-of-emanuel-lasker|title=The Playing Strength and Style of Emanuel Lasker|date=26. lip 2021.|website=Chess.com}}</ref> da namjerno igra loše i, na kraju, da ima fenomenalnu sreću. Ustvari, Lasker je bio izvrstan borac, uvijek spreman za borbu, bez imalo straha, veoma suptilan i dubok, s izvanrednom sposobnošću za manevarsku borbu i velikom izdržljivošću i snagom.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessabc.com/en/blog/the-genius-of-emanuel-lasker-a-look-into-the-life-and-legacy-of-the-world-chess-champion|title=The Genius of Emanuel Lasker: A Look into the Life and Legacy of the World Chess Champion|website=www.chessabc.com}}</ref> Austrijski majstor napadačkog stila [[Rudolf Spielmann]] opisao je Laskerove partije kao „jedinstven izvor užitka.”<ref>Fred Reinfeld, Reuben Fine, Dr. Lasker's Chess Career 1889–1914, Ishi Press, New York, 2012., str. 13</ref> Lasker je jednom, dok je držao predavanje, upitan zašto bira varijante koje njegovi protivnici smatraju „nezadovoljavajućima”. Lasker je odgovorio: „(...) Varijante o kojima je riječ sastojale su se od razvojnih poteza koji su bili toliko utemeljeni i i razumni da nisu mogli biti tako loši kao što je to moj protivnik mislio.”<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker] MacTutor. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Laskerov stil igre, zbog svoje kompleksnosti i slojevitosti, često se opisuje kao univerzalan. Njegov se stil razvijao, od agresivnijeg u mladosti, do profilaktičnijeg u kasnijim godinama. Teško je naći Laskerova nasljednika po stilu igre, ali katkada se njegov stil uspoređuje sa stilom igre [[Viktor Korčnoj|Viktora Korčnoja]].<ref>[https://www.chess.com/blog/Spektrowski/lasker-s-successor-alexander-kotov-s-article-about-viktor-korchnoi "Lasker's Successor", Alexander Kotov's article about Viktor Korchnoi] Chess.com. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Obojica su bili borbeni, izvrsni u aktivnoj obrani, ali nisu prezali ni od oštre, direktne, taktičke igre.<ref>Crouch, C. (2000.). How to Defend in Chess. Everyman Chess. str. 115.</ref> [[Max Euwe]] u svojoj knjizi ''Središnjica'' kazuje da je pravi razlog Laskerova uspjeha njegova „iznimna obrambena tehnika” te da se „gotovo sve što se može reći o obrambenom šahu može pokazati primjerima iz partija Steinitza i Laskera”, pri čemu prvi predstavlja pasivnu, a drugi aktivnu obranu.<ref name="auto1"/> Laskerov je [[Pragmatizam|pragmatičan]] i borben pristup igri utjecao na razvoj [[Sovjetski Savez|sovjetskih šahista]], u prvome redu Talja i Korčnoja.<ref>Colin Crouch, How to Defend in Chess, Everyman Chess, 2000., str. 115</ref> [[Hrvatska|Hrvatski]] šahovski majstor [[Židovi|židovskog]] porijekla [[Vladimir Vuković]] rekao je: „U klasičnoj epohi šaha, od [[Paul Morphy|Morphyja]] preko Steinitza do Laskera, napad postupno pada u cjelini, i to zato jer se na osnovu pozicijskih saznanja usavršuje i tehnika obrane.”<ref>Vladimir Vuković, Umijeće šahovskog napada, Šahovska naklada, Zagreb, 1974., str. 7</ref> Njemački šahovski velemajstor [[Jacques Mieses]] usporedio je stilove Laskera i Capablance:<ref>[https://www.azquotes.com/author/31479-Jacques_Mieses Jacques Mieses Quotes] AZQuotes. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> {{Navod|Mnogi znalci kažu da postoji određena sličnost između Capablancina stila i stila svjetskog majstora Laskera. Možda u tome ima istine. Laskerov stil je bistra voda, ali s kapljicom otrova koja ju zamućuje. Capablancin stil je možda još jasniji, ali mu nedostaje ta kap otrova.}} Mladi Lasker imao je mnogo pamtljivih partija, ali partija protiv Johanna Bauera, austrijskog majstora, često se navodi kao klasičan primjer Laskerove igre, ali i dobro izvršenog napada. [[Datoteka:Lasker vs Bauer, 1889.gif|mini|200px|Lasker – Bauer, Amsterdam, 1899.]] === Procijenjena snaga === Prema [[Statistika|statističkoj]] internetskoj stranici Chessmetrics, Lasker je bio prvorangirani šahist 292 mjeseca u razdoblju između lipnja [[1890.]] i prosinca [[1926.]], što ga čini jednim od najdominantijih igrača u povijesti. Laskerov najviši procijenjeni rejting prema istoj stranici iznosi 2878, jedan od najvećih u povijesti.<ref>[http://www.chessmetrics.com/cm/CM2/PlayerProfile.asp?Params=190510SSSSS3S073076191307111000000000000010100 Chessmetrics Player Profile: Emanuel Lasker] Chessmetrics. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> Po internetskoj stranici ''Edo Ratings'', Lasker je od [[1892.]] do [[1913.]] godine neprekinuto bio prvi igrač svijeta, a u najboljih tri bez prekida bio je od [[1889.]] do [[1930.]] godine.<ref>[http://www.edochess.ca/players/p485.html Lasker, Emanuel] Edo Ratings. Pristupljeno 8. kolovoza 2025.</ref> [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] statističar i šahovski analitičar Jeff Sonas primjećuje: „Promatrajući karijeru šahista u cijelosti, brojni statistički pokazatelji podupiru tvrdnju da je Emanuel Lasker bio, uistinu, najdominantniji igrač svih vremena.”<ref>[https://en.chessbase.com/post/the-greatest-che-player-of-all-time-part-i The Greatest Chess Player of All Time – Part I] ChessBase. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> === Drugi o Laskeru === Iako je Laskera smatrao „kafanskim” igračem, [[Bobby Fischer (šahist)|Bobby Fischer]] je u predgovoru svoje knjige ''My 60 Memorable Games'' naveo upravo citat Emanuela Laskera:<ref>{{Cite web|url=http://archive.org/details/01.My60MemorableGamesBobbyFischer2008|title=My 60 Memorable Games - Bobby Fischer 2008|date=26. stu 2008.|via=Internet Archive}}</ref> {{Navod|Na šahovskoj ploči laž i licemjerje ne opstaju dugo. Kreativna kombinacija razotkriva pretpostavku laži; nemilosrdna činjenica, koja kulminira matom, proturječi licemjeru.}} Laskerova osobnost tema je mnogih šahovskih rasprava kroz povijest. Jedan od najpoznatijih komentara na tu temu dao je ''Chess Weekly'' (str. 130–131) 18. rujna 1909. godine:<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5146. An assessment of Lasker’s personality] ChessNotes. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> {{Navod|Naš prijatelj dr. Lasker vrlo je zanimljiva psihološka studija, a u svemu što je napisano o njegovoj osobnosti nikada nismo vidjeli ništa ni približno istini. Dijeleći neuspjehe mnogih velikih ljudi, dr. Lasker mjeri svoje sposobnosti u svim oblastima nastojanja svojim fenomenalnim genijem u jednom. Više se ponosi svojim poslovnim sposobnostima i poznavanjem raznoraznih stvari, nego šahom, u kojem, doduše, prednjači. Recite mu da ima ravnog u šahu i on će to skromno priznati ili možda blago raspravljati o pitanju; ali recite mu da ima ravnog u filozofiji, u znanostima – ili u pinnacolou – i mogli biste ga povrijediti ili uvrijediti.}} Capablanca je u javnim šahovskim lekcijama na radiju za slušače iz [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] godine 1941., pri kraju svojega života, Laskeru odao počast riječima:<ref>José Raúl Capablanca, Posljednje šahovske lekcije, Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 44</ref> {{Navod|Nitko od velikih šahista nije bio toliko neshvatljiv za ogromnu većinu amatera, čak i majstora, kao Emanuel Lasker. O Laskeru su pisali da je suhoparan, da nije sposoban igrati blistavo, i da su njegove pobjede postignute uglavnom zahvaljujući besprijekornom vođenju završnica i greškama njegovih protivnika. To da je on bio veliki majstor završnica neosporna je istina; zapravo – umješnijeg majstora nisam znao. Ali on je isto tako bio najdublji i najkreativniji od svih koje sam poznavao.}} == Rezultati turnira, mečeva i partija == Ispod su Laslerovi rezultati i plasmani na turnirima.<ref name="storiascacchiTornei1880Al1899">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1880-99.htm | title=I tornei di scacchi dal 1880 al 1899 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="BillWallEmLasker">{{cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/Emanuel_Lasker.htm |title=Emanuel Lasker |website=Bill Wall's Chess Page |author=Bill Wall |access-date=April 19, 2023 }}</ref><ref name="storiascacchiTornei1900Al1909">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1900-09.htm | title=I tornei di scacchi dal 1900 al 1909 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="storiascacchiTornei1910Al1919">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1910-19.htm | title=I tornei di scacchi dal 1910 al 1919 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="storiascacchiTornei1920Al1929">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1920-29.htm | title=I tornei di scacchi dal 1920 al 1929 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="storiascacchiTornei1930Al1939">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1930-39.htm | title=I tornei di scacchi dal 1930 al 1939 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="wndgameNLLondon1883And1899">{{cite web |url = http://www.endgame.nl/london1883.htm |title = London 1883 and 1899 |publisher = Endgame.nl |access-date = May 29, 2008 |url-status = dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20080619023129/http://www.endgame.nl/london1883.htm |archive-date = June 19, 2008 }}</ref> Prvi stupac „Rezultat” daje ukupan broj bodova. U drugome stupcu „Rezultat”, „+” označava broj dobivenih partija, „−” broj poraza, a „=” označava broj remija. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; margin:1em auto 1em auto;" ! Datum !! Mjesto !! Plasman !! class="unsortable" colspan="2"|Rezultat !! class="unsortable"|Bilješke |- | 1888./89. || align=left|Berlin (Café Kaiserhof) || 1. || 20/20 || +20−0=0 || &nbsp; |- | 1889. || align=left|[[Breslau]] "B" || 1. = || 12/15 || +11−2;=2 | align=left | Izjednačen s von Feyerfeilom, ali je Lasker pobijedio u play-offu. Ovo je bio ''Hauptturnier A'' šestog DSB kongresa, odnosno drugog razreda turnira. |- | 1889. || align=left|[[Amsterdam]] || 2. || 6/8 || +5−1=2 | align=left | Iza Amosa Burna, ali ispred Jamesa Mason, [[Isidor Gunsberg|Isidora Gungsberga]] i drugih. |- | 1890. || align=left|Berlin || 1.–2. || 6½/8 || +6−1=1 | align=left | Izjednačen sa svojim bratom Bertholdom Laskerom. |- | 1890. || align=left|[[Graz]] || 3. || 4/6 || +3−1=2 | align=left | Iza Gyule Makovetza i Johanna Hermanna Bauera. |- | 1892. || align=left|London || 1. || 9/11 || +8−1=2 | align=left | Ispred Masona i Rudolfa Lomana. |- | 1892. || align=left|London || 1. || 6½/8 || +5−0=3 | align=left | Ispred Josepha Henryja Blackburnea, Masona, Gunsberga i Henrya Edwarda Birda. |- | 1893. || align=left|New York || 1. || 13/13 || +13−0=0 | align=left | Ispred Adolfa Albina, Jacksona Showaltera i [[Harry Nelson Pillsbury|Harryja Nelsona Pillsburyja]]. |- | 1895 || align=left|[[Hastings]] || 3. || 15½/21 || +14−4=3 | align=left | Iza Pillsburyja i [[Mihail Čigorin|Čigorina]], ali ispred [[Siegbert Tarrasch|Tarrascha]], [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i drugih. |- | 1895./96. || align=left|[[Sankt Peterburg]] || 1. || 11½/18 || +8−3=7 | align=left | Ispred Steinitza, Pillsburyja i Čigorina. |- | 1896. || align=left|[[Nuremberg]] || 1. || 13½/18 || +12−3=3 | align=left | Ispred Maroczyja, Pillsburyja, Tarrascha, [[Dawid Janowski|Janowskog]], Steinitza i drugih. |- | 1899. || align=left|London || 1. || 23½/28 || +20−1=7 | align=left | Ispred Janowskog, Pillsburyja, Maróczyja, [[Carl Schlechter|Schlechtera]], Blackburnea, Čigorin i drugih. |- | 1900. || align=left|Pariz || 1. || 14½/16 || +14−1=1 | align=left | Ispred Pillsburyja, [[Frank James Marshall|Marshalla]], Maróczyja, Burna, Čigorina i drugih. |- | 1904. || align=left|Cambridge Springs || 2. = || 11/15 || +9−2=4 | align=left | Izjednačen s Janowskim, dva boda iza Marshalla, ali ispred Georga Marca, Showaltera, Schlechtera, Čigorin, Miesesa, Pillsburyja i drugih. |- | 1906. || align=left| Trenton Falls || 1. || 5/6 || +4−0=2 | align=left | Ispred Curta, Albert Foxa i Raubitscheka. |- | 1909. || align=left|Sankt Peterburg || 1. = || 14½/18 || +13−2=3 | align=left | Izjednačen s [[Akiba Rubinstein|Rubinsteinom]], ispred Oldricha Durasa, Spielmanna, Bernsteina, [[Richard Teichmann|Teichmanna]] i drugih. |- | 1914. || align=left|Sankt Peterburg || 1. || 13½/18 || +10−1=7 | align=left | Ispred [[José Raúl Capablanca|Capablance]], [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]], Tarrascha i Marshalla. |- | 1918. || align=left|Berlin || 1. || 4½/6 || +3−0=3 | align=left | Turnir četvorice; Lasker je turnir osvojio ispred Rubinsteina, Schlechtera i Tarrascha. Ovo je bio Schlechterov posljednji turnr. |- | 1923. || align=left|[[Ostrava]] || 1. || 10½/13 || +8−0=5 | align=left | Ispred [[Richard Réti|Rétija]], Grünfelda, Alexeyja Seleznieva, Tartakowera, [[Max Euwe|Euwea]] i drugih. |- | 1924. || align=left|New York || 1. || 16/20 || +13−1=6 | align=left | Ispred Capablance, Aljehina, Marshalla i drugih. |- | 1925. || align=left|Moskva || 2. || 14/20 || +10−2=8 | align=left | Iza Bogoljubova, ali ispred Capablance, Marshalla, Tartakowera, Carlosa Torrea i drugih. |- | 1934. || align=left|[[Zürich]] || 5. || 10/15 || +9−4=2 | align=left | Iza Aljehina, Euwea, Flohra i Bogoljubova, ali ispred Bernsteina, [[Aron Nimcovič|Nimcoviča]], Gideona Ståhlberga i drugih. |- | 1935. || align=left|Moskva || 3. || 12½/19 || +6−0=13 | align=left | Iza [[Mihail Botvinik|Botvinika]] i Flohra, ali ispred Capablance, Spielmanna, Ilije Kana, Grigorija Levenfiša, Andora Lilienthala, Višeslava Ragozina i drugih. U to je vrijeme Lasker imao 67 godina. |- | 1936. || align=left|Moskva || 6. || 8/18 || +3−5=10 | align=left | Capablanca je pobijedio. |- | 1936. || align=left|[[Nottingham]] || 7.–8. || 8½/14 || +6−3=5 | align=left | Capablanca i Botvinik su podijelili prvo mjesto. |} === Rezultati mečeva === Ovdje su rezultati važnijih mečeva koje je Lasker odigrao.<ref name="storiascacchiMatches1880Al1999">{{cite web | url=http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1880-99.htm | title=I matches 1880./99. | website=La grande storia degli scacchi | access-date=February 12, 2020 }}</ref><ref name="chessmetricsCareerDetailsEmanuelLasker">Select the "Career details" option at {{cite web | url=http://chessmetrics.com/cm/CM2/PlayerProfile.asp?Params=188510SSSSS3S073076189006131000000000017510100 | title=Chessmetrics Player Profile: Emanuel Lasker (career details) | publisher=Chessmetrics.com | author=Jeff Sonas | access-date=May 30, 2008 | author-link=Jeff Sonas }}</ref><ref name="storiascacchiMatches1900Al1914">{{cite web | url=http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1900-14.htm | title=I matches 1900/14 | website=La grande storia degli scacchi | access-date=February 12, 2020 | archive-date=31. prosinca 2019. | archive-url=https://web.archive.org/web/20191231133041/http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1900-14.htm | url-status=dead }}</ref><ref name="storiascacchiMatches1915Al1929">{{cite web | url=http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1915-29.htm | title=I matches 1915/29 | website=La grande storia degli scacchi | access-date=February 12, 2020 | archive-date=31. prosinca 2019. | archive-url=https://web.archive.org/web/20191231130713/http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1915-29.htm | url-status=dead }}</ref> Lijevi stupac ispod „Rezultat” daje ukupan broj bodova, a u desnom, kao i uobičajeno, „+” označava broj dobivenih partija, „–” broj izgubljenih partija te „=” broj remija. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; margin:1em auto 1em auto;" ! Datum !! Protivnik !! Ishod !! class="unsortable" | Mjesto !! class="unsortable" colspan="2"|Rezultat !! class="unsortable"|Bilješke <!-- ***************** Source for von Feyerfeil play-off --> |- | 1889. || E.R. von Feyerfeil || Pobjeda || [[Breslau]] || 1:0 || +1−0=0 || Play-off meč |- | 1889./90. || Curt von Bardeleben || Pobjeda || Berlin || 2½:1½ || +2−1=1 || &nbsp; |- | 1889./90. || Jacques Mieses || Pobjeda || [[Leipzig]] || 6½:1½ || +5−0=3 || &nbsp; |- | 1890. || Berthold Lasker || Remi || Berlin || ½:½ || +0−0=1 || Play-off meč |- | 1890. || Henry Edward Bird || Pobjeda || [[Liverpool]] || 8½:3½ || +7−2=3 || &nbsp; |- | 1890. || N.T. Miniati || Pobjeda || [[Manchester]] || 4:1 || +3−0=2 || &nbsp; |- | 1890. || Berthold Englisch || Pobjeda || [[Beč]] || 3½:1½ || +2−0=3 || &nbsp; |- | 1891. || Francis Joseph Lee || Pobjeda || London || 1½:½ || +1−0=1 || &nbsp; |- | 1892. || Joseph Henry Blackburne || Pobjeda || London || 8:2 || +6−0=4 || &nbsp; |- | 1892. || Bird || Pobjeda || [[Newcastle upon Tyne]] || 5:0 || +5−0=0 || &nbsp; |- | 1892./93. || Jackson Showalter || Pobjeda || Logansport, Indiana|Logansport i Kokomo, Indiana || 7:3 || +6−2=2 || &nbsp; |- | 1893. || Celso Golmayo Zúpide || Pobjeda || [[Havana]] || 2½:½ || +2−0=1 || &nbsp; |- | 1893. || Andrés&nbsp;Clemente&nbsp;Vázquez || Pobjeda || Havana || 3:0 || +3−0=0 || &nbsp; |- | 1893. || A. Ponce || Pobjeda || Havana || 2:0 || +2−0=0 || &nbsp; <!-- Source?--> |- | 1893. || Alfred Ettlinger || Pobjeda || New York City || 5:0 || +5−0=0 || &nbsp; <!-- Source?--> |- | 1894. || [[Wilhelm Steinitz]] || Pobjeda || New York, [[Philadelphia]], [[Montreal]] || 12:7 || +10−5=4 || Osvojeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu]] |- | 1896./97. || Steinitz || Pobjeda || Moskva || 12½:4½ || +10−2=5 || Obrana naslova |- | 1901. || [[Dawid Janowski]] || Pobjeda || Manchester || 1½:½ || +1−0=1 || &nbsp; |- | 1903. || [[Mihail Čigorin]] || Poraz || [[Brighton]] || 2½:3½ || +1−2=3 || Tematski meč (Riceov gambit) |- | 1907. || Frank James Marshall || Pobjeda || New York, Philadelphia, [[Washington, D.C.]],<br/> [[Baltimore]], [[Chicago]], [[Memphis, Tennessee|Memphis]] || 11½:3½ || +8−0=7 || Obrana naslova |- | 1908. || [[Siegbert Tarrasch]] || Pobjeda || [[Düsseldorf]], [[München]] || 10½:5½ || +8−3=5 || Obrana naslova |- | 1908. || Abraham Speijer || Pobjeda || [[Amsterdam]] || 2½:½ || +2−0=1 || &nbsp; <!-- Source?--> |- | 1909. || Janowski || Remi || Pariz || 2:2 || +2−2=0 || Egzibicijski meč |- | 1909. || Janowski || Pobjeda || Pariz || 8:2 || +7−1=2 || &nbsp; |- | 1910. || [[Carl Schlechter]] || Remi || Beč i Berlin || 5:5 || +1−1=8 || Obrana naslova<!-- World Championship status controversial, see http://www.chesshistory.com/winter/extra/buckley.html --> |- | 1910. || Janowski || Pobjeda || Berlin || 9½:1½ || +8−0=3 ||Obrana naslova |- | 1914. || Ossip Bernstein || Remi || Moskva || 1:1 || +1−1=0 || Egzibicijski meč |- | 1916. || Tarrasch || Pobjeda || Berlin || 5½:½ || +5−0=1 || &nbsp; |- | 1921. || [[José Raúl Capablanca]] || Poraz || Havana || 5:9 || +0−4=10 || Izgubljeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu]] |- | 1940. || Frank James Marshall || Nedovršen zbog Laskerove bolesti i smrti. || New York || ½:1½ || +0−1=1 || Egzibicijski meč |} ===Rezultati protiv vodećih igrača tog vremena=== Lista ispod sadržava rezultate koje je Lasker postigao protiv tadašnjih najjačih igrača u službenim klasičnim turnirskim partijama. * protiv [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Steinitz Classical games: Emanuel Lasker beat Wilhelm Steinitz 26 to 8, with 12 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +26 –8 =12 * protiv Gunsberga:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+vs+Gunsberg Lasker beat Gunsberg 4 to 0, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +4 –0 =1 * protiv Burna:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Burn Classical games: Emanuel Lasker beat Amos Burn 3 to 0, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +3 –0 =1 * protiv [[Mihail Čigorin|Čigorina]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Chigorin Emanuel Lasker beat Mikhail Chigorin 10 to 3, with 7 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +10 –3 =7 * protiv [[Siegbert Tarrasch|Tarrascha]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Tarrasch Classical games: Emanuel Lasker beat Siegbert Tarrasch 18 to 4, with 8 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +18 –4 =8 * protiv [[David Janowski|Janowskog]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+vs+Janowsky Classical games: Emanuel Lasker beat David Janowski 25 to 4, with 6 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +25 –4 =6 * protiv [[Harry Nelson Pillsbury|Pillsburyja]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Pillsbury Classical games: Emanuel Lasker beat Harry Pillsbury 5 to 4, with 4 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +5 –4 = 4 * protiv [[Frank James Marshall|Marshalla]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Marshall Emanuel Lasker beat Frank Marshall 12 to 2, with 11 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +12 –2 =11 * protiv [[Carl Schlechter|Schlechtera]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+vs+schlechter Classical games: Emanuel Lasker beat Carl Schlechter 5 to 2, with 12 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +5 –2 =12 * protiv Maroczyja:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Maroczy Emanuel Lasker beat Geza Maroczy 5 to 0, with 2 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +5 –0 =2 * protiv [[Akiba Rubinstein|Rubinsteina]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+rubinstein Classical games: Emanuel Lasker beat Akiba Rubinstein 2 to 1, with 3 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +2 –1 =3 * protiv Bernsteina: +3 −2 =1 * protiv Spielmanna:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Spielmann Classical games: Emanuel Lasker beat Rudolf Spielmann 1 to 0, with 3 draws.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +1 –0 =3 * protiv [[Aron Nimcovič|Nimcoviča]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Aron+Nimzowitsch Classical games: Aron Nimzowitsch beat Emanuel Lasker 1 to 0, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +0 –1 =1 * protiv Tartakowera:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+vs+Tartakower Classical games: Emanuel Lasker beat Savielly Tartakower 3 to 1, with 3 draws.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +3 –0 =1 * protiv [[José Raúl Capablanca|Capablance]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Capablanca Classical games: Jose Raul Capablanca beat Emanuel Lasker 6 to 2, with 16 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +2 –6 =16 * protiv [[Richard Réti|Rétija]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+R%C3%A9ti Classical games: Emanuel Lasker beat Richard Reti 3 to 0, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +3 –0 =1 * protiv [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Alekhine Classical games: Emanuel Lasker beat Alexander Alekhine 3 to 1, with 4 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +3 –1 =4 * protiv Bogoljubova:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Bogolubow Emanuel Lasker beat Efim Bogoljubov 5 to 1, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +5 –1 =1 * protiv [[Max Euwe|Euwea]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Euwe Classical games: Emanuel Lasker beat Max Euwe 3 to 0.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +3 –0 =0 * protiv [[Mihail Botvinik|Botvinika]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Botvinnik Classical games: Mikhail Botvinnik beat Emanuel Lasker 1 to 0, with 3 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +0 –1 =3 == Izdvojene partije == *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1026352 Lasker – Bauer, Amsterdam, 1889.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1132675 Lasker – Steinitz, Philadelphia, 1894.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1109097 Pillsbuy – Lasker, Sankt Peterburg, 1896.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1290698 Porges – Lasker, Nuremberg, 1896.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1271259 Lasker – Tarrasch, Nuremberg, 1896.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1132717 Lasker – Steinitz, Moskva, 1896.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1029394 Blackburne – Lasker, London, 1899.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1124805 Lasker – Showalter, London, 1899.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1036515 Čigorin – Lasker, London, 1899.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1000024 Burn – Lasker, Pariz, 1900.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1000113 Lasker – Pillsbury, Pariz, 1900.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1036787 Lasker – Napier, Cambridge Springs, 1904.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1094674 Marshall – Lasker, SAD, 1907.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1241474 Tarrasch – Lasker, 1908.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1121156 Lasker – Schlechter, Berlin, 1910.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1119764 Lasker – Rubinstein, Sankt Peterburg, 1914.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1011935 Aljehin – Lasker, Sankt Peterburg, 1914.]{{Efn|U svojoj je knjizi o turniru Tarrasch završnicu nastalu nakon 46. poteza komentirao riječima: „Sada dolazimo do druge faze ove vrlo teške partije: završnice koja se nikada prije nije našla u šahovskoj literaturi.”}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258181 Lasker – Capablanca, Sankt Peterburg, 1914.]{{Efn|Kramnik je dao svoje mišljenje u vezi ključnog poteza partije (12.f5!?): „(...).Sjetimo se njegova poznatog poteza f4-f5 protiv Capablance. Lasker je shvatio da se polje e5 može oslabiti jer ga je bilo teško eksploatirati. A onda se počelo pričati o njegovom psihološkom pristupu! To nije imalo nikakve veze sa psihologijom. Lasker je shvatio duboki koncept, koji se sada koristi po refleksu: odustao je od polja e5 i ‘ogradio’ lovca na c8. Zato to nije bila stvar psihologije; Lasker je imao vrlo duboko pozicijsko razumijevanje.”<ref>[https://itsintheprice.wordpress.com/2014/10/25/chess-interview-kramnik-on-the-world-champions/ Chess Interview: Kramnik on the World Champions] Itsintheprice. Pristupljeno 9. travnja 2025.</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1121234 Lasker – Schlechter, Berlin, 1918.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1264560 Réti – Lasker, Ostrava, 1923.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102115 Réti – Lasker, New York, 1924.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102096 Lasker – Aljehin, New York, 1924.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100005 Lasker – Romanovski, Moskva, 1925.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100022 Rubinstein – Lasker, Moskva, 1925.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100094 Lasker – Spielmann, Moskva, 1925.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1008008 Euwe – Lasker, Zürich, 1934.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1008060&kpage=1#reply4 Lasker – Gygli, Zürich, 1934.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1130961 Spielmann – Lasker, Moskva, 1935.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258185 Lasker – Capablanca, Moskva, 1935.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1040799 Lasker – Eliskases, Moskva, 1936.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1008290 Lasker – Botvinik, Nottingham, 1936.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1008260 Lasker – Alexander, Nottingham, 1936.]{{Efn|Laskerova posljednja turnirska partija. Valja primijetiti kako je Lasker u svojoj karijeri službenu turnirsku partiju svega četiri puta otvorio Engleskim otvaranjem (1.c4), prije toga protiv Spielmanna u Moskvi 1925., Gyglija u Zürichu 1934. i [[Georgij Mihailovič Lisicin|Lisicina]] u Moskvi 1935., a posljednji put upravo u turniru održanom u Nottinghamu u [[Engleska|Engleskoj]].<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+English+opening Lasker English opening] Chessgames. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref>}} == Citati == === Laskerovi citati === * U matematici, ako nađem nov pristup problemu, drugi matematičar može tvrditi da ima bolje, elegantnije rješenje. U šahu, ako itko tvrdi da je bolji od mene, mogu ga matirati.<ref>Edward Lasker, ''The Adventure of Chess'', 1950., str. 88</ref> * Svijet bi profitirao da je dao Steinitzu priliku. Bio je mislioc vrijedan mjesta u hodnicima sveučilišta.<ref>Emanuel Lasker, 'Udžbenik šaha'', 1925., str. 153, u izdanju iz 2008.</ref> * Šah je natjecanje između kreativnih umova, predstavnika svojeg vremena.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1016869 Emanuel Lasker's Best Games] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> * Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti.<ref>[https://www.newinchess.com/emanuel-lasker-a-reader Emanuel Lasker: A Reader] New in Chess. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> * Istina ne crpi svoju snagu toliko iz sebe same koliko iz blistavog kontrasta koji čini s onim što je samo prividno istinito.<ref>Emanuel Lasker, ''Zdrav razum u šahu'', 1895., str. 25</ref> * Šah je prelijep da biste na njega potrošili život. Mnogo sam puta uspio raskinuti sa šahom, ali uvijek sam ga iznova zavolio. Bio sam previše zarobljen sukobom između ideja i mišljenja, napada i obrane, života i smrti.<ref>Emanuel Lasker, ''Udžbenik šaha'', 1925.</ref> * Ne biste trebali imati na umu imena, niti brojeve, niti izolirane incidente, već samo metode. Metoda je plastična. Primjenjiva je u svakoj situaciji. Rezultat, izolirani incident, je krut, jer je vezan uz posve individualne uvjete.<ref>Emanuel Lasker, ''Udžbenik šaha'', 1925.</ref> * Moramo zanemariti lažna teoretiziranja. Kao i u svim drugim sportovima, šah se mora ocjenjivati ​​prema rezultatima. Stoga bi se izazivači trebali određivati ​​mečevima i turnirima. Potonji bi trebali biti ograničeni na vodeće kandidate. Pravila za kvalifikacije za ove turnire mora odlučiti kongres majstora koji su ovlašteni i reprezentativni. Svi pregovori moraju biti javni – nikakvi tajni dogovori nisu dopušteni. Kada se ova pravila formuliraju, turniri koji slijede morat će se po njima striktno provoditi. Rasa, dob ili vjeroispovijest ne smiju imati utjecaj na kvalifikacije. U slučaju izjednačenog glasačkog tijela majstora pri odlučivanju o takvim pravilima, prvaku se mora dati odlučujući glas.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/disorder.html World Championship Disorder] Chess Notes. Pristupljeno 31. prosinca 2025.</ref> * Dojam koji se stječe preigravanjem partija između Schlechtera i Miesesa jest razočaravajući. Šah naslijepo ne može se po briljantnosti ni po dubini usporediti sa šahom koji se igra za pločom. Ta činjenica ne može iznenaditi. Zašto čovjek u svojim pothvatima ne bi koristio najpovoljnije uvjete koje može pribaviti? Dovoljno je zadaća koje je moguće izvršiti samo uz krajnji napor, i to jedva tada. Svladavati umjetno stvorene poteškoće trik je, „tour de force”, rasipanje dobre energije i, u određenoj mjeri, nešto nereligiozno. Ljudi rođeni slijepi često pronalaze sreću u igranju šaha putem osjeta dodira. Neka igranje naslijepo bude rezervirano za njih i za početnike, koji ionako nisu važni! Šahovski majstor trebao bi se upuštati u nj samo u beznačajnim prigodama.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/index.html#11946._The_first_Spanish_chess 12273. Emanuel Lasker on blindfold chess] Chess Notes. Pristupljeno 8. veljače 2026.</ref> * Osobno nikad u životu nisam dobio vrjedniju lekciju nego onog dana kad sam po prvi puta svjedočio ozbiljnoj partiji šaha između majstora. Moj brat, zajedno s jednim drugim majstorom, igrao je protiv drugog para majstora u konzultaciji. Parovi su bili u različitim sobama. Dodijeljena mi je dužnost (tada kao mladiću) da protivnicima obznanim svaki odigrani potez. Kao glasnik bio sam upućen u konzultacije i pratio sam poteze koji su se predlagali i pozorno slušao argumente „za” i „protiv”. Rasprava o pojedinim potezima trajala bi ponekad i četvrt sata i više, prije nego što su majstori donijeli konačnu odluku. To me naučilo da radim na zaključku prema planu i da vjerujem vlastitim prosudbama. Čak i ako sam se prilično često nalazio na krivome putu, ipak sam puno više dobio iz iskustva, pogotovo iz poraza koje sam doživio, nego iz slijepe vjere u autoritet neke knjige ili nekog majstora.<ref>Ilya Maizelis, ''Sovjetska šahovska početnica'', 1949., str. 10–11, u izdanju iz 2014.</ref> === Citati drugih o Laskeru === Peti svjetski prvak u šahu [[Max Euwe]], koji je izgubio sve tri partije koje je odigrao s Laskerom, zamijetio je: * Od njega se ne može puno naučiti. Čovjek može samo stajati i čuditi se.<ref>[https://www.chessgames.com/player/emanuel_lasker.html?kpage=84 Emanuel Lasker] Chessgames. Pristupljeno 25. travnja 2025.</ref> Začetnik sovjetske škole šaha [[Mihail Botvinik]] o Laskeru je rekao: * Kada sam prvi puta vidio Laskera, već je bio stariji čovjek. Njegova pojava nije bila impresivna. Njegovi pokreti bili su spori. (...) Bio je vrlo mudar čovjek – bio je prvi koji je proučavao praktične strane šahovske igre: kako se pripremati za turnir, kada nastupati u njemu, kako se odmarati, što jesti i tako dalje. Savršeno je razumio sve ove praktične aspekte.<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker (1868 - 1941) - Biography] MacTutor. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref> [[Mihail Talj]] o svome je šahovskom uzoru rekao: * Najveći od svih svjetskih prvaka bio je, naravno, Emanuel Lasker.<ref>Andrew Soltis, Why Lasker Matters, Batsford, 2005., str. 3</ref> [[Vladimir Kramnik]] je o Laskeru rekao: * Po mojem načinu razmišljanja, Lasker je bio pionir modernog šaha. Kada pogledate Steinitzove partije, shvatite da su se igrale u pretprošlom stoljeću, dok je Lasker imao mnogo partija koje su mogli imati mnogi suvremeni šahisti.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1040772 Emanuel Lasker's Best Games] Chessgames. Pristupljeno 25. svibnja 2025.</ref> [[Albert Einstein]] u predgovoru Laskerove biografije piše: * Šah stišće svog eksponenta, stavlja u okove um i mozak tako da unutarnja sloboda i neovisnost čak i najjače ličnosti ne mogu ostati netaknute.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, 2011., Dover publications, New York, str. 7</ref> Nathan Divinsky, vrsni matematičar i, poput Laskera, najpoznatiji po svojim rezultatima u [[Prsten (matematika)|teoriji prstena]], piše: * U tom dugačkom popisu turnira, Sankt Peterburg 1896., Sankt Peterburg 1914. i New York 1924., Emanuel Lasker uvijek je pobjeđivao. Godine 1896. pobijedio je s razlikom od dva boda ispred svojih vodećih suvremenika, 18 godina kasnije ponovno s razlikom od dva boda u finalu, a deset godina kasnije (tri godine nakon što je predao titulu Capablanci) bio je bodovima ispred moćne konkurencije. Takvi rezultati zasigurno ukazuju na nešto istinski osobito o Emanuelu Laskeru. [[Capablanca]] se u svojoj knjizi ''Posljednje šahovske lekcije'' prisjeća jedne anegdote sa starim rivalom: * Čak nedugo prije Laskerove smrti, u vrijeme notingemskog turnira, kada je imao 68 godina, skretala je na sebe pozornost njegova sposobnost da brzo vidi ono što se događa na ploči. U vezi s tim, sjećam se ovakva slučaja. Upravo sam dobio vrlo važnu partiju i vraćao se u hotel. U tijeku partije moj je protivnik imao odličnu poziciju. U određenom trenutku, on je uvidio mogućnost da osvoji kvalitetu, što je i učinio. No, partiju je izgubio! Neki od najvećih šahista svijeta koji su ovome prisustvovali počeli su odmah analizirati partiju. Svi su oni počinjali svoja traganja od pozicije u kojoj je moj protivnik osvojio kvalitetu, smatrajući da je do tada on igrao ispravno i da je načinio grešku negdje kasnije. Lasker je prišao ploči kada je na analizu utrošeno već dosta vremena. Pokazali su mu kako je tekla partija, a kada je demonstracija došla do trenutka kada je moj protivnik osvojio kvalitetu, Lasker je prekinuo prisutne rekavši: ‘Ne, ne, taj potez ne može biti dobar!’ Stari prvak uvidio je odmah ono što nisu uspjeli shvatiti drugi – osvajanje kvalitete bila je greška koja ne samo da je ispustila prednost, već je i dovela do gubitka partije. Lasker je otkrio da nije moj protivnik sproveo kombinaciju, već ja sam! Poslije nekoliko sati, susrevši se sa mnom u hotelu, Lasker je rekao: ‘Mora biti da ste se obradovali kada je vaš partner zagrizao mamac!’ – i dodao: – ‘Ti majstori nisu baš tako jaki kao što mnogi misle.’<ref>José Raúl Capablanca, Poslednje šahovske lekcije, Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 44–45.</ref>{{Efn|Jedina partija na turniru u Nottinghamu gdje je Capablanca žrtvom figure olakšao svoju poziciju jest partija protiv Aljehina, koju je Kubanac dobio bijelim figurama, pa je najvjerojatnije riječ o toj partiji. Tu tezu zagovara i [[Edward Winter]] u svojoj knjizi ''Capablanca'' (str. 278). Međutim, računalne analize pokazuju da je prihvaćanje žrtve od strane crnog potez koji održava ravnotežu, a da je zapravo idući potez crnog bio odlučujuća greška koja je bijelome donijela značajnu prednost. Ipak, s praktične točke gledišta, prihvaćanje žrtve omogućilo je Capablanci psihološko rasterećenje i lakšu igru.}} == Otvaranja nazvana po Laskeru == * Laskerova varijanta Benkova otvaranja: 1.g3 '''h5'''.{{Efn|Ovo se otvaranje na engleskom naziva ''Lasker Simul Special'' (''Laskerova simultantska specijalka''),<ref>[https://www.bookmoves.net/openings/lasker-simul-special-a00 Hungarian Opening / Lasker Simul Special] BookMoves. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> a na njemačkom ''Laskers Rochadebrecher'' (''Laskerov razbijač rokada'')<ref>[https://www.chessable.com/1-g3-h5-laskers-rochadebrecher/course/210463/ 1.g3 h5 - Laskers Rochadebrecher] Chessable. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref>.}} * Laskerova varijanta Birdova otvaranja: 1.f4 d5 2.Sf3 Sf6 3.e3 '''c5'''.<ref>[https://lichess.org/opening/Bird_Opening_Lasker_Variation Bird Opening: Lasker Variation] Lichess. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> * Laskerov gambit koji se nastavlja na Fromov gambit u Birdovu otvaranju: 1.f4 e5 2.fxe5 '''f6'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/Birds-Opening-Froms-Gambit-Lasker-Gambit Bird's Opening: From's Gambit, Lasker Gambit] Chess.com. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref> * Laskerova varijanta [[Damin gambit|Damina gambita]]: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 0-0 6.Sf3 h6 7.Lh4 '''Se4'''.<ref>Fundamental Chess Openings, Paul van der Sterren, Gambit Publications Ltd, 2021., str. 16.</ref> * Laskerova obrana u Evansovu gambitu: 1.e4 e5 2.Sf3 Sc6 3.Lc4 Lc5 4.b4 Lxb4 5.c3 La5 6.0-0 d6 7.d4 '''Lb6'''.<ref>[https://www.365chess.com/eco/C52_Evans_gambit_Lasker_defence C52: Evans gambit, Lasker defence] 365Chess. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> * Laskerova varijanta Francuske obrane: 1.e4 e6 2.d4 d5 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Lb4 5.e5 h6 6.Ld2 '''Lxc3'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/French-Defense-Classical-MacCutcheon-Advance-Lasker-Variation French Defense: Classical, MacCutcheon, Advance, Lasker Variation] Chess.com. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> * Laskerova varijanta [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]]: 1.e4 c5 2.Sf3 Sc6 3.d4 cxd 4.Sxd4 Sf6 5.Sc3 '''e5'''.<ref>[https://www.365chess.com/eco/B33_Sicilian_Pelikan_(Lasker-Sveshnikov)_variation B33: Sicilian, Pelikan (Lasker/Sveshnikov) variation] 365Chess. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> * Lasker-Dunnov napad u Sicilijanskoj obrani: 1.e4 c5 '''2.g3'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/Sicilian-Defense-Lasker-Dunne-Attack Sicilian Defense: Lasker-Dunne Attack] Chess.com. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> == Knjige i publicistike == === Šah === * ''Londonski šahovski dvotjednik'' ([[Engleski jezik|eng.]] ''The London Chess Fortnightly''), 1892. – 1893. * ''Zdrav razum u šahu'' (eng. ''Common Sense in Chess''), 1896. * Kako igrati šah (eng. ''Lasker's How to Play Chess: An Elementary Text Book for Beginners, Which Teaches Chess By a New, Easy and Comprehensive Method''), 1900. * ''Laskerov šahovski magazin'' (eng. ''Lasker's Chess Magazine''), 1904. – 1907. * ''Međunarodni turnir u Sankt Peterburgu 1909.'' (eng. ''The International Chess Congress, St. Petersburg, 1909.''), 1910. * ''Moj meč s Capablancom'' ([[Njemački|njem.]] ''Mein Wettkampf mit Capablanca''), 1922.{{Efn|Historiografski detalji o knjizi dostupni su [https://www.chesshistory.com/winter/extra/laskerhavana.html ovdje].}} * ''Udžbenik šaha'' (eng. ''Lasker's Chess Manual''), 1925. * ''Laskerova šahovska početnica'' (eng. ''Lasker's Chess Primer''), 1934. * Povratni meč između Aleksandra Aljehina i Efima Bogoljubova 1934. (eng. ''Games Played in the Return Match for the World's Championship Between Alexander Alekhin (holder of the Title) and E. D. Bogoljubow (challenger)''), 1935. === Kartaške i druge igre === * ''Enciklopedija igara, kartaške igre'' (eng. ''Encyclopedia of Games Vol. I, Card Strategy''), 1929. * ''Razborita kartaška igra'' (njem. ''Das verständige Kartenspiel''), 1929. * ''Društvene igre naroda'' (njem. ''Brettspiele der Völker''), 1931.{{Efn|Uključuje odjeljke o igrama Go i Lasci.}} * ''Igra bridža'' (njem. ''Das Bridgespiel''), 1931. === Matematika === *{{cite journal | title=Metrical Relations of Plane Spaces of ''n'' Manifoldness | author=Lasker, Emanuel | journal=[[Nature]] | volume=52 | issue=1345 | pages=340–343 |date=August 1895 | doi=10.1038/052340d0 |bibcode = 1895Natur..52R.340L | s2cid=4017358 | url=https://zenodo.org/record/1429368 | issn=0028-0836 }} *{{cite journal | title=About a certain Class of Curved Lines in Space of ''n'' Manifoldness | author=Lasker, Emanuel | journal=Nature | volume=52 | issue=1355 |date=October 1895 | pages=596 | doi=10.1038/052596a0 |bibcode = 1895Natur..52..596L | s2cid=4016031 | url=https://zenodo.org/record/1429372 }} *{{cite journal | doi=10.1098/rsta.1901.0009 | journal=Philosophical Transactions of the Royal Society A | title=Über Reihen auf der Convergenzgrenze ( "On Series at Convergence Boundaries" ) | author=Lasker, Emanuel | year=1901 | volume=196 | issue=274–286 | pages=431–477 | bibcode=1901RSPTA.196..431L| doi-access=free }} – Laskerov doktorat. *{{Cite journal | first=E. | last=Lasker | title=Zur Theorie der Moduln und Ideale | journal=Math. Ann. | volume=60 | year=1905 | issue=1 | pages=19–116 | doi=10.1007/BF01447495| s2cid=120367750 | url=https://zenodo.org/record/2052447 }} === Filozofija === * ''Borba'' ([[njemački|njem.]] ''Kampf), 1906. * ''Shvaćanje svijeta'' (njem. ''Das Begreifen der Welt''), 1913. * ''Filozofija nedostižnog'' (njem. ''Die Philosophie des Unvollendbar''), 1918. * ''Povijest čovječanstva'', (njem. ''Vom Menschen die Geschichte''), 1925.{{Efn|Drama koju je napisao sa svojim bratom Bertholdom.}} * ''Zajednica budućnosti'' (eng. ''The Community of the Future''), 1940. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * {{Cite book|last=Aljehin|first=Aleksandar Aleksandrovič|title=The Book of the New York International Chess Tournament 1924|publisher=De Gruyter|year=1925.|location=Berlin, Boston}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Poslednje šahovske lekcije|publisher=Šahovska biblioteka|year=1991.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Kampf|publisher=Lasker's Publishing Co.|year=1907.|location=New York}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Lasker's Manual of Chess|publisher=Russel Enterprises, Inc|year=2009.|isbn=188869050X|location=Milford}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Mein Wettkampf mit Capablanca|publisher=De Gruyter|year=1922.|isbn=978-3-11-268499-3|location=Berlin, Boston}} * {{Cite book|last=Hannak|first=Jacques|title=Emanuel Lasker: The life of a chess master|publisher=Dover publications|year=2011.|isbn=978-0486267067|location=Jefferson}} * {{Cite book|last=Kingston|first=Taylor|title=Emanuel Lasker: A Reader|publisher=Russell Enterprises, Inc|year=2019.|isbn=1949859002|location=Milford}} * {{Cite book|last=Kasparov|first=Gari|title=My Great Predecessors, Part I|publisher=Everyman Chess|year=2003.|isbn=9781857443301|location=London}} * Forster, Richard; Negele, Michael; Tischbierek, Raj, 2018., ''Struggle and Victories: World Chess Champion For 27 Years'', Exzelsior Verlag, Berlin * Forster, Richard; Negele, Michael; Tischbierek, Raj, 2020., ''Choices and Chances: Chess and Other Games of the Mind'', Exzelsior Verlag, Berlin * Forster, Richard; Negele, Michael; Tischbierek, Raj, 2022., ''Labors and Legacy: Chess, Philosophy, and Psychology'', Exzelsior Verlag, Berlin * Reinfeld, Fred; Fine, Reuben, 2012., ''Dr. Lasker's Chess Career 1889–1914'', Ishi Press, New York * {{Cite book|last=Soltos|first=Andrew|title=Why Lasker Matters|publisher=B.T. Batsford Ltd|year=2006.|isbn=0713489839|location=London}} * {{Cite book|last=Whyld|first=Ken|title=The Collected Games of Emanuel Lasker|publisher=The Chess Player|year=1998.|location=}} * {{Cite book|last=Petrović|first=Slavko|title=Emanuel Lasker|publisher=Šahovska naklada|year=1972.|location=Zagreb}} * {{Cite book|last=Winter|first=Edward|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius Jose Raul Capablanca, 1888–1942|publisher=McFarland|year=1989.|isbn=0899504558|location=Sjeverna Karolina, London}} * {{Cite book|last=Winter|first=Edward|title=World Chess Champions|publisher=Oxford: Pergamon Press|year=1981.|isbn=0080240941}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{Commonscat-inline}}{{WProjekti|wikicitat=Emanuel Lasker}} ;Knjige *[https://archive.org/details/commonsenseinche00laskrich Zdrav razum u šahu (eng. ''Common Sense in Chess'')] *[https://www.scribd.com/document/803153633/Lasker-How-to-Play-Chess-1952 Kako igrati šah (eng. ''Lasker's How to Play Chess'')] *[https://archive.org/details/internationalche00lask Međunarodni turnir u Sankt Peterburgu 1909. (eng. ''The International Chess Congress St. Petersburg, 1909'')] *[https://ia801801.us.archive.org/3/items/lasker-s-manual-of-chess/-_Lasker_s_Manual_of_Chess_text.pdf Udžbenik šaha (eng. ''Lasker's Manual of Chess'')] *[https://archive.org/details/laskerschessprim0000lask Laskerova šahovska početnica (eng. ''Lasker's Chess Primer'')] *[https://books.google.hr/books/about/Games_Played_in_the_Return_Match_for_the.html?id=-JsFAAAAMAAJ&redir_esc=y Povratni meč između Aleksandra Aljehina i Efima Bogoljubova 1934. (eng. Games Played in the Return Match for the World's Championship Between Alexander Alekhin (holder of the Title) and E. D. Bogoljubow (challenger))] *[https://archive.org/details/struggle00lask Borba (njem. ''Kampf'')] ;Mrežna mjesta *[https://www.emanuellasker.online/tournament-match-record/ Rezultati mečeva i turnira] *[https://www.chesshistory.com/winter/extra/lasker.html Laskerov prikaz povijesti šahovske igre] *[https://lasker-gesellschaft.de/ Emanuel Lasker Society] *[https://www.emanuellasker.online/ Emanuel Lasker Online] *[https://mathgenealogy.org/id.php?id=60257 Emanuel Lasker] na internetskoj stranici Mathematics Genealogy Project *[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=19149 Emanuel Lasker] profil i partije na stranici Chessgames *[https://www.chesshistory.com/winter/extra/laskerfeaturearticles.html Članci o Laskeru šahovskog povjesničara Edwarda Wintera] {{Redoslijed |prethodnik = [[Wilhelm Steinitz]] |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1894.]] – [[1921.]] |nasljednik = [[José Raúl Capablanca]]}} {{GLAVNIRASPORED:Lasker, Emanuel}} [[Kategorija:Šahovski pisci]] [[Kategorija:Njemački šahisti]] [[Kategorija:Njemački matematičari]] [[Kategorija:Matematičari]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Židovi u Njemačkoj]] sxhl6f18qk3bfjgfjawif5zr7qpzxrq 0 74097 7430508 6964939 2026-04-15T13:51:51Z NeptuneBot 239945 /* Neovisnost */ pravopis, replaced: [[RTL Grupa|RTL Grupe]] → [[RTL Group]]a 7430508 wikitext text/x-wiki {{Infookvir radijska postaja | ime = RTL Radio | logo = | razina = regionalni | frekvencija = | erp = | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | početak = [[21. lipnja]] [[2000.]] | prestanak = | prijašnja imena = | vlasnik = | sjedište = [[Velika Gorica]], [[Hrvatska]] | adresa = | slogan = | web = [http://www.rtl-radio.hr/ www.rtl-radio.hr] | stream = [http://golf733.server4you.de:8052/listen.pls Slušaj uživo] }} '''RTL Radio''' je puni naziv [[Hrvatske radijske postaje|radijske postaje u Hrvatskoj]]. Postaja je u cjelini suvremena, digitalizirana. == Lokacija == '''RTL Radio''' nalazi se u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. == Registracija i čujnost == Naziv radijske postaje [http://www.rtl-radio.hr/ RTL Radio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314101627/http://www.rtl-radio.hr/ |date=14. ožujka 2007. }} registriran je pri Trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Sama koncesija dodijeljena je poduzeću "Lekenik" d.o.o. 2000. godine, a dobivena frekvencija je 91.1 MHz. Prvi dan emitiranja programa [http://www.rtl-radio.hr/ RTL Radija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314101627/http://www.rtl-radio.hr/ |date=14. ožujka 2007. }} je 21. lipanj, 2000. '''Područje čujnosti''' povećalo se dobivanjem druge frekvencije, 88.6 MHz i proteže se od Hrvatskog zagorja, Zagreba, Samobora, Sesveta, Ivanić-Grada, Velike Gorice, Siska, Petrinje, Gline, Topuskog, Popovače, Kutine, Novske. Obzirom na geografski položaj Lekenika radio-signal RTL Radija imitira se i van granica [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačke županije]]. '''2009. godine''' odlukom Vijeća za elektroničke medije slijedom raspisanog natječaja za produženje, ali i proširenje koncesijskog razdoblja od narednih 10 godina RTL Radio postaje regionalna radijska postaja te ukida frekvenciju 91,1 MHz. Uvedena je nova frekvencija - 104,9 MHz. == Neovisnost == RTL Radio (Hrvatska) osnovan je, registriran i djeluje van [[RTL Group]]a. == Retrospekcija == RTL Radio započeo je svoj rad u Lekeniku, 21. lipnja '''2000'''. godine u skromnim uvjetima i s tri voditelja; Valentina Blažinić, Krešo Komar i Ivica Perović. '''2001.''' godine ekipi se pridružuju Marija Vlahovac, Nikolina Skrbin i Ognjen Brnjilović kao stalni djelatnici, te Davorka Podnar, Božidar Antolec kao vanjski suradnici. '''2002.''' vanjskim suradnicima postaju i Darije Jančijev, Matea Brenčić, Renata Tunjić, Vlado Horina, Radmila Đuračić. Program radija počeo se te godine emitirati 24 sata dnevno. Neki od navedenih osoba odlučili su napustiti RTL Radio, te ih '''2003.''' godine zamjenjuju Ivana Rak i Ana Petrlin na radnim mjestima voditeljica radio-programa. '''2005.''' godine [http://www.rtl-radio.hr/index.php?option=com_content&task=category&sectionid=47&id=68&Itemid=138 ekipi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071008090659/http://www.rtl-radio.hr/index.php?option=com_content&task=category&sectionid=47&id=68&Itemid=138 |date=8. listopada 2007. }} se pridružuje Tatjana Puškarić kao stalna djelatnica, te Dalibor Kirin i Željko Krznarić kao vanjski suradnici. '''2007.''' mijenja se vlasnička struktura tvrtke, tj. radijske postaje, radio mijenja i lokaciju. Marija Vlahovac zauzima mjesto glavne i odgovorne urednice. '''2009.''' radio mijenja svoju veličinu i postaje regionalna radio-postaja. Ekipi se pridružuje Petra Rožić. '''2010.''' godine RTL radio se iz Lekenika seli u Veliku Goricu, te mijenja naziv u [[City Radio]]. U isto vrijeme [[Vijeće za elektroničke medije]] zamjenjuje lokalnu koncesiju za regionalnu. == Nagrade == 2005. godine RTL Radio nagrađen je kao najbolji radio u kategoriji lokalnih radijska postaja na [[Hrvatski radijski festival|Hrvatskom radijskom festivalu]]. [[Kategorija:Hrvatske radijske postaje]] 9zsmoza24nzn6c7y7xv71ctedaysp8k 0 74102 7430473 7417762 2026-04-15T13:18:23Z NeptuneBot 239945 NeptuneBot premješta stranicu [[RTL Grupa]] na [[RTL Group]]: Ono nije službeni naziv tvrtke 7417762 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:RTL Group 2021.svg|thumb|Logo RTL Grupe]] '''RTL Grupa''' je vodeća paneuropska TV i radio grupa koju čine 58 [[televizijska postaja|televizijske postaje]] i 31 radiostanice u 10 zemalja.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rtlgroup.com/en/about_us/the_group/profile.cfm |title=RTL Group – Entertain. Inform. Engage. |work=rtlgroup.com |language=engleski |publisher=RTL Group |accessdate=14. svibnja 2018.}}</ref> U proizvodnji sadržaja i pravima, RTL Grupa je globalni produkcijski lider s godišnjom proizvodnjom od 300 programa te više od 8 500 sati sadržaja proizvedenih u 40 zemalja. Osim toga, RTL Grupa je i najveća distribucijska kuća izvan [[SAD]]-a s pravima s više od 19 000 programskih sati za 150 zemalja diljem svijeta. RTL Grupa zapošljava 9.263 zaposlenika (2016.) i u većinskom je vlasništvu [[Bertelsmann]]-a (75,1%). == Televizijski kanali početkom 2020. godine == {| class="wikitable" !Država !Televizijski kanal ! rowspan="19" | !Država !Televizijski kanal ! rowspan="19" | !Država !Televizijski kanal ! rowspan="20" | !Država !Televizijski kanal |- | rowspan="4" |{{Z+X|LUX}} |RTL Télé Lëtzebuerg | rowspan="12" |{{Z+X|NJE}} |[[RTL Television]] | rowspan="8" |{{Z+X|NIZ}} |RTL 4 | rowspan="9" |{{Z+X|MAĐ}} |RTL Klub |- |Club RTL |VOX |RTL 5 |RTL II |- |RTL 9 |RTL II |RTL 7 |Cool TV |- |Den 2. RTL |Nitro |RTL 8 |Film+ |- | rowspan="14" |{{Z+X|FRA}} |M6 |[[Super RTL]] |RTL Z |RTL Gold |- |M6 Boutique & Co |Toggo Plus |RTL Crime |RTL+ |- |Paris Première |n-tv |RTL Lounge |Sorozat+ |- |RTL9 |RTLplus |RTL Telekids |Muzsika TV |- |Série Club |RTL Crime | rowspan="11" |{{Z+X|HRV}} | rowspan="2" |[[RTL Televizija|RTL]] |RTL Spike |- |Téva |RTL Living | rowspan="10" |{{Z+X|ŠPA}} |Antena 3 (18.65%) |- |6ter |RTL Passion | rowspan="2" |[[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] |laSexta (18.65%) |- |W9 |Geo Television |Neox (18.65%) |- |M6 Music Hits | rowspan="6" |{{Z+X|BEL}} |RTL TVI | rowspan="2" |[[RTL Kockica]] |Nova (18.65%) |- |M6 Music Black |Club RTL |Atreseries (18.65%) |- |M6 Music Club | rowspan="4" |Plug RTL |[[RTL Living]] | rowspan="5" |Mega (18.65%) |- |Gulli |[[RTL Passion]] |- |Tiji |[[RTL Crime]] |- |Canal J |[[RTL Croatia World]] |- | colspan="6" | |[[RTL Adria]] |} == Vidi još== * [[RTL Televizija]] == Vanjske poveznice == * [http://www.rtlgroup.com/en/rtlgroup.cfm RTL Group] ''(eng.)'' == Izvori == {{izvori}} {{RTL u Hrvatskoj}} [[Kategorija:RTL televizija]] 96efj8yfqmklnunzwfnuazmep3nlb7s 7430475 7430473 2026-04-15T13:19:08Z NeptuneBot 239945 Popravak 7430475 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:RTL Group 2021.svg|thumb|Logotip RTL Groupa]] '''RTL Group''' je vodeća paneuropska TV i radio grupa koju čine 58 [[televizijska postaja|televizijske postaje]] i 31 radiostanice u 10 zemalja.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rtlgroup.com/en/about_us/the_group/profile.cfm |title=RTL Group – Entertain. Inform. Engage. |work=rtlgroup.com |language=engleski |publisher=RTL Group |accessdate=14. svibnja 2018.}}</ref> U proizvodnji sadržaja i pravima, RTL Group je globalni produkcijski lider s godišnjom proizvodnjom od 300 programa te više od 8 500 sati sadržaja proizvedenih u 40 zemalja. Osim toga, RTL Group je i najveća distribucijska kuća izvan [[SAD]]-a s pravima s više od 19 000 programskih sati za 150 zemalja diljem svijeta. RTL Group zapošljava 9.263 zaposlenika (2016.) i u većinskom je vlasništvu [[Bertelsmann]]-a (75,1%). == Televizijski kanali početkom 2020. godine == {| class="wikitable" !Država !Televizijski kanal ! rowspan="19" | !Država !Televizijski kanal ! rowspan="19" | !Država !Televizijski kanal ! rowspan="20" | !Država !Televizijski kanal |- | rowspan="4" |{{Z+X|LUX}} |RTL Télé Lëtzebuerg | rowspan="12" |{{Z+X|NJE}} |[[RTL Television]] | rowspan="8" |{{Z+X|NIZ}} |RTL 4 | rowspan="9" |{{Z+X|MAĐ}} |RTL Klub |- |Club RTL |VOX |RTL 5 |RTL II |- |RTL 9 |RTL II |RTL 7 |Cool TV |- |Den 2. RTL |Nitro |RTL 8 |Film+ |- | rowspan="14" |{{Z+X|FRA}} |M6 |[[Super RTL]] |RTL Z |RTL Gold |- |M6 Boutique & Co |Toggo Plus |RTL Crime |RTL+ |- |Paris Première |n-tv |RTL Lounge |Sorozat+ |- |RTL9 |RTLplus |RTL Telekids |Muzsika TV |- |Série Club |RTL Crime | rowspan="11" |{{Z+X|HRV}} | rowspan="2" |[[RTL Televizija|RTL]] |RTL Spike |- |Téva |RTL Living | rowspan="10" |{{Z+X|ŠPA}} |Antena 3 (18.65%) |- |6ter |RTL Passion | rowspan="2" |[[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] |laSexta (18.65%) |- |W9 |Geo Television |Neox (18.65%) |- |M6 Music Hits | rowspan="6" |{{Z+X|BEL}} |RTL TVI | rowspan="2" |[[RTL Kockica]] |Nova (18.65%) |- |M6 Music Black |Club RTL |Atreseries (18.65%) |- |M6 Music Club | rowspan="4" |Plug RTL |[[RTL Living]] | rowspan="5" |Mega (18.65%) |- |Gulli |[[RTL Passion]] |- |Tiji |[[RTL Crime]] |- |Canal J |[[RTL Croatia World]] |- | colspan="6" | |[[RTL Adria]] |} == Vidi još== * [[RTL Televizija]] == Vanjske poveznice == * [http://www.rtlgroup.com/en/rtlgroup.cfm RTL Group] ''(eng.)'' == Izvori == {{izvori}} {{RTL u Hrvatskoj}} [[Kategorija:RTL televizija]] ojdnsnh7q0ynuw7gvv8va4rk28ch6vs 0 77390 7430457 7422744 2026-04-15T12:58:25Z ~2026-23195-98 357987 7430457 wikitext text/x-wiki {{OWID |chart = grapher/global-temperature-anomalies-by-month |image = Change in Average Temperature.svg |width = 300px |caption = Promjena prosječne temperature zraka od 1973. do 2023. Ugrađena interaktivna grafika omogućuje prikaz promjene temperature po mjesecima. }} [[Datoteka:Air pollution by industrial chimneys.jpg|mini|desno|300px|[[Onečišćavanje zraka]] pojačava [[staklenički učinak]].]] [[Datoteka:Ucinak staklenika 1.png|mini|desno|300px|Prikaz izmjena [[energija]] i ravnoteže na Zemlji između izvora ([[Sunce]]), Zemljine površine, [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] i neizbježnog gubitka u [[svemir]]. Mogućnost atmosfere da propušta velik postotak vidljive [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] koja zagrijava Zemlju (a dio te energije se ponovo emitira u obliku dugovalnoga [[toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] natrag u atmosferu) i da najveći dio te energije upija (apsorbira) se u atmosferi molekulama [[staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se [[staklenički učinak]] ili [[efekt staklenika]].]] [[Datoteka:Porast razine mora 1.png|desno|mini|300px|Mjerenja razine mora su pokazala [[porast razine mora]] od 200 mm u 20. stoljeću.]] [[Datoteka:Mauna Loa CO2 monthly mean concentration.svg|mini|300px|desno|Povećanje atmosferske razine [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] (CO₂) u zadnjih 50 godina.]] [[Datoteka:Grinnell Glacier 1938.jpg|mini|desno|300px|[[Ledenjak]] Grinnell 1938.]] [[Datoteka:Grinnell Glacier 2009.jpg|mini|desno|300px|Ledenjak Grinnell 2009.]] [[Datoteka:Cyclone Catarina from the ISS on March 26 2004.JPG|mini|300px|desno|Sve češća nevremena kao jedna od posljedica globalnog zatopljenja.]] '''Globalno zatopljenje''' ili '''globalno zagrijavanje''' je postupno zagrijavanje [[Zemlja|Zemljine]] površine i najnižih slojeva [[atmosfera|atmosfere]] uzrokovano [[Efekt staklenika|učinkom staklenika]], što dovodi i do [[Klimatske promjene|globalnih promjena klime]]. Klima se mijenjala i u Zemljinoj prošlosti, no smatra se da sadašnje globalno zagrijavanje nastaje zbog povećanih emisija [[staklenički plinovi|stakleničkih plinova]]. Na osnovi mišljenja velikog broja znanstvenika – sadržanih u izvještaju [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama|Međuvladinoga panela o promjenama klime]] objavljenog u 2000. i 2001. temeljenoga na klimatskim modelima kao i na podrobnoj analizi temperaturnih prilika te promjena ledenog omotača na Zemlji, koja pokazuje neupitno zatopljenje posljednjih stotinu godina – smatra se da bi do 2100. temperatura zraka bila viša čak za 1,5 do 5,8 °C, ovisno o stupnju povećanja stakleničkih plinova. To bi dovelo do velikih i za neke dijelove čovječanstva katastrofalnih posljedica: zbog [[Topljenje ledenjaka od 1850.|topljenja ledenjaka]] i snježnoga pokrivača došlo bi do [[Porast razine mora|podizanja razine mora]], koje bi preplavilo mnoga obalna naselja, posebno otočkih država, povećanog broja vremenskih nepogoda u mnogim dijelovima svijeta ([[ciklona]], [[uragan]]a, [[poplava]]), premještanja [[tropi|tropskih uvjeta]] prema sjeveru i do pojave sušnih razdoblja na području [[Sredozemlje|Sredozemlja]], a sjevernije od njega do znatnog povećanja količine [[oborina]]. Valja upozoriti i na negativne učinke visokih temperatura na zdravlje ljudi, kao što su širenje nekih [[Infektivne bolesti|infektivnih bolesti]] koje se pojavljuju samo u toplim područjima ([[malarija]], [[žuta groznica]], [[encefalitis]]), premještanje mnogih biljnih i životinjskih vrsta prema sjeveru pa i nestanak cijelih takvih životnih zajednica. Jedinstveno je mišljenje da se takav očekivani razvoj može usporiti i promijeniti samo drastičnim smanjenjem emisije stakleničkih plinova, prije svega [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]] i [[dušik]]ovih spojeva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/22331 |title=globalno zagrijavanje |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> Dok za primarni i najveći uzrok globalnog zatopljenja postoji znanstveno slaganje, za dugoročne posljedice postoji nekoliko [[hipoteza]], jer su trenutni računalni modeli preslabi za rješavanje takvih problema. Znanstveno slaganje u većem dijelu zajednice jest da su globalnom zatopljenju prvenstveni razlozi čovjekov utjecaj [[ugljikov(IV) oksid|ugljikov dioksid]], [[metan]]a i ostalih stakleničkih plinova od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama, te krčenje šuma ([[deforestacija]]) velikih područja na Zemlji. Najpopularnija je teorija prema kojoj je globalno zatopljenje posljedica emisije [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] i [[metan]]a od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema toj teoriji povećana koncentracija tih plinova dovodi do tzv. [[efekt staklenika|učinka staklenika]] u atmosferi. Pod pritiskom pokreta za zaštitu okoline mnoge su vlade prihvatile tu teoriju i potpisale [[Protokol iz Kyota]] čiji je cilj smanjivanje emisije tih plinova. Gotovo svi znanstvenici slažu se da globalno zatopljenje postoji i da ga uzrokuje čovjekov utjecaj,<ref name="Anderegg">{{cite journal |author=Anderegg, William R. L.; Prall, James W.; Harold, Jacob; Schneider, Stephen H. |year=2010 |language=en |title=Expert credibility in climate change |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. USA |pmid=20566872 |pmc=2901439 |bibcode=2010PNAS..10712107A |doi=10.1073/pnas.1003187107 |volume=107 |issue=27 |pages=12107–9 |url=http://www.pnas.org/content/early/2010/06/04/1003187107.full.pdf+html |quote=(i) 97–98% of the climate researchers most actively publishing in the field support the tenets of ACC (Anthropogenic Climate Change) outlined by the Intergovernmental Panel on Climate Change, and (ii) the relative climate expertise and scientific prominence of the researchers unconvinced of ACC are substantially below that of the convinced researchers. |access-date=8. ožujka 2020. |archive-date=22. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181022184656/https://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WGIAR5_SPM_brochure_en.pdf |url-status=dead |issn=0027-8424}}. Na engleskom jeziku.</ref><ref>{{cite web |url=https://www.skepticalscience.com/How-deniers-maintain-the-consensus-gap.html |title=How deniers maintain the consensus gap |work=Skeptical Science |accessdate=2020-03-08}}. Na engleskom jeziku.</ref> no značajan dio političke javnosti i svjetskih političara ga osporava i kritički gleda na politike koje se vode radi adresiranja globalnog zatopljenja. Takvo razmišljanje u Sjedinjenim Američkim Državama, a i drugdje potiču naftni lobiji i druge organizacije pogođene mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Slijedom takvih promišljanja, Sjedinjene Američke Države su 2017. istupile iz [[Pariški sporazum|Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama]], sklopljenoga 2015.Kad se rodila Veronika Varović. == Mehanizam == Od ukupne količine sunčeve svjetlosti, koja dospije do [[Zemlja|Zemlje]], 30% se reflektira natrag u [[svemir]]. Ostalih 70% apsorbiraju [[tlo]], [[zrak]] i [[ocean]]i, te tako dolazi do zagrijavanja Zemljine površine i atmosfere. Ovo zagrijavanje omogućava povoljne uvjete za održavanje života na našem planetu. Kako se zemaljska površina i zrak zagrijavaju, tako emitiraju infracrveno toplinsko zračenje, koje najvećim dijelom završava u svemiru, što omogućava hlađenje Zemlje. Nešto od ovog [[infracrveno zračenje|infracrvenog zračenja]] ponovno apsorbiraju vodena para, [[ugljikov(IV) oksid]] i drugi plinovi u atmosferi. Kao što staklo u staklenicima dopušta ulazak Sunčeve svjetlosti, ali sprječava gubitak infracrvenog toplinskog zračenja iz staklenika, tako i ovi plinovi, nazvani "[[staklenički plinovi]]", imaju sposobnost zarobljavanja [[toplina|topline]] u Zemljinoj atmosferi. Ovaj proces omogućava povoljne životne uvjete, jer bi bez njega prosječna [[temperatura]] na površini zemlje bila znatno niža (oko -18°C), nego što jest (+15°C), no bila bi podložna velikim varijacijama nepovoljnima za život razvijen u trenutnoj mjeri. Sadašnji problem globalnog zatopljenja nastao je, kako velika većina znanstvenika smatra na temelju znanstvenih dokaza, zbog značajnog povećanja koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, prvenstveno ugljikovog(IV) oksida, zbog sve većeg izgaranja [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] ([[ugljen]]a, [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|prirodnog plina]]) u posljednjih 250 godina, tj. od početka industrijske revolucije. Zadnjih godina čovječanstvo ispušta u atmosferu preko 8 milijardi tona CO₂ godišnje. Najveći dio apsorbiraju oceani (postajući tako kiseliji), a manji dio šume. Ostatak se gomila u atmosferi, pojačavajući tako efekt staklenika. Ostali značajni staklenički plinovi su metan, dušikovi oksidi i halogenirani ugljikovodici. Velike količine metana stvaraju velika krda stoke svojim procesom probave, antropogeni dušikovi oksidi nastaju u proizvodnji umjetnih gnojiva, a halogenirani ugljikovodici u procesima proizvodnje polimera i specijalnih plinova za hlađenje. Staklenički plinovi ostaju u atmosferi dugo – vjerojatno desetljećima. Od početka [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]], prije 250 godina, količina CO2 u atmosferi povećala se 35%, a metana 148%. Kako je sastav zemljine atmosfere iz davne prošlosti prilično dobro poznat iz fosilnih uzoraka i iz uzoraka zraka iz mjehurića zarobljenih u ledu na polovima, pokazalo se da su ugljikov(IV) oksid i metan u današnjoj atmosferi na najvišoj razini, barem u posljednjih 650 000 godina. == Dokazi == Zadnjih stotinu godina došlo je do najvećeg zagrijavanja zemljine površine u posljednjih 1300 godina. Tako je između 1906. i 2006. godine, prosječna temperatura porasla za 0,6-0,9°C, a brzina porasta temperature se gotovo udvostručila u posljednjih 50 godina. Zbog otapanja [[led]]a, razina [[more|mora]] polako raste. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] razina mora povisila se za 17 centimetara. Površina [[ledenjak]]a (glečera) diljem svijeta smanjuje se, baš kao i površina [[Arktik|arktičkog]] ledenog pokrova (za 2,7% godišnje, od 1978. godine). Jedan od čvrstih i specifičnih dokaza jest promjena izotopnog sastava ugljikovog(IV) oksida u atmosferi. Naime, u dijelu biosfere u kojem je brza izmjena ugljika, postoji ravnoteža između sinteze radioaktivnog [[ugljik-14|ugljika-14]] i ostalih, neradioaktivnih izotopa ugljika. Fosilna goriva imaju izuzetno malenu količinu ¹⁴C od živog materijala jer su milijunima godina bila zatrpana pod geološkim slojevima i u nemogućnosti izmjene tvari s ostatkom okoliša. Izgaranjem fosilnih goriva, pada koncentracija ¹⁴C u atmosferi. Sinteza ovih, te ostalih dokaza pokazuje da ne samo da postoji korelacija između njih i ponašanja suvremenog čovjeka, nego da se radi i o kauzalnosti. == Klimatske promjene u prošlosti == U prošlosti se [[klima]] Zemlje često mijenjala, a uzroci tih promjena nisu još posve razjašnjeni. Najpoznatiji primjer globalnih klimatskih promjena su [[ledeno doba|ledena doba]]. Posljednje ledeno doba bilo je u razdoblju [[pleistocen]]a, trajalo je tisućama godina, a završilo je prije oko 13.000 godina. Za vrijeme toga ledenog doba, oko 30% zemljine površine bilo je prekriveno ledom. Poznata su i kraća razdoblja klimatskih promjena, koja su trajala samo nekoliko stoljeća ili kraće. Iz povijesnih zapisa, na primjer, znamo da je u [[antika|antičko]] doba klima u [[Europa|Europi]] bila hladnija nego danas. Rimske su legije zimi prelazile zaleđenu rijeku [[Rajna|Rajnu]] na svojim pohodima protiv [[Germani|Germana]], a u suvremeno doba Rajna se ne zaleđuje. Poznato je i globalno zahlađenje koje je počelo sredinom 16. stoljeća – tzv. "Malo ledeno doba". Tako su obale [[Island]]a, između 1650. i 1850. godine, svake godine bile nekoliko mjeseci potpuno okovane ledom, što je otežavalo [[ribolov]] tamošnjem stanovništvu. Od kada je "Malo ledeno doba" završilo, u 18. stoljeću, temperatura na Zemlji neprestano raste, i upravo taj trend porasta temperature postao je poznat kao "globalno zatopljenje". S obzirom na promjene klime u prošlosti, jako malo znanstvenika smatra da je globalno zatopljenje samo još jedan prirodni ciklus klimatskih promjena, kakvih je u prošlosti bilo mnogo, a da je utjecaj ljudskog djelovanja na tu promjenu vrlo mali ili uopće nikakav. Iako nije sporno da je u prošlosti mnogo puta došlo do globalnih klimatskih promjena, sadašnje globalno zatopljenje događa se mnogo brže nego bilo koja poznata globalna [[promjena klime]] u bližoj ili daljoj prošlosti. Ta brza promjena je jedan od glavnih razloga što postoji čvrst konsenzus da je sadašnje globalno zatopljenje primarno antropogeno. == Prirodni uzroci globalnih klimatskih promjena == Od prirodnih čimbenika, koji utječu na globalnu klimu, među najvažnijima su aktivnost oceana i [[morske struje]]. Oceani mogu konzervirati veliku količinu topline (ta njihova osobina je poznata kao oceanska toplinska inercija). Dva najpoznatija primjera utjecaja oceana na klimu su [[Golfska struja]] i fenomen "[[El Nino]]". Topla Golfska struja, koja teče od [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] duž istočne američke obale, pa do [[britansko otočje|britanskog otočja]] i [[Skandinavija|Skandinavije]], čini klimu tih područja toplijom, nego što bi se očekivalo samo na osnovu njihovih geografskih širina. Velike [[vulkan]]ske [[Vulkanska erupcija|erupcije]] mogu uzrokovati globalno zahlađenje, tako što materijal izbačen vulkanskom erupcijom (pepeo, vodena para, prašina i [[sumporni dioksid]]), sprječava Sunčevu svjetlost da dopre do Zemljine površine. Najveća poznata erupcija vulkana na Zemlji bila je [[erupcija vulkana Toba]] na otoku [[Sumatra|Sumatri]] koja se dogodila prije 70000 godina. Tom je prilikom u atmosferu izbačeno oko 900 km³ materijala, što je izazvalo značajne promjene globalne klime. Procjenjuje se da je nakon te erupcije uginulo 75% [[biljke|biljaka]] na sjevernoj zemljinoj hemisferi. Oblaci imaju velik utjecaj na klimu zato što reflektiraju velik dio Sunčevog zračenja natrag u svemir. Kad ne bi bilo oblaka, prosječna temperatura na Zemljinoj površini bila bi viša za desetak Celzijevih stupnjeva. Konačno, dugoročne promjene nagiba osi Zemljine rotacije, te promjene njenih orbitalnih parametara također mogu uzrokovati globalne klimatske promjene, ali se radi o izuzetno sporim procesima. Varijacije Sunčeve aktivnosti mogu imati vrlo spore, ali i specifične brze učinke. == Povijest znanosti o globalnom zatopljenju == [[Joseph Fourier|Jean-Baptiste Joseph Fourier]], francuski [[matematičar]] i [[fizičar]], shvatio je 1824. da temperatura Zemljine površine u velikoj mjeri ovisi o plinovima u Zemljinoj atmosferi, te je postavio temelje pojma, koji će mnogo kasnije dobiti ime [[efekt staklenika]]. Već je 1872. godine bilo poznato da su [[vodena para]] i CO₂ glavni staklenički plinovi, i da povećanje njihove koncentracije može uzrokovati povišenje temperature u nižim slojevima atmosfere. Švedski kemičar [[Svante August Arrhenius|S. A. Arrhenius]], proučavao je devedesetih godina 19. stoljeća Fourierove radove i zaključio da ljudi, izgarajući ugljen, povećavaju koncentraciju CO₂ u atmosferi, te da ono može dovesti do povišenja temperature na Zemlji zarobljavajući energiju Sunčevog zračenja u atmosferi. Njegov rad nije imao velikog odjeka u znanstvenoj zajednici. I oni koji su ga opazili, smatrali su da oceani mogu brzo i bez posljedica apsorbirati povećanu količinu CO₂ u atmosferi, kako god veliko ono bilo. Pedesetih godina 20. stoljeća, [[Roger Revelle]] i [[Hans Suess]] objavili su rezultate svojih istraživanja, iz kojih je proizlazilo da postoji granica do koje oceani mogu apsorbirati CO₂, te da će njegov višak u atmosferi izazvati zagrijavanje Zemlje. Revelleov suradnik i učenik u kalifornijskom Scrippsovom oceanografskom institutu u San Diegu, [[Charles David Keeling]] (1928. – 2005.), izumio je 1958. uređaj za mjerenje koncentracije CO₂ u atmosferi, što je bio ključni događaj u povijesti globalnog zatopljenja, jer je omogućio precizna mjerenja povećanja koncentracije tog plina u atmosferi kroz 20. stoljeće. == Sukobljeni poslovni i politički interesi == Valja opaziti da je energetika izrazito gospodarski relevantan i financijski moćan dio industrije, te kompanije koje posluju u toj grani gospodarstva imaju na raspolaganju velika financijska sredstva za promoviranje svojih ciljeva. Zbog osobitosti energetskih tržišta, promoviranje se uglavnom ne obavlja oglašavanjem putem reklama, nego lobiranjem kod tijela državne vlasti i međunarodnih tijela, te stvaranjem javnog mnijenja koje će bolje pogodovati određenim energetskim kompanijama. Promjene politika mogu jako pomoći ili naškoditi interesima pojedinih poduzeća, pa je njihovo zanimanje za javnu debatu razumljivo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.voanews.com/usa/solar-energy-threatened-state-known-eco-friendly-fuel |title=Solar Energy Threatened in State Known for Eco-Friendly Fuel |date=2019-04-24 |language=engleski |publisher=Voice of America |accessdate=2019-09-25}}</ref> Energetske kompanije, kako one koje proizvode ugljični dioksid i zalažu se za popustljivije državne regulative, tako i one koje proizvode "zelenu" energiju i zalažu se za penaliziranje proizvodnje CO₂ i subvencioniranje proizvodnje energije u svojim elektranama, ulažu mnogo u lobiranje za svoje gospodarske interese.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbr.org/2016/10/research-whos-lobbying-congress-on-climate-change |title=Congress on Climate Change |author=Magali Delmas |date=2016-10-19 |language=engleski |publisher=Harvard Bussiness Review |accessdate=2019-09-25}}</ref> Nije tajna da energetske kompanije, izuzev lobiranja kod političara, financiraju također i djelovanje nevladinih udruga koje u javnosti promoviraju gledišta o energetici - tako i o pitanju globalnog zatopljenja i emisije ugljičnog dioksida - kakva njima bolje odgovaraju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.greenbiz.com/blog/2010/06/14/10-green-ngos-businesses-know-about |title=10 Green NGOs Businesses Should Know About |author=Tilde Herrera |date=2010-06-14 |language=engleski |publisher=GreenBiz |accessdate=2019-09-25 |archive-date=25. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190925104750/https://www.greenbiz.com/blog/2010/06/14/10-green-ngos-businesses-know-about |url-status=dead}}</ref> Poznato je, također, da velike kompanije i inače posve rutinski nastoje utjecati na medijsko izvještavanje o temama koje su za njih važne.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/politics/2014/mar/12/lobbying-10-ways-corprations-influence-government |title=The truth about lobbying: 10 ways big business controls government |author=Tomasin Cave |date=2014-03-12 |language=engleski |publisher=The Guardian |accessdate=2019-09-25}}</ref> Prema istraživanjima javnosti u SAD, gdje se o globalnom zatopljenju u javnosti mnogo raspravlja još od 1990.-ih godina, oko 73 posto stanovništva vjeruje da postoji globalno zatopljenje, ali mnogo manji broj smatra to problemom koji bi bio takav, da bi zbog njega vrijedilo plaćati skuplju struju ili na drugi način financirati smanjivanje emisije CO₂.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.scientificamerican.com/article/big-gap-between-what-scientists-say-and-americans-think-about-climate-change/ |title=Big Gap between What Scientists Say and Americans Think about Climate Change |author=Gayathri Vaidyanathan |date=2015-01-30 |language=engleski |publisher=Scientific American |accessdate=2019-09-25}}</ref> U zemljama koje su se ozbiljno suočile sa zahtjevom da smanje emisiju [[Ugljikov(IV) oksid|CO₂]], poput [[Njemačka|Njemačke]], cijene energije su zbog takve politike znatno više nego u drugim zemljama,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cleanenergywire.org/factsheets/what-german-households-pay-power |title=What German households pay for power |author=Ellen Thalman |date=2019-04-01 |language=engleski |publisher=Clean Energy Wire |accessdate=2019-09-25 |archive-date=25. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190925112047/https://www.cleanenergywire.org/factsheets/what-german-households-pay-power |url-status=dead }}</ref> što utječe na međunarodnu konkuretnost njihovih kompanija.<ref>{{Citiranje weba |title=https://www.oxfordenergy.org/wpcms/wp-content/uploads/2014/04/Costs-Competitiveness-and-Climate-Policy.pdf |url=https://www.oxfordenergy.org/wpcms/wp-content/uploads/2014/04/Costs-Competitiveness-and-Climate-Policy.pdf |author=David Buchan |date=Travanj 2014. |publisher=The Oxford Institute for Energy Studies |accessdate=2019-09-25}}</ref> U Njemačkoj, 2019. godine informatičke kompanije koje koriste mnogo električne energije zahtijevaju da im država subvencionira taj trošak, kako bi međunarodno informatičko poslovanje iz Njemačke moglo ostati kompetitivno.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cleanenergywire.org/news/german-data-centres-demand-power-price-rebates-remain-competitive |title=German data centres demand power-price rebates to remain competitive |author=Kerstine Appunn |date=2019-04-25 |language=engleski |publisher=Clean Energy Wire |accessdate=2019-09-25}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Unutarnje poveznice == * [[Neugodna istina]] * [[Geoinženjering]] * [[ledeno doba]] * [[malo ledeno doba]] == Vanjske poveznice == * [http://flood.firetree.net/ Mape poplave] [[Kategorija:Klimatske promjene]] e7ytqmoa6qxomjfcmp4y4qaljh7ipik 7430459 7430457 2026-04-15T13:00:43Z Saroj 242257 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-23195-98|~2026-23195-98]] ([[User talk:~2026-23195-98|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Ponor|Ponor]] 7422744 wikitext text/x-wiki {{OWID |chart = grapher/global-temperature-anomalies-by-month |image = Change in Average Temperature.svg |width = 300px |caption = Promjena prosječne temperature zraka od 1973. do 2023. Ugrađena interaktivna grafika omogućuje prikaz promjene temperature po mjesecima. }} [[Datoteka:Air pollution by industrial chimneys.jpg|mini|desno|300px|[[Onečišćavanje zraka]] pojačava [[staklenički učinak]].]] [[Datoteka:Ucinak staklenika 1.png|mini|desno|300px|Prikaz izmjena [[energija]] i ravnoteže na Zemlji između izvora ([[Sunce]]), Zemljine površine, [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] i neizbježnog gubitka u [[svemir]]. Mogućnost atmosfere da propušta velik postotak vidljive [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] koja zagrijava Zemlju (a dio te energije se ponovo emitira u obliku dugovalnoga [[toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] natrag u atmosferu) i da najveći dio te energije upija (apsorbira) se u atmosferi molekulama [[staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se [[staklenički učinak]] ili [[efekt staklenika]].]] [[Datoteka:Porast razine mora 1.png|desno|mini|300px|Mjerenja razine mora su pokazala [[porast razine mora]] od 200 mm u 20. stoljeću.]] [[Datoteka:Mauna Loa CO2 monthly mean concentration.svg|mini|300px|desno|Povećanje atmosferske razine [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] (CO₂) u zadnjih 50 godina.]] [[Datoteka:Grinnell Glacier 1938.jpg|mini|desno|300px|[[Ledenjak]] Grinnell 1938.]] [[Datoteka:Grinnell Glacier 2009.jpg|mini|desno|300px|Ledenjak Grinnell 2009.]] [[Datoteka:Cyclone Catarina from the ISS on March 26 2004.JPG|mini|300px|desno|Sve češća nevremena kao jedna od posljedica globalnog zatopljenja.]] '''Globalno zatopljenje''' ili '''globalno zagrijavanje''' je postupno zagrijavanje [[Zemlja|Zemljine]] površine i najnižih slojeva [[atmosfera|atmosfere]] uzrokovano [[Efekt staklenika|učinkom staklenika]], što dovodi i do [[Klimatske promjene|globalnih promjena klime]]. Klima se mijenjala i u Zemljinoj prošlosti, no smatra se da sadašnje globalno zagrijavanje nastaje zbog povećanih emisija [[staklenički plinovi|stakleničkih plinova]]. Na osnovi mišljenja velikog broja znanstvenika – sadržanih u izvještaju [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama|Međuvladinoga panela o promjenama klime]] objavljenog u 2000. i 2001. temeljenoga na klimatskim modelima kao i na podrobnoj analizi temperaturnih prilika te promjena ledenog omotača na Zemlji, koja pokazuje neupitno zatopljenje posljednjih stotinu godina – smatra se da bi do 2100. temperatura zraka bila viša čak za 1,5 do 5,8 °C, ovisno o stupnju povećanja stakleničkih plinova. To bi dovelo do velikih i za neke dijelove čovječanstva katastrofalnih posljedica: zbog [[Topljenje ledenjaka od 1850.|topljenja ledenjaka]] i snježnoga pokrivača došlo bi do [[Porast razine mora|podizanja razine mora]], koje bi preplavilo mnoga obalna naselja, posebno otočkih država, povećanog broja vremenskih nepogoda u mnogim dijelovima svijeta ([[ciklona]], [[uragan]]a, [[poplava]]), premještanja [[tropi|tropskih uvjeta]] prema sjeveru i do pojave sušnih razdoblja na području [[Sredozemlje|Sredozemlja]], a sjevernije od njega do znatnog povećanja količine [[oborina]]. Valja upozoriti i na negativne učinke visokih temperatura na zdravlje ljudi, kao što su širenje nekih [[Infektivne bolesti|infektivnih bolesti]] koje se pojavljuju samo u toplim područjima ([[malarija]], [[žuta groznica]], [[encefalitis]]), premještanje mnogih biljnih i životinjskih vrsta prema sjeveru pa i nestanak cijelih takvih životnih zajednica. Jedinstveno je mišljenje da se takav očekivani razvoj može usporiti i promijeniti samo drastičnim smanjenjem emisije stakleničkih plinova, prije svega [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]] i [[dušik]]ovih spojeva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/22331 |title=globalno zagrijavanje |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> Dok za primarni i najveći uzrok globalnog zatopljenja postoji znanstveno slaganje, za dugoročne posljedice postoji nekoliko [[hipoteza]], jer su trenutni računalni modeli preslabi za rješavanje takvih problema. Znanstveno slaganje u većem dijelu zajednice jest da su globalnom zatopljenju prvenstveni razlozi čovjekov utjecaj [[ugljikov(IV) oksid|ugljikov dioksid]], [[metan]]a i ostalih stakleničkih plinova od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama, te krčenje šuma ([[deforestacija]]) velikih područja na Zemlji. Najpopularnija je teorija prema kojoj je globalno zatopljenje posljedica emisije [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] i [[metan]]a od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema toj teoriji povećana koncentracija tih plinova dovodi do tzv. [[efekt staklenika|učinka staklenika]] u atmosferi. Pod pritiskom pokreta za zaštitu okoline mnoge su vlade prihvatile tu teoriju i potpisale [[Protokol iz Kyota]] čiji je cilj smanjivanje emisije tih plinova. Gotovo svi znanstvenici slažu se da globalno zatopljenje postoji i da ga uzrokuje čovjekov utjecaj,<ref name="Anderegg">{{cite journal |author=Anderegg, William R. L.; Prall, James W.; Harold, Jacob; Schneider, Stephen H. |year=2010 |language=en |title=Expert credibility in climate change |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. USA |pmid=20566872 |pmc=2901439 |bibcode=2010PNAS..10712107A |doi=10.1073/pnas.1003187107 |volume=107 |issue=27 |pages=12107–9 |url=http://www.pnas.org/content/early/2010/06/04/1003187107.full.pdf+html |quote=(i) 97–98% of the climate researchers most actively publishing in the field support the tenets of ACC (Anthropogenic Climate Change) outlined by the Intergovernmental Panel on Climate Change, and (ii) the relative climate expertise and scientific prominence of the researchers unconvinced of ACC are substantially below that of the convinced researchers. |access-date=8. ožujka 2020. |archive-date=22. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181022184656/https://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WGIAR5_SPM_brochure_en.pdf |url-status=dead |issn=0027-8424}}. Na engleskom jeziku.</ref><ref>{{cite web |url=https://www.skepticalscience.com/How-deniers-maintain-the-consensus-gap.html |title=How deniers maintain the consensus gap |work=Skeptical Science |accessdate=2020-03-08}}. Na engleskom jeziku.</ref> no značajan dio političke javnosti i svjetskih političara ga osporava i kritički gleda na politike koje se vode radi adresiranja globalnog zatopljenja. Takvo razmišljanje u Sjedinjenim Američkim Državama, a i drugdje potiču naftni lobiji i druge organizacije pogođene mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Slijedom takvih promišljanja, Sjedinjene Američke Države su 2017. istupile iz [[Pariški sporazum|Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama]], sklopljenoga 2015. == Mehanizam == Od ukupne količine sunčeve svjetlosti, koja dospije do [[Zemlja|Zemlje]], 30% se reflektira natrag u [[svemir]]. Ostalih 70% apsorbiraju [[tlo]], [[zrak]] i [[ocean]]i, te tako dolazi do zagrijavanja Zemljine površine i atmosfere. Ovo zagrijavanje omogućava povoljne uvjete za održavanje života na našem planetu. Kako se zemaljska površina i zrak zagrijavaju, tako emitiraju infracrveno toplinsko zračenje, koje najvećim dijelom završava u svemiru, što omogućava hlađenje Zemlje. Nešto od ovog [[infracrveno zračenje|infracrvenog zračenja]] ponovno apsorbiraju vodena para, [[ugljikov(IV) oksid]] i drugi plinovi u atmosferi. Kao što staklo u staklenicima dopušta ulazak Sunčeve svjetlosti, ali sprječava gubitak infracrvenog toplinskog zračenja iz staklenika, tako i ovi plinovi, nazvani "[[staklenički plinovi]]", imaju sposobnost zarobljavanja [[toplina|topline]] u Zemljinoj atmosferi. Ovaj proces omogućava povoljne životne uvjete, jer bi bez njega prosječna [[temperatura]] na površini zemlje bila znatno niža (oko -18°C), nego što jest (+15°C), no bila bi podložna velikim varijacijama nepovoljnima za život razvijen u trenutnoj mjeri. Sadašnji problem globalnog zatopljenja nastao je, kako velika većina znanstvenika smatra na temelju znanstvenih dokaza, zbog značajnog povećanja koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, prvenstveno ugljikovog(IV) oksida, zbog sve većeg izgaranja [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] ([[ugljen]]a, [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|prirodnog plina]]) u posljednjih 250 godina, tj. od početka industrijske revolucije. Zadnjih godina čovječanstvo ispušta u atmosferu preko 8 milijardi tona CO₂ godišnje. Najveći dio apsorbiraju oceani (postajući tako kiseliji), a manji dio šume. Ostatak se gomila u atmosferi, pojačavajući tako efekt staklenika. Ostali značajni staklenički plinovi su metan, dušikovi oksidi i halogenirani ugljikovodici. Velike količine metana stvaraju velika krda stoke svojim procesom probave, antropogeni dušikovi oksidi nastaju u proizvodnji umjetnih gnojiva, a halogenirani ugljikovodici u procesima proizvodnje polimera i specijalnih plinova za hlađenje. Staklenički plinovi ostaju u atmosferi dugo – vjerojatno desetljećima. Od početka [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]], prije 250 godina, količina CO2 u atmosferi povećala se 35%, a metana 148%. Kako je sastav zemljine atmosfere iz davne prošlosti prilično dobro poznat iz fosilnih uzoraka i iz uzoraka zraka iz mjehurića zarobljenih u ledu na polovima, pokazalo se da su ugljikov(IV) oksid i metan u današnjoj atmosferi na najvišoj razini, barem u posljednjih 650 000 godina. == Dokazi == Zadnjih stotinu godina došlo je do najvećeg zagrijavanja zemljine površine u posljednjih 1300 godina. Tako je između 1906. i 2006. godine, prosječna temperatura porasla za 0,6-0,9°C, a brzina porasta temperature se gotovo udvostručila u posljednjih 50 godina. Zbog otapanja [[led]]a, razina [[more|mora]] polako raste. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] razina mora povisila se za 17 centimetara. Površina [[ledenjak]]a (glečera) diljem svijeta smanjuje se, baš kao i površina [[Arktik|arktičkog]] ledenog pokrova (za 2,7% godišnje, od 1978. godine). Jedan od čvrstih i specifičnih dokaza jest promjena izotopnog sastava ugljikovog(IV) oksida u atmosferi. Naime, u dijelu biosfere u kojem je brza izmjena ugljika, postoji ravnoteža između sinteze radioaktivnog [[ugljik-14|ugljika-14]] i ostalih, neradioaktivnih izotopa ugljika. Fosilna goriva imaju izuzetno malenu količinu ¹⁴C od živog materijala jer su milijunima godina bila zatrpana pod geološkim slojevima i u nemogućnosti izmjene tvari s ostatkom okoliša. Izgaranjem fosilnih goriva, pada koncentracija ¹⁴C u atmosferi. Sinteza ovih, te ostalih dokaza pokazuje da ne samo da postoji korelacija između njih i ponašanja suvremenog čovjeka, nego da se radi i o kauzalnosti. == Klimatske promjene u prošlosti == U prošlosti se [[klima]] Zemlje često mijenjala, a uzroci tih promjena nisu još posve razjašnjeni. Najpoznatiji primjer globalnih klimatskih promjena su [[ledeno doba|ledena doba]]. Posljednje ledeno doba bilo je u razdoblju [[pleistocen]]a, trajalo je tisućama godina, a završilo je prije oko 13.000 godina. Za vrijeme toga ledenog doba, oko 30% zemljine površine bilo je prekriveno ledom. Poznata su i kraća razdoblja klimatskih promjena, koja su trajala samo nekoliko stoljeća ili kraće. Iz povijesnih zapisa, na primjer, znamo da je u [[antika|antičko]] doba klima u [[Europa|Europi]] bila hladnija nego danas. Rimske su legije zimi prelazile zaleđenu rijeku [[Rajna|Rajnu]] na svojim pohodima protiv [[Germani|Germana]], a u suvremeno doba Rajna se ne zaleđuje. Poznato je i globalno zahlađenje koje je počelo sredinom 16. stoljeća – tzv. "Malo ledeno doba". Tako su obale [[Island]]a, između 1650. i 1850. godine, svake godine bile nekoliko mjeseci potpuno okovane ledom, što je otežavalo [[ribolov]] tamošnjem stanovništvu. Od kada je "Malo ledeno doba" završilo, u 18. stoljeću, temperatura na Zemlji neprestano raste, i upravo taj trend porasta temperature postao je poznat kao "globalno zatopljenje". S obzirom na promjene klime u prošlosti, jako malo znanstvenika smatra da je globalno zatopljenje samo još jedan prirodni ciklus klimatskih promjena, kakvih je u prošlosti bilo mnogo, a da je utjecaj ljudskog djelovanja na tu promjenu vrlo mali ili uopće nikakav. Iako nije sporno da je u prošlosti mnogo puta došlo do globalnih klimatskih promjena, sadašnje globalno zatopljenje događa se mnogo brže nego bilo koja poznata globalna [[promjena klime]] u bližoj ili daljoj prošlosti. Ta brza promjena je jedan od glavnih razloga što postoji čvrst konsenzus da je sadašnje globalno zatopljenje primarno antropogeno. == Prirodni uzroci globalnih klimatskih promjena == Od prirodnih čimbenika, koji utječu na globalnu klimu, među najvažnijima su aktivnost oceana i [[morske struje]]. Oceani mogu konzervirati veliku količinu topline (ta njihova osobina je poznata kao oceanska toplinska inercija). Dva najpoznatija primjera utjecaja oceana na klimu su [[Golfska struja]] i fenomen "[[El Nino]]". Topla Golfska struja, koja teče od [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] duž istočne američke obale, pa do [[britansko otočje|britanskog otočja]] i [[Skandinavija|Skandinavije]], čini klimu tih područja toplijom, nego što bi se očekivalo samo na osnovu njihovih geografskih širina. Velike [[vulkan]]ske [[Vulkanska erupcija|erupcije]] mogu uzrokovati globalno zahlađenje, tako što materijal izbačen vulkanskom erupcijom (pepeo, vodena para, prašina i [[sumporni dioksid]]), sprječava Sunčevu svjetlost da dopre do Zemljine površine. Najveća poznata erupcija vulkana na Zemlji bila je [[erupcija vulkana Toba]] na otoku [[Sumatra|Sumatri]] koja se dogodila prije 70000 godina. Tom je prilikom u atmosferu izbačeno oko 900 km³ materijala, što je izazvalo značajne promjene globalne klime. Procjenjuje se da je nakon te erupcije uginulo 75% [[biljke|biljaka]] na sjevernoj zemljinoj hemisferi. Oblaci imaju velik utjecaj na klimu zato što reflektiraju velik dio Sunčevog zračenja natrag u svemir. Kad ne bi bilo oblaka, prosječna temperatura na Zemljinoj površini bila bi viša za desetak Celzijevih stupnjeva. Konačno, dugoročne promjene nagiba osi Zemljine rotacije, te promjene njenih orbitalnih parametara također mogu uzrokovati globalne klimatske promjene, ali se radi o izuzetno sporim procesima. Varijacije Sunčeve aktivnosti mogu imati vrlo spore, ali i specifične brze učinke. == Povijest znanosti o globalnom zatopljenju == [[Joseph Fourier|Jean-Baptiste Joseph Fourier]], francuski [[matematičar]] i [[fizičar]], shvatio je 1824. da temperatura Zemljine površine u velikoj mjeri ovisi o plinovima u Zemljinoj atmosferi, te je postavio temelje pojma, koji će mnogo kasnije dobiti ime [[efekt staklenika]]. Već je 1872. godine bilo poznato da su [[vodena para]] i CO₂ glavni staklenički plinovi, i da povećanje njihove koncentracije može uzrokovati povišenje temperature u nižim slojevima atmosfere. Švedski kemičar [[Svante August Arrhenius|S. A. Arrhenius]], proučavao je devedesetih godina 19. stoljeća Fourierove radove i zaključio da ljudi, izgarajući ugljen, povećavaju koncentraciju CO₂ u atmosferi, te da ono može dovesti do povišenja temperature na Zemlji zarobljavajući energiju Sunčevog zračenja u atmosferi. Njegov rad nije imao velikog odjeka u znanstvenoj zajednici. I oni koji su ga opazili, smatrali su da oceani mogu brzo i bez posljedica apsorbirati povećanu količinu CO₂ u atmosferi, kako god veliko ono bilo. Pedesetih godina 20. stoljeća, [[Roger Revelle]] i [[Hans Suess]] objavili su rezultate svojih istraživanja, iz kojih je proizlazilo da postoji granica do koje oceani mogu apsorbirati CO₂, te da će njegov višak u atmosferi izazvati zagrijavanje Zemlje. Revelleov suradnik i učenik u kalifornijskom Scrippsovom oceanografskom institutu u San Diegu, [[Charles David Keeling]] (1928. – 2005.), izumio je 1958. uređaj za mjerenje koncentracije CO₂ u atmosferi, što je bio ključni događaj u povijesti globalnog zatopljenja, jer je omogućio precizna mjerenja povećanja koncentracije tog plina u atmosferi kroz 20. stoljeće. == Sukobljeni poslovni i politički interesi == Valja opaziti da je energetika izrazito gospodarski relevantan i financijski moćan dio industrije, te kompanije koje posluju u toj grani gospodarstva imaju na raspolaganju velika financijska sredstva za promoviranje svojih ciljeva. Zbog osobitosti energetskih tržišta, promoviranje se uglavnom ne obavlja oglašavanjem putem reklama, nego lobiranjem kod tijela državne vlasti i međunarodnih tijela, te stvaranjem javnog mnijenja koje će bolje pogodovati određenim energetskim kompanijama. Promjene politika mogu jako pomoći ili naškoditi interesima pojedinih poduzeća, pa je njihovo zanimanje za javnu debatu razumljivo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.voanews.com/usa/solar-energy-threatened-state-known-eco-friendly-fuel |title=Solar Energy Threatened in State Known for Eco-Friendly Fuel |date=2019-04-24 |language=engleski |publisher=Voice of America |accessdate=2019-09-25}}</ref> Energetske kompanije, kako one koje proizvode ugljični dioksid i zalažu se za popustljivije državne regulative, tako i one koje proizvode "zelenu" energiju i zalažu se za penaliziranje proizvodnje CO₂ i subvencioniranje proizvodnje energije u svojim elektranama, ulažu mnogo u lobiranje za svoje gospodarske interese.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbr.org/2016/10/research-whos-lobbying-congress-on-climate-change |title=Congress on Climate Change |author=Magali Delmas |date=2016-10-19 |language=engleski |publisher=Harvard Bussiness Review |accessdate=2019-09-25}}</ref> Nije tajna da energetske kompanije, izuzev lobiranja kod političara, financiraju također i djelovanje nevladinih udruga koje u javnosti promoviraju gledišta o energetici - tako i o pitanju globalnog zatopljenja i emisije ugljičnog dioksida - kakva njima bolje odgovaraju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.greenbiz.com/blog/2010/06/14/10-green-ngos-businesses-know-about |title=10 Green NGOs Businesses Should Know About |author=Tilde Herrera |date=2010-06-14 |language=engleski |publisher=GreenBiz |accessdate=2019-09-25 |archive-date=25. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190925104750/https://www.greenbiz.com/blog/2010/06/14/10-green-ngos-businesses-know-about |url-status=dead}}</ref> Poznato je, također, da velike kompanije i inače posve rutinski nastoje utjecati na medijsko izvještavanje o temama koje su za njih važne.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/politics/2014/mar/12/lobbying-10-ways-corprations-influence-government |title=The truth about lobbying: 10 ways big business controls government |author=Tomasin Cave |date=2014-03-12 |language=engleski |publisher=The Guardian |accessdate=2019-09-25}}</ref> Prema istraživanjima javnosti u SAD, gdje se o globalnom zatopljenju u javnosti mnogo raspravlja još od 1990.-ih godina, oko 73 posto stanovništva vjeruje da postoji globalno zatopljenje, ali mnogo manji broj smatra to problemom koji bi bio takav, da bi zbog njega vrijedilo plaćati skuplju struju ili na drugi način financirati smanjivanje emisije CO₂.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.scientificamerican.com/article/big-gap-between-what-scientists-say-and-americans-think-about-climate-change/ |title=Big Gap between What Scientists Say and Americans Think about Climate Change |author=Gayathri Vaidyanathan |date=2015-01-30 |language=engleski |publisher=Scientific American |accessdate=2019-09-25}}</ref> U zemljama koje su se ozbiljno suočile sa zahtjevom da smanje emisiju [[Ugljikov(IV) oksid|CO₂]], poput [[Njemačka|Njemačke]], cijene energije su zbog takve politike znatno više nego u drugim zemljama,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cleanenergywire.org/factsheets/what-german-households-pay-power |title=What German households pay for power |author=Ellen Thalman |date=2019-04-01 |language=engleski |publisher=Clean Energy Wire |accessdate=2019-09-25 |archive-date=25. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190925112047/https://www.cleanenergywire.org/factsheets/what-german-households-pay-power |url-status=dead }}</ref> što utječe na međunarodnu konkuretnost njihovih kompanija.<ref>{{Citiranje weba |title=https://www.oxfordenergy.org/wpcms/wp-content/uploads/2014/04/Costs-Competitiveness-and-Climate-Policy.pdf |url=https://www.oxfordenergy.org/wpcms/wp-content/uploads/2014/04/Costs-Competitiveness-and-Climate-Policy.pdf |author=David Buchan |date=Travanj 2014. |publisher=The Oxford Institute for Energy Studies |accessdate=2019-09-25}}</ref> U Njemačkoj, 2019. godine informatičke kompanije koje koriste mnogo električne energije zahtijevaju da im država subvencionira taj trošak, kako bi međunarodno informatičko poslovanje iz Njemačke moglo ostati kompetitivno.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cleanenergywire.org/news/german-data-centres-demand-power-price-rebates-remain-competitive |title=German data centres demand power-price rebates to remain competitive |author=Kerstine Appunn |date=2019-04-25 |language=engleski |publisher=Clean Energy Wire |accessdate=2019-09-25}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Unutarnje poveznice == * [[Neugodna istina]] * [[Geoinženjering]] * [[ledeno doba]] * [[malo ledeno doba]] == Vanjske poveznice == * [http://flood.firetree.net/ Mape poplave] [[Kategorija:Klimatske promjene]] s0q6aqedh3toqzv5tqqsw4xn3kpb5p5 0 77516 7430506 7336143 2026-04-15T13:51:33Z NeptuneBot 239945 pravopis 7430506 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | ime = Domino Day | slika = Domino-Day-Logo.jpg | ime_2 = | žanr = Zabava <br>Game show | format = | smislio = [[Robin Paul Weijers]] | realizator = [[Robin Paul Weijers]] | urednik = | producent = [[Endemol]] | tv_kuća = {{Z|NIZ}} [[SBS 6]] <br>{{Z|NJE}} {{Z|HRV}} [[RTL Televizija|RTL]] | voditelj = '''Međunarodni voditelji:'''<br />[[Linda de Mol]] <small>(1999.–2002.)</small><br />[[Frauke Ludowig]] <small>(2004.–2006.)</small> | žiri = | gl_skladatelj = | uvodna_gl = | završna_gl = | država = {{Z+X|NIZ}} | jezik = [[nizozemski]], [[njemački]], [[engleski]] | sezone = 11 | emisije = 11 | trajanje_emisije = | prva_emisija = 28. kolovoza 1998. | posljednja_emisija = 13. studenoga 2009. | prethodna = | sljedeća = | web_stranica = http://www.dominodomain.com/Domino-Day-tv-show }}'''Domino Day''' je bio pokušaj obaranja svjetskog rekorda u najvećem broju srušenih [[domino]] pločica kojeg je organizirao nizozemski [[Endemol]] od 1998. do 2009. godine. Zajedno s ''Weijers Domino Productionsom'' [[Robin Paul Weijers|Robina Paula Weijersa]], također poznatog kao i [[Robin Paul Weijers|Mr. Domino]], stranke su se udružile da postave novi svjetski rekord. Produkcija se uglavnom organizirala u WTC-Expou u [[Leeuwarden]]u, [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. == Pokušaji obaranja rekorda == {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" ! Datum ! Godina ! Tema ! Lokacija ! Rezultat ! Broj srušenih domina ! Ukupan broj domina ! % ! Početno domino rušio/la |- | 23. kolovoz | 1998. | Domino D-Day: Zemlja vizije (visionland) | [[Leeuwarden]], [[Nizozemska]] |style="background:#ccffcc"| Uspjeh | 1,605,757 | 2,300,000 | 69.8 | [[Linda de Mol]] |- | 5. studeni | 1999. | Domino Day: Europa bez granica (Europa ohne Grenzen) | [[Zuidlaren]], Nizozemska |style="background:#ccffcc"| Uspjeh | 2,472,480 | 2,500,000 | 98.9 | [[Hans Klok]] |- | 3. studeni | 2000. | Domino Day: Akcija - Reakcija (Action - Reaction) | Zuidlaren, Nizozemska |style="background:#ccffcc"| Uspjeh | 2,977,678 | 3,112,000 | 95.7 | [[Lionel Richie]] |- | 16. studeni | 2001 | Domino Day: Premošćivanje svijeta (Bridging the World) | [[Maastricht]], Nizozemska |style="background:#ccffcc"| Uspjeh | 3,540,562 | 3,750,000 | 94.4 | [[Kylie Minogue]] |- | 15. studeni | 2002. | Domino Day: Izražaji za milijune (Expressions for Millions) | Leeuwarden, Nizozemska |style="background:#ccffcc"| Uspjeh | 3,847,295 | 4,000,000 | 96.2 | [[Nick Carter (musician)|Nick Carter]] |- | 12. studeni | 2004. | Domino Day: Izazov (The Challenge) | Leeuwarden, Nizozemska |style="background:#ccffcc"| Uspjeh | 3,992,397 | 4,250,000 | 93.9 | [[Shania Twain]] |- | 18. studeni | 2005. | Domino Day: Domino kazalište vječnih priča (Domino Theatre of Eternal Stories) | Leeuwarden, Nizozemska |style="background:#ccffcc"| Uspjeh | 4,002,136 | 4,321,000 | 92.6 | [[Anastacia]] |- | 17. studeni | 2006. | Domino Day: Glazba u pokretu (Music in Motion) | Leeuwarden, Nizozemska |style="background:#ccffcc"| Uspjeh | 4,079,381 | 4,400,000 | 92.7 | [[Kim Wilde]] |- | 16. studeni | 2007. | Domino Day: Padanje u život (Falling into Life) | Leeuwarden, Nizozemska |style="background:#ffcccc"| Neuspjeh | 3,671,465 | 4,500,000 | 81.6 | [[Katie Melua]] |- | 14. studeni | 2008. | Domino Day: Proslava 10 godina Domino Dayja (Celebrating 10 years of Domino Day) | Leeuwarden, Nizozemska |style="background:#ccffcc"| Uspjeh | 4,345,027 | 4,500,000 | 96.6 | Salima Peippo |- | 13. studeni | 2009. | Domino Day: Svijet u dominu - Predstava s tijekom (The World in Domino - The Show with the Flow) | Leeuwarden, Nizozemska |style="background:#ccffcc"| Uspjeh<ref>[http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/most-dominoes-toppled-by-a-group www.guinnessworldrecords.com – Most dominoes toppled by a group], pristupljeno 4. prosinca 2015. {{engl}}</ref> | 4,491,863 | 4,800,000 | 93.6 | Jeroen de Meij |} == Ponavljajući elementi == === Graditeljski izazov === Od 2004. godine je svaki Domino Day sadržavao graditeljske izazove, s tri izazova u 2004. i 2005. te četiri izazova od 2006. godine. Graditelji su obično odabrani u parovima za svaki graditeljski izazov. Odabrani graditelji tada moraju dovršiti bitne dijelove postavljena izazova, dok se domina negdje već ruše, kako bi omogućili da se drugo polje domina sruši. Ti izazovi su obično u obliku popunjavanja praznina između domina prije nego što rušeća domina stignu do istih. {| class="wikitable" ! colspan="5" | Rezultati graditeljskih izazova |- !Godina !1 !2 !3 !4 |- |2004. | style="background: #ccffcc; text-align: center;" | Uspjeh | style="background: #ffcccc; text-align: center;" | Neuspjeh | style="background: #ffcccc; text-align: center;" | Neuspjeh | style="text-align: center;" | |- |2005. | style="background: #ccffcc; text-align: center;" | Uspjeh | style="background: #ffcccc; text-align: center;" | Neuspjeh | style="background: #ffffcc; text-align: center;" | Prevaren | style="text-align: center;" | |- |2006. | style="background: #ffcccc; text-align: center;" | Neuspjeh | style="background: #ffcccc; text-align: center;" | Neuspjeh | style="background: #ffcccc; text-align: center;" | Neuspjeh | style="background: #ccffcc; text-align: center;" | Uspjeh |- |2007. | style="background: #ffcccc; text-align: center;" | Neuspjeh | style="background: #ccffcc; text-align: center;" | Uspjeh | style="background: #ccffcc; text-align: center;" | Uspjeh | style="background: #ffcccc; text-align: center;" | Neuspjeh |- |2008. | style="background: #ccffcc; text-align: center;" | Uspjeh | style="background: #ffcccc; text-align: center;" | Neuspjeh | style="background: #ccffcc; text-align: center;" | Uspjeh | style="background: #ccffcc; text-align: center;" | Uspjeh |- |2009. | style="background: #ffcccc; text-align: center;" | Neuspjeh | style="background: #ffcccc; text-align: center;" | Neuspjeh | style="background: #ffcccc; text-align: center;" | Neuspjeh | style="background: #ccffcc; text-align: center;" | Uspjeh |} Za događaj u 2005. godini, domina koja su se srušila tijekom trećeg graditeljskog izazova nisu uračunata za rekord, jer je utvrđeno da je jedan od graditelja ponovno pokrenuo domino niz nakon što je isti stao zbog dva domina koji su bili postavljeni predaleko jedan od drugog. U događaju u 2006. godini, drugi i treći graditeljski izazovi su bili uspješni na način da su izazovi izvršeni, ali se zbog netočnog proračuna vremena rampe nisu podigle, zaustavljajući tok prije nego što je dosegnuo polja. === Spore domino pločice === Od 2006. godine, serije "sporih domino pločica" su postavljene taman prije zadnjeg graditeljskog izazova. Spore domino pločice su relativno velike, prozirne domino pločice ispunjene obojanih prahom, a svaka spora pločica sadrži prah druge boje. Nadomak prve spore pločice, njen prah se počinje isipavati (slično [[Pješčani sat|pješčanom satu]]) sve dok ne postane dovoljno lagana da se prevrne, udarajući drugu sporu pločicu. Proces traje otprilike minutu po sporoj domino pločici. Spore domino pločice su korištene kao prilika za promidžbeni program, prikazivanja istaknutih dijelova emisije, intervjue itd. Graditelji za zadnji graditeljski izazov su također odabirani tijekom rušenja sporih pločica, a sam izazov počinje nakon pada zadnje spore domino pločice. == Emitiranje u svijetu == {| class="wikitable" |- ! Država !! Naziv !! Voditelj(i) !! Televizijski kanal !! Uživo !! Godina/e |- | '''{{Z+X|AUT}}''' | '''Domino Day''' | Marie Christine Giuliani (2000. – 2002.),<br>Armin Assinger (2004. – 2009.) | [[ORF eins]] | Da | 2000. – 2009. |- | '''{{Z+X|BEL}}''' | '''Domino D-Day''' (1998.) <br>'''Domino Day''' | Stefan van Loock | [[vtm]] | Da | 1998. – 2009. |- | rowspan=2 | '''{{Z+X|FRA}}''' | '''Domino Day - Record du monde''' | Denis Brogniart;<br>Flavie Flament, [[Dave (pjevač)|Dave]] (2001. – 2005.) | [[TF1]] (2001. – 2005.),<br>[[TMC (televizijski kanal)|TMC]] (2006. – 2009.) | Da | 2001. – 2009. |- |'''Domino Day - Les records les plus incroyables''' | Valérie Bénaïm | [[D8 (televizijski kanal)|D8]] | Ne | 2014. |- | '''{{Z+X|GRČ}}''' | '''Ημέρα του ντόμινο''' | Katerina Karavatou, <br>Fotis Sergoulopoulos | [[ANT1]] | Da | 2008. – 2009. |- | '''{{Z+X|HRV}}''' | '''Domino Day''' | - | [[RTL Televizija]] | Ne | 2006. – 2009. |- | '''{{Z+X|MAĐ}}''' | '''Dominó-nap''' | Zoltán Szujó, Éva Horváth | [[RTL Klub]] | Da | 2000. – 2009. |- | '''{{Z+X|NIZ}}''' <br>''Originalni format, <br>Producent'' | '''Domino D-Day''' (1998.) <br>'''Domino Day''' | Hans Kraay, Jr.,<br>Wendy van Dijk (1998. – 2002.),<br>[[Nancy Coolen|Nance]] (2004. – 2009.) | [[SBS 6]],<br>[[NET 5]] (1999.) | Da | 1998. – 2009. |- | '''{{Z+X|NJE}}''' <br>''Producent'' | '''Domino Day''' | Linda de Mol (1998. – 2002.), <br>Frauke Ludowig (2004. – 2009.) | [[RTL Group|RTL]] | Da | 1998. – 2009. |- | '''{{Z+X|POLJ}}''' | '''Dzień Domina''' | - | [[TVN (Poljska)|TVN]] | Da | 2005. – 2009. |- | '''{{Z+X|RUS}}''' | '''День домино''' | Egor Pirogov (егор пирогов) | [[REN TV]] | Ne | 2006. – 2009. |- | '''{{Z+X|SAD}}''' | '''Domino Day 2001''' | Rich Eisen | [[American Broadcasting Company|ABC]] | Ne | 2001. |- | '''{{Z+X|SLK}}''' | '''Domino Day''' | - | [[TV JOJ]] | Da | 2006. – 2009. |- | '''{{Z+X|ŠPA}}''' | '''Domino Day''' | Constantino Romero (2001. – 2002.),<br>Carlos Sobera (2004. – 2009.) | [[Antena 3 (Španjolska)|Antena 3]] | Ne | 2001. – 2009. |- | '''{{Z+X|UK}}''' | '''Domino Day''' | Christian Stevenson | [[Channel 5 (UK)|Channel 5]] | Ne | 2005. – 2009. |- |} ==Gledanost== {{col-begin}} {{col-2}} ===1998.=== * Nizozemska (SBS6): 3 800 000 * Njemačka (RTL Njemačka): 9 500 000 ===1999.=== * Nizozemska (Net5): 2 700 000 ===2001.=== * Njemačka (RTL Njemačka): 11 960 000 * Francuska (TF1): 8 616 000 * Nizozemska (SBS6): 3 407 500 * Mađarska (RTL KLUB): 2 472 970 * Austrija (ORF): 1 238 000 * Sjedinjene Države (ABC): 9 400 000 * Španjolska (Antena3): 1 826 000 ===2002.=== * Njemačka: 12 680 000 * Francuska: 7 600 000 * Nizozemska: 3 369 602 * Mađarska: 1 367 320 * Austrija: 926 000 * Belgija: (Kanaal2 i 2BE): 836 400 * Španjolska: 1 299 000 ===2004.=== * Nizozemska: 2 366 000 * Francuska: 3 112 543 * Mađarska: 3 148 196 ===2005.=== * Nizozemska: 2 405 000 * Mađarska: 2 978 611 ===2006.=== * Njemačka: 6 960 000 * Nizozemska: 2 068 000 * Belgija: 342 000 * Mađarska: 2 997 817 ===2007.=== * Nizozemska: 2 658 000 * Belgija: 477 240 * Njemačka: 6 000 000 * Poljska (TVN): 3 000 000 * Mađarska: 6 454 010 * Slovačka: 373 000 ===2008.=== * Nizozemska: 2 742 000 * Njemačka: 7 570 000 * Belgija: 850 000 ===2009.=== * Nizozemska: 3 400 000 * Belgija: 890 000 * Njemačka: 5 900 000 {{col-end}} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.endemol.com Endemol] * [http://www.dominodomain.com Weijers Domino Productions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217044211/http://dominodomain.com/ |date=17. prosinca 2014. }} * [http://www.recordholders.org/en/records/domino-toppling.html Svjetski rekordi u rušenju domino pločica] [[Kategorija:Manifestacije]] nscybg0l715q8re8e462j0hok8l01nt 0 79457 7430682 7059784 2026-04-16T05:45:09Z ~2026-23368-39 358014 Ivica pasulj 7430682 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Grah | slika = A green bean.jpg | slika_opis = grah | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | tribus = [[Phaseoleae]] | subtribus = [[Phaseolinae]] | genus = '''''Phaseolus''''' | genus_autorstvo = [[L.]], 1753 | FCD = rod | species = Ivica Pasulj }} '''Grah''' (fažol, [[Latinski jezik|lat.]] ''Phaseolus'') je biljni rod iz porodice [[mahunarke|mahunarki]]. Potječe iz Amerike, gdje je uzgajan još prije 4000 godina. Nakon otkrića Amerike, prenesen je u Europu, a iz nje u Afriku i Aziju. Na svijetu postoji 38 vrsta ovog [[povrće|povrća]]. To je jednogodišnja biljka koja sazrijeva u [[jesen]]. Može se uzgajati na dalekom sjeveru i jugu, pa čak i ekvatoru jer je dosta prilagodljiv različitim uvjetima uzgoja. Uzgaja se radi svoga reproduktivnog organa, tj. ploda (mahune) ili radi zrna (sjemena). Ima ograničenu količinu celuloze te ima relativnu malu količinu suhe tvari, oko 15%. Grah sadrži mnogo [[bjelančevina]], ali su one fiziološki nepotpune, što znači da im nedostaju [[aminokiseline]] koje su za ljudski [[organizam]] neophodne. Fiziološki zreli grah (sjeme) sadrži preko 80% suhe tvari u čijem sastavu je i oko 5% celuloze. Ovaj nedostatak se lako nadoknađuje uporabom [[Žitarice|žitarica]] u ishrani. Plod je mahuna različitih oblika i boja, a razlikuju se srpaste, valjkaste, sabljaste, poluplosnate, plosnate. Po dužini mogu biti kratke, poluduge i duge mahune. U mahunama se može nalaziti od 2 do 9 sjemekni, što ovisi o sorti graha. Boje mahuna: svijetlozelena, tamnozelena, zelena s ljubičastim prugama ili pjegama, žuta i svijetložuta U domaćoj kuhinji grah se uglavnom konzumira u obliku juhe. Kuha se zajedno sa sušenim mesom ili/i s povrćem. U [[vegetarijanstvo|vegetarijanskoj]] kuhinji grah je veoma popularan, jer se njegovom upotrebom nadoknađuje nedostatak bjelančevina. <gallery mode="packed"> Datoteka:Phaseolus Beans.jpg|mini|Zrna graha Datoteka:Heaps of beans.jpg|mahune graha </gallery> == Rast == Kod svih vrsta se klice pojavljuju 7 – 10 dana nakon sjetve, ali ako je hladno to može potrajati do 22 dana. Grahu treba osigurati najviše vlage i hraniva kada je u cvatnju. On ima 5 faza rasta i razvoja: bubrenje i klijanje sjemenja, nicanje, cvatnja, formiranje zelenih mahuna i sazrijevanje sjemena. Kada je u petoj fazi, svi životni procesi su svedeni na minimum. Prema duljini vegetacijskog razdoblja do zrelosti graha spremnog za konzumaciju, dijelimo ih u 5 grupa: vrlo rane (60 – 75 dana); rane (75 – 90 dana); srednje rane (85 – 105 dana); kasne (100 – 115 dana); jako kasne (preko 115 dana). == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Phaseolus acinaciformis]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus acutifolius]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Phaseolus albescens]]'' <small>McVaugh ex R.Delgad. & A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus albicarminus]]'' <small>Debouck & N.Chaves</small> # ''[[Phaseolus albiflorus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus albinervis]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus albiviolaceus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus altimontanus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus amabilis]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Phaseolus amblyosepalus]]'' <small>(Piper) Morton</small> # ''[[Phaseolus angucianae]]'' <small>Debouck & Araya</small> # ''[[Phaseolus angustissimus]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Phaseolus anisophyllus]]'' <small>(Piper) Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus atomifer]]'' <small>M.E.Jones</small> # ''[[Phaseolus augusti]]'' <small>Harms</small> # ''[[Phaseolus campanulatus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus carterae]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus chiapasanus]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus coccineus]]'' <small>L.</small> # ''[[Phaseolus costaricensis]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus dasycarpus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus debouckii]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus esperanzae]]'' <small>Seaton</small> # ''[[Phaseolus esquincensis]]'' <small>Freytag</small> # ''[[Phaseolus filiformis]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Phaseolus glabellus]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus gladiolatus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus hintonii]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus hygrophilus]]'' <small>Debouck</small> # ''[[Phaseolus jaliscanus]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus juquilensis]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus leptophyllus]]'' <small>G.Don</small> # ''[[Phaseolus leptostachyus]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Phaseolus lignosus]]'' <small>Britton</small> # ''[[Phaseolus longiplacentifer]]'' <small>Freytag</small> # ''[[Phaseolus lunatus]]'' <small>L.</small> # ''[[Phaseolus macrolepis]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus maculatifolius]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus maculatus]]'' <small>Scheele</small> # ''[[Phaseolus macvaughii]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus magnilobatus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus marechalii]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus massaiensis]]'' <small>Taub.</small> # ''[[Phaseolus micranthus]]'' <small>Hook. & Arn.</small> # ''[[Phaseolus microcarpus]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Phaseolus mollis]]'' <small>Hook.fil.</small> # ''[[Phaseolus neglectus]]'' <small>F.J.Herm.</small> # ''[[Phaseolus nelsonii]]'' <small>Maréchal, Mascherpa & Stainier</small> # ''[[Phaseolus nodosus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus novoleonensis]]'' <small>Debouck</small> # ''[[Phaseolus oaxacanus]]'' <small>Rose</small> # ''[[Phaseolus oligospermus]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus ovatifolius]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus pachyrrhizoides]]'' <small>Harms</small> # ''[[Phaseolus parvifolius]]'' <small>Freytag</small> # ''[[Phaseolus parvulus]]'' <small>Greene</small> # ''[[Phaseolus pauciflorus]]'' <small>Sessé & Moc.</small> # ''[[Phaseolus pedicellatus]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Phaseolus perplexus]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus persistentus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus plagiocalyx]]'' <small>Harms</small> # ''[[Phaseolus pluriflorus]]'' <small>Maréchal, Mascherpa & Stainier</small> # ''[[Phaseolus polymorphus]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Phaseolus polystachios]]'' <small>(L.) Britton, Stern & Poggenb.</small> # ''[[Phaseolus pyramidalis]]'' <small>Freytag</small> # ''[[Phaseolus reticulatus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus rotundatus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus salicifolius]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus scabrellus]]'' <small>Benth. ex S.Watson</small> # ''[[Phaseolus scrobiculatifolius]]'' <small>Freytag</small> # ''[[Phaseolus sonorensis]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Phaseolus talamancensis]]'' <small>Debouck & Torres Gonz.</small> # ''[[Phaseolus tenellus]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus teulensis]]'' <small>Freytag</small> # ''[[Phaseolus texensis]]'' <small>A.Delgado & W.R.Carr</small> # ''[[Phaseolus trifidus]]'' <small>Freytag</small> # ''[[Phaseolus tuerckheimii]]'' <small>Donn.Sm.</small> # ''[[Phaseolus vulgaris]]'' <small>L.</small> # ''[[Phaseolus xanthotrichus]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus xolocotzii]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus zimapanensis]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus ×dumosus]]'' <small>Macfad.</small> }} Kew na popisu ima 86 vrsta. [[Spuž (biljna vrsta)|Spuž]] (sin. ''Phaseolus caracalla'') kojega ima i u Hrvatskoj, ne pripada ovom rodu nego rodu ''[[Cochliasanthus]]'', priznat je kao ''[[Cochliasanthus caracalla|C. caracalla]]''. == Vanjske poveznice == *[http://growingtaste.com/vegetables/bean.shtml Nešto vise o porijeklu i botaničarskim detaljima](engl.) *[http://www.bilje.hr/POLJOPRIVREDA/AgBase_2/HTM/grah.htm Općenito o uzgoju graha (hrv.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190329162438/http://www.bilje.hr/POLJOPRIVREDA/AgBase_2/HTM/grah.htm |date=29. ožujka 2019. }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Povrće]] [[Kategorija:Rodovi Phaseolinae]] [[Kategorija:Grah| ]] g143z1ykvyh5ihunl4xqz1khfyniwbk 7430684 7430682 2026-04-16T06:30:47Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-23368-39|~2026-23368-39]] ([[User talk:~2026-23368-39|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Argo Navis|Argo Navis]] 7059784 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Grah | slika = A green bean.jpg | slika_opis = grah | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | tribus = [[Phaseoleae]] | subtribus = [[Phaseolinae]] | genus = '''''Phaseolus''''' | genus_autorstvo= [[L.]], 1753 | FCD = rod }} '''Grah''' (fažol, [[Latinski jezik|lat.]] ''Phaseolus'') je biljni rod iz porodice [[mahunarke|mahunarki]]. Potječe iz Amerike, gdje je uzgajan još prije 4000 godina. Nakon otkrića Amerike, prenesen je u Europu, a iz nje u Afriku i Aziju. Na svijetu postoji 38 vrsta ovog [[povrće|povrća]]. To je jednogodišnja biljka koja sazrijeva u [[jesen]]. Može se uzgajati na dalekom sjeveru i jugu, pa čak i ekvatoru jer je dosta prilagodljiv različitim uvjetima uzgoja. Uzgaja se radi svoga reproduktivnog organa, tj. ploda (mahune) ili radi zrna (sjemena). Ima ograničenu količinu celuloze te ima relativnu malu količinu suhe tvari, oko 15%. Grah sadrži mnogo [[bjelančevina]], ali su one fiziološki nepotpune, što znači da im nedostaju [[aminokiseline]] koje su za ljudski [[organizam]] neophodne. Fiziološki zreli grah (sjeme) sadrži preko 80% suhe tvari u čijem sastavu je i oko 5% celuloze. Ovaj nedostatak se lako nadoknađuje uporabom [[Žitarice|žitarica]] u ishrani. Plod je mahuna različitih oblika i boja, a razlikuju se srpaste, valjkaste, sabljaste, poluplosnate, plosnate. Po dužini mogu biti kratke, poluduge i duge mahune. U mahunama se može nalaziti od 2 do 9 sjemekni, što ovisi o sorti graha. Boje mahuna: svijetlozelena, tamnozelena, zelena s ljubičastim prugama ili pjegama, žuta i svijetložuta U domaćoj kuhinji grah se uglavnom konzumira u obliku juhe. Kuha se zajedno sa sušenim mesom ili/i s povrćem. U [[vegetarijanstvo|vegetarijanskoj]] kuhinji grah je veoma popularan, jer se njegovom upotrebom nadoknađuje nedostatak bjelančevina. <gallery mode="packed"> Datoteka:Phaseolus Beans.jpg|mini|Zrna graha Datoteka:Heaps of beans.jpg|mahune graha </gallery> == Rast == Kod svih vrsta se klice pojavljuju 7 – 10 dana nakon sjetve, ali ako je hladno to može potrajati do 22 dana. Grahu treba osigurati najviše vlage i hraniva kada je u cvatnju. On ima 5 faza rasta i razvoja: bubrenje i klijanje sjemenja, nicanje, cvatnja, formiranje zelenih mahuna i sazrijevanje sjemena. Kada je u petoj fazi, svi životni procesi su svedeni na minimum. Prema duljini vegetacijskog razdoblja do zrelosti graha spremnog za konzumaciju, dijelimo ih u 5 grupa: vrlo rane (60 – 75 dana); rane (75 – 90 dana); srednje rane (85 – 105 dana); kasne (100 – 115 dana); jako kasne (preko 115 dana). == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Phaseolus acinaciformis]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus acutifolius]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Phaseolus albescens]]'' <small>McVaugh ex R.Delgad. & A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus albicarminus]]'' <small>Debouck & N.Chaves</small> # ''[[Phaseolus albiflorus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus albinervis]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus albiviolaceus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus altimontanus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus amabilis]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Phaseolus amblyosepalus]]'' <small>(Piper) Morton</small> # ''[[Phaseolus angucianae]]'' <small>Debouck & Araya</small> # ''[[Phaseolus angustissimus]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Phaseolus anisophyllus]]'' <small>(Piper) Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus atomifer]]'' <small>M.E.Jones</small> # ''[[Phaseolus augusti]]'' <small>Harms</small> # ''[[Phaseolus campanulatus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus carterae]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus chiapasanus]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus coccineus]]'' <small>L.</small> # ''[[Phaseolus costaricensis]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus dasycarpus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus debouckii]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus esperanzae]]'' <small>Seaton</small> # ''[[Phaseolus esquincensis]]'' <small>Freytag</small> # ''[[Phaseolus filiformis]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Phaseolus glabellus]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus gladiolatus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus hintonii]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus hygrophilus]]'' <small>Debouck</small> # ''[[Phaseolus jaliscanus]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus juquilensis]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus leptophyllus]]'' <small>G.Don</small> # ''[[Phaseolus leptostachyus]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Phaseolus lignosus]]'' <small>Britton</small> # ''[[Phaseolus longiplacentifer]]'' <small>Freytag</small> # ''[[Phaseolus lunatus]]'' <small>L.</small> # ''[[Phaseolus macrolepis]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus maculatifolius]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus maculatus]]'' <small>Scheele</small> # ''[[Phaseolus macvaughii]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus magnilobatus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus marechalii]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus massaiensis]]'' <small>Taub.</small> # ''[[Phaseolus micranthus]]'' <small>Hook. & Arn.</small> # ''[[Phaseolus microcarpus]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Phaseolus mollis]]'' <small>Hook.fil.</small> # ''[[Phaseolus neglectus]]'' <small>F.J.Herm.</small> # ''[[Phaseolus nelsonii]]'' <small>Maréchal, Mascherpa & Stainier</small> # ''[[Phaseolus nodosus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus novoleonensis]]'' <small>Debouck</small> # ''[[Phaseolus oaxacanus]]'' <small>Rose</small> # ''[[Phaseolus oligospermus]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus ovatifolius]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus pachyrrhizoides]]'' <small>Harms</small> # ''[[Phaseolus parvifolius]]'' <small>Freytag</small> # ''[[Phaseolus parvulus]]'' <small>Greene</small> # ''[[Phaseolus pauciflorus]]'' <small>Sessé & Moc.</small> # ''[[Phaseolus pedicellatus]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Phaseolus perplexus]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus persistentus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus plagiocalyx]]'' <small>Harms</small> # ''[[Phaseolus pluriflorus]]'' <small>Maréchal, Mascherpa & Stainier</small> # ''[[Phaseolus polymorphus]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Phaseolus polystachios]]'' <small>(L.) Britton, Stern & Poggenb.</small> # ''[[Phaseolus pyramidalis]]'' <small>Freytag</small> # ''[[Phaseolus reticulatus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus rotundatus]]'' <small>Freytag & Debouck</small> # ''[[Phaseolus salicifolius]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus scabrellus]]'' <small>Benth. ex S.Watson</small> # ''[[Phaseolus scrobiculatifolius]]'' <small>Freytag</small> # ''[[Phaseolus sonorensis]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Phaseolus talamancensis]]'' <small>Debouck & Torres Gonz.</small> # ''[[Phaseolus tenellus]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus teulensis]]'' <small>Freytag</small> # ''[[Phaseolus texensis]]'' <small>A.Delgado & W.R.Carr</small> # ''[[Phaseolus trifidus]]'' <small>Freytag</small> # ''[[Phaseolus tuerckheimii]]'' <small>Donn.Sm.</small> # ''[[Phaseolus vulgaris]]'' <small>L.</small> # ''[[Phaseolus xanthotrichus]]'' <small>Piper</small> # ''[[Phaseolus xolocotzii]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus zimapanensis]]'' <small>A.Delgado</small> # ''[[Phaseolus ×dumosus]]'' <small>Macfad.</small> }} Kew na popisu ima 86 vrsta. [[Spuž (biljna vrsta)|Spuž]] (sin. ''Phaseolus caracalla'') kojega ima i u Hrvatskoj, ne pripada ovom rodu nego rodu ''[[Cochliasanthus]]'', priznat je kao ''[[Cochliasanthus caracalla|C. caracalla]]''. == Vanjske poveznice == *[http://growingtaste.com/vegetables/bean.shtml Nešto vise o porijeklu i botaničarskim detaljima](engl.) *[http://www.bilje.hr/POLJOPRIVREDA/AgBase_2/HTM/grah.htm Općenito o uzgoju graha (hrv.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190329162438/http://www.bilje.hr/POLJOPRIVREDA/AgBase_2/HTM/grah.htm |date=29. ožujka 2019. }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Povrće]] [[Kategorija:Rodovi Phaseolinae]] [[Kategorija:Grah| ]] 25wshm1tglxj56ez5868agu9bjd0152 0 80839 7430783 7072648 2026-04-16T11:00:59Z Panasko 203327 7430783 wikitext text/x-wiki '''Tuyuneri''' (Toyoeri, Toyeri, Toioeri, Tuyoneiri) /= oni što žive nizvodno; 'those who live downstream', / pleme američkih Indijanaca iz grupe [[Harakmbet]], uže grupe [[Huachipaeri]], velika porodica [[Arawakan]], nastanjeno tropskim kišnim šumama [[Peru]]a na rijeci [[Madre de Dios]]. Imenom Toyeri označava se ona skupina Harakmbuta što su u prošlosti živjeli uz madre de Dios do Inambarija. Arasaeri su za njih koristili termin Manuquiari. Tuyuneri su sjedilačko pleme koje živi od [[lov]]a, [[ribolov]]a, sakupljanja i obrađivanja polja. Nekoć su oni bili najbrojnija grupa Harakmbuta. U periodu buma gume mnogi su pobijeni, odvedeni u zarobljeništvo ili stradavaju od bolesti, pa su danas najmalobrojniji među Harakmbutima, Njiovi ostaci žive u [[Shiringayoc]]u na madre de Dios i misiji Shintuya. O njihovoj kulturu nije mnogo poznato. Svaka Harakmbut podgrupa sastojala se od imenovanih teritorijalnih grupa, koja je ima jednu ili više kolektivnih nastambi poznatih kao maloka.<ref>[http://books.google.hr/books?id=fc6y9kdhBr8C&pg=PA11&lpg=PA11&dq=sirineri&source=bl&ots=wsaEJp73AL&sig=yJKAwpIG3QjXX42tNhsOSdNwmlY&hl=hr&sa=X&oi=book_result&resnum=3&ct=result#PPA9,M1 Andrew Gray, Mythology, Spirituality and History]</ref> Jezik ovog plemena dijalekt je jezika Huachipaire (Wacipaire, Wachipaire) i ima tek desetak govornika. Prema SIL-u jezično su najsrodniji sa [[Sapiteri]]ma, a [[Pukirieri]] i [[Manuquiari]] možda su njihove podgrupe. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.nativeplanet.org/indigenous/ethnicdiversity/latinamerica/peru/indigenous_data_peru_toyoeri.shtml Indigenous Communities from Peru: Toyoeri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060927152928/http://www.nativeplanet.org/indigenous/ethnicdiversity/latinamerica/peru/indigenous_data_peru_toyoeri.shtml |date=27. rujna 2006. }} {{Ekvatorijalni narodi i jezici}} [[Kategorija:Peruanski Indijanci]] [[Kategorija:Harakmbet]] 6al6ucnf7wccqtlw2zyzleaqjvkv3yq 14 82859 7430540 3936028 2026-04-15T14:52:44Z Moon1238 258470 7430540 wikitext text/x-wiki {{catmore}} {{Commonscat|Middle-earth}} [[Kategorija:Fantastika]] [[Kategorija:Britanska književnost]] [[Kategorija:Fiktivni svemiri]] tlzjsq0odwbavaj63up4i2tflwwol9i 0 89774 7430732 7030377 2026-04-16T09:40:29Z Panasko 203327 7430732 wikitext text/x-wiki '''Acetilkolin''' (ACh) je [[neurotransmiter]] [[neuromišićna sinapsa|neuromišićne sinapse]] i [[ganglij|preganglijskih]] [[simpatikus|simpatičkih]] te preganglijskih i postganglijskih [[parasimpatikus|parasimpatičkih]] [[akson]]a. To je jedini [[klasični neurotransmiter]] što nije [[aminokiselina]] ili izravno sintetiziran iz aminokiseline. == Nastanak == Luči ga [[parasimpatički živac]]-vagus na [[živčane okončine|živčanim okončinama]].<ref name="Školski">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [https://issuu.com/hinus/docs/skolski-leksikon-biologije-s-pitanjima-za-maturu-i/34f Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190324004726/https://issuu.com/hinus/docs/skolski-leksikon-biologije-s-pitanjima-za-maturu-i/34f |date=24. ožujka 2019. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 9</ref> == Uloga == Smanjuje udarni volumen srca. Parasimpatički živac-vagus luči ovaj [[neurohormon]] kad je smanjena potreba za kisikom, kao kada spavamo.<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 9</ref> U [[periferni živčani sustav|perifernom živčanom sustavu]] acetilkolin izaziva kontrakciju [[mišić]]a, suženje [[zjenica|zjenice]], pojačavanje [[peristaltika|peristaltike]] [[crijevo|crijeva]], usporavanje rada [[srce|srca]], proširenje [[krvna žila|krvnih žila]], pojačano lučenje žlijezda [[znojnica]], [[Žlijezde slinovnice|slinovnica]] te želučanih i bronhalnih žlijezda. U [[središnji živčani sustav|središnjem živčanom sustavu]] acetilkolin ima važnu ulogu u održavanju stanja [[svijest]]i i procesima [[učenje|učenja]] i [[pamćenje|pamćenja]]. == Metabolizam == [[Biosinteza]] acetilkolina je jedna jedina [[enzim]]ska reakcija, u kojoj enzim [[kolin-acetiltransferaza]] (ChAT) sintetizira acetilkolin iz [[acetil-koenzim A|acetil-CoA]] i [[kolin]]a. [[Neuron]]i ne mogu sintetizirati kolin, nego se on unosi hranom, pa je acetilkolin poseban po tome što ga nakon [[egzocitoza|egzocitoze]] u [[sinaptička pukotina|sinaptičku pukotinu]] inaktivira hidrolitički [[enzim]] [[acetilkolinesteraza]] (AChE), a u presinaptički acetilkolinski aksonski završetak se ponovno unosi kolin, kao preteča za sintezu ACh. == Djelovanje == Acetilkolin djeluje preko [[ionotropni receptor|ionotropnih]] nikotinskih [[receptor]]a (nAChR), što postoje u dva oblika (neuronski i mišićni), te preko pet vrsta [[metabotopni receptor|metabotropnih]] receptora (M1 do M5) što se mogu razvrstati (na temelju osjetljivosti na spoj [[pirenzepin]]) u dvije tradicionalne [[farmakologija|farmakološke]] skupine: M1 i M2 receptore. Receptori M1 skupine (M1 i M3) djeluju preko IP3/DAG sustava (aktivacijom [[fosfolipaza C|fosfolipaze C]]) i uz to inaktiviraju [[K+ kanal]]e, dok receptori M2 skupine (M2, M4 i M5) inhibiraju [[adenilil ciklaza|adenilil ciklazu]] (smanjuju unutarstaničnu koncentraciju [[cAMP]]) te aktiviraju K+ kanale. Najpoznatiji [[Agonist (kemija)|agonist]] nikotinskih receptora je [[nikotin]], a antagonisti tih receptora su otrov [[kurare]] (glavni sastojak d-tubokurarin) i zmijski otrov Iα-bungarotoksin. Najpoznatiji agonist muskarinskih receptora je [[muskarin]] (alkaloid gljive [[muhara|muhare]], lat. ''Amanita muscaria''), a najpoznatiji antagonisti tih receptora su [[atropin]] i [[skopolamin]]. == Otrovi i lijekovi == Na biosintezu, pohranu i razgradnju acetilkolina djeluju brojni otrovi i lijekovi: *[[vezamikol]] - ometa unošenje sintetiziranog ACh iz citosola u sinaptički mjehurić *[[hemikolinij-3]] - blokira ponovno unošenje kolina iz sinaptičke pukotine u presinaptički aksonski završetak *[[sarin]] ([[bojni otrov]]), [[paration]] ([[insekticid]]) - ireverzibilno inhibiraju [[acetilkolinesteraza|acetilkolinesterazu]] *[[neostigmin]] i [[fizostigmin]] - reverzibilno inhibiraju acetilkolinesterazu. == Izvori == {{izvori}} {{neurotransmiteri}} [[Kategorija:Neurotransmiteri]] f7kyhyhkziir8p0h230xzezpuxgsd1z 0 90064 7430797 7360837 2026-04-16T11:36:26Z Panasko 203327 7430797 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezik|ime=Hindi |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=हिन्दी |familycolor= |države=[[Indija]] |regije=[[Južna Azija]] |govornici=oko 370 milijuna |rang=3. |jezična porodica=[[Indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br>&nbsp;[[indoiranski jezici|indoiranski]]<br>&nbsp;&nbsp;[[indoarijski jezici|indoarijski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[centralni indoarijski jezici|centralni indoarijski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[hindustanski jezici|hindustanski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''hindski''' |država=[[Indija]] |ustanova=''Central Hindi Directorate'' |iso1=hi |iso2=hin (B) |sil=hnd |glottolog=hind1269}} '''Hindi''' (हिन्दी; ''khadi boli'', ''khari boli'') [[Indoarijski jezici|indoarijski]] je jezik koji se uglavnom govori u sjevernoj i središnjoj [[Indija|Indiji]]. Njemu je srodan cijeli niz indoarijskih dijalekata: [[Istočnopandžapski jezik|pandžabski]], [[Sindski jezik|sindski]] i [[Gudžaratski jezik|gudžaratski]] na sjeverozapadu; [[Marathi jezik|maratski]] na jugu; [[Oriya jezici|orīya]] na jugoistoku, [[Bengalski jezik|bengalski]] na istoku i [[Nepalski jezik|nepalski]] na sjeveru. Pod pojmom hindi podrazumijeva se i [[Standardni jezik|standardizirana]] verzija [[Hindustanski jezik|hindustanskog jezika]] koja je [[26. siječnja]] [[1965.]] godine postala službeni jezik Indije, uz dotadašnji [[Engleski jezik|engleski]] i još 21 jezik naveden u indijskom [[ustav]]u. Hindi se često navodi kao suprotnost [[urdu]]u, još jednoj standardiziranoj verziji hindustanskog jezika koji predstavlja službeni jezik [[Pakistan]]a i nekoliko indijskih saveznih država. Osnovna razlika između dva jezika je u tome da je standardno pismo hindija [[Devanagari|devanāgarī]] te da mu je rječnik očišćen od [[Perzijski jezik|perzijskih]] i [[Arapski jezik|arapskih]] riječi, dok se urdu piše na perzijskom pismu i sadržava veliki broj perzijskih i arapskih riječi. Urdu je ponekad naziv za sve hindustanske dijalekte osim standardnog jezika. Govori ga 180 000 000 ljudi u [[Indija|Indiji]] (1991 UBS);<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=hin Ethnologue (16th)]</ref> 106 000 u [[Nepal]]u (2001 popis); 361 000 u [[južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] (2003); 2200 u [[Uganda|Ugandi]] (1994) gdje su migrirali u ranom 20. stoljeću. == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=HND Hindi (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=hin Hindi (15th)] *[https://web.archive.org/web/20070928020157/http://hindinideshalaya.nic.in/ Central Hindi Directorate] {{jezikk|hind.|hindi}} {{Indija}} {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Zapadnohindski jezici]] [[Kategorija:Jezici Indije| ]] [[Kategorija:jezici Nepala]] [[Kategorija:Jezici Južne Afrike]] [[Kategorija:Jezici Ugande]] [[Kategorija:Službeni jezici]] [[Kategorija:jezici po abecedi:H]] swnab1tv2xabrj9b4vfqsz4nlh5yza3 0 92391 7430751 7080933 2026-04-16T09:55:30Z ~2026-23572-19 358055 7430751 wikitext text/x-wiki Primjese '''[[erotika|erotike]]''' i '''[[snošaj]]a''' primjećuju se već u prvim djelima [[ZF|znanstvene fantastike]]. == Počeci == Seksualne arhetipove pronalazimo i kod [[Herbert George Wells|Wellsa]] u ''Vremenskom stroju'', u odnosima Eloa i Morlocka, zatim u djelima [[Rider Haggard|Ridera Haggarda]], osobito u romanu ''Ona''. Tek sredinom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] [[erotika]] počinje značajnije prodirati u ZF djela, a njome su svoja djela pisci Sturgeon, Farmer, Ellison posebno upotpunili. Erotika u ZF-u može se promatrati kroz nekoliko karakerističnih odnosa, među ljudima, u odnosima vanzemaljaca i ljudi i između vanzemaljskih kreatura. To može dalje biti [[heteroseksualnost|heteroseksualan]] ili [[homoseksualnost|homoseksualan]] odnos u koji se mogu uključiti i elementi [[sadizam|sadizma]], [[Seksualni fetišizam|fetišizma]], [[incest]]a. Izrazitije korištenje erotskih motiva javlja se najprije kod antiutopista. [[Jevgenij Zamjatin]] u romanu ''Mi'' (1920. g.) vrlo snažno primjenjuje seks kao metodu jasnog prikazivanja [[Totalitarizam|totalitarizacije]] društva koje opisuje ([[spolni odnos]]i su strogo kontrolirani). [[Aldous Huxley]] u djelu ''[[Vrli novi svijet]]'' (1932. g.) opisuje svijet [[promiskuitet]]a, a [[George Orwell]] u svojoj ''1984.'' (1949. g.) prikazuje strogu kontrolu rađanja kontrolom seksa. Pedesetih godina [[Philip José Farmer]] svoju novelu ''Ljubavnici'' (1952. g.) ispunio je erotikom, gdje protagonist na udaljenom planetu ostvaruje uzbudljivu ljubavnu vezu s [[humanoid]]nom vanzemaljkom, kao i djela iz 1960. g. ''Strange Relations'' i ''Flesh''. [[Theodore Sturgeon]] uvodi homoseksualnost u priču ''The World Well Lost'' (1953. g.), a u [[Novela|novelu]] ''If All Men Were Brothers, Would You Let One Marry Your Sister'' (1967. g.) incest. [[prostitucija|Prostituciju]] je toplo i humano prikazao [[Brian Aldiss]] u priči ''Lambeth Blossom'' (1966. g.), a društva kojima dominiraju [[Žena|žene]] i koja nose sasvim drukčiju erotsku notu opisivali su mnogi autori (J. Wyndham, E.Cooper, J. Russ, R. Merle). Mogućnost promjene [[spol]]a i s time povezane zanimljive odnose pisac [[Michael Moorcock]] podario je svome junaku Jerryju Corneliusu, a [[biseksualnost]] nalazimo u djelima Sturgeona ''Venus plus X'' (1960. g.) i ''Lijeva ruka tame'' (1969. g.) [[Ursula K. Le Guin|Ursule Le Guin]]. == New Wave == Naročitu slobodu donijeli su New Wave pisci. Godine 1967. [[Harlan Ellison]] objavio je erotikom prožetu ambicioznu antologiju ''Dangerous Visions'', a njega su slijedili i izvrsni pisci poput [[Isaac Asimov|Isaaca Asimova]], [[Robert A. Heinlein|Roberta A. Heinleina]] i [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarkea]]. [[Roman]] [[Anthony Burgess|Anthonyja Burgessa]] ''[[Paklena naranča (roman)|Paklena naranča]]'' (1962. g.) prepun je seksualnog nasilja, a čak se pojavio i izdavač ''Essex House'' koji se specijalizirao za izdavanje [[pornografija|pornografskog]] ZF-a. Najbolji tvrdi ZF roman je po mišljenju mnogih ''Crash'' iz 1973. g. od [[James G. Ballard|J.G. Ballarda]] po kojem je redatelj [[David Cronenberg]] 1996. g. napravio istoimeni [[film]]. Zadnje granice su pale [[1970-ih|1970-ih]] godina, kada se pojavljuju djela sa [[sodomija|sodomističkim]] i drugim [[perverzija|perveznim]] elementima. Na kraju su [[snošaj|seks]] i erotika postali uobičajeni u ZF djelima, pružajući piscima mogućnosti koje drugi žanrovi ne mogu u opisivanju erotskih situacija (npr. odnosi s vanzemaljcima, u svemiru ili Ellisonov ''Catman'' o spolnim odnosima s [[računalo]]m). [[Hrvatska znanstvena fantastika|Hrvatski pisci ZF-a]] elemente erotike koriste uglavnom samo sporadično (svijetla iznimka su priče [[Hrvoje Prčić|Hrvoja Prčića]]), a među njima su [[Branko Belan]] i [[Predrag Raos]]. [[Kategorija:Znanstvena fantastika]] [[Kategorija:Erotika]] {{kat?}} qv0akpheb5w3udmafb2rxlea4htt1ar 0 118082 7430560 7307443 2026-04-15T17:09:41Z Croxyz 205325 7430560 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Križpolje |vrsta = naselje |slika = Krizpolje 0907.jpg |opis slike = Crkva Sv. Križa iz [[1820.]] godine |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = [[Otočac]] |površina = 30,6 |visina = 555 |z. širina = 45.0116 |z. dužina = 15.0955 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 392 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53261 Križpolje |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Križpolje''' je naselje u općini [[Brinje]], [[Ličko-senjska županija]]. == Povijest == Križpolje se nekad zvalo Križevačkopolje. Selo je u prošlosti nosilo ime Križ (postoje zapisi iz [[1654.]] godine), a prema [[Legenda|legendi]] u Križpolje pao je veliki [[križ]] po kojem je mjesto dobilo ime. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Križpolje |p1857=2095 |p1869=2016 |p1880=1819 |p1890=2042 |p1900=2118 |p1910=2153 |p1921=2064 |p1931=1736 |p1948=1808 |p1953=1695 |p1961=1308 |p1971=1298 |p1981=946 |p1991=1046 |p2001=655 |p2011=510 |p2021=392 |napomena=Sadrži podatke za bivša naselja Jelvica, Krpani, Mali Kut i Veliki Kut. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} Izvor: <ref>"Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine" (CD-Rom), Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2005.</ref> * [[2001.]] – 655 * [[1991.]] – 1046 (Hrvati – 1015, Srbi – 1, Jugoslaveni – 1, ostali – 29) * [[1981.]] – 946 (Hrvati – 923, Jugoslaveni – 14, Srbi – 3, ostali – 6) * [[1971.]] – 1298 (Hrvati – 1290, Srbi – 2, ostali – 6) == Kultura == Crkva u Križpolju se zove Našašća sv. Križa. Izgrađena je 1821. u istoimenoj župi koja je osnovana 1820., te se blagdan Križevo obilježava kao najvažniji blagdan mjesta. == Poznate osobe == *[[Luka Perković]] – hrvatski književnik *[[Anton Tone Pavlović]] – hrvatski političar (HSS), veleposjednik, trgovac<ref name="cro-eu">{{Citiranje weba |url=http://www.cro-eu.com/hrvatska-europa/sjetimo_se_senatora_antona_tone_pavlovica/ |title=Sjetimo se senatora Antona Tone Pavlovića |access-date=23. prosinca 2010. |archive-date=30. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100530104823/http://www.cro-eu.com/hrvatska-europa/sjetimo_se_senatora_antona_tone_pavlovica/ |url-status=dead }}</ref> *[[Milan Pavlović (političar)|Milan Pavlović]] – hrvatski veleposjednik, trgovac, političar (HSP) (otac Antona Tone Pavlovića)<ref name="cro-eu"/> *[[Ivica Šebalj]] – hrvatski boksač *[[Josip Modrić (teolog)|Josip Modrić]] – hrvatski teolog, dirigent i violinist == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] idl38s0eys30349fxhilg2g19afancx 0 118083 7430544 7307444 2026-04-15T15:48:13Z ~2026-23274-81 357999 7430544 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Lipice |vrsta = naselje |slika = Lipice 0907.jpg |opis slike = Crkva [[Sveti Ivan Krstitelj|Svetog Ivana Krstitelja]] iz [[1878.]] godine, Lipice |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = [[Otočac]], [[Gospić]] |površina = 13,2 |visina = 617 |z. širina = 45.033 |z. dužina = 15.164 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 94 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53261 Križpolje |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Lipice''' su naselje u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]] s oko 90 stanovnika u 12 zaselaka ([[Bićanić]], [[Brbot (prezime)|Brbot]], [[Krznarić]], [[Mesić]], [[Murat (prezime)|Murat]], [[Pernar (prezime)|Pernar]], [[Perković (prezime)|Perković]], [[Trtanj]], [[Smolčić]], [[Vidaković]], [[Vučetić]], [[Vuković]]). Smještene su u dugoj zavali okruženoj s tri strane brdima bogatim [[Crnogorica|crnogoričnom]] [[Šuma|šumom]]. Prvi puta spominju se [[1638.]] godine. == Gospodarstvo == Sadašnje stanovništvo uglavnom se bavi [[poljoprivreda|poljoprivrednom]] proizvodnjom, [[stočarstvo]]m i [[drvodjelstvo]]m. == Stanovništvo == Prema službenim statistikama popisa stanovništva Lipica. {| class=wikitable |- bgcolor="#efefef" ! Godina !! Broj stanovnika |- | align=center | [[1857.]] ||align=center | 625 |- | align=center | [[1869.]] ||align=center | 815 |- | align=center | [[1880.]] ||align=center | 846 |- | align=center | [[1890.]] ||align=center | 870 |- | align=center | [[1900.]] ||align=center | 982 |- | align=center | [[1910.]] ||align=center | 1.051 |- | align=center | [[1921.]] ||align=center | 972 |- | align=center | [[1948.]] ||align=center | 1.025 |- | align=center | [[1953.]] ||align=center | 985 |- | align=center | [[1961.]] ||align=center | 898 |- | align=center | [[1971.]] ||align=center | 835 |- | align=center | [[1981.]] ||align=center | 555 |- | align=center | [[1991.]] ||align=center | 417 |- | align=center | [[2001.]] ||align=center | 254 |- | align=center | [[2011.]] ||align=center | 154 |- | align=center | [[2021.]] ||align=center | 98 |} * [[2011.]] – 154 (Hrvati – 154) * [[2001.]] – 254 (Hrvati – 254) * [[1991.]] – 417 (Hrvati – 405, Srbi – 1, ostali – 11) * [[1981.]] – 555 (Hrvati – 542, Jugoslaveni – 8, Srbi – 2, ostali – 3) * [[1971.]] – 835 (Hrvati – 824, Srbi – 4, ostali – 7) ===Izvor=== * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Lipice |p1857=625 |p1869=815 |p1880=864 |p1890=870 |p1900=982 |p1910=1051 |p1921=972 |p1931=972 |p1948=1025 |p1953=985 |p1961=898 |p1971=835 |p1981=555 |p1991=417 |p2001=254 |p2011=154 |p2021=94 |napomena=Sadrži podatke za naselje Glibodol u 1869. i 1880. Od 1953. iskazuje se kao naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Kultura == Crkva u Lipicama zove se po [[Sveti Ivan Krstitelj|Sv. Ivanu Krstitelju]], kojemu je spomendan [[24. lipnja]], te se blagdan Ivanja ("Jivanja" na dijalektu tog kraja) obilježava kao najvažniji blagdan mjesta, gdje mještani slave svog zaštitnika. == Galerija slika == <gallery> Datoteka:Meznjerovakuca.JPG|Slika tipične ličke kuće u Lipicama Datoteka:Lipice put.jpg|Put prema Lipicama </gallery> == Biljni svijet == <gallery> Slika:Bijeli glog 0907.jpg|[[Bijeli glog]] Slika:Malus silvestris 0907.jpg|[[Divlja jabuka]] Slika:Lika 0907.jpg|[[Kurika]] Slika:Rosa canina divlja ruza 2007.jpg|[[Divlji šipak|Šipak]] [[Divlja ruža|divlje ruže]] </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.zk-brinje.hr Portal zavičajnog kluba Brinje] *[http://www.stajnica.com Portal zavičajnog kluba Stajnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060708222416/http://www.stajnica.com/ |date=8. srpnja 2006. }} {{mrva-naselje hr}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] rhrmo7pbzf561ds4peu1kgrjgvn5f5d 7430546 7430544 2026-04-15T16:30:04Z ~2026-23274-81 357999 7430546 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Lipice |vrsta = naselje |slika = Lipice 0907.jpg |opis slike = Crkva [[Sveti Ivan Krstitelj|Svetog Ivana Krstitelja]] iz [[1878.]] godine, Lipice |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = [[Otočac]], [[Ogulin]] |površina = 13,2 |visina = 617 |z. širina = 45.033 |z. dužina = 15.164 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 94 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53261 Križpolje |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Lipice''' su naselje u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]] s oko 90 stanovnika u 12 zaselaka ([[Bićanić]], [[Brbot (prezime)|Brbot]], [[Krznarić]], [[Mesić]], [[Murat (prezime)|Murat]], [[Pernar (prezime)|Pernar]], [[Perković (prezime)|Perković]], [[Trtanj]], [[Smolčić]], [[Vidaković]], [[Vučetić]], [[Vuković]]). Smještene su u dugoj zavali okruženoj s tri strane brdima bogatim [[Crnogorica|crnogoričnom]] [[Šuma|šumom]]. Prvi puta spominju se [[1638.]] godine. == Gospodarstvo == Sadašnje stanovništvo uglavnom se bavi [[poljoprivreda|poljoprivrednom]] proizvodnjom, [[stočarstvo]]m i [[drvodjelstvo]]m. == Stanovništvo == Prema službenim statistikama popisa stanovništva Lipica. {| class=wikitable |- bgcolor="#efefef" ! Godina !! Broj stanovnika |- | align=center | [[1857.]] ||align=center | 625 |- | align=center | [[1869.]] ||align=center | 815 |- | align=center | [[1880.]] ||align=center | 846 |- | align=center | [[1890.]] ||align=center | 870 |- | align=center | [[1900.]] ||align=center | 982 |- | align=center | [[1910.]] ||align=center | 1.051 |- | align=center | [[1921.]] ||align=center | 972 |- | align=center | [[1948.]] ||align=center | 1.025 |- | align=center | [[1953.]] ||align=center | 985 |- | align=center | [[1961.]] ||align=center | 898 |- | align=center | [[1971.]] ||align=center | 835 |- | align=center | [[1981.]] ||align=center | 555 |- | align=center | [[1991.]] ||align=center | 417 |- | align=center | [[2001.]] ||align=center | 254 |- | align=center | [[2011.]] ||align=center | 154 |- | align=center | [[2021.]] ||align=center | 98 |} * [[2011.]] – 154 (Hrvati – 154) * [[2001.]] – 254 (Hrvati – 254) * [[1991.]] – 417 (Hrvati – 405, Srbi – 1, ostali – 11) * [[1981.]] – 555 (Hrvati – 542, Jugoslaveni – 8, Srbi – 2, ostali – 3) * [[1971.]] – 835 (Hrvati – 824, Srbi – 4, ostali – 7) ===Izvor=== * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Lipice |p1857=625 |p1869=815 |p1880=864 |p1890=870 |p1900=982 |p1910=1051 |p1921=972 |p1931=972 |p1948=1025 |p1953=985 |p1961=898 |p1971=835 |p1981=555 |p1991=417 |p2001=254 |p2011=154 |p2021=94 |napomena=Sadrži podatke za naselje Glibodol u 1869. i 1880. Od 1953. iskazuje se kao naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Kultura == Crkva u Lipicama zove se po [[Sveti Ivan Krstitelj|Sv. Ivanu Krstitelju]], kojemu je spomendan [[24. lipnja]], te se blagdan Ivanja ("Jivanja" na dijalektu tog kraja) obilježava kao najvažniji blagdan mjesta, gdje mještani slave svog zaštitnika. == Galerija slika == <gallery> Datoteka:Meznjerovakuca.JPG|Slika tipične ličke kuće u Lipicama Datoteka:Lipice put.jpg|Put prema Lipicama </gallery> == Biljni svijet == <gallery> Slika:Bijeli glog 0907.jpg|[[Bijeli glog]] Slika:Malus silvestris 0907.jpg|[[Divlja jabuka]] Slika:Lika 0907.jpg|[[Kurika]] Slika:Rosa canina divlja ruza 2007.jpg|[[Divlji šipak|Šipak]] [[Divlja ruža|divlje ruže]] </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.zk-brinje.hr Portal zavičajnog kluba Brinje] *[http://www.stajnica.com Portal zavičajnog kluba Stajnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060708222416/http://www.stajnica.com/ |date=8. srpnja 2006. }} {{mrva-naselje hr}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] gv0ve6tn4a70zzgacky0qzt1ttkhv8l 7430550 7430546 2026-04-15T17:05:29Z Croxyz 205325 7430550 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Lipice |vrsta = naselje |slika = Lipice 0907.jpg |opis slike = Crkva [[Sveti Ivan Krstitelj|Svetog Ivana Krstitelja]] iz [[1878.]] godine, Lipice |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = [[Otočac]] |površina = 13,2 |visina = 617 |z. širina = 45.033 |z. dužina = 15.164 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 94 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53261 Križpolje |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Lipice''' su naselje u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]] u općini [[Brinje]]. Smještene su u dugoj zavali okruženoj s tri strane brdima bogatim [[Crnogorica|crnogoričnom]] [[Šuma|šumom]]. Prvi puta spominju se [[1638.]] godine. == Gospodarstvo == Sadašnje stanovništvo uglavnom se bavi [[poljoprivreda|poljoprivrednom]] proizvodnjom, [[stočarstvo]]m i [[drvodjelstvo]]m. == Stanovništvo == Prema službenim statistikama popisa stanovništva Lipica. {| class=wikitable |- bgcolor="#efefef" ! Godina !! Broj stanovnika |- | align=center | [[1857.]] ||align=center | 625 |- | align=center | [[1869.]] ||align=center | 815 |- | align=center | [[1880.]] ||align=center | 846 |- | align=center | [[1890.]] ||align=center | 870 |- | align=center | [[1900.]] ||align=center | 982 |- | align=center | [[1910.]] ||align=center | 1051 |- | align=center | [[1921.]] ||align=center | 972 |- | align=center | [[1948.]] ||align=center | 1025 |- | align=center | [[1953.]] ||align=center | 985 |- | align=center | [[1961.]] ||align=center | 898 |- | align=center | [[1971.]] ||align=center | 835 |- | align=center | [[1981.]] ||align=center | 555 |- | align=center | [[1991.]] ||align=center | 417 |- | align=center | [[2001.]] ||align=center | 254 |- | align=center | [[2011.]] ||align=center | 154 |- | align=center | [[2021.]] ||align=center | 98 |} * [[2011.]] – 154 (Hrvati – 154) * [[2001.]] – 254 (Hrvati – 254) * [[1991.]] – 417 (Hrvati – 405, Srbi – 1, ostali – 11) * [[1981.]] – 555 (Hrvati – 542, Jugoslaveni – 8, Srbi – 2, ostali – 3) * [[1971.]] – 835 (Hrvati – 824, Srbi – 4, ostali – 7) ===Izvor=== * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Lipice |p1857=625 |p1869=815 |p1880=864 |p1890=870 |p1900=982 |p1910=1051 |p1921=972 |p1931=972 |p1948=1025 |p1953=985 |p1961=898 |p1971=835 |p1981=555 |p1991=417 |p2001=254 |p2011=154 |p2021=94 |napomena=Sadrži podatke za naselje Glibodol u 1869. i 1880. Od 1953. iskazuje se kao naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Kultura == Crkva u Lipicama zove se po [[Sveti Ivan Krstitelj|Sv. Ivanu Krstitelju]], kojemu je spomendan [[24. lipnja]], te se blagdan Ivanja ("Jivanja" na dijalektu tog kraja) obilježava kao najvažniji blagdan mjesta, gdje mještani slave svog zaštitnika. == Galerija slika == <gallery> Datoteka:Meznjerovakuca.JPG|Slika tipične ličke kuće u Lipicama Datoteka:Lipice put.jpg|Put prema Lipicama </gallery> == Biljni svijet == <gallery> Slika:Bijeli glog 0907.jpg|[[Bijeli glog]] Slika:Malus silvestris 0907.jpg|[[Divlja jabuka]] Slika:Lika 0907.jpg|[[Kurika]] Slika:Rosa canina divlja ruza 2007.jpg|[[Divlji šipak|Šipak]] [[Divlja ruža|divlje ruže]] </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.zk-brinje.hr Portal zavičajnog kluba Brinje] *[http://www.stajnica.com Portal zavičajnog kluba Stajnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060708222416/http://www.stajnica.com/ |date=8. srpnja 2006. }} {{mrva-naselje hr}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] ritlnehnb9hw2a8gznt3q1nvv7iqx6v 7430553 7430550 2026-04-15T17:07:09Z Croxyz 205325 7430553 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Lipice |vrsta = naselje |slika = Lipice 0907.jpg |opis slike = Crkva [[Sveti Ivan Krstitelj|Svetog Ivana Krstitelja]] iz [[1878.]] godine, Lipice |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = [[Otočac]] |površina = 13,2 |visina = 617 |z. širina = 45.033 |z. dužina = 15.164 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 94 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53261 Križpolje |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Lipice''' su naselje u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]] u općini [[Brinje]]. Smještene su u dugoj zavali okruženoj s tri strane brdima bogatim [[Crnogorica|crnogoričnom]] [[Šuma|šumom]]. Prvi puta spominju se [[1638.]] godine. == Gospodarstvo == Sadašnje stanovništvo uglavnom se bavi [[poljoprivreda|poljoprivrednom]] proizvodnjom, [[stočarstvo]]m i [[drvodjelstvo]]m. == Stanovništvo == Prema službenim statistikama popisa stanovništva Lipica. {| class=wikitable |- bgcolor="#efefef" ! Godina !! Broj stanovnika |- | align=center | [[1857.]] ||align=center | 625 |- | align=center | [[1869.]] ||align=center | 815 |- | align=center | [[1880.]] ||align=center | 846 |- | align=center | [[1890.]] ||align=center | 870 |- | align=center | [[1900.]] ||align=center | 982 |- | align=center | [[1910.]] ||align=center | 1051 |- | align=center | [[1921.]] ||align=center | 972 |- | align=center | [[1948.]] ||align=center | 1025 |- | align=center | [[1953.]] ||align=center | 985 |- | align=center | [[1961.]] ||align=center | 898 |- | align=center | [[1971.]] ||align=center | 835 |- | align=center | [[1981.]] ||align=center | 555 |- | align=center | [[1991.]] ||align=center | 417 |- | align=center | [[2001.]] ||align=center | 254 |- | align=center | [[2011.]] ||align=center | 154 |- | align=center | [[2021.]] ||align=center | 98 |} * [[2011.]] – 154 (Hrvati – 154) * [[2001.]] – 254 (Hrvati – 254) * [[1991.]] – 417 (Hrvati – 405, Srbi – 1, ostali – 11) * [[1981.]] – 555 (Hrvati – 542, Jugoslaveni – 8, Srbi – 2, ostali – 3) * [[1971.]] – 835 (Hrvati – 824, Srbi – 4, ostali – 7) ===Izvor=== * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Lipice |p1857=625 |p1869=815 |p1880=864 |p1890=870 |p1900=982 |p1910=1051 |p1921=972 |p1931=972 |p1948=1025 |p1953=985 |p1961=898 |p1971=835 |p1981=555 |p1991=417 |p2001=254 |p2011=154 |p2021=94 |napomena=Sadrži podatke za naselje Glibodol u 1869. i 1880. Od 1953. iskazuje se kao naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Kultura == Crkva u Lipicama zove se po [[Sveti Ivan Krstitelj|sv. Ivanu Krstitelju]], kojemu je spomendan [[24. lipnja]], te se blagdan [[Ivanje (blagdan)|Ivanja]] (''Jivanja'' na dijalektu tog kraja) obilježava kao najvažniji blagdan mjesta, gdje mještani slave svog zaštitnika. == Galerija slika == <gallery> Datoteka:Meznjerovakuca.JPG|Slika tipične ličke kuće u Lipicama Datoteka:Lipice put.jpg|Put prema Lipicama </gallery> == Biljni svijet == <gallery> Slika:Bijeli glog 0907.jpg|[[Bijeli glog]] Slika:Malus silvestris 0907.jpg|[[Divlja jabuka]] Slika:Lika 0907.jpg|[[Kurika]] Slika:Rosa canina divlja ruza 2007.jpg|[[Divlji šipak|Šipak]] [[Divlja ruža|divlje ruže]] </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.zk-brinje.hr Portal zavičajnog kluba Brinje] *[http://www.stajnica.com Portal zavičajnog kluba Stajnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060708222416/http://www.stajnica.com/ |date=8. srpnja 2006. }} {{mrva-naselje hr}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] 13foi047dsgojdgspllw6whimxote7l 0 125958 7430836 7323338 2026-04-16T11:52:17Z BIVUŠ101 352815 Ažuriranje novih podataka, ispravak sitnih gramatičkih grešaka, dodavanje novih ažuriranih izmjena poput suvremenog dijela djelovanja Mladeži Hrvatske demokratske zajednice 7430836 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hdz_mladez.jpg|mini|Znak (logo)]] '''Mladež Hrvatske demokratske zajednice''' (kratica: '''MHDZ''' i '''Mladež HDZ-a''') je [[politički podmladak|politički pomladak]] [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]]. Osnovana je 13. rujna 1990. godine. Unutar Hrvatske demokratske zajednice MHDZ ima status zasebne organizacijske cjeline, ali nema status pravne osobe. Ona okuplja članove HDZ-a od 18 do 30 godina, a članovi Mladeži HDZ-a mogu postati osobe od 16 do 18 godina starosti.<ref>[http://www.mhdz.hr/images/stories/download/pravilnik-mhdz_2010.pdf Pravilnik Mladeži HDZ-a]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Predsjednik organizacije je Tin Jurak.<ref>{{Citiranje weba |last=User |first=Super |title=Predsjedništvo MHDZ-a |url=http://mhdz.hr/index.php/vodstvo/predsjednistvo |access-date=2021-12-13 |website=Mladež Hrvatske demokratske zajednice |language=hr-hr}}</ref>,[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/mladez-hdz-a-dobila-novog-predsjednika-tin-jurak-na-celu-mladih-vladajuce-stranke-20251130] == Politički profil == Kao pomladak Hrvatske demokratske zajednice, mladež okuplja mlade ljude unutar HDZ-a, temeljene na demokršćanskom svjetonazoru. MHDZ se u svojoj Programskoj deklaraciji od 2004. vidi kao: * narodnjački - tj. okupljaju sve slojeve hrvatskog naroda i drugih građana Hrvatske, čiji se program temelji na domoljublju, načelima demokracije i kršćanske civilizacije te drugim vrijednostima koje su u tradiciji hrvatskoga naroda; * socijalni - zalažu za sve ljude u društvu, pogotovo one slabije; * konzervativni i napredni, smatraju da dokazano mijenjaju samo tada, kada su novo spoznali kao uistinu boljim; * slobodnjački - promiču ideju i sustav slobode za svakog i svugdje; * nacionalno svjesni i državotvorni - promiču hrvatski nacionalni interes, čuvaju tradiciju i identitet hrvatskoga naroda i vrijednosti Domovinskog rata. == Povijest == === MHDZ u doba Franje Tuđmana (1989. – 1999.)=== ====Sekcija za mladež Inicijativnog odbora HDZ-a==== Unutar Inicijativnog odbora HDZ-a koji je osnovan 3. travnja 1989. formirano je osam radnih odbora, među kojima i Odbor za mladež. Na zagrebačkom Tuškancu 25. travnja 1989. formirana je na tajnom sastanku ''Sekcija za mladež HDZ-a''. Druga sjednica održana je 16. svibnja 1989., vodili su je Perica Jurić, Ivan Tadić i Mario Kapulica. Kapulica je ubrzo izabran za voditelja Mladeži HDZ-a, a formuliran je i prvi dokument u 14 točaka vezan uz okupljanje i poglede mladih. Djelovanje Sekcije za mladež odvijalo se prije samog strukturiranja stranke. Njezina je funkcija uglavnom bila usmjerena na okrupnjavanje HDZ-a i uključivanje mladih u stvaranje ogranaka stranke.<ref>Organizacija Mladeži HDZ-a 1990. - 2002.. Monografija 25 godina Mladeži Hrvatske demokratske zajednice</ref> '''Definiranje u statutu HDZ-a''' Na Prvom Općem saboru HDZ-a održanog 24. i 25. veljače 1990. u sklopu donošenja novog statuta stranke, definira se da osobe od 14 do 25 godina mogu postati članovi Mladeži HDZ, a od 7 do 14 godina članovi ''Podmlatka'' HDZ. U sklopu 12 referata o programskim osnovama HDZ-a u izborima, među njima bila je i tema „Mladež i HDZ“. Uloga izvjestitelja o toj temi pripala je Mariu Kapulici. '''Osnivanje i prve godine''' Poradi velikog broja mladih ljudi angažiranih u osnivanju Hrvatske demokratske zajednice, koja je tada imala obilježja nacionalnog i demokratskog pokreta, odlukom Izvršnog odbora HDZ-a, 13. rujna 1990. osnovano je ''Povjerenstvo za mladež HDZ-a''. Povjerenstvo je činilo sedam članova, za predsjednika Povjerenstva imenovan je [[Mario Kapulica]]. Na njegov je prijedlog Povjereništvo za mladež činili su još Tomislav Krušić, Tomislav Vukojević, [[Andro Krstulović Opara]], Jakov Ljubičić, Nikola Gačić i Ana Radić. Zadaća tog povjerenstva bila je uključivanje mladih u konkretan stranački život po uzoru na narodnjačke i demokršćanske stranke u Europi. Ubrzo se u bivšim općinama osnivaju Klubovi Mladeži HDZ-a, regionalni centri postaju Osijek, Split i Rijeka. Sastav Povjereništva se tijekom 1991. mijenjao, istaknuti članovi postaju Ante Baković koji se imenuje dopredsjednikom, Zdeslav Milas, povjerenikom za iseljeništvo i Gordan Hanžek, osnivačem zagrebačke Mladeži HDZ. U studenome 1990. Povjerenstvo sa studentskim predstavnicima priprema osnivanje zasebne studentske organizacije [[Hrvatska akademska zajednica|Hrvatsku akademsku zajednicu]] koja je bila prva nekomunistička studentska organizacija nakon 1971. i okupljala državotvorne studene. Na jesen 1996. izlazi na prve studentske izbore. Povjerenstvo je organizator ''Prvi svjetski sabor hrvatske mladeži'', koja je 2. – 4. travnja 1991. u koncertnoj dvorani [[Vatroslav Lisinski]] okupila 2000 predstavnika različitih organizacija hrvatske mladeži iz [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Dijaspora|dijaspore]], potom s još desetak udruga mladeži osniva krovnu organizaciju ''Nacionalni savez mladeži Hrvatske''. Uoči početka [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] mnogi odlaze na bojište, a rad Povjerenstva i Klubova i podređeno je obrani i prikupljanju humanitarne pomoći iz inozemstva. '''MHDZ postaje organizacija''' Stranački rad se oživljava na proljeće 1992., te se u od 2. do 4. srpnja 1992. u [[Pula|Puli]] održava 1. Konvencija, na kojom sudjeluje 350 izaslanika iz Hrvatske i iseljeništva. U ime HDZ-a sudjeluje i tadašnji predsjednik Izvršnog odbora [[Stipe Mesić]]. Na Konvenciji se MHDZ definira kao stranački pomladak HDZ-a, te usvaja ''Programsku Povelju'', ''Pravilnik'' i bira novo vodstvo na mandat od dvije godine. Za nacionalnog predsjednika izabran je Mario Kapulica, a za glavnog tajnika Artur Gedike. Nacionalni dopredsjednici predstavljaju četiri ključne hrvatske makro-regije, a peta predstavlja iseljeništvo. Dobna granica za članstvo se povećava s 25 na 30 godina starosti. Na [[2. Opći sabor HDZ-a|2. Općem saboru HDZ-a]] 15. i 16. listopada 1993. MHDZ se definira u stranačkom statutu i dobiva zasebni oblik organiziranja. Od tada [[Predsjednik|predsjednici]] stranačke mladeži ulaze po položaju u odbor HDZ-a dotične razine, nacionalni predsjednik Mladeži postaje član Predsjedništva HDZ-a. '''Stranačka mladež profilira se političkim temama''' U sukobu u travnju i svibnju 1994. između tadašnjeg predsjednika Hrvatskog sabora [[Josip Manolić|Josipa Manolića]] i predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], MHDZ gotovo jednoglasno daje potporu Tuđmanu, prije svega iz ideološkog uvjerenja mladih aktivista da se bivši dužnosnici [[UDBA]]-e trebaju povući iz javnog djelovanja. Nategnuta politička situacija zbog neučinkovitosti [[UNPROFOR]]-a i održavanja status quo na crti razdvajanja bila je u središtu rasprave na 2. Konvenciji MHDZ-a održanoj 7. i 8. srpnja 1994., koja je održana u [[Osijek|Osijeku]] športskoj dvorani ''Zrinjevac'' uz nazočnost 360 izaslanika i 1500 članova iz [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]. Na zahtjev slavonskih izaslanika izglasana je rezolucija po kojoj se podržao prosvjed hrvatskih prognanika i tražilo isključenje mogućnosti produženja mandata [[UNPROFOR]]-u bez njihova razmještanja na hrvatskim granicama. U novoj Programskoj povelji MHDZ se zalaže za približavanje [[Europska unija|Europskoj uniji]] s dugoročnim ciljem članstva u njoj, te se tražilo osnivanje Ureda za kontrolu monopola i kartela i tražilo djelomičnu reviziju upitnih pretvorbi. Na Konvenciji se po prvi puta [[Franjo Tuđman]] u ulozi predsjednika HDZ-a obratio stranačkom podmlatku. Izabrano je novo vodstvo, a za nacionalnog predsjednika ponovno je izabran Mario Kapulica, glavni tajnik postaje Zdeslav Milas.<br /> Na toj Konvenciji usvojen je zaključak o ''konfederalnom odnosu'' s [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladeži HDZ Bosne i Hercegovine]], u skladu s tada po [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskom sporazumu]] predviđenom konfederalnom odnosu s [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacijom Bosne i Hercegovine]]. Na prvoj Konvenciji [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladež HDZBiH]] u [[Mostar]]u potpisan je sporazum, čime su te dvije organizacije imale zajednička tijela, a predsjednik MHDZ BiH po položaju postaje jedan od nacionalnih dopredsjednika. Za prvog predsjednika MHDZ BiH izabran je Zoran Tomić. Pored unutarnje-političkih tema MHDZ pokrenula je niz okruglih stolova u borbi protiv narkomanije i alkoholizma, plakatnu kampanju upozorenja na opasnosti od AIDS-a, te pokreće svoje glasilo ''"Hrvatski Junior"'' i zalaže se za osnivanje stranačke [[Zaklada|zaklade]]. U svibnju 1995. članova HDZ-a mlađih od 30 godina ima 60.868, a djelatnih članova MHDZ-a 28.891. U Hrvatskoj, organizacija tada broji 142 gradske i općinske organizacija, u inozemstvu 36, a u Bosni i Hercegovini 53 općinskih organizacija. '''Međunarodna suradnja i Zakon o studentskom zboru''' Dok je HDZ imala sve veće probleme u međunarodnim odnosima, pa i unutar europskih konzervativnih stranaka poput [[Europska demokratska unija|Europske demokratske unije]] (kratica "EDU"), MHDZ uspjela je razvijati dobru suradnju s njemačkim podmlatkom [[Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)|CDU]]-a i [[CSU]]-a [[Junge Union]], austrijskim ÖVP-a (''Junge Volkspartei'') i mađarskim Mladeži Demokratskog foruma (''Ifjúsági Demokrata Fórum''). Godine 1992. postaje punopravnom članicom europske krovne konzervativne mladeži '''Zajednica demokratske mladeži Europe''' (''Democrat Youth Community of Europe'', DEMYC), u travnju 1994. nakon što je najutjecajnija članica američke Mladeži Republikanske stranke (''Young Republicans'') dala svoju suglasnost, na Kongresu u [[Atena (grad)|Ateni]] MHDZ postaje i članica svjetske organizacije konzervativne i demokršćanske mladeži (''International Young Democrat Union'', IYDU). Također postaje i članica europskih mladih demokršćana (''European Young Christian Democrats'', EYCD), koja 1997. postaje [[Mladež Europske pučke stranke]] (''Youth of the European People's Party'', YEPP). MHDZ 1. svibnja 1996. kao prvi politički podmladak pokreće vlastitu [[Internet]] stranicu. Godinu dana poslije uz suradnji sa [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta|Zakladom hrvatskog državnog zavjeta]] pokreće projekt "HDZ na Internet", te 10. travnja 1997., a uoči [[lokalni izbori|lokalnih izbora]], Franjo Tuđman u Glavnom tajništvu HDZ-a pušta u promet stranačku Internet stranicu. Iste godine MHDZ u suradnji sa studentskim udrugama pokreće javnu raspravu o osnivanju [[Studentski zbor|Studentskog zbora]], zamišljenu kao predstavničku instituciju studenata na hrvatskim [[Sveučilište|Sveučilištima]] i [[Fakultet]]ima. U lipnju 1996. [[Hrvatski Sabor|saborski zastupnik]] HDZ-a Mario Kapulica predstavio je u [[Sabor Republike Hrvatske|Saboru Republike Hrvatske]] nacrt ''Zakona o studentskom zboru'', te ga je [[Hrvatski Sabor|Zastupnički dom]] izglasao. Na 3. Konvenciji održanoj u [[Split]]u 26. i 27.7.1996., pod geslom "Egzistencija mladih - budućnost države" naglasak je stavljen na gospodarsku i socijalnu politiku, posebno po pitanju zapošljavanja i stambenog zbrinjavanja mladih, te obnovu sela. Na toj Konvenciji Kapulica po treći puta izabran je za predsjednika, a [[Pavo Gagulić]] postaje glavni tajnik. '''Smjena generacije''' Četvrta Konvencija održana je u [[Zagreb]]u 8. i 9. svibnja 1998. pod geslom ''"Demokracija i odgovornost"''. Ozračje Konvencije bila je zasjenuta smrti [[Ministar|ministra]] obrane [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]], koji je u redovima podmlatka uživao veliku potporu. Izborom novog vodstva organizacije izvršena je smjena generacije. Za novog nacionalnog predsjednika izabran je Krunoslav Gašparić, Mario Kapulica izabran je za predsjednika Nacionalnog odbora, a Orlando Medo za glavnog tajnika. U Parizu 1. svibnja 1999. na 18. Kongresu [[DEMYC]]-a međunarodni tajnik MHDZ Neven Ferenčić izabran je za dopredsjednika te europske multilaterale. Dana 5. lipnja 1999. na skupu MHDZ pod geslom ''"Pobjednička generacija"'' pred 4000 izaslanika u [[Košarskaški centar Dražen Petrović|Košarkaškom centru Dražen Petrović]] već vidno bolesni predsjednik HDZ-a Franjo Tuđman održao je svoj zadnji govor svojoj stranačkoj mladeži. U dvorani punoj emocionalnog naboja osjetilo se da uskoro dolazi novo vrijeme. === Uloga Mladeži u unutarstranačkim sukobima HDZ-a (2000. – 2002.)=== '''Pobuna stranačke baze i izbor Ive Sanadera za predsjednika HDZ-a''' Smrt prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i poraz na parlamentarnim izborima [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|3. siječnja 2000.]] označavao je početak novog političkog doba u Hrvatskoj, pa time i u samoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Ipak su iz redova Mladeži, Ivica Tafra i Krunoslav Gašparić postali saborski zastupnici. Dva dana poslije [[Vladimir Šeks]] izabran je za vršitelja dužnosti predsjednika HDZ-a. Opća pobuna stranačke baze protiv tadašnjeg Predsjedništva HDZ-a i previranja unutar HDZ-a nije ni poštedila stranačku mladež. U frakcijskom sukobu između Vladimira Šeksa i [[Ivić Pašalić|Ivića Pašalića]] veći dio vodstva i županijskih organizacija MHDZ-a priklonilo se Iviću Pašaliću. Na povijesnom 5. Općem Saboru HDZ-a održanom 29. i 30. travnja 2000. većina je pak izaslanika Mladeži za novog predsjednika HDZ-a podržala [[Ivo Sanader|Ivu Sanadera]], koji je dobio 70% potpore svih ''juniorskih i seniorskih'' izaslanika na Saboru. Među mladim aktivistima prevladao je strah od raspada stranke, a u općoj javnosti i u stranačkoj javnosti smatralo se da je Ivo Sanader najmanje kompromitiran kandidat. '''Napetosti između novog vodstva HDZ-a i Mladeži HDZ-a rastu''' Na ponovljenim izborima za [[Zagreb#Gradska uprava|Skupštinu Grada Zagreba]] HDZ dobiva svega 12% glasova. Dana 3. lipnja 2000. održana je u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]] 5. Konvencija MHDZ-a, na kojoj je gost bio novoizabrani predsjednik Ivo Sanader. Za nacionalnog predsjednika izabran je ponovno Krunoslav Gašparić. Sanader vodstvu Mladeži zamjera lobiranje za poraženu kandidatkinju [[Ljerka Mintas-Hodak|Ljerku Mintas-Hodak]]. HDZ narednih mjeseci proživljava neugodna prozivanja, a i u redovima MHDZ-a broj aktivista se smanjuje. Mnogo visoki dužnosnici napuštaju HDZ. Pad rejtinga HDZ-a traje sve do prosinca 2000. kada ta stranka ostvaruje iznenadno dobrar rezultat za [[Zagrebačke gradske četvrti|Vijeće gradskih četvrti]] Grada Zagreba, tj. 20,75% glasova. Kampanju je vodio mladi dužnosnik [[Pavo Gagulić]], koji je obnašao dužnost tajnika Gradskog odbora, a od travnja do studenoga 2002. i predsjednika Gradskog odbora HDZ-a. '''Predsjednik Mladeži na stegovnom sudu''' U proljeće 2001. na Nacionalnom odboru MHDZ-a Krunoslav Gašparić daje ostavku, a za novog nacionalnog predsjednika izabran je Tonči Zoričić iz Splita. Zoričić unosi živahnost u već demotiviranoj organizaciji, ali i potiće političke rasprave orijentacije stranke. Tek što je postao nacionalni predsjednik Mladeži HDZ-a, Ante Zoričić dospio je u središte pozornosti političke javnosti, i to nakon što je predsjednik stranke Ivo Sanader protiv njega pokrenuo [[stegovni postupak]]. Sanader je zamjerio Zoričiću što se usudio napisati pismo kojim vodstvo stranke poziva da pozdrave nazočne na sastanku sa ''Središnjim nacionalnim stožerom za obranu digniteta Domovinskog rata'', smatrajući da se time nanosi šteta stranci i daje argument vlasti za tvrdnje da HDZ zapravo stoji iza Stožera i njegovih akcija. Kad je pismo dospjelo u medije, stranka se počela baviti pitanjem tko je [[novinar]]ima dao pismo, a Zoričić je završio na stegovnom postupku. U pozadini je [[unutarstranački sukob]] između Ive Sanadera i Ivića Pašalića postao sve snažniji, a Mladež HDZ-a je otvoreno podržala Ivića Pašalića. U HDZ-u vodila se mjesecima žestoka pozicijska borba oko namjere Sanadera da iz [[članstvo|članstva]] HDZ-a isključi Zoričića, a od Mladeži i Pašalića da se stegovni postupak ukine. Konačno, uoči priprema za [[7. Opći sabor HDZ-a]] stegovni postupak je povučen. '''Povijesni 7. Opći sabor HDZ-a i raspuštanje Mladeži''' Nakon što je Ivić Pašalić obvjavio svoju [[kandidatura|kandidaturu]] za predsjednika stranke vodila se oštra borba za svakog izaslanika. Mladež HDZ je u ogromnoj većini podržala kandidaturu Pašalića, osim [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske]] Mladeži HDZ, koja je pak pod utjecajem [[Branimir Glavaš|Branimira Glavaša]] otvoreno podržala Ivu Sanadera. Dana 21. i 22. travnja 2002. održan je 7. Opći sabor HDZ-a. Po prvi puta u povijesti HDZ-a, Sabor stranke nisu čuvali stranački redari, nego zaštitari ''Borbaši'', koji su u organizaciji Branimira Glavaša došli iz Osijeka. Na ulazima mnogi izaslanici iz [[dijaspora|dijaspore]], koji su podržali Ivića Pašalića nisu bili na popisu izaslanika i nisu mogli ući u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnu dvorani Vatroslav Lisinski]]. U vrlo napetoj atmosferi Ivo Sanader dobio je 51%, Ivić Pašalić 47%, a [[Maja Freundlich]] 2% glasova. Ivo Sanader pobijedio je, a poraženi Ivić Pašalić priznao je poraz, no dva mjeseca poslije javno je optužio Ivu Sanadera za manipulaciju glasovima. Od [[potpredsjednik]]a, [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]] dobiva najviše glasova, a ostala dva potpredsjednika izabrani su s Pašalićeve liste, i to [[Božidar Kalmeta]] i [[Ivan Šuker]]. Vladimir Šeks doživio je neugodan poraz i nije izabran za potpredsjednika stranke. Dana 26. svibnju 2002. održava se 6. Konvencija MHDZ u [[Rijeka|Rijeci]], na koje Ivić Pašalić traži od Tonči Zoričića da se više ne kandidira, te za nacionalnog predsjednika ponovno bude izabran Krunoslav Gašparić. Na samoj Konvenciji nije se odazvao predsjednik HDZ Ivo Sanader, nego Ivić Pašalić, te Sanader poslije nije priznao izbor novog vodstva. Unutar organizacije Mladeži već su se pokazali znakovi otvorenog sukoba. Tadašnji nacionalni dopredsjednik Ivan Drmić koji je podupirao Branimira Glavaša, a time i Ivu Sanadera uspio je dobiti podršku jedne trećine izaslanika, ali nije uspio spriječiti izbor novog vodstva. Na Središnjem odboru održanom 15. lipnja 2002. Sanader uspjeva razrješiti Ivića Pašalića s dužnosti ravnatelja [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta|Zaklade hrvatskog državnog zavjeta]], te time gubi članstvo u Središnjem odboru. Ivo Sanader je pobijedio, a dio Pašalićevih ljudi priznali su Sanadera za novog šefa stranke. Pod točkom "razno" Sanader je iskoristio pobjedu i predložio kompletno '''raspuštanje svih tijela i razina organizacije Mladeži HDZ-a'''. Tom odlukom više od 3.000 dužnosnika MHDZ-a u Hrvatskoj i dijaspori gube svoju dužnost. Na hrvatskoj stranačko-političkoj sceni dogodio se jedinstveni primjer da matična stranka raspušta svoju mladež. Nakon 12 godina postojanja prestao je [[pravni kontinuitet]] organizacije MHDZ. === MHDZ u doba Ive Sanadera (2002. do 2009.)=== Dana 30. studenoga 2002. pod geslom "Snaga za novo vrijeme" održana je obnoviteljska, 7. Konvencija Mladeži HDZ-a u dvorani Globus na [[Zagrebački Velesajam|Zagrebačkom Velesajmu]] koja je okupila 1000 izaslanika Mladeži iz Hrvatske i iseljeništva. Za nacionalnu predsjednicu izabrana je Margareta Kosec. Na Konvenciji je nazočio predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. Konvencija je usvojila dokument pod nazivom ''Stajališta MHDZ o približavanju EU''. Na Zagrebačkom Velesajmu u kongresnoj dvorani «Globus» 30. listopada 2004. održana je 8. Konvencija Mladeži pod sloganom ''«Snaga moderne hr.www.atske «''. Na Konvenciji su nazočili uz predsjednika stranke i premijera Ivu Sanadera, kompletan stranački i [[državni vrh]]. Za nacionalnu predsjednicu MHDZ-a opet je izabrana Margareta Mađerić (prije udaje Kosec). Na Konvenciji su bili i predstavnici [[Konzervativizam|konzervativnih]] mladeži, MSDS-a Bugarske, Fidelitasa i IDF-a iz Mađarske, NSI i Nove Generacije iz Slovenije, te iz MHDZ Bosne i Hercegovine. Nakon istupanja Branimira Glavaša iz HDZ-a, kompletna županijska organizacija Osječko-baranjske županije i glavni tajnik MHDZ prelazi u novoosnovani [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]] ([[HDSSB]]). Na Nacionalnom odboru 30. travnja 2005. MHDZ postavlja nove dužnosnike, donosi novu ''Programsku deklaraciju'' i ''Europsku povelju'', u kojemu MHDZ podupire vladinu politiku Ive Sanadera. Na 9. Konvenciji održanoj 10.veljače 2007. na Zagrebačkom Velesajmu [[Mislav Banek]] postaje predsjednik MHDZ-a, te ponovno biva izabran na 10. Konvenciji 14. ožujka 2009. === MHDZ u doba Jadranke Kosor (2009. do 2012.)=== MHDZ uključuje se u kampanju predsjedničkog kandidata HDZ-a [[Andrija Hebrang (sin)|Andrije Hebranga]]. Nakon istupa počasnog predsjednika Ive Sanadera 3. siječnja 2010. i njegove kritike na ne ulazak kandidata HDZ-a u drugi krug predsjedničkih izbora i najave reaktiviranja u stranci, Predsjedništvo stranke ga dan poslije isključuje iz članstva. Za odluku glasuje i predsjednik Mladeži [[Mislav Banek]].<br /> Dana 5. siječnja Predsjedništvo MHDZ objavljuje priopćenje za medije u kojem se podržava odluka predsjednice [[Jadranka Kosor|Jadranke Kosor]] i Predsjedništva HDZ-a o isključenju Ive Sanadera iz stranke: MHDZ "oštro osuđuje pokušaj puča bivšeg predsjednika HDZ-a dr. Ive Sanadera. Smatramo da je potpuno neprimjeren, nedopustiv način manipulacije pojedinim dužnosnicima HDZ-a gdje ih se prijevarom pozvalo na sastanak, izmanipuliralo i u najmanju ruku izložilo nedemokratskom ponašanju."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mhdz.hr/hr/Novosti/Novosti/2010/Sijecanj/Priopcenje-za-medije |title=MHDZ Priopćenje za medije |archive-url=https://web.archive.org/web/20100111080851/http://www.mhdz.hr/hr/Novosti/Novosti/2010/Sijecanj/Priopcenje-za-medije |archive-date=11. siječnja 2010. |access-date=5. siječnja 2010.}}</ref><br /> Unatoč javnoj podršći predsjednici stranke Jadranke Kosor u medijima je procurila informacija da će Mislav Banek zbog tihe podrške Ivi Sanaderu biti smjenjen s dužnosti nacionalnog predsjednika.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/90713/Default.aspx '''Slobodna Dalmacija''', 6. veljače 2010. ''Glavni tajnik stranke i zastupnik postao je osoba od posebnog povjerenja. Branko Bačić: Sanaderu nisam dopustio da uspostavi paralelnu vlast u stranci i Vladi''] (22. travnja 2011.)</ref> Na 11. Konvenciji održanoj 6. ožujka 2010. u Velikoj Gorici za novu predsjednicu izabrana je zamjenica glasnogovornika Vlade RH [[Martina Banić]]. === MHDZ u doba Tomislava Karamarka (2012. do 2016.)=== Na stranačkom Saboru Hrvatske demokratske zajednice održanom 21. svibnja 2012., većina izaslanika stranačke mladeži podržala je Tomislava Karamarka za novog predsjednika HDZ-a. Na 12. Konvenciji MHDZ održanoj 28. listopada 2012. u Hotelu Antunović u Zagrebu izabrano je novo Predsjedništvo i Nacionalni odbor, a dosadašnji glavni tajnik Josip Bilaver postao je predsjednikom Mladeži. === MHDZ u doba Andreja Plenkovića (2016. do danas) === Pod vodstvom Andreja Plenkovića, Mladež HDZ-a (MHDZ) prošla je kroz proces sadržajne i organizacijske modernizacije, pozicionirajući se kao ključni akter u kreiranju vladinih politika za mlade. Razdoblje obilježava prijelaz s isključivo aktivističke uloge na izravno sudjelovanje u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, uz snažnu afirmaciju novog koncepta "modernog suverenizma". '''Ključni akteri i promjena generacija''' Pod vodstvom '''Andreja Plenkovića''', Mladež HDZ-a (MHDZ) transformirana je u aktivnog sudionika kreiranja javnih politika, s naglaskom na modernizaciju, digitalizaciju i snažnije međunarodno pozicioniranje. Razdoblje obilježava visoka razina vertikalne mobilnosti članova podmlatka u strukture izvršne i zakonodavne vlasti, čime postaje ključni poligon za razvoj novih političkih kadrova. Organizaciju u ovom razdoblju karakterizira smjena generacija i uvođenje visokih standarda unutarstranačke demokracije. Implementacijom načela '''„jedan član – jedan glas“''', ojačan je legitimitet izabranih dužnosnika na svim razinama. Unutarstranački procesi u ovom razdoblju rezultirali su usponom nove generacije političara. Unutarstranački procesi rezultirali su usponom nove generacije političara koji su značajno operativno oblikovali organizaciju: * '''Ivan Vidiš''' i '''Maksimilijan Šimrak''': Kao prethodni predsjednici, postavili su temelje snažnije sinergije između Mladeži i Vlade RH, s posebnim naglaskom na politike zapošljavanja i međunarodnu aktivnost unutar Mladeži Europske pučke stranke (YEPP). * '''Tin Jurak''': Izabran je za predsjednika 2025. godine po demokratskom načelu „jedan član – jedan glas“, u svom se mandatu fokusira primarno na digitalnu komunikaciju i modernizaciju stranačke infrastrukture na terenu. * '''Domagoj Ćorić''': Kao zamjenik predsjednika na nacionalnoj razini u trećem mandatu i član Nacionalnog odbora HDZ-a, personificira regionalnu stabilnost i snagu baze u istočnoj Hrvatskoj. Njegov izbor i treći uzastopni mandat predsjednika Mladeži HDZ-a Osječko-baranjske županije krajem 2025. godine potvrđuje kontinuitet i utjecaj slavonskog ogranka na nacionalne politike. * '''Ivan Skelin''': Predsjednik Nacionalnog odbora MHDZ-a, i predsjednik Mladeži HDZ Splitsko-dalmatinske županije u drugom mandatu čija pozicija naglašava važnost dalmatinskih organizacija u strukturi upravljanja i strateškom planiranju organizacije. Kroz rad ovih aktera koji aktivno sudjeluju u radu lokalne i regionalne samouprave kao izabrani vijećnici u županijskim skupštinama ('''Tin Jurak, Domagoj Ćorić, Ivan Skelin''',) Prisutnost ključnih aktera u '''županijskim skupštinama''' omogućuje Mladeži HDZ-a značajan i izravan utjecaj na regionalne i lokalne politike, čime se organizacija u Plenkovićevoj eri pozicionirala kao najnapredniji politički pomladak u Hrvatskoj s konkretnim institucionalnim utjecajem. Mladež HDZ-a se s novim generacijama profilira i u aktivni proeuropski usmjeren politički podmladak, koji kroz sinergiju s nacionalnim vodstvom Hrvatske demokratske zajednice i rad u županijskim skupštinama izravno utječe na donošenje svih važnih strateških odluka važnih za mlade u Republici Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje weba|title=Mladež HDZ-a dobila novog predsjednika: Tin Jurak na čelu mladih vladajuće stranke|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/mladez-hdz-a-dobila-novog-predsjednika-tin-jurak-na-celu-mladih-vladajuce-stranke-20251130|access-date=2026-04-16|website=tportal.hr}}</ref> == Ustrojstvo organizacije == === Nacionalna organizacija === Ustrojstvo organizacije određuje se [[Pravilnik]]om ([[statut|=Statutom]]) MHDZ. Mladež HDZ ustrojena je na područnom načelu. Nacionalna organizacija sastoji se od županijskih i inozemnih organizacija. Do lipnja 2002. nacionalna tijela bila su: # Konvencija # Nacionalni odbor # Predsjedništvo # Glavni Stan # Visoki sud časti # Nadzorni odbor Od studenoga 2002. nacionalna tijela MHDZ su: # Opći sabor # Nacionalni odbor # Predsjedništvo # Nadzorni odbor Na čelu organizacije je nacionalni predsjednik, zamjenik predsjednika, potpredsjednici te Glavni tajnik. Uz njih Predsjedništvo čine, međunarodni tajnik, tajnik za iseljeništvo (do 2002.), predsjednik Nacionalnog odbora (od 1996.), predsjednik studentske organizacije i predsjednik gradske organizacije Grada Zagreba. Od 2012. najviše tijelo zove se Opći Sabor.<ref>[http://www.mhdz.hr/index.php/o-nama/pravilnik-mladezi-hdz-a Pravilnik Mladeži HDZ-a (2012.)]</ref> Sabor bira Predsjednika Nacionalnog odbora i 37 članova Nacionalnog odbora. U Nacionalnom odboru članovi su po položaju i županijski predsjednici MHDZ, tj. predsjednici županijskih organizacija MHDZ. === Područne organizacije i zasebne zajednice === Unutar županijske organizacije ustrojene su gradske i općinske organizacije. Njih vode dotični županijski-, gradski- odnosno općinski odbor. Po potrebi se ustrojavaju i temeljni ogranci. U inozemstvu MHDZ djeluje u skladu s dotičnim propisima zemlje. U svakoj državi gdje postoji ogranak ustrojava se Koordinacijski odbor. Važne inozemne organizacije su u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Australija|Australiji]] i [[Kanada|Kanadi]]. [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladež HDZ Bosne i Hercegovine]] odvojena je organizacija i djeluje u sustavu [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ Bosne i Hercegovine]]. Zasebne zajednice unutar Mladeži HDZ-a su: * Zajednica studenata * Zajednica učenika * Zajednica povratnika-iseljenika === Konvencije (od 2014. Sabor) === '''Konvencija je sabor organizacije''' i najveće je njeno tijelo. Ona donosi programske povelje, politička stajališta, donosi Pravilnik, tj. statut MHDZ, te neposredno bira tajnim glasovanjem nacionalne dužnosnike te organizacije. Od 1992. održane su svake dvije godine redovne Konvencije, osim u 2002. kada su održane dvije Konvencije. Nakon promjena naziva najvišeg stranačkog tijela u "Sabor", na zasjedanju 2014. održan je pod nazivom "Opći sabor", ali je istodobno nastavljeno označavanje brojanja svih dosadašnjih konvencija. # Pula, 2., 3. i 4. srpnja 1992., teme: ''učvršćenje hrvatske države, hrvatski gospodarski prostor'' # Osijek, 7., 8 i 9. srpnja 1994., teme: ''prava branitelja, povratak prognanika, Hrvati u BiH'' # Split, 26. i 27. srpnja 1996., geslo: ''Egzistencija mladih - budućnost drzave'' # Zagreb, 8. i 9. svibnja 1998., geslo: ''Demokracija i odgovornost'' # Zagreb, 3. lipanj 2000., geslo: ''Pobjednička generacija'' # Rijeka, 26. svibnja 2002., geslo: ''Nova generacija za bolju Hrvatsku'' # Zagreb, 30. studenoga 2002., geslo: ''Snaga za novo vrijeme'' # Zagreb, 30. listopada 2004., geslo: ''Snaga moderne hr.www.atske'' # Zagreb, 10. veljače 2007., geslo: ''Snaga ovog vremena'' # Zagreb, 14. ožujka 2009., geslo: ''Mladež koja zna'' # Velika Gorica, 6. ožujka 2010., geslo: ''Snaga za hrvatsku budućnost'' # Zagreb, 28. listopada 2012. # Zagreb, 20. rujna 2014. == Čelnici MHDZ == Kroz povijest u organizacijskoj hijerarhiji najviši dužnosnik je nacionalni predsjednik, a drugi po redu bio je glavni tajnik. Treći dužnosnik po redu bio je prvi dopredsjednik, koji je među nacionalnim dopredsjednicima dobio najveći broj glasova na konvenciji i zamjenjuje predsjednika u slučaju spriječenosti ili ostavke. Umjesto prvog dopredsjednika, od 2010., uvedena je institucionalna dužnost zamjenika predsjednika. Četvrti u hijerarhiji je predsjednik Nacionalnog odbora, ova dužnost uvedena je 1998. '''Čelnici Mladeži danas''' po organizacijskoj hijerarhiji su: <ref>{{Citiranje weba|last=User|first=Super|title=Predsjedništvo MHDZ-a|url=http://www.mhdz.hr/index.php/vodstvo/predsjednistvo|access-date=2026-04-16|website=Mladež Hrvatske demokratske zajednice|language=hr-hr}}</ref> '''- Predsjednik Mladeži''' '''- Zamjenik predsjednika''' '''- Glavni tajnik''' '''- Potpredsjednici''' - '''Predsjednik Nacionalnog odbora''' {| class="wikitable" ! Mandat || Nacionalni predsjednik || Glavni tajnik || Prvi dopredsjednik |- | Povjerenstvo<br />rujan 1990. || [[Mario Kapulica]] || Ilija Zelić ''(1991.)'' || Tomislav Vukojević |- | 1. Konvencija<br />srpanj 1992.|| Mario Kapulica || [[Artur Gedike]] || Ante Baković |- | 2. Konvencija<br />srpanj 1994. || Mario Kapulica || [[Zdeslav Milas]] || Ante Baković |- | 3. Konvencija<br />srpanj 1996.|| Mario Kapulica || [[Pavo Gagulić]] ''(do srpnja 1997.)''<br /> Zdeslav Milas ''(od rujna 1997.)'' || Zdeslav Milas |- | 4. Konvencija<br />svibanj 1998. || [[Krunoslav Gašparić]] || Orlando Medo || Zdeslav Milas |- | 5. Konvencija<br />svibanj 2000. || Krunoslav Gašparić ''(do travnja 2001.)''<br /> [[Tonči Zoričić]] ''(od travnja 2001.)''|| Orlando Medo || Tonči Zoričić |- | 6. Konvencija<br />svibanj - lipanj 2002. || Krunoslav Gašparić ''(svega 19 dana)''|| || |- | '' raspuštena'' || ''bez vodstva '' |- | 7. Konvencija<br />studeni 2002. || [[Margareta Mađerić]] (Kosec)|| Ivan Drmić || |- | 8. Konvencija<br />listopad 2004.|| Margareta Mađerić (Kosec)|| Davor Boras ''(do travnja 2005.)''<br /> Patricio Petrić ''(od travnja 2005.)'' || |- | 9. Konvencija<br />veljače 2007. || [[Mislav Banek]] || Katarina Marković || Martina Banić |- | 10. Konvencija<br />ožujak 2009. || Mislav Banek || Josip Bilaver || Martina Banić |- | '''Mandat''' || '''Nacionalni predsjednik''' || '''Glavni tajnik''' || '''Zamjenik predsjednika''' |- | 11. Konvencija<br />ožujak 2010. || [[Martina Banić]] || Josip Bilaver || Ante Tapalović |- | 12. Konvencija<br />listopad 2012. || [[Josip Bilaver]] || Pere Semren || Marin Babarović |- | 13. Opći sabor<br />rujan 2014. || [[Josip Bilaver]] || Andrej Tolušić || Ivana Župan |- |14. Opći sabor<br>prosinac, 2018. |[[Ivan Vidiš]] |Antonio Lozančić |Ivica Rakušić |- |16. Opći sabor<br>prosinac 2021. |[[Maksimilijan Šimrak]] |Judita Emić |Domagoj Ćorić |- |17. Opći sabor<br>prosinac 2023. |[[Maksimilijan Šimrak]] |Vedran Ivanković |Domagoj Ćorić |- |18. Opći sabor prosinac 2025. |Tin Jurak |Vedran Ivanković |Domagoj Ćorić |- | |} == Saborski zastupnici MHDZ-a == * 1. saziv 1990. – 1992.: [[Andro Krstulović-Opara]], Davor Lasić, Artur Gedike * 2. saziv 1992. – 1995.: ''bez zastupnika'' * 3. saziv 1995. – 1999.: [[Mario Kapulica]], [[Dragan Kovačević]] * 4. saziv 2000. – 2003.: Krunoslav Gašparić, Ivica Tafra (''2002. prelaze u Hrvatski Blok)'' * 5. saziv 2003. – 2007.: Ivan Drmić (''2005. prelazi u HDSSB)'' * 6. saziv 2008. – 2011.: Željana Kalaš * 7. saziv 2011. – 2015.: Martina Banić * 8. saziv 2015. – 2016.: [[Josip Bilaver]], Ivan Radić * 9. saziv 2016. – 2020.: * 10. saziv 2020. – 2024.: * 11. saziv 2024. – : Maksimilijan Šimrak Napomena: Saborski zastupnici u prvom sazivu Hrvatskog sabora izabrani su kao predstavnici studenata u tadašnjem VUR (Vijeću udruženog rada) Sabora SRH: Andro Krstulović-Opara (zastupnik studenata Sveučilišta u Zagrebu), Artur Gedike (zastupnik studenata Sveučilišta u Osijeku), Davor Lasić (zastupnik studenata Sveučilišta u Splitu). == Glasila MHDZ-a == Glasilo MHDZ je ''Glasnik Mladeži HDZ-a''. === Bilten MHDZ ''(1993. – 1995.)'' === Prvi broj [[glasilo|glasila]] Mladeži HDZ-a pod nazivom ''Bilten MHDZ'' objavljen je u siječnju [[1993.]] i bio je namijenjen isključivo članstvu u [[iseljeništvo|iseljeništvu]]. U svibnju iste godine izlazi prvi broj ''Bilten''-a namijenjen djelatnom članstvu organizacije. Izgled glasila bio je u formatu [[ISO 216|A4]] bez [[oglas]]a, [[fotografija]] ili [[crtež]]a, a sadržaj strogo orijentiran na organizacijske vijesti, od [[1994.]] pak može se pročitati komentari o aktualnoj [[politka|politici]], te vijesti iz Bosne i Hercegovine. Zadnji broj Bilten-a izlazi [[1995.]] === Hrvatski Junior ''(1995. – 2000.)'' === U ožujku 1995. Mladež HDZ pokreće svoje glasilo ''Hrvatski Junior'' namijenjeno prije svega svojem članstvu. Kvaliteta glasila se znatno poboljšala, format [[A3 (papir)|A3]], dvobojni, [[vijest]]i su kraći, ali i mnogobrojniji. U glasilu su se mogle pročitati [[intervju|intervjui]] hrvatskih i stranih političara, politički [[komentar]]i, te događaji i najave iz života Mladeži i same stranke. Od jeseni [[1997.]] poboljšala se kvaliteta papira i glasilo izlazi u boji te naklada dostiže 15.000 primjeraka. Glavni urednik Hrvatskog Juniora je Zdeslav Milas (1995. – 1998., osim dva ljetna broja u 1997. kada glasilo uređuje Gordan Ivan Šojat), od lipnja 1998. list uređuje Orlando Medo. Izvršna urednica svih izdanja je Marijana Kovčo. Posljednji broj ''Juniora'' izlazi godine [[2000.]] Pored ''Hrvatskog Juniora'' izlaze i lokalna glasila stranačkog podmlatka, a Mladež HDZ BiH izdaje svoje zasebno glasilo ''Mladež'' u formatu [[časopis]]a namijenjo ne samo članstvu, nego i ostalim ciljnim javnostima (simpatizeri, [[novinar]]i, HDZ-ovi dužnosnici, [[institucija|institucije]] i [[udruga|udruge]]). Godine 1997./1998. glasilo ''Mladež'' postaje također nacionalno glasilo MHDZ. === Mladež ''(od 2005. – 2007.)'' === Godine 2005. MHDZ ponovno pokreće svoje glasilo pod nazivom ''Mladež''. Ono je namijenjeno svojem članstvu, a sadržaj su vijesti iz rada [[organizacija|organizacije]]. Mladež izlazi u časopis formatu [[ISO 216|A4]] u punoj boji. === Glasnik Mladež HDZ-a ''(od 2008.)'' === MHDZ mijenja naziv glasila u "Glasnik Mladeži Hrvatske demokratske zajednice" u obliku časopisa u punoj boji u opsegu 36 stranica, a tijekom 2008-2009. izdaje četiri broja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mhdz.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=54&Itemid=411 |title=Mladež HDZ. Glasnik Mladeži |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721101918/http://www.mhdz.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=54&Itemid=411 |archive-date=21. srpnja 2011. |access-date=22. travnja 2011.}}</ref> == Članstvo u međunarodnim organizacijama == * [[Mladež Europske pučke stranke]] (YEPP, ''Youth of the European People's Party'') * [[Međunarodna mlada demokratska unije]] (IYDU, ''International Young Democrat Union'') * [[Zajednica demokratske mladeži Europe]] (DEMYC, ''Democrat Youth Community of Europe'') == Izvori == {{izvori|30em}} == Poveznice == * [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvatska demokratska zajednica]] * [[Mladež Europske pučke stranke]] * [[Politički podmladak|Politički pomladak]] == Vanjske poveznice == *[http://www.mhdz.hr Mladež Hrvatske demokratske zajednice] *[http://www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija - Hidra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051014090147/http://www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf |date=14. listopada 2005. }} [[Kategorija:Politički podmladak]] [[Kategorija:Hrvatske političke stranke od 1989.]] hn565rqr3vyi0k6wweku5jpj7medhs4 7430839 7430836 2026-04-16T11:54:55Z BIVUŠ101 352815 dodavanje kratkih izvora s člancima i poveznicama 7430839 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hdz_mladez.jpg|mini|Znak (logo)]] '''Mladež Hrvatske demokratske zajednice''' (kratica: '''MHDZ''' i '''Mladež HDZ-a''') je [[politički podmladak|politički pomladak]] [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]]. Osnovana je 13. rujna 1990. godine. Unutar Hrvatske demokratske zajednice MHDZ ima status zasebne organizacijske cjeline, ali nema status pravne osobe. Ona okuplja članove HDZ-a od 18 do 30 godina, a članovi Mladeži HDZ-a mogu postati osobe od 16 do 18 godina starosti.<ref>[http://www.mhdz.hr/images/stories/download/pravilnik-mhdz_2010.pdf Pravilnik Mladeži HDZ-a]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Predsjednik organizacije je Tin Jurak.<ref>{{Citiranje weba |last=User |first=Super |title=Predsjedništvo MHDZ-a |url=http://mhdz.hr/index.php/vodstvo/predsjednistvo |access-date=2021-12-13 |website=Mladež Hrvatske demokratske zajednice |language=hr-hr}}</ref>,[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/mladez-hdz-a-dobila-novog-predsjednika-tin-jurak-na-celu-mladih-vladajuce-stranke-20251130] == Politički profil == Kao pomladak Hrvatske demokratske zajednice, mladež okuplja mlade ljude unutar HDZ-a, temeljene na demokršćanskom svjetonazoru. MHDZ se u svojoj Programskoj deklaraciji od 2004. vidi kao: * narodnjački - tj. okupljaju sve slojeve hrvatskog naroda i drugih građana Hrvatske, čiji se program temelji na domoljublju, načelima demokracije i kršćanske civilizacije te drugim vrijednostima koje su u tradiciji hrvatskoga naroda; * socijalni - zalažu za sve ljude u društvu, pogotovo one slabije; * konzervativni i napredni, smatraju da dokazano mijenjaju samo tada, kada su novo spoznali kao uistinu boljim; * slobodnjački - promiču ideju i sustav slobode za svakog i svugdje; * nacionalno svjesni i državotvorni - promiču hrvatski nacionalni interes, čuvaju tradiciju i identitet hrvatskoga naroda i vrijednosti Domovinskog rata. == Povijest == === MHDZ u doba Franje Tuđmana (1989. – 1999.)=== ====Sekcija za mladež Inicijativnog odbora HDZ-a==== Unutar Inicijativnog odbora HDZ-a koji je osnovan 3. travnja 1989. formirano je osam radnih odbora, među kojima i Odbor za mladež. Na zagrebačkom Tuškancu 25. travnja 1989. formirana je na tajnom sastanku ''Sekcija za mladež HDZ-a''. Druga sjednica održana je 16. svibnja 1989., vodili su je Perica Jurić, Ivan Tadić i Mario Kapulica. Kapulica je ubrzo izabran za voditelja Mladeži HDZ-a, a formuliran je i prvi dokument u 14 točaka vezan uz okupljanje i poglede mladih. Djelovanje Sekcije za mladež odvijalo se prije samog strukturiranja stranke. Njezina je funkcija uglavnom bila usmjerena na okrupnjavanje HDZ-a i uključivanje mladih u stvaranje ogranaka stranke.<ref>Organizacija Mladeži HDZ-a 1990. - 2002.. Monografija 25 godina Mladeži Hrvatske demokratske zajednice</ref> '''Definiranje u statutu HDZ-a''' Na Prvom Općem saboru HDZ-a održanog 24. i 25. veljače 1990. u sklopu donošenja novog statuta stranke, definira se da osobe od 14 do 25 godina mogu postati članovi Mladeži HDZ, a od 7 do 14 godina članovi ''Podmlatka'' HDZ. U sklopu 12 referata o programskim osnovama HDZ-a u izborima, među njima bila je i tema „Mladež i HDZ“. Uloga izvjestitelja o toj temi pripala je Mariu Kapulici. '''Osnivanje i prve godine''' Poradi velikog broja mladih ljudi angažiranih u osnivanju Hrvatske demokratske zajednice, koja je tada imala obilježja nacionalnog i demokratskog pokreta, odlukom Izvršnog odbora HDZ-a, 13. rujna 1990. osnovano je ''Povjerenstvo za mladež HDZ-a''. Povjerenstvo je činilo sedam članova, za predsjednika Povjerenstva imenovan je [[Mario Kapulica]]. Na njegov je prijedlog Povjereništvo za mladež činili su još Tomislav Krušić, Tomislav Vukojević, [[Andro Krstulović Opara]], Jakov Ljubičić, Nikola Gačić i Ana Radić. Zadaća tog povjerenstva bila je uključivanje mladih u konkretan stranački život po uzoru na narodnjačke i demokršćanske stranke u Europi. Ubrzo se u bivšim općinama osnivaju Klubovi Mladeži HDZ-a, regionalni centri postaju Osijek, Split i Rijeka. Sastav Povjereništva se tijekom 1991. mijenjao, istaknuti članovi postaju Ante Baković koji se imenuje dopredsjednikom, Zdeslav Milas, povjerenikom za iseljeništvo i Gordan Hanžek, osnivačem zagrebačke Mladeži HDZ. U studenome 1990. Povjerenstvo sa studentskim predstavnicima priprema osnivanje zasebne studentske organizacije [[Hrvatska akademska zajednica|Hrvatsku akademsku zajednicu]] koja je bila prva nekomunistička studentska organizacija nakon 1971. i okupljala državotvorne studene. Na jesen 1996. izlazi na prve studentske izbore. Povjerenstvo je organizator ''Prvi svjetski sabor hrvatske mladeži'', koja je 2. – 4. travnja 1991. u koncertnoj dvorani [[Vatroslav Lisinski]] okupila 2000 predstavnika različitih organizacija hrvatske mladeži iz [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Dijaspora|dijaspore]], potom s još desetak udruga mladeži osniva krovnu organizaciju ''Nacionalni savez mladeži Hrvatske''. Uoči početka [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] mnogi odlaze na bojište, a rad Povjerenstva i Klubova i podređeno je obrani i prikupljanju humanitarne pomoći iz inozemstva. '''MHDZ postaje organizacija''' Stranački rad se oživljava na proljeće 1992., te se u od 2. do 4. srpnja 1992. u [[Pula|Puli]] održava 1. Konvencija, na kojom sudjeluje 350 izaslanika iz Hrvatske i iseljeništva. U ime HDZ-a sudjeluje i tadašnji predsjednik Izvršnog odbora [[Stipe Mesić]]. Na Konvenciji se MHDZ definira kao stranački pomladak HDZ-a, te usvaja ''Programsku Povelju'', ''Pravilnik'' i bira novo vodstvo na mandat od dvije godine. Za nacionalnog predsjednika izabran je Mario Kapulica, a za glavnog tajnika Artur Gedike. Nacionalni dopredsjednici predstavljaju četiri ključne hrvatske makro-regije, a peta predstavlja iseljeništvo. Dobna granica za članstvo se povećava s 25 na 30 godina starosti. Na [[2. Opći sabor HDZ-a|2. Općem saboru HDZ-a]] 15. i 16. listopada 1993. MHDZ se definira u stranačkom statutu i dobiva zasebni oblik organiziranja. Od tada [[Predsjednik|predsjednici]] stranačke mladeži ulaze po položaju u odbor HDZ-a dotične razine, nacionalni predsjednik Mladeži postaje član Predsjedništva HDZ-a. '''Stranačka mladež profilira se političkim temama''' U sukobu u travnju i svibnju 1994. između tadašnjeg predsjednika Hrvatskog sabora [[Josip Manolić|Josipa Manolića]] i predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], MHDZ gotovo jednoglasno daje potporu Tuđmanu, prije svega iz ideološkog uvjerenja mladih aktivista da se bivši dužnosnici [[UDBA]]-e trebaju povući iz javnog djelovanja. Nategnuta politička situacija zbog neučinkovitosti [[UNPROFOR]]-a i održavanja status quo na crti razdvajanja bila je u središtu rasprave na 2. Konvenciji MHDZ-a održanoj 7. i 8. srpnja 1994., koja je održana u [[Osijek|Osijeku]] športskoj dvorani ''Zrinjevac'' uz nazočnost 360 izaslanika i 1500 članova iz [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]. Na zahtjev slavonskih izaslanika izglasana je rezolucija po kojoj se podržao prosvjed hrvatskih prognanika i tražilo isključenje mogućnosti produženja mandata [[UNPROFOR]]-u bez njihova razmještanja na hrvatskim granicama. U novoj Programskoj povelji MHDZ se zalaže za približavanje [[Europska unija|Europskoj uniji]] s dugoročnim ciljem članstva u njoj, te se tražilo osnivanje Ureda za kontrolu monopola i kartela i tražilo djelomičnu reviziju upitnih pretvorbi. Na Konvenciji se po prvi puta [[Franjo Tuđman]] u ulozi predsjednika HDZ-a obratio stranačkom podmlatku. Izabrano je novo vodstvo, a za nacionalnog predsjednika ponovno je izabran Mario Kapulica, glavni tajnik postaje Zdeslav Milas.<br /> Na toj Konvenciji usvojen je zaključak o ''konfederalnom odnosu'' s [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladeži HDZ Bosne i Hercegovine]], u skladu s tada po [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskom sporazumu]] predviđenom konfederalnom odnosu s [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacijom Bosne i Hercegovine]]. Na prvoj Konvenciji [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladež HDZBiH]] u [[Mostar]]u potpisan je sporazum, čime su te dvije organizacije imale zajednička tijela, a predsjednik MHDZ BiH po položaju postaje jedan od nacionalnih dopredsjednika. Za prvog predsjednika MHDZ BiH izabran je Zoran Tomić. Pored unutarnje-političkih tema MHDZ pokrenula je niz okruglih stolova u borbi protiv narkomanije i alkoholizma, plakatnu kampanju upozorenja na opasnosti od AIDS-a, te pokreće svoje glasilo ''"Hrvatski Junior"'' i zalaže se za osnivanje stranačke [[Zaklada|zaklade]]. U svibnju 1995. članova HDZ-a mlađih od 30 godina ima 60.868, a djelatnih članova MHDZ-a 28.891. U Hrvatskoj, organizacija tada broji 142 gradske i općinske organizacija, u inozemstvu 36, a u Bosni i Hercegovini 53 općinskih organizacija. '''Međunarodna suradnja i Zakon o studentskom zboru''' Dok je HDZ imala sve veće probleme u međunarodnim odnosima, pa i unutar europskih konzervativnih stranaka poput [[Europska demokratska unija|Europske demokratske unije]] (kratica "EDU"), MHDZ uspjela je razvijati dobru suradnju s njemačkim podmlatkom [[Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)|CDU]]-a i [[CSU]]-a [[Junge Union]], austrijskim ÖVP-a (''Junge Volkspartei'') i mađarskim Mladeži Demokratskog foruma (''Ifjúsági Demokrata Fórum''). Godine 1992. postaje punopravnom članicom europske krovne konzervativne mladeži '''Zajednica demokratske mladeži Europe''' (''Democrat Youth Community of Europe'', DEMYC), u travnju 1994. nakon što je najutjecajnija članica američke Mladeži Republikanske stranke (''Young Republicans'') dala svoju suglasnost, na Kongresu u [[Atena (grad)|Ateni]] MHDZ postaje i članica svjetske organizacije konzervativne i demokršćanske mladeži (''International Young Democrat Union'', IYDU). Također postaje i članica europskih mladih demokršćana (''European Young Christian Democrats'', EYCD), koja 1997. postaje [[Mladež Europske pučke stranke]] (''Youth of the European People's Party'', YEPP). MHDZ 1. svibnja 1996. kao prvi politički podmladak pokreće vlastitu [[Internet]] stranicu. Godinu dana poslije uz suradnji sa [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta|Zakladom hrvatskog državnog zavjeta]] pokreće projekt "HDZ na Internet", te 10. travnja 1997., a uoči [[lokalni izbori|lokalnih izbora]], Franjo Tuđman u Glavnom tajništvu HDZ-a pušta u promet stranačku Internet stranicu. Iste godine MHDZ u suradnji sa studentskim udrugama pokreće javnu raspravu o osnivanju [[Studentski zbor|Studentskog zbora]], zamišljenu kao predstavničku instituciju studenata na hrvatskim [[Sveučilište|Sveučilištima]] i [[Fakultet]]ima. U lipnju 1996. [[Hrvatski Sabor|saborski zastupnik]] HDZ-a Mario Kapulica predstavio je u [[Sabor Republike Hrvatske|Saboru Republike Hrvatske]] nacrt ''Zakona o studentskom zboru'', te ga je [[Hrvatski Sabor|Zastupnički dom]] izglasao. Na 3. Konvenciji održanoj u [[Split]]u 26. i 27.7.1996., pod geslom "Egzistencija mladih - budućnost države" naglasak je stavljen na gospodarsku i socijalnu politiku, posebno po pitanju zapošljavanja i stambenog zbrinjavanja mladih, te obnovu sela. Na toj Konvenciji Kapulica po treći puta izabran je za predsjednika, a [[Pavo Gagulić]] postaje glavni tajnik. '''Smjena generacije''' Četvrta Konvencija održana je u [[Zagreb]]u 8. i 9. svibnja 1998. pod geslom ''"Demokracija i odgovornost"''. Ozračje Konvencije bila je zasjenuta smrti [[Ministar|ministra]] obrane [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]], koji je u redovima podmlatka uživao veliku potporu. Izborom novog vodstva organizacije izvršena je smjena generacije. Za novog nacionalnog predsjednika izabran je Krunoslav Gašparić, Mario Kapulica izabran je za predsjednika Nacionalnog odbora, a Orlando Medo za glavnog tajnika. U Parizu 1. svibnja 1999. na 18. Kongresu [[DEMYC]]-a međunarodni tajnik MHDZ Neven Ferenčić izabran je za dopredsjednika te europske multilaterale. Dana 5. lipnja 1999. na skupu MHDZ pod geslom ''"Pobjednička generacija"'' pred 4000 izaslanika u [[Košarskaški centar Dražen Petrović|Košarkaškom centru Dražen Petrović]] već vidno bolesni predsjednik HDZ-a Franjo Tuđman održao je svoj zadnji govor svojoj stranačkoj mladeži. U dvorani punoj emocionalnog naboja osjetilo se da uskoro dolazi novo vrijeme. === Uloga Mladeži u unutarstranačkim sukobima HDZ-a (2000. – 2002.)=== '''Pobuna stranačke baze i izbor Ive Sanadera za predsjednika HDZ-a''' Smrt prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i poraz na parlamentarnim izborima [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|3. siječnja 2000.]] označavao je početak novog političkog doba u Hrvatskoj, pa time i u samoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Ipak su iz redova Mladeži, Ivica Tafra i Krunoslav Gašparić postali saborski zastupnici. Dva dana poslije [[Vladimir Šeks]] izabran je za vršitelja dužnosti predsjednika HDZ-a. Opća pobuna stranačke baze protiv tadašnjeg Predsjedništva HDZ-a i previranja unutar HDZ-a nije ni poštedila stranačku mladež. U frakcijskom sukobu između Vladimira Šeksa i [[Ivić Pašalić|Ivića Pašalića]] veći dio vodstva i županijskih organizacija MHDZ-a priklonilo se Iviću Pašaliću. Na povijesnom 5. Općem Saboru HDZ-a održanom 29. i 30. travnja 2000. većina je pak izaslanika Mladeži za novog predsjednika HDZ-a podržala [[Ivo Sanader|Ivu Sanadera]], koji je dobio 70% potpore svih ''juniorskih i seniorskih'' izaslanika na Saboru. Među mladim aktivistima prevladao je strah od raspada stranke, a u općoj javnosti i u stranačkoj javnosti smatralo se da je Ivo Sanader najmanje kompromitiran kandidat. '''Napetosti između novog vodstva HDZ-a i Mladeži HDZ-a rastu''' Na ponovljenim izborima za [[Zagreb#Gradska uprava|Skupštinu Grada Zagreba]] HDZ dobiva svega 12% glasova. Dana 3. lipnja 2000. održana je u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]] 5. Konvencija MHDZ-a, na kojoj je gost bio novoizabrani predsjednik Ivo Sanader. Za nacionalnog predsjednika izabran je ponovno Krunoslav Gašparić. Sanader vodstvu Mladeži zamjera lobiranje za poraženu kandidatkinju [[Ljerka Mintas-Hodak|Ljerku Mintas-Hodak]]. HDZ narednih mjeseci proživljava neugodna prozivanja, a i u redovima MHDZ-a broj aktivista se smanjuje. Mnogo visoki dužnosnici napuštaju HDZ. Pad rejtinga HDZ-a traje sve do prosinca 2000. kada ta stranka ostvaruje iznenadno dobrar rezultat za [[Zagrebačke gradske četvrti|Vijeće gradskih četvrti]] Grada Zagreba, tj. 20,75% glasova. Kampanju je vodio mladi dužnosnik [[Pavo Gagulić]], koji je obnašao dužnost tajnika Gradskog odbora, a od travnja do studenoga 2002. i predsjednika Gradskog odbora HDZ-a. '''Predsjednik Mladeži na stegovnom sudu''' U proljeće 2001. na Nacionalnom odboru MHDZ-a Krunoslav Gašparić daje ostavku, a za novog nacionalnog predsjednika izabran je Tonči Zoričić iz Splita. Zoričić unosi živahnost u već demotiviranoj organizaciji, ali i potiće političke rasprave orijentacije stranke. Tek što je postao nacionalni predsjednik Mladeži HDZ-a, Ante Zoričić dospio je u središte pozornosti političke javnosti, i to nakon što je predsjednik stranke Ivo Sanader protiv njega pokrenuo [[stegovni postupak]]. Sanader je zamjerio Zoričiću što se usudio napisati pismo kojim vodstvo stranke poziva da pozdrave nazočne na sastanku sa ''Središnjim nacionalnim stožerom za obranu digniteta Domovinskog rata'', smatrajući da se time nanosi šteta stranci i daje argument vlasti za tvrdnje da HDZ zapravo stoji iza Stožera i njegovih akcija. Kad je pismo dospjelo u medije, stranka se počela baviti pitanjem tko je [[novinar]]ima dao pismo, a Zoričić je završio na stegovnom postupku. U pozadini je [[unutarstranački sukob]] između Ive Sanadera i Ivića Pašalića postao sve snažniji, a Mladež HDZ-a je otvoreno podržala Ivića Pašalića. U HDZ-u vodila se mjesecima žestoka pozicijska borba oko namjere Sanadera da iz [[članstvo|članstva]] HDZ-a isključi Zoričića, a od Mladeži i Pašalića da se stegovni postupak ukine. Konačno, uoči priprema za [[7. Opći sabor HDZ-a]] stegovni postupak je povučen. '''Povijesni 7. Opći sabor HDZ-a i raspuštanje Mladeži''' Nakon što je Ivić Pašalić obvjavio svoju [[kandidatura|kandidaturu]] za predsjednika stranke vodila se oštra borba za svakog izaslanika. Mladež HDZ je u ogromnoj većini podržala kandidaturu Pašalića, osim [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske]] Mladeži HDZ, koja je pak pod utjecajem [[Branimir Glavaš|Branimira Glavaša]] otvoreno podržala Ivu Sanadera. Dana 21. i 22. travnja 2002. održan je 7. Opći sabor HDZ-a. Po prvi puta u povijesti HDZ-a, Sabor stranke nisu čuvali stranački redari, nego zaštitari ''Borbaši'', koji su u organizaciji Branimira Glavaša došli iz Osijeka. Na ulazima mnogi izaslanici iz [[dijaspora|dijaspore]], koji su podržali Ivića Pašalića nisu bili na popisu izaslanika i nisu mogli ući u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnu dvorani Vatroslav Lisinski]]. U vrlo napetoj atmosferi Ivo Sanader dobio je 51%, Ivić Pašalić 47%, a [[Maja Freundlich]] 2% glasova. Ivo Sanader pobijedio je, a poraženi Ivić Pašalić priznao je poraz, no dva mjeseca poslije javno je optužio Ivu Sanadera za manipulaciju glasovima. Od [[potpredsjednik]]a, [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]] dobiva najviše glasova, a ostala dva potpredsjednika izabrani su s Pašalićeve liste, i to [[Božidar Kalmeta]] i [[Ivan Šuker]]. Vladimir Šeks doživio je neugodan poraz i nije izabran za potpredsjednika stranke. Dana 26. svibnju 2002. održava se 6. Konvencija MHDZ u [[Rijeka|Rijeci]], na koje Ivić Pašalić traži od Tonči Zoričića da se više ne kandidira, te za nacionalnog predsjednika ponovno bude izabran Krunoslav Gašparić. Na samoj Konvenciji nije se odazvao predsjednik HDZ Ivo Sanader, nego Ivić Pašalić, te Sanader poslije nije priznao izbor novog vodstva. Unutar organizacije Mladeži već su se pokazali znakovi otvorenog sukoba. Tadašnji nacionalni dopredsjednik Ivan Drmić koji je podupirao Branimira Glavaša, a time i Ivu Sanadera uspio je dobiti podršku jedne trećine izaslanika, ali nije uspio spriječiti izbor novog vodstva. Na Središnjem odboru održanom 15. lipnja 2002. Sanader uspjeva razrješiti Ivića Pašalića s dužnosti ravnatelja [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta|Zaklade hrvatskog državnog zavjeta]], te time gubi članstvo u Središnjem odboru. Ivo Sanader je pobijedio, a dio Pašalićevih ljudi priznali su Sanadera za novog šefa stranke. Pod točkom "razno" Sanader je iskoristio pobjedu i predložio kompletno '''raspuštanje svih tijela i razina organizacije Mladeži HDZ-a'''. Tom odlukom više od 3.000 dužnosnika MHDZ-a u Hrvatskoj i dijaspori gube svoju dužnost. Na hrvatskoj stranačko-političkoj sceni dogodio se jedinstveni primjer da matična stranka raspušta svoju mladež. Nakon 12 godina postojanja prestao je [[pravni kontinuitet]] organizacije MHDZ. === MHDZ u doba Ive Sanadera (2002. do 2009.)=== Dana 30. studenoga 2002. pod geslom "Snaga za novo vrijeme" održana je obnoviteljska, 7. Konvencija Mladeži HDZ-a u dvorani Globus na [[Zagrebački Velesajam|Zagrebačkom Velesajmu]] koja je okupila 1000 izaslanika Mladeži iz Hrvatske i iseljeništva. Za nacionalnu predsjednicu izabrana je Margareta Kosec. Na Konvenciji je nazočio predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. Konvencija je usvojila dokument pod nazivom ''Stajališta MHDZ o približavanju EU''. Na Zagrebačkom Velesajmu u kongresnoj dvorani «Globus» 30. listopada 2004. održana je 8. Konvencija Mladeži pod sloganom ''«Snaga moderne hr.www.atske «''. Na Konvenciji su nazočili uz predsjednika stranke i premijera Ivu Sanadera, kompletan stranački i [[državni vrh]]. Za nacionalnu predsjednicu MHDZ-a opet je izabrana Margareta Mađerić (prije udaje Kosec). Na Konvenciji su bili i predstavnici [[Konzervativizam|konzervativnih]] mladeži, MSDS-a Bugarske, Fidelitasa i IDF-a iz Mađarske, NSI i Nove Generacije iz Slovenije, te iz MHDZ Bosne i Hercegovine. Nakon istupanja Branimira Glavaša iz HDZ-a, kompletna županijska organizacija Osječko-baranjske županije i glavni tajnik MHDZ prelazi u novoosnovani [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]] ([[HDSSB]]). Na Nacionalnom odboru 30. travnja 2005. MHDZ postavlja nove dužnosnike, donosi novu ''Programsku deklaraciju'' i ''Europsku povelju'', u kojemu MHDZ podupire vladinu politiku Ive Sanadera. Na 9. Konvenciji održanoj 10.veljače 2007. na Zagrebačkom Velesajmu [[Mislav Banek]] postaje predsjednik MHDZ-a, te ponovno biva izabran na 10. Konvenciji 14. ožujka 2009. === MHDZ u doba Jadranke Kosor (2009. do 2012.)=== MHDZ uključuje se u kampanju predsjedničkog kandidata HDZ-a [[Andrija Hebrang (sin)|Andrije Hebranga]]. Nakon istupa počasnog predsjednika Ive Sanadera 3. siječnja 2010. i njegove kritike na ne ulazak kandidata HDZ-a u drugi krug predsjedničkih izbora i najave reaktiviranja u stranci, Predsjedništvo stranke ga dan poslije isključuje iz članstva. Za odluku glasuje i predsjednik Mladeži [[Mislav Banek]].<br /> Dana 5. siječnja Predsjedništvo MHDZ objavljuje priopćenje za medije u kojem se podržava odluka predsjednice [[Jadranka Kosor|Jadranke Kosor]] i Predsjedništva HDZ-a o isključenju Ive Sanadera iz stranke: MHDZ "oštro osuđuje pokušaj puča bivšeg predsjednika HDZ-a dr. Ive Sanadera. Smatramo da je potpuno neprimjeren, nedopustiv način manipulacije pojedinim dužnosnicima HDZ-a gdje ih se prijevarom pozvalo na sastanak, izmanipuliralo i u najmanju ruku izložilo nedemokratskom ponašanju."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mhdz.hr/hr/Novosti/Novosti/2010/Sijecanj/Priopcenje-za-medije |title=MHDZ Priopćenje za medije |archive-url=https://web.archive.org/web/20100111080851/http://www.mhdz.hr/hr/Novosti/Novosti/2010/Sijecanj/Priopcenje-za-medije |archive-date=11. siječnja 2010. |access-date=5. siječnja 2010.}}</ref><br /> Unatoč javnoj podršći predsjednici stranke Jadranke Kosor u medijima je procurila informacija da će Mislav Banek zbog tihe podrške Ivi Sanaderu biti smjenjen s dužnosti nacionalnog predsjednika.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/90713/Default.aspx '''Slobodna Dalmacija''', 6. veljače 2010. ''Glavni tajnik stranke i zastupnik postao je osoba od posebnog povjerenja. Branko Bačić: Sanaderu nisam dopustio da uspostavi paralelnu vlast u stranci i Vladi''] (22. travnja 2011.)</ref> Na 11. Konvenciji održanoj 6. ožujka 2010. u Velikoj Gorici za novu predsjednicu izabrana je zamjenica glasnogovornika Vlade RH [[Martina Banić]]. === MHDZ u doba Tomislava Karamarka (2012. do 2016.)=== Na stranačkom Saboru Hrvatske demokratske zajednice održanom 21. svibnja 2012., većina izaslanika stranačke mladeži podržala je Tomislava Karamarka za novog predsjednika HDZ-a. Na 12. Konvenciji MHDZ održanoj 28. listopada 2012. u Hotelu Antunović u Zagrebu izabrano je novo Predsjedništvo i Nacionalni odbor, a dosadašnji glavni tajnik Josip Bilaver postao je predsjednikom Mladeži. === MHDZ u doba Andreja Plenkovića (2016. do danas) === Pod vodstvom Andreja Plenkovića, Mladež HDZ-a (MHDZ) prošla je kroz proces sadržajne i organizacijske modernizacije, pozicionirajući se kao ključni akter u kreiranju vladinih politika za mlade. Razdoblje obilježava prijelaz s isključivo aktivističke uloge na izravno sudjelovanje u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, uz snažnu afirmaciju novog koncepta "modernog suverenizma". '''Ključni akteri i promjena generacija''' Pod vodstvom '''Andreja Plenkovića''', Mladež HDZ-a (MHDZ) transformirana je u aktivnog sudionika kreiranja javnih politika, s naglaskom na modernizaciju, digitalizaciju i snažnije međunarodno pozicioniranje. Razdoblje obilježava visoka razina vertikalne mobilnosti članova podmlatka u strukture izvršne i zakonodavne vlasti, čime postaje ključni poligon za razvoj novih političkih kadrova. Organizaciju u ovom razdoblju karakterizira smjena generacija i uvođenje visokih standarda unutarstranačke demokracije. Implementacijom načela '''„jedan član – jedan glas“''', ojačan je legitimitet izabranih dužnosnika na svim razinama. Unutarstranački procesi u ovom razdoblju rezultirali su usponom nove generacije političara. Unutarstranački procesi rezultirali su usponom nove generacije političara koji su značajno operativno oblikovali organizaciju: * '''Ivan Vidiš''' i '''Maksimilijan Šimrak''': Kao prethodni predsjednici, postavili su temelje snažnije sinergije između Mladeži i Vlade RH, s posebnim naglaskom na politike zapošljavanja i međunarodnu aktivnost unutar Mladeži Europske pučke stranke (YEPP). * '''Tin Jurak''': Izabran je za predsjednika 2025. godine po demokratskom načelu „jedan član – jedan glas“, u svom se mandatu fokusira primarno na digitalnu komunikaciju i modernizaciju stranačke infrastrukture na terenu. * '''Domagoj Ćorić''': Kao zamjenik predsjednika na nacionalnoj razini u trećem mandatu i član Nacionalnog odbora HDZ-a, personificira regionalnu stabilnost i snagu baze u istočnoj Hrvatskoj. Njegov izbor i treći uzastopni mandat predsjednika Mladeži HDZ-a Osječko-baranjske županije krajem 2025. godine potvrđuje kontinuitet i utjecaj slavonskog ogranka na nacionalne politike. * '''Ivan Skelin''': Predsjednik Nacionalnog odbora MHDZ-a, i predsjednik Mladeži HDZ Splitsko-dalmatinske županije u drugom mandatu čija pozicija naglašava važnost dalmatinskih organizacija u strukturi upravljanja i strateškom planiranju organizacije. Kroz rad ovih aktera koji aktivno sudjeluju u radu lokalne i regionalne samouprave kao izabrani vijećnici u županijskim skupštinama ('''Tin Jurak, Domagoj Ćorić, Ivan Skelin''',) Prisutnost ključnih aktera u '''županijskim skupštinama''' omogućuje Mladeži HDZ-a značajan i izravan utjecaj na regionalne i lokalne politike, čime se organizacija u Plenkovićevoj eri pozicionirala kao najnapredniji politički pomladak u Hrvatskoj s konkretnim institucionalnim utjecajem. Mladež HDZ-a se s novim generacijama profilira i u aktivni proeuropski usmjeren politički podmladak, koji kroz sinergiju s nacionalnim vodstvom Hrvatske demokratske zajednice i rad u županijskim skupštinama izravno utječe na donošenje svih važnih strateških odluka važnih za mlade u Republici Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje weba|title=Mladež HDZ-a dobila novog predsjednika: Tin Jurak na čelu mladih vladajuće stranke|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/mladez-hdz-a-dobila-novog-predsjednika-tin-jurak-na-celu-mladih-vladajuce-stranke-20251130|access-date=2026-04-16|website=tportal.hr}}</ref> [https://www.osijekexpress.com/2024/10/21/domagoj-coric-najmladi-izabrani-clan-u-najvisem-tijelu-stranke/], [https://dalmatinskiportal.hr/ivan-skelin-u-jos-jedan-mandat-na-celu-mladezi-hdz-a-splitsko-dalmatinske-zupanije] == Ustrojstvo organizacije == === Nacionalna organizacija === Ustrojstvo organizacije određuje se [[Pravilnik]]om ([[statut|=Statutom]]) MHDZ. Mladež HDZ ustrojena je na područnom načelu. Nacionalna organizacija sastoji se od županijskih i inozemnih organizacija. Do lipnja 2002. nacionalna tijela bila su: # Konvencija # Nacionalni odbor # Predsjedništvo # Glavni Stan # Visoki sud časti # Nadzorni odbor Od studenoga 2002. nacionalna tijela MHDZ su: # Opći sabor # Nacionalni odbor # Predsjedništvo # Nadzorni odbor Na čelu organizacije je nacionalni predsjednik, zamjenik predsjednika, potpredsjednici te Glavni tajnik. Uz njih Predsjedništvo čine, međunarodni tajnik, tajnik za iseljeništvo (do 2002.), predsjednik Nacionalnog odbora (od 1996.), predsjednik studentske organizacije i predsjednik gradske organizacije Grada Zagreba. Od 2012. najviše tijelo zove se Opći Sabor.<ref>[http://www.mhdz.hr/index.php/o-nama/pravilnik-mladezi-hdz-a Pravilnik Mladeži HDZ-a (2012.)]</ref> Sabor bira Predsjednika Nacionalnog odbora i 37 članova Nacionalnog odbora. U Nacionalnom odboru članovi su po položaju i županijski predsjednici MHDZ, tj. predsjednici županijskih organizacija MHDZ. === Područne organizacije i zasebne zajednice === Unutar županijske organizacije ustrojene su gradske i općinske organizacije. Njih vode dotični županijski-, gradski- odnosno općinski odbor. Po potrebi se ustrojavaju i temeljni ogranci. U inozemstvu MHDZ djeluje u skladu s dotičnim propisima zemlje. U svakoj državi gdje postoji ogranak ustrojava se Koordinacijski odbor. Važne inozemne organizacije su u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Australija|Australiji]] i [[Kanada|Kanadi]]. [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladež HDZ Bosne i Hercegovine]] odvojena je organizacija i djeluje u sustavu [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ Bosne i Hercegovine]]. Zasebne zajednice unutar Mladeži HDZ-a su: * Zajednica studenata * Zajednica učenika * Zajednica povratnika-iseljenika === Konvencije (od 2014. Sabor) === '''Konvencija je sabor organizacije''' i najveće je njeno tijelo. Ona donosi programske povelje, politička stajališta, donosi Pravilnik, tj. statut MHDZ, te neposredno bira tajnim glasovanjem nacionalne dužnosnike te organizacije. Od 1992. održane su svake dvije godine redovne Konvencije, osim u 2002. kada su održane dvije Konvencije. Nakon promjena naziva najvišeg stranačkog tijela u "Sabor", na zasjedanju 2014. održan je pod nazivom "Opći sabor", ali je istodobno nastavljeno označavanje brojanja svih dosadašnjih konvencija. # Pula, 2., 3. i 4. srpnja 1992., teme: ''učvršćenje hrvatske države, hrvatski gospodarski prostor'' # Osijek, 7., 8 i 9. srpnja 1994., teme: ''prava branitelja, povratak prognanika, Hrvati u BiH'' # Split, 26. i 27. srpnja 1996., geslo: ''Egzistencija mladih - budućnost drzave'' # Zagreb, 8. i 9. svibnja 1998., geslo: ''Demokracija i odgovornost'' # Zagreb, 3. lipanj 2000., geslo: ''Pobjednička generacija'' # Rijeka, 26. svibnja 2002., geslo: ''Nova generacija za bolju Hrvatsku'' # Zagreb, 30. studenoga 2002., geslo: ''Snaga za novo vrijeme'' # Zagreb, 30. listopada 2004., geslo: ''Snaga moderne hr.www.atske'' # Zagreb, 10. veljače 2007., geslo: ''Snaga ovog vremena'' # Zagreb, 14. ožujka 2009., geslo: ''Mladež koja zna'' # Velika Gorica, 6. ožujka 2010., geslo: ''Snaga za hrvatsku budućnost'' # Zagreb, 28. listopada 2012. # Zagreb, 20. rujna 2014. == Čelnici MHDZ == Kroz povijest u organizacijskoj hijerarhiji najviši dužnosnik je nacionalni predsjednik, a drugi po redu bio je glavni tajnik. Treći dužnosnik po redu bio je prvi dopredsjednik, koji je među nacionalnim dopredsjednicima dobio najveći broj glasova na konvenciji i zamjenjuje predsjednika u slučaju spriječenosti ili ostavke. Umjesto prvog dopredsjednika, od 2010., uvedena je institucionalna dužnost zamjenika predsjednika. Četvrti u hijerarhiji je predsjednik Nacionalnog odbora, ova dužnost uvedena je 1998. '''Čelnici Mladeži danas''' po organizacijskoj hijerarhiji su: <ref>{{Citiranje weba|last=User|first=Super|title=Predsjedništvo MHDZ-a|url=http://www.mhdz.hr/index.php/vodstvo/predsjednistvo|access-date=2026-04-16|website=Mladež Hrvatske demokratske zajednice|language=hr-hr}}</ref> '''- Predsjednik Mladeži''' '''- Zamjenik predsjednika''' '''- Glavni tajnik''' '''- Potpredsjednici''' - '''Predsjednik Nacionalnog odbora''' {| class="wikitable" ! Mandat || Nacionalni predsjednik || Glavni tajnik || Prvi dopredsjednik |- | Povjerenstvo<br />rujan 1990. || [[Mario Kapulica]] || Ilija Zelić ''(1991.)'' || Tomislav Vukojević |- | 1. Konvencija<br />srpanj 1992.|| Mario Kapulica || [[Artur Gedike]] || Ante Baković |- | 2. Konvencija<br />srpanj 1994. || Mario Kapulica || [[Zdeslav Milas]] || Ante Baković |- | 3. Konvencija<br />srpanj 1996.|| Mario Kapulica || [[Pavo Gagulić]] ''(do srpnja 1997.)''<br /> Zdeslav Milas ''(od rujna 1997.)'' || Zdeslav Milas |- | 4. Konvencija<br />svibanj 1998. || [[Krunoslav Gašparić]] || Orlando Medo || Zdeslav Milas |- | 5. Konvencija<br />svibanj 2000. || Krunoslav Gašparić ''(do travnja 2001.)''<br /> [[Tonči Zoričić]] ''(od travnja 2001.)''|| Orlando Medo || Tonči Zoričić |- | 6. Konvencija<br />svibanj - lipanj 2002. || Krunoslav Gašparić ''(svega 19 dana)''|| || |- | '' raspuštena'' || ''bez vodstva '' |- | 7. Konvencija<br />studeni 2002. || [[Margareta Mađerić]] (Kosec)|| Ivan Drmić || |- | 8. Konvencija<br />listopad 2004.|| Margareta Mađerić (Kosec)|| Davor Boras ''(do travnja 2005.)''<br /> Patricio Petrić ''(od travnja 2005.)'' || |- | 9. Konvencija<br />veljače 2007. || [[Mislav Banek]] || Katarina Marković || Martina Banić |- | 10. Konvencija<br />ožujak 2009. || Mislav Banek || Josip Bilaver || Martina Banić |- | '''Mandat''' || '''Nacionalni predsjednik''' || '''Glavni tajnik''' || '''Zamjenik predsjednika''' |- | 11. Konvencija<br />ožujak 2010. || [[Martina Banić]] || Josip Bilaver || Ante Tapalović |- | 12. Konvencija<br />listopad 2012. || [[Josip Bilaver]] || Pere Semren || Marin Babarović |- | 13. Opći sabor<br />rujan 2014. || [[Josip Bilaver]] || Andrej Tolušić || Ivana Župan |- |14. Opći sabor<br>prosinac, 2018. |[[Ivan Vidiš]] |Antonio Lozančić |Ivica Rakušić |- |16. Opći sabor<br>prosinac 2021. |[[Maksimilijan Šimrak]] |Judita Emić |Domagoj Ćorić |- |17. Opći sabor<br>prosinac 2023. |[[Maksimilijan Šimrak]] |Vedran Ivanković |Domagoj Ćorić |- |18. Opći sabor prosinac 2025. |Tin Jurak |Vedran Ivanković |Domagoj Ćorić |- | |} == Saborski zastupnici MHDZ-a == * 1. saziv 1990. – 1992.: [[Andro Krstulović-Opara]], Davor Lasić, Artur Gedike * 2. saziv 1992. – 1995.: ''bez zastupnika'' * 3. saziv 1995. – 1999.: [[Mario Kapulica]], [[Dragan Kovačević]] * 4. saziv 2000. – 2003.: Krunoslav Gašparić, Ivica Tafra (''2002. prelaze u Hrvatski Blok)'' * 5. saziv 2003. – 2007.: Ivan Drmić (''2005. prelazi u HDSSB)'' * 6. saziv 2008. – 2011.: Željana Kalaš * 7. saziv 2011. – 2015.: Martina Banić * 8. saziv 2015. – 2016.: [[Josip Bilaver]], Ivan Radić * 9. saziv 2016. – 2020.: * 10. saziv 2020. – 2024.: * 11. saziv 2024. – : Maksimilijan Šimrak Napomena: Saborski zastupnici u prvom sazivu Hrvatskog sabora izabrani su kao predstavnici studenata u tadašnjem VUR (Vijeću udruženog rada) Sabora SRH: Andro Krstulović-Opara (zastupnik studenata Sveučilišta u Zagrebu), Artur Gedike (zastupnik studenata Sveučilišta u Osijeku), Davor Lasić (zastupnik studenata Sveučilišta u Splitu). == Glasila MHDZ-a == Glasilo MHDZ je ''Glasnik Mladeži HDZ-a''. === Bilten MHDZ ''(1993. – 1995.)'' === Prvi broj [[glasilo|glasila]] Mladeži HDZ-a pod nazivom ''Bilten MHDZ'' objavljen je u siječnju [[1993.]] i bio je namijenjen isključivo članstvu u [[iseljeništvo|iseljeništvu]]. U svibnju iste godine izlazi prvi broj ''Bilten''-a namijenjen djelatnom članstvu organizacije. Izgled glasila bio je u formatu [[ISO 216|A4]] bez [[oglas]]a, [[fotografija]] ili [[crtež]]a, a sadržaj strogo orijentiran na organizacijske vijesti, od [[1994.]] pak može se pročitati komentari o aktualnoj [[politka|politici]], te vijesti iz Bosne i Hercegovine. Zadnji broj Bilten-a izlazi [[1995.]] === Hrvatski Junior ''(1995. – 2000.)'' === U ožujku 1995. Mladež HDZ pokreće svoje glasilo ''Hrvatski Junior'' namijenjeno prije svega svojem članstvu. Kvaliteta glasila se znatno poboljšala, format [[A3 (papir)|A3]], dvobojni, [[vijest]]i su kraći, ali i mnogobrojniji. U glasilu su se mogle pročitati [[intervju|intervjui]] hrvatskih i stranih političara, politički [[komentar]]i, te događaji i najave iz života Mladeži i same stranke. Od jeseni [[1997.]] poboljšala se kvaliteta papira i glasilo izlazi u boji te naklada dostiže 15.000 primjeraka. Glavni urednik Hrvatskog Juniora je Zdeslav Milas (1995. – 1998., osim dva ljetna broja u 1997. kada glasilo uređuje Gordan Ivan Šojat), od lipnja 1998. list uređuje Orlando Medo. Izvršna urednica svih izdanja je Marijana Kovčo. Posljednji broj ''Juniora'' izlazi godine [[2000.]] Pored ''Hrvatskog Juniora'' izlaze i lokalna glasila stranačkog podmlatka, a Mladež HDZ BiH izdaje svoje zasebno glasilo ''Mladež'' u formatu [[časopis]]a namijenjo ne samo članstvu, nego i ostalim ciljnim javnostima (simpatizeri, [[novinar]]i, HDZ-ovi dužnosnici, [[institucija|institucije]] i [[udruga|udruge]]). Godine 1997./1998. glasilo ''Mladež'' postaje također nacionalno glasilo MHDZ. === Mladež ''(od 2005. – 2007.)'' === Godine 2005. MHDZ ponovno pokreće svoje glasilo pod nazivom ''Mladež''. Ono je namijenjeno svojem članstvu, a sadržaj su vijesti iz rada [[organizacija|organizacije]]. Mladež izlazi u časopis formatu [[ISO 216|A4]] u punoj boji. === Glasnik Mladež HDZ-a ''(od 2008.)'' === MHDZ mijenja naziv glasila u "Glasnik Mladeži Hrvatske demokratske zajednice" u obliku časopisa u punoj boji u opsegu 36 stranica, a tijekom 2008-2009. izdaje četiri broja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mhdz.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=54&Itemid=411 |title=Mladež HDZ. Glasnik Mladeži |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721101918/http://www.mhdz.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=54&Itemid=411 |archive-date=21. srpnja 2011. |access-date=22. travnja 2011.}}</ref> == Članstvo u međunarodnim organizacijama == * [[Mladež Europske pučke stranke]] (YEPP, ''Youth of the European People's Party'') * [[Međunarodna mlada demokratska unije]] (IYDU, ''International Young Democrat Union'') * [[Zajednica demokratske mladeži Europe]] (DEMYC, ''Democrat Youth Community of Europe'') == Izvori == {{izvori|30em}} == Poveznice == * [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvatska demokratska zajednica]] * [[Mladež Europske pučke stranke]] * [[Politički podmladak|Politički pomladak]] == Vanjske poveznice == *[http://www.mhdz.hr Mladež Hrvatske demokratske zajednice] *[http://www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija - Hidra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051014090147/http://www.hidra.hr/arhiva/PolStranke2002.pdf |date=14. listopada 2005. }} [[Kategorija:Politički podmladak]] [[Kategorija:Hrvatske političke stranke od 1989.]] 92rzc5rpkb7u50rlq1xpzkx5xtvz5it 0 128833 7430561 7050333 2026-04-15T17:10:02Z Croxyz 205325 7430561 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Letinac |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = [[Otočac]], [[Gospić]] |površina = 24,5 |visina = 630 |z. širina = 45.0 |z. dužina = 15.1 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 95 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53260 Brinje |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Letinac''' je naselje u općini [[Brinje]], [[Ličko-senjska županija]]. == Zemljopis == Naselje u općini [[Brinje]], 8 km istočno od Brinja. Letinac čine zaseoci: Biškupići, Bublići, Fumići, Gornja Plašćica, Krznarići, Lasići, Levari, Padani, Perkovići Letinački, Plašćica, Rajkovići Letinački i Vičići. Na mjestu današnje kapele Sv. Duha nekada je bio pavlinski samostan. Župa je ondje osnovana 1807. a današnja crkva sagrađena je stotinu godina kasnije. Letinačka crkva je u Domovinskom ratu oštećena od jakih eksplozija koje su bile u njenoj blizini 6. studenoga 1991. Popucali su prozori a bilo je i manjih oštećenja na fasadi. Kapele: sv. Duh. Selo Letinac okružuju ova mjesta [[Lipice]], [[Glibodol]], [[Križpolje]], [[Brinje]], [[Drenov Klanac]], [[Glavace]] i [[Dabar (Otočac)|Dabar]]. ==Stanovništvo== * [[2001.]] – 222 * [[1991.]] – 394 (Hrvati – 358, Srbi – 4, Jugoslaveni – 1, ostali – 31) * [[1981.]] – 454 (Hrvati – 448, Srbi – 5, ostali – 1) * [[1971.]] – 657 (Hrvati – 652, Srbi – 5) ;Izvor * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Letinac |p1857=1708 |p1869=921 |p1880=1039 |p1890=1143 |p1900=1314 |p1910=1343 |p1921=1163 |p1931=1196 |p1948=1169 |p1953=936 |p1961=756 |p1971=657 |p1981=454 |p1991=394 |p2001=222 |p2011=154 |p2021=95 |napomena=Sadrži podatke za bivše naselje Ploščica koje je od 1857. do 1961. iskazivano kao samostalno. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Gospodarstvo == Sadašnje stanovništvo uglavnom se bavi [[poljoprivreda|poljoprivrednom]] proizvodnjom i [[stočarstvo]]m. == Spomenici i znamenitosti == Crkva Sv. Antun Padovanski obilježila je 200. godišnjicu osnutka. Godine 1807. godine osniva se župa Letinac sa svojim župnikom kao i još 50 župa u tadašnjoj Senjskoj i Modruškoj biskupiji. Špilja Siničić koja se nalazi između Kalanja i Plašćice je jedno od najljepših lokacija u Brinjskom kraju i omiljena je među mještanima. Iza ulaza u špilju nalazi se prostrana dvorana s prvim sifonskim jezerom koje se u proljeće, prelije se izvan šilje i nastaju slapići. U špilji 1997. godine je otkriveno slikovno pismo je se još do danas pokušava deštifrirati. Na ulazu u špilju nastala je fotografija "Cvijet dobrodošlice" mladog autora Marka Perkovića koja je osvojila 3. mjesto na državnom foto natječaju. == Poznate osobe == * [[Damir Karakaš]] – književnik i karikaturist * [[Mirko Fumić]], hrvatski politički emigrant i revolucionar * [[Krešimir Perković]], hrvatski politički emigrant i revolucionar * Nenad Levar, [[šah]]ist<ref>[http://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji&novost=21298&kat=72 Nenad Levar novi predsjednik Šahovskog kluba Karlobag], glasgacke.hr, pristupljeno 28. listopada 2018.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] nvz7ar0yts7wayhyfwfsxj4067m6co1 0 128834 7430554 7307440 2026-04-15T17:07:28Z Croxyz 205325 7430554 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Glibodol |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = [[Otočac]], [[Gospić]] |površina = 5 |visina = |z. širina = 44.59 |z. dužina = 15.20 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 7 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53261 Križpolje |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Glibodol''' je naselje u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]]. == Zemljopis == Selo Glibodol nalazi se na području današnje [[općina|općine]] [[Brinje|Brinje]], u blizini [[Lipice|Lipica]] na sjeveru [[Lika|Like]]. Glibodolsko polje ima oko 46 km². == Stanovništvo == * [[2001.]] – 41 * [[1991.]] – 141 (Hrvati – 103, Srbi – 34, ostali – 4) * [[1981.]] – 151 (Hrvati – 96, Srbi – 55) * [[1971.]] – 221 (Hrvati – 137, Srbi – 79, Jugoslaveni – 2, ostali – 3)<ref>CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Glibodol |p1857=67 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=59 |p1900=82 |p1910=167 |p1921=171 |p1931=202 |p1948=233 |p1953=219 |p1961=218 |p1971=221 |p1981=151 |p1991=141 |p2001=41 |p2011=6 |p2021=7 |napomena=U 1869. i 1880. podaci su sadržani u naselju Lipice. Do 1948. iskazivano kao dio naselja. U 2001. povećano za dio područja naselja Dabar iz općine Otočac. Do 1991. za pripojeni dio podaci su sadržani u naselju Dabar, općina Otočac. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Spominje se prvi put u povijesnim dokumentima [[1645.]] godine. Dosta je stradalo u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Hrvatske su snage uspjele držati Glibodol, uspješno prihvatiti mještane i branitelja Saborskoga koji su se povukli. Nakon što su hrvatske snage povukle ogulinske postrojbe iz Glibodola, oslobođeno se područje nije moglo duže zadržati. Sve otvorenijim dotokom novih pobunjeničkih snaga, JNA i srpskih dobrovoljaca, okolnosti su se promijenile. Pobunjenici i JNA u kratkom su roku sasvim ovladavali širim područjem kojem su krajnje točke bile [[Lička Jesenica]] – [[Saborsko]] – [[Mala Kapela]] – [[Glibodol]] – [[Dabar (Otočac)|Dabar]]. U Glibodol su smjestili pješačku postrojbu veličine satnije koju su ojačali tenkovskim vodom, kao i obližnji Dabar. Nadzorom Glibodola pobunjeni su Srbi zatvorili sve komunikacije, a te su krajeve pripojili pobunjeničkoj tvorevini t.zv. [[SAO Krajina|SAO Krajini]]. Utvrđene su položaje ostavili na zapadu sela.<ref name="Peitel">Davor Peitel: [http://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji_kolumne&kolumna=31 Oslobađanje sela Glibodol 1991.godine], Glas Gacke, 13. prosinca 2012.</ref> 5. prosinca 1991. na OG Lika, [[133. brigada HV]] i [[111. brigada HV]] procijenile su da su agresorske snage izgubile zamah, da su hrvatske snage uspješno zaustavile napadačev polet zbog čega je agresor izgubio inicijativu te više nema snaga za nastaviti ozbiljna napadna djelovanja. Stoga su u zapovjedništvima hrvatskih snaga odlučili unutar skorog vremena osloboditi sela Dabar i Glibodol sa snagama kojim imaju. Pripreme su obavljene i odlučeno je da napadna akcija krene 7. prosinca. Zbog logističkih problema, napad je odgođen do 12. prosinca 1991. godine. [[Oslobađanje Glibodola i Dabra]] pokrenuto je 12. prosinca 1991. godine i oslobađanje Glibodola uspješno je izvedeno istog dana.<ref name="Peitel"/>{{pojasniti|je li i Dabar oslobođen istog dana?}}<ref name="Peitel"/> Danas je selo obnovljeno. Prema Popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje Glibodol ima 41 stanovnika. == Prezimena == Popis čestih prezimena u Glibodolu: Krznarić, Ljuština, Šebalj, Perković, Lolić == Poznate osobe == * [[Duško Ljuština ]] (Glibodol, 1947.) – član zagrebačkog Gradskog poglavarstva, ravnatelj Kazališta (Kerempuh), kulturni menadžer * [[Danko Ljuština ]] – glumac == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20170519165427/http://zk-brinje.hr/ Portal zavičajnog kluba Brinje] *[http://www.stajnica.com Portal zavičajnog kluba Stajnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060708222416/http://www.stajnica.com/ |date=8. srpnja 2006. }} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] 5xvf0lleauz7gfm7gkzv2lxsj40cdp2 7430557 7430554 2026-04-15T17:08:55Z Croxyz 205325 7430557 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Glibodol |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = [[Otočac]], [[Gospić]] |površina = 5 |visina = |z. širina = 44.59 |z. dužina = 15.20 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 7 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53261 Križpolje |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Glibodol''' je naselje u općini [[Brinje]], [[Ličko-senjska županija]]. == Zemljopis == Selo Glibodol nalazi se na području današnje [[općina|općine]] [[Brinje|Brinje]], u blizini [[Lipice|Lipica]] na sjeveru [[Lika|Like]]. Glibodolsko polje ima oko 46 km². == Stanovništvo == * [[2001.]] – 41 * [[1991.]] – 141 (Hrvati – 103, Srbi – 34, ostali – 4) * [[1981.]] – 151 (Hrvati – 96, Srbi – 55) * [[1971.]] – 221 (Hrvati – 137, Srbi – 79, Jugoslaveni – 2, ostali – 3)<ref>CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Glibodol |p1857=67 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=59 |p1900=82 |p1910=167 |p1921=171 |p1931=202 |p1948=233 |p1953=219 |p1961=218 |p1971=221 |p1981=151 |p1991=141 |p2001=41 |p2011=6 |p2021=7 |napomena=U 1869. i 1880. podaci su sadržani u naselju Lipice. Do 1948. iskazivano kao dio naselja. U 2001. povećano za dio područja naselja Dabar iz općine Otočac. Do 1991. za pripojeni dio podaci su sadržani u naselju Dabar, općina Otočac. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Spominje se prvi put u povijesnim dokumentima [[1645.]] godine. Dosta je stradalo u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Hrvatske su snage uspjele držati Glibodol, uspješno prihvatiti mještane i branitelja Saborskoga koji su se povukli. Nakon što su hrvatske snage povukle ogulinske postrojbe iz Glibodola, oslobođeno se područje nije moglo duže zadržati. Sve otvorenijim dotokom novih pobunjeničkih snaga, JNA i srpskih dobrovoljaca, okolnosti su se promijenile. Pobunjenici i JNA u kratkom su roku sasvim ovladavali širim područjem kojem su krajnje točke bile [[Lička Jesenica]] – [[Saborsko]] – [[Mala Kapela]] – [[Glibodol]] – [[Dabar (Otočac)|Dabar]]. U Glibodol su smjestili pješačku postrojbu veličine satnije koju su ojačali tenkovskim vodom, kao i obližnji Dabar. Nadzorom Glibodola pobunjeni su Srbi zatvorili sve komunikacije, a te su krajeve pripojili pobunjeničkoj tvorevini t.zv. [[SAO Krajina|SAO Krajini]]. Utvrđene su položaje ostavili na zapadu sela.<ref name="Peitel">Davor Peitel: [http://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji_kolumne&kolumna=31 Oslobađanje sela Glibodol 1991.godine], Glas Gacke, 13. prosinca 2012.</ref> 5. prosinca 1991. na OG Lika, [[133. brigada HV]] i [[111. brigada HV]] procijenile su da su agresorske snage izgubile zamah, da su hrvatske snage uspješno zaustavile napadačev polet zbog čega je agresor izgubio inicijativu te više nema snaga za nastaviti ozbiljna napadna djelovanja. Stoga su u zapovjedništvima hrvatskih snaga odlučili unutar skorog vremena osloboditi sela Dabar i Glibodol sa snagama kojim imaju. Pripreme su obavljene i odlučeno je da napadna akcija krene 7. prosinca. Zbog logističkih problema, napad je odgođen do 12. prosinca 1991. godine. [[Oslobađanje Glibodola i Dabra]] pokrenuto je 12. prosinca 1991. godine i oslobađanje Glibodola uspješno je izvedeno istog dana.<ref name="Peitel"/>{{pojasniti|je li i Dabar oslobođen istog dana?}}<ref name="Peitel"/> Danas je selo obnovljeno. Prema Popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje Glibodol ima 41 stanovnika. == Prezimena == Popis čestih prezimena u Glibodolu: Krznarić, Ljuština, Šebalj, Perković, Lolić == Poznate osobe == * [[Duško Ljuština ]] (Glibodol, 1947.) – član zagrebačkog Gradskog poglavarstva, ravnatelj Kazališta (Kerempuh), kulturni menadžer * [[Danko Ljuština ]] – glumac == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20170519165427/http://zk-brinje.hr/ Portal zavičajnog kluba Brinje] *[http://www.stajnica.com Portal zavičajnog kluba Stajnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060708222416/http://www.stajnica.com/ |date=8. srpnja 2006. }} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] 2qz6sfzjkpjcln4b02akgr40fvx8olk 0 128933 7430555 7307441 2026-04-15T17:08:01Z Croxyz 205325 7430555 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Jezerane |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = [[Otočac]], [[Gospić]] |površina = 39,6 |visina = 504 |z. širina = 45.053462 |z. dužina = 15.206266 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 270 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53262 Jezerane |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Jezerane''' su mjesto u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]]. Pripada općini [[Brinje]]. ==Stanovništvo== * [[2011.]] – 311<ref>{{Citiranje weba |url=https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup09_0370.html |title=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske |work=www.dzs.hr |accessdate=2020-12-13}}</ref> *[[2001.]] – 375 * [[1991.]] – 547 (Hrvati – 530, Srbi – 2, ostali – 15) * [[1981.]] – 566 (Hrvati – 558, Jugoslaveni – 5, Srbi – 1, ostali – 2) * [[1971.]] – 811 (Hrvati – 804, Srbi – 4, ostali – 3) ===Izvor=== * CD-rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Jezerane |p1857=1862 |p1869=1847 |p1880=1717 |p1890=1833 |p1900=1886 |p1910=1771 |p1921=1564 |p1931=1405 |p1948=1223 |p1953=981 |p1961=848 |p1971=811 |p1981=566 |p1991=547 |p2001=375 |p2011=311 |p2021=270 |napomena=Sadrži podatke za bivša naselja Crnac Jezeranski (u 1857. iskazano kao Donji Crnac i Gornji Crnac), Holjevci Jezeranski, Razvala, Sertići Jezeranski te Trtnji. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Kultura == [[Datoteka:Crkva sv. Jurja Jezerane.jpg|230px|lijevo|thumb|Crkva sv. Jurja u Jezeranama]] Crkva u Jezeranama sv. Jurja mučenika izgrađena je 1821. i obnovljena 1961. u istoimenoj župi koja je osnovana 1790. godine. Proslava zaštitnika župe [[Sveti Juraj|sv. Jurja]] slavi se u travnju kao i blagdan Imena Marijina na drugu nedjelju u rujnu. == Gospodarstvo == Sadašnje stanovništvo uglavnom se bavi [[poljoprivreda|poljoprivrednom]] proizvodnjom i [[stočarstvo]]m te drvnom industrijom (dvije pilane). == Povijest == Selo Jezerane prvi se put spominje godine 1476., pod imenom Jezerin. == Poznate osobe == * [[Janko Vuković Podkapelski]] – hrv. kontraadmiral * [[Ivan Krznarić]] – hrvatski novinar * [[Ljubica Gerovac]] – partizanka i [[narodni heroj]] SFRJ == Izvor == {{izvori}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] 6fjw2lixy10ok5qf6yvkhitinu5mdbg 7430558 7430555 2026-04-15T17:09:06Z Croxyz 205325 7430558 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Jezerane |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = [[Otočac]], [[Gospić]] |površina = 39,6 |visina = 504 |z. širina = 45.053462 |z. dužina = 15.206266 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 270 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53262 Jezerane |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Jezerane''' su mjesto u općini [[Brinje]], [[Ličko-senjska županija]]. ==Stanovništvo== * [[2011.]] – 311<ref>{{Citiranje weba |url=https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup09_0370.html |title=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske |work=www.dzs.hr |accessdate=2020-12-13}}</ref> *[[2001.]] – 375 * [[1991.]] – 547 (Hrvati – 530, Srbi – 2, ostali – 15) * [[1981.]] – 566 (Hrvati – 558, Jugoslaveni – 5, Srbi – 1, ostali – 2) * [[1971.]] – 811 (Hrvati – 804, Srbi – 4, ostali – 3) ===Izvor=== * CD-rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Jezerane |p1857=1862 |p1869=1847 |p1880=1717 |p1890=1833 |p1900=1886 |p1910=1771 |p1921=1564 |p1931=1405 |p1948=1223 |p1953=981 |p1961=848 |p1971=811 |p1981=566 |p1991=547 |p2001=375 |p2011=311 |p2021=270 |napomena=Sadrži podatke za bivša naselja Crnac Jezeranski (u 1857. iskazano kao Donji Crnac i Gornji Crnac), Holjevci Jezeranski, Razvala, Sertići Jezeranski te Trtnji. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Kultura == [[Datoteka:Crkva sv. Jurja Jezerane.jpg|230px|lijevo|thumb|Crkva sv. Jurja u Jezeranama]] Crkva u Jezeranama sv. Jurja mučenika izgrađena je 1821. i obnovljena 1961. u istoimenoj župi koja je osnovana 1790. godine. Proslava zaštitnika župe [[Sveti Juraj|sv. Jurja]] slavi se u travnju kao i blagdan Imena Marijina na drugu nedjelju u rujnu. == Gospodarstvo == Sadašnje stanovništvo uglavnom se bavi [[poljoprivreda|poljoprivrednom]] proizvodnjom i [[stočarstvo]]m te drvnom industrijom (dvije pilane). == Povijest == Selo Jezerane prvi se put spominje godine 1476., pod imenom Jezerin. == Poznate osobe == * [[Janko Vuković Podkapelski]] – hrv. kontraadmiral * [[Ivan Krznarić]] – hrvatski novinar * [[Ljubica Gerovac]] – partizanka i [[narodni heroj]] SFRJ == Izvor == {{izvori}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] mwmwab5ikb4symfv6i4gjnknbpflpzv 0 129109 7430556 7307442 2026-04-15T17:08:15Z Croxyz 205325 7430556 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Križ Kamenica |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = [[Otočac]], [[Gospić]] |površina = 13 |visina = |z. širina = |z. dužina = |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 173 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53261 Križpolje |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Križ Kamenica''' je naselje u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]]. ==Stanovništvo== * [[2001.]] – 286 * [[1991.]] – 412 (Hrvati – 406, Srbi – 1, ostali – 5) * [[1981.]] – 488 (Hrvati – 479, Srbi – 4, Jugoslaveni – 1, ostali – 4) * [[1971.]] – 564 (Hrvati – 561, Srbi – 1, ostali – 2) ===Izvor=== * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Križ Kamenica |p1857=763 |p1869=834 |p1880=765 |p1890=595 |p1900=761 |p1910=964 |p1921=808 |p1931=826 |p1948=831 |p1953=690 |p1961=577 |p1971=564 |p1981=488 |p1991=412 |p2001=286 |p2011=216 |p2021=173 |napomena=Naselje pod imenom Križ Kamenica nastalo je 1971. spajanjem bivših naselja Donja Kamenica i Gornja Kamenica. Do 1880. iskazivano kao Kamenica. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Poznati ljudi == * [[Jasen Mesić]] – bivši ministar kulture Republike Hrvatske. Rođen u [[Zagreb]]u, porijeklom iz Kamenice. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.zk-brinje.hr Portal zavičajnog kluba Brinje] * [http://www.stajnica.com Portal zavičajnog kluba Stajnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060708222416/http://www.stajnica.com/ |date=8. srpnja 2006. }} {{mrva-naselje hr}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] f6qc7xvmn6dbhajx1uu18yt1xwaf9u9 7430559 7430556 2026-04-15T17:09:27Z Croxyz 205325 7430559 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Križ Kamenica |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = [[Otočac]], [[Gospić]] |površina = 13 |visina = |z. širina = |z. dužina = |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 173 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53261 Križpolje |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Križ Kamenica''' je naselje u općini [[Brinje]], [[Ličko-senjska županija]]. ==Stanovništvo== * [[2001.]] – 286 * [[1991.]] – 412 (Hrvati – 406, Srbi – 1, ostali – 5) * [[1981.]] – 488 (Hrvati – 479, Srbi – 4, Jugoslaveni – 1, ostali – 4) * [[1971.]] – 564 (Hrvati – 561, Srbi – 1, ostali – 2) ===Izvor=== * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Križ Kamenica |p1857=763 |p1869=834 |p1880=765 |p1890=595 |p1900=761 |p1910=964 |p1921=808 |p1931=826 |p1948=831 |p1953=690 |p1961=577 |p1971=564 |p1981=488 |p1991=412 |p2001=286 |p2011=216 |p2021=173 |napomena=Naselje pod imenom Križ Kamenica nastalo je 1971. spajanjem bivših naselja Donja Kamenica i Gornja Kamenica. Do 1880. iskazivano kao Kamenica. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Poznati ljudi == * [[Jasen Mesić]] – bivši ministar kulture Republike Hrvatske. Rođen u [[Zagreb]]u, porijeklom iz Kamenice. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.zk-brinje.hr Portal zavičajnog kluba Brinje] * [http://www.stajnica.com Portal zavičajnog kluba Stajnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060708222416/http://www.stajnica.com/ |date=8. srpnja 2006. }} {{mrva-naselje hr}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] tt5t7g84b0ybcokvpl884y3x5rzv256 0 130444 7430562 7050351 2026-04-15T17:10:29Z Croxyz 205325 7430562 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Prokike |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = |površina = 21,3 |visina = 388m |z. širina = 44.988 |z. dužina = 15.071 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 63 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53260 Brinje |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Prokike''' je naselje u općini [[Brinje]], [[Ličko-senjska županija]].. Nalazi se na autocesti Zagreb – Senj, udaljeno od mora 20-ak kilometara. ==Stanovništvo== * [[2001.]] – 122 stanovnika * [[1991.]] – 229 (Srbi – 205, Hrvati – 19, Jugoslaveni – 2, ostali – 3) * [[1981.]] – 286 (Srbi – 210, Jugoslaveni – 45, Hrvati – 29, ostali – 2) * [[1971.]] – 362 (Srbi – 320, Hrvati – 37, Jugoslaveni – 4, ostali – 1) ===Izvor=== * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Prokike |p1857=1092 |p1869=1206 |p1880=1396 |p1890=1014 |p1900=1229 |p1910=1209 |p1921=1129 |p1931=1082 |p1948=687 |p1953=584 |p1961=514 |p1971=362 |p1981=286 |p1991=229 |p2001=122 |p2011=102 |p2021=63 |napomena=Sadrži podatke za naselje Rapain Klanac od 1857. do 188 te za bivša naselja Grabar Prokički i Županjol koja su od 1921. do 1961. iskazivana kao samostalna naselja. U 1869. i 1880. sadrži podatke za naselje Žuta Lokva. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Spomenici i znamenitosti == == Povijest == Dana [[5. lipnja]] [[1495.]], Brinje, knez [[Frankopan|Ivan Frankapan]] daruje samostanu sv. Spasa kod [[Senj]]a selo Mali Prokičci (staro ime Prokika). == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] j6ysm5tfjpl8pm9d1j2u7rt285eecbo 7430563 7430562 2026-04-15T17:10:38Z Croxyz 205325 7430563 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Prokike |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = |površina = 21,3 |visina = 388m |z. širina = 44.988 |z. dužina = 15.071 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 63 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53260 Brinje |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Prokike''' je naselje u općini [[Brinje]], [[Ličko-senjska županija]]. Nalazi se na autocesti Zagreb – Senj, udaljeno od mora 20-ak kilometara. ==Stanovništvo== * [[2001.]] – 122 stanovnika * [[1991.]] – 229 (Srbi – 205, Hrvati – 19, Jugoslaveni – 2, ostali – 3) * [[1981.]] – 286 (Srbi – 210, Jugoslaveni – 45, Hrvati – 29, ostali – 2) * [[1971.]] – 362 (Srbi – 320, Hrvati – 37, Jugoslaveni – 4, ostali – 1) ===Izvor=== * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Prokike |p1857=1092 |p1869=1206 |p1880=1396 |p1890=1014 |p1900=1229 |p1910=1209 |p1921=1129 |p1931=1082 |p1948=687 |p1953=584 |p1961=514 |p1971=362 |p1981=286 |p1991=229 |p2001=122 |p2011=102 |p2021=63 |napomena=Sadrži podatke za naselje Rapain Klanac od 1857. do 188 te za bivša naselja Grabar Prokički i Županjol koja su od 1921. do 1961. iskazivana kao samostalna naselja. U 1869. i 1880. sadrži podatke za naselje Žuta Lokva. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Spomenici i znamenitosti == == Povijest == Dana [[5. lipnja]] [[1495.]], Brinje, knez [[Frankopan|Ivan Frankapan]] daruje samostanu sv. Spasa kod [[Senj]]a selo Mali Prokičci (staro ime Prokika). == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] ml2fi1clw7xw33kdn2ym3xpyn78363a 0 130873 7430566 7196138 2026-04-15T17:11:22Z Croxyz 205325 7430566 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Vodoteč |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = |površina = 79,6 |visina = |z. širina = 45.05 |z. dužina = 15.1 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 33 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53260 Brinje |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Vodoteč''' je naselje u općini [[Brinje]], [[Ličko-senjska županija]]. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vodoteč |p1857=2395 |p1869=2602 |p1880=2619 |p1890=3093 |p1900=3189 |p1910=3257 |p1921=3234 |p1931=2817 |p1948=924 |p1953=939 |p1961=682 |p1971=374 |p1981=272 |p1991=181 |p2001=98 |p2011=69 |p2021=33 |napomena=Sadrži podatke za bivša naselja Gostovo Polje, Ivakuša, Škalić, Tužević i Vojvoduša koja su od 1857. do 1961. iskazivana kao samostalna naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} * [[2001.]] – 98 * [[1991.]] – 181 (Srbi – 159, Hrvati – 12, Jugoslaveni – 5, ostali – 5) * [[1981.]] – 272 (Srbi – 213, Jugoslaveni – 44, Hrvati – 12, ostali – 3) * [[1971.]] – 374 (Srbi – 345, Hrvati – 16, Jugoslaveni – 6, ostali – 7) === Izvor === * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. == Gospodarstvo == U Vodoteču je jedna među najvećim farmama junadi u Hrvatskoj, s godišnjom proizvodnjom od 3000 komada. ==Znamenitosti== U pravoslavnoj crkvi u Vodoteču, stradaloj u Drugom svjetskom ratu, nalazio se ikonostas izrađen 1894. – 1896. u Obrtnoj školi u Zagrebu prema projektima arhitekta Hermana Bolléa. ==Literatura== * [https://hrcak.srce.hr/clanak/82688 Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 18 (2010), 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62 – 79.] == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] f48w9tnvx2vy6nl9j4l0xloiqphjs0s 0 130874 7430564 7050350 2026-04-15T17:10:49Z Croxyz 205325 7430564 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Rapain Klanac |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = |površina = 6,6 |visina = |z. širina = 44.966 |z. dužina = 15.076 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 6 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53260 Brinje |pozivni broj = |autooznaka = |web = |bilješke = }} '''Rapain Klanac''' je naselje u općini [[Brinje]], [[Ličko-senjska županija]]. == Stanovništvo == * [[2001.]] – 10 * [[1991.]] – 72 (Srbi – 68, Hrvati – 3, ostali – 1) * [[1981.]] – 172 (Srbi – 132, Hrvati – 37, Jugoslaveni – 2, ostali – 1) * [[1971.]] – 209 (Srbi – 156, Hrvati – 52, ostali – 1) {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Rapain Klanac |p1857=0 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=339 |p1900=396 |p1910=440 |p1921=390 |p1931=403 |p1948=281 |p1953=248 |p1961=174 |p1971=137 |p1981=112 |p1991=72 |p2001=10 |p2011=20 |p2021=6 |napomena=Od 1857. do 1880. podaci su sadržani u naselju Prokike. Sadrži podatke za bivše naselje Dobrica koje se od 1921. do 1961. iskazuje kao samostalno naselje. U 1991. smanjeno za dio naselja pod imenom Žuta Lokva (do 1961. naselje) koje se iznova iskazuje kao samostalno naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] klrjw33niqtgox4i3cm3cxgolb6pdp6 0 130875 7430567 7276571 2026-04-15T17:11:36Z Croxyz 205325 7430567 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Žuta Lokva |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Brinje]] |najbliži grad = [[Otočac]], [[Gospić]] |površina = 4,1 |visina = 504 |z. širina = 44.9697 |z. dužina = 15.0636 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 16 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53260 Brinje |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Žuta Lokva''' je naselje u općini [[Brinje]], [[Ličko-senjska županija]]. == Zemljopis == Žuta Lokva je na sjeveru [[Lika|Like]], u zapadnojužnom djelu općine [[Brinje]]. Mjesto graniči sa selima [[Melnice]], [[Rapain Klanac]], [[Prokike]] i [[Vrzići]]. ==Stanovništvo== Žuta Lokva kao samostalno naseljeno mjesto postoji od popisa [[1991.]] godine. * [[2001.]] – 37 * [[1991.]] – 50 (Hrvati – 23, Srbi – 22, Jugoslaveni – 1, ostali – 4) ===Izvor=== * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Žuta Lokva |p1857=33 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=120 |p1900=165 |p1910=161 |p1921=154 |p1931=172 |p1948=134 |p1953=94 |p1961=72 |p1971=72 |p1981=60 |p1991=50 |p2001=37 |p2011=17 |p2021=16 |napomena=Do 1961. iskazivano kao naselje, kao i od 1991. kad je izdvojeno iz naselja Rapain Klanac. U 1869. i 1880. podaci su sadržani u naselju Prokike. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Na području mjesta su [[24. kolovoza]] [[1991.]] godine za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[Balvan revolucija|srpski pobunjenici]] počinili [[pokolj policajaca u Žutoj Lokvi|pokolj]] pripadnika [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|hrvatskog MUP-a]], koji su ondje na cesti iz Josipdola prema Senju i Otočcu bili u ophodnji. U istom pokolju su ubijena četvorica redarstvenika (Milan Vranić, Drago Toljan, Vinko Krznarić i Zdravko Vuković), a jedan je ranjen (Darko Murat).<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/zuta-lokva-komemoracija-za-cetvoricu-ubijenih-hrvatskih-redarstvenika-12303148 Žuta Lokva: Komemoracija za četvoricu ubijenih hrvatskih redarstvenika] HRT, objavljeno 24. kolovoza 2025.</ref> == Vidi još == *[[Pokolj policajaca u Žutoj Lokvi 24. kolovoza 1991.]] == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Brinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] apg52tydu7wp7leeg081bvoux4kgwsd 0 135109 7430492 7282218 2026-04-15T13:35:58Z NeptuneBot 239945 /* top */ pravopis, replaced: RTL Grup → RTL Group 7430492 wikitext text/x-wiki {{dsm|RTL}} *[[RTL Grupa]], europska medijska kompanija **[[RTL (Hrvatska)]], hrvatska komercijalna televizija **[[RTL (Mađarska)]], mađarska komercijalna televizija **[[RTL 2 (Hrvatska)]], hrvatska komercijalna televizija sa specijaliziranim sadržajem **[[RTL Kockica]], hrvatska komercijalna televizija sa specijaliziranim sadržajem ***[[RTL Danas]], hrvatska informativna emisija programa [[RTL Televizija|RTL]]-a **[[RTL Television]], njemačka komercijalna televizija **[[RTL Télé Lëtzebuerg]], luksemburška televizija, prva u RTL Groupu {{Razdvojba}} gjge7uo0ewsd6os4a6jzgbox0nvp4u4 7430499 7430492 2026-04-15T13:50:33Z NeptuneBot 239945 pravopis 7430499 wikitext text/x-wiki {{dsm|RTL}} *[[RTL Group]], europska medijska kompanija **[[RTL (Hrvatska)]], hrvatska komercijalna televizija **[[RTL (Mađarska)]], mađarska komercijalna televizija **[[RTL 2 (Hrvatska)]], hrvatska komercijalna televizija sa specijaliziranim sadržajem **[[RTL Kockica]], hrvatska komercijalna televizija sa specijaliziranim sadržajem ***[[RTL Danas]], hrvatska informativna emisija programa [[RTL Televizija|RTL]]-a **[[RTL Television]], njemačka komercijalna televizija **[[RTL Télé Lëtzebuerg]], luksemburška televizija, prva u RTL Groupu {{Razdvojba}} m1vbm9ad5khyapfn0201qtfuzy6f4i6 0 152004 7430838 7383811 2026-04-16T11:54:39Z ~2026-23396-77 358069 Ljepse je ime fazan a ne paun 7430838 wikitext text/x-wiki {{preusmjerava|Paun|istoimeno zviježđe|[[Paun (zviježđe)]]}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Fazan | slika = Oregon zoo peacock male.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Indijski plavi paun <small>(mužjak)</small> | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Galliformes]] | familia = [[Phasianidae]] | genus = Pavo<br><small>[[Carolus Linnaeus|Linnaeus]],</small> [[1758.]] | species = ''[[Indijski paun|Pavo cristatus]]''<br>''[[Zeleni paun|Pavo muticus]]'' }} '''Paunovi''' ([[latinski]]: ''Pavo'') su rod ptica koji uključuje dvije vrste. Ovaj rod nazivaju i ''Azijski paun''. [[Afrika|Afrički]] [[kongoanski paun]] pripada rodu [[Afropavo]], ne pripada paunovima. == Opis == [[Datoteka:Peacock 00788-480px.gif|160px|mini|lijevo| Pavo cristatus albus]] Paun se često prikazuje i najpoznatiji je kao mužjak, koji ima ogromni rep s mnoštvo perja dugog nešto više od 3 metra, koji je raznih boja. Ženka je neugledna te je smeđe boje, no neke imaju sive te smeđe tonove perja. U paunove spadaju dvije vrste: * (Indijski) [[Paun]], ''[[Pavo cristatus]]'' <small>[[Linnaeus]], 1758</small> (iz [[Azija|Azije]]) * [[Zeleni paun]], ''[[Pavo muticus]]'' <small>Linnaeus, 1766</small> (iz Azije) Indijski paun uobičajeno stanište nalazi u Indijskom potkotinentu. Mužjak indijskog pauna nacionalna je ptica [[Indija|Indije]]. Zeleni paun živi u [[Burma|Burmi]] i na indonezijskom otoku [[Java (otok)|Javi]]. Ponekad se zeleni paun naziva i ''nijemi paun''. Indijski paun prema nekim autorima nema podvrsta, dok zeleni paun ima 3 podvrste: ''[[Pavo muticus spicifer|P. m. spicifer]]'', ''[[Pavo muticus imperator|P. m. imperator]]'' i nominatni ''[[Pavo muticus muticus|P. m. muticus]]''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/search/all/key/Pavo/fossil/0/match/1 |title=Catalogue of Life: 28th September 2015 |journal= |access-date=21. listopada 2015. |archive-date=28. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128000738/http://www.catalogueoflife.org/col/search/all/key/Pavo/fossil/0/match/1 |url-status=dead }}</ref><ref>Madge, S. and P. McGowan (2002) Pheasants and Grouse {{ISBN|0-7136-3966-0}}</ref> Obje vrste su se razvile [[alopatrijske populacije|alopatrijski]]. Čovjek ih obje uzgaja u zatočeništvu, čak i daleko od izvornih staništa. <!-- sasvim nejasno, nalazim nikakvo objašnjenje za ovo Zeleni paun u Yunnanu nema [[taksonomija|taksonomiju]]. Katkad su sugerirane druge podvrste zelenog pauna.--> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Fazanke]] j39srg83wd381m6ofyoz4cinh05q8pd 7430843 7430838 2026-04-16T11:58:34Z ~2026-23396-77 358069 Zezo sam ss necu vise nikad ovo je paun 7430843 wikitext text/x-wiki {{preusmjerava|Paun|istoimeno zviježđe|[[Paun (zviježđe)]]}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Paun | slika = Oregon zoo peacock male.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Indijski plavi paun <small>(mužjak)</small> | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Galliformes]] | familia = [[Phasianidae]] | genus = Pavo<br><small>[[Carolus Linnaeus|Linnaeus]],</small> [[1758.]] | species = ''[[Indijski paun|Pavo cristatus]]''<br>''[[Zeleni paun|Pavo muticus]]'' }} '''Paunovi''' ([[latinski]]: ''Pavo'') su rod ptica koji uključuje dvije vrste. Ovaj rod nazivaju i ''Azijski paun''. [[Afrika|Afrički]] [[kongoanski paun]] pripada rodu [[Afropavo]], ne pripada paunovima. == Opis == [[Datoteka:Peacock 00788-480px.gif|160px|mini|lijevo| Pavo cristatus albus]] Paun se često prikazuje i najpoznatiji je kao mužjak, koji ima ogromni rep s mnoštvo perja dugog nešto više od 3 metra, koji je raznih boja. Ženka je neugledna te je smeđe boje, no neke imaju sive te smeđe tonove perja. U paunove spadaju dvije vrste: * (Indijski) [[Paun]], ''[[Pavo cristatus]]'' <small>[[Linnaeus]], 1758</small> (iz [[Azija|Azije]]) * [[Zeleni paun]], ''[[Pavo muticus]]'' <small>Linnaeus, 1766</small> (iz Azije) Indijski paun uobičajeno stanište nalazi u Indijskom potkotinentu. Mužjak indijskog pauna nacionalna je ptica [[Indija|Indije]]. Zeleni paun živi u [[Burma|Burmi]] i na indonezijskom otoku [[Java (otok)|Javi]]. Ponekad se zeleni paun naziva i ''nijemi paun''. Indijski paun prema nekim autorima nema podvrsta, dok zeleni paun ima 3 podvrste: ''[[Pavo muticus spicifer|P. m. spicifer]]'', ''[[Pavo muticus imperator|P. m. imperator]]'' i nominatni ''[[Pavo muticus muticus|P. m. muticus]]''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/search/all/key/Pavo/fossil/0/match/1 |title=Catalogue of Life: 28th September 2015 |journal= |access-date=21. listopada 2015. |archive-date=28. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128000738/http://www.catalogueoflife.org/col/search/all/key/Pavo/fossil/0/match/1 |url-status=dead }}</ref><ref>Madge, S. and P. McGowan (2002) Pheasants and Grouse {{ISBN|0-7136-3966-0}}</ref> Obje vrste su se razvile [[alopatrijske populacije|alopatrijski]]. Čovjek ih obje uzgaja u zatočeništvu, čak i daleko od izvornih staništa. <!-- sasvim nejasno, nalazim nikakvo objašnjenje za ovo Zeleni paun u Yunnanu nema [[taksonomija|taksonomiju]]. Katkad su sugerirane druge podvrste zelenog pauna.--> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Fazanke]] h1j0iyt18obegmodnwk5rg539zey7pd 0 156777 7430712 7365178 2026-04-16T09:29:01Z Panasko 203327 7430712 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|rujan 2008.}} {{nogometni klub |ime kluba = SSC Napoli |slika = SSC Napoli 2025 (white and azure).svg{{!}}class=skin-invert |puno ime = Società Sportiva Calcio Napoli SpA |nadimak = ''Azzurri'' (plavi),<br/>''Partenopei'' (napolitanci, prema grčkoj božici Partenope) |godina osnivanja = 1926. (AC Napoli) |igralište = [[Stadion Diego Armando Maradona]], [[Napulj]] |kapacitet stadiona = 54.726 |direktor = |trener = [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20 px]] [[Antonio Conte]] |liga = [[Serie A]] |sezona = [[Serie A 2024./25.|2024./25.]] |plasman = 1. | pattern_la1 = _napoli2526h | pattern_b1 = _napoli2526h | pattern_ra1 = _napoli2526h | pattern_sh1 = _shorts | pattern_so1 = _socks | leftarm1 = 0F8ACC | body1 = 0F8ACC | rightarm1 = 0F8ACC | shorts1 = FFFFFF | socks1 = 0F8ACC | pattern_la2 = _napoli2526a | pattern_b2 = _napoli2526a | pattern_ra2 = _napoli2526a | pattern_sh2 = _shorts | pattern_so2 = _socks | leftarm2 = eae2df | body2 = eae2df | rightarm2 = eae2df | shorts2 = eae2df | socks2 = eae2df | pattern_la3 = _napoli2526t | pattern_b3 = _napoli2526t | pattern_ra3 = _napoli2526t | pattern_sh3 = _shorts | pattern_so3 = _socks | leftarm3 = 291e1e | body3 = 291e1e | rightarm3 = 291e1e | shorts3 = 291e1e | socks3 = 291e1e }} '''Società Sportiva Calcio Napoli''', kraće '''SSC Napoli''', ili samo '''Napoli''', [[Italija|talijanski]] je profesionalni [[nogometni klub]] sa sjedištem u [[Napulj]]u, [[Campania]], osnovan 1926. godine.<ref name="Povijest">{{Citiranje weba |url=http://www.calcionapolinet.com/storia.asp |title=Povijest |access-date=8. kolovoza 2008. |archive-date=9. kolovoza 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070809224523/http://www.calcionapolinet.com/storia.asp |url-status=dead }}</ref> Klub je najveći dio svoje povijesti proveo pri vrhu talijanskog [[nogomet]]a,<ref name="Povijest" /> te i trenutno nastupa u [[Serie A]]. Napoli, koji u pravilu igra u [[plava|plavim]] majicama i [[bijela|bijelim]] gaćicama, osvajao je [[Serie A]] četiri puta: prvi puta sezone {{sezona wp|Serie A|1986./87.}} a potom {{sezona wp|Serie A|1989./90.}},<ref name="Povijest" /> {{sezona wp|Serie A|2022./23.}} i {{sezona wp|Serie A|2024./25.}}. Osim toga, šest je puta osvajao [[Coppa Italia|talijanski kup]], a na europskoj razini [[Kup UEFA]] u sezoni 1988./89. Godine 2008. osvaja i [[Intertoto kup 2008.|Intertoto kup]], kao prvi trofej nakon bankrota 2004. i ponovnog ulaska u [[Serie A]] 2007. godine. Povijesno, Napoli je deveti najuspješniji klub u talijanskom [[nogomet]]u i najuspješniji klub u južnoj [[Italija|Italiji]].<ref name="Vremenska- talijanska tablica">[http://www.rsssf.com/tablesi/italalltimeall.html Vremenska- talijanska tablica]</ref> Zadnjih 10-ak godina konstantno se nalazi u samom vrhu Serie A i stalni je sudionik euro-natjecanja. Iako se klub prvi puta pojavljuje 1904. kao Naples Foot-ball & Cricket Club, današnji SSC Napoli za svoj definitivni datum osnivanja smatra 23. kolovoza 1926., od kada klub egzistira pod imenom Associazione Calcio Napoli. Najnovija se promjena dogodila 2004., kada je nakon višegodišnjih financijskih problema, klub otišao u [[Stečaj|bankrot]], a ponovo ga je osnovao i vratio u talijanski vrh filmski producent [[Aurelio De Laurentiis]] kao ''Napoli Soccer''. Početkom 2006. godine uspio je otkupiti prava na povijest "starog" Napolija pa je klubu vraćeno i staro ime: ''Società Sportiva Calcio Napoli''. == Povijest == [[Datoteka:Sir Thomas Johnstone Lipton00.jpg|mini|lijevo|80px|''Sir Thomas Lipton'', je bio osnivač ''[[Lipton Kup]]a''.]] Klub je osnovan kao '''Naples Foot-Ball & Cricket Club''' 1904 godine. Osnovali su ga [[engleska|engleski]] mornar ''William Poths'' i njegov suradnik ''M. Bayon''. Napolitanci, kao što su Conforti, Catterina i Salsi Amedeo su također bili uključeni u stvaranje kluba.<ref name="Napoli Football Club">{{Citiranje weba |url=http://www.sscnapoli.it/client/render.aspx?content=0&root=643&lang=en-US |title=Napoli Football Club |access-date=14. kolovoza 2008. |archive-date=25. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190925071642/https://www.sscnapoli.it/client/render.aspx?content=0&root=643&lang=en-US |url-status=dead }}</ref> Izvorna se verzija dresa sastojala od [[nebo|nebesko]] [[plava|plavih]] dresova s tamnomodrim prugama, te [[crna|crnim]] gaćicama.<ref name="Povijest - Period od 1904 - 1926">[http://spazioinwind.libero.it/napolissimo/cenni%20storici%201904-1926.htm Povijest - Period od 1904 - 1926]</ref> Godine 1906. uprava kluba je smatrala da je njegovo ime predugačko pa su ga skratili u '''Naples Foot-Ball Club'''. U ranim je godinama ''[[Serie A|talijansko nogometno prvenstvo]]'' bilo ograničeno samo na klubove sa [[sjever]]a, tako da su se [[jug|južni]] klubovi natjecali protiv [[mornar]]a ili su igrali u kupovima kao što je ''[[Lipton Kup]]''. U kupu su se natjecali Napoli i [[Palermo FC|Palermo FBC]], a Napoli je pobijedio u tri finala. Godine 1912., strani članovi kluba zbog nesuglasica s talijanskim suigračima i kolegama napuštaju klub te osnivaju novi, nazvan '''Internazionale Napoli'''. U to vrijeme oba kluba su ubilježili prve nastupe u talijanskom prvenstvu, sezone [[Prima Categoria 1912./13.|1912./13.]] Godine 1922. zbog financijskih poteškoća oba kluba, ponovo se udružuju te novi klub nazivaju '''Foot-Ball Club Internazionale-Naples'''. ===Associazione Calcio Napoli=== [[Datoteka:Napoli1927.jpg|mini|desno|180px|Atilla Sallustro u sredini sa svojim momčadskim kolegama, 1927.]] Pod predsjedanjem mladog napolitanskog poduzetnika [[Giorgio Ascarelli|Giorgija Ascarellia]], klub mijenja ime u '''Associazione Calcio Napoli''', [[1. kolovoza]] [[1926.]] koje je ime zadržao sve do 1964. kada se ime mijenja u '''Società Sportiva Calcio Napoli''' Nakon slabijeg početka, Napoli se počeo poboljšavati zahvaljujući [[Paragvaj]]cu [[Attila Sallustro|Atillu Sallustru]] koji je bio prvi pravi heroj obožavatelja.<ref name="Prvi idol ''Partenopeia''">{{Citiranje časopisa |url=http://cronologia.leonardo.it/sport/napoli.htm |title=Prvi idol ''Partenopeia'' |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722073231/http://cronologia.leonardo.it/sport/napoli.htm |archive-date=22. srpnja 2011. |access-date=14. kolovoza 2008.}}</ref> Bio je odličan golgeter i do kraja karijere postao je najbolji strijelac svih vremena za Napoli, rekord koji je izdržao sve do Maradonine ere. Napoli je ušao u [[Serie A]] pod upravljanjem engleskog [[trener]]a [[William Garbutt|Wiliama Garbutta]],<ref name="Početkom 30-ih">{{Citiranje weba |url=http://www.younapoli.com/storia%20del%20napoli.htm |title=Početkom 30-ih |access-date=14. kolovoza 2008. |archive-date=4. svibnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070504032847/http://www.younapoli.com/storia%20del%20napoli.htm |url-status=dead }}</ref> te tokom idućih šest godina klub će često završavati u vrhu tablice. U sezonama [[Serie A 1932./33.|1932./33.]] i [[Serie A 1933./34.|1933./34.]] završavao je među tri najbolja kluba, kada su doveli i nekoliko odličnih igrača kao što su [[Antonio Vojak]] (rođenjem Hrvat, koji je postao jedan od najboljih strijelaca Napolija svih vremena), [[Arnaldo Sentimenti]] i [[Carlo Buscaglia]].<ref name="Napolijevi igrači-statistike">{{Citiranje časopisa |url=http://clubanglonapulitano.tripod.com/players.html |title=Napolijevi igrači-statistike |archive-url=https://web.archive.org/web/20161231225254/http://clubanglonapulitano.tripod.com/players.html |archive-date=31. prosinca 2016. |access-date=14. kolovoza 2008.}}</ref> S početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], započinje pad Napolija, međutim uspijeva izbjeći ispadanje iz lige [[Serie A 1939./40.|1939./40.]] zbog bolje gol-razlike ispred [[U.C. Sampdoria|Ligurie]]. Godine 1942. Napoli ispada u [[Serie B]] a te se iste godine seli sa [[Stadion Giorgio Ascarelli|stadiona Giorgio Ascarelli]] na [[Stadion Arturo Collana|stadion Arturo Collana]], na kojem ostaje u Serie B do kraja rata. Završetkom rata, Napoli je stekao pravo natjecanja u [[Serie A]], ali ponovo ispada već nakon samo dvije sezone.<ref name="Povijest Napolija- od (1904-1960)">[https://web.archive.org/web/20050307202148/http://it.geocities.com/magiconapoli2004/napoli_sto.htm Povijest Napolija- od (1904-1960)]</ref> Usprkos tomu što je u tom razdoblju dosta oscilirao rezultatima, izmjenjujući promocije u viši te ispadanja u niži rang, Napoli je imao i zapaženih uspjeha. U Kupu Italije pobijeđen je [[Spal|SPAL]] za osvajanje svog prvog trofeja - [[Coppa Italia 1961./62.|Coppa Italie 1962.]], pogodcima Corellia i [[Pierluigi Ronzon|Ronzona]].<ref name="Talijanska Coppa Italia- povijest">[http://www.rsssf.com/tablesi/italcuphistfull.html Talijanska Coppa Italia- povijest]</ref> === Napoli u uzdizanju; druga polovica 60-tih === Dana [[25. lipnja]] [[1964.]] klub mijenja ime u '''Società Sportiva Calcio Napoli'''.<ref name="Povijest" /> U sezoni [[Serie B 1964./65.|1964./65.]] klub se počeo ponovo uzdizati i dobrim rezultatima osigurava promociju u [[Serie A]]. Pod vodstvom bivšeg igrača [[Bruno Pesaola|Brune Pesaole]] osvaja trofej [[Kup Alpa]] te su u povratničkoj sezoni završava pri vrhu [[Serie A]], s osvojenim trećim mjestom.<ref name="Povijest" /> U sezoni [[Serie A 1967./68.|1967./68.]] Napoli je bio blizu osvajanja naslova prvaka, ali na kraju ipak završava na drugom mjestu iza [[AC Milan]]a. Tada su u momčadi Napolija igrali neki od najpopularnijih igrača tog vremena, kasnije legende kao što su [[Dino Zoff]], [[José Altafini]], [[Omar Sivori]] i domaći igrač [[Antonio Juliano]].<ref name="Napolijevi igrači-statistike" /> Juliano je postavio rekord po broju nastupa za SSC Napoli, nadmašen tek mnogo godina kasnije od strane [[Marek Hamšik|Mareka Hamšika]].<ref name="Napolijevi igrači-statistike" /> Dobre igre Napolija nastavile su se i tijekom 1970-ih, što je dovelo do trećih mjesta u sezonama [[Serie A 1970./71.|1970./71.]] i [[Serie A 1973./74.|1973./74.]] Pod palicom bivšeg igrača, [[Luís Vinício|Luisa Vinicia]], Napoli je osigurao ulazak u [[Kup UEFA]]; u sezoni [[Kup UEFA 1974./75.|1974./75.]] stigao je do trećeg kola gdje je ispao od [[FC Porto|Porta]] rezultatom 2:0. Iste sezone, Napoli je osvojio drugo mjesto u [[Serie A]], samo dva boda iza tadašnjeg prvaka [[Juventus F.C.|Juventusa]]. Dobri rezultati u tom razdoblju obilježeni su solidnim igrama domaćih lokalnih igrača kao što su [[Giuseppe Bruscolotti]], [[Antonio Juliano]] i [[Salvatore Esposito]] a posebno golovima [[Giuseppe Savoldi|Giuseppea Savoldija]].<ref name="Napolijevi igrači-statistike" /> Nakon što su u finalu visoko porazili [[Southampton F.C.]] rezultatom 4:1 i osvojili [[Anglo-talijanski liga-kup]],<ref name="Pobjednici Anglo-Talijanski liga-Kup">[http://www.rsssf.com/tablesa/angloitleagcup.html Pobjednici Anglo-talijanski liga-kupa]</ref> Napoli je ušao u [[Kup pobjednika kupova]] u sezoni [[Kup pobjednika kupova 1976./77.|1976./77.]], gdje je stigao do polufinala. Klub je osvojio svoj drugi [[Coppa Italia]] u sezoni [[Coppa Italia 1975./76.|1975./76.]] godine. Na putu do finala pobijeđeni su [[AC Milan|Milan]] i [[ACF Fiorentina|Fiorentina]], a u finalu je lagano svladana [[Hellas Verona F.C.|Verona]] rezultatom 4:0.<ref name="Povijest" /> U tim je godinama Napoli uvijek bio vrlo konstantna momčad koja je sezonu uvijek bila pri vrhu, točnije među prvih šest tijekom kasnih 1970-ih. Isti trend nastavio se i početkom 1980-ih, gdje je u sezoni [[Serie A 1980./81.|1980./81.]] predvođen legendarnim nizozemskim stoperom [[Ruud Krool|Ruud Krool]]om Napoli završio na trećem mjestu. Međutim, u sezoni [[Serie A 1983./84.|1983./84.]] Napoli je ponovo bio uključen u borbu za ostanak. No tadašnji predsjednik Ferlaino tada je povukao povijesni potez - uz pomoć suradnika doveo je u Napoli već tada jednog od najboljih svjetskih nogometaša, [[Diego Armando Maradona|Diega Armanda Maradonu]]. === Maradonina era === [[Datoteka:Napoli 1986-87.jpg|mini|desno|200px|Momčad [[SSC Napoli]]ja 1986./87.]] Napoli je u ljeto 1984. za tada rekordnu transfernu odštetu od 6,9 milijuna [[Britanska funta|£]] doveo [[Diego Maradona|Diega Maradonu]] iz [[F.C. Barcelona|Barcelone]]. S vremenom je oko Diega izgrađena kvalitetna momčad s igračima poput [[Ciro Ferrara|Cire Ferrare]], [[Salvatore Bagni|Salvatorea Bagnia]], [[Fernando De Napoli|Fernanda de Napolija]] i [[Bruno Giordano|Bruna Giordana]].<ref name="Napolijevi igrači-statistike" /> pa nakon ne previše uspješne sezone 1984./85., u sezoni 1985./86. Napoli ponovo osvaja treće mjesto u [[Serie A]] što je bio uvod u najslavnije dane Napolijeve povijesti. Nakon što je Maradona u ljeto 1986. postao [[Nogometno SP 1986.|svjetski prvak]] s [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]], Napoli je u sezoni [[Serie A 1986./87.|1986./87.]] uz dodatna pojačanja poput [[Andrea Carnevale|Andree Carnevalea]] i [[Francesco Romano|Francesca Romana]] ostvario svoju najbolju sezonu u povijesti. Osvojena je dvostruka kruna - najprije je osvojena [[Serie A]], a zatim je u finalu [[Coppa Italia|Coppa Italije]] poražena momčad [[Atalanta Bergamo|Atalante]] s viskoih 4:0.<ref name="Povijest" /> Do tada nijedna momčad južne [[Italija|Italije]] nije osvojila Scudetto a Napolitanci su u [[Diego Maradona|Diegu Maradoni]] pronašli idola i ikonu koja je za njih postala i više od samog [[nogomet]]a. U sezoni nakon 'Scudetta' Napoli se dodatno pojačao s odličnim brazilskim centarforom [[Antonio Careca|Antoniom Carecom]] te je tako formiran čuveni trio MA-GI-CA ('''Ma'''radona-'''Gi'''ordano-'''Ca'''reca). No usprkos tome te sezone klub nije bio ponovio uspjeh; u [[Kup prvaka|Kupu prvaka]] ispao je u ranoj fazi od [[Real Madrid]]a a prvenstvo je na kraju završio na drugom mjestu iza [[AC Milan]]a, makar je većinu vremena proveo na čelu Serie A i gotovo svi su ga vidjeli kao ponovnog osvajača 'Scudetta'. Nakon tog neuspjeha i razočaranja, Napoli se donekle iskupio u sezoni 1988./89. osvojivši [[Kup UEFA]], svoj prvi veliki europski naslov.<ref name="Povijest" /> Na putu do finala u epskim utakmicama nadmašeni su [[Juventus F.C.|Juventus]] i [[Bayern München]] a u finalu je Napoli u dvije utakmice bio bolji od [[VfB Stuttgart]]a; 2:1 na San Paolu golovima Maradone i Carece te 3:3 u uzvratu golovima [[Alemão]]a, [[Ciro Ferrara|Cire Ferrare]] i [[Antonio Careca|Antonia Carece]].<ref name="Pobjednici Kupa UEFA">[http://www.uefa.com/competitions/ecwc/history/season=1976/round=1425/index.html Pobjednici Kupa UEFA]</ref> U Serie A Napoli je ponovo završio kao drugoplasirani, ovaj puta iza Intera. Svoj drugi naslov prvaka u [[Serie A]] Napoli je osvojio u sezoni [[Serie A 1989./90.|1989./90.]], nakon što je u utrci za naslov pri samom kraju prvenstva prestigao [[AC Milan]] s dva boda prednosti i na taj mu se način na neki način revanširao za razočarenje iz sezone 1987./88.<ref name="Povijest" /> Prekretnica u tom prvenstvu bio je događaj u [[Bergamo|Bergamu]], kada je Alemaõ, pogođen novčićem u glavu, morao napustiti teren a utakmica koja je završila 0:0 registrirana rezultatom 2:0 u korist Napolija. Od tog trenutka pa sve do kraja Napoli je ostvario sve pobjede dok je Milan neočekivano zakazao u predzadnjem kolu, izgubivši od tada već otpisane Verone rezultatom 2:1. U posljednjem kolu Napoli nije propustio pobijediti Lazio na prepunom San Paolu i tako proslaviti svoju drugu titulu prvaka Italije. U ljeto nakon osvajanja drugog naslova prvaka, na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|Svjetskom prvenstvu 1990.]], na San Paolu je odigrana utakmica polufinala između [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]]. Maradona je uoči utakmice pozvao svoje Napolitance da budu uz njega i njegovu reprezentaciju no emocije napolitanskog puka bile su podijeljene. Utakmica je završila neodlučenim rezultatom pa se pristupilo jedanaestercima a pobjednički jedanaesterac za prolaz Argentine postigao je upravo [[Diego Maradona]]. Talijani mu to nikada nisu u potpunosti oprostili a zvižduci prilikom intoniranja himne u finalu na [[Stadio Olimpico]] u Rimu, posebno su zaboljeli Maradonu. Trzavice na relaciji između Maradone i predsjednika kluba Ferlaina također su bile sve vidljivije budući da je Maradona zahtijevao transfer još od prethodne sezone, osjećajući da je previše zapao u osobne probleme, no Ferlaino mu nije htio popustiti. Tijekom prvenstva 1990./91. [[Talijanski nogometni savez]] proveo je doping kontrolu na kojoj je Maradoni utvrđena prisutnost kokaina te je posljedično dobio zabranu igranja od 15 mjeseci. Napoli je prije samog početka prvenstva uspio još osvojiti [[Supercoppa Italiana|talijanski superkup]], visokom pobjedom protiv [[Juventus F.C.|Juventusa]] rezultatom 5:1, no bio je to posljednji trofej u eri Maradone. Maradona je posljednju utakmicu prije suspenzije odigrao [[24. ožujka]] [[1991.]] protiv [[U.C. Sampdoria|Sampdorije]] u kojoj je postigao i svoj posljednji gol. Odmah po izricanju presude Maradona je napustio [[Napulj]] a klub je opterećen događajima i aferama oko Maradone odigrao lošu sezonu te završio prvenstvo tek na osmom mjestu. Maradona je usprkos problemima s drogom ostao upisan u povijest Napolija, a sa 115 postignutih golova vodio se kao najbolji strijelac Napolija svih vremena sve do 2020. kada ga je nadmašio [[Marek Hamšik]] (nešto kasnije i [[Dries Mertens]]). Njegova 10-ka na dresu je naknadno "umirovljena" i više je niti jedan igrač Napolija ne nosi a po njemu je nakon iznenadne smrti [[25. studenog]] [[2020.]] ubrzo preimenovan i stadion, koji danas nosi njegovo ime - Stadion Diego Armando Maradona. Diegova ostavština Napoliju i napolitancima nema riječi za izraziti se, s obzirom na to da se i dan-danas u Napulju praktički smatra polubogom (D10S) a njegovi potezi i golovi prepričavaju se s emocijama te prenose na mlade generacije. === Propast i ponovno rođenje === Iako je klub u sezoni završio [[Serie A 1991./92.|1991./92.]] završio na vrlo dobrom četvrtom mjestu, Napoli opterećen financijskim problemima vlasnika [[Corrado Ferlaino|Corrada Ferlaina]] postupno je počeo propadati. Igrači kao što su [[Ciro Ferrara]], [[Gianfranco Zola]], [[Daniel Fonseca]] i [[Antonio Careca]] napustili su klub do 1994. ali unatoč tome, Napoli se uspio kvalificirati u [[Kup UEFA 1994./95.]], gdje je stigao do trećeg kola. U sezoni [[Coppa Italia 1996./97.|1996./97.]] igrao je i u finalu [[Coppa Italia|talijanskog kupa]] u kojem je poražen s 3:1 od [[Vicenza Calcio|Vicenze]]. Nakon te sezone Napoli je značajno pao a sezone 1998./99. ispada u [[Serie B]] sa svega dvije pobijede u cijeloj sezoni. Klub se uspio vratiti vratiti u [[Serie A]] u sezoni 1999./00., no odmah opet ispada u [[Serie B]]. Napoli nije uspio izboriti promociju sljedeće godine, a financijski problemi koji su rasli nisu omogućavali normalan daljnji rad kluba. U [[kolovoz]]u [[2004.]], Napoli je proglasio [[Stečaj|bankrot]] zbog duga od 70 milijuna [[Euro|€]].<ref name="Napoli je proglasio bankrot">{{Citiranje weba |url=http://edition.cnn.com/2004/SPORT/football/08/02/italy.napoli/ |title=Napoli je proglasio bankrot |access-date=14. kolovoza 2008. |archive-date=3. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303173048/http://edition.cnn.com/2004/SPORT/football/08/02/italy.napoli/ |url-status=dead }}</ref> Međutim, nastavak rada kluba osigurava filmski producent [[Aurelio De Laurentiis]] koji je kupio bankrotirani klub i obnovio ga pod imenom ''Napoli Soccer'', s obzirom na to da nije smio koristiti staro ime. [[Talijanski nogometni savez]] izbacio je Napoli u [[Serie C1]], gdje je propuštena prilika da se odmah u prvoj sezoni vrati u [[Serie B]] tako što je u doigravanju poražen s 2:1 od lokalnih konkurenata [[U.S. Avellino|Avellina]].<ref name="Povijest"/> No unatoč činjenici da je Napoli morao igrati u tako niskom rangu, uspjeli su zadržati veću posjećenost na stadionima nego većina klubova iz [[Serie A]] a utakmicama u Serie C znalo je prisustvovati i više od 50.000 ljudi, što je za današnji nogomet rijetko viđen slučaj. Sljedeće sezone Napoli se ipak plasirao u [[Serie B]] a [[Aurelio De Laurentiis]] uspio je vratiti Napolijevo staro ime - klub je ponovno preimenovan u '''Società Sportiva Calcio Napoli''' u svibnju [[2006.]]<ref name="Povijest" /> Nakon samo jedne sezone igranja u [[Serie B]], Napoli je pod vodstvom trenera [[Edy Reja|Edija Reje]] 2007. promoviran u [[Serie A]], osvojivši drugo mjesto iza [[Juventus F.C.|Juventusa]], a ispred [[Genoa CGC|Genoe]] koja je također izborila promociju.<ref name="Serie B- nema doigravanja, ima promocija">[http://it.eurosport.yahoo.com/10062007/45/serie-b-playoff-playout-si.html Serie B- nema doigravanja, ima promocija]</ref> === De Laurentiisova era === U sezoni 2007./08. Napoli je po prvi put od ispadanja 2001.<ref name="Povijest" /> nastupio u [[Serie A]] a klub je sezonu završio na visokom 8. mjestu. Operativni kreator 'novog Napolija' bio je sportski direktor [[Pierpaolo Marino]], koji je u Napoli doveo mladog ali vrlo kvalitetnog [[Marek Hamšik|Mareka Hamšika]] te [[Ezequiel Lavezzi|Ezekiela Lavezzi]]ja. Osvajanje osmog mjesta u prvoj prvoligaškoj sezoni obnovljenog kluba osiguralo je Napoliju kvalifikacije u trećem kolu [[Intertoto kup]]a. Napoli je u [[Intertoto kup 2008.|Intertoto kupu]] igrao protiv [[Panionios F.C.|Panioniosa]] kojeg su dva puta dobili po 1:0, za svoj prvi europski trofej nakon 20 godina, i svoj prvi trofej nakon 'uskrsnuća' i ponovnog ulaska u [[Serie A]]. S tim uspjehom uspjeli su se kvalificirati za 2. pretkolo [[Kup UEFA|Kupa UEFA]], gdje su igrali s albanskim prvakom [[KS Vllaznia Shkodër|Vllazniom]], kojeg su u gostima dobili 3:0.<ref name="UEFA-Kup Vllaznia">{{Citiranje časopisa |url=http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=819388 |title=UEFA-Kup Vllaznia |journal= |access-date=15. kolovoza 2008. |archive-date=5. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905135517/http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=819388 |url-status=dead }}</ref><ref name="Pia i Denis za pobijedu">[http://www.tribalfootball.com/article.php?id=106744 Pia i Denis za pobjedu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U uzvratu je Napoli na [[Stadio San Paolo|San Paolu]] pobijedio s 5:0, s dva gola [[Leandro Rinaudo|Rinauda]], po jednog [[Inacio Pia|Pie]], [[Ezequiel Lavezzi|Lavezzija]] i [[Marek Hamšík|Hamšíka]]. S tom su pobjedom osigurali 1. kolo [[Kup UEFA 2008./09.|Kupa UEFA]], s [[portugal]]skom [[S.L. Benfica|Benficom]] no usprkos dobrom dojmu (3:2 u uzvratu, nakon poraza 2:0 Lisabonu) te sezone dalje više nisu mogli.<ref name="UEFA-Kup Benfica">{{Citiranje weba |url=http://footballitaliano.org/?p=1289 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. rujna 2008. |archive-date=22. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080922072527/http://footballitaliano.org/?p=1289 |url-status=dead }}</ref> Sljedeću sezonu Napoli nije odigrao na razini očekivanja pa je Edija Reju zamijenio [[Roberto Donadoni]]. Prvenstvo 2008./09. Napoli je završio na 12. mjestu a kako su i u iduću sezonu krenuli s lošijim rezultatima, na klupi je Donadonija zamijenio [[Walter Mazzarri]]. Pod Mazzarijevim vodstvom te Hamšikom i Lavezzijem na terenu, Napoli je sezonu 2009./10. završio na 6. mjestu a već sljedeće sezone, dodatno pojačani [[Edinson Cavani|Edinsonom Cavanijem]], sezonu završavaju na 3. mjestu što im je osiguralo plasman u [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. {| |+style="background:#1E90FF; color:white;"|Povijest po sezonama SSC Napolija |valign="top"| *[[1904.]]: Osnivanje kluba '''Naples Foot-Ball & Cricket Club'''. *[[1906.]]: Preimenovanje kluba u '''Naples Foot-Ball Club'''. *[[1912.]]: Osnivanje novog kluba '''Unione Sportiva Internazionale Napoli'''. *[[Prima Categoria 1912./13.|1912./13.]]: Naples je ispao u početku natjecanja, a Internazionale Napoli je eliminiran u finalu Južne Lige. *[[Prima Categoria 1913./14.|1913./14.]]: Naples je ispao u početku natjecanja, a Internazionale Napoli je eliminiran u finalu Južne Lige. *[[Prima Categoria 1914./15.|1914./15.]]: Natjecanje nije do kraja održano. *[[Prima Categoria 1919./20.|1919./20.]]: Naples je eliminiran u grupi, a Internazionale Napoli eliminiran u polufinalu interregionalija. *[[Prima Categoria 1920./21.|1920./21.]]: Internazionale Napoli je eliminiran u finalu natjecanja, Naples je eliminiran u finalu Interregionalija. *[[Prima Divisione 1921./22.|1921./22.]]: Naples i Internazionale Napoli su eliminirani na početku natjecanja. *[[1922.]]: Ujedinjenje Naplesa i Internazionale Napolija pod imenom '''Foot-Ball Club Internaples'''. *[[Prima Divisione 1922./23.|1922./23.]]: Internaples je eliminiran u polufinalu Južne Lige. *[[Prima Divisione 1923./24.|1923./24.]]: Internaples je eliminiran u polufinalu Južne Lige. *[[Prima Divisione 1924./25.|1924./25.]]: Internaples je eliminiran u početku natjecanja. *[[Prima Divisione 1925./26.|1925./26.]]: Internaples je eliminiran u finalu Južne Lige. ---- *[[1. kolovoza]] [[1926.]]: Osnivanje kluba '''Associazione Calcio Napoli'''. *[[Divisione Nazionale 1926./27.|1926./27.]]: 10. u Grupi A u Divisione Nazionale. Ripescato. *[[Divisione Nazionale 1927./28.|1927./28.]]: 9. u Grupi A u Divisione Nazionale. *[[Divisione Nazionale 1928./29.|1928./29.]]: 8. u Grupi B u Divisione Nazionale. *[[Serie A 1929./30.|1929./30.]]: 5. u Serie A. *[[Serie A 1930./31.|1930./31.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 1931./32.|1931./32.]]: 9. u Serie A. *[[Serie A 1932./33.|1932./33.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 1933./34.|1933./34.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 1934./35.|1934./35.]]: 7. u Serie A. *[[Serie A 1935./36.|1935./36.]]: 8. u Serie A. *[[Serie A 1936./37.|1936./37.]]: 13. u Serie A. *[[Serie A 1937./38.|1937./38.]]: 10. u Serie A. *[[Serie A 1938./39.|1938./39.]]: 5. u Serie A. *[[Serie A 1939./40.|1939./40.]]: 13. u Serie A. *[[Serie A 1940./41.|1940./41.]]: 7. u Serie A. *[[Serie A 1941./42.|1941./42.]]: 15. u Serie A. Povratak u Serie B. *[[Serie B 1942./43.|1942./43.]]: 3. u Serie B. *1943./45.:Prvensta nisu igrana vojnih djelovanja zbog Drugog svjetskog rata. *[[Divisione Nazionale 1945./46.|1945./46.]]: 1. u Južnoj Ligi. '''Promocija u Serie A'''. 5. u finalnoj grupi u Divisione Nazionale. *[[Serie A 1946./47.|1946./47.]]: 8. u Serie A. *[[Serie A 1947./48.|1947./48.]]: 21. u Serie A jer ih je [[Talijanski nogometni savez|CAF]] izbacio zbog ilegalnih stvari. Povratak u Serie B. *[[Serie B 1948./49.|1948./49.]]: 5. u Serie B. *[[Serie B 1949./50.|1949./50.]]: 1. u Serie B. '''Promocija u Serie A'''. *[[Serie A 1950./51.|1950./51.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 1951./52.|1951./52.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 1952./53.|1952./53.]]: 4. u Serie A. *[[Serie A 1953./54.|1953./54.]]: 5. u Serie A. *[[Serie A 1954./55.|1954./55.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 1955./56.|1955./56.]]: 14. u Serie A. *[[Serie A 1956./57.|1956./57.]]: 11. u Serie A. *[[Serie A 1957./58.|1957./58.]]: 4. u Serie A. *[[Serie A 1958./59.|1958./59.]]: 9. u Serie A. *[[Serie A 1959./60.|1959./60.]]: 14. u Serie A. *[[Serie A 1960./61.|1960./61.]]: 17. u Serie A. Povratak u Serie B. *[[Serie B 1961./62.|1961./62.]]: 2. u Serie B. '''Promocija u Serie A'''. [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|10px]] Pobjednici '''[[Coppa Italia]]'''. *[[Serie A 1962./63.|1962./63.]]: 16. u Serie A. Povratak u Serie B. *[[Serie B 1963./64.|1963./64.]]: 8. u Serie B. *[[1964.]]: Klub je promijenio ime u '''Società Sportiva Calcio Napoli'''. *[[Serie B 1964./65.|1964./65.]]: 2. u Serie B. '''Promocija u Serie A'''. *[[Serie A 1965./66.|1965./66.]]: 3. u Serie A. Pobjednici '''[[Kup Alpa|Kupa Alpa]]'''. *[[Serie A 1966./67.|1966./67.]]: 4. u Serie A. |valign="top"| *[[Serie A 1967./68.|1967./68.]]: 2. u Serie A. *[[Serie A 1968./69.|1968./69.]]: 7. u Serie A. *[[Serie A 1969./70.|1969./70.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 1970./71.|1970./71.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 1971./72.|1971./72.]]: 8. u Serie A. *[[Serie A 1972./73.|1972./73.]]: 9. u Serie A. *[[Serie A 1973./74.|1973./74.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 1974./75.|1974./75.]]: 2. u Serie A. *[[Serie A 1975./76.|1975./76.]]: 5. u Serie A. [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|10px]] Pobjednici '''[[Coppa Italia]]'''. *[[Serie A 1976./77.|1976./77.]]: 7. u Serie A. Pobjednici '''[[Anglo-talijanski liga-kup|Anglo-talijanskog liga-kupa]]'''. *[[Serie A 1977./78.|1977./78.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 1978./79.|1978./79.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 1979./80.|1979./80.]]: 11. u Serie A. *[[Serie A 1981./82.|1981./82.]]: 4. u Serie A. *[[Serie A 1982./83.|1982./83.]]: 9. u Serie A. *[[Serie A 1983./84.|1983./84.]]: 11. u Serie A. *[[Serie A 1984./85.|1984./85.]]: 8. u Serie A. *[[Serie A 1985./86.|1985./86.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 1986./87.|1986./87.]]: [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] '''[[Serie A|Prvaci Italije]]'''. [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|10px]] Pobjednici '''[[Coppa Italia]]'''. *[[Serie A 1987./88.|1987./88.]]: 2. u Serie A. *[[Serie A 1988./89.|1988./89.]]: 2. u Serie A. [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] Pobjednici '''[[Kup UEFA|Kupa UEFA]]'''. *[[Serie A 1989./90.|1989./90.]]: [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] '''[[Serie A|Prvaci Italije]]'''. *[[Serie A 1990./91.|1990./91.]]: 7. u Serie A. [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|13px]] Pobjednici '''[[Supercoppa Italiana]]'''. *[[Serie A 1991./92.|1991./92.]]: 4. u Serie A. *[[Serie A 1992./93.|1992./93.]]: 11. u Serie A. *[[Serie A 1993./94.|1993./94.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 1994./95.|1994./95.]]: 7. u Serie A. *[[Serie A 1995./96.|1995./96.]]: 10. u Serie A. *[[Serie A 1996./97.|1996./97.]]: 12. u Serie A. *[[Serie A 1997./98.|1997./98.]]: 18. u Serie A. Povratak u Serie B. *[[Serie B 1998./99.|1998./99.]]: 9. u Serie B. *[[Serie B 1999./00.|1999./00.]]: 2. u Serie B. '''Promocija u Serie A'''. *[[Serie A 2000./01.|2000./01.]]: 16. u Serie A. Povratak u Serie B. *[[Serie B 2001./02.|2001./02.]]: 5. u Serie B. *[[Serie B 2002./03.|2002./03.]]: 16. u Serie B. *[[Serie B 2003./04.|2003./04.]]: 14. u Serie B. *[[2004.]]: Preimenovanje kluba iz ''Società Sportiva Calcio Napoli''; u '''Napoli Soccer''' kada su ispali u Serie C1. *[[Serie C1 2004./05.|2004./05.]]: 3. u Serie C1 skupina B. Ispali u doigravanju. *[[Serie C1 2005./06.|2005./06.]]: 1. u Serie C1 skupina B. '''Promocija u Serie B'''. *[[2006.]]: Klub vraća svoje staro ime '''Società Sportiva Calcio Napoli'''. *[[Serie B 2006./07.|2006./07.]]: 2. u Serie B. '''Promocija u Serie A'''. *[[Serie A 2007./08.|2007./08.]]: 8. u Serie A. *[[Serie A 2008./09.|2008./09.]]: 12. u Serie A. *[[Serie A 2009./10.|2009./10.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 2010./11.|2010./11.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 2011./12.|2011./12.]]: 5. u Serie A. [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|10px]] Pobjednici '''[[Coppa Italia|talijanskog kupa]]'''. *[[Serie A 2012./13.|2012./13.]]: 2. u Serie A. *[[Serie A 2013./14.|2013./14.]]: 3. u Serie A. [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|10px]] Pobjednici '''[[Coppa Italia|talijanskog kupa]]'''. *[[Serie A 2014./15.|2014./15.]]: 5. u Serie A. [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|13px]] Pobjednici '''[[Supercoppa Italiana]]'''. *[[Serie A 2015./16.|2015./16.]]: 2. u Serie A. *[[Serie A 2016./17.|2016./17.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 2017./18.|2017./18.]]: 2. u Serie A. *[[Serie A 2018./19.|2018./19.]]: 2. u Serie A. *[[Serie A 2019./20.|2019./20.]]: 7. u Serie A. [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|10px]] Pobjednici '''[[Coppa Italia|talijanskog kupa]].''' *[[Serie A 2020./21.|2020./21.]]: 5. u Serie A. *[[Serie A 2021./22.|2021./22.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 2022./23.|2022./23.]]: [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] '''[[Serie A|Prvaci Italije]]'''. *[[Serie A 2023./24.|2023./24.]]: 10. u Serie A. *[[Serie A 2024./25.|2024./25.]]: [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] '''[[Serie A|Prvaci Italije]]'''. *[[Serie A 2025./26.|2025./26.]]: ?. u Serie A. [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|13px]] Pobjednici '''[[Supercoppa Italiana]]'''. |} == Umirovljeni brojevi == * '''10''' – {{Z|ARG}} [[Diego Maradona]], [[Nogometne pozicije|navalni vezni igrač]], 1984. – 1991. == Predsjednici == {| |valign="top"| * {{Z|ITA}} '''[[Giorgio Ascarelli]]''' (1926. – 1927.) * {{Z|ITA}} '''[[Gustavo Zinzaro]]''' * {{Z|ITA}} '''[[Giovanni Maresca]]''' 1928. – 1929. * {{Z|ITA}} '''[[Giorgio Ascarelli]]''' 1929. – 1930. * {{Z|ITA}} '''[[Giovanni Maresca]]''' 1930. – 1932. * {{Z|ITA}} '''[[Eugenio Coppola ]]''' 1930. – 1932. * {{Z|ITA}} '''[[Vincenzo Savarese]]''' 1932. – 1936. * {{Z|ITA}} '''[[Achille Lauro]]''' 1936. – 1940. * {{Z|ITA}} '''[[Gaetano Del Pezzo]]''' 1940. * {{Z|ITA}} '''[[Tommaso Leonetti]]''' 1940. – 1941. * {{Z|ITA}} '''[[Luigi Piscitelli]]''' 1941. – 1943. * {{Z|ITA}} '''[[Annibale Fienga]]''' 1943. – 1945. * {{Z|ITA}} '''[[Vincenzo Savarese]]''' 1945. – 1946. * {{Z|ITA}} '''[[Pasquale Russo]]''' 1946. – 1948. * {{Z|ITA}} '''[[Egidio Musollino]]''' 1948. – 1951. * {{Z|ITA}} '''[[Alfonso Cuomo]]''' 1951. – 1952. * {{Z|ITA}} '''[[Achille Lauro]]''' 1952. – 1954. | * {{Z|ITA}} '''[[Alfonso Cuomo]]''' 1954. – 1963. * {{Z|ITA}} '''[[Luigi Scuotto]]''' 1963. – 1964. * {{Z|ITA}} '''[[Roberto Fiore]]''' 1964. – 1967. * {{Z|ITA}} '''[[Gioacchino Lauro]]''' 1967. – 1968. * {{Z|ITA}} '''[[Antonio Corcione]]''' 1968. – 1969. * {{Z|ITA}} '''[[Corrado Ferlaino]]''' 1969. – 1971. * {{Z|ITA}} '''[[Ettore Sacchi]]''' 1971. – 1972. * {{Z|ITA}} '''[[Corrado Ferlaino]]''' 1972. – 1983. * {{Z|ITA}} '''[[Marino Brancaccio]]''' 1983. * {{Z|ITA}} '''[[Corrado Ferlaino]]''' 1983. – 1993. * {{Z|ITA}} '''[[Ellenio F. Gallo]]''' 1993. – 1995. * {{Z|ITA}} '''[[Vincenzo Schiano di Colella]]''' 1995. – 1996. * {{Z|ITA}} '''[[Gian Marco Innocenti]]''' 1997. – 1998. * {{Z|ITA}} '''[[Federico Scalingi]]''' 1999. – 2000. * {{Z|ITA}} '''[[Giorgio Corbelli]]''' 2000. * {{Z|ITA}} '''[[Salvatore Naldi]]''' 2002. – 2004. * {{Z|ITA}} '''[[Aurelio De Laurentiis]]''' 2004. – ''danas'' |} == Treneri == {| |valign="top"| {{Z|ITA}} '''Italija''' * '''[[Giovanni Terrile]]''' * '''[[Angelo Mattea]]''' * '''[[Paolo Jodice]]''' * '''[[Adolfo Baloncieri]]''' * '''[[Antonio Vojak]]''' * '''[[Giuseppe Innocenti]]''' * '''[[Raffaele Sansone]]''' * '''[[Attila Sallustro]]''' * '''[[Giovanni Vecchina]]''' * '''[[Arnaldo Sentimenti]]''' * '''[[Felice Placido Borel]]''' * '''[[Paolo Jodice]]''' * '''[[Domenico Mattioli]]''' * '''[[Luigi De Manes]]''' * '''[[Vittorio Mosele]]''' * '''[[Eraldo Monzeglio]]''' * '''[[Amedeo Amadei]]''' * '''[[Attila Sallustro]]''' * '''[[Fioravante Baldi]]''' |valign="top"| * '''[[Eraldo Monzeglio]]''' * '''[[Roberto Lerici]]''' * '''[[Giovanni Molino]]''' * '''[[Giuseppe Chiappella]]''' * '''[[Egidio Di Costanzo]]''' * '''[[Giuseppe Chiappella]]''' * '''[[Alberto Del Frati]]''' * '''[[Bruno Pesaola]]''' * '''[[Gianni di Marzio]]''' * '''[[Luis Vinicio]]''' * '''[[Rino Marchesi]]''' * '''[[Massimo Giacomini]]''' * '''[[Nello Santin]]''' * '''[[Ottavio Bianchi]]''' * '''[[Alberto Bigon]]''' * '''[[Claudio Ranieri]] * '''[[Marcello Lippi]] * '''[[Vincenzo Guerini]]''' * '''[[Aldo Sensibile]]''' * '''[[Luigi Simoni]]''' * '''[[Vincenzo Montefusco]]''' |valign="top"| * '''[[Bortolo Mutti]]''' * '''[[Carlo Mazzone]]''' * '''[[Giovanni Galeone]]''' * '''[[Renzo Ulivieri]]''' * '''[[Walter Novellino]]''' * '''[[Emiliano Mondonico]]''' * '''[[Luigi De Canio]]''' * '''[[Franco Colomba]]''' * '''[[Sergio Buso]]''' * '''[[Franco Scoglio]]''' * '''[[Andrea Agostinelli]]''' * '''[[Luigi Simoni]]''' * '''[[Giampiero Ventura]]''' * '''[[Edoardo Reja]] * '''[[Walter Mazzarri]]''' * '''[[Maurizio Sarri]] * '''[[Carlo Ancelotti]] * '''[[Gennaro Gattuso]] * '''[[Luciano Spalletti]]''' * '''[[Francesco Calzona]]''' * '''[[Antonio Conte]]''' |valign="top"| {{Z|ARG}} '''Argentina''' * '''[[Renato Cesarini]]''' * '''[[Bruno Pesaola]]''' |valign="top"| {{Z|AUT}} '''Austrija''' * '''[[Antonio Kreutzer]]''' * '''[[Bino Skasa]]''' * '''[[Rolf Steiger]]''' * '''[[Otto Fischer]]''' |valign="top"| {{Z|BRA}} '''Brazil''' * '''[[Luis Vinicio]]''' * '''[[Jarbas Faustinho Cané]]''' |valign="top"| {{Z|ČEŠ}} '''Češka''' * '''[[Zdeněk Zeman]] |valign="top"| {{Z|ENG}} '''Engleska''' * '''[[Wiliam Garbutt]]''' * '''[[Eugen Payer]]''' |valign="top"| {{Z|ŠPA}} '''Španjolska''' * '''[[Rafael Benitez]] |width="20"|&nbsp; |valign="top"| |} == Poznati igrači == {| |valign="top"| {{Z|ITA}} '''Italija''' * '''[[Giuseppe Cavanna]]''' ([[1929.]] – [[1935.]]) * '''[[Antonio Vojak]]''' ([[1929.]] – [[1935.]]) * '''[[Amedeo Amadei]]''' ([[1950.]] – [[1956.]]) * '''[[Ottavio Bugatti]]''' ([[1953.]] – [[1961.]]) * '''[[Antonio Juliano]]''' ([[1962.]] – [[1978.]]) [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Paolo Barison]]''' ([[1967.]] – [[1970.]]) * '''[[Dino Zoff]]''' ([[1967.]] – [[1972.]]) * '''[[Giuseppe Bruscolotti]]''' ([[1972.]] – [[1988.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Giuliano Morelli]]''' ([[1998.]] – [[2000.]]) * '''[[Tarcisio Burgnich]]''' ([[1974.]] – [[1977.]]) [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Giuseppe Savoldi]]''' ([[1975.]] – [[1979.]]) [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Moreno Ferrario]]''' ([[1977.]] – [[1988.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Luciano Castellini]]''' ([[1978.]] – [[1985.]]) * '''[[Salvatore Bagni]]''' ([[1984.]] – [[1988.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Ciro Ferrara]]''' ([[1984.]] – [[1994.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Claudio Garella]]''' ([[1985.]] – [[1988.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Bruno Giordano]]''' ([[1985.]] – [[1988.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Alessandro Renica]]''' ([[1985.]] – [[1991.]])[[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]][[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]][[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Andrea Carnevale]]''' ([[1986.]] – [[1990.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Fernando De Napoli]]''' ([[1986.]] – [[1992.]])[[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]][[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]][[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Giovanni Francini]]''' ([[1987.]] – [[1994.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Giuliano Giuliani]]''' ([[1988.]] – [[1990.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] * '''[[Massimo Crippa]]''' ([[1988.]] – [[1993.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Gianfranco Zola]]''' ([[1989.]] – [[1993.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] * '''[[Giovanni Galli]]''' ([[1990.]] – [[1993.]]) [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Fabio Cannavaro]]''' ([[1993.]] – [[1995.]]) |width="0"|&nbsp; |valign="top"| {{Z|ARG}} '''Argentina''' * '''[[Bruno Pesaola]]''' {{Z|ITA}} ([[1952.]] – [[1960.]]) * '''[[Omar Sivori]]''' {{Z|ITA}} ([[1965.]] – [[1969.]]) * '''[[Daniel Bertoni]]''' ([[1984.]] – [[1986.]]) * '''[[Diego Armando Maradona|Diego Maradona]]''' ([[1984.]] – [[1991.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]][[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Roberto Ayala]]''' ([[1995.]] – [[1998.]]) {{Z|BRA}} '''Brazil''' * '''[[Luis Vinicio]]''' ([[1955.]] – [[1960.]]) * '''[[Faustino Canè]]''' ([[1962.]] – [[1969.]] i [[1972.]] – [[1975.]]) * '''[[José Altafini]]''' {{Z|ITA}} ([[1965.]] – [[1972.]]) * '''[[Angelo Benedicto Sormani|Angelo Sormani]]''' {{Z|ITA}} ([[1970.]] – [[1972.]]) * '''[[Sergio Clerici]]''' ([[1973.]] – [[1975.]]) * '''[[Antonio Careca]]''' ([[1987.]] – [[1993.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Alemão|Ricardo Alemão]]''' ([[1988.]] – [[1992.]])[[Datoteka:Scudetto.svg|10px]][[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]][[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[André Cruz]]''' ([[1994.]] – [[1997.]]) |width="0"|&nbsp; |valign="top"| {{Z|URU}} '''Urugvaj''' * '''[[Daniel Fonseca]]''' ([[1992.]] – [[1994.]]) {{Z|ŠVE}} '''Švedska''' * '''[[Hasse Jeppson]]''' ([[1952.]] – [[1956.]]) {{Z|PAR}} '''Paragvaj''' * '''[[Attila Sallustro]]''' {{Z|ITA}} ([[1926.]] – [[1937.]]) {{Z|NIZ}} '''Nizozemska''' * '''[[Ruud Krol]]''' ([[1980.]] – [[1984.]]) {{Z|FRA}} '''Francuska''' * '''[[Alain Boghossian]]''' ([[1994.]] – [[1997.]]) {{Z|HRV}} '''Hrvatska''' * '''[[Aljoša Asanović]]''' ([[1997.]] – [[1998.]]) |width="20"|&nbsp; |valign="top"| |} == Igrači s najviše nastupa i pogodaka == {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="left" style="text-align: center;" |+'''Najviše nastupa''' |- !class="unsortable"|<ref name="Napolijevi igrači-statistike" /> !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Državljanin !Nastupa |- |1 |align="left"|[[Marek Hamšík]] |[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px|Slovak]] |520 |- |2 |align="left"|[[Giuseppe Bruscolotti]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] |511 |- |3 |align="left"|[[Antonio Juliano]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] |505 |- |4 |align="left"|[[Lorenzo Insigne]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] |434 |- |5 |align="left"|[[Dries Mertens]] |[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px|Belg]] |397 |- |6 |align="left"|[[Moreno Ferrario]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] |396 |- |7 |align="left"|[[Piotr Zieliński]] |[[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px|Poljak]] |364 |- |8 |align="left"|[[José María Callejón]] |[[Datoteka:Flag of Spain.svg|25px|Španjolac]] |349 |- |9 |align="left"|[[Ciro Ferrara]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] |322 |- |10 |align="left"|[[Kalidou Koulibaly]] |[[Datoteka:Flag of Senegal.svg|25px|Senegalac]] |317 |} {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="center" style="text-align: center;" |+'''Najbolji strijelci''' |- !class="unsortable"|<ref name="Napolijevi igrači-statistike" /> !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Državljanin !Pogodaka |- |1 |align="left"|[[Dries Mertens]] |[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px|Belgijanac]] |148 |- |2 |align="left"|[[Lorenzo Insigne]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] |122 |- |3 |align="left"|[[Marek Hamšík]] |[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px|Slovak]] |121 |- |4 |align="left"|[[Diego Maradona]] |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px|Argentinac]] |115 |- |5 |align="left"|[[Attila Sallustro]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] [[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|25px|Paragvajac]] |108 |- |6 |align="left"|[[Edinson Cavani]] |[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|25px|Urugvajac]] |104 |- |7 |align="left"|[[Antonio Vojak]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|Hrvat]] |103 |- |8 |align="left"|[[José Altafini]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px|Brazilac]] |97 |- |9 |align="left"|[[Careca]] |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px|Brazilac]] |96 |- |10 |align="left"|[[Gonzalo Higuaín]] |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px|Argentinac]] |91 |} == Boje, obilježja i nadimci== Budući da je [[Napulj]] primorski grad, boje kluba uvijek su bile povezane s plavom bojom, koje obilježavaju [[Napuljski zaljev]].<ref name="Napoli nogomet">[http://www.agendaonline.it/napolicalcio/ Napoli nogomet]</ref> U početku svog nastajanja, kada je Napoli, nosio ime Napoli FBC, boje kluba činile su dvije nijanse plave boje. Od 1920-ih, [[talijanska nogometna reprezentacija]] je, po uzoru na njih, preuzela plavu boju na svoje dresove, i tako je Napoli dijelio svoj nadimak ''azzurri'' s [[Talijanska nogometna reprezentacija|talijanskom nogometnom reprezentacijom]].<ref name="Koji je tvoj nadimak? Nadimci nogometnih momčadi">[http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=5473205 Koji je tvoj nadimak? Nadimci nogometnih momčadi]</ref> Jedan od nadimaka Napolija, bio je ''I ciucciarelli'', (hr. - ''maleni [[Domaći magarac|magarci]]''), taj nadimak su dobili nakon vrlo loših izvedbi tijekom sezone 1926./27. Taj naziv je značio nešto izuzetno pogrdno, no kako je Napolijev znak u to vrijeme bio neobuzdani crni [[konj]],<ref name="Grb provincije Napulja">[http://www.comuni-italiani.it/063/stemma.html Grb provincije Napulja]</ref> klupska je uprava [[Domaći magarac|magaraca]] ipak usvojila kao maskotu kluba, te su je prozvali ''O Ciuccio'',a prikazivali su ga s ponosom.<ref name="Kratka povijest Napolijevih ranih korijena">[https://web.archive.org/web/20040616063057/http://members.fortunecity.com/edvella/mascot.html Kratka povijest Napolijevih ranih korijena]</ref> Oznaka kluba na dresovima i na grbu s velikim slovom N smještenim unutar kruga, klub je usvojio od [[Internazionale Napoli|Internazinale Napolija]].<ref name="Napolijeva povijest">[http://www.riccardocassero.it/napolistory.htm#1 Napolijeva povijest]</ref> s manjim izmjenama, glavna razlika je bila ta da je slovo N bilo bijele boje, a oko kruga i unutar kruga su bile dvije nijanse plave boje. ''Partenopei'' je bio popularan nadimak kluba, kao i za ljude iz okolice grada.<ref name="Povijest Partenopea">{{Citiranje časopisa |url=http://www.lapartenope.net/index.php?id=85 |title=Povijest Partenopea |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928014314/http://www.lapartenope.net/index.php?id=85 |archive-date=28. rujna 2007. |access-date=14. kolovoza 2008.}}</ref> Taj naziv je izveden iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]], gdje je sirena [[Partenopea]] pokušalala očarati [[Odisej]]a na svom brodu, kraj otoka [[Capri]]. U priči je [[Odisej]] rekao svojim ljudima da daju privezati brod, tako da budu u mogućnosti oduprijeti se pjesmama sirena. Kako [[Partenope]] nije mogla živjeti bez ljubavi, utopila se, te je njeno tijelo, prema legendi isplovilo na obali grada [[Napulj]]a.<ref name="Centar Napulja,Italija">{{Citiranje časopisa |url=http://chabadnapoli.com/travel.aspx |title=Centar Napulja,Italija |journal= |access-date=14. kolovoza 2008. |archive-date=11. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011105652/http://chabadnapoli.com/travel.aspx |url-status=dead }}</ref> === Sponzori i proizvođači majica === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Vrijeme trajanja !Proizvođač opreme !Sponzor |- |1978. – 1980. |rowspan=2|[[Puma AG]] |rowspan=1|''nitko'' |- |1981. – 1982. |rowspan=2|Snaidero |- |1981. – 1981. |rowspan=3|NR |- |1982. – 1983. |rowspan=1|[[Francesco Cirio|Cirio]] |- |1983. – 1984. |rowspan=1|Latte Berna |- |1984. – 1985. |rowspan=1|Linea Time |rowspan=1|[[Francesco Cirio|Cirio]] |- |rowspan=1|1985. – 1988. |rowspan=2|NR |rowspan=1|Buitoni |- |1985. – 1991. |[[Mars, Incorporated|Mars]] |- |rowspan=1|1991. – 1994. |rowspan=1|[[Umbro]] |rowspan=1|Voiello |- |rowspan=1|1994. – 1996. |rowspan=2|[[Lotto Sport Italia|Lotto]] |rowspan=1|Record Cucine |- |rowspan=1|1996. – 1997. |rowspan=1|Centrale del Latte di Napoli |- |rowspan=1|1997. – 1999. |rowspan=1|[[Nike, Inc.|Nike]] |rowspan=1|Polenghi |- |rowspan=1|1999. – 2003. |rowspan=1|[[Diadora]] |rowspan=1|[[Peroni]] |- |rowspan=1|2003. – 2004. |rowspan=1|[[Legea]] |rowspan=1|Russo Cicciano |- |rowspan=1|2004. – 2005. |rowspan=2|[[Kappa (tvrtka)|Kappa]] |rowspan=1|[[Manuale d'amore]] / [[Sky Captain and the World of Tomorrow|Sky Captain]] / [[Crash (2004 film)|Crash - Contatto fisico]] / Christmas in Love / [[Mandi]] |- |rowspan=1|2005. – 2006. |rowspan=3|[[Acqua Lete|Lete]] |- |rowspan=1|2006. – 2009. |rowspan=1|[[Diadora]] |- |rowspan=1|2009. - 2011. |rowspan=3|[[Macron (sportska odjeća)|Macron]] |- |rowspan=1|2011. - 2014. |rowspan=1|Lete / [[MSC Cruises|MSC]] |- |rowspan=1|2014. - 2015. |rowspan=2|Lete / [[Pasta Garofalo]] |- |rowspan=1|2015. - 2016. |rowspan=3|[[Kappa (tvrtka)|Kappa]] |- |rowspan=1|2016. - 2019. |rowspan=1|Lete / Pasta Garofalo / [[Kimbo]] |- |rowspan=1|2019. - 2021. |rowspan=1|Lete / [[MSC Cruises|MSC]] / Kimbo |- |rowspan=1|2021. – 2023. |rowspan=3|[[EA7]] |rowspan=1|Lete / MSC / [[Amazon]] / Floki |- |rowspan=1|2023. – 2024. |rowspan=1|MSC / [[eBay]] / UPbit |- |rowspan=1|2024. – 2026. |rowspan=1|MSC / Sorgesana |- |} == Popularnost i rivali == [[Datoteka:NapoliUltras1.jpg|mini|lijevo|220px|Napolijevi ekstremni navijači na [[Stadio San Paolo|Stadio San Paolu]].]] Napoli je jedan od najpopularnijih [[nogometni klub|nogometnih klubova]] u [[Italija|Italiji]] po broju nogometnih obožavatelja ima ih oko 9%.<ref name="Napolijeva popularnost">[http://www.repubblica.it/2007/08/sezioni/sport/calcio/tifo-contro/tifo-contro/tifo-contro.html Napolijeva popularnost]</ref> Poput ostalih nogometnih klubova, i Napoli ima navijačke baze diljem Italije, ali i izvan talijanskih granica; procijenjeno je od strane kluba da imaju oko 5 do 6 milijuna obožavatelja u cijelom svijetu.<ref name="De Laurentiis- Moj Napoli je uvijek velik">{{Citiranje weba |url=http://www.solonapoli.com/leggi_news.asp?Id=12814 |title=De Laurentiis- Moj Napoli je uvijek velik |access-date=14. kolovoza 2008. |archive-date=20. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170620030604/http://www.solonapoli.com/leggi_news.asp?Id=12814 |url-status=dead }}</ref><ref name="Napolijeva povijest-1">{{Citiranje časopisa |url=http://www.napoli.azplayers.com/history.html |title=Napolijeva povijest |archive-url=https://web.archive.org/web/20070728004207/http://www.napoli.azplayers.com/history.html |archive-date=28. srpnja 2007. |access-date=14. kolovoza 2008.}}</ref> Napoli ima nekoliko lokalnih i nekoliko pravih rivala, a najznačajnije je rivalstvo s [[A.S. Roma|Romom]]. U pogledu Napoli i AS Roma su prilično bliske momčadi, a zajedno se natječu u poznatom talijanskom derbiju zvanom ''[[Derby del Sole]]'', koji je svoj vrhunac doživio u razdoblju 1980-ih.<ref name="Nogometni derbiji u Italiji">[http://www.footballderbies.com/index.php?country=2 Nogometni derbiji u Italiji]</ref> Tu su još derbiji s [[S.S. Lazio|Laziom]] i [[Hellas Verona F.C.|Veronom]],<ref name="Talijanski nogometni navijači">[https://web.archive.org/web/20010420104921/http://website.lineone.net/~view_from_the_terrace/italsce.html Talijanski nogometni navijači]</ref> kao i lokalni derbiji s [[Salernitana Calcio 1919|Salernitarnom]] i [[U.S. Avellino|Avellinom]].<ref name="Nogometni derbiji u Italiji" /> Također, za ljubitelje Napolija već dugo postoji prijateljstvo s [[Genoa CFC|Genovom]] koja seže od 1982.<ref name="Talijanski nogometni navijači" /> U zadnjem kolu [[Serie B 2006./2007.|2006./07.]] u međusobnom susretu odigrali su 0:0 kako bi i jedni i drugi osigurali povratak u [[Serie A]]. Genovini navijači, kad dođu u [[Napulj]] često budu pozdravljeni sa: "Benvenuto fratello napoletano", što znači "Dobrodošli kod napuljskog brata".<ref name="Genoa i Napoli">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sscnapoli.it/UserFiles/File/photogallery/stagione_06_07/070610_genoa_napoli/index.html |title=Genoa i Napoli |archive-url=https://web.archive.org/web/20070911184830/http://www.sscnapoli.it/UserFiles/File/photogallery/stagione_06_07/070610_genoa_napoli/index.html |archive-date=11. rujna 2007. |access-date=14. kolovoza 2008.}}</ref> Tu su i također dobri odnosi s momčadima [[A.C. Ancona|Ancone]] i [[Palermo FC|Palerma]]. == Klupski uspjesi == === Domaći uspjesi === [[Datoteka:Scudetto.svg|20px]] '''[[Serie A]]''': '''4''' * Prvak (4): [[Serie A 1986./87.|1986./87.]], [[Serie A 1989./90.|1989./90.]], [[Serie A 2022./23.|2022./23.]], [[Serie A 2024./25.|2024./25.]] * Drugi (8): [[Serie A 1967./68.|1967./68.]], [[Serie A 1974./75.|1974./75.]], [[Serie A 1987./88.|1987./88.]], [[Serie A 1988./89.|1988./89.]], [[Serie A 2012./13.|2012./13.]], [[Serie A 2015./16.|2015./16.]], [[Serie A 2017./18.|2017./18.]], [[Serie A 2018./19.|2018./19.]] [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|20px]] '''[[Coppa Italia]]''': '''6''' * Prvak (6): [[Coppa Italia 1961./62.|1961./62.]], [[Coppa Italia 1975./76.|1975./76.]], [[Coppa Italia 1986./87.|1986./87.]], [[Coppa Italia 2011./12.|2011./12.]], [[Coppa Italia 2013./14.|2013./14.]], [[Coppa Italia 2019./20.|2019./20.]] * Finalist (4): [[Coppa Italia 1971./72.|1971./72.]], [[Coppa Italia 1977./78.|1977./78.]], [[Coppa Italia 1988./89.|1988./89.]], [[Coppa Italia 1996./97.|1996./97.]] [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|20px]] '''[[Supercoppa Italiana]]: 3''' * Prvak (3): [[Supercoppa Italiana 1990.|1990.]], [[Supercoppa Italiana 2014.|2014.]], [[Supercoppa Italiana 2025.|2025.]] * Drugi (2): [[Supercoppa Italiana 2012.|2012.]], [[Supercoppa Italiana 2021.|2021.]] [[Datoteka:Scudetto.svg|20px]] [[Serie B]]: * Prvak (1): [[Serie B 1949./50.|1949./50.]] * Drugi (4): [[Serie B 1961./62.|1961./62.]], [[Serie B 1964./65.|1964./65.]], [[Serie B 1999./00.|1999./00.]], [[Serie B 2006./07.|2006./07.]] [[Datoteka:Scudetto.svg|20px]] [[Serie C1]]: * Prvak (1): [[Serie C1 2005./06.|2005./06.]] [[Lipton Kup]]: * Prvak (3): [[Lipton Kup 1909.|1909.]]; [[Lipton Kup 1911.|1911.]]; [[Lipton Kup 1914.|1914.]] * Finalist (3): [[Lipton Kup 1910.|1910.]]; [[Lipton Kup 1912.|1912.]]; [[Lipton Kup 1913.|1913.]] === Europski uspjesi === [[Datoteka:Coppa delle Coppe.svg|20px|]] [[Kup pobjednika kupova]]: * Polufinalisti (1): [[Kup pobjednika kupova 1976./1977.|1976./77.]] * Četvrtfinalist (1): [[Kup pobjednika kupova 1962./1963.|1962./63.]] [[Kup UEFA]]: * Prvak (1): [[UEFA Kup 1988./1989.|1988./89.]] [[Intertoto kup]]: * Prvak (1): [[Intertoto kup 2008.|2008.]] [[Anglo-talijanski liga-kup]]: * Prvak (1): [[Anglo-talijanski liga-kup 1976.|1976.]] [[Kup Alpa]]: * Prvak (1): [[Kup Alpa 1966.|1966.]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.sscnapoli.it Službena stranica kluba] {{ita oznaka}} {{eng oznaka}} {{spa oznaka}} {{zho oznaka}} * [http://www.lega-calcio.it Službena stranica Serie A] {{ita oznaka}} * [http://www.napolimagazine.com Napoli magazine- sportske vijesti] {{ita oznaka}} {{eng oznaka}} === Ostali projekti === {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= Sports in Naples |commonscathr= Sport u Napulju }} {{fb start}} {{fb inner start}} {{SSC Napoli}} {{Sastav - S.S.C. Napoli}} {{Serie A}} {{fb kraj}} [[Kategorija:Talijanski nogometni klubovi|Napoli]] [[Kategorija:S.S.C. Napoli]] 8fawuvhkqmsrd0tmw2ts7envwdd4i8m 0 158919 7430786 7069968 2026-04-16T11:04:21Z Argo Navis 852 7430786 wikitext text/x-wiki '''Cabiyarí''' (Ka'wiari, Cabiyari, Cabiyary, Kabillary, Kabiyari, Kauiyari, Kawillary), pleme američkih Indijanaca porodice [[Arawakan]] naseljeni u [[Kolumbija|kolumbijskom]] departmanu [[Vaupés (departman)|Vaupés]], duž rijeke [[Cananari]], pritoka [[Apaporís|Apaporísa]], i manjim dijelom na Río [[Mirití Paraná|Miriti Paraná]], pritoka rijeke [[Caquetá (rijeka)|Caquetá]]. Populacija im je [[1976.]] iznosila oko 100.<ref>[http://www.everyculture.com/South-America/Ka-wiari-Orientation.html Ka'wiari]</ref> Tradicionalna nastamba je maloca, velika komunalna slamnata kuća. Žive od lova, ribolova, sakupljanje i obrada tla sistemom [[posijeci-i-spali]]. Termonologija srodstva je dravidskog tipa. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=cbb Cabiyarí] [[Kategorija:Arawakan]] [[Kategorija:Kolumbijski Indijanci]] nh5eowijuewajw4n53cbc9zip3n44dd 0 160171 7430551 7237883 2026-04-15T17:06:38Z Croxyz 205325 7430551 wikitext text/x-wiki {{dsm}} * [[Ivanje (blagdan)]], blagdan rođenja sv. [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]] [[24. lipnja]]. '''[[Hrvatska]]:''' * [[Ivanje (Cres)]], naselje na otoku [[Cres]]u, administrativno pripada gradu [[Cres (grad)|Cresu]]. '''[[Crna Gora]]:''' * [[Ivanje (Bijelo Polje, Crna Gora)]], naselje u općini [[Bijelo Polje]] * [[Ivanje (Nikšić, Crna Gora)]], naselje u općini [[Nikšić]] '''[[Srbija]]:''' * [[Ivanje (Bojnik, Srbija)]], naselje u općini [[Bojnik (općina)|Bojnik]], [[Jablanički okrug]] {{Razdvojba}} ebec8tbfd8xx3yv2ktrx65tgzsopmmv 14 202781 7430575 7277034 2026-04-15T17:43:06Z Argo Navis 852 7430575 wikitext text/x-wiki {| align=right |- | valign=top | {{commonscat|}} | valign=top | [[Datoteka:Ob watershed.png|right|300px]]<br>Ob {{Pritok1|Ob}} |} {{glavnik|Ob}} [[Kategorija:Karski slijev|Ob]] 7g5a51s6zj627mlw3vi5exqdn15bup7 0 203618 7430787 7236703 2026-04-16T11:08:11Z Ivo Lendić 332477 izvori u tijelo članka 7430787 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Hrvatski tjednik (Zagreb)]]|povijesni tjednik Matice hrvatske}} {{Infookvir novine | ime = Hrvatski tjednik | slika = [[Slika:Hrvatski_tjednik.jpg|290px|Logotip]] | opis slike = ''Hrvatski tjednik'' | tip = politički tjednik | format = | vlasnik = Ivica Marijačić | izdavač = TEMPUS 22 d.o.o.<ref name="aztn">[https://www.aztn.hr/ea/wp-content/uploads/2024/07/Tisak-2023-Prikaz-stanja-trzista.pdf ''Istraživanje tržišta tiska za 2023.''], str. 5., Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Zagreb, srpanj 2024., pristupljeno 12. siječnja 2025.</ref> | glavni urednik = Ivica Marijačić | odgovorni urednik = | izvršni urednik = | novinari = v. [[Hrvatski tjednik (Zadar)#Poznati suradnici|''Poznati suradnici'']] | utemeljen = [[2002.]] | politička orijentacija = | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | prestao izlaziti = | sjedište = [[Zadar]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | naklada = | ISSN = 1845-3716 | oclc = | stranice = }} [[Datoteka:Hrvatski list.jpg|mini|296px|Od 2002. do ožujka 2013. tjednik je izlazio pod nazivom ''Hrvatski list'']] '''''Hrvatski tjednik''''', do 2013. '''''Hrvatski list''''',<ref name=HIC>[http://hic.hr/hrvatski-list01.htm Hrvatski list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130128163636/http://hic.hr/hrvatski-list01.htm |date=28. siječnja 2013. }} na mrežnim stranicama [[Hrvatski informativni centar|HIC-a]]</ref> [[Hrvatska|hrvatski]] je [[politika|politički]] [[tjednik]]. Sjedište lista je u [[Zadar|Zadru]]. Prijašnji naziv tjednika bio je ''Hrvatski list'',<ref name=HIC/> a od [[7. ožujka]] [[2013.]] godine i broja 441 izlazi pod imenom ''Hrvatski tjednik''.<ref>Ivica Marijačić, glavni urednik: Obavijest čitateljima. Od 7. ožujka ''Hrvatski list'' izlazi pod imenom ''Hrvatski tjednik''., ''Hrvatski list'', 28. veljače 2013., broj 440., str. 3.</ref><ref> [https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&selectedId=155011091 Hrvatski list : veritas vincit : nacionalni tjednik / glavni urednik Ivica Marijačić] u Katalogu Knjižnica Grada Zagreba. Pristupljeno 1. lipnja 2020. </ref> Prodaje se diljem Hrvatske, [[BiH]] te [[hrvatsko iseljeništvo|inozemstva]]. U 2023. godini bio je najprodavaniji hrvatski općeinformativni tjednik.<ref name="aztn"/> Odabrani tekstovi iz Tjednika objavljuju se na mrežnim stranicama [[Hrvatsko kulturno vijeće|Hrvatskoga kulturnog vijeća]].<ref>[http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik.html Hrvatski tjednik] hkv.hr, Hrvatsko kutlturno vijeće</ref> == Urednici == * [[Ivica Marijačić]] (2002. – danas) – glavni urednik i direktor * [[Andrea Černivec]] (2002. – danas) – pomoćnica glavnog urednika * [[Antonio Mlikota]] (2004. – danas) – grafički urednik == Poznati suradnici == Do danas su članke za Hrvatski tjednik pisali [[Zoran Vukman]], [[Damir Pešorda]], [[Luka Podrug]], [[Mirela Pavić]], [[Sanja Bilač]], [[Davor Domazet Lošo]], [[Gojko Borić]], [[Slobodan Lang]], [[Slaven Letica]], [[Ante Glibota]], [[Christophe Dolbeau]], [[Milan Vuković]], [[Joško Čelan]], [[Miljenko Pajalić]], [[Vjekoslav Magaš]], [[Ninoslav Mogorović]], [[Sanda Ham]], [[Nataša Bašić]] i drugi. [[Karikatura|Karikaturni]] [[strip]] na zadnjoj stranici crta [[Stevo Šinik|Stiv Cinik]]. == Poveznice == * [[Hrvatska novinska izdanja]] == Izvori == {{izvori}} {{mrva-tisak}} [[Kategorija:Zadarski tisak]] [[Kategorija:Hrvatski tjednici]] 4yb22cw42gi7ygxxiyvi86wmnxnl69x 0 207941 7430498 7171801 2026-04-15T13:50:19Z NeptuneBot 239945 pravopis 7430498 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Eurovizija |ime = Pjesma Eurovizije 1962. |ime izvornik = Eurovision Song Contest 1962 |slika = |datum = [[18. ožujka]] [[1962.]] |voditelji = [[Mireille Delannoy]] |dirigent = [[Jean Roderès]] |redatelj = |domaćin = {{Z|LUX}} [[RTL Group|CLT]] |mjesto = [[Villa Louvigny]], [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luxembourg]] |pobjednik = {{Z+X|FRA}}<br> ''Un premier amour'' |ples = |glasovanje = Svaka zemlja je imala 10 članova žirija koji su davali bodove za prve tri pjesme i to 3, 2 i 1 bod |sudionice = 16 |debi = nijedna |povratak = nijedna |povlačenje = |nula = {{Z+X|AUT}}<br>{{Z+X|BEL}}<br>{{Z+X|NIZ}}<br>{{Z+X|ŠPA}} |show = [[Iluzionizam|Iluzionist]] Achille Zavatta |uvod = }} '''[[Eurovizija]] [[1962.]]''' bila je 7. [[Eurovizija]] održana [[18. ožujka]] [[1962.]] u palači [[Villa Louvigny]], u gradu [[Luksemburg (grad)|Luksemburgu]], Vojvodstvo [[Luksemburg]]. [[Francuska]] je pobijedila treći put i tako postala prva zemlja koja je zabilježila treću pobjedu. [[SFR Jugoslavija|Jugoslavija]] je na svom drugom nastupu osvojila četvrto mjesto (zajedno s [[Ujedinjeno kraljevstvo|Ujedinjenim Kraljevstvom]]), pjesmom ''Ne pali svetlo u sumrak'', skladatelja Jože Privšeka i tekstopisca [[Drago Britvić|Dragutina Britvića]] koju je otpjevala [[beograd]]ska pjevačica [[Lola Novaković]]. Dugi niz godina Lolino četvrto mjesto bilo je najviši plasman ex Jugoslavije na Euroviziji. [[Austrija]], [[Belgija]], [[Nizozemska]] i [[Španjolska]] osvojile su prvi put nula bodova. ==Rezultati== {| class="sortable wikitable" ! Broj !! Zemlja !! Jezik !! Pjevač !! Pjesma !! Pozicija !! Bodovi |- | 1 || {{Z+X|FIN}} || [[Finski jezik|finski]] || Marion Rung || "Tipi-tii" || 7 || 4 |- | 2 || {{Z+X|BEL}} || [[Francuski jezik|francuski]] || Fud Leclerc || "Ton nom" || 13 || 0 |- | 3 || {{Z+X|ŠPA}} || [[Španjolski jezik|španjolski]] || Victor Balaguer || "Llámame" || 14 || 0 |- | 4 || {{Z+X|AUT}} || [[Njemački jezik|njemački]] || Eleonore Schwarz || "Nur in der Wiener Luft" || 15 || 0 |- | 5 || {{Z+X|DAN}} || [[Danski jezik|danski]] || Ellen Winther || "Vuggevise" || 10 || 2 |- | 6 || {{Z+X|ŠVE}} || [[Švedski jezik|švedski]] || Inger Berggren || "Sol och vår" || 8 || 4 |- | 7 || {{Z+X|NJE}} || [[Njemački jezik|njemački]] || Conny Froboess || "Zwei kleine Italiener" || 6 || 9 |- | 8 || {{Z+X|NIZ}} || [[Nizozemski jezik|nizozemski]] || De Spelbrekers || "Katinka" || 16 || 0 |-bgcolor=#FFDEAD | '''9''' || '''{{Z+X|FRA}}''' || '''[[Francuski jezik|francuski]]''' || '''Isabelle Aubret''' || '''Un premier amour''' || '''1''' || '''26''' |- | 10 || {{Z+X|NOR}} || [[Norveški jezik|norveški]] || Inger Jacobsen || "Kom sol, kom regn" || 11 || 2 |- | 11 || {{Z+X|ŠVI}} || [[Francuski jezik|francuski]] || Jean Philippe || "Le retour" || 12 || 2 |- | 12 || {{Z+X|JUG}} || [[srpski jezik|srpski]] || [[Lola Novaković]] || "Ne pali svetla u sumrak" || 4 || 10 |- | 13 || {{Z+X|UK}} || [[Engleski jezik|engleski]] || Ronnie Carroll || "Ring-A-Ding Girl" || 4 || 10 |- | 14 || {{Z+X|LUX}} || [[Francuski jezik|francuski]] || Camillo Felgen || "Petit bonhomme" || 3 || 11 |- | 15 || {{Z+X|ITA}} || [[Talijanski jezik|talijanski]] || [[Claudio Villa]] || "Addio, addio" || 9 || 3 |- | 16 || {{Z+X|MNK}} || [[Francuski jezik|francuski]] || Francois Deguelt || "Dis rien" || 2 || 13 |} {{Pjesma Eurovizije}} [[Kategorija:Izbori za pjesmu Eurovizije u Luksemburgu]] [[Kategorija:Manifestacije u Luxembourgu]] 0vbdqv28h7m1egir5jt3f2ofvv6lr20 0 211795 7430537 7429872 2026-04-15T14:45:55Z Jure Grm 7596 /* Finala */ 7430537 wikitext text/x-wiki {{nogometno natjecanje | ime = UEFA Kup regija | izvorno_ime = ''UEFA Regions' Cup'' | slika = UEFA Regions' cup logo.svg | osnovan = [[1999.]] | regija = [[Europa]] ([[UEFA]]) | broj_momčadi = do 53 (kvalifikacije)<br>8 (završnica) | trenutačni_prvak = {{Z|ŠPA}} [[Aragon]] | naj_klub = | trenutačna sezona = }} '''UEFA Kup regija''' je [[amater]]sko [[Europa|europsko]] [[nogomet]]no natjecanje regionalnih reprezentacija, vođeno od [[UEFA]]-e. Prvi put je održano [[1999.]] godine i od tada se održava svake dvije godine. Prvi pobjednik je bila amaterska reprezentacija [[Italija|talijanske]] regije ''[[Veneto]]'', a aktualni pobjednik je [[španjolska]] ''[[Kastilja i León]]'' s posljednjeg natjecanja iz lipnja [[2009.]] koje se održalo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. ==Povijest== Natjecanje je osmišljeno [[1996.]], jer nije bilo nikakvog natjecanja za [[amater]]ske momčadi. [[UEFA Amaterski kup]] je bio prijašnji pokušaj s amaterskim kontinentalnim prvenstvom, koji se održavao od [[1966.]] do [[1978.]], ali je ukinut zbog manjka interesa od strane gledatelja i od strane amaterske momčadi. Za razliku od UEFA Kupa regija, u kojem se natječu regionalne amaterske reprezentacije, u [[UEFA Amaterski kup|UEFA Amaterskom kupu]] su igrale nacionalne amaterske reprezentacije. Prva dva natjecanja su osvojili domaćini, a zasad je [[Španjolska]] najuspješnija država u natjecanju, od šest finala, ima dvije ekipe pobjednice i jednu drugoplasiranu. ==Format== U ovom natjecanju iz svake zemlje članice [[UEFA]]-e može nastupati samo jedna momčad. Izbor sudionika natjecanja prepušten je svakoj zemlji članici, bilo u domaćim amaterskim nogometnim natjecanjima (kao [[Engleski nogometni sustav liga|NLS kup]], čiji pobjednik ide u UEFA Kup regija), ili bilo kojim drugim odabirom. Manje zemlje, kao [[San Marino]], [[Malta]], [[Monako]], i sl., u natjecanju mogu predstavljati njihove amaterske reprezentacije. Od svih 55 saveza članica UEFA-e, 8 saveza nikada nije prijavilo momčad: [[Austrija]], [[Danska]], [[Norveška]], [[Kosovo]], [[Cipar]], [[Island]], [[Farski Otoci]] i [[Gibraltar]]. U natjecanju [[UEFA Kup regija 1999.|1999.]], postojalo je uvodno kvalifikacijsko natjecanje s 32 momčadi, rasopoređene u osam skupina po četiri momčadi. Osam prvoplsiranih momčadi išlo je u završnicu, gdje se igralo u dvije skupine po četiri momčadi. Dvoje pobjednika skupina tada je igralo u finalu. Nakon povećanog zanimanja za natjecanje tijekom godina, kvalifikacije su obavljaju u dva kruga od [[UEFA Kup regija 2005.|Kupa regija 2005.]] Oba kvalifikacijska kruga se sastoje od četveročlanih skupine koje se igraju u jednoj od regija-sudionica, a prvoplasirani iz svake skupine prolazi u sljedeću fazu natjecanja. U UEFA Kupu regija, domaćin se bira nakon drugog kvalifikacijskog kruga natjecanja kad ostane osam momčadi, a domaćin je jedna od tih osam regija. Osam pobjednika skupina raspoređuje se u dvije skupine od po četiri za završni turnir, a pobjednici ovih dviju finalnih skupina, nakon što svaka momčad odigra jednu utakmicu međusobno, igraju u finalu, a pobjednici postaju prvaci. Treće mjesto dijele dvije momčadi koje završe drugoplasirane u svojim skupinama. ==Rezultati== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 |- bgcolor=#C1D8FF !rowspan=2 width=5%|God. !rowspan=2 width=10%|Domaćin !width=1% rowspan=35 bgcolor=ffffff| !colspan=3|Finale !width=1% rowspan=35 bgcolor=ffffff| !colspan=3| |- bgcolor=#EFEFEF !width=15%|Pobjednik !width=10%|Rezultat !width=15%|Drugoplasirani !colspan=2 width=40%|Trećeplasirani |- align=center bgcolor=#D0E7FF |[[1999.]]<br />''[[UEFA Kup regija 1999.|detalji]]'' |{{Z|ITA}}<br />[[Italija]] |'''{{Z|ITA}}<br />[[Veneto]]''' |'''3:2<br /><small>[[Produžetci (nogomet)|pr.]]</small>''' |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Zajednica Madrida|Madrid]]''' |'''{{Z|ČEŠ}}<br />[[Prag]]''' |'''{{Z|UKR}}<br />[[Kijev]]''' |- align=center |[[2001.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2001.|detalji]]'' |{{Z|ČEŠ}}<br />[[Češka]] |'''{{Z|ČEŠ}}<br />[[Moravska]]''' |'''2:2<br /><small>[[Produžetci (nogomet)|pr.]] (4:2 [[Jedanaesterci|p]])</small>''' |'''{{Z|POR}}<br />[[Braga]]''' |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Zajednica Madrida|Madrid]]''' |'''{{Z|BUG}}<br />[[Plovdiv]]''' |- align=center bgcolor=#D0E7FF |[[2003.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2003.|detalji]]'' |{{Z|NJE}}<br />[[Njemačka]] |'''{{Z|ITA}}<br />[[Pijemont]]''' |'''2:1''' |'''{{Z|FRA}}<br />[[Maine]]''' |'''{{Z|MAĐ}}<br />[[Szabolčko-szatmársko-bereška županija|Szabolcs]]''' |'''{{Z|NJE}}<br />[[Baden-Württemberg|Württemberg]]''' |- align=center |[[2005.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2005.|detalji]]'' |{{Z|POLJ}}<br />[[Poljska]] |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Baskija (autonomna zajednica)|Baskija]]''' |'''1:0''' |'''{{Z|BUG}}<br />[[Sofija|Jugozapadna Sofija]]''' |'''{{Z|UKR}}<br />[[Kakhovka|Kakhovka-Kzeso]]''' |'''{{Z|SLK}}<br />[[Žilinský kraj|Srednja Slovačka]]''' |- align=center bgcolor=#D0E7FF |[[2007.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2007.|detalji]]'' |{{Z|BUG}}<br />[[Bugarska]] |'''{{Z|POLJ}}<br />[[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]]''' |'''2:1<br /><small>[[Produžetci (nogomet)|pr.]]</small>''' |'''{{Z|BUG}}<br />Jugoistočna Bugarska''' |'''{{Z|POR}}<br />[[Aveiro (distrikt)|Aveiro]]''' |'''{{Z|BIH}}<br />[[Tuzlanska županija]]''' |- align=center |[[2009.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2009.|detalji]]'' |{{Z|HRV}}<br />[[Hrvatska]] |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Kastilja i León]]''' |'''2:1''' |'''{{Z|RUM}}<br />[[Oltenija]]''' |'''{{Z|RUS}}<br />[[Privolški savezni okrug]]''' |'''{{Z|BEL}}<br />[[Limburg (Belgija)|Kempen]]''' |-align=center bgcolor=#D0E7FF |[[2011.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2011.|detalji]]'' |{{Z|POR}}<br />[[Portugal]] |'''{{Z|POR}}<br />[[Braga]]''' | '''2:1''' |'''{{Z|IRS}}<br />[[Leinster]]/[[Munster]]''' |'''{{Z|ČEŠ}}<br />[[Zlin]]''' |'''{{Z|SRB}}<br />[[Beograd]]''' |-align=center |[[2013.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2013.|detalji]]'' |{{Z|ITA}}<br />[[Italija]] |'''{{Z|ITA}}<br />[[Veneto]]''' | '''0:0<br /><small>[[Produžetci (nogomet)|pr.]] (5:4 [[Jedanaesterci|p]])</small>''' |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Katalonija]]''' |'''{{Z|MAĐ}}<br />Istočna regija''' |'''{{Z|BJE}}<br />[[Isloch]]''' |-align=center bgcolor=#D0E7FF |[[2015.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2015.|detalji]]'' |{{Z|IRS}}<br />[[Irska]] |'''{{Z|IRS}}<br />Istočna regija''' | '''1:0''' |'''{{Z|HRV}}<br />[[Nogometno središte Zagreb|Zagreb]]''' |'''{{Z|TUR}}<br />[[Ankara]]''' |'''{{Z|NJE}}<br />[[Württemberg]]''' |-align=center |[[2017.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2017.|detalji]]'' |{{Z|TUR}}<br />[[Turska]] |'''{{Z|HRV}}<br />[[Nogometno središte Zagreb|Zagreb]]''' | '''1:0''' |'''{{Z|IRS}}<br />[[Munster]]/[[Connacht]]''' |'''{{Z|TUR}}<br />[[Istanbul]]''' |'''{{Z|RUS}}<br />[[Rostov na Donu|Rostov]]''' |-align=center bgcolor=#D0E7FF |[[2019.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2019.|detalji]]'' |{{Z|NJE}}<br />[[Njemačka]] |'''{{Z|POLJ}}<br />[[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]] ''' | '''3:2''' |'''{{Z|NJE}}<br />[[Bavarska]]''' |'''{{Z|TUR}}<br />[[Istanbul]]''' |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Kastilja i León]] ''' |-align=center bgcolor="lightgrey" |[[2021.]]<br /> |colspan=10 textalign=center|''Prvenstvo nije održano zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]'' |-align=center bgcolor=#D0E7FF |[[2023.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2023.|detalji]]'' |{{Z|ŠPA}}<br />[[Španjolska]] |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Galicija]]''' | '''3:1''' |'''{{Z|SRB}}<br />[[Beograd]]''' |'''{{Z|NJE}}<br />[[Bavarska]]''' |'''{{Z|ČEŠ}}<br />[[Zlin]]''' |-align=center |[[2025.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2025.|detalji]]'' |{{Z|SMR}}<br />[[San Marino]] |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Aragon]]''' | '''1:0<br /><small>[[Produžetci (nogomet)|pr.]]</small>''' |'''{{Z|POLJ}}<br />[[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]]''' |'''{{Z|HRV}}<br />[[Nogometno središte Rijeka|Rijeka]]''' |'''{{Z|SRB}}<br />[[Vojvodina]]''' |} ==Finala== {{footballbox |datum = [[5. studenog]] [[1999.]] |vrijeme = |momčad1 = [[Veneto]] {{Z|ITA}} |rezultat = 3:2<br /><small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj = [http://www.uefa.com/competitions/regionscup/history/season=1999/round=1321/index.html (izvještaj)] |momčad2 = {{Z|ŠPA}} [[Zajednica Madrida|Madrid]] |strijelci1= Borriero {{gol|45}}<br />Giaretti {{gol|45}}<br />De Toni {{gol|120}} |strijelci2= {{gol|9}} Moreno<br />{{gol|71}} Sanz Pascual |stadion = Stadio Communale Delle Terme, [[Abano Terme]] |gledatelji= ~700 |sudac = Guido Wildhaber ([[Švicarska]]) }} ---- {{footballbox |datum=[[24. lipnja]] [[2001.]] |vrijeme= |momčad1=[[Braga]] {{Z|POR}} |rezultat=2:2<br /><small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]]&mdash;2:4 [[Jedanaesterci|p]])</small> |izvještaj=[http://www.uefa.com/competitions/regionscup/history/season=2001/round=1497/index.html (izvještaj)] |momčad2={{Z|ČEŠ}} [[Moravska]] |strijelci1=Ferreira {{gol|55}}<br /> Freitas {{gol|84}} |strijelci2={{gol|12}} David<br />{{gol|90+4|[[Jedanaesterci|p]]}} Svach |stadion=[[Letná Stadion]], [[Zlín]] |gledatelji=~2.800 |sudac=Tony Chapron ([[Francuska]]) }} ---- {{footballbox |datum=[[28. lipnja]] [[2003.]] |vrijeme= |momčad1= [[Maine]] {{Z|FRA}} |rezultat=1:2 |izvještaj=[http://www.uefa.com/competitions/regionscup/history/season=2003/round=1616/index.html (izvještaj)] |momčad2={{Z|ITA}} [[Pijemont]] |strijelci1=Kharraz {{gol|83}} |strijelci2={{gol|24}} {{gol|29}} Borgna |stadion=[[Albstadion]], [[Heidenheim an der Brenz|Heidenheim]] |gledatelji=~800 |sudac=Kris Hermans ([[Belgija]]) }} ---- {{footballbox |datum=[[9. srpnja]] [[2005.]] |vrijeme= |momčad1= [[Sofija|Jugozapadna Sofija]] {{Z|BUG}} |rezultat=0:1 |izvještaj=[http://www.uefa.com/competitions/regionscup/history/season=2004/round=1964/index.html (izvještaj)] |momčad2={{Z|ŠPA}} [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskija]] |strijelci1= |strijelci2={{gol|33}} Arroyo |stadion=Stadion KS Proszowianka, [[Proszowice]] |gledatelji=~1.300 |sudac=Novo Panić ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]) }} ---- {{footballbox |datum=[[26. lipnja]] [[2007.]] |vrijeme= |momčad1= Jugoistočna Bugarska {{Z|BUG}} |rezultat=1:2<br /><small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj=[http://www.uefa.com/competitions/regionscup/history/season=2006/round=15020/index.html (izvještaj)] |momčad2={{Z|POLJ}} [[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]] |strijelci1=Stoyanov {{gol|66}} |strijelci2={{gol|78}} Sudoł<br />{{gol|114}} Jaskułowski |stadion=[[Stadion Hadzhi Dimitar]], [[Sliven]] |gledatelji=~3.500 |sudac=Paolo Tagliavento ([[Italija]]) }} ---- {{footballbox |datum = [[22. lipnja]] [[2009.]] |vrijeme = |momčad1 = [[Oltenija]] {{Z|RUM}} |rezultat = 1:2 |izvještaj = [https://www.uefa.com/regionscup/news/0253-0d03f9568ed4-939be890e545-1000--castilla-claim-regions-cup-title/ (izvještaj)] |momčad2 = {{Z|ŠPA}} [[Kastilja i León]] |strijelci1= Sîrbu {{gol|}} |strijelci2= {{gol|20}} Ramírez <br> {{gol|81}} Robles |stadion = [[ŠRC Zaprešić]], [[Zaprešić]] |gledatelji= |sudac = Radek Příhoda ([[Češka]]) }} ---- {{footballbox | datum = [[28. lipnja]] [[2011.]] | vrijeme = | momčad1 = [[Braga]] {{Z|POR}} | rezultat = 2:1 | izvještaj = [https://www.uefa.com/regionscup/news/0253-0d03ff263368-dfe78e0cf896-1000--braga-prevail-over-leinster-munster/ (izvještaj)] | momčad2 = {{Z|IRS}} [[Leinster]] & [[Munster]] | strijelci1 = Nobre {{gol|62}}<br />Fortunato {{gol|84}} | strijelci2 = O'Sullivan {{gol|68}} | stadion = [[Estádio Cidade de Barcelos|Cidade de Barcelos]], [[Barcelos]] | gledatelji = 1.036 | sudac = Ken Henry Johnson ([[Norveška]]) }} ---- {{footballbox | datum = [[29. lipnja]] [[2013.]] | vrijeme = | momčad1 = [[Veneto]] {{Z|ITA}} | rezultat = 0:0<br /><small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]]&mdash;5:4 [[Jedanaesterci|p]])</small> | izvještaj = [https://web.archive.org/web/20130702045949/http://www.uefa.com/regionscup/season=2013/matches/round=2000342/match=2012171/index.html (izvještaj)] | momčad2 = {{Z|ŠPA}} [[Katalonija]] | strijelci1 = | strijelci2 = | stadion = Comunale Delle Terme, [[Abano Terme]] | gledatelji = 800 | sudac = Artur Soares Dias ([[Portugal]]) }} ---- {{footballbox | datum = [[4. srpnja]] [[2015.]] | vrijeme = | momčad1 = Istočna regija {{Z|IRS}} | rezultat = 1:0 | izvještaj = [https://www.uefa.com/regionscup/news/0253-0d043c607d0b-5e3daaf5be57-1000/ (izvještaj)] | momčad2 = {{Z|HRV}} [[Nogometno središte Zagreb|Zagreb]] | strijelci1 = David Lacey {{gol|10}} | strijelci2 = | stadion = [[Tallaght Stadium]], [[Dublin]] | gledatelji = 1.172 | sudac = Nikolaj Hänni ([[Švicarska]]) }} ---- {{footballbox | datum = [[9. srpnja]] [[2017.]] | vrijeme = | momčad1 = [[Nogometno središte Zagreb|Zagreb]] {{Z|HRV}} | rezultat = 1:0 | izvještaj = [https://www.uefa.com/regionscup/match/2023040/ (izvještaj)] | momčad2 = {{Z|IRS}} [[Munster]]/[[Connacht]] | strijelci1 = Adžić {{gol|26}} | strijelci2 = | stadion = [[TFF Riva Stadium]], [[Istanbul]] | gledatelji = 175 | sudac = Artyom Kuchin ([[Kazahstan]]) }} ---- {{footballbox | datum = [[26. lipnja]] [[2019.]] | vrijeme = | momčad1 = [[Bavarska]] {{Z|NJE}} | rezultat = 2:3 | izvještaj = [https://www.uefa.com/regionscup/match/2027462--bavaria-vs-dolny-slask/ (izvještaj)] | momčad2 = {{Z|POLJ}} [[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]] | strijelci1 = Türk {{gol|35||[[Jedanaesterci|p]]}}<br />Ekin {{gol|90||[[Jedanaesterci|p]]}} | strijelci2 = Jaros {{gol|41}}<br />Traczyk {{gol|47|[[Jedanaesterci|p]]}}<br />Bohdanowicz {{gol|80||[[Jedanaesterci|p]]}} | stadion = [[Wacker-Arena]], [[Burghausen]] | gledatelji = 1.224 | sudac = Sebastian Colţescu ([[Rumunjska]]) }} ---- ''2021. godine završnica nije održana zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]'' ---- {{footballbox | datum = [[17. lipnja]] [[2023.]] | vrijeme = 19:00 | momčad1 = [[Galicija]] {{Z|ŠPA}} | rezultat = 3:1 | izvještaj = [https://www.uefa.com/regionscup/match/2038111--galicia-vs-belgrade/ (izvještaj)] | momčad2 = {{Z|SRB}} [[Beograd]] | strijelci1 = Rial {{gol|9}}<br />Rey {{gol|41|[[Jedanaesterci|p]]}}<br />Martinez {{gol|74}} | strijelci2 = Kolarević {{gol|57}} | stadion = Campo Municipal de A Lomba, [[Vilagarcía de Arousa]] | gledatelji = 4.085 | sudac = Kristoffer Karlsson ([[Švedska]]) }} ---- {{footballbox | datum = [[1. srpnja]] [[2025.]] | vrijeme = 20:45 | momčad1 = [[Aragon]] {{Z|ŠPA}} | rezultat = 1:0 | izvještaj = [https://www.uefa.com/regionscup/match/2044883--aragon-vs-dolnoslaski/ (izvještaj)] | momčad2 = {{Z|POLJ}} [[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]] | strijelci1 = Daniel Torcal {{gol|120+1}} | strijelci2 = | stadion = Acquaviva Stadium, [[Acquaviva]] | gledatelji = 248 | sudac = Robertas Valikonis ([[Litva]]) }} ==Uspješnost== {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" |- bgcolor="lightsteelblue" ! Nogometni savez ! align="center" colspan="2" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] Zlato ! align="center" colspan="2" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] Srebro ! align="center" colspan="2" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] Bronca |- | {{Z+X|ŠPA}} |align=center width="30" | 4 | width="200" | [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskija]] (2005.) <br> [[Kastilja i León]] (2009.)<br>[[Galicija]] (2023.)<br>[[Aragon]] (2025.) |align=center width="30" | 2 | width="200" | [[Zajednica Madrida|Madrid]] (1999.)<br>[[Katalonija]] (2013.) |align=center width="30" | 2 | width="200" | [[Madrid]] (2001.)<br>[[Kastilja i León]] (2019.) |- | {{Z+X|ITA}} |align=center| 3 | [[Veneto]] (1999., 2013.)<br>[[Pijemont]] (2003.) |align=center colspan="2" | |align=center rowspan="3" colspan="2" | |- |{{Z+X|POLJ}} |align=center| 2 | [[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]] (2007., 2019.) |align=center| 1 | [[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]] (2025.) |- | {{Z+X|IRS}} |align=center| 1 | Istočna regija (2015.) |align=center| 2 | [[Leinster]]/[[Munster]] (2011.)<br>[[Munster]]/[[Connacht]] (2017.) |- | {{Z+X|POR}} |align=center| 1 | [[Braga]] (2011.) |align=center| 1 | [[Braga]] (2001.) |align=center| 1 | [[Aveiro]] (2007.) |- | {{Z+X|HRV}} |align=center| 1 | [[Nogometno središte Zagreb|Zagreb]] (2017.) |align=center| 1 | [[Nogometno središte Zagreb|Zagreb]] (2015.) |align=center| 1 | [[Nogometno središte Rijeka|Rijeka]] (2025.) |- |{{Z+X|ČEŠ}} |align=center| 1 | [[Moravska]] (2001.) |align=center colspan="2" | |align=center| 3 | [[Prag]] (1999.)<br>[[Zlin]] (2011., 2023.) |- |{{Z+X|BUG}} |align=center rowspan="13" colspan="2"| |align=center| 2 | [[Sofija]] (2005.)<br>Jugoistočna Bugarska (2007.) |align=center| 1 | [[Plovdiv]] (2001.) |- |{{Z+X|NJE}} |align=center| 1 | [[Bavarska]] (2019.) |align=center| 3 | [[Württemberg]] (2003., 2015.)<br>[[Bavarska]] (2023.) |- |{{Z+X|SRB}} |align=center| 1 | [[Beograd]] (2023.) |align=center| 2 | [[Beograd]] (2011.)<br>[[Vojvodina]] (2025.) |- | {{Z+X|FRA}} |align=center| 1 | [[Maine]] (2003.) |align=center rowspan="2" colspan="2" | |- | {{Z+X|RUM}} |align=center| 1 | [[Oltenija]] (2009.) |- | {{Z+X|TUR}} |align=center rowspan="8" colspan="2" | |align=center| 3 | [[Ankara]] (2015.)<br>[[Istanbul]] (2017., 2019.) |- | {{Z+X|UKR}} |align=center| 2 | [[Kijev]] (1999.)<br>[[Kakhovka-Kzeso]] (2005.) |- | {{Z+X|MAĐ}} |align=center| 2 | [[Szabolčko-szatmársko-bereška županija|Szabolcs]] (2003.)<br>Istočna regija (2013.) |- | {{Z+X|RUS}} |align=center| 2 | [[Privolški savezni okrug]] (2009.)<br>[[Rostov na Donu|Rostov]] (2017.) |- | {{Z+X|SLK}} |align=center| 1 | Srednja Slovačka (2005.) |- | {{Z+X|BIH}} |align=center| 1 | [[Tuzlanska županija|Tuzla]] (2007.) |- | {{Z+X|BEL}} |align=center| 1 | [[Kempen]] (2009.) |- | {{Z+X|BJE}} |align=center| 1 | [[Isloch]] (2013.) |} ==Hrvatske regije u natjecanju== {| class="wikitable" ! Godina ! Regija ! Faza natjecanja ! Izbornik |- |1999. |colspan="3"|Hrvatska nije imala predstavnika |- |2001. |[[Nogometno središte Split]] |Natjecanje po skupinama na završnom turniru u [[Češka|Češkoj]] |[[Ivan Gudelj]] |- |2003. |[[Nogometno središte Osijek]] |1. kvalifikacijski krug |[[Ivica Grnja]] |- |2005. |[[Nogometno središte Rijeka]] |1. kvalifikacijski krug |[[Marijan Brnčić]] |- |2007. |[[Nogometno središte Sjever]] |2. kvalifikacijski krug |[[Stanislav Vugrinec]] |- |2009. |[[Nogometno središte Zagreb]] |Natjecanje po skupinama na završnom turniru u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] |[[Sreten Ćuk]] |- |2011. |[[Nogometno središte Split]] |1. kvalifikacijski krug |[[Ivan Gudelj]] |- |2013. |[[Nogometno središte Rijeka]] |2. kvalifikacijski krug |[[Mladen Ivančić]] |- | bgcolor="silver" |2015. |[[Nogometno središte Zagreb]] |[[Slika:Silver medal europe.svg|20px]] Srebrna medalja na završnom turniru u [[Irska|Irskoj]] |[[Sreten Ćuk]] |- |bgcolor="gold" |2017. |[[Nogometno središte Zagreb]] |[[Slika:Gold medal europe.svg|20px]] Zlatna medalja na završnom turniru u [[Turska|Turskoj]] |[[Tomislav Gričar]] |- |2019. |[[Nogometno središte Zagreb]] |2. kvalifikacijski krug |[[Sreten Ćuk]] |- bgcolor="lightgray" |2021. |colspan="3"|''Prvenstvo nije održano zbog [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije COVID-19]]'' |- |2023. |[[Nogometno središte Split]] |2. kvalifikacijski krug |[[Ivan Gudelj]] |- |bgcolor="#cc9966" |2025. |[[Nogometno središte Rijeka]] |[[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Brončana medalja na završnom turniru u [[San Marino|San Marinu]] |[[Mladen Ivančić]] |} ==Vanjske poveznice== *[http://www.uefa.com/competitions/regionscup/ Službena stranica] *[http://www.rsssf.com/tablesu/uefa-regions.html UEFA Kup regija RSSSF-u] {{međunarodni nogomet}} [[Kategorija:Europska nogometna natjecanja]] k4a6fyo5fdyv7q64p8jf5wdc8uril6m 7430539 7430537 2026-04-15T14:51:31Z Jure Grm 7596 /* Uspješnost */ 7430539 wikitext text/x-wiki {{nogometno natjecanje | ime = UEFA Kup regija | izvorno_ime = ''UEFA Regions' Cup'' | slika = UEFA Regions' cup logo.svg | osnovan = [[1999.]] | regija = [[Europa]] ([[UEFA]]) | broj_momčadi = do 53 (kvalifikacije)<br>8 (završnica) | trenutačni_prvak = {{Z|ŠPA}} [[Aragon]] | naj_klub = | trenutačna sezona = }} '''UEFA Kup regija''' je [[amater]]sko [[Europa|europsko]] [[nogomet]]no natjecanje regionalnih reprezentacija, vođeno od [[UEFA]]-e. Prvi put je održano [[1999.]] godine i od tada se održava svake dvije godine. Prvi pobjednik je bila amaterska reprezentacija [[Italija|talijanske]] regije ''[[Veneto]]'', a aktualni pobjednik je [[španjolska]] ''[[Kastilja i León]]'' s posljednjeg natjecanja iz lipnja [[2009.]] koje se održalo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. ==Povijest== Natjecanje je osmišljeno [[1996.]], jer nije bilo nikakvog natjecanja za [[amater]]ske momčadi. [[UEFA Amaterski kup]] je bio prijašnji pokušaj s amaterskim kontinentalnim prvenstvom, koji se održavao od [[1966.]] do [[1978.]], ali je ukinut zbog manjka interesa od strane gledatelja i od strane amaterske momčadi. Za razliku od UEFA Kupa regija, u kojem se natječu regionalne amaterske reprezentacije, u [[UEFA Amaterski kup|UEFA Amaterskom kupu]] su igrale nacionalne amaterske reprezentacije. Prva dva natjecanja su osvojili domaćini, a zasad je [[Španjolska]] najuspješnija država u natjecanju, od šest finala, ima dvije ekipe pobjednice i jednu drugoplasiranu. ==Format== U ovom natjecanju iz svake zemlje članice [[UEFA]]-e može nastupati samo jedna momčad. Izbor sudionika natjecanja prepušten je svakoj zemlji članici, bilo u domaćim amaterskim nogometnim natjecanjima (kao [[Engleski nogometni sustav liga|NLS kup]], čiji pobjednik ide u UEFA Kup regija), ili bilo kojim drugim odabirom. Manje zemlje, kao [[San Marino]], [[Malta]], [[Monako]], i sl., u natjecanju mogu predstavljati njihove amaterske reprezentacije. Od svih 55 saveza članica UEFA-e, 8 saveza nikada nije prijavilo momčad: [[Austrija]], [[Danska]], [[Norveška]], [[Kosovo]], [[Cipar]], [[Island]], [[Farski Otoci]] i [[Gibraltar]]. U natjecanju [[UEFA Kup regija 1999.|1999.]], postojalo je uvodno kvalifikacijsko natjecanje s 32 momčadi, rasopoređene u osam skupina po četiri momčadi. Osam prvoplsiranih momčadi išlo je u završnicu, gdje se igralo u dvije skupine po četiri momčadi. Dvoje pobjednika skupina tada je igralo u finalu. Nakon povećanog zanimanja za natjecanje tijekom godina, kvalifikacije su obavljaju u dva kruga od [[UEFA Kup regija 2005.|Kupa regija 2005.]] Oba kvalifikacijska kruga se sastoje od četveročlanih skupine koje se igraju u jednoj od regija-sudionica, a prvoplasirani iz svake skupine prolazi u sljedeću fazu natjecanja. U UEFA Kupu regija, domaćin se bira nakon drugog kvalifikacijskog kruga natjecanja kad ostane osam momčadi, a domaćin je jedna od tih osam regija. Osam pobjednika skupina raspoređuje se u dvije skupine od po četiri za završni turnir, a pobjednici ovih dviju finalnih skupina, nakon što svaka momčad odigra jednu utakmicu međusobno, igraju u finalu, a pobjednici postaju prvaci. Treće mjesto dijele dvije momčadi koje završe drugoplasirane u svojim skupinama. ==Rezultati== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 |- bgcolor=#C1D8FF !rowspan=2 width=5%|God. !rowspan=2 width=10%|Domaćin !width=1% rowspan=35 bgcolor=ffffff| !colspan=3|Finale !width=1% rowspan=35 bgcolor=ffffff| !colspan=3| |- bgcolor=#EFEFEF !width=15%|Pobjednik !width=10%|Rezultat !width=15%|Drugoplasirani !colspan=2 width=40%|Trećeplasirani |- align=center bgcolor=#D0E7FF |[[1999.]]<br />''[[UEFA Kup regija 1999.|detalji]]'' |{{Z|ITA}}<br />[[Italija]] |'''{{Z|ITA}}<br />[[Veneto]]''' |'''3:2<br /><small>[[Produžetci (nogomet)|pr.]]</small>''' |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Zajednica Madrida|Madrid]]''' |'''{{Z|ČEŠ}}<br />[[Prag]]''' |'''{{Z|UKR}}<br />[[Kijev]]''' |- align=center |[[2001.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2001.|detalji]]'' |{{Z|ČEŠ}}<br />[[Češka]] |'''{{Z|ČEŠ}}<br />[[Moravska]]''' |'''2:2<br /><small>[[Produžetci (nogomet)|pr.]] (4:2 [[Jedanaesterci|p]])</small>''' |'''{{Z|POR}}<br />[[Braga]]''' |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Zajednica Madrida|Madrid]]''' |'''{{Z|BUG}}<br />[[Plovdiv]]''' |- align=center bgcolor=#D0E7FF |[[2003.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2003.|detalji]]'' |{{Z|NJE}}<br />[[Njemačka]] |'''{{Z|ITA}}<br />[[Pijemont]]''' |'''2:1''' |'''{{Z|FRA}}<br />[[Maine]]''' |'''{{Z|MAĐ}}<br />[[Szabolčko-szatmársko-bereška županija|Szabolcs]]''' |'''{{Z|NJE}}<br />[[Baden-Württemberg|Württemberg]]''' |- align=center |[[2005.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2005.|detalji]]'' |{{Z|POLJ}}<br />[[Poljska]] |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Baskija (autonomna zajednica)|Baskija]]''' |'''1:0''' |'''{{Z|BUG}}<br />[[Sofija|Jugozapadna Sofija]]''' |'''{{Z|UKR}}<br />[[Kakhovka|Kakhovka-Kzeso]]''' |'''{{Z|SLK}}<br />[[Žilinský kraj|Srednja Slovačka]]''' |- align=center bgcolor=#D0E7FF |[[2007.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2007.|detalji]]'' |{{Z|BUG}}<br />[[Bugarska]] |'''{{Z|POLJ}}<br />[[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]]''' |'''2:1<br /><small>[[Produžetci (nogomet)|pr.]]</small>''' |'''{{Z|BUG}}<br />Jugoistočna Bugarska''' |'''{{Z|POR}}<br />[[Aveiro (distrikt)|Aveiro]]''' |'''{{Z|BIH}}<br />[[Tuzlanska županija]]''' |- align=center |[[2009.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2009.|detalji]]'' |{{Z|HRV}}<br />[[Hrvatska]] |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Kastilja i León]]''' |'''2:1''' |'''{{Z|RUM}}<br />[[Oltenija]]''' |'''{{Z|RUS}}<br />[[Privolški savezni okrug]]''' |'''{{Z|BEL}}<br />[[Limburg (Belgija)|Kempen]]''' |-align=center bgcolor=#D0E7FF |[[2011.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2011.|detalji]]'' |{{Z|POR}}<br />[[Portugal]] |'''{{Z|POR}}<br />[[Braga]]''' | '''2:1''' |'''{{Z|IRS}}<br />[[Leinster]]/[[Munster]]''' |'''{{Z|ČEŠ}}<br />[[Zlin]]''' |'''{{Z|SRB}}<br />[[Beograd]]''' |-align=center |[[2013.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2013.|detalji]]'' |{{Z|ITA}}<br />[[Italija]] |'''{{Z|ITA}}<br />[[Veneto]]''' | '''0:0<br /><small>[[Produžetci (nogomet)|pr.]] (5:4 [[Jedanaesterci|p]])</small>''' |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Katalonija]]''' |'''{{Z|MAĐ}}<br />Istočna regija''' |'''{{Z|BJE}}<br />[[Isloch]]''' |-align=center bgcolor=#D0E7FF |[[2015.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2015.|detalji]]'' |{{Z|IRS}}<br />[[Irska]] |'''{{Z|IRS}}<br />Istočna regija''' | '''1:0''' |'''{{Z|HRV}}<br />[[Nogometno središte Zagreb|Zagreb]]''' |'''{{Z|TUR}}<br />[[Ankara]]''' |'''{{Z|NJE}}<br />[[Württemberg]]''' |-align=center |[[2017.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2017.|detalji]]'' |{{Z|TUR}}<br />[[Turska]] |'''{{Z|HRV}}<br />[[Nogometno središte Zagreb|Zagreb]]''' | '''1:0''' |'''{{Z|IRS}}<br />[[Munster]]/[[Connacht]]''' |'''{{Z|TUR}}<br />[[Istanbul]]''' |'''{{Z|RUS}}<br />[[Rostov na Donu|Rostov]]''' |-align=center bgcolor=#D0E7FF |[[2019.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2019.|detalji]]'' |{{Z|NJE}}<br />[[Njemačka]] |'''{{Z|POLJ}}<br />[[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]] ''' | '''3:2''' |'''{{Z|NJE}}<br />[[Bavarska]]''' |'''{{Z|TUR}}<br />[[Istanbul]]''' |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Kastilja i León]] ''' |-align=center bgcolor="lightgrey" |[[2021.]]<br /> |colspan=10 textalign=center|''Prvenstvo nije održano zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]'' |-align=center bgcolor=#D0E7FF |[[2023.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2023.|detalji]]'' |{{Z|ŠPA}}<br />[[Španjolska]] |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Galicija]]''' | '''3:1''' |'''{{Z|SRB}}<br />[[Beograd]]''' |'''{{Z|NJE}}<br />[[Bavarska]]''' |'''{{Z|ČEŠ}}<br />[[Zlin]]''' |-align=center |[[2025.]]<br />''[[UEFA Kup regija 2025.|detalji]]'' |{{Z|SMR}}<br />[[San Marino]] |'''{{Z|ŠPA}}<br />[[Aragon]]''' | '''1:0<br /><small>[[Produžetci (nogomet)|pr.]]</small>''' |'''{{Z|POLJ}}<br />[[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]]''' |'''{{Z|HRV}}<br />[[Nogometno središte Rijeka|Rijeka]]''' |'''{{Z|SRB}}<br />[[Vojvodina]]''' |} ==Finala== {{footballbox |datum = [[5. studenog]] [[1999.]] |vrijeme = |momčad1 = [[Veneto]] {{Z|ITA}} |rezultat = 3:2<br /><small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj = [http://www.uefa.com/competitions/regionscup/history/season=1999/round=1321/index.html (izvještaj)] |momčad2 = {{Z|ŠPA}} [[Zajednica Madrida|Madrid]] |strijelci1= Borriero {{gol|45}}<br />Giaretti {{gol|45}}<br />De Toni {{gol|120}} |strijelci2= {{gol|9}} Moreno<br />{{gol|71}} Sanz Pascual |stadion = Stadio Communale Delle Terme, [[Abano Terme]] |gledatelji= ~700 |sudac = Guido Wildhaber ([[Švicarska]]) }} ---- {{footballbox |datum=[[24. lipnja]] [[2001.]] |vrijeme= |momčad1=[[Braga]] {{Z|POR}} |rezultat=2:2<br /><small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]]&mdash;2:4 [[Jedanaesterci|p]])</small> |izvještaj=[http://www.uefa.com/competitions/regionscup/history/season=2001/round=1497/index.html (izvještaj)] |momčad2={{Z|ČEŠ}} [[Moravska]] |strijelci1=Ferreira {{gol|55}}<br /> Freitas {{gol|84}} |strijelci2={{gol|12}} David<br />{{gol|90+4|[[Jedanaesterci|p]]}} Svach |stadion=[[Letná Stadion]], [[Zlín]] |gledatelji=~2.800 |sudac=Tony Chapron ([[Francuska]]) }} ---- {{footballbox |datum=[[28. lipnja]] [[2003.]] |vrijeme= |momčad1= [[Maine]] {{Z|FRA}} |rezultat=1:2 |izvještaj=[http://www.uefa.com/competitions/regionscup/history/season=2003/round=1616/index.html (izvještaj)] |momčad2={{Z|ITA}} [[Pijemont]] |strijelci1=Kharraz {{gol|83}} |strijelci2={{gol|24}} {{gol|29}} Borgna |stadion=[[Albstadion]], [[Heidenheim an der Brenz|Heidenheim]] |gledatelji=~800 |sudac=Kris Hermans ([[Belgija]]) }} ---- {{footballbox |datum=[[9. srpnja]] [[2005.]] |vrijeme= |momčad1= [[Sofija|Jugozapadna Sofija]] {{Z|BUG}} |rezultat=0:1 |izvještaj=[http://www.uefa.com/competitions/regionscup/history/season=2004/round=1964/index.html (izvještaj)] |momčad2={{Z|ŠPA}} [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskija]] |strijelci1= |strijelci2={{gol|33}} Arroyo |stadion=Stadion KS Proszowianka, [[Proszowice]] |gledatelji=~1.300 |sudac=Novo Panić ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]) }} ---- {{footballbox |datum=[[26. lipnja]] [[2007.]] |vrijeme= |momčad1= Jugoistočna Bugarska {{Z|BUG}} |rezultat=1:2<br /><small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj=[http://www.uefa.com/competitions/regionscup/history/season=2006/round=15020/index.html (izvještaj)] |momčad2={{Z|POLJ}} [[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]] |strijelci1=Stoyanov {{gol|66}} |strijelci2={{gol|78}} Sudoł<br />{{gol|114}} Jaskułowski |stadion=[[Stadion Hadzhi Dimitar]], [[Sliven]] |gledatelji=~3.500 |sudac=Paolo Tagliavento ([[Italija]]) }} ---- {{footballbox |datum = [[22. lipnja]] [[2009.]] |vrijeme = |momčad1 = [[Oltenija]] {{Z|RUM}} |rezultat = 1:2 |izvještaj = [https://www.uefa.com/regionscup/news/0253-0d03f9568ed4-939be890e545-1000--castilla-claim-regions-cup-title/ (izvještaj)] |momčad2 = {{Z|ŠPA}} [[Kastilja i León]] |strijelci1= Sîrbu {{gol|}} |strijelci2= {{gol|20}} Ramírez <br> {{gol|81}} Robles |stadion = [[ŠRC Zaprešić]], [[Zaprešić]] |gledatelji= |sudac = Radek Příhoda ([[Češka]]) }} ---- {{footballbox | datum = [[28. lipnja]] [[2011.]] | vrijeme = | momčad1 = [[Braga]] {{Z|POR}} | rezultat = 2:1 | izvještaj = [https://www.uefa.com/regionscup/news/0253-0d03ff263368-dfe78e0cf896-1000--braga-prevail-over-leinster-munster/ (izvještaj)] | momčad2 = {{Z|IRS}} [[Leinster]] & [[Munster]] | strijelci1 = Nobre {{gol|62}}<br />Fortunato {{gol|84}} | strijelci2 = O'Sullivan {{gol|68}} | stadion = [[Estádio Cidade de Barcelos|Cidade de Barcelos]], [[Barcelos]] | gledatelji = 1.036 | sudac = Ken Henry Johnson ([[Norveška]]) }} ---- {{footballbox | datum = [[29. lipnja]] [[2013.]] | vrijeme = | momčad1 = [[Veneto]] {{Z|ITA}} | rezultat = 0:0<br /><small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]]&mdash;5:4 [[Jedanaesterci|p]])</small> | izvještaj = [https://web.archive.org/web/20130702045949/http://www.uefa.com/regionscup/season=2013/matches/round=2000342/match=2012171/index.html (izvještaj)] | momčad2 = {{Z|ŠPA}} [[Katalonija]] | strijelci1 = | strijelci2 = | stadion = Comunale Delle Terme, [[Abano Terme]] | gledatelji = 800 | sudac = Artur Soares Dias ([[Portugal]]) }} ---- {{footballbox | datum = [[4. srpnja]] [[2015.]] | vrijeme = | momčad1 = Istočna regija {{Z|IRS}} | rezultat = 1:0 | izvještaj = [https://www.uefa.com/regionscup/news/0253-0d043c607d0b-5e3daaf5be57-1000/ (izvještaj)] | momčad2 = {{Z|HRV}} [[Nogometno središte Zagreb|Zagreb]] | strijelci1 = David Lacey {{gol|10}} | strijelci2 = | stadion = [[Tallaght Stadium]], [[Dublin]] | gledatelji = 1.172 | sudac = Nikolaj Hänni ([[Švicarska]]) }} ---- {{footballbox | datum = [[9. srpnja]] [[2017.]] | vrijeme = | momčad1 = [[Nogometno središte Zagreb|Zagreb]] {{Z|HRV}} | rezultat = 1:0 | izvještaj = [https://www.uefa.com/regionscup/match/2023040/ (izvještaj)] | momčad2 = {{Z|IRS}} [[Munster]]/[[Connacht]] | strijelci1 = Adžić {{gol|26}} | strijelci2 = | stadion = [[TFF Riva Stadium]], [[Istanbul]] | gledatelji = 175 | sudac = Artyom Kuchin ([[Kazahstan]]) }} ---- {{footballbox | datum = [[26. lipnja]] [[2019.]] | vrijeme = | momčad1 = [[Bavarska]] {{Z|NJE}} | rezultat = 2:3 | izvještaj = [https://www.uefa.com/regionscup/match/2027462--bavaria-vs-dolny-slask/ (izvještaj)] | momčad2 = {{Z|POLJ}} [[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]] | strijelci1 = Türk {{gol|35||[[Jedanaesterci|p]]}}<br />Ekin {{gol|90||[[Jedanaesterci|p]]}} | strijelci2 = Jaros {{gol|41}}<br />Traczyk {{gol|47|[[Jedanaesterci|p]]}}<br />Bohdanowicz {{gol|80||[[Jedanaesterci|p]]}} | stadion = [[Wacker-Arena]], [[Burghausen]] | gledatelji = 1.224 | sudac = Sebastian Colţescu ([[Rumunjska]]) }} ---- ''2021. godine završnica nije održana zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]'' ---- {{footballbox | datum = [[17. lipnja]] [[2023.]] | vrijeme = 19:00 | momčad1 = [[Galicija]] {{Z|ŠPA}} | rezultat = 3:1 | izvještaj = [https://www.uefa.com/regionscup/match/2038111--galicia-vs-belgrade/ (izvještaj)] | momčad2 = {{Z|SRB}} [[Beograd]] | strijelci1 = Rial {{gol|9}}<br />Rey {{gol|41|[[Jedanaesterci|p]]}}<br />Martinez {{gol|74}} | strijelci2 = Kolarević {{gol|57}} | stadion = Campo Municipal de A Lomba, [[Vilagarcía de Arousa]] | gledatelji = 4.085 | sudac = Kristoffer Karlsson ([[Švedska]]) }} ---- {{footballbox | datum = [[1. srpnja]] [[2025.]] | vrijeme = 20:45 | momčad1 = [[Aragon]] {{Z|ŠPA}} | rezultat = 1:0 | izvještaj = [https://www.uefa.com/regionscup/match/2044883--aragon-vs-dolnoslaski/ (izvještaj)] | momčad2 = {{Z|POLJ}} [[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]] | strijelci1 = Daniel Torcal {{gol|120+1}} | strijelci2 = | stadion = Acquaviva Stadium, [[Acquaviva]] | gledatelji = 248 | sudac = Robertas Valikonis ([[Litva]]) }} ==Uspješnost== {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" |- bgcolor="lightsteelblue" ! ! Nogometni savez ! align="center" colspan="2" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] Zlato ! align="center" colspan="2" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] Srebro ! align="center" colspan="2" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] Bronca |- |1. | {{Z+X|ŠPA}} |align=center width="30" | 4 | width="200" | [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskija]] (2005.) <br> [[Kastilja i León]] (2009.)<br>[[Galicija]] (2023.)<br>[[Aragon]] (2025.) |align=center width="30" | 2 | width="200" | [[Zajednica Madrida|Madrid]] (1999.)<br>[[Katalonija]] (2013.) |align=center width="30" | 2 | width="200" | [[Madrid]] (2001.)<br>[[Kastilja i León]] (2019.) |- |2. | {{Z+X|ITA}} |align=center| 3 | [[Veneto]] (1999., 2013.)<br>[[Pijemont]] (2003.) |align=center colspan="2" | |align=center rowspan="3" colspan="2" | |- |3. |{{Z+X|POLJ}} |align=center| 2 | [[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]] (2007., 2019.) |align=center| 1 | [[Donjošlesko vojvodstvo|Donja Šleska]] (2025.) |- |4. | {{Z+X|IRS}} |align=center| 1 | Istočna regija (2015.) |align=center| 2 | [[Leinster]]/[[Munster]] (2011.)<br>[[Munster]]/[[Connacht]] (2017.) |- |rowspan="2"|5. | {{Z+X|POR}} |align=center| 1 | [[Braga]] (2011.) |align=center| 1 | [[Braga]] (2001.) |align=center| 1 | [[Aveiro]] (2007.) |- | {{Z+X|HRV}} |align=center| 1 | [[Nogometno središte Zagreb|Zagreb]] (2017.) |align=center| 1 | [[Nogometno središte Zagreb|Zagreb]] (2015.) |align=center| 1 | [[Nogometno središte Rijeka|Rijeka]] (2025.) |- |7. |{{Z+X|ČEŠ}} |align=center| 1 | [[Moravska]] (2001.) |align=center colspan="2" | |align=center| 3 | [[Prag]] (1999.)<br>[[Zlin]] (2011., 2023.) |- |8. |{{Z+X|BUG}} |align=center rowspan="13" colspan="2"| |align=center| 2 | [[Sofija]] (2005.)<br>Jugoistočna Bugarska (2007.) |align=center| 1 | [[Plovdiv]] (2001.) |- |9. |{{Z+X|NJE}} |align=center| 1 | [[Bavarska]] (2019.) |align=center| 3 | [[Württemberg]] (2003., 2015.)<br>[[Bavarska]] (2023.) |- |10. |{{Z+X|SRB}} |align=center| 1 | [[Beograd]] (2023.) |align=center| 2 | [[Beograd]] (2011.)<br>[[Vojvodina]] (2025.) |- |rowspan="2"|11. | {{Z+X|FRA}} |align=center| 1 | [[Maine]] (2003.) |align=center rowspan="2" colspan="2" | |- | {{Z+X|RUM}} |align=center| 1 | [[Oltenija]] (2009.) |- |13. | {{Z+X|TUR}} |align=center rowspan="8" colspan="2" | |align=center| 3 | [[Ankara]] (2015.)<br>[[Istanbul]] (2017., 2019.) |- |rowspan="3"|14. | {{Z+X|UKR}} |align=center| 2 | [[Kijev]] (1999.)<br>[[Kakhovka-Kzeso]] (2005.) |- | {{Z+X|MAĐ}} |align=center| 2 | [[Szabolčko-szatmársko-bereška županija|Szabolcs]] (2003.)<br>Istočna regija (2013.) |- | {{Z+X|RUS}} |align=center| 2 | [[Privolški savezni okrug]] (2009.)<br>[[Rostov na Donu|Rostov]] (2017.) |- |rowspan="4"|17. | {{Z+X|SLK}} |align=center| 1 | Srednja Slovačka (2005.) |- | {{Z+X|BIH}} |align=center| 1 | [[Tuzlanska županija|Tuzla]] (2007.) |- | {{Z+X|BEL}} |align=center| 1 | [[Kempen]] (2009.) |- | {{Z+X|BJE}} |align=center| 1 | [[Isloch]] (2013.) |} ==Hrvatske regije u natjecanju== {| class="wikitable" ! Godina ! Regija ! Faza natjecanja ! Izbornik |- |1999. |colspan="3"|Hrvatska nije imala predstavnika |- |2001. |[[Nogometno središte Split]] |Natjecanje po skupinama na završnom turniru u [[Češka|Češkoj]] |[[Ivan Gudelj]] |- |2003. |[[Nogometno središte Osijek]] |1. kvalifikacijski krug |[[Ivica Grnja]] |- |2005. |[[Nogometno središte Rijeka]] |1. kvalifikacijski krug |[[Marijan Brnčić]] |- |2007. |[[Nogometno središte Sjever]] |2. kvalifikacijski krug |[[Stanislav Vugrinec]] |- |2009. |[[Nogometno središte Zagreb]] |Natjecanje po skupinama na završnom turniru u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] |[[Sreten Ćuk]] |- |2011. |[[Nogometno središte Split]] |1. kvalifikacijski krug |[[Ivan Gudelj]] |- |2013. |[[Nogometno središte Rijeka]] |2. kvalifikacijski krug |[[Mladen Ivančić]] |- | bgcolor="silver" |2015. |[[Nogometno središte Zagreb]] |[[Slika:Silver medal europe.svg|20px]] Srebrna medalja na završnom turniru u [[Irska|Irskoj]] |[[Sreten Ćuk]] |- |bgcolor="gold" |2017. |[[Nogometno središte Zagreb]] |[[Slika:Gold medal europe.svg|20px]] Zlatna medalja na završnom turniru u [[Turska|Turskoj]] |[[Tomislav Gričar]] |- |2019. |[[Nogometno središte Zagreb]] |2. kvalifikacijski krug |[[Sreten Ćuk]] |- bgcolor="lightgray" |2021. |colspan="3"|''Prvenstvo nije održano zbog [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije COVID-19]]'' |- |2023. |[[Nogometno središte Split]] |2. kvalifikacijski krug |[[Ivan Gudelj]] |- |bgcolor="#cc9966" |2025. |[[Nogometno središte Rijeka]] |[[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Brončana medalja na završnom turniru u [[San Marino|San Marinu]] |[[Mladen Ivančić]] |} ==Vanjske poveznice== *[http://www.uefa.com/competitions/regionscup/ Službena stranica] *[http://www.rsssf.com/tablesu/uefa-regions.html UEFA Kup regija RSSSF-u] {{međunarodni nogomet}} [[Kategorija:Europska nogometna natjecanja]] 3ypi2132walmr8mqr7v6bmd8mz1xi82 0 237277 7430612 7429046 2026-04-15T19:43:42Z ~2026-22796-51 357770 Dodan sadržaj 7430612 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Donja Šemnica |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|KZŽ}} |općina = [[Krapina]] |najbliži grad = |površina = 6,2 |visina = |z. širina = 46.119 |z. dužina = 15.927 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 797 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 49224 Lepajci |pozivni broj = +385 (0)49 |autooznaka = KR |web = |bilješke = }} '''Donja Šemnica''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Grada [[Krapina|Krapine]], [[Krapinsko-zagorska županija]]U Donjoj šemnici žive Mimi i Kardi Podolšak,kojima je vlasnica Laura...te živi i njezina sestra Lucija Podolšak . ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 1003 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 284 obiteljskih kućanstava.,<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> a prema popisu iz 2011. godine 912 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup02_2119.html Stanovništvo prema starosti i spolu prema naseljima, www.dzs.hr, Popis 2011.]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Donja Šemnica |p1857=624 |p1869=712 |p1880=803 |p1890=975 |p1900=1012 |p1910=1132 |p1921=1053 |p1931=1193 |p1948=1311 |p1953=1306 |p1961=1242 |p1971=1211 |p1981=1174 |p1991=1076 |p2001=1003 |p2011=912 |p2021=797 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja grada Krapine}} [[Kategorija:Naselja u Krapinsko-zagorskoj županiji]] squ3vq0cag3qq1q2te19zu4s09ih2rl 7430613 7430612 2026-04-15T19:47:23Z ~2026-22796-51 357770 7430613 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Donja Šemnica |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|KZŽ}} |općina = [[Krapina]] |najbliži grad = |površina = 6,2 |visina = |z. širina = 46.119 |z. dužina = 15.927 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 797 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 49224 Lepajci |pozivni broj = +385 (0)49 |autooznaka = KR |web = |bilješke = }} '''Donja Šemnica''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Grada [[Krapina|Krapine]], [[Krapinsko-zagorska županija]] . ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 1003 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 284 obiteljskih kućanstava.,<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> a prema popisu iz 2011. godine 912 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup02_2119.html Stanovništvo prema starosti i spolu prema naseljima, www.dzs.hr, Popis 2011.]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Donja Šemnica |p1857=624 |p1869=712 |p1880=803 |p1890=975 |p1900=1012 |p1910=1132 |p1921=1053 |p1931=1193 |p1948=1311 |p1953=1306 |p1961=1242 |p1971=1211 |p1981=1174 |p1991=1076 |p2001=1003 |p2011=912 |p2021=797 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja grada Krapine}} [[Kategorija:Naselja u Krapinsko-zagorskoj županiji]] jtqgp6zkr8ccpm4rfl1ofh683yeauoi 7430632 7430613 2026-04-15T21:01:46Z Croxyz 205325 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-22796-51|~2026-22796-51]] ([[User talk:~2026-22796-51|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Ponor|Ponor]] 7429046 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Donja Šemnica |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|KZŽ}} |općina = [[Krapina]] |najbliži grad = |površina = 6,2 |visina = |z. širina = 46.119 |z. dužina = 15.927 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 797 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 49224 Lepajci |pozivni broj = +385 (0)49 |autooznaka = KR |web = |bilješke = }} '''Donja Šemnica''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Grada [[Krapina|Krapine]], [[Krapinsko-zagorska županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 1003 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 284 obiteljskih kućanstava.,<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> a prema popisu iz 2011. godine 912 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup02_2119.html Stanovništvo prema starosti i spolu prema naseljima, www.dzs.hr, Popis 2011.]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Donja Šemnica |p1857=624 |p1869=712 |p1880=803 |p1890=975 |p1900=1012 |p1910=1132 |p1921=1053 |p1931=1193 |p1948=1311 |p1953=1306 |p1961=1242 |p1971=1211 |p1981=1174 |p1991=1076 |p2001=1003 |p2011=912 |p2021=797 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja grada Krapine}} [[Kategorija:Naselja u Krapinsko-zagorskoj županiji]] 7xlsv5pd8m47vcfqatq3qf8ibfbjmno 0 267032 7430811 7068810 2026-04-16T11:41:15Z Panasko 203327 7430811 wikitext text/x-wiki '''Xhosa''', [[nigersko-kongoanski narodi|nigersko-kongoanski]] narod iz skupine pravih [[Bantu|Bantu]]a, naseljen na području [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] i [[lesoto|Lesota]], osobito na jugozapadu provincije [[Eastern Cape]] i u [[Transkei]]u. U starijim izvorima nazivani su imenima Kaferi ili Kafri (Kaffer, Kaffir). Prije dolaska Europljana kasne 1600-te oni naseljavaju kraj od rijeke Fish pa do južno od grada Durbana. U okršaje s Europljanima dolaze u 18. stoljeću (1770.) ekspanzijom [[buri|burskih]] kolonista koji dolaze iz smjera provincije Cape, a od 1820-ih pod utjecajem su kršćanskih misionara. Sva njihova zemlja sredinnom 19. stoljeća doći će u ruke bijeloh doseljenika. Ujedinjenjem Južnoafričke unije 1910. pravo glasa dobilo je samo bijelo stanovništvo, dok je crnačko politikom [[aparthejd]]a smješteno na rezervate ([[bantustan]]e), Transkei i Ciskei, koji su 1994. postali provincijama.<ref>[http://www.southafrica-travel.net/history/eh_xhosa.htm The Xhosa People]</ref> == Jezik == {{glavni|Xhosa jezik}} Xhose govore istoimenim [[bantu jezici|bantu]] jezikom koji pripada podskupini Nguni (S.40), a populacija im iznosi preko 7.000.000, uz brojne dijalekte: gealeka, ndlambe, gaika (ncqika), thembu, bomvana, mpondomse (mpondomisi), mpondo, xesibe, rhathabe, bhaca, cele, hlubi, mfengu. Jezik sadrži mnoge riječi s klick (pucketavim)-glasove, posuđenim iz jezika [[kojsanski narodi|kojsanskih]] naroda [[bušmani|Bušmana]] i hotentoti|Hotentota<ref>[http://www.everyculture.com/wc/Rwanda-to-Syria/Xhosa.html Xhosa]</ref> == Lokalne skupine == Narod Xhosa podijeljen je na brojne podgrupe, među kojima su glavne Gcaleka, Ngika, Ndlamba, Dushane, Qayi, Ntinde, Gqunkhwebe, Bhaca, Bomvana, Mfengu, Mpondo, Mpondomise, Xesibe i Thembu. == Privreda == Xhosa narod prvenstveno su ratari i stočari, uzgajivači [[govedo|goveda]], [[koza]] i [[ovca|ovaca]], čije meso je među njima najpopularnija [[hrana]]. Uzgajaju i [[kukuruz]] od kojega kuhaju kaši koja se jede s [[grah]]om i [[začin]]ima, a [[mlijeko]] piju ukiseljeno. Danas mnogi odlaze u velike gradove tražiti posla kao radnici ili rade kao rudari. Seosko stanovništvo očuvalo je tradicionalno lončarstvo, tkanje i šivanje.<ref>[http://www.everyculture.com/wc/Rwanda-to-Syria/Xhosa.html Xhosa ]</ref> == Poznati Xhose == *[[Nelson Mandela]] *[[Miriam Makeba]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.roediger.co.za/Touring%20Documents/Xhosa.pdf The Xhosa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105131938/http://www.roediger.co.za/Touring%20Documents/Xhosa.pdf |date=5. siječnja 2012. }} {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Bantu narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Južne Afrike]] [[Kategorija:Etničke grupe Lesota]] ne0ibw56gan45gul9f63nfe9iqnmd4f 0 267354 7430804 7300010 2026-04-16T11:39:10Z Panasko 203327 7430804 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime =Korejci<br />''Joseon''<br />한민족/韓民族 | slika =[[Datoteka:Collage of Korean ethnic group.jpg|300px]] | opis slike =Znameniti Korejci po datumu rođenja:<br>[[Eulji Mundeok]], [[Sejong Veliki]], [[An Jung-geun]], [[Lee Myung-bak]], [[Kim Jong-il]]<br>[[Ban Ki-moon]], [[Park Geun-hye]], [[Masayoshi Son]], [[Cui Jian]], [[Viktor Tsoi]]<br>[[Tatsuhiko Kinjoh]], [[Yi So-Yeon]], [[Park Ji-Sung]], [[Michelle Wie]], [[Kim Yu-Na]] | populacija = oko '''86 milijuna'''<ref>[https://www.ethnologue.com/language/kor/ Korejci], Ethnologue {{eng oznaka}} Pristupljeno 28. rujna 2025.</ref> | regije = | regija1 ={{Z+X|JKO}} | pop1 =52.081.799 | ref1 =<ref name=TNOOK>''[http://www.mofa.go.kr/www/wpge/m_21509/contents.do 재외동포현황(2021)/Total number of overseas Koreans (2021)]'', South Korea: Ministry of Foreign Affairs, 2021., str. 38., arhivirano iz [https://web.archive.org/web/20210224142945/http://www.mofa.go.kr/www/wpge/m_21509/contents.do izvornika] 24. veljače 2021. {{eng oznaka}} Pristupljeno 28. rujna 2025.</ref> | regija2 ={{Z+X|SJKOR}} | pop2 =26.298.666 | ref2 =<ref>[https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=KP Worldbank, 2020], arhivirano iz [https://web.archive.org/web/20220227153353/https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=KP izvornika] 24. veljače 2021. {{eng oznaka}} Pristupljeno 28. rujna 2025.</ref> | regija3 ={{Z+X|SAD}} | pop3 =2.633.777 | ref3 =<ref name=TNOOK/> | regija4 ={{Z+X|KIN}} | pop4 = 2.350.422 | ref4 =<ref>{{cite web |url=https://web.archive.org/web/20241114164042/https://www.oka.go.kr/oka/information/know/status/ |title=재외동포 현황 |deadurl=yes |archiveurl=http://oka.go.kr/oka/information/know/status/ |archivedate=2024-11-14}}</ref> | regija5 ={{Z+X|JAP}} | pop5 = 818.865 | ref5 =<ref name=TNOOK/> | regija6 ={{Z+X|KAN}} | pop6 = 237.364 | ref6 =<ref name=TNOOK/> | regija7 ={{Z+X|UZB}} | pop7 = 175.865 | ref7 =<ref name=TNOOK/> | jezik =[[Korejski jezik]]<br>[[Jeju (jezik)]] i Korejski znakovni jezik | vjera =[[nereligioznost]]<br>korejski [[šamanizam]]<br>[[kršćanstvo]]<br>[[mahajana]] | srodne = [[Jeju (narod)]] }} '''Korejci''' ([[Korejski jezik|korejski]]: 한민족/韓民族, ''Joseon'') su [[etnička skupina]] koja pripada [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] s oko 71 milijuna stanovnika (postoje i navodi koji barataju s bitno većim brojem pripadnika) prije svega na [[korejski poluotok|korejskom poluotoku]], tj. u [[Koreja|Koreji]], gdje čine 79,8% ukupnog stanovništva. [[Datoteka:Map of the Korean Diaspora in the World.svg|mini|lijevo|300px|Rasprostiranje Korejaca u svijetu]] Procjenjuje se da još oko 7 milijuna Korejaca živi izvan Koreje, uglavnom u [[Kina|Kini]], [[Japan]]u, [[SAD]]-u i srednjoazijskim državama nastalima raspadom SSSR-a (najviše u [[Uzbekistan]]u i [[Kazahstan]]u).<ref name=HE>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/korejci Korejci], Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 28. rujna 2025.</ref> Iako geneza korejskoga naroda nije u potpunosti razjašnjena, smatra se da su u njoj odlučujuću ulogu imala tunguska plemena mongoloidne rase, koja su od najstarijega doba prodirala na korejski poluotok sa sjevera, vjerojatno s područja [[Sibir]]a i [[Mandžurija|Mandžurije]].<ref name=HE/> Među Korejcima raširen je [[budizam]], [[konfucijanizam]] i [[kršćanstvo]]. Korejci su razvili osebujnu kulturu koja je, zbog dugotrajnih političkih i kulturnih veza s Kinom, bila pod znatnim [[kina|kineskim]] utjecajem. Tradicionalno je korejsko društvo bilo agrarno, a stanovništvo do druge polovice 20. stoljeća gotovo isključivo seosko. Korejci su razvili zanimljivu seosku arhitekturu, koju su uglavnom činile jednokatnice od domaće cigle ili kamena. Posebice je zanimljiva tzv. ondol metoda zagrijavanja kuće: prostorije su grijane vrućim zrakom koji je od vanjskog ognjišta stizao kroz kanale u podu. == Povijest == [[File:Korea-Gyeongju-Bunhwangsa seoktap-04.jpg|mini|lijevo|Pagoda Bunhwangsa u [[Gyeongju]] (634.)]] {{glavni|Povijest Koreje}} [[Datoteka:Korean costume-Hanbok-Dangui-Seuranchima-01.jpg|mini|Tradicionalna korejska odjeća]] Od prapovijesti poluotok naseljavaju uglavnom [[mandžurija|mandžurska]], [[mongoli|mongolska]] i tunguska plemena sa Sjevera koja čine i osnovu etnogeneze današnjih Korejaca, uz moguće malajske skupine s Juga, također s povremenim japanskim upadima. Mitološki vladar Tangun osnovao je prvu korejsku državu još 2333. godine prije Krista, otkada počinje staro korejsko računanje vremena. Veoma stara civilizacija blisko je vezana uz susjednu [[kina|kinesku]]. Rascjepkanost i ratovi između pojedinih ranih državica smiruju se uspostavom kraljevstva ''Silla'' koje u 7. stoljeću ujedinjuje poluotok te uspostavlja jedinstvenu upravu i jezik (staro[[korejski]]). I ova, kao i potonje države, oslanjaju se na kinesku kulturnu i političku utjecaje. Od 10. do 14. stoljeća dominantno je kraljevstvo ''Koryo'' (pod dinastijom Wang), po kojem i u Europi postaje poznat naziv zemlje. [[Koreja]] tada priznaje vrhovnu vlast mongolskih kanova. Tada se učvršćuje i [[budizam]]. Uz potporu Kine 1392. godine vlast preuzima dinastija Yi. Njihova država ''Choson'', što je i današnji korejski naziv zemlje, traje sve do XX. stoljeća, iako u raznim razdobljima priznaje i japansko i mandžursko vrhovništvo. Od XIV. stoljeća pod kineskim utjecajem državnim religija postaje [[konfucijanizam]]. Tradicijska kultura Korejaca je seoska, no rani plemenski [[šamanizam]] isprepleće se s visoko razvijenim kulturnim utjecajima budizma i konfucijanizma. Uz pučku kulturu prvi književni i povijesni zapisi javljaju se od XII. stoljeća. U razdoblju srednjega vijeka književno i ostalo kultulrno stvaralaštvo po vrstama i tematici obuhvaća sva područja kulturnoga života na visokoj razini, pa je [[Koreja]] važna i kao izvorni posrednik između [[kina|kineske]] kulture i [[Japan]]a. Suvremena korejska kultura, kao i moderno gospodarstvo, doseže visoke svjetske standarde u svim područjima, čuvajući i vlastitu tematiku, izražajne forme i sredstva kao oblike vlastitog identiteta oslonjenog na jake povijesne izvore. == Južna Koreja == {{glavni|Južna Koreja#Stanovništvo}} [[Datoteka:Korean wedding-Hollye-03-cropped.jpg|mini|lijevo|Korejsko tradicionalno vjenčanje]] [[Južna Koreja]] trenutno ima oko 48.850.000 stanovnika. Većina Južnokorejaca živi u urbaniziranim područjima zbog brzog gospodarskog i ekonomskog razvoja tijekom sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća. Glavni grad [[Seul]] je ujedno i najveći grad i industrijski centar Južne Koreje. Imao je 10,3 milijuna stanovnika u 2006. godini, što ga čini jednim od najvećih gradova na svijetu. Drugi veliki gradovi su: [[Busan]] (3,65 milijuna), [[Incheon]] (2,63 milijuna), [[Daegu]] (2,53 milijuna), [[Daejeon]] (1,46 milijuna), [[Gwangju]] (1,41 milijun) i [[Ulsan]] (1,1 milijun). Nakon podjele Korejskog poluotoka nakon [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] oko četiri milijuna stanovnika preselilo se iz Sjeverne u Južnu Koreju. Mala populacija stranih državljana u Južnoj Koreji sve više raste. God. 2007., u južnoj Koreji je bilo oko milijun stranih državljana, od toga ih je oko 100 000 koji su vjenčani s Korejancima, 400 000 koji rade u Koreji i oko 250 000 ilegalnih naseljenika. == Sjeverna Koreja == {{glavni|Sjeverna Koreja#Stanovništvo}} [[Datoteka:Panmunjeom inside barack.jpg|mini|Sjevernokorejski vojnici]] [[Sjeverna Koreja]] jedna je od etnički najhomogenijih zemalja na svijetu (ima oko 24 milijuna stanovnika). Uz Korejce čiji jezik nije srodan susjednom [[kineski|kineskom]] ili [[japanski|japanskom]] u zemlji žive male kineske i japanske manjine. To je rezultat loše, gotovo nikakve vanjske politike, te veoma malo zanimanje za useljenika iz drugih zemalja, tako da je u Sjevernoj Koreji gotovo nemoguće biti stranac. Stanovništvo Sjeverne Koreje se u posljednjih 40 godina povećalo za skoro 50%. Godine 1960. je živjelo oko 12 milijuna stanovnika, dok danas živi negdje oko 25 milijuna. No zbog lošeg životnog standarda, prosječna starost Sjevernokorejaca iznosi oko 67 godina, dok je (za usporedbu) u europskim zemljama ili Japanu često više od 75 pa čak do 80 godina. Danas je [[Sjeverna Koreja]] suočena s problemom ilegalnih iseljenika, čiji broj u zadnje vrijeme dosegao nekoliko stotina tisuća. Ilegalni emigranti najprije dolaze i Kinu (zbog oštre kontrole granica između dvije Koreje), pa tek onda nastoje doći u Južnu Koreju, koja je po standardu života, nešto sasvim suprotno od sjeverne. Sjevernu Koreju pratila je jedno vrijeme i glad. Za to vrijeme kontrola na granici dviju Koreja se smanjila, gotovo nestala, pa su tu priliku ljudi iskoristili, kako bi bez velikih poteškoća mogli ući u Južnu Koreju. Službeno, Sjeverna je Koreja ateistička zemlja, a tradicionalne religije su [[budizam]] i [[konfucijanizam]], s manjom [[kršćanstvo|kršćanskom zajednicom]]. ==Korejska kultura== [[Datoteka:Korea-Haeinsa-Tripitaka Koreana-01.jpg|mini|Unutrašnjost knjižnice [[Haeinsa|Tripitaka Koreana]] (1398.)]] === Korejska književnost === {{glavni|Korejska književnost}} Korejska se [[književnost]] oblikovala na stjecištu plodonosnih indijskih i kineskih utjecaja, u ozračju šamanističkih, budističkih i konfucijanističkih vjerovanja. Značajna je i posrednička uloga koju su korejska kultura i književnost imale u razvoju [[japanska umjetnost|japanske kulture i umjetnosti]]. Do nastanka pisma [[hangul]] u 15. stoljeću različiti književni oblici, balade, legende, tekstovi za lutkarsko kazalište i igrokaze s maskama, pjevane priče (p’ansori/pansori), posredovali su se usmenom predajom. Veći dio mitova i legenda te narodnih priča zabilježen je u dvjema kronikama: „Povijesnim zapisima Triju kraljevstava” (''Samguk sagi'', 1146.) i „Uspomenama Triju kraljevstava” (''Samguk yusa'', 1285.).<ref name=HE/> === Korejska likovna umjetnost === {{glavni|Korejska umjetnost}} Od svojih početaka razvoj korejske umjetnosti vezan je na poticaje iz Kine. Polazeći od duha i oblika klasične [[kineska umjetnost|kineske umjetnosti]], Korejci su s vremenom stvorili vlastiti izraz, kojemu su bitne osobine jednostavnost, težnja prema monumentalnosti i smisao za skladne proporcije ([[Korejsko slikarstvo]]). === Korejska glazba === {{glavni|Korejska glazba}} U najstarijem razdoblju (do 57. pr. Kr.) skupine doseljenika s područja Kine i [[Mongolija|Mongolije]] upotrebljavale su glazbu u kontekstu šamanizma. U razdoblju [[Tri kraljevstva Koreje|Triju kraljevstava]] (57. pr. Kr. – 668) uvriježila su se glazbala tipa citre (6-žičani kŏmun’go/geomungo i 12-žičani kayagŭm/gayageum). Razdoblje ujedinjenoga [[Kraljevstvo Sila|kraljevstva Silla]] (668–935) afirmiralo je [[budizam]] i njegovu glazbenu praksu, a razvile su se i dvije temeljne glazbene kategorije: [[hyangak]] (korejska glazba, koja je obuhvaćala i prije prihvaćene kineske utjecaje) i [[tangak]] (dangak; kineska glazba iz razdoblja tadašnje kineske dinastije Tang). Za vladavine korejske dinastije Koryŏ ([[Goguryeo]]; 935–1392) razvila se dvorska glazba (aak), koja je uz hyangak i tangak obuhvaćala i posebnu glazbu za žene (kyobangak/gyobangak). == Izvori == * [[Opća i nacionalna enciklopedija]] [http://proleksis.lzmk.hr/32435/ Korejci] {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline|Koreans}} * [http://www.kamuseum.org/ Korean American Museum] {{eng oznaka}} {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Etničke grupe Južne Koreje]] [[Kategorija:Sjeverna Koreja]] cngqr8m43lttfdigvl0qe7zhl5moqq1 0 275217 7430704 6928643 2026-04-16T09:05:15Z Argo Navis 852 7430704 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Gornji Žirovac |vrsta = naselje |slika = Gornji Žirovac - panoramio.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|SMŽ}} |općina = [[Dvor (općina)|Dvor]] |najbliži grad = |površina = 37,9 |visina = |z. širina = |z. dužina = |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 14 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 44440 Dvor |pozivni broj = +385 (0)44 |autooznaka = SK |web = |bilješke = }} '''Gornji Žirovac''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Dvor (općina)|Dvor]], [[Sisačko-moslavačka županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 19 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 11 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Gornji Žirovac |p1857=2053 |p1869=2122 |p1880=2106 |p1890=1268 |p1900=1361 |p1910=1432 |p1921=1158 |p1931=1269 |p1948=1077 |p1953=1045 |p1961=880 |p1971=675 |p1981=558 |p1991=367 |p2001=19 |p2011=22 |p2021=14 |napomena=Iskazuje se pod imenom Gornji Žirovac u 1900. i od 1921. nadalje. Od 1857. do 1890. iskazivano je naselje pod imenom Žirovac. U 1900. naselje je podijeljeno na dva naselja, Donji Žirovac i Gornji Žirovac. Za to bivše naselje sadrži podatke u navedenom razdoblju. U 1910. podaci su iskazani po dijelovima naselja pa se ime Gornji Žirovac ne spominje. Od 1857. do 1880. sadrži podatke za naselja Donji Žirovac i Ostojići. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Dvor}} [[Kategorija:Naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji]] jo8ee5t9bnh018ag5otal6tgal4y3t2 0 292237 7430547 7427918 2026-04-15T16:39:49Z MaGa 20797 +[[Kategorija:Popisi gospodarskih subjekata u Hrvatskoj]]; +[[Kategorija:Banke u Hrvatskoj]]; +[[Kategorija:Popisi (Hrvatska)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430547 wikitext text/x-wiki U ovom članku navodi se potpuni popis [[Banka|banaka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] sa stanjem na 2025. godinu. Popis se temelji na službenim podacima [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] koja je odgovorna za nadzor [[Kreditna institucija|kreditnih institucija]] u Hrvatskoj. Hrvatska je članica europodručja od 1. siječnja 2023., a bankovni sustav dio je europske bankovne unije. ==Središnja banka== *[[Hrvatska narodna banka]], [http://www.hnb.hr www.hnb.hr] ==Banke== Prema dostupnim podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatskoj posluje 19 banaka: {| class="wikitable sortable" style="text-align: center; ; font-size: 95%;" |- !width="180"|Banka !width="90"|Sjedište !width="150"|Web stranice !width="90"|[[Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication|SWIFT]] šifra |- |align="left"|[[Addiko Bank]] |[[Zagreb]] |[http://www.addiko.hr www.addiko.hr] |HAAB HR 22 |- |align="left"|[[Agram Banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.agrambanka.hr/ www.agrambanka.hr] |KREZ HR 2X |- |align="left"|[[Banka Kovanica]] |[[Varaždin]] |[http://www.kovanica.hr www.kovanica.hr] |SKOV HR 22 |- |align="left"|[[Croatia banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.croatiabanka.hr www.croatiabanka.hr] |CROA HR 2X |- |align="left"|[[Erste & Steiermärkische Bank]] |[[Rijeka]] |[http://www.erstebank.hr www.erstebank.hr] |ESBC HR 22 |- |align="left"|[[Hrvatska poštanska banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.hpb.hr www.hpb.hr] |HPBZ HR 2X |- |align="left"|[[Imex banka]] |[[Split]] |[http://www.imexbanka.hr www.imexbanka.hr] |IMXX HR 22 |- |align="left"|[[Istarska kreditna banka Umag]] |[[Umag]] |[http://www.ikb.hr www.ikb.hr] |ISKB HR 2X |- |align="left"|[[J&T banka]] |[[Varaždin]] |[http://www.jtbanka.hr/ www.jtbanka.hr] |JTBP CZ PP |- |align="left"|[[Karlovačka banka]] |[[Karlovac]] |[http://www.kaba.hr www.kaba.hr] |KALC HR 2X |- |align="left"|[[KentBank]] |[[Zagreb]] |[http://www.kentbank.hr www.kentbank.hr] |KENB HR 22 |- |align="left"|[[OTP banka Hrvatska|OTP banka]] |[[Split]] |[http://www.otpbanka.hr www.otpbanka.hr] |OTPV HR 2X |- |align="left"|[[Partner banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.paba.hr www.paba.hr] |PAZG HR 2X |- |align="left"|[[Podravska banka]] |[[Koprivnica]] |[http://www.poba.hr www.poba.hr] |PDKC HR 2X |- |align="left"|[[Privredna banka Zagreb]] |[[Zagreb]] |[http://www.pbz.hr www.pbz.hr] |PBZG HR 2X |- |align="left"|[[Raiffeisenbank Austria]] |[[Zagreb]] |[http://www.rba.hr www.rba.hr] |RZBH HR 2X |- |align="left"|[[Samoborska banka]] |[[Samobor]] |[http://www.sabank.hr www.sabank.hr] |SMBR HR 22 |- |align="left"|[[Slatinska banka]] |[[Slatina]] |[http://www.slatinska-banka.hr www.slatinska-banka.hr] |SBSL HR 2X |- |align="left"|[[Zagrebačka banka]] |[[Zagreb]] |[http://www.zaba.hr www.zaba.hr] |ZABA HR 2X |- |} :Izvor: [http://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/supervizija/popis-kreditnih-institucija Hrvatska narodna banka] ==Stambene štedionice== U Hrvatskoj posluje 1 stambena štedionica: {| class="wikitable sortable" style="text-align: center; ; font-size: 95%;" |- !width="180"|Stambena štedionica !width="90"|Sjedište !width="150"|Web stranice |- |align="left"|[[Wüstenrot stambena štedionica]] |[[Zagreb]] |[http://www.wuestenrot.hr www.wuestenrot.hr] |- |} :Izvor: [http://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/supervizija/popis-kreditnih-institucija Hrvatska narodna banka] ==Ostale institucije== *[[Hrvatska banka za obnovu i razvitak]], [http://www.hbor.hr www.hbor.hr] ==Predstavništva inozemnih banaka== *[[BKS Bank AG]] *[[Commerzbank AG]] *[[Deutsche Bank AG]] *[[LHB Internationale Handelsbank AG]] *[[Union de Banques Arabes et Françaises]] ==Vanjske poveznice== * [https://novac.com.hr/banks Pregled banaka u Hrvatskoj] ==Izvori== * Hrvatska narodna banka, Banke i štedionice, http://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/supervizija/popis-kreditnih-institucija [[Kategorija:Popisi gospodarskih subjekata u Hrvatskoj|Banke, Hrvatska]] [[Kategorija:Banke u Hrvatskoj|*]] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Banke]] rg6pympnkvs2ug9guzt0x5hlr9znu27 0 292908 7430841 7362130 2026-04-16T11:56:26Z ~2026-23396-77 358069 ljepse je ime paun za ovo a fazan za pdavog pauna 7430841 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Obični paun | slika = Male and female pheasant.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = Obični fazan: ženka i mužjak | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Galliformes]] | familia = [[Phasianidae]] | subfamilia = [[Phasianinae]] | genus = [[Phasianus]] | species = '''''P. colchicus''''' | dvoimeno = ''Phasianus colchicus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758. }} [[File: Phasianus colchicus MHNT.jpg |thumb|'' Phasianus colchicus '']] [[File:Phasianus colchicus MHNT Skeleton.jpg |thumb|'' Phasianus colchicus '']] ''' Obični fazan''' (lat. ''Phasianus colchicus'') [[ptica]] je koja pripada porodici [[fazanke|fazanki]] i redu [[kokoške|kokoški]]. Njegova [[domovina]] je [[Azija]], između [[ekvator]]a i do 50° sjeverne zemljopisne širine u [[sibir]]skim [[stepa]]ma. Prema povijesnim podacima fazani su došli iz Azije u [[Europa|Europu]] posredstvom [[Stara Grčka|starih Grka]], a u naše krajeve preko [[Rimski imperij|Rimljana]]. Kod fazana naglašen je [[spolni dimorfizam]]. Mužjaci se razlikuju od ženki po boji [[perje|perja]], dužini [[rep]]a, [[ostruga]]ma, veličini i težini. Ženke su manje i ravnomjerno obojene. Perje je uglavnom [[smeđa|smeđe]] boje, a glava je [[zelena]] i [[plava]]. Oko očiju je crveno. [[Rep]] se sastoji od 18 pera, od kojih su dva središnja pera mnogo dulji od drugih. [[Noge]] su jake, oko 12 cm duge, sive boje. Tri prednja prsta povezana su kratkim prepucijima. [[Pandže]] na nogama su jake i blago zakrivljene. [[Kljun]] je jak, svijetlo siv i blago zakrivljen. Odrasli fazani - mužjaci dosežu prosjek od 80 do 90 [[cm]] u dužini, a na rep od toga otpada 45-50 cm. Raširenih krila širina je 70 do 80 cm. Ženke doseže do dvije trećine veličine mužjaka. Mužjaci teže 1,25 do 2 [[kg]], ženke od 0,80 do 1,20 kg. Imaju jako dobar i oštar [[vid]]. Njihove [[oči]] su velike, crvene, u obliku okruglih [[prsten]]ova. Također ima oštar [[sluh]], čuje na velike udaljenosti. Mužjaci se glasaju različito od ženki. Odrasli fazan perje mijenja jednom godišnje, krajem godine ili početkom [[jesen]]i. Promjena perja je postupna. Fazan je poligamna [[životinja]], imaju više spolnih partnera. [[Parenje]] obično počinje krajem [[ožujak|ožujka]]. Gnijezdo savija se na [[polje|polju]], rubu [[šuma|šume]], na mjestima koja su dovoljna zaštićena i pružaju dovoljno [[hrana|hrane]]. Gnijezdo je široko oko 22 cm i duboko oko 6 cm. Dnevna je životinja, hrani se ujutro i predvečer. Svejed je, prehranjuje se [[sjeme]]njem, [[trava|travom]], [[plod]]ovima, [[kukci]]ma i njihovim ličinkama i dr. Na dan pojede oko 40-60 grama hrane. Prenoći na granama [[grmlje|grmlja]] ili [[stablo|drveća]], dok je po danu uglavnom na [[tlo|tlu]]. Njegova pradomovina je [[stepa]]. U Europi se prilagodio na novu okolinu. Voli područja, gdje se isprepliću polja, [[livada|livade]], [[šikara|šikare]], šumarci, [[potok|potoci]]. Ne zalazi duboko u šumu. Voli umjereno topla područja i živi na područjima do 400 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. {{commons|Phasianus colchicus}} [[Kategorija:Fazanke]] 86i0lr4e8oxaylu0l83ysayqpni8p1e 7430842 7430841 2026-04-16T11:58:06Z ~2026-23396-77 358069 Salio sam se necu vise nikad ovo je fazan 7430842 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Obični fazan | slika = Male and female pheasant.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = Obični fazan: ženka i mužjak | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Galliformes]] | familia = [[Phasianidae]] | subfamilia = [[Phasianinae]] | genus = [[Phasianus]] | species = '''''P. colchicus''''' | dvoimeno = ''Phasianus colchicus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758. }} [[File: Phasianus colchicus MHNT.jpg |thumb|'' Phasianus colchicus '']] [[File:Phasianus colchicus MHNT Skeleton.jpg |thumb|'' Phasianus colchicus '']] ''' Obični fazan''' (lat. ''Phasianus colchicus'') [[ptica]] je koja pripada porodici [[fazanke|fazanki]] i redu [[kokoške|kokoški]]. Njegova [[domovina]] je [[Azija]], između [[ekvator]]a i do 50° sjeverne zemljopisne širine u [[sibir]]skim [[stepa]]ma. Prema povijesnim podacima fazani su došli iz Azije u [[Europa|Europu]] posredstvom [[Stara Grčka|starih Grka]], a u naše krajeve preko [[Rimski imperij|Rimljana]]. Kod fazana naglašen je [[spolni dimorfizam]]. Mužjaci se razlikuju od ženki po boji [[perje|perja]], dužini [[rep]]a, [[ostruga]]ma, veličini i težini. Ženke su manje i ravnomjerno obojene. Perje je uglavnom [[smeđa|smeđe]] boje, a glava je [[zelena]] i [[plava]]. Oko očiju je crveno. [[Rep]] se sastoji od 18 pera, od kojih su dva središnja pera mnogo dulji od drugih. [[Noge]] su jake, oko 12 cm duge, sive boje. Tri prednja prsta povezana su kratkim prepucijima. [[Pandže]] na nogama su jake i blago zakrivljene. [[Kljun]] je jak, svijetlo siv i blago zakrivljen. Odrasli fazani - mužjaci dosežu prosjek od 80 do 90 [[cm]] u dužini, a na rep od toga otpada 45-50 cm. Raširenih krila širina je 70 do 80 cm. Ženke doseže do dvije trećine veličine mužjaka. Mužjaci teže 1,25 do 2 [[kg]], ženke od 0,80 do 1,20 kg. Imaju jako dobar i oštar [[vid]]. Njihove [[oči]] su velike, crvene, u obliku okruglih [[prsten]]ova. Također ima oštar [[sluh]], čuje na velike udaljenosti. Mužjaci se glasaju različito od ženki. Odrasli fazan perje mijenja jednom godišnje, krajem godine ili početkom [[jesen]]i. Promjena perja je postupna. Fazan je poligamna [[životinja]], imaju više spolnih partnera. [[Parenje]] obično počinje krajem [[ožujak|ožujka]]. Gnijezdo savija se na [[polje|polju]], rubu [[šuma|šume]], na mjestima koja su dovoljna zaštićena i pružaju dovoljno [[hrana|hrane]]. Gnijezdo je široko oko 22 cm i duboko oko 6 cm. Dnevna je životinja, hrani se ujutro i predvečer. Svejed je, prehranjuje se [[sjeme]]njem, [[trava|travom]], [[plod]]ovima, [[kukci]]ma i njihovim ličinkama i dr. Na dan pojede oko 40-60 grama hrane. Prenoći na granama [[grmlje|grmlja]] ili [[stablo|drveća]], dok je po danu uglavnom na [[tlo|tlu]]. Njegova pradomovina je [[stepa]]. U Europi se prilagodio na novu okolinu. Voli područja, gdje se isprepliću polja, [[livada|livade]], [[šikara|šikare]], šumarci, [[potok|potoci]]. Ne zalazi duboko u šumu. Voli umjereno topla područja i živi na područjima do 400 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. {{commons|Phasianus colchicus}} [[Kategorija:Fazanke]] fgl25a6x2v611i83auhayy1y7t9twwk 0 307572 7430690 7330736 2026-04-16T07:01:12Z Argo Navis 852 /* Znamenitosti */ 7430690 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Tiškovac Lički |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|ZDŽ}} |općina = [[Gračac]] |najbliži grad = |površina = 40,7 |visina = |z. širina = 44.277224 |z. dužina = 16.188526 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 23446 Kaldrma |pozivni broj = |autooznaka = |web = |bilješke = }} '''Tiškovac Lički''' (Lički Tiškovac) je [[selo]] u općini [[Gračac]], Hrvatska. Nalazi se tik uz granicu s [[BiH]], sa zapadne strane. Najbliže naselje je [[Gornji Tiškovac]], koji se nalazi u BiH, u pravcu jugoistoka. Cestom prema sjeveru se dolazi u [[Kaldrma|Kaldrmu]]. Nakon 1945. je prvotno bio dijelom NR BiH, no promjenama granica od [[30. ožujka]] [[1953.]] (zajedno s naseljem [[Drenovac Osredački|Drenovcem]] iz Bosanskograhovskoga kotara) postao je dijelom NR Hrvatske.<ref name="BiH-1">Odluka o odobrenju promjene granica između Narodne Republike Hrvatske i Narodne Republike Bosne i Hercegovine ("Službeni list FNRJ", br. 14/53., red. br. 82., str. 145.) od 30. ožujka 1953., god. IX., potpisnici: predsjednik Vijeća naroda [[Josip Vidmar]] i predsjednik Saveznoga vijeća Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije [[Vladimir Simić]].</ref> Kod Tiškovca Ličkog je prolazla [[željeznička pruga]], a sjeverno se nalazila i željeznička postaja. == Stanovništvo == 2011. godine je prema popisu u njemu živjelo 15 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Tiškovac Lički |p1857=242 |p1869=320 |p1880=266 |p1890=347 |p1900=365 |p1910=399 |p1921=422 |p1931=449 |p1948=561 |p1953=328 |p1961=266 |p1971=212 |p1981=149 |p1991=114 |p2001=17 |p2011=15 |p2021=1 |napomena=Od 1857. do 1880. i od 1910. do 1948. iskazivano pod imenom Tiškovac. U 1890. i 1900. sadrži podatke za tada odvojeno iskazano bivše naselje Gornji Tiškovac. Sadrži podatke za bivše naselje Vagan Osredački. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Znamenitosti == [[slika:Babića jezero.jpg|mini|lijevo|250px|[[Babića jezero]]]] Zapadno od Tiškovca Ličkog se nalazi gorsko oko [[Babića jezero]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.panoramio.com/photo/43157910 Panoramio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161017074549/http://www.panoramio.com/photo/43157910 |date=17. listopada 2016. }} Željeznička postaja kod Tiškovca Ličkog] {{Gračac}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Gračac]] romqtqu1mx034atuixp87l39hs4d8rz 0 307573 7430688 7124388 2026-04-16T06:58:48Z Argo Navis 852 slika 7430688 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Babića jezero | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Babića jezero.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{Coord|44|16|35|N|16|10|47|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Tiškovac Lički]], Zadarska županija | dz = HRV | obalni_gradovi = | duljina = | najmanja širina = | prosječna širina = | najveća širina = | najmanja dubina = | prosječna dubina = | najveća dubina = 22 | obalna crta = | obalna_crta_ref = | površina = 0.0165 | zapremina = | zapremina_ref = | površina porječja = | površina_porječja_ref= | visina = | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura= | smrznuto = | vrijeme retencije = | pritok = | ulijeva = | slijev = | otoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Ličko-senjska županija | mark = <!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je bolje zaokružiti nego označiti točkom--> | marksize = <!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --> | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Babića jezero''' je [[jezero]] (''gorsko oko'') u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[vapnenac|vapnenačkom]] okružju. Plave je boje. Voda je hladna i bistra. Pogodna je za kupače. Smješten je kod zaseoka Babići kod [[Lički Tiškovac|Ličkog Tiškovca]]. Površina iznosi 1.65 ha. == Vanjske poveznice == *[http://srb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=6&Itemid=5 Prirodna bogatstva]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.panoramio.com/photo/15233960 Panoramio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012232747/http://www.panoramio.com/photo/15233960 |date=12. listopada 2016. }} Babića jezero *[http://www.panoramio.com/photo/6980134 Panoramio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161009224443/http://www.panoramio.com/photo/6980134 |date=9. listopada 2016. }} Plaža za kupače na Babića jezeru [[Kategorija:Jezera u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zadarska županija]] oz72t64sq5vh0oedvpks689xh5pboek 7430689 7430688 2026-04-16T07:00:12Z Argo Navis 852 7430689 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Babića jezero | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Babića jezero.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{Coord|44|16|35|N|16|10|47|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Tiškovac Lički]], Zadarska županija | dz = HRV | obalni_gradovi = | duljina = | najmanja širina = | prosječna širina = | najveća širina = | najmanja dubina = | prosječna dubina = | najveća dubina = 22 | obalna crta = | obalna_crta_ref = | površina = 0.0165 | zapremina = | zapremina_ref = | površina porječja = | površina_porječja_ref= | visina = | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura= | smrznuto = | vrijeme retencije = | pritok = | ulijeva = | slijev = | otoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Zadarska županija | mark = <!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je bolje zaokružiti nego označiti točkom--> | marksize = <!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --> | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Babića jezero''' je [[jezero]] (''gorsko oko'') u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[vapnenac|vapnenačkom]] okružju. Plave je boje. Voda je hladna i bistra. Pogodna je za kupače. Smješten je kod zaseoka Babići kod [[Lički Tiškovac|Ličkog Tiškovca]]. Površina iznosi 1.65 ha. == Vanjske poveznice == *[http://srb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=6&Itemid=5 Prirodna bogatstva]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.panoramio.com/photo/15233960 Panoramio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012232747/http://www.panoramio.com/photo/15233960 |date=12. listopada 2016. }} Babića jezero *[http://www.panoramio.com/photo/6980134 Panoramio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161009224443/http://www.panoramio.com/photo/6980134 |date=9. listopada 2016. }} Plaža za kupače na Babića jezeru [[Kategorija:Jezera u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zadarska županija]] 6gqzv1hvmclptele6vlz2jnuz7zovkf 0 318223 7430766 7326380 2026-04-16T10:39:13Z Ivo Lendić 332477 dorađeno i popravljeno 7430766 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:IVE Missionaries in Papua New Guinea.jpg|230px|mini|desno|Misionari u [[Papua Nova Gvineja|Papui Novoj Gvineji]]]] '''Misionarstvo''' ili '''misijski rad''' ([[latinski jezik|lat.]] ''missio'' = 'slati') je organizirano djelovanje neke [[religija|religijske zajednice]] u svrhu pridobivanja ([[obraćenje|obraćenja]]) novih članova. Osoba koje obavljaju misionarsku djelatnost naziva se ''misionar''. Iako se misionarstvo kao pojam prvi put koristilo u [[kršćanstvo|kršćanskim]] izvorima, odnosno obično se vezuje uz kršćanstvo, misionarske djelatnosti su značajka i drugih religija. Tako se još u 3. stoljeću pr. Kr. u doba indijskog cara [[Ašoka Veliki|Ašoke]] bilježi masovno širenje [[budizam|budizma]] preko misionara, koji su iz [[Južna Azija|Južne Azije]] pohodili [[Tibet]] i susjedna područja. [[Katolička Crkva]] je od svojih početaka djelovala misionarski šireći [[Isus]]ovo [[Evanđelje]]. Kroz povijest mnogi su [[kršćani]], naročito [[svećenik|svećenici]] i [[časna sestra|časne sestre]] odlazili u zemlje, gdje još Evanđelje nije bilo naviješteno. Zemlje u kojima djeluju misionari zovu se misijske zemlje. Osim [[evangelizacija|navještanjem vjere]], misionari se bave i humanitarnim i odgojnim radom, podižući [[škola|škole]], [[bolnica|bolnice]], domove za djecu i sl. Takve akcije i organizacije podupiru [[Papinska misijska djela]] (pr. akcija [[MIVA]]). Katolička Crkva po svojoj je biti misionarska.<ref>Baričević, J., Šabić, A. G. 1992. ''Pođimo zajedno, katekizam 5'', [[Kršćanska sadašnjost]], Zagreb.</ref> [[Isus]] je svojim učenicima ([[apostol]]ima) prije [[Uzašašće|Uzašašća]] dao zapovijed: „Učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime [[Bog Otac|Oca]] i [[Isus|Sina]] i [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovijedio!” ([[Evanđelje po Mateju|Mt]] 28,19)<ref>[http://www.hbk.hr/biblija/pregled.php Biblija - pregled] hbk.hr</ref> U početku su misionari nametali [[kultura|kulturu]] zemlje iz koje se dolazili, a kasnije su nastojali [[inkulturacija|uklopiti]] kršćanstvo u postojeću, domaću kulturu. Među najvećim misionarima u povijesti su: [[Sveti Pavao|sv. Pavao]], sv. [[Franjo Ksaverski]], [[Otac Damien]] i [[Majka Terezija]]. Sv. [[Mala Terezija]] zaštitnica je [[misija]]. Makar nikad nije bila u misijama, imala je žarku želju otići u misije, ali je bila spriječena bolešću i ranom smrću. Od hrvatskih misionara ističu se don [[Ante Gabrić]], koji je djelovao u [[Indija|Indiji]] ([[Bengal]]u) i fra [[Vjeko Ćurić]], koji je poginuo djelujući u misiji u [[Ruanda|Ruandi]] te blažena [[Marija Petković]], koja je djelovala u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. ==Povezano== * [[Misijska krunica]] * ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'' == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== ;Mrežna mjesta * [https://enciklopedija.hr/clanak/41187 misije] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|''Hrvatska opća enciklopedija'']] {{Teologija|state=collapsed}} [[Kategorija:Misionarstvo| ]] pnye6pa5v0o6vafejg5ieeizqs8tz5z 0 322667 7430633 7420359 2026-04-15T21:10:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7430633 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Mile Krajina | slika = | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[15. studenoga]] [[1923.]] | mjesto_rođenja = [[Zasiok]] | smrt = [[13. listopada]] [[2014.]] | mjesto_smrti = [[Osijek]] | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = [[Hrvat]] | etnicitet = | državljanstvo = | poznat_po = [[Gusle|guslarskim pjesmama]] | obrazovanje = | zanimanje = | godine_rada = | titula = | prethodnik = | nasljednik = | vjera = | visina = | supruga = | djeca = | roditelji = | rođaci = | web = | potpis = | nagrade = | napomena = }} '''Mile Krajina''' ([[Zasiok]], [[15. studenoga]] [[1923.]]<ref name="Levak">Tomislav Levak: [http://www.glas-slavonije.hr/249944/5/Devet-desetljeca-uz-gusle-i-Hrvatsku Odlazak osječkog i hrvatskog pučkog pjesnika i guslara Mile Krajine. Devet desetljeća uz gusle i Hrvatsku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170103170400/http://www.glas-slavonije.hr/249944/5/Devet-desetljeca-uz-gusle-i-Hrvatsku |date=3. siječnja 2017. }}, Glas Slavonije, 16. listopada 2014.</ref> – [[Osijek]], [[13. listopada]] [[2014.]]), hrvatski [[guslar]] i [[hrvatska književnost|pučki pjesnik]],<ref>Podatci iz osmrtnice u Slobodnoj Dalmaciji.</ref> kemijski tehničar i bivši vojni ordinanc.<ref name="Botić">Ante Botić: [http://www.ferata.hr/dvije-legende-otisle-na-onaj-svijet/ Dvije legende otišle na onaj svijet ], ferata.hr, 16. listopada 2014.</ref> Iz sela je Zasioka u [[Cetinska krajina|Cetinskoj krajini]]. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih guslara.<ref>{{cite web |title= Srbi prisvojili pjevanje uz gusle, uzbuna u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Albaniji |url= https://www.vecernji.hr/vijesti/srbi-prisvojili-pjevanje-uz-gusle-uzbuna-u-hrvatskoj-bih-crnoj-gori-i-albaniji-1289972 |website= vecernji.hr |quote= Među poznatijim hrvatskim guslarima svakako je bio Mile Krajina iz sela Zasioka u Cetinskoj krajini koji je preminuo 15. listopada 2014. godine (...) |publisher= [[Večernji list]] |date= 20. prosinca 2018. |accessdate = 1. kolovoza 2025. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20210213152412/https://www.vecernji.hr/vijesti/srbi-prisvojili-pjevanje-uz-gusle-uzbuna-u-hrvatskoj-bih-crnoj-gori-i-albaniji-1289972 | archivedate = 13. veljače 2021.}}</ref> == Životopis == === Mladost === Rodio se je 1923. u Zasioku, selu Cetinske krajine. U rodnom selu završio je osnovnu školu.<ref name="Levak"/><!-- ref se odnosi na odlomak --> U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] bio je mobiliziran u domobranstvo.<ref name="Botić"/> Tek pukim slučajem uspio ga je odvući od od puta koji je vodio s [[Masakr u Bleiburgu|Bleiburga]].<ref name="Botić"/> Godine je 1946. kao ekonomski migrant otišao u Osijek. Ondje je završio srednju Tehničku školu kemijskog smjera. Bio je prva generacija koja je završila taj smjer. Zaposlio se je u [[Saponia|Saponiji]]. U 55. je otišao u prijevremenu invalidsku mirovinu.<ref name="Levak"/><!-- ref se odnosi na odlomak --> === Guslarska karijera === Guslario je od 12. godine, a pjesme je pisao od 18. godine. I nakon odlaska u mirovinu svirao je gusle. Zdravstveni problemi nisu ga nikada smetali u sviranju gusala. Pjesme je pisao rukom i nikad se nije služio računalom. Posljednju je pjesmu napisao dan prije nego što je umro, ali nije ju odguslao.<ref name="Levak"/><!-- ref se odnosi na odlomak --> Nema nikakvo formalno glazbeno obrazovanje.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/216687/9/Guslam-vec-78-godina-i-jos-ne-znam-savrseno-svirati www.glas-slavonije.hr], "Guslam već 78 godina i još ne znam savršeno svirati", objavljeno 16. studenog 2013., pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> Nastupao je diljem hrvatskih krajeva i u hrvatskom iseljeništvu. Nastupao je više puta u više europskih država, u manjem dijelu Azije,<ref name="Levak"/> većem dijelu [[Australija|Australije]], sedam država Amerike i sedam gradova [[Kanada|Kanade]]. I u svojoj trećoj životnoj dobi rado je putuvao i obilazio tradicionalna okupljanja poput [[Olimpijada starih športova|Olimpijade starih športova]] u Brođancima, Bikijadu u Radošiću, Thompsonovu veselicu u Čavoglavama, Gospu Sinjsku, a desetljećima je neizostavan gost [[Splitsko ljeto|Splitskog ljeta]],<ref>[http://www.24sata.hr/express/politicko-ozracje-antiguslarki-a-zoki-nije-zasluzio-pjesmu-386485 www.24sata.hr], ""Političko ozračje antiguslarki, a Zoki nije zaslužio pjesmu"", objavljeno 29. rujna 2014., pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> [[Đakovački vezovi]], Dani Alke i Velike Gospe, [[Vinkovačke jeseni]]<ref name="Botić"/> i dr. Rođen je kao sedmo od devetoro djece svojih roditelja, a nadživio je svu braću i sestre. Bio je iznimno vitalan. Do pred smrt umješno je upravljao biciklom.<ref name="Levak"/> Bio je veliki hrvatski domoljub. Ponosito je nastupao u narodnoj nošnji rodne Cetinske krajine.<ref name="Levak"/><!-- ref se odnosi na odlomak --> Malo je poznato da je bio stjegonošom banske zastave<ref name="Botić"/> 30. svibnja 1990. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu na obilježavanju prvog hrvatskog Dana državnosti, ispred predsjednika Franje Tuđmana, kardinala Franje Kuharića i saborskih zastupnika.<ref name="Levak"/><!-- ref se odnosi na odlomak --> === Smrt === Umro je nakon kratke bolesti u Osijeku u 91. godini života.<ref>[http://www.24sata.hr/news/u-osijeku-umro-mile-krajina-najpoznatiji-hrvatski-guslar-388969 www.24sata.hr], "U Osijeku umro Mile Krajina, najpoznatiji hrvatski guslar", objavljeno 15. listopada 2014., pristupljeno 18. listopada 2014.</ref> == Knjige == Objavio je šest knjiga guslarskih pjesama (u [[deseterac|desetercu]]) i 15 nosača zvuka (albumi guslarske glazbe).<ref name="Levak"/> Izbor iz djela: *''Guslarske pjesme i pjesnički zapisi'', 1987. (2 izdanja) *''Hrvatske guslarske pjesme'' *''Vukovare, hrvatski viteže'', Zrinski; Zagreb, 1994. {{ISBN|953-155-009-3}} *''Hrvatske pobjede'', Zrinski; Zagreb, 1998. {{ISBN|953-155-041-7}} *''Hrvatski vitezovi, prijatelji i događaji'', Zagreb, 2001. == Izvori == {{izvori}} *[http://hrvatskiguslari.blogspot.com/ Hrvatski guslari] == Vanjske poveznice == *{{citiranje časopisa|first=Ante|last=Nazor|author-link=Ante Nazor| url=http://hrcak.srce.hr/49449|title=Recenzije i prikazi. Mile Krajina, Guslarske pjesme i pjesnički zapisi, RO "Zrinski" TIZ Čakovec, Osijek 1986, 142 str.|journal=Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku|volume=25| issue=1|year=1988}} {{mrva-glazba}} {{GLAVNIRASPORED:Krajina, Mile}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Životopisi, Osijek]] [[Kategorija:Guslari]] 8bj9q8h8wgcdvpq5cujrkpshw82maco 0 337115 7430701 6501995 2026-04-16T09:02:35Z Argo Navis 852 Dodavanje predloška dodaj infookvir (JS) 7430701 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|utvrda}} [[Datoteka:Gvozdansko, Croatia.JPG|mini|desno|250px|Ostatci utvrde Gvozdanskog.]] [[Datoteka:Gvozdansko castle ruin, Croatia.jpg|mini|desno|250px|Pogled na ruševine utvrde s glavne ceste.]] '''Gvozdansko''' je [[utvrda]] u [[Gvozdansko]]m. Sagradila ih je [[hrvatsko plemstvo|hrvatska]] plemićka obitelji [[Knezovi Zrinski|Zrinskih]]. == Povijest == Sagrađeno je u drugoj polovici 15. stoljeća. U njoj je [[Nikola III. Zrinski]] imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Prvi se put spominje [[1488.]] godine. [[Nikola III. Zrinski]] je poslije zajedno sa sinom [[Nikola Šubić Zrinski|Nikolom]] često obilazio rudnike i kovnicu novca.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=dec800de-536c-4559-bf4e-adeaeaa1612d&articleId=055ef5b0-3efd-4878-86f3-4631e1bed302 |title="The mining and minting rights of Croatian aristocracy" Mirnik, Ivan |access-date=2. lipnja 2012. |archive-date=21. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190321115705/https://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=dec800de-536c-4559-bf4e-adeaeaa1612d&articleId=055ef5b0-3efd-4878-86f3-4631e1bed302 |url-status=dead }}</ref> Turci su pokušali osvojiti nekoliko puta ovu tvrđavu. Tijekom [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|napadaja]] na Hrvatsku poduzeli su tri velika napada. Prvi je poduzeo [[1561.]] [[Malkoč-beg]], [[1574.]] Ferhad-beg te [[1576.]] Kapidži-paša.<ref name="građevinar">[http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200305/8.pdf Građevinar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718204039/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200305/8.pdf |date=18. srpnja 2011. }} Zrinske utvrde u hrvatskom Pounju, Hrvatsko društvo inženjera, Zagreb, 2003., sv. 55, str. 304.–307.</ref> Zadnja opsada koju su poduzeli predvođeni [[Ferhat-paša Sokolović|Ferhat-pašom Sokolovićem]] bila je s 10.000 vojnika. Trajala je od [[3. listopada]] [[1577.]] do [[13. siječnja]] [[1578.]] Za razliku od prethodnih, bila je znatno bolje pripremljena.<ref name="građevinar"/> Stoga je ta [[opsada Gvozdanskog 1578.|opsada Gvozdanskog]] Turcima tek nakon petog pohoda konačno uspjela. Kad su okupirali ovu tvrđavu, poginula je sva hrvatska posada. Velika vojna vještina, otpor do posljednjeg čovjeka i svjesno žrtvovanje za domovinu učinilo je Gvozdansko simbolom hrvatske želje za slobodom i otpora protiv stranih osvajača. U hrvatskoj povijesti Gvozdansko igra ulogu sličnu onoj koju ima [[Masada]] u židovskoj, [[Alkazar]] u portugalskoj i [[Alamo]] u američkoj povijesti. Ova bitka zauzima posebno mjesto u hrvatskoj vojnoj povijesti pored one [[Bitka kod Sigeta|bitke za Siget]] 1566. gdje su se istakle hrvatske postrojbe pod vodstvom Nikole Šubića Zrinskog. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[[Vladimir Brnardić]]: [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0682006/gvozdansko.asp Gvozdansko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116073129/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0682006/gvozdansko.asp |date=16. siječnja 2014. }}, [[Hrvatski vojnik]] broj 68, siječanj 2006. * [http://vinovo.magnify.net/video/Hrvatski-Alamo Kratki video-zapis o opsadi i padu tvrđave Gvozdansko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100523140203/http://vinovo.magnify.net/video/Hrvatski-Alamo |date=23. svibnja 2010. }} [[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Sisačko-moslavačka županija]] 8hgkh8juumayg2wyl3otvhoyqk231t4 102 341312 7430725 7181686 2026-04-16T09:34:19Z Panasko 203327 7430725 wikitext text/x-wiki {{Popis vrsta:Bu}} {{TOC desno}} == Buca == # Bucanetes == Bucc == # Buccanodon === Tribus [[Buccinini]] === * Rodovi: [[Aeneator]], [[Siphonofusus]], [[Volutharpa]] {{taksoni iznad|Animalia|Mollusca|Gastropoda|Neogastropoda|Buccinoidea|Buccinidae|Buccininae}} === Porodica ''[[Buccinidae]]'' === * ''[[Buccininae]]'' <small>Rafinesque, 1815</small> * ''[[Photinae]]'' <small>J. E. Gray, 1857</small> * ''[[Pisaniinae]]'' <small>Tryon, 1881</small> * ''[[Volutopsiinae]]'' <small>Habe & Sato, 1972</small> * ''[[Busyconinae]]'' <small>Wade, 1917</small> * Rodovi: [[Afer]], [[Serratifusus]], [[Siphonalia]], [[Turrivolutopsius]] :Buccinidae incertae sedis * Rodovi: [[Antarctoneptunea]], [[Corneobuccinum]], [[Crassicantharus]], [[Engoniophos]], [[Falsitromina]], [[Kelletia]], [[Plicibuccinum]] {{taksoni iznad|Animalia|Mollusca|Gastropoda|Caenogastropoda|Hypsogastropoda|Neogastropoda|Buccinoidea}} === Potporodica [[Buccininae]] <small>Rafinesque, 1815</small> === * Tribus ''[[Ancistrolepidini]]'' * Tribus ''[[Buccinini]]'' * Tribus ''[[Buccinulini]]'' * Tribus ''[[Colini]]'' <small>J.E. Gray, 1857</small> * Tribus ''[[Cominellini]]'' * Tribus ''[[Liomesini]]'' * Tribus ''[[Parancistrolepidini]]'' * Tribus ''[[Prosiphonini]]'' :'''Popis rodova:''' <div style="height:150px; overflow:auto; border:thin grey solid; padding:4px;"> [[Aeneator]], [[Afer]], [[Afrocominella]], [[Ameranna]], [[Americominella]], [[Ancistrolepis]], [[Anentome]], [[Anna]], [[Anomacme]], [[Anomalisipho]], [[Antarctodomus]], [[Antarctoneptunea]], [[Antillophos]], [[Antimitra]], [[Antistreptus]], [[Aulacofusus]], [[Austrofusus]], [[Babylonia]], [[Bailya]], [[Barbitonia]], [[Bartschia]], [[Bathyancistrolepis]], [[Bathybuccinum]], [[Bathydomus]], [[Bayerius]], [[Belomitra]], [[Beringion]], [[Beringius]], [[Buccinulum]], [[Buccinum]], [[Buccipagoda]], [[Burnupena]], [[Busycon]], [[Busycotypus]], [[Caducifer]], [[Calliloncha]], [[Cancellopollia]], [[Cantharus]], [[Cavineptunea]], [[Chauvetia]], [[Chickcharnea]], [[Chlanidota]], [[Chlanificula]], [[Clea]], [[Clinopegma]], [[Clivipollia]], [[Colus]], [[Cominella]], [[Corneobuccinum]], [[Costaria]], [[Crassicantharus]], [[Drepanodontus]], [[Engina]], [[Enginella]], [[Engoniophos]], [[Enigmaticolus]], [[Eosipho]], [[Euthrenopsis]], [[Euthria]], [[Euthriostoma]], [[Falsilatirus]], [[Falsimohnia]], [[Falsitromina]], [[Fascinus]], [[Fax]], [[Fulguropsis]], [[Fusinella]], [[Fusipagoda]], [[Gemophos]], [[Germonea]], [[Glaphyrina]], [[Glypteuthria]], [[Godfreyena]], [[Golikovia]], [[Habevolutopsius]], [[Helicofusus]], [[Hesperisternia]], [[Japelion]], [[Japeuthria]], [[Kapala]], [[Kelletia]], [[Kryptos]], [[Latisipho]], [[Limatofusus]], [[Liomesus]], [[Lirabuccinum]], [[Lusitromina]], [[Lussivolutopsius]], [[Macron (gastropod)|Macron]], [[Manaria]], [[Metaphos]], [[Meteuthria]], [[Metula]], [[Micrologus]], [[Mohnia]], [[Monostiolum]], [[Muffinbuccinum]], [[Nassaria]], [[Neancistrolepis]], [[Neobuccinum]], [[Neoteron]], [[Neptunea]], [[Northia]], [[Ornatoconcha]], [[Ovulatibuccinum]], [[Parabuccinum]], [[Paracalliloncha]], [[Parancistrolepis]], [[Pararetifusus]], [[Pareuthria]], [[Parficulina]], [[Parviphos]], [[Penion]], [[Phaenomenella]], [[Phos]], [[Pisania]], [[Plicibuccinum]], [[Plicifusus]], [[Pollia]], [[Preangeria]], [[Probuccinum]], [[Prodotia]], [[Proneptunea]], [[Prosipho]], [[Pseudoliomesus]], [[Pseudoneptunea]], [[Ptychosalpinx]], [[Pusio]], [[Pyrulofusus]], [[Reticubuccinum]], [[Retifusus]], [[Retimohnia]], [[Savatieria]], [[Serratifusus]], [[Siphonalia]], [[Siphonofusus]], [[Solenosteira]], [[Spikebuccinum]], [[Steye]], [[Tacita]], [[Tasmeuthria]], [[Thalassoplanes]], [[Thysanobuccinum]], [[Tomlinia]], [[Trajana]], [[Tromina]], [[Troschelia]], [[Truncaria]], [[Turrisipho]], [[Turrivolutopsius]], [[Volutharpa]], [[Volutopsion]], [[Volutopsius]] </div> {{taksoni iznad|Animalia|Mollusca|Gastropoda|Caenogastropoda|Hypsogastropoda|Neogastropoda|Buccinoidea|Buccinidae}} === Natporodica [[Buccinoidea]] === * Porodica [[Belomitridae]] * Porodica [[Buccinidae]] * Porodica [[Colubrariidae]] * Porodica [[Columbellidae]] <small>Swainson, 1840</small> * Porodica [[Fasciolariidae]] <small>J. E. Gray, 1853</small> * Porodica [[Melongenidae]] <small>Gill, 1871</small> * Porodica [[Nassariidae]] <small>Iredale, 1916</small> {{taksoni iznad|Animalia|Mollusca|Gastropoda|Caenogastropoda|Hypsogastropoda|Neogastropoda}} === Tribus [[Buccinulini]] === */ nema zapisanih vrsta {{taksoni iznad|Animalia|Mollusca|Gastropoda|Neogastropoda|Buccinoidea|Buccinidae|Buccininae}} === ''[[Buccinulum]]'' <small>Deshayes, 1830</small> === * [[Buccinulum brunobrianoi]] <small>Parth, 1993</small> * [[Buccinulum colensoi]] <small>(Suter, 1908)</small> * [[Buccinulum flexicostatum]] <small>Dell, 1956</small> * [[Buccinulum fuscozonatum]] <small>(Suter, 1908)</small> * [[Buccinulum linea]] <small>(Martyn, 1784)</small> * [[Buccinulum lineare]] <small>Reeve, 1846</small> * [[Buccinulum mariae]] <small>Powell, 1940</small> * [[Buccinulum pallidum]] <small>Finlay, 1928</small> * [[Buccinulum pertinax]] <small>(Martens, 1878)</small> * [[Buccinulum ponsonbyi]] <small>(Sowerby III, 1889)</small> * [[Buccinulum queketti]] <small>(E. A. Smith, 1901)</small> * [[Buccinulum robustum]] <small>Powell, 1929</small> * [[Buccinulum vittatum]] <small>(Quoy & Gaimard, 1833)</small> {{taksoni iznad|Animalia|Mollusca|Gastropoda|Neogastropoda|Buccinoidea|Buccinidae}} === [[Buccinum]] <small>Linnaeus, 1758</small> === {{taksoni iznad|Animalia|Mollusca|Gastropoda|Neogastropoda|Buccinoidea|Buccinidae}} # Bucco === ''[[Buccochromis]]'' === # Buccochromis atritaeniatus # Buccochromis heterotaenia # Buccochromis lepturus # Buccochromis nototaenia # Buccochromis oculatus # Buccochromis rhoadesii # Buccochromis spectabilis # Buccolaimus == Buce == # Bucegia # Bucephala # Bucephalacris # Bucephalandra # Bucephalopsis # Bucephaloptera # Bucephalus # Buceros == Buch == === ''[[Buchanania]]'' === * [[Buchanania arborescens]] * [[Buchanania barberi]] (kritično ugrožena) * [[Buchanania latifolia]] * [[Buchanania reticulata]] * [[Buchanania sessilifolia]] Plantae > Magnoliophyta > Magnoliopsida > [[Sapindales]] > [[Anacardiaceae]] # Buchenavia # Buchenroedera # Bucherta # Buchloe # Buchlomimus # Buchnera # Buchnera === ''[[Buchneria (Julidae)]]'' === * [[Buchneria cornuta]] * [[Buchneria sicula]] Animalia > Arthropoda > Diplopoda > Julida > [[Julidae]] === ''[[Buchneria (Lepraliellidae)]]'' === * [[Buchneria dofleini]] * [[Buchneria fayalensis]] * [[Buchneria sinuata]] Animalia > Bryozoa > Gymnolaemata > [[Cheilostomatida]] > [[Lepraliellidae]] === ''[[Buchnerillo]]'' === * [[Buchnerillo litoralis]] * [[Buchnerillo oceanicus]] Animalia > Arthropoda > Malacostraca > Isopoda > Buddelundiellidae === [[Buchnerodendron]] === * [[Buchnerodendron lasiocalyx]] (Oliv.) Gilg →[[Achariaceae]] === [[Buchonomyiinae]] === *Rod: Buchonomyia [[Animalia]] > [[Arthropoda]] > [[Insecta]] > [[Diptera]] > [[Chironomidae]] === [[Buchtienia]] === * [[Buchtienia boliviensis]] * [[Buchtienia ecuadorensis]] * [[Buchtienia rosea]] Plantae > Magnoliophyta > Liliopsida > Asparagales > Orchidaceae > === [[Buchwaldoboletus]] === * [[Buchwaldoboletus hemichrysus]] * [[Buchwaldoboletus lignicola]] * [[Buchwaldoboletus spectabilis]] * [[Buchwaldoboletus sphaerocephalus]] Fungi > Basidiomycota > Agaricomycetes > Boletales > Boletaceae == Buci == # Bucida # Bucinogonus == Buck == # Buckellacris # Buckiella # Buckleya === ''[[Buckupiella]]'' <small>Brescovit, 1997</small> === # ''[[Buckupiella imperatriz]]'' <small>Brescovit, 1997</small> {{taksoni iznad|Animalia|Arthropoda|Arachnida|Araneae|Anyphaenidae}} == Buco == # Bucoides # Bucolion # Bucorvus # Bucovinosoma == Bucq == # Bucquetia == Bucr == # Bucranium # Bucrates == Bucy == # Bucynthia == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Popis vrsta:Bu]] 933hre1zih3c0q43547v06f9hpz8ahj 0 465283 7430767 6832596 2026-04-16T10:51:24Z Argo Navis 852 7430767 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Rijeka Japurá | izvorno ime = {{špa.|Rio Japurá}} | drugo ime = Caquetá | vrsta = | etimologija = | slika = Rio_Caqueta_8120079.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Japurarivermap.png | zemljovid_opis = Rijeka Japurá na zemljovidu porječja rijeke [[Amazona|Amazone]] | dz = KOL,BRA | naselja = | duljina = 2820<ref name="brit"/> | površina porječja = 250000 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 13915 | najveći istjek = | plovna od - do = od [[brazil]]ske granice nizvodno | smrznuta = | brane = | izvor = {{DZ|KOL}} kod grada [[Pasto]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|1.914918|-76.597444|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = {{DZ|BRA}} kod [[Tefé]]a | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|-3.16177|-64.78642|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = | ulijeva se u = [[Amazona|Amazonu]] | pritoci = [[Purui]], [[Miritiparaná]], [[Cahuinarí]], [[Yarí (rijeka)|Yarí]], [[Mecaya]], [[Cotuhé]] | lijevi pritoci = [[Papas]], [[Guayayaco]], [[Inchiyaco]], [[Fragua]], [[Orteguaza]], [[Peneya]], [[Caguán]], [[Cuemani]], [[Miriti Paraná]], [[Apaporís]] | desni pritoci = [[Rio Grande (Caquetá)|Rio Grande]]{{newdsm}}, [[Curiaco]], [[Mocoa]], [[Mandur]], [[Puerto Arica (rijeka)|Puerto Arica]]{{newdsm}}, [[Bernardo]], [[Puré]], [[Juami]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Južna Amerika | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }}{{Dz|[[Japurá (općina)]]|općinu u [[Brazil]]u}} '''Japurá''' čita se '''Žapura''' ({{jezik|[[Portugalski jezik|portugalski]]|Rio Japurá}}, {{jezik|[[Španjolski jezik|španjolski]]|Río Caquetá}}) je velika lijeva pritoka [[Amazona|Amazone]] duga 2 820 km.<ref name="brit"> {{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/301337/Japura-River |title=Japurá River |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |accessdate=2012-11-25}}</ref> == Zemljopisne karakteristike == Rijeka izvire kao '''Río Caquetá''' u [[Kolumbija|Kolumbiji]] istočno od grada [[Pasto]] u kolumbijskim [[Kordiljeri]]ma. Od izvora teče u smjeru jugoistoka s velikim [[meandar|meandrima]], kroz [[Tropi|tropske]] [[Prašuma|prašume]] sve do granice s [[Brazil]]om, gdje prima svoju najveću pritoku Apaporis.<ref name="brit"/> Od brazilske granice nizvodno, rijeka se zove ''Japura'', i nadalje teče u istom smjeru da se kod mjesta [[Tefé]] ulije u rijeku [[Amazona|Amazonu]], koji se tu zove '''Solimões'''. Na ušću se ''Japura'' dijeli na brojne rukavce, i tako stvara brojne riječne [[otok]]e i sezonska [[Jezero|jezera]].<ref name="brit"/> Japurá ima [[porječje]] od 25 000 [[km²]] i prosječni protok od 13 915 m³/s na ušću u [[Amazona|Amazonu]]. Japurá ima snažan tok, ali je plovan za manje brodove u Brazilu.<ref name="brit"/> == Poveznice == * [[Amazona]] * [[Popis najdužih rijeka na svijetu]] ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Japurá River}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/301337/Japura-River ''Japurá River'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{eng oznaka}} [[Kategorija:Rijeke u Brazilu]] [[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]] [[Kategorija:Pritoci Amazone]] [[Kategorija:Porječje Japure| ]] 10jrxjsq3w1rlfp9iao5esd9xidw0m0 7430810 7430767 2026-04-16T11:41:15Z Argo Navis 852 pritoci sređeni 7430810 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Japurá | izvorno ime = {{por.|Rio Japurá}}, {{špa.|Río Caquetá}} | drugo ime = Caquetá | vrsta = | etimologija = | slika = Rio_Caqueta_8120079.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Japurarivermap.png | zemljovid_opis = Rijeka Japurá na zemljovidu porječja rijeke [[Amazona|Amazone]] | dz = KOL,BRA | naselja = | duljina = 2820<ref name="brit"/> | površina porječja = 250000 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 13915 | najveći istjek = | plovna od - do = od [[brazil]]ske granice nizvodno | smrznuta = | brane = | izvor = {{DZ|KOL}} kod grada [[Pasto]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|1.914918|-76.597444|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = {{DZ|BRA}} kod [[Tefé]]a | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|-3.16177|-64.78642|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Atlantski | ulijeva se u = [[Amazona|Amazonu]] | pritoci = | lijevi pritoci = [[Papas]], [[Guayayaco]], [[Inchiyaco]], [[Fragua]], [[Orteguaza]], [[Peneya]], [[Caguán]], [[Cuemani]], [[Yarí (rijeka)|Yarí]], [[Mirití Paraná]], [[Apaporís]] | desni pritoci = [[Rio Grande (Caquetá)|Rio Grande]]{{newdsm}}, [[Curiaco]], [[Mocoa]], [[Mandur]], [[Mecaya]], [[Cahuinarí]], [[Puerto Arica (rijeka)|Puerto Arica]]{{newdsm}}, [[Bernardo]], [[Puré]], [[Juami]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Južna Amerika | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }}{{Dz|[[Japurá (općina)]]|općinu u [[Brazil]]u}} '''Japurá''' čita se '''Žapura''' ({{por.|Rio Japurá}}, {{špa.|Río Caquetá}}) je velika lijeva pritoka [[Amazona|Amazone]] duga 2 820 km.<ref name="brit"> {{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/301337/Japura-River |title=Japurá River |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |accessdate=2012-11-25}}</ref> == Zemljopisne karakteristike == Rijeka izvire kao '''Río Caquetá''' u [[Kolumbija|Kolumbiji]] istočno od grada [[Pasto]] u kolumbijskim [[Kordiljeri]]ma. Od izvora teče u smjeru jugoistoka s velikim [[meandar|meandrima]], kroz [[Tropi|tropske]] [[Prašuma|prašume]] sve do granice s [[Brazil]]om, gdje prima svoju najveću pritoku Apaporis.<ref name="brit"/> Od brazilske granice nizvodno, rijeka se zove ''Japura'', i nadalje teče u istom smjeru da se kod mjesta [[Tefé]] ulije u rijeku [[Amazona|Amazonu]], koji se tu zove '''Solimões'''. Na ušću se ''Japura'' dijeli na brojne rukavce, i tako stvara brojne riječne [[otok]]e i sezonska [[Jezero|jezera]].<ref name="brit"/> Japurá ima [[porječje]] od 25 000 [[km²]] i prosječni protok od 13 915 m³/s na ušću u [[Amazona|Amazonu]]. Japurá ima snažan tok, ali je plovan za manje brodove u Brazilu.<ref name="brit"/> == Povezani članci == * [[Amazona]] * [[Popis najdužih rijeka na svijetu]] ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/301337/Japura-River ''Japurá River'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{eng oznaka}} [[Kategorija:Rijeke u Brazilu]] [[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]] [[Kategorija:Pritoci Amazone]] [[Kategorija:Porječje Japure| ]] ol8yrskzk90mwxgxmxot7kpm7gdzfdo 0 465298 7430587 6827245 2026-04-15T18:53:18Z SpinnerLaserzthe2nd 243845 ([[c:GR|GR]]) [[File:PMA-ICAO2010.jpg]] → [[File:Malaysia Passport.svg]] 7430587 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Malaysia Passport.svg|mini|200px|[[Putovnica]] Malezije]] '''Putovnica Malezije''' putna je isprava koja se državljanima [[Malezija|Malezije]] izdaje za putovanje i boravak u inozemstvu, kao i za povratak u zemlju. Za vrijeme boravka u inozemstvu, putna isprava služi za dokazivanje [[identitet]]a i kao dokaz o državljanstvu. Putovnica [[Malezija|Malezije]] se izdaje za neograničen broj putovanja. == Jezici == Putovnica je ispisana engleskim jezikom. === Stranica s identifikacijskim podacima === * slika vlasnika putovnice * tip ("P" za putovnicu) * [[kod države]] * [[serijski broj]] putovnice * [[prezime]] i [[ime]] vlasnika putovnice * [[državljanstvo]] * [[nadnevak]] [[rođenje|rođenja]] (DD. MM. GGGG) * [[spol]] (M za [[muškarac|muškarce]] ili F za [[žene]]) * mjesto rođenja * nadnevak izdavanja (DD. MM. GGGG) * [[potpis]] vlasnika putovnice * nadnevak isteka (DD. MM. GGGG) * izdana od [[Kategorija:Putovnice po državama|Malezija]] [[Kategorija:Politika Malezije]] a5s1goqaahsyp08ftjl2tyf9ojddtc1 0 468799 7430809 6394788 2026-04-16T11:40:13Z Panasko 203327 7430809 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tamil girls group.jpg|mini|300px|Tamiliska djeca]] [[Datoteka:Recolectores de te3.jpg|mini|300px|Tamili]] '''Tamili''' su [[etnička skupina]] [[Južna Azija|južne Azije]] čija pisana povijest datira najmanje dva tisućljeća. Najstarije tamilske zajednice se nalaze u [[Južna Indija|južnoj Indiji]] i sjeveroistočnom dijelu [[Šri Lanka|Šri Lanke]]. Postoje veliki broj tamilskih [[emigracija|emigrantskih]] zajednica diljem svijeta, posebice u središnjoj [[Šri Lanka|Šri Lanki]], [[Malezija|Maleziji]], [[Singapur]]u, [[Fidži]]ju, [[Mauricijus]]u i [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], a nešto novije zajednice postoje u [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadii]] dijelovima [[Europa|Europe]]. Za razliku od većine drugih etničkih skupina, Tamili veći dio svoje povijesti nisu proveli pod vlašću istog političkog subjekta; [[Tamilakam]], tradicionalno ime za tamilske zemlje, je pod vlašću [[Chola Imperij]] a bilo ujedinjeno tek u razdoblju od 9. do 12. stoljeća. Tamilski identitet se ustanovljava prvenstveno po [[jezikoslovlje | jezikoslovnim]] kriterijima, tako da se Tamili određuju uglavnom po tome što im je [[Tamilski jezik|tamilski]] [[materinski jezik]]. Međutim, u posljednje vrijeme se, zbog učestale emigracije, Tamilima smatraju i potomci Tamila koji su čuvaju [[kulturni identitet|tamilsku kulturnu tradiciju]], iako sami ne govore jezik. Tamili su etničkom, lingvističkom i kulturnom smislu srodni drugim [[Dravidi|dravidski narodima]] [[Južna Azija|južne Azije]]. Procjenjuje se da ima oko 74 milijuna Tamila diljem svijeta. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Tamils}} * [http://www.tamilnation.org/diaspora/index.htm Tamil Diaspora - a Trans State Nation] * [http://www.tamilnation.org/heritage/index.htm Tamils - An Ancient People] *[http://www.sangam.org/taraki/articles/2006/02-10_Thamizhar_Martial_Arts.php?uid=1510 Thamizhar Martial Arts] * [http://murugan.org/research/sivasupramaniam.htm History of Tamil Diaspora] *[http://www.genocide.org.uk/ Genocide of Tamils in Sri Lanka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080820113514/http://www.genocide.org.uk/ |date=20. kolovoza 2008. }} {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Dravidi]] [[Kategorija:Etničke grupe Indije]] [[Kategorija:Etničke grupe Šri Lanke]] f45b8gbhbapw2fkg864dmzd1qigkcmi 0 468984 7430534 6718820 2026-04-15T14:23:14Z Argo Navis 852 7430534 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Athabasca | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Athabasca at Brule Lake.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Athabasca Watershed-WCanada.png | zemljovid_opis = Karta [[slijev]]a ''Athabasce'' | dz = KAN | naselja = [[Fort McMurray]] | duljina = 1 231<ref name="brit"/> | površina porječja = 95 300 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 623 | najveći istjek = | plovna od - do = Od ušća do [[Fort McMurray]]a | smrznuta = | brane = | izvor = [[Kolumbija (ledenjak)|Ledenjak Kolumbija]] ([[Stjenovite planine]]) | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = 1 520 | ušće = [[Athabasca (jezero)|Jezero Athabasca]] ([[Alberta]]) | tip ušća = [[Riječna delta|delta]] | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | slijev = [[Arktički ocean|arktički]] | ulijeva se u = [[Mackenzie]] | pritoci = McLeod, Pembina, Lesser Slave, Clearwater | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Kanada | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Athabasca''' je najužnija velika [[pritoka]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Mackenzie]] u [[Kanada|Kanadi]] duga 1 231 [[km]].<ref name="brit">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40556/Athabasca-River |title=Athabasca River |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |accessdate=25. prosinca 2012.}}</ref> == Zemljopisne karakteristike == ''Athabasca'' [[izvor|izvire]] iz [[Kolumbija (ledenjak)|Ledenjaka Kolumbija]] u [[Kanada|kanadskom]] dijelu [[Stjenovite planine|Stjenovitih planina]] na jugu [[Alberta|Alberte]]. Od izvora teče u smjeru sjeveroistoka kroz [[Nacionalni park Jasper]], gdje ima spektakularne slapove. Nakon tog zavija prema sjeverozapadu kroz čitavu [[Alberta|Albertu]] do svog ušća u [[Athabasca (jezero)|Jezero Athabasca]] gdje ima veliku [[Riječna delta|deltu]].<ref name="brit"/> To jezero je preko ''Velike ropske rijeke'' povezano s [[Veliko ropsko jezero|Velikim ropskim jezerom]], a preko njega i s rijekom [[Mackenzie]] i [[Boforovo more|Boforovim morem]]. ''Athabasca '' sa svojim pritokama ima [[sliv]] velik oko 95 300 [[km²]], to je relativno pust kraj gustih šuma i oštre klime.<ref name="brit"/> U donjem dijelu toka ''Athabasce'' pored grada [[Fort McMurray]]a, leži veliko nalazište uljanih škriljaca dugo 113 km, iz kojih se preradom dobiva [[nafta]]. Rijeka je plovna do [[Fort McMurray]]a, ali samo od [[svibanj|svibnja]] do [[rujan|rujna]], dok je [[Zima|zimi]] okovana debelim slojem [[led]]a. == Povezane stranice == * [[Mackenzie]] * [[Popis najdužih rijeka na svijetu]] ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40556/Athabasca-River ''Athabasca River'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{eng oznaka}} {{mrva-zemlj}} [[Kategorija:Rijeke u Kanadi]] [[Kategorija:Porječje Mackenzie]] e72bttyz4r36yc4owmiufpb0cxwc2re 0 470243 7430802 7127734 2026-04-16T11:38:15Z Panasko 203327 7430802 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Zanzibar woman.jpg|thumb|Žena sa Zanzibara oko 1890.]] '''Swahili''' je naziv za narod i kulturu koja se može pronaći na obalama [[Istočna Afrika|istočne Afrike]], uglavnom u obalnim područjima i otocima [[Kenija|Kenije]] i [[Tanzanija|Tanzanije]]. Danas ima između 3.2 mil i 3.6 mil Swahilija. Ime ''Swahili'' dolazi od [[Arapski jezik|arapske]] riječi ''Sawahil'', što znači "stanovnici obale", a Swahili govore [[swahili jezik]]. ==Povijest == Kroz povijest su se Swahili mogli pronaći na sjeveru do [[Mogadishu]]a u [[Somalija|Somaliji]] te na jugu do rijeke Rovuma u [[Mozambik]]u. Iako se nekoć smatralo da predstavljaju potomke perzijskih kolonista, većina povjesničara, paleolingvista i arheologa smatra da su drevni Swahili u biti [[Bantu]] narod koji je bio u stalnoj i intenzivnoj vezi s muslimanskim trgovcima već u kasnom 7. i ranom 8. stoljeću. U 12. stoljeću Swahili su postali posebna i moćna kultura, koncentrirana u nizu obalnih trgovačkih gradova od kojih je najvažniji bio [[Kilwa Kisiwani]]. Tragovi ovog zlatnog doba se i danas mogu pronaći. [[Portugal]]ski dolazak na obalu godine 1498. doveo je do gubitka nezavisnosti Swahilija godine 1509. Portugalce su krajem 17. stoljeća smijenili [[Oman]]ski Arapi, koji su kontrolirali regiju. Između 1822. i 1837. Swahili oblast je čak bila dio Omanskog Carstva, a Sultan Said bin Sultan, Sultan Muscata i Omana, premjestio je svoju prijestolnicu iz [[Muscat]]a u Omanu u [[Zanzibar]]. Arapi su bili prilično aktivni u trgovini robljem, pa se do 1860-ih oko 70.000 ljudi godišnje prodavalo na tržnicama roblja u Zanzibaru. Do godine 1900. [[UK|Britanija]] i [[Njemačka]] su preuzeli nadzor nad regijom, stvorivši temelje modernih država Kenije i Tanzanije. == Kultura == Swahili se uglavnom vide kao gradski trgovci, iako to danas i nije tako točno kao što je bilo u prošlosti, jer Swahili više ne dominiraju trgovinom. Poljoprivreda je postala raširenija aktivnost, pa uzgajaju kikiriki, proso, rižu, sijerak, voće i povrće kao nadopunu ribarenju. Muškarci vole ribolov na otvorenom moru, dok žene više vole loviti ribu s obale pomoću mreža. == Religija == [[Islam]] se pojavio na istočnoafričkoj obali oko 8. stoljeća, kada su trgovci iz [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] i [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] putovali u to područje tijekom monsunskih sezona kako bi kontaktirali s lokalnim stanovništvom kroz trgovinu, miješane brakove i stvaranje obalnih gradova, pa su zbog tog utjecaja većina današnjih Swahilija muslimani. Danas, u većini sela i gradova gdje su Swahili većina, [[džamija|džamije]] i [[medresa|medres]] su temelj života Swahilija, i ispovijeda se islam. Neke zajednice unose elemente tradicionalnih afričkih vjerovanja u svoju religiju. == Vanjske poveznice == * [http://www.bbc.co.uk/worldservice/africa/features/storyofafrica/index_section5.shtml The Story of Africa: The Swahili] — BBC World Service * [http://www.swahilionline.com/index.html Swahili Culture] {{Etničke skupine Južne Afrike}} {{Commonscat|Swahili people}} {{GLAVNIRASPORED:Svahili (narod)}} [[Kategorija:Etničke grupe]] [[Kategorija:Etničke grupe Tanzanije‎]] s9yqr20iuggok454pefe4vjwjsjnvbl 0 476229 7430483 7417770 2026-04-15T13:21:12Z Croxyz 205325 /* Izbornici */ 7430483 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Wales | grb = | nadimak =Zmajevi ([[Velški jezik|vel.]] Dreigiau) | savez = [[Velški nogometni savez]] | izbornik = {{Z|WAL}} [[Craig Bellamy]] | kapetan = [[Aaron Ramsey]] | najviše nastupa = [[Chris Gunter]] (108) | najbolji strijelac = [[Gareth Bale]] (38) | FIFA = 18 | ažurirano = 31. ožujka 2022. | pattern_la1 = _wal20h|pattern_b1 = _wal20h|pattern_ra1 = _wal20h|pattern_sh1 = _wal20h|pattern_so1 = _wal20h | leftarm1 = FF0000 |body1 = FF0000 |rightarm1 = FF0000 |shorts1 = FF0000 |socks1 = FF0000 | pattern_la2=_egito1819a|pattern_b2=_wal18A |pattern_ra2=_egito1819a|pattern_sh2 = _white_stripes_adidas |pattern_so2=_3_stripes_white | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=217A4E|socks2=217A4E | prva utakmica = {{NogRep|ŠKO}} 4:0 {{NogRep|WAL}}<br />([[Glasgow]], [[Škotska]]; [[26. ožujka]] [[1876.]]) | najveća pobjeda = {{NogRep|WAL}} 11:0 {{NogRep|IRS}}<br />([[Wrexham]], [[Wales]]; [[3. ožujka]] [[1888.]]) | najveći poraz = {{NogRep|ŠKO}} 9:0 {{NogRep|WAL}} <br />([[Glasgow]], [[Škotska]]; [[23. ožujka]] [[1878.]]) | Nastupi na SP = 2 | Prvi put na SP = 1958. | Najbolji rezultat na SP = četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|1958.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Nogometno EP]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 2 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = polufinale ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Polufinale|2016.]]) | medalje = }} '''Velška nogometna reprezentacija''' predstavlja državu [[Wales]] u međunarodnom muškom [[nogomet]]u. == Trenutačni sastav == Velški izbornik objavio je konačni popis igrača 9. studenog 2022.<ref>{{cite news|url=https://www.faw.cymru/en/news/cymru-squad-announced-2022-fifa-world-cup/?back=/en/news/&pos=1|title=Cymru squad announced for 2022 FIFA World Cup|publisher=[[Velška nogometna reprezentacija|Football Association of Wales]]|date=9 November 2022|access-date=9 November 2022}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 25. rujna 2022. nakon utakmice protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime={{sortname|Wayne|Hennessey}}|dob={{datum rođenja i godine|1987|1|24}}|nastupi=106|golovi=0|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime={{sortname|Chris|Gunter}}|dob={{datum rođenja i godine|1989|7|21}}|nastupi=109|golovi=0|klub=[[AFC Wimbledon|Wimbledon]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime={{sortname|Neco|Williams}}|dob={{datum rođenja i godine|2001|4|13}}|nastupi=23|golovi=2|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Ben Davies (nogometš, rođen 1993.|Ben Davies]]|sortname=Davies, Ben|dob={{datum rođenja i godine|1993|4|24}}|nastupi=74|golovi=1|klub=[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime={{sortname|Chris|Mepham}}|dob={{datum rođenja i godine|1997|11|5}}|nastupi=33|golovi=0|klub=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime={{sortname|Joe|Rodon}}|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|22}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Stade Rennais F.C.|Rennes]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime={{sortname|Joe|Allen}}|dob={{datum rođenja i godine|1990|3|14}}|nastupi=72|golovi=2|klub=[[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997.|Harry Wilson]]|sortname=Wilson, Harry|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|22}}|nastupi=39|golovi=5|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime={{sortname|Brennan|Johnson}}|dob={{datum rođenja i godine|2001|5|23}}|nastupi=15|golovi=2|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime={{sortname|Aaron|Ramsey}}|dob={{datum rođenja i godine|1990|12|26}}|nastupi=75|golovi=20|klub=[[OGC Nice|Nice]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime={{sortname|Gareth|Bale}}|ostalo=''[[kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1989|7|16}}|nastupi=108|golovi=40|klub=[[Los Angeles FC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Danny Ward (velški nogometaš)|Danny Ward]]|sortname=Ward, Danny|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|22}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=N|ime={{sortname|Kieffer|Moore}}|dob={{datum rođenja i godine|1992|8|8}}|nastupi=28|golovi=9|klub=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=B|ime=[[Connor Roberts (nogometaš, rođen 1995.)|Connor Roberts]]|sortname=Roberts, Connor|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|23}}|nastupi=41|golovi=3|klub=[[Burnley F.C.|Burnley]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=B|ime={{sortname|Ethan|Ampadu}}|dob={{datum rođenja i godine|2000|9|14}}|nastupi=37|golovi=0|klub=[[Spezia Calcio|Spezia]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime={{sortname|Joe|Morrell}}|dob={{datum rođenja i godine|1997|1|3}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Portsmouth F.C.|Portsmouth]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=B|ime={{sortname|Tom|Lockyer}}|dob={{datum rođenja i godine|1994|12|3}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Luton Town F.C.|Luton Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime={{sortname|Jonny|Williams}}|dob={{datum rođenja i godine|1993|10|9}}|nastupi=33|golovi=2|klub=[[Swindon Town F.C.|Swindon Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Mark Harris (velški nogometaš)|Mark Harris]]|sortname=Harris, Mark|dob={{datum rođenja i godine|1998|12|29}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Cardiff City F.C.|Cardiff City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Daniel James (nogometaš)|Daniel James]]|sortname=James, Daniel|dob={{datum rođenja i godine|1997|11|10}}|nastupi=38|golovi=5|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Adam Davies (nogometaš, rođen 1992.|Adam Davies]]|sortname=Davies, Adam|dob={{datum rođenja i godine|1992|7|17}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Sheffield United F.C.|Sheffield United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime={{sortname|Sorba|Thomas}}|dob={{datum rođenja i godine|1999|01|25}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Huddersfield Town A.F.C.|Huddersfield Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime={{sortname|Dylan|Levitt}}|dob={{datum rođenja i godine|2000|11|17}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Dundee United F.C.|Dundee United]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime={{sortname|Ben|Cabango}}|dob={{datum rođenja i godine|2000|5|30}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=V|ime={{sortname|Rubin|Colwill}}|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|27}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[Cardiff City F.C.|Cardiff City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=V|ime=[[Matthew Smith (nogometaš, rođen 1999.)|Matthew Smith]]|sortname=Smith, Matthew|dob={{datum rođenja i godine|1999|11|22}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[Milton Keynes Dons F.C.|Milton Keynes Dons]]|klubnac=ENG}} {{nat fs end}} == Statistike == {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Broj !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Igrač !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Godine !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Nastupi !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Chris Gunter]] |align=center|2007. – 2022. |align=center|109 |align=center|0 |- |align=center|2 |[[Neville Southall]] |align=center|1992. – 2007. |align=center|92 |align=center|0 |- |align=center|3 |[[Wayne Hennessey]] |align=center|2007. – 2023. |align=center|109 |align=center|0 |- |align=center|4 |[[Ashley Williams]] |align=center|2007. – 2019. |align=center|86 |align=center|2 |- |align=center|5 |[[Gary Speed]] |align=center|1990. – 2004. |align=center|85 |align=center|7 |- |align=center|6 |[[Gareth Bale]] |align=center|2006. – 2022. |align=center|111 |align=center|41 |- |align=center|7 |[[Craig Bellamy]] |align=center|1998. – 2013. |align=center|78 |align=center|19 |- |align=center|8 |[[Joe Ledley]] |align=center|2005. – 2018. |align=center|77 |align=center|4 |- |align=center|9 |[[Dean Saunders]] |align=center|1986. – 2001. |align=center|75 |align=center|22 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}10 |[[Ian Rush]] |align=center|1980. – 1996. |align=center|73 |align=center|28 |- |[[Peter Nicholas]] |align=center|1979. – 1991. |align=center|73 |align=center|2 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina E|utakmice]] sa [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarskom]]: 19. studenog 2019.'' {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"| Broj !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Igrač !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Godine !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Golovi !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Gareth Bale]] |align=center|2006. – 2022. |align=center|41 |align=center|111 |- |align=center|2 |[[Ian Rush]] |align=center|1980. – 1996. |align=center|28 |align=center|73 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}3 |[[Trevor Ford]] |align=center|1946. – 1956. |align=center|23 |align=center|38 |- |[[Ivor Allchurch]] |align=center|1950. – 1966. |align=center|23 |align=center|68 |- |align=center|5 |[[Dean Saunders]] |align=center|1986. – 2001. |align=center|22 |align=center|75 |- |align=center|6 |[[Craig Bellamy]] |align=center|1998. – 2013. |align=center|19 |align=center|78 |- |rowspan=4|{{0}}{{0}}7 |[[Robert Earnshaw]] |align=center|2002. – 2012. |align=center|16 |align=center|58 |- |[[Cliff Jones]] |align=center|1954. – 1969. |align=center|16 |align=center|59 |- |[[Mark Hughes]] |align=center|1984. – 1999. |align=center|16 |align=center|72 |- |[[Aaron Ramsey]]* |align=center|2008. – ''trenutno'' |align=center|21 |align=center|86 |- |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj golova i nastupa unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina E|utakmice]] sa [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarskom]]: 19. studenog 2019.'' {{col-end}} == Uspjesi na velikim natjecanjima == {{col-begin}} {{col-2}} === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:75%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Prvenstvo !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |align=center|{{Z|URU}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|<span style="color:#000000;">Urugvaj 1930.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|<span style="color:#000000;">Italija 1934.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|<span style="color:#000000;">Francuska 1938.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|<span style="color:#000000;">Brazil 1950.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠVI}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|<span style="color:#000000;">Švicarska 1954.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠVE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|<span style="color:#000000;">Švedska 1958.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtfinale''' |- |align=center|{{Z|ČIL}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|<span style="color:#000000;">Čile 1962.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ENG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|<span style="color:#000000;">Engleska 1966.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1970.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|<span style="color:#000000;">SR Njemačka 1974.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ARG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|<span style="color:#000000;">Argentina 1978.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠPA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|<span style="color:#000000;">Španjolska 1982.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1986.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|<span style="color:#000000;">Italija 1990.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|SAD}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|<span style="color:#000000;">SAD 1994.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|<span style="color:#000000;">Francuska 1998.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|<span style="color:#000000;">Južna Koreja i Japan 2002.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|<span style="color:#000000;">Njemačka 2006.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|JAR}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|<span style="color:#000000;">Južnoafrička Republika 2010.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|<span style="color:#000000;">Brazil 2014.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|RUS}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|<span style="color:#000000;">Rusija 2018.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|KAT}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|<span style="color:#000000;">Katar 2022.</span>]]</span> |align=center|'''Grupna faza''' |- |align=center|{{Z|KAN}} {{Z|MEX}} {{Z|SAD}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#000000;">Kanada, Meksiko i SAD 2026.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |} {{col-2}} === Europsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:80%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Prvenstvo !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|<span style="color:#000000;">Francuska 1960.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|ŠPA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|<span style="color:#000000;">Španjolska 1964.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|<span style="color:#000000;">Italija 1968.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|BEL}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija 1972.|<span style="color:#000000;">Belgija 1972.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|JUG}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|<span style="color:#000000;">Jugoslavija 1976.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|<span style="color:#000000;">Italija 1980.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|<span style="color:#000000;">Francuska 1984.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|<span style="color:#000000;">SR Njemačka 1988.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠVE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|<span style="color:#000000;">Švedska 1992.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ENG}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|<span style="color:#000000;">Engleska 1996.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|<span style="color:#000000;">Belgija i Nizozemska 2000.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|POR}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|<span style="color:#000000;">Portugal 2004.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|<span style="color:#000000;">Austrija i Švicarska 2008.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|<span style="color:#000000;">Poljska i Ukrajina 2012.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|<span style="color:#000000;">Francuska 2016.</span>]]</span> |align=center|'''Polufinale''' |- |align=center|{{Z|EU}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|<span style="color:#000000;">Europa 2020.</span>]]</span> |align=center|'''Osimina finala''' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|<span style="color:#000000;">Njemačka 2024.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |} {{col-end}} == Izbornici == *''Ažurirano: 15. travnja 2026.'' [[Datoteka:Craig_Bellamy_2014.jpg|230px|thumb|[[Craig Bellamy]], trenutačni izbornik Walesa]] {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:60%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Godine !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Drž. !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Izbornici !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Utakmica !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Pobjeda !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Neriješeno !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Poraza |-style="text-align: center;" |- |style="text-align: center;"| 1954. – 1956. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Walley Barnes]] |align=center|9 |align=center|2 |align=center|1 |align=center|6 |- |style="text-align: center;"| 1956. – 1964. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Jimmy Murphy]] |align=center|43 |align=center|11 |align=center|13 |align=center|19 |- |style="text-align: center;"| 1964. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Dave Bowen]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1965. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Ronnie Burgess]] |align=center|– |align=center|– |align=center|– |align=center|– |- |style="text-align: center;"| 1974. – 1979. |align=center|[[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] |[[Mike Smith (nogometni trener)|Mike Smith]] |align=center|40 |align=center|15 |align=center|11 |align=center|14 |- |style="text-align: center;"| 1980. – 1987. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Mike England]] |align=center|56 |align=center|21 |align=center|18 |align=center|17 |- |style="text-align: center;"| 1988. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[David Williams]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1988. – 1993. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Terry Yorath]] |align=center|41 |align=center|16 |align=center|8 |align=center|17 |- |style="text-align: center;"| 1994. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[John Toshack]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1994. – 1995. |align=center|[[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] |[[Mike Smith (nogometni trener)|Mike Smith]] |align=center|10 |align=center|3 |align=center|1 |align=center|6 |- |style="text-align: center;"| 1995. – 1999. |align=center|[[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] |[[Bobby Gould]] |align=center|24 |align=center|7 |align=center|4 |align=center|13 |- |style="text-align: center;"| 1999. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Neville Southall]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1999. – 2004. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Mark Hughes]] |align=center|41 |align=center|11 |align=center|15 |align=center|15 |- |style="text-align: center;"| 2004. – 2010. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[John Toshack]] |align=center|53 |align=center|22 |align=center|8 |align=center|23 |- |style="text-align: center;"| 2010. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Brian Flynn]] |align=center|2 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|2 |- |style="text-align: center;"| 2010. – 2011. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Gary Speed]] |align=center|10 |align=center|5 |align=center|0 |align=center|5 |- |style="text-align: center;"| 2012. – 2017. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Chris Coleman]] |align=center|49 |align=center|19 |align=center|13 |align=center|17 |- |style="text-align: center;"| 2018. – 2020. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Ryan Giggs]] |align=center|24 |align=center|12 |align=center|4 |align=center|8 |- |style="text-align: center;"| 2020. – 2024. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Rob Page]] |align=center|45 |align=center|15 |align=center|16 |align=center|14 |- |style="text-align: center;"| 2024. – ''danas'' |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Craig Bellamy]] |align=center|18 |align=center|8 |align=center|6 |align=center|4 |- |} == Poznati igrači == {{Commonscat|Wales national association football team}} *[[John Toshack]] *[[Ivor Allchurch]] *[[Ian Rush]] *[[Neville Southall]] *[[Mark Hughes]] *[[Gary Speed]] *[[Ryan Giggs]] *[[Gareth Bale]] *[[Aaron Ramsey]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Sastav Wales 2016. EP}} {{Sastav Wales 2020. EP}} {{Sastav Wales 2022 SP}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Reprezentacije Ujedinjenog Kraljevstva|Nogomet]] [[Kategorija:Nogomet u Walesu]] 3vv3ldba1igbd0shrnrbuwqf9nossqz 7430488 7430483 2026-04-15T13:26:42Z Croxyz 205325 /* Statistike */ 7430488 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Wales | grb = | nadimak =Zmajevi ([[Velški jezik|vel.]] Dreigiau) | savez = [[Velški nogometni savez]] | izbornik = {{Z|WAL}} [[Craig Bellamy]] | kapetan = [[Aaron Ramsey]] | najviše nastupa = [[Chris Gunter]] (108) | najbolji strijelac = [[Gareth Bale]] (38) | FIFA = 18 | ažurirano = 31. ožujka 2022. | pattern_la1 = _wal20h|pattern_b1 = _wal20h|pattern_ra1 = _wal20h|pattern_sh1 = _wal20h|pattern_so1 = _wal20h | leftarm1 = FF0000 |body1 = FF0000 |rightarm1 = FF0000 |shorts1 = FF0000 |socks1 = FF0000 | pattern_la2=_egito1819a|pattern_b2=_wal18A |pattern_ra2=_egito1819a|pattern_sh2 = _white_stripes_adidas |pattern_so2=_3_stripes_white | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=217A4E|socks2=217A4E | prva utakmica = {{NogRep|ŠKO}} 4:0 {{NogRep|WAL}}<br />([[Glasgow]], [[Škotska]]; [[26. ožujka]] [[1876.]]) | najveća pobjeda = {{NogRep|WAL}} 11:0 {{NogRep|IRS}}<br />([[Wrexham]], [[Wales]]; [[3. ožujka]] [[1888.]]) | najveći poraz = {{NogRep|ŠKO}} 9:0 {{NogRep|WAL}} <br />([[Glasgow]], [[Škotska]]; [[23. ožujka]] [[1878.]]) | Nastupi na SP = 2 | Prvi put na SP = 1958. | Najbolji rezultat na SP = četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|1958.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Nogometno EP]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 2 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = polufinale ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Polufinale|2016.]]) | medalje = }} '''Velška nogometna reprezentacija''' predstavlja državu [[Wales]] u međunarodnom muškom [[nogomet]]u. == Trenutačni sastav == Velški izbornik objavio je konačni popis igrača 9. studenog 2022.<ref>{{cite news|url=https://www.faw.cymru/en/news/cymru-squad-announced-2022-fifa-world-cup/?back=/en/news/&pos=1|title=Cymru squad announced for 2022 FIFA World Cup|publisher=[[Velška nogometna reprezentacija|Football Association of Wales]]|date=9 November 2022|access-date=9 November 2022}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 25. rujna 2022. nakon utakmice protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime={{sortname|Wayne|Hennessey}}|dob={{datum rođenja i godine|1987|1|24}}|nastupi=106|golovi=0|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime={{sortname|Chris|Gunter}}|dob={{datum rođenja i godine|1989|7|21}}|nastupi=109|golovi=0|klub=[[AFC Wimbledon|Wimbledon]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime={{sortname|Neco|Williams}}|dob={{datum rođenja i godine|2001|4|13}}|nastupi=23|golovi=2|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Ben Davies (nogometš, rođen 1993.|Ben Davies]]|sortname=Davies, Ben|dob={{datum rođenja i godine|1993|4|24}}|nastupi=74|golovi=1|klub=[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime={{sortname|Chris|Mepham}}|dob={{datum rođenja i godine|1997|11|5}}|nastupi=33|golovi=0|klub=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime={{sortname|Joe|Rodon}}|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|22}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Stade Rennais F.C.|Rennes]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime={{sortname|Joe|Allen}}|dob={{datum rođenja i godine|1990|3|14}}|nastupi=72|golovi=2|klub=[[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997.|Harry Wilson]]|sortname=Wilson, Harry|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|22}}|nastupi=39|golovi=5|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime={{sortname|Brennan|Johnson}}|dob={{datum rođenja i godine|2001|5|23}}|nastupi=15|golovi=2|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime={{sortname|Aaron|Ramsey}}|dob={{datum rođenja i godine|1990|12|26}}|nastupi=75|golovi=20|klub=[[OGC Nice|Nice]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime={{sortname|Gareth|Bale}}|ostalo=''[[kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1989|7|16}}|nastupi=108|golovi=40|klub=[[Los Angeles FC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Danny Ward (velški nogometaš)|Danny Ward]]|sortname=Ward, Danny|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|22}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=N|ime={{sortname|Kieffer|Moore}}|dob={{datum rođenja i godine|1992|8|8}}|nastupi=28|golovi=9|klub=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=B|ime=[[Connor Roberts (nogometaš, rođen 1995.)|Connor Roberts]]|sortname=Roberts, Connor|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|23}}|nastupi=41|golovi=3|klub=[[Burnley F.C.|Burnley]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=B|ime={{sortname|Ethan|Ampadu}}|dob={{datum rođenja i godine|2000|9|14}}|nastupi=37|golovi=0|klub=[[Spezia Calcio|Spezia]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime={{sortname|Joe|Morrell}}|dob={{datum rođenja i godine|1997|1|3}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Portsmouth F.C.|Portsmouth]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=B|ime={{sortname|Tom|Lockyer}}|dob={{datum rođenja i godine|1994|12|3}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Luton Town F.C.|Luton Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime={{sortname|Jonny|Williams}}|dob={{datum rođenja i godine|1993|10|9}}|nastupi=33|golovi=2|klub=[[Swindon Town F.C.|Swindon Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Mark Harris (velški nogometaš)|Mark Harris]]|sortname=Harris, Mark|dob={{datum rođenja i godine|1998|12|29}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Cardiff City F.C.|Cardiff City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Daniel James (nogometaš)|Daniel James]]|sortname=James, Daniel|dob={{datum rođenja i godine|1997|11|10}}|nastupi=38|golovi=5|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Adam Davies (nogometaš, rođen 1992.|Adam Davies]]|sortname=Davies, Adam|dob={{datum rođenja i godine|1992|7|17}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Sheffield United F.C.|Sheffield United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime={{sortname|Sorba|Thomas}}|dob={{datum rođenja i godine|1999|01|25}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Huddersfield Town A.F.C.|Huddersfield Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime={{sortname|Dylan|Levitt}}|dob={{datum rođenja i godine|2000|11|17}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Dundee United F.C.|Dundee United]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime={{sortname|Ben|Cabango}}|dob={{datum rođenja i godine|2000|5|30}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=V|ime={{sortname|Rubin|Colwill}}|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|27}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[Cardiff City F.C.|Cardiff City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=V|ime=[[Matthew Smith (nogometaš, rođen 1999.)|Matthew Smith]]|sortname=Smith, Matthew|dob={{datum rođenja i godine|1999|11|22}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[Milton Keynes Dons F.C.|Milton Keynes Dons]]|klubnac=ENG}} {{nat fs end}} == Statistike == {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Broj !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Igrač !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Nastupi !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Golovi !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Godine |-style="text-align: center;" |- |1. |align="left"|[[Gareth Bale]] |111 |41 |2006. – 2022. |- |rowspan="2"|2. |align="left"|[[Chris Gunter]] |109 |0 |2007. – 2022. |- |align="left"|[[Wayne Hennessey]] |109 |0 |2007. – 2023. |- |4. |align="left"|'''[[Ben Davies]]''' |100 |3 |2012. – ''danas'' |- |5 |align="left"|[[Neville Southall]] |92 |0 |1982. – 1997. |- |rowspan="2"|6. |align="left"|[[Aaron Ramsey]] |86 |21 |2008. – 2024. |- |align="left"|[[Ashley Williams]] |86 |2 |2008. – 2019. |- |8. |align="left"|[[Gary Speed]] |85 |7 |1990. – 2004. |- |9. |align="left"|[[Craig Bellamy]] |78 |19 |1998. – 2013. |- |rowspan="2"|10. |align="left"|[[Joe Allen]] |77 |2 |2009. – 2025. |- |align="left"|[[Joe Ledley]] |77 |4 |2005. – 2018. |} *''Ažurirano: 15. travnja 2026.'' {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"| Broj !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Igrač !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Golovi !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Nastupi !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Godine |-style="text-align: center;" |- |1. |align="left"|[[Gareth Bale]] |41 |111 |2006. – 2022. |- |2. |align="left"|[[Ian Rush]] |28 |73 |1980. – 1996. |- |rowspan="2"|3. |align="left"|[[Trevor Ford]] |23 |38 |1947. – 1957. |- |align="left"|[[Ivor Allchurch]] |23 |68 |1951. – 1966. |- |5. |align="left"|[[Dean Saunders]] |22 |75 |1986. – 2001. |- |6. |align="left"|[[Aaron Ramsey]] |21 |86 |2008. – 2024. |- |7. |align="left"|[[Craig Bellamy]] |19 |78 |1998. – 2013. |- |8. |align="left"|'''[[Harry Wilson]]''' |17 |69 |2013. – ''danas'' |- |rowspan="3"|9. |align="left"|[[Robert Earnshaw]] |16 |59 |2002. – 2011. |- |align="left"|[[Cliff Jones]] |16 |59 |1954. – 1970. |- |align="left"|[[Mark Hughes]] |16 |72 |1984. – 1999. |} *''Ažurirano: 15. travnja 2026.'' == Uspjesi na velikim natjecanjima == {{col-begin}} {{col-2}} === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:75%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Prvenstvo !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |align=center|{{Z|URU}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|<span style="color:#000000;">Urugvaj 1930.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|<span style="color:#000000;">Italija 1934.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|<span style="color:#000000;">Francuska 1938.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|<span style="color:#000000;">Brazil 1950.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠVI}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|<span style="color:#000000;">Švicarska 1954.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠVE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|<span style="color:#000000;">Švedska 1958.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtfinale''' |- |align=center|{{Z|ČIL}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|<span style="color:#000000;">Čile 1962.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ENG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|<span style="color:#000000;">Engleska 1966.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1970.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|<span style="color:#000000;">SR Njemačka 1974.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ARG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|<span style="color:#000000;">Argentina 1978.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠPA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|<span style="color:#000000;">Španjolska 1982.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1986.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|<span style="color:#000000;">Italija 1990.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|SAD}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|<span style="color:#000000;">SAD 1994.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|<span style="color:#000000;">Francuska 1998.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|<span style="color:#000000;">Južna Koreja i Japan 2002.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|<span style="color:#000000;">Njemačka 2006.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|JAR}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|<span style="color:#000000;">Južnoafrička Republika 2010.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|<span style="color:#000000;">Brazil 2014.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|RUS}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|<span style="color:#000000;">Rusija 2018.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|KAT}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|<span style="color:#000000;">Katar 2022.</span>]]</span> |align=center|'''Grupna faza''' |- |align=center|{{Z|KAN}} {{Z|MEX}} {{Z|SAD}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#000000;">Kanada, Meksiko i SAD 2026.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |} {{col-2}} === Europsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:80%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Prvenstvo !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|<span style="color:#000000;">Francuska 1960.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|ŠPA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|<span style="color:#000000;">Španjolska 1964.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|<span style="color:#000000;">Italija 1968.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|BEL}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija 1972.|<span style="color:#000000;">Belgija 1972.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|JUG}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|<span style="color:#000000;">Jugoslavija 1976.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|<span style="color:#000000;">Italija 1980.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|<span style="color:#000000;">Francuska 1984.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|<span style="color:#000000;">SR Njemačka 1988.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠVE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|<span style="color:#000000;">Švedska 1992.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ENG}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|<span style="color:#000000;">Engleska 1996.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|<span style="color:#000000;">Belgija i Nizozemska 2000.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|POR}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|<span style="color:#000000;">Portugal 2004.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|<span style="color:#000000;">Austrija i Švicarska 2008.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|<span style="color:#000000;">Poljska i Ukrajina 2012.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|<span style="color:#000000;">Francuska 2016.</span>]]</span> |align=center|'''Polufinale''' |- |align=center|{{Z|EU}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|<span style="color:#000000;">Europa 2020.</span>]]</span> |align=center|'''Osimina finala''' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|<span style="color:#000000;">Njemačka 2024.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |} {{col-end}} == Izbornici == *''Ažurirano: 15. travnja 2026.'' [[Datoteka:Craig_Bellamy_2014.jpg|230px|thumb|[[Craig Bellamy]], trenutačni izbornik Walesa]] {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:60%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Godine !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Drž. !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Izbornici !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Utakmica !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Pobjeda !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Neriješeno !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Poraza |-style="text-align: center;" |- |style="text-align: center;"| 1954. – 1956. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Walley Barnes]] |align=center|9 |align=center|2 |align=center|1 |align=center|6 |- |style="text-align: center;"| 1956. – 1964. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Jimmy Murphy]] |align=center|43 |align=center|11 |align=center|13 |align=center|19 |- |style="text-align: center;"| 1964. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Dave Bowen]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1965. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Ronnie Burgess]] |align=center|– |align=center|– |align=center|– |align=center|– |- |style="text-align: center;"| 1974. – 1979. |align=center|[[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] |[[Mike Smith (nogometni trener)|Mike Smith]] |align=center|40 |align=center|15 |align=center|11 |align=center|14 |- |style="text-align: center;"| 1980. – 1987. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Mike England]] |align=center|56 |align=center|21 |align=center|18 |align=center|17 |- |style="text-align: center;"| 1988. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[David Williams]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1988. – 1993. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Terry Yorath]] |align=center|41 |align=center|16 |align=center|8 |align=center|17 |- |style="text-align: center;"| 1994. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[John Toshack]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1994. – 1995. |align=center|[[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] |[[Mike Smith (nogometni trener)|Mike Smith]] |align=center|10 |align=center|3 |align=center|1 |align=center|6 |- |style="text-align: center;"| 1995. – 1999. |align=center|[[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] |[[Bobby Gould]] |align=center|24 |align=center|7 |align=center|4 |align=center|13 |- |style="text-align: center;"| 1999. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Neville Southall]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1999. – 2004. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Mark Hughes]] |align=center|41 |align=center|11 |align=center|15 |align=center|15 |- |style="text-align: center;"| 2004. – 2010. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[John Toshack]] |align=center|53 |align=center|22 |align=center|8 |align=center|23 |- |style="text-align: center;"| 2010. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Brian Flynn]] |align=center|2 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|2 |- |style="text-align: center;"| 2010. – 2011. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Gary Speed]] |align=center|10 |align=center|5 |align=center|0 |align=center|5 |- |style="text-align: center;"| 2012. – 2017. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Chris Coleman]] |align=center|49 |align=center|19 |align=center|13 |align=center|17 |- |style="text-align: center;"| 2018. – 2020. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Ryan Giggs]] |align=center|24 |align=center|12 |align=center|4 |align=center|8 |- |style="text-align: center;"| 2020. – 2024. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Rob Page]] |align=center|45 |align=center|15 |align=center|16 |align=center|14 |- |style="text-align: center;"| 2024. – ''danas'' |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Craig Bellamy]] |align=center|18 |align=center|8 |align=center|6 |align=center|4 |- |} == Poznati igrači == {{Commonscat|Wales national association football team}} *[[John Toshack]] *[[Ivor Allchurch]] *[[Ian Rush]] *[[Neville Southall]] *[[Mark Hughes]] *[[Gary Speed]] *[[Ryan Giggs]] *[[Gareth Bale]] *[[Aaron Ramsey]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Sastav Wales 2016. EP}} {{Sastav Wales 2020. EP}} {{Sastav Wales 2022 SP}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Reprezentacije Ujedinjenog Kraljevstva|Nogomet]] [[Kategorija:Nogomet u Walesu]] owborxxzetvgoq7wg6idhsoentxmlod 7430489 7430488 2026-04-15T13:27:03Z Croxyz 205325 /* Statistike */ 7430489 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Wales | grb = | nadimak =Zmajevi ([[Velški jezik|vel.]] Dreigiau) | savez = [[Velški nogometni savez]] | izbornik = {{Z|WAL}} [[Craig Bellamy]] | kapetan = [[Aaron Ramsey]] | najviše nastupa = [[Chris Gunter]] (108) | najbolji strijelac = [[Gareth Bale]] (38) | FIFA = 18 | ažurirano = 31. ožujka 2022. | pattern_la1 = _wal20h|pattern_b1 = _wal20h|pattern_ra1 = _wal20h|pattern_sh1 = _wal20h|pattern_so1 = _wal20h | leftarm1 = FF0000 |body1 = FF0000 |rightarm1 = FF0000 |shorts1 = FF0000 |socks1 = FF0000 | pattern_la2=_egito1819a|pattern_b2=_wal18A |pattern_ra2=_egito1819a|pattern_sh2 = _white_stripes_adidas |pattern_so2=_3_stripes_white | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=217A4E|socks2=217A4E | prva utakmica = {{NogRep|ŠKO}} 4:0 {{NogRep|WAL}}<br />([[Glasgow]], [[Škotska]]; [[26. ožujka]] [[1876.]]) | najveća pobjeda = {{NogRep|WAL}} 11:0 {{NogRep|IRS}}<br />([[Wrexham]], [[Wales]]; [[3. ožujka]] [[1888.]]) | najveći poraz = {{NogRep|ŠKO}} 9:0 {{NogRep|WAL}} <br />([[Glasgow]], [[Škotska]]; [[23. ožujka]] [[1878.]]) | Nastupi na SP = 2 | Prvi put na SP = 1958. | Najbolji rezultat na SP = četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|1958.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Nogometno EP]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 2 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = polufinale ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Polufinale|2016.]]) | medalje = }} '''Velška nogometna reprezentacija''' predstavlja državu [[Wales]] u međunarodnom muškom [[nogomet]]u. == Trenutačni sastav == Velški izbornik objavio je konačni popis igrača 9. studenog 2022.<ref>{{cite news|url=https://www.faw.cymru/en/news/cymru-squad-announced-2022-fifa-world-cup/?back=/en/news/&pos=1|title=Cymru squad announced for 2022 FIFA World Cup|publisher=[[Velška nogometna reprezentacija|Football Association of Wales]]|date=9 November 2022|access-date=9 November 2022}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 25. rujna 2022. nakon utakmice protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime={{sortname|Wayne|Hennessey}}|dob={{datum rođenja i godine|1987|1|24}}|nastupi=106|golovi=0|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime={{sortname|Chris|Gunter}}|dob={{datum rođenja i godine|1989|7|21}}|nastupi=109|golovi=0|klub=[[AFC Wimbledon|Wimbledon]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime={{sortname|Neco|Williams}}|dob={{datum rođenja i godine|2001|4|13}}|nastupi=23|golovi=2|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Ben Davies (nogometš, rođen 1993.|Ben Davies]]|sortname=Davies, Ben|dob={{datum rođenja i godine|1993|4|24}}|nastupi=74|golovi=1|klub=[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime={{sortname|Chris|Mepham}}|dob={{datum rođenja i godine|1997|11|5}}|nastupi=33|golovi=0|klub=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime={{sortname|Joe|Rodon}}|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|22}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Stade Rennais F.C.|Rennes]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime={{sortname|Joe|Allen}}|dob={{datum rođenja i godine|1990|3|14}}|nastupi=72|golovi=2|klub=[[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997.|Harry Wilson]]|sortname=Wilson, Harry|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|22}}|nastupi=39|golovi=5|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime={{sortname|Brennan|Johnson}}|dob={{datum rođenja i godine|2001|5|23}}|nastupi=15|golovi=2|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime={{sortname|Aaron|Ramsey}}|dob={{datum rođenja i godine|1990|12|26}}|nastupi=75|golovi=20|klub=[[OGC Nice|Nice]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime={{sortname|Gareth|Bale}}|ostalo=''[[kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1989|7|16}}|nastupi=108|golovi=40|klub=[[Los Angeles FC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Danny Ward (velški nogometaš)|Danny Ward]]|sortname=Ward, Danny|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|22}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=N|ime={{sortname|Kieffer|Moore}}|dob={{datum rođenja i godine|1992|8|8}}|nastupi=28|golovi=9|klub=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=B|ime=[[Connor Roberts (nogometaš, rođen 1995.)|Connor Roberts]]|sortname=Roberts, Connor|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|23}}|nastupi=41|golovi=3|klub=[[Burnley F.C.|Burnley]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=B|ime={{sortname|Ethan|Ampadu}}|dob={{datum rođenja i godine|2000|9|14}}|nastupi=37|golovi=0|klub=[[Spezia Calcio|Spezia]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime={{sortname|Joe|Morrell}}|dob={{datum rođenja i godine|1997|1|3}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Portsmouth F.C.|Portsmouth]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=B|ime={{sortname|Tom|Lockyer}}|dob={{datum rođenja i godine|1994|12|3}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Luton Town F.C.|Luton Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime={{sortname|Jonny|Williams}}|dob={{datum rođenja i godine|1993|10|9}}|nastupi=33|golovi=2|klub=[[Swindon Town F.C.|Swindon Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Mark Harris (velški nogometaš)|Mark Harris]]|sortname=Harris, Mark|dob={{datum rođenja i godine|1998|12|29}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Cardiff City F.C.|Cardiff City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Daniel James (nogometaš)|Daniel James]]|sortname=James, Daniel|dob={{datum rođenja i godine|1997|11|10}}|nastupi=38|golovi=5|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Adam Davies (nogometaš, rođen 1992.|Adam Davies]]|sortname=Davies, Adam|dob={{datum rođenja i godine|1992|7|17}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Sheffield United F.C.|Sheffield United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime={{sortname|Sorba|Thomas}}|dob={{datum rođenja i godine|1999|01|25}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Huddersfield Town A.F.C.|Huddersfield Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime={{sortname|Dylan|Levitt}}|dob={{datum rođenja i godine|2000|11|17}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Dundee United F.C.|Dundee United]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime={{sortname|Ben|Cabango}}|dob={{datum rođenja i godine|2000|5|30}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=V|ime={{sortname|Rubin|Colwill}}|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|27}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[Cardiff City F.C.|Cardiff City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=V|ime=[[Matthew Smith (nogometaš, rođen 1999.)|Matthew Smith]]|sortname=Smith, Matthew|dob={{datum rođenja i godine|1999|11|22}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[Milton Keynes Dons F.C.|Milton Keynes Dons]]|klubnac=ENG}} {{nat fs end}} == Statistike == {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Broj !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Igrač !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Nastupi !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Golovi !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Godine |-style="text-align: center;" |- |1. |align="left"|[[Gareth Bale]] |111 |41 |2006. – 2022. |- |rowspan="2"|2. |align="left"|[[Chris Gunter]] |109 |0 |2007. – 2022. |- |align="left"|[[Wayne Hennessey]] |109 |0 |2007. – 2023. |- |4. |align="left"|'''[[Ben Davies]]''' |100 |3 |2012. – ''danas'' |- |5 |align="left"|[[Neville Southall]] |92 |0 |1982. – 1997. |- |rowspan="2"|6. |align="left"|[[Aaron Ramsey]] |86 |21 |2008. – 2024. |- |align="left"|[[Ashley Williams]] |86 |2 |2008. – 2019. |- |8. |align="left"|[[Gary Speed]] |85 |7 |1990. – 2004. |- |9. |align="left"|[[Craig Bellamy]] |78 |19 |1998. – 2013. |- |rowspan="2"|10. |align="left"|[[Joe Allen]] |77 |2 |2009. – 2025. |- |align="left"|[[Joe Ledley]] |77 |4 |2005. – 2018. |} *''Ažurirano: 15. travnja 2026.'' {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"| Broj !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Igrač !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Golovi !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Nastupi !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Godine |-style="text-align: center;" |- |1. |align="left"|[[Gareth Bale]] |41 |111 |2006. – 2022. |- |2. |align="left"|[[Ian Rush]] |28 |73 |1980. – 1996. |- |rowspan="2"|3. |align="left"|[[Trevor Ford]] |23 |38 |1947. – 1957. |- |align="left"|[[Ivor Allchurch]] |23 |68 |1951. – 1966. |- |5. |align="left"|[[Dean Saunders]] |22 |75 |1986. – 2001. |- |6. |align="left"|[[Aaron Ramsey]] |21 |86 |2008. – 2024. |- |7. |align="left"|[[Craig Bellamy]] |19 |78 |1998. – 2013. |- |8. |align="left"|'''[[Harry Wilson]]''' |17 |69 |2013. – ''danas'' |- |rowspan="3"|9. |align="left"|[[Robert Earnshaw]] |16 |59 |2002. – 2011. |- |align="left"|[[Cliff Jones]] |16 |59 |1954. – 1970. |- |align="left"|[[Mark Hughes]] |16 |72 |1984. – 1999. |} *''Ažurirano: 15. travnja 2026.'' {{col-end}} == Uspjesi na velikim natjecanjima == {{col-begin}} {{col-2}} === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:75%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Prvenstvo !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |align=center|{{Z|URU}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|<span style="color:#000000;">Urugvaj 1930.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|<span style="color:#000000;">Italija 1934.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|<span style="color:#000000;">Francuska 1938.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|<span style="color:#000000;">Brazil 1950.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠVI}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|<span style="color:#000000;">Švicarska 1954.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠVE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|<span style="color:#000000;">Švedska 1958.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtfinale''' |- |align=center|{{Z|ČIL}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|<span style="color:#000000;">Čile 1962.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ENG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|<span style="color:#000000;">Engleska 1966.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1970.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|<span style="color:#000000;">SR Njemačka 1974.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ARG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|<span style="color:#000000;">Argentina 1978.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠPA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|<span style="color:#000000;">Španjolska 1982.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1986.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|<span style="color:#000000;">Italija 1990.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|SAD}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|<span style="color:#000000;">SAD 1994.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|<span style="color:#000000;">Francuska 1998.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|<span style="color:#000000;">Južna Koreja i Japan 2002.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|<span style="color:#000000;">Njemačka 2006.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|JAR}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|<span style="color:#000000;">Južnoafrička Republika 2010.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|<span style="color:#000000;">Brazil 2014.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|RUS}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|<span style="color:#000000;">Rusija 2018.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|KAT}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|<span style="color:#000000;">Katar 2022.</span>]]</span> |align=center|'''Grupna faza''' |- |align=center|{{Z|KAN}} {{Z|MEX}} {{Z|SAD}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#000000;">Kanada, Meksiko i SAD 2026.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |} {{col-2}} === Europsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:80%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Prvenstvo !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|<span style="color:#000000;">Francuska 1960.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|ŠPA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|<span style="color:#000000;">Španjolska 1964.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|<span style="color:#000000;">Italija 1968.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|BEL}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija 1972.|<span style="color:#000000;">Belgija 1972.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|JUG}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|<span style="color:#000000;">Jugoslavija 1976.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|<span style="color:#000000;">Italija 1980.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|<span style="color:#000000;">Francuska 1984.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|<span style="color:#000000;">SR Njemačka 1988.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠVE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|<span style="color:#000000;">Švedska 1992.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ENG}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|<span style="color:#000000;">Engleska 1996.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|<span style="color:#000000;">Belgija i Nizozemska 2000.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|POR}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|<span style="color:#000000;">Portugal 2004.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|<span style="color:#000000;">Austrija i Švicarska 2008.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|<span style="color:#000000;">Poljska i Ukrajina 2012.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|<span style="color:#000000;">Francuska 2016.</span>]]</span> |align=center|'''Polufinale''' |- |align=center|{{Z|EU}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|<span style="color:#000000;">Europa 2020.</span>]]</span> |align=center|'''Osimina finala''' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|<span style="color:#000000;">Njemačka 2024.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |} {{col-end}} == Izbornici == *''Ažurirano: 15. travnja 2026.'' [[Datoteka:Craig_Bellamy_2014.jpg|230px|thumb|[[Craig Bellamy]], trenutačni izbornik Walesa]] {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:60%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Godine !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Drž. !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Izbornici !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Utakmica !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Pobjeda !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Neriješeno !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Poraza |-style="text-align: center;" |- |style="text-align: center;"| 1954. – 1956. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Walley Barnes]] |align=center|9 |align=center|2 |align=center|1 |align=center|6 |- |style="text-align: center;"| 1956. – 1964. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Jimmy Murphy]] |align=center|43 |align=center|11 |align=center|13 |align=center|19 |- |style="text-align: center;"| 1964. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Dave Bowen]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1965. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Ronnie Burgess]] |align=center|– |align=center|– |align=center|– |align=center|– |- |style="text-align: center;"| 1974. – 1979. |align=center|[[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] |[[Mike Smith (nogometni trener)|Mike Smith]] |align=center|40 |align=center|15 |align=center|11 |align=center|14 |- |style="text-align: center;"| 1980. – 1987. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Mike England]] |align=center|56 |align=center|21 |align=center|18 |align=center|17 |- |style="text-align: center;"| 1988. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[David Williams]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1988. – 1993. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Terry Yorath]] |align=center|41 |align=center|16 |align=center|8 |align=center|17 |- |style="text-align: center;"| 1994. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[John Toshack]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1994. – 1995. |align=center|[[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] |[[Mike Smith (nogometni trener)|Mike Smith]] |align=center|10 |align=center|3 |align=center|1 |align=center|6 |- |style="text-align: center;"| 1995. – 1999. |align=center|[[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] |[[Bobby Gould]] |align=center|24 |align=center|7 |align=center|4 |align=center|13 |- |style="text-align: center;"| 1999. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Neville Southall]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1999. – 2004. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Mark Hughes]] |align=center|41 |align=center|11 |align=center|15 |align=center|15 |- |style="text-align: center;"| 2004. – 2010. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[John Toshack]] |align=center|53 |align=center|22 |align=center|8 |align=center|23 |- |style="text-align: center;"| 2010. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Brian Flynn]] |align=center|2 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|2 |- |style="text-align: center;"| 2010. – 2011. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Gary Speed]] |align=center|10 |align=center|5 |align=center|0 |align=center|5 |- |style="text-align: center;"| 2012. – 2017. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Chris Coleman]] |align=center|49 |align=center|19 |align=center|13 |align=center|17 |- |style="text-align: center;"| 2018. – 2020. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Ryan Giggs]] |align=center|24 |align=center|12 |align=center|4 |align=center|8 |- |style="text-align: center;"| 2020. – 2024. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Rob Page]] |align=center|45 |align=center|15 |align=center|16 |align=center|14 |- |style="text-align: center;"| 2024. – ''danas'' |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Craig Bellamy]] |align=center|18 |align=center|8 |align=center|6 |align=center|4 |- |} == Poznati igrači == {{Commonscat|Wales national association football team}} *[[John Toshack]] *[[Ivor Allchurch]] *[[Ian Rush]] *[[Neville Southall]] *[[Mark Hughes]] *[[Gary Speed]] *[[Ryan Giggs]] *[[Gareth Bale]] *[[Aaron Ramsey]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Sastav Wales 2016. EP}} {{Sastav Wales 2020. EP}} {{Sastav Wales 2022 SP}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Reprezentacije Ujedinjenog Kraljevstva|Nogomet]] [[Kategorija:Nogomet u Walesu]] nx2vurehi6f41sn8e4xe9m2co8ggai1 7430490 7430489 2026-04-15T13:28:55Z Croxyz 205325 7430490 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Wales | grb = | nadimak =Zmajevi ([[Velški jezik|vel.]] ''Dreigiau'') | savez = [[Velški nogometni savez]] | izbornik = {{Z|WAL}} [[Craig Bellamy]] | kapetan = [[Ben Davies]] | najviše nastupa = [[Gareth Bale]] (111) | najbolji strijelac = [[Gareth Bale]] (41) | FIFA = 37. | ažurirano = 1. travnja 2026. | pattern_la1 = _wls26h | pattern_b1 = _wls26hA | pattern_ra1 = _wls26h | pattern_sh1 = _wls26h | pattern_so1 = _wls26hl | leftarm1 = EF0000 | body1 = EF0000 | rightarm1 = EF0000 | shorts1 = EF0000 | socks1 = EF0000 | pattern_la2 = _wls26a | pattern_b2 = _wls26aA | pattern_ra2 = _wls26a | pattern_sh2 = _wls26a2 | pattern_so2 = _wls26a2l | leftarm2 = Ffffff | body2 = Ffffff | rightarm2 = Ffffff | shorts2 = 08963d | socks2 = 08963d | prva utakmica = {{NogRep|ŠKO}} 4:0 {{NogRep|WAL}}<br />([[Glasgow]], [[Škotska]]; [[26. ožujka]] [[1876.]]) | najveća pobjeda = {{NogRep|WAL}} 11:0 {{NogRep|IRS}}<br />([[Wrexham]], [[Wales]]; [[3. ožujka]] [[1888.]]) | najveći poraz = {{NogRep|ŠKO}} 9:0 {{NogRep|WAL}} <br />([[Glasgow]], [[Škotska]]; [[23. ožujka]] [[1878.]]) | Nastupi na SP = 2 | Prvi put na SP = 1958. | Najbolji rezultat na SP = četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|1958.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Nogometno EP]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 2 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = polufinale ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]]) | medalje = }} '''Velška nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Wales]] u međunarodnom muškom [[nogomet]]u. == Trenutačni sastav == Velški izbornik objavio je konačni popis igrača 9. studenog 2022.<ref>{{cite news|url=https://www.faw.cymru/en/news/cymru-squad-announced-2022-fifa-world-cup/?back=/en/news/&pos=1|title=Cymru squad announced for 2022 FIFA World Cup|publisher=[[Velška nogometna reprezentacija|Football Association of Wales]]|date=9 November 2022|access-date=9 November 2022}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 25. rujna 2022. nakon utakmice protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime={{sortname|Wayne|Hennessey}}|dob={{datum rođenja i godine|1987|1|24}}|nastupi=106|golovi=0|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime={{sortname|Chris|Gunter}}|dob={{datum rođenja i godine|1989|7|21}}|nastupi=109|golovi=0|klub=[[AFC Wimbledon|Wimbledon]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime={{sortname|Neco|Williams}}|dob={{datum rođenja i godine|2001|4|13}}|nastupi=23|golovi=2|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Ben Davies (nogometš, rođen 1993.|Ben Davies]]|sortname=Davies, Ben|dob={{datum rođenja i godine|1993|4|24}}|nastupi=74|golovi=1|klub=[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime={{sortname|Chris|Mepham}}|dob={{datum rođenja i godine|1997|11|5}}|nastupi=33|golovi=0|klub=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime={{sortname|Joe|Rodon}}|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|22}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Stade Rennais F.C.|Rennes]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime={{sortname|Joe|Allen}}|dob={{datum rođenja i godine|1990|3|14}}|nastupi=72|golovi=2|klub=[[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997.|Harry Wilson]]|sortname=Wilson, Harry|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|22}}|nastupi=39|golovi=5|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime={{sortname|Brennan|Johnson}}|dob={{datum rođenja i godine|2001|5|23}}|nastupi=15|golovi=2|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime={{sortname|Aaron|Ramsey}}|dob={{datum rođenja i godine|1990|12|26}}|nastupi=75|golovi=20|klub=[[OGC Nice|Nice]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime={{sortname|Gareth|Bale}}|ostalo=''[[kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1989|7|16}}|nastupi=108|golovi=40|klub=[[Los Angeles FC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Danny Ward (velški nogometaš)|Danny Ward]]|sortname=Ward, Danny|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|22}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=N|ime={{sortname|Kieffer|Moore}}|dob={{datum rođenja i godine|1992|8|8}}|nastupi=28|golovi=9|klub=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=B|ime=[[Connor Roberts (nogometaš, rođen 1995.)|Connor Roberts]]|sortname=Roberts, Connor|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|23}}|nastupi=41|golovi=3|klub=[[Burnley F.C.|Burnley]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=B|ime={{sortname|Ethan|Ampadu}}|dob={{datum rođenja i godine|2000|9|14}}|nastupi=37|golovi=0|klub=[[Spezia Calcio|Spezia]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime={{sortname|Joe|Morrell}}|dob={{datum rođenja i godine|1997|1|3}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Portsmouth F.C.|Portsmouth]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=B|ime={{sortname|Tom|Lockyer}}|dob={{datum rođenja i godine|1994|12|3}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Luton Town F.C.|Luton Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime={{sortname|Jonny|Williams}}|dob={{datum rođenja i godine|1993|10|9}}|nastupi=33|golovi=2|klub=[[Swindon Town F.C.|Swindon Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Mark Harris (velški nogometaš)|Mark Harris]]|sortname=Harris, Mark|dob={{datum rođenja i godine|1998|12|29}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Cardiff City F.C.|Cardiff City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Daniel James (nogometaš)|Daniel James]]|sortname=James, Daniel|dob={{datum rođenja i godine|1997|11|10}}|nastupi=38|golovi=5|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Adam Davies (nogometaš, rođen 1992.|Adam Davies]]|sortname=Davies, Adam|dob={{datum rođenja i godine|1992|7|17}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Sheffield United F.C.|Sheffield United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime={{sortname|Sorba|Thomas}}|dob={{datum rođenja i godine|1999|01|25}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Huddersfield Town A.F.C.|Huddersfield Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime={{sortname|Dylan|Levitt}}|dob={{datum rođenja i godine|2000|11|17}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Dundee United F.C.|Dundee United]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime={{sortname|Ben|Cabango}}|dob={{datum rođenja i godine|2000|5|30}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=V|ime={{sortname|Rubin|Colwill}}|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|27}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[Cardiff City F.C.|Cardiff City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=V|ime=[[Matthew Smith (nogometaš, rođen 1999.)|Matthew Smith]]|sortname=Smith, Matthew|dob={{datum rođenja i godine|1999|11|22}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[Milton Keynes Dons F.C.|Milton Keynes Dons]]|klubnac=ENG}} {{nat fs end}} == Statistike == {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Broj !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Igrač !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Nastupi !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Golovi !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Godine |-style="text-align: center;" |- |1. |align="left"|[[Gareth Bale]] |111 |41 |2006. – 2022. |- |rowspan="2"|2. |align="left"|[[Chris Gunter]] |109 |0 |2007. – 2022. |- |align="left"|[[Wayne Hennessey]] |109 |0 |2007. – 2023. |- |4. |align="left"|'''[[Ben Davies]]''' |100 |3 |2012. – ''danas'' |- |5 |align="left"|[[Neville Southall]] |92 |0 |1982. – 1997. |- |rowspan="2"|6. |align="left"|[[Aaron Ramsey]] |86 |21 |2008. – 2024. |- |align="left"|[[Ashley Williams]] |86 |2 |2008. – 2019. |- |8. |align="left"|[[Gary Speed]] |85 |7 |1990. – 2004. |- |9. |align="left"|[[Craig Bellamy]] |78 |19 |1998. – 2013. |- |rowspan="2"|10. |align="left"|[[Joe Allen]] |77 |2 |2009. – 2025. |- |align="left"|[[Joe Ledley]] |77 |4 |2005. – 2018. |} *''Ažurirano: 15. travnja 2026.'' {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"| Broj !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Igrač !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Golovi !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Nastupi !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Godine |-style="text-align: center;" |- |1. |align="left"|[[Gareth Bale]] |41 |111 |2006. – 2022. |- |2. |align="left"|[[Ian Rush]] |28 |73 |1980. – 1996. |- |rowspan="2"|3. |align="left"|[[Trevor Ford]] |23 |38 |1947. – 1957. |- |align="left"|[[Ivor Allchurch]] |23 |68 |1951. – 1966. |- |5. |align="left"|[[Dean Saunders]] |22 |75 |1986. – 2001. |- |6. |align="left"|[[Aaron Ramsey]] |21 |86 |2008. – 2024. |- |7. |align="left"|[[Craig Bellamy]] |19 |78 |1998. – 2013. |- |8. |align="left"|'''[[Harry Wilson]]''' |17 |69 |2013. – ''danas'' |- |rowspan="3"|9. |align="left"|[[Robert Earnshaw]] |16 |59 |2002. – 2011. |- |align="left"|[[Cliff Jones]] |16 |59 |1954. – 1970. |- |align="left"|[[Mark Hughes]] |16 |72 |1984. – 1999. |} *''Ažurirano: 15. travnja 2026.'' {{col-end}} == Uspjesi na velikim natjecanjima == {{col-begin}} {{col-2}} === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:75%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Prvenstvo !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |align=center|{{Z|URU}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|<span style="color:#000000;">Urugvaj 1930.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|<span style="color:#000000;">Italija 1934.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|<span style="color:#000000;">Francuska 1938.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|<span style="color:#000000;">Brazil 1950.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠVI}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|<span style="color:#000000;">Švicarska 1954.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠVE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|<span style="color:#000000;">Švedska 1958.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtfinale''' |- |align=center|{{Z|ČIL}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|<span style="color:#000000;">Čile 1962.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ENG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|<span style="color:#000000;">Engleska 1966.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1970.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|<span style="color:#000000;">SR Njemačka 1974.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ARG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|<span style="color:#000000;">Argentina 1978.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠPA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|<span style="color:#000000;">Španjolska 1982.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1986.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|<span style="color:#000000;">Italija 1990.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|SAD}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|<span style="color:#000000;">SAD 1994.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|<span style="color:#000000;">Francuska 1998.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|<span style="color:#000000;">Južna Koreja i Japan 2002.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|<span style="color:#000000;">Njemačka 2006.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|JAR}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|<span style="color:#000000;">Južnoafrička Republika 2010.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|<span style="color:#000000;">Brazil 2014.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|RUS}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|<span style="color:#000000;">Rusija 2018.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|KAT}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|<span style="color:#000000;">Katar 2022.</span>]]</span> |align=center|'''Grupna faza''' |- |align=center|{{Z|KAN}} {{Z|MEX}} {{Z|SAD}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#000000;">Kanada, Meksiko i SAD 2026.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |} {{col-2}} === Europsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:80%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Prvenstvo !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|<span style="color:#000000;">Francuska 1960.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovao'' |- |align=center|{{Z|ŠPA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|<span style="color:#000000;">Španjolska 1964.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|<span style="color:#000000;">Italija 1968.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|BEL}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija 1972.|<span style="color:#000000;">Belgija 1972.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|JUG}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|<span style="color:#000000;">Jugoslavija 1976.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|<span style="color:#000000;">Italija 1980.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|<span style="color:#000000;">Francuska 1984.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|<span style="color:#000000;">SR Njemačka 1988.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ŠVE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|<span style="color:#000000;">Švedska 1992.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|ENG}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|<span style="color:#000000;">Engleska 1996.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|<span style="color:#000000;">Belgija i Nizozemska 2000.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|POR}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|<span style="color:#000000;">Portugal 2004.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|<span style="color:#000000;">Austrija i Švicarska 2008.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|<span style="color:#000000;">Poljska i Ukrajina 2012.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|<span style="color:#000000;">Francuska 2016.</span>]]</span> |align=center|'''Polufinale''' |- |align=center|{{Z|EU}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|<span style="color:#000000;">Europa 2020.</span>]]</span> |align=center|'''Osimina finala''' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|<span style="color:#000000;">Njemačka 2024.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirao'' |} {{col-end}} == Izbornici == *''Ažurirano: 15. travnja 2026.'' [[Datoteka:Craig_Bellamy_2014.jpg|230px|thumb|[[Craig Bellamy]], trenutačni izbornik Walesa]] {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:60%" |- !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Godine !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Drž. !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Izbornici !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Utakmica !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Pobjeda !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Neriješeno !scope=col style="border:2px solid green; color:#FFFFFF; background:#d81e05;"|Poraza |-style="text-align: center;" |- |style="text-align: center;"| 1954. – 1956. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Walley Barnes]] |align=center|9 |align=center|2 |align=center|1 |align=center|6 |- |style="text-align: center;"| 1956. – 1964. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Jimmy Murphy]] |align=center|43 |align=center|11 |align=center|13 |align=center|19 |- |style="text-align: center;"| 1964. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Dave Bowen]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1965. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Ronnie Burgess]] |align=center|– |align=center|– |align=center|– |align=center|– |- |style="text-align: center;"| 1974. – 1979. |align=center|[[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] |[[Mike Smith (nogometni trener)|Mike Smith]] |align=center|40 |align=center|15 |align=center|11 |align=center|14 |- |style="text-align: center;"| 1980. – 1987. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Mike England]] |align=center|56 |align=center|21 |align=center|18 |align=center|17 |- |style="text-align: center;"| 1988. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[David Williams]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1988. – 1993. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Terry Yorath]] |align=center|41 |align=center|16 |align=center|8 |align=center|17 |- |style="text-align: center;"| 1994. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[John Toshack]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1994. – 1995. |align=center|[[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] |[[Mike Smith (nogometni trener)|Mike Smith]] |align=center|10 |align=center|3 |align=center|1 |align=center|6 |- |style="text-align: center;"| 1995. – 1999. |align=center|[[Datoteka:Flag of England.svg|25px|border]] |[[Bobby Gould]] |align=center|24 |align=center|7 |align=center|4 |align=center|13 |- |style="text-align: center;"| 1999. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Neville Southall]] |align=center|1 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|1 |- |style="text-align: center;"| 1999. – 2004. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Mark Hughes]] |align=center|41 |align=center|11 |align=center|15 |align=center|15 |- |style="text-align: center;"| 2004. – 2010. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[John Toshack]] |align=center|53 |align=center|22 |align=center|8 |align=center|23 |- |style="text-align: center;"| 2010. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Brian Flynn]] |align=center|2 |align=center|0 |align=center|0 |align=center|2 |- |style="text-align: center;"| 2010. – 2011. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Gary Speed]] |align=center|10 |align=center|5 |align=center|0 |align=center|5 |- |style="text-align: center;"| 2012. – 2017. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Chris Coleman]] |align=center|49 |align=center|19 |align=center|13 |align=center|17 |- |style="text-align: center;"| 2018. – 2020. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Ryan Giggs]] |align=center|24 |align=center|12 |align=center|4 |align=center|8 |- |style="text-align: center;"| 2020. – 2024. |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Rob Page]] |align=center|45 |align=center|15 |align=center|16 |align=center|14 |- |style="text-align: center;"| 2024. – ''danas'' |align=center|[[Datoteka:Flag of Wales.svg|25px|border]] |[[Craig Bellamy]] |align=center|18 |align=center|8 |align=center|6 |align=center|4 |- |} == Poznati igrači == {{Commonscat|Wales national association football team}} *[[John Toshack]] *[[Ivor Allchurch]] *[[Ian Rush]] *[[Neville Southall]] *[[Mark Hughes]] *[[Gary Speed]] *[[Ryan Giggs]] *[[Gareth Bale]] *[[Aaron Ramsey]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Sastav Wales 2016. EP}} {{Sastav Wales 2020. EP}} {{Sastav Wales 2022 SP}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Reprezentacije Ujedinjenog Kraljevstva|Nogomet]] [[Kategorija:Nogomet u Walesu]] owv3ivrysjaw63jkvski2sx4tofahc5 0 487032 7430604 6853762 2026-04-15T19:31:26Z ~2026-23256-24 358015 Izbrisala sam svoj datum rođenja. 7430604 wikitext text/x-wiki '''Indira Botica''' je hrvatska [[rukomet]]ašica. Za seniorsku reprezentaciju igrala je na [[ženski rukomet na Mediteranskim igrama 1993.|Mediteranskim igrama 1993.]] i [[ženski rukomet na Mediteranskim igrama 1997.|1997.]] godine. == Izvori == *[http://www.eurohandball.com/ec/cwc/women/1998-99/player/503243/Indira+Botica Eurohandball]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{izvori}} {{Mrva-biog-rukomet}} {{GLAVNIRASPORED:Botica, Indira}} [[Kategorija:Hrvatski rukometaši]] esn7tn4t0yid8s82jjab3p15ygla6je 7430614 7430604 2026-04-15T19:48:21Z NDG 315262 uklanjanje izmjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-23256-24|~2026-23256-24]] ([[User talk:~2026-23256-24|razgovor]]) na zadnju inačicu suradnika PonoRoboT: unexplained content removal 6853762 wikitext text/x-wiki {{Rukometaš | ime = Indira Botica | slika = | slika širina = | slika opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[27. listopada]] [[1970.]] | mjesto rođenja = | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = | težina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi(golovi) = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = {{Z|HRV}} [[Hrvatska ženska rukometna reprezentacija|Hrvatska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | medalje = {{Medalje sport | [[Rukomet]]}} {{Medalje MI}} {{Medalje zlato| [[ženski rukomet na Mediteranskim igrama 1993.|Languedoc-Roussilon 1993.]] | [[Hrvatska ženska rukometna reprezentacija|Hrvatska]]}} {{Medalje srebro| [[ženski rukomet na Mediteranskim igrama 1997.|Bari 1997.]] | [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]]}} }} '''Indira Botica''' ([[27. listopada]] [[1970.]]) je hrvatska [[rukomet]]ašica. Za seniorsku reprezentaciju igrala je na [[ženski rukomet na Mediteranskim igrama 1993.|Mediteranskim igrama 1993.]] i [[ženski rukomet na Mediteranskim igrama 1997.|1997.]] godine. == Izvori == *[http://www.eurohandball.com/ec/cwc/women/1998-99/player/503243/Indira+Botica Eurohandball]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{izvori}} {{Mrva-biog-rukomet}} {{GLAVNIRASPORED:Botica, Indira}} [[Kategorija:Hrvatski rukometaši]] 0djhb0aepsvk4dr52g68p4idd80tagz 0 495304 7430569 6691569 2026-04-15T17:23:53Z ~2026-23340-03 358005 Ivan Straus nije ikada bio musliman : uvek se smatrao kao ateist iz Sarajeva 7430569 wikitext text/x-wiki {{Površan prijevod}} {{Infookvir likovni umjetnik | ime = Ivan Štraus | slika = Belgrade-avio-museum.jpg | veličina =250px |opis = Muzej vazduhoplovstva, Beograd |period = [[moderna arhitektura]] |rođenje = [[24. srpnja]] [[1928.]] |smrt = [[24. kolovoza]] [[2018.]] | nacionalnost = Bosanac |vrsta = [[arhitektura]],<br> [[povijest arhitekture]] }} '''Ivan Štraus''' ([[Kremna (Užice, Srbija)|Kremna]], [[24. srpnja]] [[1928.]] – [[Sarajevo]], [[24. kolovoza]] [[2018.]]) bio je bosanskohercegovački [[arhitekt]] slovenskog porijekla. ==Biografija== Odrastao je u Banja Luci. Studij arhitekture započeo je u Zagrebu 1947. godine, a diplomirao je 1958. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu. Već od 1952. godine počinje se baviti arhitektnoskom djelatnošću sudjelovavši u arhitektonskim natječajima. Od tada je osvojio oko 30 vodećih nagrada za arhitekturu, a pobijedio je na mnogim državnim i međunarodnim natječajima. *1984. – Prijem u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://anubih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=172%3Aivan-traus&catid=27%3Anew-to-joomla&Itemid=54&lang=hr |accessdate=16. rujna 2013. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130226113118/http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=172%3Aivan-traus&catid=27%3Anew-to-joomla&Itemid=54&lang=hr |archivedate=26. veljače 2013.}}</ref> *2012. – Prijem u Srpsku Akademiju nauka i umjetnosti<ref>http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/Clan.aspx?arg=1488 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170318172947/http://www.sanu.ac.rs/clanstvo/Clan.aspx?arg=1488 |date=18. ožujka 2017. }},</ref> *2013. – Vlada Srbije je proglasila Muzej vazduhoplovstva za spomenik kulture<ref>{{Citiranje weba |url=http://tanjug.rs/novosti/96200/palata-srbija---spomenik-kulture.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=16. rujna 2013. |archive-date=23. rujna 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130923043409/http://tanjug.rs/novosti/96200/palata-srbija---spomenik-kulture.htm |url-status=dead }}</ref> O Štrausu su pisali: "Ivan Štraus je kompletna arhitektonska i umjetnička ličnost. On je na prvom mjestu čovjek ideja i kreator prostora, ali on je i arhitekt-graditelj i arhitekt-publicist... Objekti koje je Ivan Štraus projektovao u posljednje vrijeme, u godinama zrele arhitektonske aktivnosti, predstavljaju malu antologiju specifičnih formi – čistih u svojoj geometriji, snažnih u svojim proporcijama, razigranih, ali discipliniranih u svojim ritmičkim kompozicijama i vrlo često smjelih u konstruktivnih rješenjima. Upravo u periodu njegove zrelosti kao umjetnika, forme njegovih objekata su sve smjelije, perfekcija detalja sve naglašenija, likovni vokabular kojim oblikuje svoj svijet arhitekture sve bogatiji." – Akademik Husref Redžić, Sarajevo (iz prijedloga kandidature za izbor Ivana Štrausa u Akademiju nauka BiH 1984)<ref name="#1">Ivan Štraus, arhitekt – izdanje Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – 2002 </ref> "Nikada opterećen sporednim efektom, svaki arhitektonski zadatak rješava isključivo na razini intelektualnig i spoznajnog pristupa. Zato se Štrausova arhitektura ne moze voljeti ili ne voljeti, sviđati ili ne sviđati; nju spoznajmo, doživljavamo i tumačimo u svom bogatstvu misaonog izraza. Upravo po tome, Štraus je danas jedan od najistaknutijih predstavnika savremene jugoslavenske arhitekture, a njegovo dosadašnje djelo pouzdano je značajan doprinos savremenoj arhitekturi uopšte." – Profesor Nedžad Kurto, arhitekt, za "Odjek" broj 23, Sarajevo 1986.<ref name="#1"/> ==Realizirani projekti== Od realiziranih projekata ističu se: *Zgrada Elektroprivrede BH – 1978. – Zgrada je teško oštećena tijekom opsade i bombardiranja Sarajeva 1995., a potpuno je redizajnirana i rekonstruirana 2001. *Hotel Holliday Inn u Sarajevu – 1983. *[[UNITIC poslovno upravne zgrade]] (prvotno UNIS) u Sarajevu – 1986. *Muzej Vojnog Vazduhoplovstva u Beogradu – ideja 1969, završetak gradnje 1990. *Press centar na Bjelašnici (u potpunosti srušen tokom rata) – 1983. *Stambeni kompleksi Naselje Sunca, Naselje Radojke Lakić, Shopping Centar, itd. Istaknuo se kao projektant značajnih sakralnih objekata: *Džamija u Oranu – međunarodni natječaj 1988. *Župna crkva u Zoviku pored Brčkog – 1987. *Župna crkva u Brčkom *Crkva u Dubravama *Crkva u Petrićevcu *Crkva na Dobrinji, Sarajevo – 1999. O Štrausovoj sakralnoj arhitekturi, arhitekt Mihajlo Mitrović piše: "Ceo ovaj ciklus neponavljanih i originalnih likovnih sklopova ima savršeno prepoznatljiv zajednički imenitelj: potpunu bezornamentalnost, majstorski oblikovanu lapidarnost formi, i suverenu prisutnost primarnih konstrukcija, koje tvore podlogu najneobičnijim kutcima, dozirane sakralne tajanstvenosti. Štrausovi zvonici su posebna storija, čista euklidovska planimetrija, a interpretacija krsta, lucidan izazov najstarijem i najjednostavnijem hrisćanskom simbolu. Elem, Štrausov ciklus sakralne arhitekture zaodenut je neobičnom lepotom. Svaka lepota je događaj, a najtrajniji je onaj ugrađen u neimarskom slogu."<ref>Politika, 21 novembar 2009, Štrausov ciklus sakralne arhitekture, autor Mihajlo Mitrovic</ref> ==Nagrade na arhitektonskim natječajima== ===Nagrade na jugoslovenskom / bosanskohercegovačkom prostoru=== *Dom štampe i gradski hotel, Sarajevo / BiH (koautor Zdravko Kovačević) – 1962., prva nagrada. *Muzej avijacije, Beograd – 1969. prva nagrada *Biblioteka i dječje pozorište, Banja Luka / BiH – 1974., prva nagrada *Dom Armije, Derventa / BiH – 1977., prva nagrada *Hotel Onogošt, Nikšić / Crna Gora (koautor Tihomir Štraus) – 1982., prva nagrada *Župna crkva u Dubravama, Tuzla – 2000., prva nagrada *Župna crkva u Podmilačju, Jajce / BiH – 2000., prva nagrada ===Nagrade na internacionalnim arhitektonskim natječajima=== *Glavna pošta, Ministarstvo PTT i Ured telekomunikacija u Addis Abebi / Etiopija – 1964. (s Zdravkom Kovačevićem) – prva nagrada *Opera u Sofiji / Bugarska – 1973 (s Halidom Muhasilovićem) – prva nagrada *Velika džamija, Oran / Alžir (s Halidom Muhasilovićem) – 1985. – prva nagrada ==Izložbe== Izlagao je na domaćoj i na međunarodnoj sceni. <br/>1973. i 1974. – samostalne izložbe arhitekture u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu <br/>1986. i 1987. – retrospektivna izložba arhitekture u Sarajevu, Skopju, Beogradu, Ljubljani i Novom Sadu. <br/>Kolektivne izložbe u New Yorku u okviru izložbe "Yugoslav Arhictecture 1977 – 1984". u Sarajevu, Zagrebu, Budimpešti i Mariboru u okviru izložbe "Arhitekti-akademici Bosne i Hercegovine". ==Knjige== * Nova bosanskohercegovačka arhitektura – 1977. * 15 godina bosanskohercegovačke arhitekture – 1987. * Arhitektura XX vijeka u ediciji "Umjetnost na tlu Jugoslavije" – 1987, s grupom autora * Arhitektura Jugoslavije – 1991. * Sarajevo – l'architecte et les barbares" – Paris, 1994. * Arhitekt i barbari – 1995. * Arhitektura Bosne i Hercegovine od 1945. do 1995. – 1998. * Arhitektura Jugoslavije – prošireno i dopunjeno izdanje – 2013. == Nagrade == *1965. – [[Šestotravanjska nagrada Grada Sarajeva]]; *1973. – Republička nagrada "Borbe" za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u Bosni i Hercegovini u 1972. godini, za Naselje sunca u Sarajevu *1978. – 27-julska nagrada za arhitektonski opus *1990. – Savezna nagrada "Borbe" za izgrađeni Muzej avijacije u Beogradu ==Vanjske poveznice== * http://www.sarajevogreendesign.com/sgd2011/biographies/ivan_straus.html (en) * http://anubih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=172%3Aivan-traus&catid=27%3Anew-to-joomla&Itemid=54&lang=ba == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Štraus, Ivan}} [[Kategorija:Slovenski arhitekti]] 5h3d66hck2644ck8kj1y3tqreb2s05y 7430631 7430569 2026-04-15T21:01:33Z Croxyz 205325 ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7430631 wikitext text/x-wiki {{Površan prijevod}} {{Infookvir likovni umjetnik | ime = Ivan Štraus | slika = Belgrade-avio-museum.jpg | veličina =250px |opis = Muzej vazduhoplovstva, Beograd |period = [[moderna arhitektura]] |rođenje = [[24. srpnja]] [[1928.]] |smrt = [[24. kolovoza]] [[2018.]] | nacionalnost = |vrsta = [[arhitektura]],<br> [[povijest arhitekture]] }} '''Ivan Štraus''' ([[Kremna (Užice, Srbija)|Kremna]], [[24. srpnja]] [[1928.]] – [[Sarajevo]], [[24. kolovoza]] [[2018.]]) bio je bosanskohercegovački [[arhitekt]] slovenskog porijekla. ==Biografija== Odrastao je u Banja Luci. Studij arhitekture započeo je u Zagrebu 1947. godine, a diplomirao je 1958. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu. Već od 1952. godine počinje se baviti arhitektnoskom djelatnošću sudjelovavši u arhitektonskim natječajima. Od tada je osvojio oko 30 vodećih nagrada za arhitekturu, a pobijedio je na mnogim državnim i međunarodnim natječajima. *1984. – Prijem u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://anubih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=172%3Aivan-traus&catid=27%3Anew-to-joomla&Itemid=54&lang=hr |accessdate=16. rujna 2013. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130226113118/http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=172%3Aivan-traus&catid=27%3Anew-to-joomla&Itemid=54&lang=hr |archivedate=26. veljače 2013.}}</ref> *2012. – Prijem u Srpsku Akademiju nauka i umjetnosti<ref>http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/Clan.aspx?arg=1488 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170318172947/http://www.sanu.ac.rs/clanstvo/Clan.aspx?arg=1488 |date=18. ožujka 2017. }},</ref> *2013. – Vlada Srbije je proglasila Muzej vazduhoplovstva za spomenik kulture<ref>{{Citiranje weba |url=http://tanjug.rs/novosti/96200/palata-srbija---spomenik-kulture.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=16. rujna 2013. |archive-date=23. rujna 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130923043409/http://tanjug.rs/novosti/96200/palata-srbija---spomenik-kulture.htm |url-status=dead }}</ref> O Štrausu su pisali: "Ivan Štraus je kompletna arhitektonska i umjetnička ličnost. On je na prvom mjestu čovjek ideja i kreator prostora, ali on je i arhitekt-graditelj i arhitekt-publicist... Objekti koje je Ivan Štraus projektovao u posljednje vrijeme, u godinama zrele arhitektonske aktivnosti, predstavljaju malu antologiju specifičnih formi – čistih u svojoj geometriji, snažnih u svojim proporcijama, razigranih, ali discipliniranih u svojim ritmičkim kompozicijama i vrlo često smjelih u konstruktivnih rješenjima. Upravo u periodu njegove zrelosti kao umjetnika, forme njegovih objekata su sve smjelije, perfekcija detalja sve naglašenija, likovni vokabular kojim oblikuje svoj svijet arhitekture sve bogatiji." – Akademik Husref Redžić, Sarajevo (iz prijedloga kandidature za izbor Ivana Štrausa u Akademiju nauka BiH 1984)<ref name="#1">Ivan Štraus, arhitekt – izdanje Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – 2002 </ref> "Nikada opterećen sporednim efektom, svaki arhitektonski zadatak rješava isključivo na razini intelektualnig i spoznajnog pristupa. Zato se Štrausova arhitektura ne moze voljeti ili ne voljeti, sviđati ili ne sviđati; nju spoznajmo, doživljavamo i tumačimo u svom bogatstvu misaonog izraza. Upravo po tome, Štraus je danas jedan od najistaknutijih predstavnika savremene jugoslavenske arhitekture, a njegovo dosadašnje djelo pouzdano je značajan doprinos savremenoj arhitekturi uopšte." – Profesor Nedžad Kurto, arhitekt, za "Odjek" broj 23, Sarajevo 1986.<ref name="#1"/> ==Realizirani projekti== Od realiziranih projekata ističu se: *Zgrada Elektroprivrede BH – 1978. – Zgrada je teško oštećena tijekom opsade i bombardiranja Sarajeva 1995., a potpuno je redizajnirana i rekonstruirana 2001. *Hotel Holliday Inn u Sarajevu – 1983. *[[UNITIC poslovno upravne zgrade]] (prvotno UNIS) u Sarajevu – 1986. *Muzej Vojnog Vazduhoplovstva u Beogradu – ideja 1969, završetak gradnje 1990. *Press centar na Bjelašnici (u potpunosti srušen tokom rata) – 1983. *Stambeni kompleksi Naselje Sunca, Naselje Radojke Lakić, Shopping Centar, itd. Istaknuo se kao projektant značajnih sakralnih objekata: *Džamija u Oranu – međunarodni natječaj 1988. *Župna crkva u Zoviku pored Brčkog – 1987. *Župna crkva u Brčkom *Crkva u Dubravama *Crkva u Petrićevcu *Crkva na Dobrinji, Sarajevo – 1999. O Štrausovoj sakralnoj arhitekturi, arhitekt Mihajlo Mitrović piše: "Ceo ovaj ciklus neponavljanih i originalnih likovnih sklopova ima savršeno prepoznatljiv zajednički imenitelj: potpunu bezornamentalnost, majstorski oblikovanu lapidarnost formi, i suverenu prisutnost primarnih konstrukcija, koje tvore podlogu najneobičnijim kutcima, dozirane sakralne tajanstvenosti. Štrausovi zvonici su posebna storija, čista euklidovska planimetrija, a interpretacija krsta, lucidan izazov najstarijem i najjednostavnijem hrisćanskom simbolu. Elem, Štrausov ciklus sakralne arhitekture zaodenut je neobičnom lepotom. Svaka lepota je događaj, a najtrajniji je onaj ugrađen u neimarskom slogu."<ref>Politika, 21 novembar 2009, Štrausov ciklus sakralne arhitekture, autor Mihajlo Mitrovic</ref> ==Nagrade na arhitektonskim natječajima== ===Nagrade na jugoslovenskom / bosanskohercegovačkom prostoru=== *Dom štampe i gradski hotel, Sarajevo / BiH (koautor Zdravko Kovačević) – 1962., prva nagrada. *Muzej avijacije, Beograd – 1969. prva nagrada *Biblioteka i dječje pozorište, Banja Luka / BiH – 1974., prva nagrada *Dom Armije, Derventa / BiH – 1977., prva nagrada *Hotel Onogošt, Nikšić / Crna Gora (koautor Tihomir Štraus) – 1982., prva nagrada *Župna crkva u Dubravama, Tuzla – 2000., prva nagrada *Župna crkva u Podmilačju, Jajce / BiH – 2000., prva nagrada ===Nagrade na internacionalnim arhitektonskim natječajima=== *Glavna pošta, Ministarstvo PTT i Ured telekomunikacija u Addis Abebi / Etiopija – 1964. (s Zdravkom Kovačevićem) – prva nagrada *Opera u Sofiji / Bugarska – 1973 (s Halidom Muhasilovićem) – prva nagrada *Velika džamija, Oran / Alžir (s Halidom Muhasilovićem) – 1985. – prva nagrada ==Izložbe== Izlagao je na domaćoj i na međunarodnoj sceni. <br/>1973. i 1974. – samostalne izložbe arhitekture u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu <br/>1986. i 1987. – retrospektivna izložba arhitekture u Sarajevu, Skopju, Beogradu, Ljubljani i Novom Sadu. <br/>Kolektivne izložbe u New Yorku u okviru izložbe "Yugoslav Arhictecture 1977 – 1984". u Sarajevu, Zagrebu, Budimpešti i Mariboru u okviru izložbe "Arhitekti-akademici Bosne i Hercegovine". ==Knjige== * Nova bosanskohercegovačka arhitektura – 1977. * 15 godina bosanskohercegovačke arhitekture – 1987. * Arhitektura XX vijeka u ediciji "Umjetnost na tlu Jugoslavije" – 1987, s grupom autora * Arhitektura Jugoslavije – 1991. * Sarajevo – l'architecte et les barbares" – Paris, 1994. * Arhitekt i barbari – 1995. * Arhitektura Bosne i Hercegovine od 1945. do 1995. – 1998. * Arhitektura Jugoslavije – prošireno i dopunjeno izdanje – 2013. == Nagrade == *1965. – [[Šestotravanjska nagrada Grada Sarajeva]]; *1973. – Republička nagrada "Borbe" za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u Bosni i Hercegovini u 1972. godini, za Naselje sunca u Sarajevu *1978. – 27-julska nagrada za arhitektonski opus *1990. – Savezna nagrada "Borbe" za izgrađeni Muzej avijacije u Beogradu ==Vanjske poveznice== * http://www.sarajevogreendesign.com/sgd2011/biographies/ivan_straus.html (en) * http://anubih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=172%3Aivan-traus&catid=27%3Anew-to-joomla&Itemid=54&lang=ba == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Štraus, Ivan}} [[Kategorija:Slovenski arhitekti]] shabx0o8fgqoxms6g5dzqd1iwiih5y5 0 497580 7430446 7405450 2026-04-15T12:31:44Z CommonsDelinker 3582 Slika Stemma_di_Soppe.jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Túrelio 7430446 wikitext text/x-wiki Za grbove [[Dalmatinsko komunalno plemstvo|dalmatinskog komunalnog plemstva]] ne vrijede zakoni [[Heraldika|heraldike]] zbog posebnih uvjeta nastanka i vlasnika istih. [[Grb]]ovi dalmatinskog komunalnog plemstva pripadaju krugu talijanskog komunalnog plemstva gdje je tradicija opisivanja s gledišta promatrača. Grbovi s početnim slovom '''S''' __TOC__ ==Grbovi== {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="206" | Grb ! Kuća i opis grba |- valign=top |align=center | [[File:Scotti 1.JPG|150px]][[File:Scotti 2.JPG|150px]][[File:Scotti 3.JPG|150px]] | '''Scotti''' (Kaštela) Titula: [[Ninska biskupija|Ninski biskup]], [[Zadarska nadbiskupija|zadarski nadbiskup]] * '''(HR)''' Na zlatnom polju plavi lav okrunjen zlatnom krunom. Preko svega lijevo kosa greda, duž grede pet redova paralelograma zlatno-crveni. [7] * '''(HR)''' Crtež. Povelja o imenovanju za ninskog biskupa * '''(HR)''' Vodoravna podjela. Gore na crvenom polju redom: osmero kraka srebrena zvijezda, srebreni ljiljan, osmero kraka srebrena zvijezda, dolje na plavom polju srebreni lav [8] |- valign=top |align=center | [[File:Scura 1.JPG|150px]][[File:Scura 2.JPG|150px]] | '''Scura''' (Zadar, Kotor) Titula: * '''(HR)''' Na srebrenom polju dvoglavi crni orao okrunjen zlatnim krunama. [1/48] * '''(HR)''' Na srebrenom polju vodoravna crvena greda. Iznad grede crna ptica, ispod grede crvena ulazna kula [1/48] |- valign=top |align=center | [[File:Simonich 1.JPG|150px]][[File:Simonich 2.JPG|150px]] | '''Simonić''' (Šibenik) Titula: * '''(HR)''' Na plavom polju zlatni zmaj. [1/48] * '''(HR)''' Vodoravna podjela. Gore na plavom polju trolisni srebreni križ (križ sv. Mauricija), dolje na srebrenom polju zeleni zmaj. [1/48] |- valign=top |align=center | [[File:Sitničanić 1.JPG|150px]] [[File:Sitničanić 2.JPG|150px]] | '''Sitničanić''' (Knin) Titula: * '''(HR)''' Podjela na četvrtine. 1 i 4 četvrtina zlatno polje, 1 i 3 četvrtina crno polje, preko svega crna lijevi kosa greda, duž grede redom osmeokraka srebrena zvijezda, srebreni polumjesec, osmokraka srebrena zvijezda. [2/70] * '''(HR)''' Podjela na četvrtine. 1 i 4 četvrtina zlatno polje, 1 i 3 četvrtina crno polje, preko svega crna lijevi kosa greda, duž grede redom osmokraka srebrena zvijezda, srebreni polumjesec, osmokraka srebrena zvijezda. [3/73] |- valign=top |align=center | [[File:Smarich 1.JPG|150px]] | '''Smarich''' (Trogir) Titula: '''(HR)''' Crveno polje podijeljeno srebrenim valom, gore šestokraka srebrena zvijezda, dolje srebreni polumjesec. [1/49] |- valign=top |align=center | [[File:Smecchia 1.JPG|150px]] | '''Smecchia''' (Perast) Titula: Conte veneto, austrijska potvrda plemstva '''(HR)''' Na plavom polju srebrena ruka u srebrenom rukavu, izlazi s desna, drži zelenu stabljiku s korijenom i četiri zelena lista, na vrhu stabljike šestokraka zlatna zvijezda. [1/14, 4/5, 5/27] |- valign=top |align=center | [[File:Smiljanić 1.JPG|150px]] [[File:Smiljanić 2.JPG|150px]] | '''Smiljanić, Smiljanović''' (Zadar, Nin) Titula: Zadarsko, ninsko, austrijsko plemstvo * '''(HR)''' Podjela na četvrtine.1 četvrtina na srebrenom polju lijeva polovina crnog orla, 2 i 3 četvrtina na plavom polju srebrena kula crvenih vrata i prozora, 4 četvrtina na srebrenom polju desna polovina crnog orla. [1/14] * '''(HR)''' Podjela na četvrtine.1 četvrtina na srebrenom polju lijeva polovina crnog orla, 2 i 3 četvrtina na plavom polju srebrena kula crvenih vrata i prozora, 4 četvrtina na srebrenom polju desna polovina crnog orla. [4/5] |- valign=top |align=center | [[File:Sobota 1.JPG|150px]] | '''Sobota''' (Trogir) Titula: '''(HR)''' Na plavom polju osmero kraka zlatna zvijezda, unutar zvijezde hodajući crni medvjed. [1/47, 5/65, 6/23] |- valign=top |align=center | | ''' Soppe ''' (Zadar) Titula: Conte veneto, zadarsko plemstvo '''(HR)''' Vodoravna podjela. Gore crveno polje, dolje srebrno polje, preko svega leopard suprotnih boja polja. |} ==Izvori== # Der Adel Koenigreich Dalmatien, Carl G. Friederich Hayer von Rosenfeld, 1873. Nürnberg (1/tabela) # [[Fojnički grbovnik]], rukopis Fojnica (BIH) (2/ stranica) # Grbovnik Stanislava Rubčića, BEU, Modena (3/stranica) # Spisi Heraldičke komisije za Dalmaciju (1817-1850), Državni arhiv Zadar (4/spis) # Re di armi, rukopis, D. S. Karaman, Muzej grada Splita (5/stranica) # Grbovi trogirskih biskupa, riznica trogirske katedrala, Trogir # Grb na misnici, riznica [[Crkva sv. Ivana Krstitelja u Kaštel Starom|crkve sv. Ivana Krstitelja]], Kaštel Stari # Pastirsko pismo, iz 1798, br. 1414, Zadar [[Kategorija: Grbovi dalmatinskog komunalnog plemstva]] byv8rg5d3qax8t7k1ohm9xakpkc9jz5 0 497841 7430588 6897995 2026-04-15T18:53:42Z Sk53121 310591 7430588 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir album |ime_albuma = 18 velikih hitova |ime_glazbenika = [[Severina]] |vrsta = najveći hitovi |s_albuma = |slika = Severina-18velikihhitova2002.jpg |žanr = [[pop]], [[teen pop]], [[pop rock]], [[etno]] |datum = [[16. srpnja]] [[2002.]] |snimanje = [[1992.]] - [[2002.]] |trajanje = 54:21 |izdavač = [[Croatia Records]] |producent = [[Zrinko Tutić]], [[Nikša Bratoš]], [[Miro Buljan]], [[Severina]], [[Ante Pecotić]] |recenzija = |kronologija = |album_prije = |godina0 = |godina = |album_poslije = [[Coctail (album)|Coctail]] |godina2 = [[2005.]] |ostalo = }} '''''18 velikih hitova''''' prvi je [[album|kompilacijski album]] [[hrvatska|hrvatske]] [[pop (glazba)|pop]] [[pjevač]]ice [[Severina|Severine]], objavljen [[16. srpnja]] [[2002.]] godine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u izdanju diskografske kuće [[Croatia Records]]. Na albumu se nalaze svi hitovi od albuma "[[Severina (album iz 1992.)|Severina]]" iz [[1992.]] godine do albuma "[[Ja samo pjevam]]" iz [[1999.]] godine, uključujući dva nova singla, "'Ko je kriv", duet s [[Boris Novković|Borisom Novkovićem]] i "Kreni", duet s [[Amir Kazić Leo|Leom]].<ref>[https://itunes.apple.com/us/album/18-velikih-hitova/id432168047 18 velikih hitova, 2002]</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | skladba1 = Dalmatinka | trajanje1 = 4:31 | skladba2 = Paloma Nera | trajanje2 = 3:41 | skladba3 = Ja samo pjevam | trajanje3 = 3:38 | skladba4 = Ti si srce moje | trajanje4 = 4:10 | skladba5 = Djevojka sa sela | trajanje5 = 4:42 | skladba6 = Rastajem se od života | trajanje6 = 3:15 | skladba7 = Da si moj | trajanje7 = 3:40 | skladba8 = Kad si sam | trajanje8 = 4:09 | skladba9 = Tvoja prva djevojka | trajanje9 = 4:51 | skladba10 = Trava zelena | trajanje10 = 4:15 | skladba11 = Od rođendana do rođendana | trajanje11 = 4:24 | skladba12 = Ante | trajanje12 = 3:06 | skladba13 = Adio, ljube | trajanje13 = 3:18 | skladba14 = Prijateljice | trajanje14 = 3:33 | skladba15 = Sija sunce, trava miriše | trajanje15 = 3:10 | skladba16 = Kreni | trajanje16 = 3:34 | skladba17 = Moja stvar | trajanje17 = 3:54 | skladba18 = 'Ko je kriv | trajanje18 = 4:46 }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi]] [[Kategorija:Albumi iz 2002.]] 7krxzs0lv5um6diafn1g93v6ogtu5ds 0 504667 7430570 7373563 2026-04-15T17:36:55Z Dissident93 358006 7430570 wikitext text/x-wiki {{Infookvir klub američkog nogometa | ime_kluba = Washington Commanders | grb = Washington Commanders logo.svg | država = | grad = Washington D.C. | stadion = FedExField (85.000 mjesta) | web_stranica = http://www.commanders.com/ | vlasnik = Josh Harris | predsjednik = Mark Clouse | generalni_menadžer = Adam Peters | glavni_trener = Dan Quinn | koordinator_napada = David Blough | koordinator_obrane = Daronte Jones | koordinator_specijalnih_timova = Larry Izzo | osvojenih_prvenstava = [[National Football League|NFL]]: 1937., 1942. <br> [[Super Bowl]]: 1982., 1987., 1991. | konferencijski_naslovi = [[National Football Conference|NFC]]: 5 | divizijski_naslovi = NFL istok: 6 <br> NFC Istok: 8 | sezona_u_doigravanju = [[National Football League|NFL]]: 24 }} '''Washington Commanders''' su profesionalni klub [[Američki nogomet|američkog nogometa]] iz [[Washington D.C.|Washingtona D.C.]], a natječu se u istočnoj diviziji [[National Football Conference|NFC konferencije]]. Klub je osnovan 1932. i dosad je osvojio 5 naslova prvaka. Svoje domaće utakmice od 1997. igraju na stadionu FedExField. == Povijest kluba == === Od 1932. do 1970. === [[Datoteka:Sammy Baugh NYWTS.gif|150px|minijatura|lijevo|Sammy Baugh]] Momčad je osnovana 1932. u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]] u [[Massachusetts]]u pod imenom Boston Braves, ali već iduće sezone mijenja ime u Boston Redskins.<ref>{{cite web |url=http://www.sportsecyclopedia.com/nfl/wasbos/bosskins.html |publisher=sportsecyclopedia.com |title=Boston Redskins Historical Moments |accessdate=1. veljače 2014.}}</ref> Svoje prvo finale lige igraju 1936. godine protiv pobjednika zapadne divizije, [[Green Bay Packers]]a, ali u njemu gube 21:6. Početkom 1937. momčad seli u [[Washington]], a u momčad dolazi ''quarterback'' [[Sammy Baugh]]. Predvođeni Baughom, Redskinsi ponovno osvajaju diviziju i u utakmici za naslov prvaka pobjeđuju [[Chicago Bears]]e s 28:21 te osvajaju svoj prvi naslov prvaka u povijesti. Tri godine kasnije, Redskinsi i Bearsi su ponovno u finalu. Ovaj put momčad iz Chicaga nadmoćno pobjeđuje, s čak 73:0, što je najveća pobjeda u povijesti lige.<ref>{{cite web |url=http://www.history.com/this-day-in-history/bears-beat-redskins-73-0-in-nfl-championship-game |publisher=history.com |title=Bears beat Redskins 73-0 in NFL Championship game |accessdate=1. veljače 2014.}}</ref> Redskinsi su početkom 40-ih uz Bearse jedna od najjačih momčadi lige, a obje momčadi to dokazuju 1942., u svom trećem međusobnom ogledu u finalu u šest godina. Redskinsi do finala dolaze s 10 pobjeda u 11 utakmica, a pobjeđuju i u finalu, s 14:6. Četvrto i posljednje finale Bearsa i Redskinsa u četrdesetima stiže 1943., kada Bearsi pobjeđuju 41:21 i postavljaju omjer s Bearsima u utakmicama za naslov na 2:2. Posljednju priliku za osvajanje naslova Redskinsi imaju 1945. kada u finalu igraju s [[St. Louis Rams|Los Angeles Ramsima]]. Međutim, Ramsi dobivaju utakmicu s 15:14, a Redskinsima je to posljenje doigravanje u idućih 25 sezona. Kroz pedesete i šezdesete bilježe vrlo slabe rezultate, te od 1946. do 1970. bilježe samo četiri pobjedničke sezone. Najbliže doigravanju bili su 1955. kada s 8 pobjeda osvajaju drugo mjesto u svojoj diviziji, a njihov trener Joe Kuharich biva proglašen za trenera sezone. Redskinsi tek 1962. po prvi put dovode u momčad crnog igrača (running backa Ernieja Davisa, osvajača Heismanovog trofeja), posljednji od svih momčadi lige. Davis odmah biva proslijeđen u [[Cleveland Browns]]e, ali za njih nije odigrao nijednu jer mu je bila dijagnosticirana [[Leukemija|leukemija]].<ref>{{cite web |url=http://www.washingtonian.com/blogs/capitalcomment/1962-the-year-that-changed-the-redskins.php |publisher=washingtonian.com |title=1962: The Year That Changed the Redskins |date=10. listopada 2011. |accessdate=1. veljače 2014. |archive-date=27. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150927144651/http://www.washingtonian.com/blogs/capitalcomment/1962-the-year-that-changed-the-redskins.php |url-status=dead }}</ref> === Od 1971. do 1980. === Bolja vremena za Redskinse dolaze 1971. kada momčad preuzima dotadašnji trener [[St. Louis Rams|Los Angeles Ramsa]] George Allen.<ref>{{cite web |url=http://www.profootballhof.com/hof/member.aspx?PLAYER_ID=14 |publisher=profootballhof.com |title=George Allen Biography |accessdate=1. veljače 2014. |archive-date=27. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131227181141/http://www.profootballhof.com/hof/member.aspx?player_id=14 |url-status=dead }}</ref> Allen već prve sezone dovodi momčad do doigravanja (po prvi puta od 1945.) i pritom biva proglašen trenerom sezone. Redskinsi gube u divizijskoj rundi doigravanja od [[San Francisco 49ers]]a, ali su već iduće sezone na samom vrhu. Predvođeni ''linebackerom'' Chrisom Hanburgerom, ''wide receiverom'' Charleyem Taylorom i MVP-em sezone ''running backom'' Larryjem Brownom, osvajaju diviziju s 11 pobjeda u 14 utakmica. U doigravanju pobjeđuju [[Green Bay Packers]]e i [[Dallas Cowboys]]e te dolaze u svoj prvi [[Super Bowl]]. Protivnici u Super Bowlu su im te sezone nepobijeđeni [[Miami Dolphins]]i. Dolphinsi s ''quarterbackom'' Bobbyjem Grieseom i ''running backom'' [[Larry Csonka|Larryjem Csonkom]] svoj niz nastavljaju i u finalnoj utakmici te pobjeđuju Redskinse 14:7. Redskinsi nastavljaju s dobrim igrama do kraja sedamdesetih, te ulaze u doigravanje još tri puta. [[Datoteka:Darrell Green 8-4-02 020804-N-5086M-004.jpg|150px|minijatura|lijevo|Darrell Green]] === Tri osvojena Super Bowla od 1981. do 1991. === Možda i najuspješnije doba Redskinsi imaju u osamdesetima. Momčad 1981. preuzima trener Joe Gibbs, a najveći uspjeh kluba u novije doba dolazi odmah iduće sezone. Sezona 1982. bila je skraćena zbog štrajka, te se igralo samo devet utakmica, od kojih Redskinsi pobjeđuju u osam. Redskinse do Super Bowla predvode ''quarterback'' Joe Theismann i ''running back'' John Riggins, a na tom putu pobjeđuju u doigravanju [[Detroit Lions]]e, [[Minnesota Vikings]]e i [[Dallas Cowboys]]e. U utakmici za naslov igranoj u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] pred više od 100.000 gledatelja, Redskinsi pobjeđuju Miami Dolphinse 27:17 i osvajaju svoj prvi naslov u eri Super Bowla. Trener Gibbs proglašen je za trenera sezone, a Riggins za MVP-a Super Bowla.<ref>{{cite web |url=http://www.nfl.com/superbowl/history/recap/sbxvii |publisher=nfl.com |title=Super Bowl XVII |accessdate=1. veljače 2014.}}</ref> Sljedeću sezonu Redskinsi osvajaju diviziju s 14 pobjeda i tako opravdavaju ulogu favorita za osvajanje još jednog naslova. U divizijskoj utakmici doigravanja pobjeđuju [[St. Louis Rams|Los Angeles Ramse]] s čak 51:7, a u konferencijskom finalu [[San Francisco 49ers]]e [[Joe Montana|Joea Montane]] s 24:21. Ipak, u 18. po redu Super Bowlu pobjeđuju ih [[Oakland Raiders]]i koji time osvajaju svoj treći naslov u 8 godina. Predvođeni ''defensive endom'' Dexterom Manleyem, ''wide receiverom'' Artom Monkom i jednim od najboljih ''cornerbacka'' svih vremena Darrellom Greenom, Redskinsi su u konferencijskom finalu 1986. (gube od [[New York Giants]]a), a 1987. su nakon osvojene divizije ponovno u [[Super Bowl]]u. Ovaj put su im protivnici [[Denver Broncos]]i ''quarterbacka'' [[John Elway|Johna Elwaya]]. Redskinsi pobjeđuju 42:10 i osvajaju drugi Super Bowl i čevrti naslov prvaka ukupno. [[Datoteka:Robert Griffin III.jpg|200px|minijatura|desno|Robert Griffin III]] Sljedeće sezone Mark Rypien postaje prvi izbor na mjestu ''quarterbacka'', a možda najbolju sezonu ima 1991. kada predvodi momčad do 14 pobjeda u sezoni i naslova prvaka divizije. Trener Gibbs je proglašen po treći put za trenera godine, a Redskinsi nastavljaju pobjeđivati i u ''playoffu'' (izbacuju [[Atlanta Falcons]]e i [[Detroit Lions]]e) i tako dolaze do četvrtog Super Bowla u deset godina. Rypien je izabran za MVP-a Super Bowla<ref>{{cite web |url=http://www.nfl.com/superbowl/history/mvp/sbxxvi |publisher=nfl.com |title=Super Bowl XXVI MVP: Mark Rypien |accessdate=1. veljače 2014.}}</ref> u utakmici gdje Redskinsi pobjeđuju [[Buffalo Bills]]e 37:24, te Redskinsi svojim trećim naslovom od 1982. potvrđuju (uz San Francisco 49erse) status jedne od najboljih momčadi tog doba. === Era Roberta Griffina III === Treće osvojeno prvenstvo označilo je kraj ere za Redskinse. Momčad do danas ne uspijeva ponoviti te uspjehe, te do 2013. još samo pet puta dolazi u doigravanje. Na draftu 2012. Redskinsi koje vodi trener Mike Shanahan biraju ''quarterbacka'' [[Robert Griffin III|Roberta Griffina III]], osvajača [[Heismanov trofej|Heismanovog trofeja]].<ref>{{cite web |url=http://www.huffingtonpost.com/2012/03/10/redskins-rams-trade-statement-draft-robert-griffin_n_1336770.html |publisher=huffingtonpost.com |title=Redskins, Rams Trade: Draft Picks Deal To Bring Robert Griffin III To DC Confirmed |date=10. ožujka 2012. |accessdate=1. veljače 2014.}}</ref> To se pokazuje kao dobra odluka jer se Redskinsi već u prvoj njegovoj sezoni pojavljuju u doigravanju, a Griffin je proglašen najboljim rookiem sezone u napadu.<ref>{{cite web |url=http://www.redskins.com/news-and-events/article-1/Griffin-III-Named-PFWA-NFL-Rookie-Of-Year/b95ff0df-2f64-476a-b366-2ec40b35313b |publisher=redskins.com |title=Griffin III Named PFWA NFL Rookie Of Year |date=14. siječnja 2013. |accessdate=1. veljače 2014. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140203091921/http://www.redskins.com/news-and-events/article-1/Griffin-III-Named-PFWA-NFL-Rookie-Of-Year/b95ff0df-2f64-476a-b366-2ec40b35313b |archivedate=3. veljače 2014.}}</ref> Međutim, Griffin se ozljeđuje krajem te sezone i ima probleme s ozljedama i tijekom sezone 2013. kada Redskinsi pobjeđuju u samo tri utakmice. Zbog toga trener Shanahan dobiva otkaz, a počekom 2014. za novog trenera je postavljen Jay Gruden.<ref>{{cite web |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/football-insider/wp/2014/01/09/jay-gruden-expected-to-be-hired-as-redskins-coach/ |publisher=washingtonpost.com |title=ay Gruden to become Redskins coach, agrees to five-year deal |date=9. siječnja 2014. |accessdate=1. veljače 2014.}}</ref> == Učinak po sezonama od 2008. == {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- ! scope="col" rowspan="2" width=50px|Sezona ! scope="col" rowspan="2" width=50px|Liga ! scope="col" rowspan="2"|Konferencija ! scope="col" rowspan="2" width=50px|Divizija ! colspan="4"|Regularni dio sezone ! scope="col" rowspan="2" width=250px|Uspjeh u doigravanju |- ! scope="col" width=35px| Poz. ! scope="col" width=35px| Pob. ! scope="col" width=35px| Por. ! scope="col" width=35px| Ner. |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2008.|2008.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|4. |align="center"|8 |align="center"|8 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2009.|2009.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|4. |align="center"|4 |align="center"|12 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2010.|2010.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|4. |align="center"|6 |align="center"|10 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2011.|2011.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|4. |align="center"|5 |align="center"|11 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2012.|2012.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|'''1.''' |align="center"|10 |align="center"|6 |align="center"|0 |poraženi u ''wild-card'' rundi |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2013.|2013.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|4. |align="center"|3 |align="center"|13 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2014.|2014.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|4. |align="center"|4 |align="center"|12 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2015.|2015.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|'''1.''' |align="center"|9 |align="center"|7 |align="center"|0 |poraženi u ''wild-card'' rundi |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2016.|2016.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|3. |align="center"|8 |align="center"|7 |align="center"|1 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2017.|2017.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|3. |align="center"|7 |align="center"|9 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2018.|2018.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|3. |align="center"|7 |align="center"|9 |align="center"|0 | |- |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{klubovi američkog nogometa}} [[Kategorija:Klubovi NFL-a]] cvyomgswd7rrcc9gau97dbg03hzzu7n 7430571 7430570 2026-04-15T17:37:24Z Dissident93 358006 7430571 wikitext text/x-wiki {{Infookvir klub američkog nogometa | ime_kluba = Washington Commanders | grb = Washington Commanders logo.svg | država = | grad = Washington D.C. | stadion = Northwest Stadium (64.000 mjesta) | web_stranica = http://www.commanders.com/ | vlasnik = Josh Harris | predsjednik = Mark Clouse | generalni_menadžer = Adam Peters | glavni_trener = Dan Quinn | koordinator_napada = David Blough | koordinator_obrane = Daronte Jones | koordinator_specijalnih_timova = Larry Izzo | osvojenih_prvenstava = [[National Football League|NFL]]: 1937., 1942. <br> [[Super Bowl]]: 1982., 1987., 1991. | konferencijski_naslovi = [[National Football Conference|NFC]]: 5 | divizijski_naslovi = NFL istok: 6 <br> NFC Istok: 8 | sezona_u_doigravanju = [[National Football League|NFL]]: 24 }} '''Washington Commanders''' su profesionalni klub [[Američki nogomet|američkog nogometa]] iz [[Washington D.C.|Washingtona D.C.]], a natječu se u istočnoj diviziji [[National Football Conference|NFC konferencije]]. Klub je osnovan 1932. i dosad je osvojio 5 naslova prvaka. Svoje domaće utakmice od 1997. igraju na stadionu FedExField. == Povijest kluba == === Od 1932. do 1970. === [[Datoteka:Sammy Baugh NYWTS.gif|150px|minijatura|lijevo|Sammy Baugh]] Momčad je osnovana 1932. u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]] u [[Massachusetts]]u pod imenom Boston Braves, ali već iduće sezone mijenja ime u Boston Redskins.<ref>{{cite web |url=http://www.sportsecyclopedia.com/nfl/wasbos/bosskins.html |publisher=sportsecyclopedia.com |title=Boston Redskins Historical Moments |accessdate=1. veljače 2014.}}</ref> Svoje prvo finale lige igraju 1936. godine protiv pobjednika zapadne divizije, [[Green Bay Packers]]a, ali u njemu gube 21:6. Početkom 1937. momčad seli u [[Washington]], a u momčad dolazi ''quarterback'' [[Sammy Baugh]]. Predvođeni Baughom, Redskinsi ponovno osvajaju diviziju i u utakmici za naslov prvaka pobjeđuju [[Chicago Bears]]e s 28:21 te osvajaju svoj prvi naslov prvaka u povijesti. Tri godine kasnije, Redskinsi i Bearsi su ponovno u finalu. Ovaj put momčad iz Chicaga nadmoćno pobjeđuje, s čak 73:0, što je najveća pobjeda u povijesti lige.<ref>{{cite web |url=http://www.history.com/this-day-in-history/bears-beat-redskins-73-0-in-nfl-championship-game |publisher=history.com |title=Bears beat Redskins 73-0 in NFL Championship game |accessdate=1. veljače 2014.}}</ref> Redskinsi su početkom 40-ih uz Bearse jedna od najjačih momčadi lige, a obje momčadi to dokazuju 1942., u svom trećem međusobnom ogledu u finalu u šest godina. Redskinsi do finala dolaze s 10 pobjeda u 11 utakmica, a pobjeđuju i u finalu, s 14:6. Četvrto i posljednje finale Bearsa i Redskinsa u četrdesetima stiže 1943., kada Bearsi pobjeđuju 41:21 i postavljaju omjer s Bearsima u utakmicama za naslov na 2:2. Posljednju priliku za osvajanje naslova Redskinsi imaju 1945. kada u finalu igraju s [[St. Louis Rams|Los Angeles Ramsima]]. Međutim, Ramsi dobivaju utakmicu s 15:14, a Redskinsima je to posljenje doigravanje u idućih 25 sezona. Kroz pedesete i šezdesete bilježe vrlo slabe rezultate, te od 1946. do 1970. bilježe samo četiri pobjedničke sezone. Najbliže doigravanju bili su 1955. kada s 8 pobjeda osvajaju drugo mjesto u svojoj diviziji, a njihov trener Joe Kuharich biva proglašen za trenera sezone. Redskinsi tek 1962. po prvi put dovode u momčad crnog igrača (running backa Ernieja Davisa, osvajača Heismanovog trofeja), posljednji od svih momčadi lige. Davis odmah biva proslijeđen u [[Cleveland Browns]]e, ali za njih nije odigrao nijednu jer mu je bila dijagnosticirana [[Leukemija|leukemija]].<ref>{{cite web |url=http://www.washingtonian.com/blogs/capitalcomment/1962-the-year-that-changed-the-redskins.php |publisher=washingtonian.com |title=1962: The Year That Changed the Redskins |date=10. listopada 2011. |accessdate=1. veljače 2014. |archive-date=27. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150927144651/http://www.washingtonian.com/blogs/capitalcomment/1962-the-year-that-changed-the-redskins.php |url-status=dead }}</ref> === Od 1971. do 1980. === Bolja vremena za Redskinse dolaze 1971. kada momčad preuzima dotadašnji trener [[St. Louis Rams|Los Angeles Ramsa]] George Allen.<ref>{{cite web |url=http://www.profootballhof.com/hof/member.aspx?PLAYER_ID=14 |publisher=profootballhof.com |title=George Allen Biography |accessdate=1. veljače 2014. |archive-date=27. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131227181141/http://www.profootballhof.com/hof/member.aspx?player_id=14 |url-status=dead }}</ref> Allen već prve sezone dovodi momčad do doigravanja (po prvi puta od 1945.) i pritom biva proglašen trenerom sezone. Redskinsi gube u divizijskoj rundi doigravanja od [[San Francisco 49ers]]a, ali su već iduće sezone na samom vrhu. Predvođeni ''linebackerom'' Chrisom Hanburgerom, ''wide receiverom'' Charleyem Taylorom i MVP-em sezone ''running backom'' Larryjem Brownom, osvajaju diviziju s 11 pobjeda u 14 utakmica. U doigravanju pobjeđuju [[Green Bay Packers]]e i [[Dallas Cowboys]]e te dolaze u svoj prvi [[Super Bowl]]. Protivnici u Super Bowlu su im te sezone nepobijeđeni [[Miami Dolphins]]i. Dolphinsi s ''quarterbackom'' Bobbyjem Grieseom i ''running backom'' [[Larry Csonka|Larryjem Csonkom]] svoj niz nastavljaju i u finalnoj utakmici te pobjeđuju Redskinse 14:7. Redskinsi nastavljaju s dobrim igrama do kraja sedamdesetih, te ulaze u doigravanje još tri puta. [[Datoteka:Darrell Green 8-4-02 020804-N-5086M-004.jpg|150px|minijatura|lijevo|Darrell Green]] === Tri osvojena Super Bowla od 1981. do 1991. === Možda i najuspješnije doba Redskinsi imaju u osamdesetima. Momčad 1981. preuzima trener Joe Gibbs, a najveći uspjeh kluba u novije doba dolazi odmah iduće sezone. Sezona 1982. bila je skraćena zbog štrajka, te se igralo samo devet utakmica, od kojih Redskinsi pobjeđuju u osam. Redskinse do Super Bowla predvode ''quarterback'' Joe Theismann i ''running back'' John Riggins, a na tom putu pobjeđuju u doigravanju [[Detroit Lions]]e, [[Minnesota Vikings]]e i [[Dallas Cowboys]]e. U utakmici za naslov igranoj u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] pred više od 100.000 gledatelja, Redskinsi pobjeđuju Miami Dolphinse 27:17 i osvajaju svoj prvi naslov u eri Super Bowla. Trener Gibbs proglašen je za trenera sezone, a Riggins za MVP-a Super Bowla.<ref>{{cite web |url=http://www.nfl.com/superbowl/history/recap/sbxvii |publisher=nfl.com |title=Super Bowl XVII |accessdate=1. veljače 2014.}}</ref> Sljedeću sezonu Redskinsi osvajaju diviziju s 14 pobjeda i tako opravdavaju ulogu favorita za osvajanje još jednog naslova. U divizijskoj utakmici doigravanja pobjeđuju [[St. Louis Rams|Los Angeles Ramse]] s čak 51:7, a u konferencijskom finalu [[San Francisco 49ers]]e [[Joe Montana|Joea Montane]] s 24:21. Ipak, u 18. po redu Super Bowlu pobjeđuju ih [[Oakland Raiders]]i koji time osvajaju svoj treći naslov u 8 godina. Predvođeni ''defensive endom'' Dexterom Manleyem, ''wide receiverom'' Artom Monkom i jednim od najboljih ''cornerbacka'' svih vremena Darrellom Greenom, Redskinsi su u konferencijskom finalu 1986. (gube od [[New York Giants]]a), a 1987. su nakon osvojene divizije ponovno u [[Super Bowl]]u. Ovaj put su im protivnici [[Denver Broncos]]i ''quarterbacka'' [[John Elway|Johna Elwaya]]. Redskinsi pobjeđuju 42:10 i osvajaju drugi Super Bowl i čevrti naslov prvaka ukupno. [[Datoteka:Robert Griffin III.jpg|200px|minijatura|desno|Robert Griffin III]] Sljedeće sezone Mark Rypien postaje prvi izbor na mjestu ''quarterbacka'', a možda najbolju sezonu ima 1991. kada predvodi momčad do 14 pobjeda u sezoni i naslova prvaka divizije. Trener Gibbs je proglašen po treći put za trenera godine, a Redskinsi nastavljaju pobjeđivati i u ''playoffu'' (izbacuju [[Atlanta Falcons]]e i [[Detroit Lions]]e) i tako dolaze do četvrtog Super Bowla u deset godina. Rypien je izabran za MVP-a Super Bowla<ref>{{cite web |url=http://www.nfl.com/superbowl/history/mvp/sbxxvi |publisher=nfl.com |title=Super Bowl XXVI MVP: Mark Rypien |accessdate=1. veljače 2014.}}</ref> u utakmici gdje Redskinsi pobjeđuju [[Buffalo Bills]]e 37:24, te Redskinsi svojim trećim naslovom od 1982. potvrđuju (uz San Francisco 49erse) status jedne od najboljih momčadi tog doba. === Era Roberta Griffina III === Treće osvojeno prvenstvo označilo je kraj ere za Redskinse. Momčad do danas ne uspijeva ponoviti te uspjehe, te do 2013. još samo pet puta dolazi u doigravanje. Na draftu 2012. Redskinsi koje vodi trener Mike Shanahan biraju ''quarterbacka'' [[Robert Griffin III|Roberta Griffina III]], osvajača [[Heismanov trofej|Heismanovog trofeja]].<ref>{{cite web |url=http://www.huffingtonpost.com/2012/03/10/redskins-rams-trade-statement-draft-robert-griffin_n_1336770.html |publisher=huffingtonpost.com |title=Redskins, Rams Trade: Draft Picks Deal To Bring Robert Griffin III To DC Confirmed |date=10. ožujka 2012. |accessdate=1. veljače 2014.}}</ref> To se pokazuje kao dobra odluka jer se Redskinsi već u prvoj njegovoj sezoni pojavljuju u doigravanju, a Griffin je proglašen najboljim rookiem sezone u napadu.<ref>{{cite web |url=http://www.redskins.com/news-and-events/article-1/Griffin-III-Named-PFWA-NFL-Rookie-Of-Year/b95ff0df-2f64-476a-b366-2ec40b35313b |publisher=redskins.com |title=Griffin III Named PFWA NFL Rookie Of Year |date=14. siječnja 2013. |accessdate=1. veljače 2014. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140203091921/http://www.redskins.com/news-and-events/article-1/Griffin-III-Named-PFWA-NFL-Rookie-Of-Year/b95ff0df-2f64-476a-b366-2ec40b35313b |archivedate=3. veljače 2014.}}</ref> Međutim, Griffin se ozljeđuje krajem te sezone i ima probleme s ozljedama i tijekom sezone 2013. kada Redskinsi pobjeđuju u samo tri utakmice. Zbog toga trener Shanahan dobiva otkaz, a počekom 2014. za novog trenera je postavljen Jay Gruden.<ref>{{cite web |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/football-insider/wp/2014/01/09/jay-gruden-expected-to-be-hired-as-redskins-coach/ |publisher=washingtonpost.com |title=ay Gruden to become Redskins coach, agrees to five-year deal |date=9. siječnja 2014. |accessdate=1. veljače 2014.}}</ref> == Učinak po sezonama od 2008. == {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- ! scope="col" rowspan="2" width=50px|Sezona ! scope="col" rowspan="2" width=50px|Liga ! scope="col" rowspan="2"|Konferencija ! scope="col" rowspan="2" width=50px|Divizija ! colspan="4"|Regularni dio sezone ! scope="col" rowspan="2" width=250px|Uspjeh u doigravanju |- ! scope="col" width=35px| Poz. ! scope="col" width=35px| Pob. ! scope="col" width=35px| Por. ! scope="col" width=35px| Ner. |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2008.|2008.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|4. |align="center"|8 |align="center"|8 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2009.|2009.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|4. |align="center"|4 |align="center"|12 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2010.|2010.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|4. |align="center"|6 |align="center"|10 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2011.|2011.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|4. |align="center"|5 |align="center"|11 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2012.|2012.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|'''1.''' |align="center"|10 |align="center"|6 |align="center"|0 |poraženi u ''wild-card'' rundi |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2013.|2013.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|4. |align="center"|3 |align="center"|13 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2014.|2014.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|4. |align="center"|4 |align="center"|12 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2015.|2015.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|'''1.''' |align="center"|9 |align="center"|7 |align="center"|0 |poraženi u ''wild-card'' rundi |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2016.|2016.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|3. |align="center"|8 |align="center"|7 |align="center"|1 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2017.|2017.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|3. |align="center"|7 |align="center"|9 |align="center"|0 | |- !scope="row" align="center"|[[NFL sezona 2018.|2018.]] |align="center"|NFL |align="center"|NFC |align="center"|Istok |align="center"|3. |align="center"|7 |align="center"|9 |align="center"|0 | |- |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{klubovi američkog nogometa}} [[Kategorija:Klubovi NFL-a]] 6f4pk05xbrdt7j7wgj3y9xjz4iii0z2 3 506251 7430533 7149735 2026-04-15T14:21:24Z CyberMB vol2 172176 7430533 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''... arhiva 2006...''' Dobrodošao i wiči kad zatrebaš pomoć :-) [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] 20:57, 14. siječnja 2006. (CET) ---- Na svakoj stranjskoj wikipediji se moraš posebno prijaviti tj. registrirati. Tek onda ti ostaje nadimak a na IP broj. Btw. za potpisivanje se koriste tilde (kombinacija tipki Alt Gr + 1): * <nowiki>~~~~</nowiki> - 4x - za potpis s datumom i vremenom [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] 21:23, 14. siječnja 2006. (CET) * <nowiki>~~~</nowiki> - 3x - samo za potpis koji vodi na tvoju suradničku stranicu [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] Ako u uglate zagrade staviš <nowiki>[[Cybermb]]</nowiki> to onda vodi na članak o Cybermb. Pogledaj malo na [[Wikipedija:Uvodni_te%C4%8Daj|Uvodni tečaj]], tamo je većina toga objašnjena :-) == Uređivanje starog teksta == Wikipedija je vrlo živ medij i rijetko ćeš članak naći onakvog kakvog si ostavio. Ako uređuješ tekst pohranjen negdje i onda ga kopiraš na wikipediju, može doći do brisanja tuđeg doprinosa. Primjer: [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pobjednici_engleskih_nogometnih_natjecanja&curid=30984&diff=147873&oldid=147868 ovo] : [[Suradnik:Sombrero|Sombrero]] == Barcelona == Bok, [[Barcelona]] je prvenstveno grad., pa tek onda klub ili sportski kolektiv. Treba smisliti bolji naziv za tekst o sportskom kolektivu. : [[Suradnik:Sombrero|Sombrero]] Premjestio sam sadržaj s "Barcelone" na "FC Barcelona". --[[Suradnik:Zmaj|Zmaj]] 12:51, 24. siječnja 2006. (CET) == U izradi == Bok! Vidim da brzo učiš ( npr. prettytable:)! I pišeš dobro, no to sam vidio i prije :) Glede stranica u izradi i njihovih kategorija, vidi ovo: [[Wikipedija:stubovi]]. Na kraj članka samo treba ubaciti <nowiki>{{stub-sport}}</nowiki> ili slično. Pozdrav, : [[Suradnik:Sombrero|Sombrero]] 08:14, 9. veljače 2006. (CET) == Logotipi - važno! == Cyber,<br> uspori malo sa logotipima. Oni su ti pod copyrightom, i radije pričekaj da budu dio wikipedijinih commonsa, ili da klubovi odobre njihovo stavljanje na wikipediju. Ni brojne internet-stranice, posvećene klupskim grbovima, ne stavljaju ih, ako im klubovi ne odobre to (pogledaj stranice kao hqfl.dk "High quality football logos" i slične). Englezi su malo tvrđi po tom pitanju, zato se ne zalijeći. Stoj mi dobro, [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 11:10, 9. veljače 2006. (CET) (odgovor na tvoj komentar na mojoj stranici)<br> Kako hoćeš. Ne skačem ti u oči radi toga, nego ti prijateljski napominjem. <br> Ipak, ako želiš viditi status logotipa, samo klikni na sliku (na eng.wikipediji), i vidit ćeš da stoji znak copyrighta. U SAD-u postoji regulativa "fair use", a u nas tko zna kakva. Ja se ne bih igrao, pa unatoč najbolje i poštene namjere, imao nekakve besmislene pravne gnjavaže. Mnogi bi suradnici već davno, uvjeren sam, stavili razne klupske grbove na hr.wiki, ali zaziru baš zbog ovega. Radije uspori. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 10:30, 13. veljače 2006. (CET) == stub-sport == Bok, dodavanjem { {stub-sport} } automatski se dodaje i [[:Kategorija: U izradi, Sport]], pa ju nije potrebno posebno dodavati. : [[Suradnik:Sombrero|Sombrero]] 11:07, 13. veljače 2006. (CET) == Redni broj godine == Cyber, ne zaboravi staviti točku iza godine održavanja športskog događaja. Znaš da se u nas godine pišu kao redni broj, za razliku od eng., nje. i još nekih jezika, gdje se pišu kao kardinalni broj. Stoj mi dobro, [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 13:29, 20. veljače 2006. (CET) == Velika slova == Dobar dan! Vrijedno si prionuo na sportska natjecanja, svaka čast. Samo jedna napomena: u njihovim imenima samo prva riječ treba imati veliko slovo, dok su ostala mala, npr. "Kup osvajača kupova". Naravno, ako je u pitanju ime, onda ide veliko kao i obično, npr. "Prvenstvo Europe". --[[Suradnik:Zmaj|Zmaj]] 09:14, 22. ožujka 2006. (CET) ==Europski kupovi, razni športovi== Bog, Cyber. Nemoj sabijati sva klupska natjecanja u jedan članak. Svaki kup zasluživa svoj članak, znači Kup prvaka svoj, Kup pobjednika svoj, Kup UEFA, LENA-kup, Kup IHF, Kup Radivoja Koraća, Kup Liliane Ronchetti... trebaju imati svoje članke. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 16:18, 22. ožujka 2006. (CET) ==Benfica== Bog, Cybere. Drago mi je viditi da sam još netkog napalio na portugalski nogomet danas. Nego, prijeći ću na stvar. Razdvoji članke za razne ogranke športskog društva Benfica. Članak će inače prenabujati. A ovako ćemo dobiti više članaka na hr.wiki. Daklem, Benfica Lisabon (nogomet), Benfica Lisabon (rukomet)... Stoj mi dobro, [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 11:51, 3. travnja 2006. (CEST) ==Europska prvenstva, tablice== Bog, evo me opet. Ostavi stupac za grad i državu domaćina u stupcima kad izrađivaš tablice, biti će preglednije, ljepše i informativnije. Treba dodati uz imena osvajača odličja i <u>tadašnje</u> zastave uz ime država. Pogledaj kako sam ja činio na svojim stranicama kada sam činio članke o raznim natjecanjima. Nastavi s dobrim radom i pozdrav ti. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 11:55, 3. travnja 2006. (CEST) ==Obavijest za označavanje slika== {{Sređivanje slika|{{BASEPAGENAMEE}}}} &#45;&#45; [[Suradnik:Andrej Šalov|<font color="Blue">'''Andrej'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:Andrej Šalov|'''<font color="Silver">Šalov</font>''']] 16:36, 15. studenog 2006. (CET) == Povratnik == Vidim da si danas prilično aktivan i to me veseli, ukoliko trebaš neku pomoć, slobodno pitaj :-)). Lijep pozdrav --[[Suradnik:Roberta F.|Roberta F.]] 16:40, 17. studenog 2006. (CET) == Kategorije po državama == Bok, Molim te da nove članke kategoriziraš i [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=BC_Brno&diff=442254&oldid=437673 po državama]. Tenks! Ante P. == Pridložak == Cybere mb, živia.<br> Imaš pridložak ''Košarkaški klub'', tako da se ne moraš mučiti sa izradom okvirića. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 15:09, 21. studeni 2006. (CET) == Krive wikipoveznice == Uf. Imaš hrpu krivih [[WP:WP|wikipoveznica]] u svojim člancima. Pogledaj ih malo. --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 14:46, 22. studeni 2006. (CET) {{ArhivKraj}} m0kinsg4nor8uc5f6q7kdzcj93cz4te 3 506252 7430532 7149734 2026-04-15T14:20:46Z CyberMB vol2 172176 7430532 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2007...''' == Čestitka == Čestitam ti prvu godišnjicu rada na Wikipediji. Lijep pozdrav :-))--[[Suradnik:Roberta F.|<font color="Aqua">'''Roberta'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<font color="Turquoise">F.</font>''']] 00:52, 17. siječanj 2007. (CET) == Lietuvos Rytas i KK == Bog, Cybere.<br> Jesi li siguran da je izvorna kratica za taj klub "KK"? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 11:05, 1. veljača 2007. (CET) == MBK Dinamo Moskva == Cyber, daj pripazi na nazive.<br> Ne virujen da se dvorane u Rusiji zovu na engleskom.<br> Druga stvar: ne pišemo slavenske nazive po engleskom prislovljavanju, daklen nije "Lovochkina" nego "Lovočkina". [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 11:15, 1. veljača 2007. (CET) == Košarkaški klubovi == Pozdrav! Na tvoje članke o košarkaškim klubovima stavio sam oznaku da je potrebna stilska dorada, jer članak ne može početi uspjesima kluba. Početna rečenica mora reći da je riječ o košarkaškom klubu i odakle je taj klub.--[[Suradnik:Donatus|Donatus]] 16:07, 1. veljača 2007. (CET) :Dobro je ovako kako sad radiš. Nadam se da ćeš se vratiti i na prethodne članke i dodati tu uvodnu rečenicu. Inače, bilo bi dobro da postaviš i međuwiki poveznice. To znači, da kopiraš međuwiki poveznice s engleske wikipedije na odgovarajući članak u našoj wikipediji, ne zaboravljajući i poveznicu na englesku wikipediju. Nakon toga, potrebno je još i staviti poveznicu na naš članak u engleskoj wikipediji. To je važno radi međusobnog povezivanja wikipedija na različitim jezicima. Mislim da s klubovima ne bi trebao imati većih problema, jer se oni manje-više svuda jednako zovu.--[[Suradnik:Donatus|Donatus]] 17:01, 1. veljača 2007. (CET) Pozdrav! Budući da novi članci koje postavljaš nemaju međuwikipoveznica, molio bih te da staviš za početak, sasvim na dnu članka, oznaku <nowiki>{{interwiki}}</nowiki>, tako da znamo da nedostaju. Ja sam je postavio na sve tvoje dosadašnje članke koji nemaju međuwikipoveznica, pa te molim da ubuduće staviš barem tu oznaku, ako već nećeš stavljati i same međuwikipoveznice.--[[Suradnik:Donatus|Donatus]] 13:29, 26. veljača 2007. (CET) == Slovne pogrješke == Bog, Cybermb.<br> Pripazi na pogrješke: provlači ti se "ponjednik" i slične stvari. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 14:00, 26. veljača 2007. (CET) == Pridložak == Cyber, postoji pridložak za košarkaški klub, ovako izgleda <nowiki>{{košarkaški klub}}</nowiki>. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 13:13, 1. ožujak 2007. (CET) == Porto == Nešto prije, napravia san članak o vaterpolskom klubu [[Club do Porto]]. <br> Što se tiče športskog društva, radije stavi cijeli naziv ("športsko društvo"). <br> I ja sam bia u dvojbama. Prvotno sam i pojedina športska društva pisao kraticama, ali posli je bilo slučaja di su mogle bit dvojbe, pa san pisa cili naziv. <br> Pogledaj [http://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Whatlinkshere/%C5%A0portsko_dru%C5%A1tvo]]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 16:14, 5. ožujak 2007. (CET) == Prvenstvo i kupovi == Bog, Cybere.<br> Volia bih kad bismo nekako razdvojili članke koji sadrže popise prvaka i osvajača kupova.<br> S jedne strane, onako kako si ti napravia, to je korisno, jer daje pregled osvajača svih trofeja, ali s druge strane, to spaja i prvenstvo i kup... A zamisli države koje imaju, pored tih natjecanja, i superkupove, i liga-kupove, i još štošta... <br> Stoga, ne bih htia ništa činiti po tom pitanju, jer ti si dosta tega pridonia, i ne bih želia ikakve "zasluge" običnim kopiranjem (pri "razdvajanju" i stvaranju novog članka) pripisivati sebi.<br> Radije bih neka ti to napraviš, kad si već napravia članak.<br> Ti se možeš i ne slagati s ovim, pa mi reci, molim te, svoje mišljenje. <br> Živia mi, [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 19:32, 7. lipanj 2007. (CEST) Nima problema. <br> Nije problem ostaviti izvorni članak. Možda preusmjeravanjem, recimo na samo "prvenstvo" - ali, bolje da ti to napraviš, da ne ispadne kakva ludarija pa da se ne poništidu prijašnji doprinosi koje si ti napravio. <br> S druge strane, bilo bi dobro da <u>ti</u> otvoriš članak o kupu, glede činjenice da si ti napisao članak "Prvenstvo i kup...", pa neka zasluga i za ovo ostaje tebi.<br> Što se tiče očuvanja izvorne tablice, ni to nije problem. Može se i nekako dodatno proširiti (doprvaci, trećeplasirani) - ali, o tom ćemo poslije mozgati. Živia mi, [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 15:12, 9. lipanj 2007. (CEST). {{ArhivKraj}} 122lnrap1bti4wmhg2oop8lk1tlzcze 3 506253 7430531 7149733 2026-04-15T14:20:26Z CyberMB vol2 172176 7430531 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2008...''' == Obavijest za slike == {{Sređivanje slika2|{{BASEPAGENAMEE}}}} == druga savezna liga == Zdravo, može se pomalo popunit ovaj seznam druge lige? http://hr.wikipedia.org/wiki/2._Savezna_liga_SFRJ Imam i ja neke tablice, ali fali mi hrvatsko-slovenska međurepubliška 52/53, imaš je? Moga si ostavit ime profila. Šta se tablica tiče imam sve osim 1946/47., 1952. (osim Hrvatske-Zapas i Hrvatske -Jug) te 1952/53. osim Hrvatsko-Slovenske. Hrvatsko-Slovenska 1952/53. <br> 1. Proleter (Osijek) 18 13 2 3 50:18 28 <br> 2. Odred Ljubljana 18 12 1 5 46:21 25 <br> 3. Šibenik 18 10 3 5 42:26 23 <br> 4. Tekstilac (Varaždin) 18 9 3 6 31:28 21 <br> 5. Kvarner Rijeka18 8 4 6 30:28 20 <br> 6. Branik (Maribor) 18 8 3 7 29:34 19 <br> 7. Metalac Zagreb 18 4 5 9 22:31 13 <br> 8. Slavija (Karlovac) 18 4 4 10 23:38 12 <br> 9. Železničar (LJubljana) 18 4 3 11 22:44 11 <br> 10. Rudar (Trbovlje) 18 4 0 14 23:51 8 <br> Hrvatska-Jug 1952. (prvenstvo Dalmacije) <br> 1. SIBEN[K 18 14 2 2 48:16 30<br> 2. DUBROVNIK 18 9 5 4 42:31 22 <br> 3. ZMAJ Makarska18 9 3 6 43:27 21 <br> 4. ZADAR 18 9 2 7 36:39 20 <br> 5. ARSENAL Split17 7 5 6 39:34 19 <br> 6. VAL Kaštel Stari18 7 5 6 32:28 19 <br> 7. SLAVEN Trogor18 6 6 6 38:40 18 <br> 8. JADRAN Kaštel Sućurac 18 3 5 10 20:36 11 <br> 9. DINARA Knin 18 2 6 10 23:39 10 <br> 10. DOSK Drniš 18 3 3 12 20:51 9 <br> Ako imaš išta tablica šta odgovara trećoj ligi (međurepubličkoj ili republičkoj) te četvrtoj republičkoj (za bilo koju pokrajinu ili republiku) te za sezone 1946/47., 1952., 1952/53., te eventualno tablice 1. i 2. lige bivše države za ostale sportove Rukomet M/Ž, Košarka M (imam 1. ligu)/Ž , Vaterpolo M, Odbojka M/Ž, hokej na ledu, ragbi M pa da ih postaš na ovu stranicu za razgovor ili mail im1985mb@yahoo.com pa da se šta od taga upotrijebi na wikipediji ili nekoj drugoj stranici. Unaprijed hvala. <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:34, 15. lipanj 2008. (CEST) == [[KK Igokea Partizan Aleksandrovac]] == Bok, U članku piše [[KK Igokea Partizan Aleksandrovac]]: : ''KK Igokea je košarkaški klub iz Aleksandrovca, Bosna i Hercegovina'' ... ''Od 2007. Igokea se fuzionirala sa Partizanom'' Ali, u BiH nema sela s tim imenom, a osim toga, teško je povjerovat da se dva kluba iz različitih država mogu spojiti. Možeš li ovo provjeriri? --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] <small>([[User talk:Sombrero|razgovor]])</small> 16:32, 3. kolovoz 2008. (CEST) {{ArhivKraj}} t3g6z3y2itrbvf696a1q9cr2vjzwdea 3 506254 7430530 7149732 2026-04-15T14:20:02Z CyberMB vol2 172176 7430530 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {| class="wikitable" |bgcolor="grey"|''''<font color="red"> Podrška</font> <font color="white"> našim </font> <font color="blue"> adminima </font>''''' |- |[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:59, 14. rujna 2013. (CEST) |} {{ArhivPočetak}} ... '''arhiva 2010.''' == Svaka čast! == Lijepi poslić: [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]], molim te nastavi u tom smjeru. Pozdrav! [[Suradnik:Vedran12|Vedran12]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vedran12|razgovor]])</small> 13:43, 12. travnja 2010. (CEST) == Imena američkih saveznih država == Bog, Cybermb. Kako si?<br> Gledat ovo [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=American_Football_Conference&curid=36155&diff=2624598&oldid=2624578&rcid=2680831]. Imena nikih američkih saveznih država smo pohrvatili, tako da nije "California", nego "Kalifornija", nije "North Carolina", nego "Sjeverna Karolina" i t.d.. Živia mi, [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:49, 30. rujna 2010. (CEST) == Strane svijeta == U ovom članku [[American Football Conference]] treba prevesti i strane svijeta. Kao što i divizije u NBA prevodimo na hrvatski (Atlantska, Jugoistočna...), pa su tako i ovdje. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:57, 30. rujna 2010. (CEST) Znam, ali pogledaj kako naši uredno nazivaju divizije u NBA hrvatskim imenima. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:17, 2. listopada 2010. (CEST) == Prevesti do kraja == Ostalo ti je neprevedenog teksta na članko o American Football Conferenceu. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:11, 30. rujna 2010. (CEST) {{ArhivKraj}} a270xltaqshgjpu2bweawa1707g20ur 3 506258 7430529 7149731 2026-04-15T14:19:44Z CyberMB vol2 172176 7430529 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2011...''' == Engleski nazivi == Ne trebamo pisati engleski naziv. Daklem, pišimo AFC Zapad, ne treba AFC West. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:57, 16. siječnja 2011. (CET) == Prikaži kako će izgledati == [[Slika:Prikazi kako ce izgledati2.gif|right]][[Image:Information.svg|25px]]Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na Wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici{{#if:|, kao u članku [[{{{1}}}]],}} uporabite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|<span style='color:darkred'>Prikaži kako će izgledati</span>]]''' koja se nalazi pored tipke ''Sačuvaj stranicu''. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogreške. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavnih promjena]]. Tipka je prikazana na slici desno! Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- Template:NS-prikazi1 -->--[[Suradnik:Roberta F.|<font color="Aqua">'''Roberta'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<font color="Turquoise">F.</font>''']] 12:47, 15. veljače 2011. (CET) == Sloboda == Dita u imenu je bila "DITA" [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=KK_Split_u_me%C4%91unarodnim_natjecanjima&diff=next&oldid=2800067]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:56, 20. veljače 2011. (CET) == Iđe li kako? == Iđe li kako, Cybermb? Ni spanja :) ? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:34, 20. veljače 2011. (CET) Uvijek se sjeti kako se prevelo NBA. NBA se na hrvatskom zove "en-be-a" ili "Sjevernoamerička (profesionalna) košarkaška liga". [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:51, 21. veljače 2011. (CET) == Promaklo ti je == Promaklo ti je ovo [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Euroliga_(vaterpolo)&curid=36716&diff=3103202&oldid=3096660]. Uklonio si podatak za koje su bivše države (Jugoslavija, SSSR, SR Njemačka) bivši prvaci nastupali. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 01:30, 4. listopada 2011. (CEST) Promišljao sam davno već o ovome o čemu govorimo, no zaključio sam da je najbolje staviti stanje kako je danas, a ispod skrižaljke ostaviti onu napomenu "klubovi iz te i te... su do te i te godine nastupali za tu i tu državu". [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:56, 6. listopada 2011. (CEST) {{ArhivKraj}} er3uu3sf326xv51h7s7kz9dz8hkye0n 3 506260 7430528 7149730 2026-04-15T14:19:30Z CyberMB vol2 172176 7430528 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2012...''' == Odvajanje == Bilo bi bolje kad bi u rezultatu brojke odvajao dvotočjem, a ne crticom. U engleskogovornim zemljama tako pišedu, mi ne. Znači, 88:86, a ne 88-86. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 10:39, 16. ožujka 2012. (CET) [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=KK_Split_u_me%C4%91unarodnim_natjecanjima&diff=prev&oldid=3311336] Oli si me zaboravia? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 14:06, 26. ožujka 2012. (CEST) == QF, SF, F == [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Major_League_Soccer&curid=135123&diff=3318019&oldid=3317997] Nastojmo promicati hrvatski, pa ako ti je teška "četvrtzavršnica", onda barem neka bude "četvrtfinale" odnosno ČF, 1/4 F, a ne QF (quarterfinals). [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 12:47, 31. ožujka 2012. (CEST) == Nogomet u Kanadi == [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Major_League_Soccer&curid=135123&diff=3317997&oldid=3317996] Imaš članak o [[Kanadska nogometna liga|Kanadskoj nogometnoj ligi]]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 13:46, 31. ožujka 2012. (CEST) == Zbrojevka == <nowiki>:)</nowiki> Tuče thompson, kalašnjikov a i zbrojevkaaaa... [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=KK_Split_u_me%C4%91unarodnim_natjecanjima&curid=288711&diff=3322083&oldid=3317914]. Oli nije zbrojovka? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 13:49, 3. travnja 2012. (CEST) == Točkeeeee == Točke za redni broj [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Maccabi_Tel_Aviv_B.C.&curid=179899&diff=3374085&oldid=3329933]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:11, 13. svibnja 2012. (CEST) == Završnice, kazneni udarci i ostalo == Cybermb, kako je ovo Wikipedija na hrvatskome jeziku, molim te piši u [[Hrvatski nogometni kup 2011./12.|člancima]] nazive uobičajene za standardni hrvatski jezik, kao što ti je već skrenuta na to pozornost i kao što je to u npr. [[Hrvatski nogometni kup 2009./10.|prethodnim sezonama]] (šesnaestina završnice, osmina završnice, četvrtzavršnica, poluzavršnica, završnica). Lijep pozdrav :-) --[[Suradnik:Roberta F.|<font color="Aqua">'''Roberta'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<font color="Turquoise">F.</font>''']] 18:00, 23. svibnja 2012. (CEST) == Diploma == Cybermb, kako tek sad vidjeh da si u međuvremenu diplomirao (prije tri godine), čestitam ti! :-) --[[Suradnik:Roberta F.|<font color="Aqua">'''Roberta'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<font color="Turquoise">F.</font>''']] 18:17, 23. svibnja 2012. (CEST) RE: <br> Heh, davno je to bilo, ali sam ga stuka u pet godina <br>[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 18:22, 23. svibnja 2012. (CEST) == Uklanjanje == Zašto ovo [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=1._HRL_2003./04.&curid=336285&diff=3393869&oldid=3393343] ukloni? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:23, 1. lipnja 2012. (CEST) Mislim, to je bilo nepotrebno. Osim ako nije točno. Šema je da je poželjno imati opis natjecateljskog formata. Za tebe znan kako radiš pa san te pustia, jer virujen da znaš šta činiš. Da je ono bia napravia niki novi, sankcionira bih ga. <br> Zato bih vratia ono opisno polje. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 17:58, 3. lipnja 2012. (CEST) jel slažeš da HŽV --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 00:03, 20. srpnja 2012. (CEST) == Zamijenjeni predlošci == [http://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:HRL_ni%C5%BEe_lige] [http://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:HRL_1rang_sezone] Šta ćemo s pridlošcima koje si zaminia? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 18:41, 22. srpnja 2012. (CEST) == Liga i doigravanje == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_vaterpolska_prvenstva&curid=74187&diff=3712137&oldid=3355755&rcid=3782608] Jesu li ovi drugi drugi u doigravanju ili drugi nakon završetka ligaškog natjecanja? Predlažem da u lijevi dio tablice budu prvi i drugi nakon doigravanja, a ako nije bilo doigravanja te godine, onda neka budu prvi i drugi nakon kraja lige. A za godine kad je bilo doigravanje, da u drugim dvama desnim stupcima budu prvi i drugi nakon završetka lige. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:27, 12. listopada 2012. (CEST) ==Transation Request== Greetings Cybermb! Would you be so kind to help me translate part of [[:en:Lu Xun]] and [[:en:Lao She]] into the wonderful Croatian language? Please. 3-4 lines would be enough. Best regard-[[Suradnik:Vunz Vujmingz|Vunz Vujmingz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vunz Vujmingz|razgovor]])</small> 05:13, 16. listopada 2012. (CEST) == Pohvala == Ovo je za pohvalu! Za ovo se je trebalo namučiti! [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prvenstvo_Jugoslavije_u_ko%C5%A1arci&curid=461351&diff=3722482&oldid=3722454] [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:02, 20. listopada 2012. (CEST) == Sva prvenstva (1.,2.,3.) i kupovi(finalisti),svi eurokupovi svih sportova,sva jugoslavenska prvenstva (kompletne tablice) == Poštovani, Imam sva prvenstva i finala kupova jugoslavenskih prvenstava u košarci,rukometu,odbojci,vaterpolu,hokeju na ledu i travi,stolnom tenisu itd. (žene i muškarci) pa ću Vam poslati mail-om... Znači kompletne teblice i također imam prvoplasirane,drugoplasirane i trećeplasirane klubove kao i pobjednike kupova i finaliste kupova iz SVIH EUROPSKIH LIGA u vaterpolu,rukometu,odbojci,kožarci i nogometu (uglavnom većinu ,ručno pisano i vrlo rado ću skenirati i podijeliti sa savima,jer nemam vremena uređivati) Također imam i sve navedene europske kupove... Lijepo molim pošaljite mail na koji ću Vam sve poslati Moj mail... zvonhor@gmail.com {{ArhivKraj}} 3ml7eaan2nbi1ut6yerujlxph5ilbvz 3 506261 7430527 7149729 2026-04-15T14:19:11Z CyberMB vol2 172176 7430527 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2013...''' {| class="wikitable" |bgcolor="grey"|''''<font color="red"> Podrška</font> <font color="white"> našim </font> <font color="blue"> adminima </font>''''' |- |[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:59, 14. rujna 2013. (CEST) |} == Evo te i u Novoj == [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=FA_Premier_liga_-_vje%C4%8Dna_tablica_i_pregled_plasmana&curid=468788&diff=3820751&oldid=3820712] Ajde, lave, svako dobro. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:15, 5. siječnja 2013. (CET) == Noćna straža == [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=FA_Premier_liga_-_vje%C4%8Dna_tablica_i_pregled_plasmana&diff=next&oldid=3834907] Ma tko to ne spava? :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:39, 12. siječnja 2013. (CET) == Sadrže podatke == [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=next&oldid=3834605] Sadrže podatke i informativni su i zašto ne bidu va'jali? Sve nan se hoće da nan članak o najvišen razredu nogometneg naticanja u Engleskoj bude veličine manje Wikipedije. Zato se i tvori članke koji se ne odnosidu na cilu temu, nego na podcilinu, na dil teme. <br> Shvaćan te zašto nisi stavia točku za kalendarsku godinu ni izostavnik (') isprid 12/13 (umisto '12./'13. ili 2012./13.). <br> Kvalitetni si suradnik, cinin tvoj rad. Vidiš da ti se ne diran u posal. Opet, znaš da drugiman govorin da pišedu kalendarske godine ka redni broj. <br> A da pokušaš samo uvalit na zadnjen broju točku od rednog broja (12/13.)? Toliko da bi se malo više razlikovalo od ostalih brojaka u skrižaljci (tablici), a da opet sve stane u zaslon? Ne tribamo baš uvik tirat mak na konac. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:46, 13. siječnja 2013. (CET) == Što obriše ovoliko???? == [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Euroliga&diff=next&oldid=3905658] Što obriše ovoliko??? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:03, 4. ožujka 2013. (CET) [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=next&oldid=3905846] Nestanak struje? Samo nemoj pribavljati si struju kao u Prot Picturesu :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:11, 5. ožujka 2013. (CET) == Neriješeno == [http://hr.wikipedia.org/wiki/Jugoslavensko_rukometno_prvenstvo_1989./90.] Bolje bi bilo kao kraticu za neriješeni rezultat naći neku slovnu kraticu prema riječi "neriješeno" - tebi ostavljam hoće li biti N, ner, ... [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:59, 31. svibnja 2013. (CEST) == Ne žuri, nemoj dijeliti == [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_rukometna_prvenstva&curid=289329&diff=4101459&oldid=3999831] Ne žuri, nemoj dijeliti, da ne bis napravio nered. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:50, 8. lipnja 2013. (CEST) [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=next&oldid=4101549] Mislim da bi se tu još nekako nešto moglo izvesti, da se ne pogubi sveza. Pogrješno bi bilo razdvojiti podatke o najvišem razredu hrvatskog rukometnog natjecanja (u samostalnoj Hrvatskoj) samo zbog toga što je promijenilo ime. Bilo bi dobro da i drugi suradnici nešto kažedu o tome. Ostavimo to na razgovor, pa neka i drugi kažedu nešto o tome. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:25, 10. lipnja 2013. (CEST) == Ne treba == [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_LEN&curid=74350&diff=4103541&oldid=4103534] Ne treba posebno SCG, ionako su svi srbijanski klubovi. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:46, 12. lipnja 2013. (CEST) [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=next&oldid=4103660] Članak je o klubovima, ne o državama. Ako je SSSR osvojio naslov prvaka i ako je Ukrajina osvojila naslov prvaka, dakako da je ondje potreban različiti redak.<br> Ali ako je CSKA iz Moskve bio osvajač europskog kupa, onda je to redak o CSKA iz Moskve, ne treba nam pet redaka za svaku državu u kojoj je bio. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:00, 13. lipnja 2013. (CEST) Bivše su države i Čehoslovačka, SR Njemačka i DR Njemačka. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 07:15, 13. lipnja 2013. (CEST) == Što jest i što nije izvor == [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=next&oldid=4104288] Forum nije izvor. Ali ako se u forumu pozivaju na neki izvor (knjiga, časopis, novinski članak), to je druga priča. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:40, 14. lipnja 2013. (CEST) == Dobro jutro == Dobro jutro ranoranilici :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:29, 11. srpnja 2013. (CEST) == Prvenstva == Imam osjećaj da tvojih 10 ili 20 zadnjih članaka zapravo trebaju biti u Dodatku. Molim razmisli jel' me osjećaj vara ili ne, i ako se slažeš daj nove odmah tamo radi, da to ne moramo kasnije na ruke premještati. Hvala unaprijed! [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 22:25, 20. srpnja 2013. (CEST) : Imam osjećaj da je to sve za Dodatak. Znaš valjda da se članci u Dodatku broje isto kao i članci u glavnom imenskom prostoru? Razlika je ta što članci u Dodatku ne moraju imati suvisao sadržaj, dovoljne su tablice ili popisi, dok članci u glavnom imenskom prostoru moraju imati suvisao sadržaj, dakle mora se imati što za pročitati u njima, ne mogu ih činiti samo tablice i popisi. Sad je nadam se malo jasnije. Ako treba još informacija: [[Wikipedija:Dodatak]]. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 22:59, 20. srpnja 2013. (CEST) :: Wikipedije koje nemaju imenski prostor Dodatak sve trpaju u glavni imenski prostor. One koje imaju, na njihovim je suradnicima postaviti kriterije što je za Dodatak a što nije, i brinuti se da se jednom dogovoreni i postavljeni kriteriji poštuju. Ono što sam gore napisao stoji, gole tablice na mogu biti u glavnom imenskom prostoru, ako je na drugim projektima drugačije to nama nije argument. Znaš ono, ako drugi skaču kroz prozor, moram li i ja? [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 13:05, 21. srpnja 2013. (CEST) ::: Tamo gdje je tablica iskopirana odnekud, da. Tamo gdje se suradnik potrudio složiti podatke iz dva ili više izvora u tablicu, a ima zaglavlje od tri ili više rečenica, ne. Dakle, ovisi od slučaja do slučaja, pravilo nije ime članka, nego njegov sadržaj. Ako je 90% članaka nekog tipa u glavnom imenskom prostoru, onda i onih 10% koji ne zadovoljavaju kriterije može ostati. Ali ako je 90% članaka nekog tipa u Dodatku, onda u glavni i.p. mogu samo oni koji zadovoljavaju kriterije. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 13:28, 21. srpnja 2013. (CEST) == Tablice == Cybermb, želeći ti čestitati na svim ovim tablicama, a ne želeći pametovat, samo jedna digresija - kad već dodaješ sve te tablice, ako ti nije prevelik problem bilo bi odlično da klubove pišeš s poveznicama na njih, bar za tablice koje ćeš tek dodati. Pozdrav, [[User:Jure Grm|<font color="Gold">'''Jure'''</font>]] [[User talk:Jure Grm|<font color="Blue">'''Grm'''</font>]], ''10. dana mjeseca kolovoza, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 16:03.'' :Svaka čast! Samo naprijed! --[[User:Jure Grm|<font color="Gold">'''Jure'''</font>]] [[User talk:Jure Grm|<font color="Blue">'''Grm'''</font>]], ''12. dana mjeseca kolovoza, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 09:28.'' == Noćna straža == Pozdrav noćnoj straži! [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:16, 19. kolovoza 2013. (CEST) == 4. i 5. rang natjecanja == CyberMB, malo sam počistio slaganje članaka unutar kategorija, tako da su sada na [http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Hrvatska_rukometna_liga_-_ni%C5%BEi_rangovi popisu] svi složeni po ligama i sezonama. Pozdrav! --[[User:Jure Grm|<font color="Gold">'''Jure'''</font>]] [[User talk:Jure Grm|<font color="Blue">'''Grm'''</font>]], ''20. dana mjeseca kolovoza, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 14:01.'' == Klubovi po županijama == Što se mene tiče, lijepa namjera. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=4179711&oldid=4177852] Hoćeš li sprovesti, tvoja volja. <br> Ali ako promijene županijske granice, upadosmo u posao :)))) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:53, 12. listopada 2013. (CEST) == Zahvala == Hvala ti, lave. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:58, 12. listopada 2013. (CEST) == Kategoriziranje == Zar ti ne bi bilo lakše raditi s [[Wikipedija:HotCat|ovim]]?--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 10:58, 12. listopada 2013. (CEST) :Da se ne patiš: više kategorija možeš dodati/oduzeti [[Wikipedija:HotCat#Dodavanje.2C_oduzimanje_ili_mijenjanje_vi.C5.A1e_kategorija_u_jednoj_izmjeni|u jednom koraku]].[[Slika:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 11:18, 12. listopada 2013. (CEST) :::Ako postoji <nowiki>{{GLAVNIRASPORED}}</nowiki>, ne moraš u novu kategoriju dodavati naziv kluba [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Inkop_Poznanovec&curid=181970&diff=4181273&oldid=2078450].--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 21:47, 12. listopada 2013. (CEST) ::::Ako radiš s HotCatom - nikako. Pretpostavka je da <nowiki>{{GLAVNIRASPORED}}</nowiki> već postoji. Još nešto: ako dodaješ kategoriju ''Nogometni klub u toj i toj županiji'', onda kategorija ''Hrvatski nogometni klubovi'' postaje suvišna jer je kategorija klubova u županijama podkategorija kategorije Hrvatski nogometni klubovi.--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 10:50, 13. listopada 2013. (CEST) ::::Druge wikipedije, a posebno engleska wikipedija nije nikakvo mjerilo kategoriziranja, jer tamo vlada apsolutni kaos u kategoriziranju. Pogledaj u koliko se kategorija nalaze članci kod njih. Ovo što si napravio (gledajući kategorije hijerarijski) je zapravo duplo kategoriziranje. Obzirom da radiš obiman posao, i da ne bi bilo duplog posla, najbolje da postaviš pitanje [[Wikipedija:Kafić/Pitanja o kategorizaciji|ovdje]].--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 11:33, 13. listopada 2013. (CEST) ::::Nemoj, molim te... Postavi pitanje gdje sam ti rekao, pa ćemo vidjeti... Ja sam ti napisao moje viđenje svega toga. Uostalom, neće ti posao pobjeći za par dana dok ne vidimo.[[Slika:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 11:46, 13. listopada 2013. (CEST) :::::Što se tiče <u>aktivnih</u> klubova, to možeš, a za ostalo ćemo vidjeti kako ćemo se dogovoriti. Imaš dovoljno posla oko aktivnih.[[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 12:03, 14. listopada 2013. (CEST) Postoji li neki dogovor za ova nove kategorije?--[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span>} 18:42, 12. listopada 2013. (CEST) : Dobro.--[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span>} 19:23, 12. listopada 2013. (CEST) == [[Wikipedija:Botovi]] == Bok Cybermb, meni se čini da bi tebi dobro došao [[Wikipedija:Botovi|bot]], pa da onda, čak i ako ne znaš kako rabiti napredne funkcije takvog bota, kategoriziraš s tim [[wikipedija:suradnici#Botovi|suradničkim imenom]]. Na taj način se ne bi zatrpavale [[Posebno:Nedavne promjene|nedavne promjene]] i dolazilo bi do manje ''tenzija'' glede kategoriziranja kao djelatnosti na Wikipediji. Ne slažem se da Hajduku i Dinamu i većim klubovima da se njima briše počasna kategorija '''Hrvatski nogometni klubovi''', čak i da dobiju kategoriju po županijama. Nije ti to nikakav dogovor, da baš moraju biti nazivi županija i Grada Zagreba u igri. Zašto ne bi mogli biti nazivi npr. '''Nogometni klubovi na zagrebačkom području''' umjesto u Zagrebačkoj županiji. Slično na koprivničko-križevačkom području, umjesto u Koprivničko-križevačkoj županiji. Hvala na odgovoru i na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- [[Suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] ([[Razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]]) 12:04, 14. listopada 2013. (CEST) == Boje u tablici u članku [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na travi 2010./11.]] == Bok [[suradnik:Cybermb|Cybermb]]! U [[Wikipedija:Kafić/Arhiv 61#Infokvir/infookvir/infokutija/infobox|raspravi od 28. srpnja 2009.]] se izjasnilo 11 suradnica i suradnika, i to za '''''"Neutralne boje"'''''. Malo me bodu oči od onih boja u tablici u članku [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na travi 2010./11.]]. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- [[Suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] ([[Razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic#top|razgovor]]) 11:14, 16. listopada 2013. (CEST) :Još kad bi u [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na travi 2010./11.|tom članku]], i sličnima pisalo. Srebrni su bili ti i ti iz tog i tog mjesta, a brončani ovi i ovi iz onog i onog mjesta. Da bude barem tri rečenice u članku. -- [[Suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] ([[Razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic#top|razgovor]]) 11:17, 16. listopada 2013. (CEST) == Bot == Bok, Bot je zapravo dodatni suradnički račun, dodatno suradničko ime koje si suradnik sam izabere i sam otvori (sam registrira) to dodatno suradničko ime. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AEvidencije&type=newusers&user=CybermbBot&page=&year=&month=-1&tagfilter=&hide_thanks_log=1 ovdje] se vidi da nisi registrirao to suradničko ime koje želiš kao ime bota. Zatim, nakon registracije dodatnog suradničkog imena, napraviš nekoliko izmjena suradničke stranice bota, kojim izmjenama potvrđuješ da je to tvoj bot. To znači, izmjene tvog suradničkog imena Cybermb na stranici [[User:CybermbBot]]. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3ABotovi%2FZahtjevi_za_status&diff=4184176&oldid=4048365 Ovdje se isto izgleda trebalo postaviti]. Lijep pozdrav, -- [[Suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] ([[Razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic#top|razgovor]]) 12:52, 16. listopada 2013. (CEST) : [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3ACybermbBot&diff=4189235&oldid=4189222 Poruka]. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 00:08, 24. listopada 2013. (CEST) == Nogomet == Samo naprijed sredi te sezone. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 22:07, 26. listopada 2013. (CEST) == Navigacija == Cybermb, dodah svoj komentar kod tehničkih pitanja. Trenutačno ne znam razlog, a koliko sam na brzinu pogledala, kod ostalih jezičnih inačica radi dobro, samo kod nas ne. Lijep pozdrav :-) --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 22:04, 10. studenog 2013. (CET) == Predlošci == Cybermb, nemoj uklanjat, problem će se riješiti, kad-tad. Nećeš valjda opet sve vraćati nazat?--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 12:14, 11. studenog 2013. (CET) Brzo ili ne, ne znam, ali će biti riješeno. Sjeti se samo cirkusa s lokacijskim kartama. Neki su suradnici htjeli mijenjati parametre u infookvirima, što je bilo bezveze. Maya je riješila problem s tim, a nadam se da će i s ovim.--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 12:22, 11. studenog 2013. (CET) == Nogometaši == Hoćeš li da prođem botom kroz ostatak klubova iz kategorije hrvatskih nogometnih klubova i uklonim istu kategoriju? Naravno, pod uvjetom da si ih sve kategorizirao po županijama.--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 08:51, 14. studenog 2013. (CET) Nemoj se mučit, ja ću pogledat na drugi način, ti radi drugi posa.[[Slika:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 09:00, 14. studenog 2013. (CET) Glede skripti i koda, razočarat ću te: ne koristim to, već AWB. Dva su razloga: programiranje sam ostavio još onda kad su bili neki drugi programski jezici ''u điru'' (i nije bilo ni '''i''' od interneta), tako da bi sad triba puno stizat, a to mi se (iskreno) ne da. Drugi razlog je taj što je AWB više ''user-friendly'' i dopušta poluautomatiku, jer ne volim ja da ''nešto'' misli za mene.[[Slika:Face-grin.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 10:18, 14. studenog 2013. (CET) == Čovjek se zaboravio == Dobro si mislio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Dubrava&diff=next&oldid=4219563], no čovjek je pisao u krivom članku. Uklonio je preusmjerenje na članak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Dubrava&diff=4219516&oldid=2261916] [https://hr.wikipedia.org/wiki/NK_Dubrava_Zagreb] na kojem je trebao napisati ono što je naumio. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:56, 31. prosinca 2013. (CET) ==Kategorije (NFL)== Nema problema, Cybermb. --[[Suradnik:Dario Purgar|Dario Purgar]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dario Purgar|razgovor]])</small> 10:35, 31. prosinca 2013. (CET) {{ArhivKraj}} 61wsouh87dzf2r5llki0ewhfrscteuh 0 510600 7430713 6863574 2026-04-16T09:29:24Z Panasko 203327 7430713 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | ime = Reebok Stadium | slika = Reebok_Stadium,_South_west_side_-_geograph.org.uk_-_1221260.jpg | nadimak = The Reebok | prijašnja_imena = | lokacija = {{Z|ENG}} [[Horwich]], [[Engleska]], [[UK]] | koordinate = {{coord|53|34|50|N|2|32|8|W|display=inline,title}} | cijena_izgradnje = | arhitekt = [[Populous]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://openbuildings.com/buildings/reebok-stadium-profile-11286 |title=Reebok Stadium |access-date=26. travnja 2014. |archive-date=26. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140426233651/http://openbuildings.com/buildings/reebok-stadium-profile-11286 |url-status=dead }}</ref> | otvoren = [[1. rujna]] [[1997.]] | renoviran = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Bolton Wanderers F.C.|Bolton Wanderers]] | upravitelj = [[Bolton Wanderers F.C.|Bolton Wanderers]] | korisnici = [[Bolton Wanderers F.C.|Bolton Wanderers]]<br />(1997. - danas) | kapacitet = 28.723<ref name="Bolton">[http://www.transfermarkt.co.uk/en/bolton-wanderers/stadion/verein_355.html Transfermarkt.co.uk - Bolton Wanderers - Stadium]</ref> | teren = kombinacija prirodne i umjetne trave | dimenzije = 105×68 [[metar|m]]<ref name="Bolton"/> }} '''Reebok Stadium''' je [[stadion]] u mjestu [[Horwich]] pokraj [[Bolton]]a te je dom nogometnom klubu [[Bolton Wanderers F.C.|Bolton Wanderersu]]. Građen je tijekom [[1996.]] i [[1997.]] godine te se unutar njega nalazi i hotel kod kojeg neke sobe imaju pogled na teren. Njime je do kolovoza [[2013.]] upravljala hotelska grupacija [[De Vere Group|De Vere]], nakon čega ga preuzima klub te mu mijenja ime u ''Bolton Whites Hotel''. Od srpnja [[2014.]] stadion je zbog [[Marketing|marketinških]] razloga nazvan ''Macron Stadium'' jer je klub s talijanskim proizvođačem sportske opreme [[Macron (sportska odjeća)|Macronom]] potpisao ugovor na četiri godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bwfc.co.uk/news/article/club-statement-macron-announcement-24.4.14-1507087.aspx |title=Club announce Macron as new official stadium naming rights partners and kit providers |access-date=26. travnja 2014. |archive-date=24. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140424131542/http://www.bwfc.co.uk/news/article/club-statement-macron-announcement-24.4.14-1507087.aspx |url-status=dead }}</ref> Teren na stadionu se sastoji od mješavine prirodne i umjetne trave a za njega se brine tvrtka [[Desso GrassMaster]]. == Povijest == [[Datoteka:Reebok_Stadium_before_Bolton_vs_Arsenal,_2011-03-24.jpg|mini|desno|250px|Pogled na istočnu tribinu Nat Lofthouse Stand nazvanu po klupskoj legendi.]] Reebok Stadium poznat i kao ''The Reebok'', je moderan i svosjedeći stadion kapaciteta 28.723 mjesta.<ref name="Bolton"/> Dovršen je [[1997.]] godine te je zamijenio stariji [[Burnden Park]]. Iako je novi stadion bio moderniji te s većim kapacitetom, navijači ga nisu prihvatili. Razlozi su bili veće cijene ulaznica, položaj The Reeboka izvan [[Bolton]]a kao i sentimentalna vrijednost i povijest Burnden Parka. Novi stadion je službeno otvoren [[1. rujna]] [[1997.]] a nazvan je po dugogodišnjem sponzoru [[Reebok]]u. Međutim, i to je bio nepopularan potez među navijačima koji su smatrali da je preveliki naglasak stavljen na financijske razloge. Međutim, navijači su se s vremenom navikli na njegovo ime jer je riječ o lokalnoj tvrtci.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.footballfancast.com/premiership/should-football-fans-really-be-so-fearful-of-such-deals |title=Should football fans really be so fearful of such deals ? |access-date=26. travnja 2014. |archive-date=24. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130524081930/http://www.footballfancast.com/premiership/should-football-fans-really-be-so-fearful-of-such-deals |url-status=dead }}</ref> Stadion se sastoji od četiri tribine i to: *Bartercard Stand (sjeverna tribina), *South Stand (južna tribina), *West Stand (zapadna tribina) i *Nat Lofthouse Stand (istočna tribina). Osim za nogometne utakmice, stadion se koristio i za održavanje koncerata. Tako su na njemu gostovali [[Oasis]], [[Pink]], [[Elton John]] i [[Coldplay]]. Potonja grupa postavila je isječak iz koncerta na Reebok Stadiumu u video spotu za pjesmu [[Fix You]]. Također, ondje su se održavale [[ragbi]]jaške utakmice i [[boks]]ački mečevi. [[23. kolovoza]] [[2013.]] uoči utakmice s [[Queens Park Rangers F.C.|QPR-om]], otkriven je brončani kip klupske legende [[Nat Lofthouse|Nata Lofthousea]] koji je u [[Bolton Wanderers F.C.|Boltonu]] proveo cijelu igračku karijeru a kasnije ga je i trenirao.<ref name="Statue">[http://www.bbc.com/news/uk-england-23819063 Nat Lofthouse statue at Bolton's Reebok Stadium]</ref> Tijekom svečane ceremonije, kip je predstavio vlasnik kluba, Eddie Davies. Izrada statue koštala je 100.000 funti a financirala se putem sponzora i javnih donacija. Izradio ju je kipar [[Sean Hedges-Quinn]] koji je već imao iskustva na izradi statua nogometnih legendi. Tako je već ranije izradio kipove [[Bob Stokoe|Boba Stokoea]] ([[Sunderland A.F.C.|Sunderland]]), [[Ted Bates|Teda Batesa]] ([[Southampton F.C.|Southampton]]) te sira [[Bobby Robson|Bobbyja Robsona]] i [[Alf Ramsey|Alfa Ramseyja]] ([[Ipswich Town F.C.|Ipswich Town]]).<ref name="Statue"/> Izrada kipa Nata Lofthousea trajala je 18 mjeseci. == Značajne nogometne utakmice == Na dan otvaranja novog stadiona odigrana je utakmica [[FA Premier liga|Premier lige]] između domaćeg [[Bolton Wanderers F.C.|Boltona]] i [[Everton F.C.|Evertona]] a završila je bez pogodaka. Rekord posjećenosti The Reeboka ostvaren je [[28. prosinca]] [[2003.]] u premijerligaškom susretu s [[Leicester City F.C.|Leicester Cityjem]]. Tada je stadion bio gotovo popunjen, odnosno susretu je prisustvovalo 28.353 gledatelja. Rekord posjećenosti [[FA kup|FA Kupu]] ostvaren je [[12. ožujka]] [[2005.]] protiv londonskog [[Arsenal F.C.|Arsenala]] (23.523) a kod [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] on je ostvaren [[14. veljače]] [[2008.]] protiv [[Atlético Madrid]]a (26.163). Prvi pogodak na novom stadionu zabio je bivši Boltonov igrač [[Alan Thompson]] iz jedanaesterca u remiju protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspura]] koji je odigran [[23. rujna]] [[1997.]]<ref>[http://www.thefreelibrary.com/BEARDO%3A+I'M+BACK+TO+STAY%3B+BOLTON'S+pounds+500,000+SIGNING+IS+STUNG...-a061069798 BEARDO: I'M BACK TO STAY; BOLTON'S pounds 500,000 SIGNING IS STUNG INTO ACTION; Peter spurred by Todd's axe]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.stadiumguide.com/reebok/ Stadium Guide.com] {{Stadioni klubova FA Premier lige}} [[Kategorija:Engleski nogometni stadioni]] t11awl79ovi0b566ntjc2cd7wpr4cii 0 522671 7430705 7419962 2026-04-16T09:10:43Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-21022-41|~2026-21022-41]] ([[User talk:~2026-21022-41|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:~2026-17532-03|~2026-17532-03]] 7408726 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}}{{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Tvoje lice zvuči poznato | slika = [[Datoteka:Tvoje Lice Zvuči Poznato (Logo).png|260px]] | ime_2 = | žanr = ''[[reality show]]'' | format = | smislio = Gestmusic | realizator = | utemeljeno_na = {{DZ|ŠPA}} ''Your Face Sounds Familiar'' | razvio = | napisao = | scenarij = Jasna Nanut | grafika = | režiser = Ivan Miladinov | voditelj = '''Trenutni'''<br>[[Igor Mešin]]<br>[[Filip Detelić]] | uloge = | žiri = '''Trenutni'''<br>[[Goran Navojec]]<br>[[Minea]]<br>[[Mario Roth]]<br>[[Enis Bešlagić]] | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{DZ+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = 10 | emisije = 126 | izvršni_producent = Goran Marić | producent = | urednik = | lokacijaprodukcije = | kinematografija = | trajanje_emisije = | produkcijska_kuća = | budget = | tv_kuća = {{Z|HRV}} [[Nova TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]] (od 2020.)<br>{{Z|Crna Gora}} [[Nova TV (Crna Gora)]] (od 2020.) | prva_emisija = [[5. listopada]] [[2014.]] | posljednja_emisija = | prethodna = | sljedeća = [[Tvoje lice zvuči poznato (1. sezona)|1. sezona (2014.)]] | web_stranica = http://tvojelice.dnevnik.hr/ | imdb_id = 4129448 }}'''''Tvoje lice zvuči poznato''''', [[Hrvatska|hrvatski]] je plesno-pjevački ''show'' temeljen na izvornoj [[Nizozemska|nizozemskoj]] inačici ''Your face sounds familiar''. Prva sezona započinje s prikazivanjem [[5. listopada]] [[2014.]] na [[Hrvatska|hrvatskomu]] televizijskom kanalu [[Nova TV]]. Šesta sezona ''showa'' započela je [[8. ožujka]] [[2020.]] godine u 20 sati, a nakon dvije prikazane epizode dolazi do prekida u snimanju i prikazivanju televizijske emisije zbog [[Potres u Zagrebu 2020.|potresa u Zagrebu]] i [[Pandemija COVID-19|pošasti koronavirusa]].<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbiz/zbog-koronavirusa-i-potresa-prekida-se-snimanje-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato-sigurnost-i-zdravlje-svih-nasih-clanova-su-na-prvom-mjestu-1011017 |title=Zbog koronavirusa i potresa prekida se snimanje showa ‘Tvoje lice zvuči poznato‘: ‘Sigurnost i zdravlje svih naših članova su na prvom mjestu‘ |work=slobodnadalmacija.hr |publisher=Slobodna Dalmacija |accessdate=22. ožujka 2020.}}</ref> Posljednja epizoda prikazana je u nedjelju [[27. prosinca]] [[2020.]] Od [[Travanj|travnja]] [[2021.]] godine, započelo je prikazivanje [[Tvoje lice zvuči poznato 7 (Hrvatska)|sedme sezona]]. Dana [[14. veljače]] najavljena je osma sezona za proljeće [[2024.]] godine.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=14. veljače 2024.|title=Omiljeni show 'Tvoje lice zvuči poznato' vraća se na Novu TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/clanak/zanimljivosti/tvoje-lice-zvuci-poznato-omiljeni-show-tvoje-lice-zvuci-poznato-vraca-se-na-novu-tv---828566.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240214214920/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/clanak/zanimljivosti/tvoje-lice-zvuci-poznato-omiljeni-show-tvoje-lice-zvuci-poznato-vraca-se-na-novu-tv---828566.html|archive-date=14. veljače 2024.|access-date=14. veljače 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Prvih pet sezona, voditelji ''showa'' bili su [[Igor Mešin]] i [[Rene Bitorajac]]. Show su tijekom šeste i sedme sezone vodili [[Maja Šuput]] i [[Frano Ridjan]]. U osmoj sezoni, show ponovo vodi Igor Mešin u paru sa [[Filip Detelić|Filipom Detelićem]]. Show se od šeste sezone prikazuje i na [[Bosna i Hercegovina|bosankohercegovačkom]] kanalu [[Nova BH]] te [[Crna Gora|crnogorskoj]] [[Nova TV (Crna Gora)|Novoj TV]].<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2020-03-10|title=Ne propustite prvu epizodu najzabavnijeg showa ''TVOJE LICE ZVUČI POZNATO'' 13. marta na Novoj BH|url=https://novabh.tv/ne-propustite-prvu-epizodu-najzabavnijeg-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato-13-marta-na-novoj-bh/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921161437/https://novabh.tv/ne-propustite-prvu-epizodu-najzabavnijeg-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato-13-marta-na-novoj-bh/|archive-date=2020-09-21|access-date=2024-03-11|website=[[Nova BH]]|language=bošnjački}}</ref> ==Format== Emisija izaziva razne poznate osobe (najčešće [[pjevač|pjevače]] i [[glumac|glumce]]) da svaki tjedan nastupe kao poznati glazbeni umjetnik, kojeg za njih odabire slučajan odabir, ili {{abbr|tzv.|takozvana}} "gljiva". Prije nego što nastupe, gledatelji imaju priliku vidjeti kako natjecatelji pripremaju svoje izvedbe. Nakon što iznesu svoje nastupe, članovi žirija ocjenjuju i komentiraju njihove izvedbe. Temeljem svojih izvedbi, natjecatelji dobivaju bodove od žirija. Žiri dodjeljuje bodove od 4 do 12, s izuzetkom broja 11. Nakon toga, svaki natjecatelj dodjeljuje 5 bodova odabranom natjecatelju. Natjecatelj koji u pojedinoj epizodi ostvari najveći broj bodova proglašen je pobjednikom epizode. U polufinalnom tjednu, četiri natjecatelja s najviše bodova prolaze u finale. Pobjednik je onaj natjecatelj koji na kraju sezone ima najveći zbroj bodova u finalnoj epizodi. ==Voditelji i žiri== [[File:Goran Navojec.JPG|thumb|right|[[Goran Navojec]] jedan je od najdugovječnijih članova žirija; pojavio se u 7 od 9 sezona.]] Emisiju trenutno vode [[Igor Mešin]] i [[Filip Detelić]], a glavi članovi žirija su [[Goran Navojec]], [[Minea]], [[Mario Roth]] i [[Enis Bešlagić]]. Kroz tijek emisije brojni su se prethodni natjecatelji pojavili i kao glavni ili gostujući članovi žirija. {{legend2|#ffc6c6|Voditelj|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{legend2|#FFFF66|Glavni član žirija|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{legend2|#e7abff|Gostujući član žirija|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{legend2|lightblue|Natjecatelj|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center" |+ Voditelji i glavni članovi žirija emisije ''Tvoje lice zvuči poznato'' |- ! rowspan="2" style="width:20%;" scope="col"| Ime i prezime ! colspan="11" | Sezona |- ! style="width:7%;" colspan="1"| [[Tvoje lice zvuči poznato (1. sezona)|1]] ! style="width:7%;" colspan="1"| [[Tvoje lice zvuči poznato (2. sezona)|2]] ! style="width:7%;" colspan="1"| [[Tvoje lice zvuči poznato (3. sezona)|3]] ! style="width:7%;" colspan="1"| [[Tvoje lice zvuči poznato (4. sezona)|4]] ! style="width:7%;" colspan="1"| [[Tvoje lice zvuči poznato (5. sezona)|5]] ! style="width:7%;" colspan="1"| [[Tvoje lice zvuči poznato (6. sezona)|6]] ! style="width:7%;" colspan="1"| [[Tvoje lice zvuči poznato (7. sezona)|7]] ! style="width:7%;" colspan="1"| [[Tvoje lice zvuči poznato (8. sezona)|8]] ! style="width:7%;" colspan="1"| 9 |10 |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" | [[Igor Mešin]] | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" | [[Rene Bitorajac]] | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | colspan="4" {{N/A|}} |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" |Frano Ridjan | colspan="5" {{N/A|}} | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | colspan="2" {{N/A|}} |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" | [[Maja Šuput]] | colspan="1" {{N/A|}} | bgcolor="lightblue" | ● | bgcolor="#e7abff" | ● | colspan="1" {{N/A|}} | bgcolor="#e7abff" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | colspan="1" {{N/A|}} | bgcolor="#e7abff" | ● |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" | Filip Detelić | colspan="7" {{N/A|}} | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" |[[Goran Navojec]] | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="1" {{N/A|}} | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="1" {{N/A|}} | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" | [[Sandra Bagarić]] | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="5" {{N/A|}} |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" | [[Tomo in der Mühlen]] | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="5" {{N/A|}} |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" | [[Branko Đurić]] | colspan="1" {{N/A|}} | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="7" {{N/A|}} |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" | [[Nives Celzijus]] | bgcolor="#e7abff" | ● | colspan="3" {{N/A|}} | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="2" {{N/A|}} |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" | [[Damir Kedžo]] | colspan="3" {{N/A|}} | bgcolor="#e7abff" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="4" {{N/A|}} |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" | [[Mario Petreković]] | bgcolor="lightblue" | ● | colspan="1" {{N/A|}} | bgcolor="#e7abff" | ● | bgcolor="#e7abff" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="4" {{N/A|}} |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" |[[Saša Lozar]] | colspan="2" {{N/A|}} | bgcolor="#e7abff" | ● | colspan="1" {{N/A|}} | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="4" {{N/A|}} |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" | [[Indira Levak]] | bgcolor="#e7abff" | ● | colspan="1" {{N/A|}} | bgcolor="#e7abff" | ● | bgcolor="#e7abff" | ● | colspan="1" {{N/A|}} | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="2" {{N/A|}} |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" | [[Minea]] | bgcolor="lightblue" | ● | bgcolor="#e7abff" | ● | colspan="5" {{N/A|}} | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" | Mario Roth | colspan="3" {{N/A|}} | bgcolor="lightblue" | ● | colspan="3" {{N/A|}} | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● |- ! scope="row" style="text-align: center; font-weight: normal;" | [[Enis Bešlagić]] | bgcolor="#e7abff" | ● | colspan="6" {{N/A|}} | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● |- |} == Pregled emisije == {{Pregled serije | infoA = Natjecatelji | infoB = Pobjednik | infoC = Drugo mjesto | boja1 = #f3efd5 | poveznica1 = Tvoje lice zvuči poznato (1. sezona) | epizode1 = 12 | premijera1 = {{Start date|2014|10|5}} | finale1 = {{End date|2014|12|21}} | infoA1 = 8 | infoB1 = [[Mario Petreković]] | infoC1 = [[Vanda Winter]] | boja2 = #4c64cc | poveznica2 = Tvoje lice zvuči poznato (2. sezona) | infoA2 = 8 | epizode2 = 12 | premijera2 = {{Start date|2015|09|13}} | finale2 = {{End date|2015|12|06}} | infoB2 = [[Saša Lozar]] | infoC2 = [[Luka Bulić]] | boja3 = #664d8b | poveznica3 = Tvoje lice zvuči poznato (3. sezona) | infoA3 = 8 | epizode3 = 13 | premijera3 = {{Start date|2016|09|25}} | finale3 = {{End date|2016|12|18}} | infoB3 = [[Damir Kedžo]] | infoC3 = [[Ana Maras Harmander]] | boja4 = #caecfa | poveznica4 = Tvoje lice zvuči poznato (4. sezona) | infoA4 = 8 | epizode4 = 13 | premijera4 = {{Start date|2017|03|05}} | finale4 = {{End date|2017|05|28}} | infoB4 = [[Nives Celzijus]] | infoC4 = [[Bojan Jambrošić]] | boja5 = #795958 | poveznica5 = Tvoje lice zvuči poznato (5. sezona) | infoA5 = 8 | epizode5 = 13 | premijera5 = {{Start date|2018|3|18}} | finale5 = {{End date|2018|6|10}} | infoB5 = [[Maja Bajamić]] | infoC5 = [[Katarina Baban]] | boja6 = #953b2f | poveznica6 = Tvoje lice zvuči poznato (6. sezona) | infoA6 = 8 | epizode6 = 16 | premijera6 = {{Start date|2020|03|08}} | finale6 = {{End date|2020|12|27}} | infoB6 = [[Fabijan Pavao Medvešek]] | infoC6 = [[Marko Braić]] | boja7 = #585260 | poveznica7 = Tvoje lice zvuči poznato (7. sezona) | infoA7 = 8 | epizode7 = 8 | premijera7 = {{Start date|2021|04|25}} | finale7 = {{End date|2021|06|13}} | infoB7 = [[Saša Lozar]] | infoC7 = [[Maja Bajamić]] | boja8 = #e1a25c | poveznica8 = Tvoje lice zvuči poznato (8. sezona) | infoA8 = 8 | epizode8 = 13 | premijera8 = {{Start date|2024|03|03}} | finale8 = {{End date|2024|05|26}} | infoB8 = [[Alen Bičević]] | infoC8 = [[Antonia Dora Pleško]] | boja9 = #8D43A2 | poveznica9 = Tvoje lice zvuči poznato (9. sezona) | infoA9 = 8 | epizode9 = 13 | premijera9 = {{Start date|2025|03|09}} | finale9 = {{End date|2025|06|01}} | infoB9 = [[Stela Rade]] | infoC9 = [[Marcela Oroši]] | boja10 = #DAA520 | poveznica10 = Tvoje lice zvuči poznato (10. sezona) | infoA10 = 8 | epizode10 = 13 | premijera10 = {{Start date|2026|03|08}} | finale10 = {{finale|2026}} | infoB10 = ''još traje'' | infoC10 = ''još traje'' }} === Prva sezona (2014.) === {{glavni|Tvoje lice zvuči poznato (1. sezona)|l1=Tvoje lice zvuči poznato 1}} Pobjednik prve sezone je '''Mario Petreković'''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://mojtv.hr/magazin/12052/mario-petrekovic-pobjednik-prve-sezone-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato.aspx |title=Mario Petreković pobjednik prve sezone showa "Tvoje lice zvuči poznato"! |work=mojtv.hr |accessdate=19. ožujka 2018.}}</ref> {{:Tvoje lice zvuči poznato (1. sezona)}} === Druga sezona (2015.) === [[File:Maja Suput (cropped).JPG|thumb|[[Maja Šuput]] natjecala se u [[Tvoje lice zvuči poznato (2. sezona)|drugoj sezoni]] emisije, a zatim je 2020. i 2021. godine vodila [[Tvoje lice zvuči poznato (6. sezona)|šestu]] i [[Tvoje lice zvuči poznato (7. sezona)|sedmu sezonu]].]]{{glavni|Tvoje lice zvuči poznato (2. sezona)|l1=Tvoje lice zvuči poznato 2}} Pobjednik druge sezone je '''Saša Lozar'''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/sasa-lozar-pobjednik-je-druge-sezone-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato---418855.html |title=Saša Lozar pobjednik druge sezone - rasturio kao Beyonce! |work=dnevnik.hr |accessdate=19. ožujka 2018.}}</ref> {{:Tvoje lice zvuči poznato (2. sezona)}} === Treća sezona (2016.) === [[File:Kedzo ljeto na gradini.jpg|thumb|[[Damir Kedžo]], pobjednik [[Tvoje lice zvuči poznato (3. sezona)|treće sezone]] emisije.]]{{glavni|Tvoje lice zvuči poznato (3. sezona)|l1=Tvoje lice zvuči poznato 3}} Pobjednik treće sezone je '''Damir Kedžo'''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/pobjednik-kedzo-tuzan-zbog-rastanka-s-ekipom-1136606 |title=Damir Kedžo pobjednik showa Tvoje lice zvuči poznato |work=vecernji.hr |accessdate=19. ožujka 2018.}}</ref> {{:Tvoje lice zvuči poznato (3. sezona)}} === Četvrta sezona (2017.) === {{glavni|Tvoje lice zvuči poznato (4. sezona)|l1=Tvoje lice zvuči poznato 4}} Pobjednica četvrte sezone je '''Nives Celzijus'''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/nives-celziju-pobjednica-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato-1172800 |title=Nives Celzijus pobjednica showa Tvoje lice zvuči poznato |work=vecernji.hr |accessdate=9. ožujka 2018.}}</ref> {{:Tvoje lice zvuči poznato (4. sezona)}} === Peta sezona (2018.) === {{glavni|Tvoje lice zvuči poznato (5. sezona)|l1=Tvoje lice zvuči poznato 5}} Peta sezona započela je [[18. ožujka]] [[2018.]] te završila [[10. lipnja]] [[2018.]] godine na [[Nova TV|Novoj TV]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://direktno.hr/zivot/zabava/tvoje-lice-zvuci-poznato-krenula-nova-sezona-pobjednica-116672/ |title=TLZP: Krenula je nova sezona, pogledajte briljantne transformacije prve epizode |date=19. ožujka 2018. |work=direktno.hr |accessdate=19. ožujka 2018. |archive-date=19. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180319214122/https://direktno.hr/zivot/zabava/tvoje-lice-zvuci-poznato-krenula-nova-sezona-pobjednica-116672/ |url-status=dead }}</ref> Pobjednica pete sezone je '''Maja Bajamić'''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/clanak/zanimljivosti/pobjednica-maja-bajamic-perfekcionizam-bez-granice-moze-bit-put-u-propast---520163.html |title=POBJEDNICA MAJA BAJAMIĆ: "Perfekcionizam bez granice može bit put u propast" |date=11. lipnja 2018. |work=novatv.dnevnik.hr |accessdate=12. lipnja 2018. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20191031184858/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/clanak/zanimljivosti/pobjednica-maja-bajamic-perfekcionizam-bez-granice-moze-bit-put-u-propast---520163.html |archivedate=31. listopada 2019.}}</ref> {{:Tvoje lice zvuči poznato (5. sezona)}} === Šesta sezona (2020.) === [[File:Neda Parmać (Feminnem) – ESC 2010.jpg|thumb|[[Neda Parmać]], hrvatska predstavnica na [[Pjesma Eurovizije 2010.|Pjesmi Eurovizije 2010.]], osvojila je četvrto mjesto u [[Tvoje lice zvuči poznato (6. sezona)|šestoj sezoni]]]]{{glavni|Tvoje lice zvuči poznato (6. sezona)|l1=Tvoje lice zvuči poznato 6}} Šesta sezona ''showa'' započela je [[8. ožujka]] [[2020.]] godine u 20 sati, a nakon dvije prikazane epizode dolazi do prekida u snimanju i emitiranju televizijske emisije zbog [[Potres u Zagrebu 2020.|potresa u Zagrebu]] i [[Pandemija COVID-19|svjetske pandemije virusom korona]].<ref name=":02">{{Citiranje weba |url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbiz/zbog-koronavirusa-i-potresa-prekida-se-snimanje-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato-sigurnost-i-zdravlje-svih-nasih-clanova-su-na-prvom-mjestu-1011017 |title=Zbog koronavirusa i potresa prekida se snimanje showa ‘Tvoje lice zvuči poznato‘: ‘Sigurnost i zdravlje svih naših članova su na prvom mjestu‘ |work=slobodnadalmacija.hr |publisher=Slobodna Dalmacija |accessdate=22. ožujka 2020.}}</ref> Od [[13. ožujka]] [[2020.]] emisiju se moglo pratiti i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] putem kanala [[Nova BH]]. Posljednja epizoda prikazana je u nedjelju, [[27. prosinca]] [[2020.]] godine. Pobjednik šeste sezone je [[Fabijan Pavao Medvešek]]. {{:Tvoje lice zvuči poznato (6. sezona)}} === Sedma sezona (2021.) === {{glavni|Tvoje lice zvuči poznato (7. sezona)|l1=Tvoje lice zvuči poznato 7}} Sedma sezona showa započela je s emitiranjem [[25. travnja]] [[2021.]] godine. Posljednja epizoda sezone prikazana je u nedjelju, 13. lipnja 2021. godine. Ovogodišnje izdanje showa okupilo je izdvojene kandidate iz prethodnih sezona u ''All stars'' verziju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/clanak/zanimljivosti/nesto-se-novo-kuha-na-pozornici-hit-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato---636788.html |title=Nešto se novo kuha na pozornici hit showa ''Tvoje lice zvuči poznato'' |author=Nova TV |date=21. siječnja 2021. |work=novatv.hr |publisher=Nova TV |accessdate=23. siječnja 2021. |archive-date=21. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210121104920/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/clanak/zanimljivosti/nesto-se-novo-kuha-na-pozornici-hit-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato---636788.html |url-status=dead }}</ref> Pobjednik sedme sezone bio je [[Saša Lozar]]. {{:Tvoje lice zvuči poznato (7. sezona)}} === Osma sezona (2024.) === {{glavni|Tvoje lice zvuči poznato (8. sezona)|l1=Tvoje lice zvuči poznato 8}}Osma sezona showa započela je sa prikazivanjem [[3. ožujka]] [[2024.]] godine.<ref name=":1" /> Posljednja epizoda sezona prikazana je u nedjelju, [[26. svibnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-25|title=Uzbuđenje pred finalnom emisijom TLZP-a je na vrhuncu|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/clanak/zanimljivosti/tvoje-lice-zvuci-poznato-uzbudjenje-pred-finalnom-emisijom-tlzp-a-je-na-vrhuncu---850388.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240525100936/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/clanak/zanimljivosti/tvoje-lice-zvuci-poznato-uzbudjenje-pred-finalnom-emisijom-tlzp-a-je-na-vrhuncu---850388.html|archive-date=2024-05-25|access-date=2024-05-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Pobjednik osme sezone je [[Alen Bičević]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-26|title=Kraljica sevdaha Alenu Bičeviću donijela pobjedu u osmoj sezoni showa "Tvoje lice zvuči poznato"!|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/tvoje-lice-zvuci-poznato-alen-bicevic-odnio-je-pobjedu-u-osmoj-sezoni-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato---849852.html|url-status=live|archive-date=2024-05-26|access-date=2024-05-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> {{:Tvoje lice zvuči poznato (8. sezona)}} === Deveta sezona (2025.) === {{multiple image | perrow = 2| | align = right | direction = | width = | total_width = 335 | header = | image1 = | image2 = Igor Cukrov.jpg | footer = Hrvatski predstavnici na [[Pjesma Eurovizije|Pjesmi Eurovizije]] [[Marko Bošnjak]] (lijevo) i [[Igor Cukrov]] (desno) jedni su od natjecatelja devete sezone. }} {{glavni|Tvoje lice zvuči poznato (9. sezona)|l1=Tvoje lice zvuči poznato 9}}Deveta sezona emisije s prikazivanjem je započela [[9. ožujka]] [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/epizoda/9/1|title=Tvoje lice zvuči poznato, 9. ožujka|publisher=[[Nova TV]]|access-date=11. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250221122819/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/epizoda/9/1|archive-date=21. veljače 2025.}}</ref> {{:Tvoje lice zvuči poznato (9. sezona)}} === Deseta sezona (2026.) === {{glavni|Tvoje lice zvuči poznato (10. sezona)|l1=Tvoje lice zvuči poznato 10}}Deseta sezona je započela prikazivanjem [[8. ožujka]] [[2026.]] godine na programu [[Nova TV|Nove TV]]. U žiriju je umjesto Minee glumica [[Martina Stjepanović Meter]].<ref>{{Citiranje weba|last=Paić|first=Vinko|date=2026-01-21|title=Ekskluzivno: Otkrivamo tko će zamijeniti Mineu u žiriju TLZP-a, malo tko će pogoditi o kome se radi|url=https://www.dnevno.hr/magazin/ekskluzivno-otkrivamo-tko-ce-zamijeniti-mineu-u-ziriju-tlzp-a-malo-tko-ce-pogoditi-o-kome-se-radi-3188941/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260131235955/https://www.dnevno.hr/magazin/ekskluzivno-otkrivamo-tko-ce-zamijeniti-mineu-u-ziriju-tlzp-a-malo-tko-ce-pogoditi-o-kome-se-radi-3188941/|archive-date=2026-01-31|access-date=2026-01-31|website=[[Dnevno]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-10|title=Tvoje lice zvuči poznato uskoro stiže s jubilarnom 10. sezonom!|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/clanak/zanimljivosti/tvoje-lice-zvuci-poznato-uskoro-stize-s-jubilarnom-10-sezonom---962622.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260210134202/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/clanak/zanimljivosti/tvoje-lice-zvuci-poznato-uskoro-stize-s-jubilarnom-10-sezonom---962622.html|archive-date=2026-02-10|access-date=2026-02-10|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Natjecatelj !Godina rođenja !Mjesto rođenja !Zanimanje |- ! style="font-weight:normal;" |'''[[Iva Ajduković]]''' |1986. |Sinj |pjevačica |- ! style="font-weight:normal;" |'''[[David Amaro]]''' |1994. |Jesenice |glazbenik |- ! style="font-weight:normal;" |'''[[David Balint]]''' |2000. |Zagreb |pjevač i fitness trener |- ! style="font-weight:normal;" |'''[[Nora Ćurković]]''' |1998. |Split |influencerica |- ! style="font-weight:normal;" | '''[[Lovro Juraga]]''' |2000. | |glumac |- ! style="font-weight:normal;" |'''[[Sven Pocrnić]]''' | |Bjelovar |glazbenik |- ! style="font-weight:normal;" |'''[[Laura Sučec]]''' |2000. |Sisak |pjevačica |- ! style="font-weight:normal;" |'''[[Dora Trogrlić]]''' |1998. |Đurdevac / Bjelovar |glazbenica i glasovna glumica |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Tvoje lice zvuči poznato}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Televizijske emisije na NOVA TV-u]] [[Kategorija:Tvoje lice zvuči poznato]] [[Kategorija:Dobitnici Večernjakove ruže]] 9jnrqdy6ic44c4ntipmfvnisp01ussh 3 528911 7430526 7149728 2026-04-15T14:18:52Z CyberMB vol2 172176 7430526 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2014....''' == Odg: Kuglanje == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=next&oldid=4244307] A ti preimenuj, dodaj šta treba. Bit će lakše održavati i pratiti. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:21, 12. siječnja 2014. (CET) Lige u bowlingu idu u odvojene članke, jasno. Super je što si našao i podatke o prvenstvima bivše države u kuglanju. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:22, 12. siječnja 2014. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=next&oldid=4245238] Bolje je bowling u odvojene članke, jest da je par klubića. Vremenom će taj broj narasti. Nekad je i curling bio samo na par klubova.<br> [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=next&oldid=4245257] Srodno jest, ali nije isto. <br> Što se tiče kanadskog "američkog nogometa", svakako neka to bude posebna kategorija, vidiš da su miješali pravila dvaju športova. Jest da je nastao iz američkog, možda je dvoranska verzija, ali kao što se posebno broje dvoranska i otvorena prvenstva i rekordi u atletici, tako treba i za ovo. Dok je stvar u početku, nema problema, neka stoji u "američki nogomet", ali poslije će to trebati odvojiti. Isto je i s "arenskim". Za početak može biti pod "američki nogomet", poslije možemo to staviti u posebnu kategoriju.<br> Veliki rukomet i hazena neka budu potkategorije rukometa, slažem se. Lako ćemo poslije raskategorizirat, bude li trebalo. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:32, 13. siječnja 2014. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=next&oldid=4246037] Što se tiče nazivlja, možemo vidjeti kako su nazvali to u kuglačkom savezu ili u nekom klubu. Uvijek valja dati prednost prevedenim oblicima. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:08, 16. siječnja 2014. (CET) == Poškovice i Bura == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Prvenstvo_Hrvatske_u_vaterpolu_za_%C5%BEene_2001.] Ali su one isti klub? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:45, 13. siječnja 2014. (CET) [http://www.vk-bura.hr/povijest-kluba/]"'' Na početku dok smo bili "Splitska banka" i dok je tu bio gosp. Bebić nije nam ništa nedostajalo. Dolaskom nove "uprave" Poška i kasnijeg "bijega" u plivački dio društva "Pošk-a" nastupili su naši najteži dani. U oba slučaja, a naročito s financijske strane, bila su nam zatvorena vrata što je posebno bilo izraženo kad smo bili V.K.Pošk. Nažalost već u prvim mjesecima postalo je jasno da od samostalnosti neće biti ništa i da ciljevi ljudi iz plivačkog kluba i naši nisu bili isti. Dana 29.09. 2003. potpuno smo se osamostalili i osnovali V.K.Buru. ''"<br> Ispada da su bili dijelom POŠK-a, a poslije se osamostalili. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:01, 23. svibnja 2014. (CEST) == Molba == Kako barataš raznim sportskim enciklopedijama, imaš li mogućnost provjeriti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rukometni_klub_Medve%C5%A1%C4%8Dak&curid=75632&diff=4253679&oldid=4243971 ovo]? IP se poziva na [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=1964%E2%80%9365_European_Cup_%28handball%29&diff=592462257&oldid=569066926 en.wiki], i to na svoje uređivanje. Stari podatak koji stoji kod nas poziva se na it.wiki, što je jednako loše rješenje. Možeš li išta ''iskopati'' iz arhiva po tom pitanju?--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 12:13, 12. veljače 2014. (CET) == Rezultati == Ovo ti je super Hajduk u Sezonama. A ne misliš li da bi trebalo rezultate ([https://hr.wikipedia.org/wiki/HNK_Hajduk_Split_-_sezona_1970./71. primjer] pisati po principu gost/domaćin, a ne Hajduk/protivnik. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 04:54, 22. veljače 2014. (CET) == Popisi nogometaša == Malo mi je to (čini mi se) uzaludan trud, jer ih je dobar broj odavno zastario. Zato i jesu premješteni u dodatke. Budi volja tvoja.--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 08:48, 22. veljače 2014. (CET) A dobro. navikničemo se. Ja se stalno bunim jer uvijek za goste gledam desnu brojku. A prijateljske, možda bi bilo dobro. Do službenih utakmica sve su bile prijateljske, tako gubimo velik dio povijesti od 1911 godine. Baš bi bilo dobro ubaciti i prijateljske kad već postoje kompletni podaci. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 11:08, 22. veljače 2014. (CET) Ja bi sezone po desetljećima, tako čemo dobiti 11 potkartegorija sa onima prijateljskim, Splitskom podsavezom i prvenstvenim. Ako imaš kojeg igrača, a da ti smeta da nema članak reci. Baš se se nabrusio --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 12:06, 22. veljače 2014. (CET) Dobro po želji. A i nabrojene legende su OK. Neke već možda imam. Eto to ću ti po želji napisati --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 21:42, 22. veljače 2014. (CET) Duplančići su riješeni, ima ih 4. Jerolimovi su riješeni, ima ih dva [[Ivo Jerolimov (stariji)|stariji]] i [[Ivo Jerolimov (mlađi)|mlađi]]. Stavljaj poveznice na sve nogometaše. I danas ću riješiti par njih. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 11:19, 25. veljače 2014. (CET) neznam koliko fali. Ovo je popis svih igrača, [[Dodatak:Abecedni popis nogometaša Hajduka]], čakj i onih koji imaju po 1 prijateljski nastup, moram još staviti linkove di fale --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 13:09, 25. veljače 2014. (CET) I ovaj je tu [[Aleksandar Kozlina]] --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 15:48, 25. veljače 2014. (CET) == Popis, svuda poveznice == Tu su [https://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Abecedni_popis_nogometa%C5%A1a_Hajduka sada svi] i stavljene su poveznice. Popis će samo trebati dopunjavati kako dolaze novi igrači. Koristio sam Hajdukovu ortografiju pisanja imena, pa će možda biti neki crveni a da članci postoje, posebno oni što su došli izvana sa španjolskim prezimenima. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 17:18, 25. veljače 2014. (CET) == Super == Super. MCML --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 18:59, 25. veljače 2014. (CET) == A sezone do 1970-te == Pa i njih čemo valjda. Treba ubaciti prijateljske one do 1920. godine. Onda splitski podsavez od 1920 do 1936. i prvenstva od 1932 do danas. Za to sve treba napraviti predloške. Neznam zašto praviš samo od 1970.-te. Podatki postoje komplet svi. Hajduk je sve pedantno bilježio i zapisano je. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 21:38, 25. veljače 2014. (CET) Možemo to uraditi za naš hajduk --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 21:39, 25. veljače 2014. (CET) Znam da imam više vremena od tebe. pa koliko stigneš. Ja di god nađem podatke za prijateljske zabilježit ću. najvažnije su službene ,splitski podsavez i prvenstva. Ako imaš kakvu želju da što sredim reci --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 22:12, 25. veljače 2014. (CET) == NFL sezone == Hvala na pomoći! Naravno da slijede i sezone AFL-a, ali ima ih još 50-ak u NFL-u za obraditi. Možda nekome ove sezone što radim izgledaju naporno i monotono, ali interesantno je da za mene nisu. Inače, ako imaš još kakvu ideju za popraviti članke, samo reci. Pozdrav! --[[Suradnik:Dario Purgar|Dario Purgar]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dario Purgar|razgovor]])</small> 11:48, 10. ožujka 2014. (CET) == Savjet == Ako je članak tek u nastajanju, nemoj dodavati ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=New_Orleans_Pelicans&diff=next&oldid=4280093]. Ostavi poruku suradniku da je započeo nešto što već postoji i da novi sadržaj prebaci u stari članak. Kad prebaci, neka postavi <nowiki>{{bris}}</nowiki> u započeti članak i stvar riješena. Jednostavan razlog je taj što se suradnik uči pogledati postoji li već članak, a ovakvih predložaka ima previše.--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 12:53, 23. ožujka 2014. (CET) == Rukometno prvenstvo == Jesi vidio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jugoslavensko_rukometno_prvenstvo_1981./82.&diff=4313446&oldid=4261972 ovo]?--[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span>} 23:16, 13. svibnja 2014. (CEST) : Pretpostavit ćemo dobru namjeru anonimnog suradnika. Nije rijetkost da se zamjene neki klubovi s istim imenima. Moj, doduše lokalni, [[Suradnik:Man Usk/Sloga|klub]] često mjenjaju za istoimeni klub iz Ljubuškog, pa je izuzetno teško pronaći sve lige u kojima se on natjecao u bivšoj državi.--[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span>} 19:03, 14. svibnja 2014. (CEST) == Bosanskohercegovački košarkaški klubovi == Kume, nema potrebe dodavati ovu kategoriju u članke koji su u kategoriji hrvatskih košarkaških klubova u BiH, jer je ona podkategorija kategorije iz naslova. Praktično radiš duplo kategoriziranje.[[Slika:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 18:23, 8. lipnja 2014. (CEST) Poanta i je to da već sama kategorija hrvatskih košarkaških klubova u BiH zadovoljava to da su oni u BiH. HKK Široki ima viška i dvije kategorije: bosanskohercegovački košarkaški klubovi, te hrvatski košarkaški klubovi u BiH, a zato jer je sama kategorija HKK Široki u obje ove kategorije (hijerarhijski gledano). Ovo o nogometu nisam baš siguran da sam razumio.--[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">'''Ma'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">Ga</font>''']] 18:48, 8. lipnja 2014. (CEST) == Ragbi, ragbijski i ragbijaški == Zdravo, Cybermb! [[file:face-smile.svg|20px]] Ako ćemo se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Ragbijaški_klubovi&diff=4347605&oldid=4343297 voditi kriterijem '''č'''estoće], onda bismo umjesto pridjeva morali rabiti imenicu ''ragbi'' i pisati polusloženice (''ragbi-klub'', ''ragbi-natjecanje'', ''ragbi-utakmica'', ''ragbi-lopta'' itd.). To je najčešći oblik koji se javlja (doduše, često bez spojnice!). Ako ćemo se voditi kriterijem sustavnosti, onda bismo morali pisati ''ragbijski'' (usp. ''bejzbolski'', ''golfski'', ''tekvandoski'', ''futsalski'', ''karatski'' itd.). ''Ragbijski'' ima donekle drugačije značenje u odnosu na ''ragbijaški''. Prvi pridjev odnosi se na ragbi, a drugi pridjev odnosi se na ragbijaše (usp. ''nogometni'' i ''nogometaški'', ''rukometni'' i ''rukometaški'', ''teniski'' i ''tenisački''). Stoga imamo ''nogometnu loptu'', a ne ''nogometašku loptu'', ''rukometno prvenstvo'', a ne ''rukometaško prvenstvo'', ''tenisački lakat'', a ne ''teniski lakat'', ''tenisku lopticu'', a ne ''tenisačku lopticu'' itd. Klubovi su dakako ''ragbijski'', kao i natjecanja. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Ragbija%C5%A1ki_klubovi&diff=4347605&oldid=4343297 Ovakva izmjena] ne radi se s kategorijama jer one nisu članci. Molim te stoga da poništiš izmjene koje si napravio, a tiču se ovoga o čemu pišem. Ako imaš kakvih pitanja, slobodno mi ostavi poruku na mojem SZR-u. [[file:face-wink.svg|20px]] Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 22:21, 14. srpnja 2014. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AConquistador&diff=4347664&oldid=4346293] Cybermb, morao bih proučiti izvanjezičnu zbilju (čitaj: razliku između ''rugby uniona'' i ''rugby leaguea'' i ostalih sličnih sportova) te postojeća jezična rješenja koja su se rabila u kontekstu ovih sportova. Tada bih ti mogao odgovoriti na postavljeno pitanje. Što se tiče opreke ''ragbijski''/''ragbijaški'', kao i uporabe pridjeva uz imenicu umjesto polusloženica, tu ne bi smjelo biti nejasnoća. [[file:face-smile.svg|20px]] Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Conquistador|Conquistador]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Conquistador|razgovor]])</small> 23:38, 14. srpnja 2014. (CEST) == Pitanje, a nije nagradno == Možeš li pogledati [[Razgovor_sa_suradnikom:Anfiets#Klasi.C4.8Dni_klub.3F|ovo]] i eventualno pomoći suradniku? Ja pretpostavljam u čemu bi mogao biti problem, ali mi je sport, a bome i engleski nekako na sredini, a ne pri vrhu. Hvala ti unaprijed.--<span style="white-space:nowrap">[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">_'''MaGa'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">^{poruči mi}</font>''']]</span> 21:04, 8. rujna 2014. (CEST) == '''''[[Wikipedija:Sažetak|Sažetak izmjene]]''''' == Dragi kolega [[suradnik:Cybermb|<font color="navy">Cybermb</font>]], ako možeš popuniti ponekad [[wikipedija: sažetak]], kao u slučaju dok stvaraš članak ([[Hrvatski malonogometni kup 2013./14.]]), da upišeš u polje <code>Sažetak:</code> primjerice <code>n. č.</code>. [[Slika:WikiSažetak.png|right|border|300px]][[Slika:WikiSažetak2.png|right|border|300px]][[Image:Information.svg|25px]]Zahvaljujemo Vam na [[Posebno:Doprinosi/{{PAGENAME}}|Vašim doprinosima]] [[Wikipedija na hrvatskom jeziku|Wikipediji na hrvatskom jeziku]]. No, kada spremate sadržaj članka, prije no što pritisnete tipku '''''"Sačuvaj stranicu"''''', molimo Vas – upišite kratko obrazloženje u polje "[[Wikipedija:Sažetak|Sažetak]]" (koje se nalazi odmah uz tipku '''''"Sačuvaj stranicu"'''''). Time olakšavate drugim suradnicima koji iz sažetka mogu lako protumačiti vaše razloge svake pojedine izmjene. Primjerice, u slučaju članka: [[Hrvatski malonogometni kup 2013./14.]]. Popunjavajući polje '''"Sažetak"''' pomažete svima, uključujući i sebi, prepoznavati Vaše doprinose u povijesti uređivanja članaka, a to može biti koristan i učinkovit način pronalaženja tih istih doprinosa. Zahvaljujemo na trudu koji ćete uložiti, te na razumijevanju ove poruke. -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 22.10, 25. jesenščaka (rujna) 2014. (SEV) ::Bok [[suradnik:Cybermb|<font color="navy">Cybermb</font>]]! Naravno, svašta se podrazumijeva, no ostaje činjenica da [[posebno:nedavne promjene|nedavne promjene]] izgledaju neuredno, teško su čitljive i još ih je teže pratiti pomoću drugih metoda. Nije jedina metoda praćenja [[wikipedija:nedavne promjene|nedavnih promjena]] ona koja postoji u stranici [[posebno: nedavne promjene]]. Hvala na razumijevanju i trudu koji ulažeš u hrvatsku wikipediju. Lijep pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 22.25, 25. jesenščaka (rujna) 2014. (SEV) == 1953. == Možeš li kako provjeriti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dodatak:Prvenstvo_Jugoslavije_u_ko%C5%A1arci_1953.&diff=4378294&oldid=4239050 ovo]? --[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span>} 19:50, 17. listopada 2014. (CEST) : Odlično. [[Slika:Face-wink.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span>} 20:04, 17. listopada 2014. (CEST) == Re:Futsal == Hvala ti na ovom izvoru. Ovo bi moglo značiti još nekoliko članaka o bh. futsalu od mene. [[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span>} 16:45, 31. listopada 2014. (CET) == Kup Vojka Herksela == [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_Vojka_Herksela&diff=prev&oldid=4383850] Izvori ne mogu biti Wikipedija na drugom jeziku. Doprinosi se ne sastoje u "štancanju" članaka (mrva pogotovo), već u kvalitetnom uređivanju koje podrazumijeva i nalaženje odgovarajućih izvora na hrvatskom jeziku. Brzi pogled na ''Google'' daje npr. [http://zkkgospic.hr/o-nama.html ovu stranicu] koja sadrži podatke o kupu Vojka Herksela. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <font color="#008000">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</font>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 14:47, 4. studenog 2014. (CET) == Pohvala za marljivost == Tko to tamo marljivo piše članke o rukometašicama :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:27, 16. studenog 2014. (CET) == Reli == Možda ti je promaklo: kategorija relija podređena je kategoriji automobilizma, tako da je ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Reli&diff=next&oldid=4418975] duplo i nepotrebno.--<span style="white-space:nowrap">[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">_'''MaGa'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">^{poruči mi}</font>''']]</span> 21:06, 13. prosinca 2014. (CET) Nismo neke druge wikipedije pa da imamo kobasice od kategorija u člancima (ponekad i više nego je sami sadržaj članka).[[Slika:Face-wink.svg|20px]]--<span style="white-space:nowrap">[[Suradnik:MaGa|<font color="Grey">_'''MaGa'''</font>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<font color="Grey">^{poruči mi}</font>''']]</span> 21:28, 13. prosinca 2014. (CET) == Portal:Hokej na ledu == Poštovanje. Razmišljam o pokretanju portala namijenjenog najboljoj zimskoj igri. Vidim da ste aktivni i svestrani u području. Trenutačno tu i nismo nešto jaki, ali usporedio bih situaciju sa Slavonijom: nije obrađivana kako je trebala biti u prošlosti, zato je svugdje ogroman potencijal za kretanje s nule. Minimum bio bi ažuriranje svih kategorija jednom godišnje na kraju sezone. Vidim hokejaše koji su kod nas i dalje aktivni, a u mirovini unatrag nekoliko sezona. Prava stvar bila bi stvaranje predložaka koji bi u konačnici donijeli ono najbolje — uniformiranost. Naravno, bili bismo prvi među jednakima. Oglašavali bismo se predloščićem u dnu članka. [[Suradnik:Splićanin|Splićanin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Splićanin|razgovor]])</small> 09:36, 14. prosinca 2014. (CET) == Željezničari iz Karlovca i Sarajeva == Ti ćeš ovo bolje znati. Je li ovo točno [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prvenstvo_Jugoslavije_u_ko%C5%A1arci_1971./72.&curid=491604&diff=4420936&oldid=4344119]? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:20, 21. prosinca 2014. (CET) {{ArhivKraj}} szen2pnam6qovl4tm39j8j4sscbwdof 0 539052 7430497 7417732 2026-04-15T13:50:07Z NeptuneBot 239945 /* top */ pravopis, replaced: [[RTL Grupa|RTL Grupe]] → [[RTL Group]]a 7430497 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV postaja | Ime = RTL Kockica | logo = RTL-Kockica-Logo.png | width = 150px | Vrsta emitiranja = [[televizija]] | Pokriveno područje = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] <br/> {{Z|EU}} [[Europa]] (satelit) | Zemlja = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | Sjedište = [[Zagreb]] | Jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | Vlasnik = RTL Hrvatska | Ključne osobe = | Razina = Nacionalna | Početak emitiranja = [[11. siječnja]] [[2014.]] | Prestanak emitiranja = | Raniji nazivi = | Slogan = ''RTL Kockica - baš fora!'' | Razlučivost = 1080p | Website = [https://www.rtl.hr/ rtl.hr] }} '''RTL Kockica''' je [[Hrvatska|hrvatski]] televizijski kanal za [[Djeca|djecu]], [[Mladi|mlade]] i [[obitelj]]. U vlasništvu je [[RTL Group]]a. S prikazivanjem je počela [[11. siječnja]] [[2014.]] godine u 11:01 sati.<ref name="početak">{{Citiranje weba|date= 3. siječnja 2024.|title= RTL Kockica starta 11.1. u 11.01|url= http://www.glas-slavonije.hr/221519/12/RTL-Kockica-starta-111-u-1101 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230827232639/https://www.glas-slavonije.hr/221519/12/RTL-Kockica-starta-111-u-1101|archive-date= 27. kolovoza 2023. |access-date= 14. lipnja 2024.|language= |website=[[Glas Slavonije]]}}</ref> == Program == === Domaća produkcija === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; line-height:18px; width:%;" |- ! scope="col" | Naslov ! scope="col" | Opis ! scope="col"| Premijera ! {{Abbr|Izv.|Izvori}} |- !''Etno sat'' |Emisija o hrvatskim tradicijama |2016. |<ref>{{Citiranje weba|title=Serijal 'Etno sat' bavi se tradicijskom kulturom Hrvatske {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/serijal-etno-sat-bavi-se-tradicijskom-kulturom-hrvatske-b55b788e-b9ef-11ec-b32b-0242ac12002e|access-date=2024-08-28|website=www.rtl.hr|language=hr-HR}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Baby Zoo'' |Emisija o [[životinje|životinjama]] |2018. |<ref name="babyzoo">{{Citiranje weba|date=11. prosinca 2018.|title=RTL Kockica ima još jedan super sadržaj za klince, stiže 'Baby Zoo!' |url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/rtl-kockica-ima-jos-jedan-super-sadrzaj-za-klince-stize-baby-zoo-e4cf2f82-b9f1-11ec-8ace-0242ac12005d |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240227033959/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/rtl-kockica-ima-jos-jedan-super-sadrzaj-za-klince-stize-baby-zoo-e4cf2f82-b9f1-11ec-8ace-0242ac12005d|archive-date= 27. veljače 2024. |access-date= 14. lipnja 2024. |language= |website=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Idemo u Zoo'' |Emisija o životinjama |2018. |<ref name="idemouzoo">{{Citiranje weba|date=6. travnja 2018. |title=Danas na Kockici: Dan životinjskog carstva |url= https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/danas-na-kockici-dan-zivotinjskog-carstva-25ed1390-b9f1-11ec-b1be-0242ac120041 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240614090223/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/danas-na-kockici-dan-zivotinjskog-carstva-25ed1390-b9f1-11ec-b1be-0242ac120041|archive-date=14. lipnja 2024.|access-date=14. lipnja 2024. |language= |website= [[RTL (Hrvatska)|RTL]] }}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Sport za sve'' |Emisija o [[sport]]u |2018. |<ref name="sport">{{Citiranje weba|date= 24. svibnja 2018.|title=Otkrijte zašto je sport tako koristan i uzbudljiv!| url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/otkrijte-zasto-je-sport-tako-koristan-i-uzbudljiv-5e8f5be0-b9f1-11ec-b836-0242ac130012 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240614090555/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/otkrijte-zasto-je-sport-tako-koristan-i-uzbudljiv-5e8f5be0-b9f1-11ec-b836-0242ac130012|archive-date= 14. lipnja 2024. |access-date= 14. lipnja 2024. |language= |website=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Jezikoslovci'' |Edukativna emisija za učenje [[engleski|engleskog]] i [[njemački|njemačkog]] jezika |9. rujna 2019. |<ref name="jezikoslovci">{{Citiranje weba|date= 6. rujna 2019.|title=Vesela jesen na Kockici uz mnoštvo novih zabavnih crtića i zanimljivih edukativnih emisija za najmlađe |url= https://www.rtl.hr/kockica/novosti/stize-vesela-jesen-na-kockici-uz-mnostvo-novih-zabavnih-crtica-i-zanimljivih-edukativnih-emisija-za-najmladje-afb932ce-b9f2-11ec-9fe6-0242ac12003c |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230331161414/https://www.rtl.hr/kockica/novosti/stize-vesela-jesen-na-kockici-uz-mnostvo-novih-zabavnih-crtica-i-zanimljivih-edukativnih-emisija-za-najmladje-afb932ce-b9f2-11ec-9fe6-0242ac12003c|archive-date= 31. ožujka 2023.|access-date= 14. lipnja 2024.|language= |website=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Jeste li znali?'' |Edukativna emisija o raznim zanimljivostima |11. studenoga 2019. |<ref name="jesteliznali">{{Citiranje weba|date= 9. studenoga 2019.|title=Novi edukativni serijal 'Jeste li znali?' od ponedjeljka na Kockici |url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/novi-edukativni-serijal-jeste-li-znali-od-ponedjeljka-na-kockici-d7270f48-b9f2-11ec-a1cb-0242ac120065 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604150730/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/novi-edukativni-serijal-jeste-li-znali-od-ponedjeljka-na-kockici-d7270f48-b9f2-11ec-a1cb-0242ac120065|archive-date= 4. lipnja 2023. |access-date= 14. lipnja 2024. |language= |website=[[RTL (Hrvatska)|RTL]] }}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Zoopedija'' |Emisija o životinjama |2020. |<ref name="zoppedija">{{Citiranje weba|date=10. veljače 2021. |title= Apćiha, Booba ili Zoopedija: Hrpa novih sadržaja idući tjedan stiže na Kockicu, evo što ćemo gledati!|url= https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/apciha-booba-ili-zoopedija-hrpa-novih-sadrzaja-iduci-tjedan-stize-na-kockicu-evo-sto-cemo-gledati-27c84d62-b9f4-11ec-a80d-0242ac120012 |url-status=live|archive-url=|archive-date= |access-date= |language= |website= }}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Tehnolovac'' |Emisija o [[tehnologija|tehnologiji]] |1. veljače 2020. |<ref name="tehnolovac">{{Citiranje weba|date=23. kolovoza 2021. |title=Nove edukativne emisije zanimat će i klince i roditelje, a povratak kultne serije u mnogima će izazvati nostalgiju |url= https://net.hr/hot/tv/jesen-na-rtl-kockici-donosi-nove-edukativne-emisije-crtice-i-seriju-zivot-na-sjeveru-38b24da0-0417-11ec-b47d-6a4ef8921aac |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120020233/https://net.hr/hot/tv/jesen-na-rtl-kockici-donosi-nove-edukativne-emisije-crtice-i-seriju-zivot-na-sjeveru-38b24da0-0417-11ec-b47d-6a4ef8921aac|archive-date= 20. siječnja 2024. |access-date= 14. lipnja 2024. |language= |website= net.hr}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Djeca kuhaju'' |[[Kulinarstvo|Kulinarska]] emisija |2021. |<ref name="tehnolovac"></ref> |- !style="font-weight:normal"|''Vesela učionica'' |Edukativna emisija; priprema za početak osnovnoškolskog obrazovanja |1. ožujka 2021. |<ref name="ucionica">{{Citiranje weba|date= 27. veljače 2021.|title= Igre, zagonetke i trikovi: Na Kockicu od ponedjeljka stiže najveselija učionica na svijetu!|url= https://www.rtl.hr/kockica/novosti/igre-zagonetke-i-trikovi-na-kockicu-od-ponedjeljka-stize-najveselija-ucionica-na-svijetu-3723cb2e-b9f4-11ec-8b10-0242ac120015 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230207153009/https://www.rtl.hr/kockica/novosti/igre-zagonetke-i-trikovi-na-kockicu-od-ponedjeljka-stize-najveselija-ucionica-na-svijetu-3723cb2e-b9f4-11ec-8b10-0242ac120015|archive-date=7. veljače 2023. |access-date= 14. lipnja 2024. |language= |website= [[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Razigrani laboratorij'' |Emisija o [[znanost]]i |17. svibnja 2021. |<ref name="lab">{{Citiranje weba|date= 17. svibnja 2021.|title=Voditelj 'Razigranog laboratorija' Nikola Vikić-Topić o ljubavi prema znanosti i uspomenama sa seta:... |url=https://www.rtl.hr/kockica/novosti/voditelj-razigranog-laboratorija-nikola-vikic-topic-o-ljubavi-prema-znanosti-i-uspomenama-sa-seta-volim-raditi-s-djecom-jer-su-ona-najiskrenija-7844c842-b9f4-11ec-a23f-0242ac12001c |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221005025633/https://www.rtl.hr/kockica/novosti/voditelj-razigranog-laboratorija-nikola-vikic-topic-o-ljubavi-prema-znanosti-i-uspomenama-sa-seta-volim-raditi-s-djecom-jer-su-ona-najiskrenija-7844c842-b9f4-11ec-a23f-0242ac12001c|archive-date=5. listopada 2022. |access-date=14. lipnja 2024. |language= |website=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Tajne vrta'' |Emisija o [[Vrtlarstvo|vrtlarstvu]] |6. rujna 2021. |<ref name="tehnolovac"></ref> |- !style="font-weight:normal"|''Kockićeve priče'' |Čitanje priča |19. studenoga 2021. |<ref name="price">{{Citiranje weba|date= 24. listopada 2022.|title= Uplovite u svijet bajki: Evo koja vam RTL-ova lica od danas čitaju nove 'Kockićeve priče'!|url= https://www.rtl.hr/kockica/uplovite-u-svijet-bajki-evo-koja-vam-rtl-ova-lica-od-danas-citaju-nove-kockiceve-price-5f6b1148-538a-11ed-ac81-3e5be8a6bea6 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230610181531/https://www.rtl.hr/kockica/uplovite-u-svijet-bajki-evo-koja-vam-rtl-ova-lica-od-danas-citaju-nove-kockiceve-price-5f6b1148-538a-11ed-ac81-3e5be8a6bea6|archive-date=10. lipnja 2023. |access-date=14. lipnja 2024.|language= |website= [[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Ententinići'' |Animirana serija |12. prosinca 2021. |- !style="font-weight:normal"|''Prijatelji planeta'' |Emisija o [[ekologija|ekologiji]] |2022. |<ref name="planet">{{Citiranje weba|date= 19. svibnja 2022.|title=Postanite 'Prijatelji planeta': Nova eko avantura čeka vas od sljedećeg ponedjeljka na Kockici |url= https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/postanite-prijatelji-planeta-c58e6d40-d774-11ec-bc52-8e74d0fe31fe |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220930162923/https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/postanite-prijatelji-planeta-c58e6d40-d774-11ec-bc52-8e74d0fe31fe|archive-date= 30. rujna 2022.|access-date= 14. lipnja 2024. |language=|website=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Zagrepčanke i dečki'' |Emisija o istoimenom plesnom zboru |2022. | |- !style="font-weight:normal"|''Kockić i prijatelji'' |Animirana serija |16. svibnja 2022. |<ref name="KiP">{{Citiranje weba|date=16. svibnja 2022. |title= Od danas na Kockici: Nova zabavna i poučna animirana serija 'Kockić i prijatelji'!|url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/od-danas-na-kockici-nova-zabavna-i-poucna-animirana-serija-kockic-i-prijatelji-c7b302bc-d4ee-11ec-a191-6ebb85ba8005 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230922182923/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/od-danas-na-kockici-nova-zabavna-i-poucna-animirana-serija-kockic-i-prijatelji-c7b302bc-d4ee-11ec-a191-6ebb85ba8005|archive-date= 11. rujna 2023. |access-date=14. lipnja 2024. |language= |website=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''[[Kad smo bili mali]]'' |[[talk show|Razgovorna serija]] koja ugošćuje poznate hrvatske osobe |28. studenoga 2022. |<ref name="KSBMpremijera">{{Citiranje weba|date=28. studenoga 2022.|title=Od danas na Kockici: Ova emisija 'Kad smo bili mali' otkriva o čemu su naše zvijezde nekoć maštale|url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/od-danas-na-kockici-nova-emisija-kad-smo-bili-mali-otkriva-o-cemu-su-nase-zvijezde-nekoc-mastale-9966a4a6-6f01-11ed-ac3c-f2c1c5b8eb47|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219172145/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/od-danas-na-kockici-nova-emisija-kad-smo-bili-mali-otkriva-o-cemu-su-nase-zvijezde-nekoc-mastale-9966a4a6-6f01-11ed-ac3c-f2c1c5b8eb47|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|language=|website=rtl.hr}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''SOS za životinjski svijet'' |Emisija o životinjama |2023. | |} === Strana produkcija === {{stupci|3 | razmak = 20|* ''Angry Birds'' * ''Bakugan'' * ''Barbapapa'' * ''BFF'' * ''Bing'' * ''Booba'' * ''Cocomelon'' * ''Crybabies'' * ''Dinotrux'' * ''[[Dadilja]]'' * ''Gabby'' * ''Gdje je Jura?'' * ''Gormiti'' * ''[[Kako sam upoznao vašu majku]]'' * ''Martin Morning'' * ''[[Maša i Medvjed]]'' * ''Mašine uspavanke'' * ''Mickey Mouse Clubhouse'' * ''[[Miraculous – Pustolovine Bubamare i Crnog Mačka]]'' * ''[[Mućke]]'' * ''[[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija|Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija]]'' * ''Lavlja straža'' * ''Pčelica Maja'' * ''Pirata i Capitano'' * ''Psići u ophodnji'' * ''Show Pere Djetlića'' * ''Slugterra'' * ''Slugterra: Povratak'' * ''Sonic: Super jež'' * ''[[Štrumpfovi (televizijska serija, 2021.)|Štrumpfovi]]'' * ''[[Tomica i prijatelji]]'' * ''Yu-Gi-Oh! SEVENS'' * ''Zig&Sharko'' * ''Zmajevi iz Berka'' * ''Znatiželjni George'' * ''Živio kralj Gjuro'' }} === Bivši crtići === * ''Anđeli i prijatelji'' * ''Animirani filmovi'' * ''Bilo jednom...'' * ''[[Mali leteći medvjedi]]'' * ''Simsala Grimm: Najljepše bajke svijeta'' * ''Škola za vampire'' === Bivše serije === * ''Malcolm u sredini'' * ''Violetta'' === Bivše emisije === * ''Baka priča najljepše priče'' * ''Idemo u ZOO'' * ''Vremeplov'' == Voditelji == * [[Davor Balažin]] * [[Anja Đurinović]] * [[Ivan Kralj]] * [[Tatjana Gržan]] * Lucija Eterović == Izvori == {{izvori|30em}} {{RTL u Hrvatskoj}} {{Televizija u Hrvatskoj}} {{Mrva-mediji}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske postaje]] [[Kategorija:RTL televizija]] 4q12e1orxj6yaqntcra4e8q6bom7kjr 0 540091 7430834 7216753 2026-04-16T11:50:08Z ~2026-23454-21 358067 /* Vrste */ 7430834 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kopriva | slika = GailiojiDilgele001.JPG | slika_opis = ''[[Urtica urens]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Urticaceae]] | subfamilia = [[Urticoideae]] | tribus = [[Urticeae]] | subtribus = [[Urticinae]] | genus = '''''Urtica''''' | genus_autorstvo= [[L.]] | FCD = rod }} '''Kopriva''' ({{lat.|Urtica}}), rod biljaka iz porodice [[koprivovke|koprivovki]] (''[[Urticaceae]]''), red [[ružolike]] ([[Rosales]]), čije su stabljike i listovi pokriveni dlakama žarnicama koje se pri dodiru lome izlučujući [[Mravlja kiselina|mravlju kiselinu]]. Koprive uglavnom rastu kao [[korov]], a neke od njih koriste se i u [[Prehrana|prehrani]], kuhana s [[krumpir]]om. Rodu pripada zasada 53 priznate vrste, no brojnim vrstama još nije riješen status radi li se o posebnim vrstama ili sinonimima. Najpoznatija vrsta i ona na koju svi mislimo kada kažemo "kopriva" je [[Urtica dioica]] ili [[obična kopriva]]. == Vrste kopriva == {{stupci|3| # ''[[Urtica aspera]]'' <small>Petrie</small> # ''[[Urtica atrichocaulis]]'' <small>(Hand.-Mazz.) C.J.Chen</small> # ''[[Urtica atrovirens]]'' <small>Req. ex Loisel.</small> # ''[[Urtica australis]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Urtica ballotifolia]]'' <small>Wedd.</small> # ''[[Urtica berteroana]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Urtica bianorii]]'' <small>(Knoche) Paiva</small> # ''[[Urtica bullata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Urtica cannabina]]'' <small>L.</small> # ''[[Urtica chamaedryoides]]'' <small>Pursh</small> # ''[[Urtica chengkouensis]]'' <small>W.T.Wang</small> # ''[[Urtica circularis]]'' <small>(Hicken) Sorarú</small> # ''[[Urtica dioica]]'' <small>L.</small> # ''[[Urtica domingensis]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Urtica echinata]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Urtica ferox]]'' <small>G.Forst.</small> # ''[[Urtica fissa]]'' <small>E.Pritz.</small> # ''[[Urtica flabellata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Urtica fragilis]]'' <small>J.Thiébaut</small> # ''[[Urtica galeopsifolia]]'' <small>Wierzb. ex Opiz</small> # ''[[Urtica glandulifera]]'' <small>Liebm.</small> # ''[[Urtica glomeruliflora]]'' <small>Steud.</small> # ''[[Urtica gracilenta]]'' <small>Greene</small> # ''[[Urtica gracilis]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Urtica granulosa]]'' <small>S.F.Blake</small> # ''[[Urtica himalayensis]]'' <small>Kunth & C.D.Bouché</small> # ''[[Urtica hyperborea]]'' <small>Jacquem. ex Wedd.</small> # ''[[Urtica incisa]]'' <small>Poir.</small> # ''[[Urtica kioviensis]]'' <small>Rogow.</small> # ''[[Urtica lalibertadensis]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Urtica laurifolia]]'' <small>Poir.</small> # ''[[Urtica leptophylla]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Urtica lilloi]]'' <small>(Hauman) Geltman</small> # ''[[Urtica lobata]]'' <small>E.Mey. ex Blume</small> # ''[[Urtica macbridei]]'' <small>Killip</small> # ''[[Urtica magellanica]]'' <small>Juss. ex Poir.</small> # ''[[Urtica mairei]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Urtica malipoensis]]'' <small>W.T.Wang</small> # ''[[Urtica masafuerae]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Urtica massaica]]'' <small>Mildbr.</small> # ''[[Urtica membranacea]]'' <small>Poir. ex Savigny</small> # ''[[Urtica membranifolia]]'' <small>C.J.Chen</small> # ''[[Urtica mexicana]]'' <small>Liebm.</small> # ''[[Urtica minutifolia]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Urtica morifolia]]'' <small>Poir.</small> # ''[[Urtica neubaueri]]'' <small>Chrtek</small> # ''[[Urtica × oblongata]]'' <small>W.D.J.Koch ex Maly</small> # ''[[Urtica papuana]]'' <small>Zandee</small> # ''[[Urtica perconfusa]]'' <small>Grosse-Veldm. & Weigend</small> # ''[[Urtica peruviana]]'' <small>Geltman</small> # ''[[Urtica pilulifera]]'' <small>L.</small> # ''[[Urtica platyphylla]]'' <small>Wedd.</small> # ''[[Urtica portosanctana]]'' <small>Press</small> # ''[[Urtica praetermissa]]'' <small>V.W.Steinm.</small> # ''[[Urtica pseudomagellanica]]'' <small>Geltman</small> # ''[[Urtica pubescens]]'' <small>Ledeb.</small> # ''[[Urtica rubricaulis]]'' <small>Span.</small> # ''[[Urtica rupestris]]'' <small>Guss.</small> # ''[[Urtica sansibarica]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Urtica simensis]]'' <small>Hochst. ex A.Rich.</small> # ''[[Urtica sondenii]]'' <small>(Simmons) Avrorin ex Geltman</small> # ''[[Urtica spatulata]]'' <small>Sm.</small> # ''[[Urtica spirealis]]'' <small>Blume</small> # ''[[Urtica stachyoides]]'' <small>Webb & Berthel.</small> # ''[[Urtica subincisa]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Urtica sykesii]]'' <small>Grosse-Veldm. & Weigend</small> # ''[[Urtica taiwaniana]]'' <small>S.S.Ying</small> # ''[[Urtica thunbergiana]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> # ''[[Urtica triangularis]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> # ''[[Urtica trichantha]]'' <small>(Wedd.) Acevedo & L.E.Navas</small> # ''[[Urtica urens]]'' <small>L.</small> # ''[[Urtica urentivelutina]]'' <small>Weigend</small> # ''[[Urtica wallichiana]]'' <small>Steud.</small> }} == Galerija == <gallery> Datoteka:364 Urtica dioeca.jpg|Urtica dioica Datoteka:Felanitx - Castell de Santueri - Urtica dubia 03 ies.jpg|Urtica membranacea (sin. Urtica dubia) Datoteka:Urtica incisa1.JPG|Urtica incisa (nije priznata) Datoteka:Urtica kioviensis sl4.jpg|Urtica kioviensis Datoteka:Urtica atrovirens plage Bussaglia Corse.jpg|Urtica atrovirens File:Zupa pokrzywowa.JPG|jelo s koprivom File:Urtica scanned leaf front side.png|list File:Urtica chamaedryoides BB-1913.png|Urtica chamaedryoides </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Urticinae]] 9dtkiz0d77o2ebgtifxuvecx4aew4jh 3 554978 7430525 7149727 2026-04-15T14:18:35Z CyberMB vol2 172176 7430525 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2015....''' == Odg. HNL po rangovima natjecanja == Ne vidim razlog zašto bi suradnik tvoga staža pitao mene može li početi nešto? Jedino primjedba na ono o izvorima: izvorima je mjesto u zasebnom odlomku na kraju članka, a kod tablice se referiraj na izvor unutar ''ref'' oznaka (kao i svaki drugi izvor).--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<font color="Grey">_'''MaGa'''</font>]]<font color="#E80911">▀</font><font color="#0C55A3">▄</font>[[User talk:MaGa|'''<font color="Grey">^{poruči mi}</font>''']]</span> 07:32, 18. veljače 2015. (CET) == Hrvatska Liga == (english) : Hello, I'm FCNantes72, a french user. I try to develop croatian football, and mainly the HNL before 1992. On french Wikipedia, I made croatian seasons [https://fr.wikipedia.org/wiki/Mod%C3%A8le:Palette_Saisons_du_championnat_de_Croatie_de_football ] in 1912-1913, 1913-1914, 1939-1940, 1940-1941, 1941, 1942, 1943, 1944, 1946 and 1991, but I see '''Prvenstvo Federalne Države Hrvatske 1945.''' on croatian template but no informations about this year. Have you got informations to create the article in Hrvatski ? Thank you so much. Write me in english on my french page. Cordially.--[[Suradnik:FCNantes72|FCNantes72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:FCNantes72|razgovor]])</small> 13:58, 18. veljače 2015. (CET) == Odg.: Je li OK (HNL po rangovima)? == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&oldid=prev&diff=4458332] Je, u redu je što tako razmišljaš. Možda moj i tvoj stav nije najpametniji, ali nekako je trebalo to usustaviti. Znaš i sam da često "1. liga" nije najviši razred natjecanja u nekoj državi, nego je to drugi jakosni razred, a može biti čak i treći jakosni razred! <br> Svaka rasprava i razmjena mišljenja korisna je. <br> Nisi prekršio onu "Wikipedija nije zbirka informacija". Mali nogometni klubovi naizgled su "mali", ali mnogi su se poznati treneri i igrači kalili u njima, a osim športske, nogometni su klubovi kod nas imali ulogu promicanja svoje nacionalne zajednice (i u domovini i u iseljeništvu, a istu ulogu imaju za manjinske narode u Hrvatskoj), daklem kulturnu i političku (kako je samo jugoslavensko veleposlanstvo u Švedskoj pjenilo od bijesa kad je Croatia iz Malmöa napredovala iz treće u drugu ligu). <br> "Zbirku informacija" rješavamo time što ne navodimo sve moguće "bezimene" trenere i igrače iz tih klubova.<br> Pohvaljujem te za rad i trud. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:39, 8. ožujka 2015. (CET) == 50. godina Hrvatskog nogometnog kluba Radnički == Prije nekih 10ak dana sam je posudio iz vukovarske knjižnice. Ne postoji u elektronskom obliku (bar ne javno). Ja sam dio skenirao za kasniju uporabu (za Wikipedia-u), te imam nekih 40ak strana (od oko 280). Knjiga je monografija sa mnoštvom fotografija i vrlo malo teksta. Ako želiš, mogu da je okačim online [[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 22:31, 23. travnja 2015. (CEST) : izvoli: <!-- https://www.dropbox.com/s/4ddgv6hwtn4c7ba/Radni%C4%8Dki%20Trokut.pdf?dl=0 --> [[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 23:13, 23. travnja 2015. (CEST) :<small> poveznica stavljena u tag za komentar, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:19, 24. travnja 2015. (CEST) </small> :: Knjigu o [[NK Sinđelić Trpinja]] imam u hard-copy verziji. Iz 1987. godine je i na latinici je. Informacije iz nje sam koristio za pisanje članka o Sinđeliću. Mogao bih da je skeniram, ali mi za to treba vremena. Jurim sad knjigu o Slogi Vukovar (preteči [[HNK Vukovar '91]] i [[NK Vuteks-Sloga Vukovar]]) [[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 23:34, 23. travnja 2015. (CEST) :::Koliko ja znam, ne postoji monografija [[NK Borovo]]. U vukovarskoj knjižnici postoje 2 knjige o [[HNK Radnički Vukovar]] (povodom 40 i 50godina gde druga više-manje predstavlja dopunu prve), o [[NK Sinđelić Trpinja]] iz 1987. i o NK Sloga Vukovar iz 1986.godine. Mislim, postoje tu i monografije drugih klubova (Hajduk Split, Dinamo Zagreb), ali ne lokalnih. Možda u Osijeku postoji još neka, ali tamo nisam bio. U Vukovarskim novinama ne postoji arhiva od pre 1998.godine, a nemaju je ni u knjižnici [[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 06:15, 24. travnja 2015. (CEST) ::::Update: nabavio sam monografiju '''"60 godina Radničkog nogometnog kluba "Sloga" Vukovar : 1926-1986"'''. Isfotkao sam je kompletno (200 strana) i sad sređujem PDF. Ako te interesuje, mogu da je okačim online kad završim, pa da i ti pregledaš. Monografija je lepo odrađena, planiram na osnovu nje da uradim malo obimniji članak o [[NK Sloga Vukovar]] i da ispovežem sa člancima o [[HNK Vukovar '91]] i [[NK Vuteks-Sloga Vukovar]]. --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 10:19, 12. listopada 2015. (CEST) == Translating the interface in your language, we need your help == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Hello Cybermb, thanks for working on this wiki in your language. [http://laxstrom.name/blag/2015/02/19/prioritizing-mediawikis-translation-strings/ We updated the list of priority translations] and I write you to let you know. The language used by this wiki (or by you in your preferences) needs [[translatewiki:Translating:Group_statistics|about 100 translations or less]] in the priority list. You're almost done! [[Image:Translatewiki.net logo.svg|frame|link=translatewiki:|{{int:translateinterface}}]] Please [[translatewiki:Special:MainPage|register on translatewiki.net]] if you didn't yet and then '''[[translatewiki:Special:Translate/core-0-mostused|help complete priority translations]]''' (make sure to select your language in the language selector). With a couple hours' work or less, you can make sure that nearly all visitors see the wiki interface fully translated. [[User:Nemo_bis|Nemo]] 16:06, 26. travnja 2015. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Nemo bis@metawiki using the list at http://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Meta:Sandbox&oldid=12031713 --> == Inter == Bog, Cybermb! U tablici plasmana [[NK Inter-Zaprešić|NK Inter-Zaprešića]] za sezonu 2004./05. piše da su osvojili drugo misto na ljestvici. Isto tako u nastavku teksta piše: ''"Krajem 2005., nakon Interovog <u>osvajanja drugog mjesta</u> u 1. HNL,stadion je dobio modernu rasvjetu."'', a u članku [[1. HNL 2004./05.]] prikazani su na četvrtom mistu. Znaš li u čemu je problem? [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 01:39, 4. svibnja 2015. (CEST) :Aha, jasno je sad. E, da, to su bila vrimena... [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 01:22, 6. svibnja 2015. (CEST) == Je li ovo točno == Je li ovo točno?[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dodatak:VK_Primorje_Rijeka_u_me%C4%91unarodnim_natjecanjima&diff=next&oldid=4521124] [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 07:06, 5. svibnja 2015. (CEST) Ala, brale, jesi brz! :) Sve je u redu. Napravit ćeš kad dospiješ, kad te bude voja i ako te bude voja. Živia mi, [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:01, 6. svibnja 2015. (CEST) == ŽNL sezone == Nisam ubacivao tablice u tvoje članke, iz nekoliko razloga: manjak vremena (pišem dok sam na poslu, a treba nešto i raditi :)), nisam još odradio sve što sam planirao (treba još nekoliko sezona da poubacujem u posebne članke), nisam bio siguran da li da ja upisujem u ove članke ili ćeš ti (plus, ne znam da li pratiš neki određeni sistem unošenja i sl.). Takođe, jedan predlog: ubaci u sve te članke podnaslove za sve lige (divizije) koji su u tom rangu, čak i ako nemaš nikakve podatke o tome... možda se neko zainati pa unese podatke koji nedostaju (ovako deluje kao da je ovo što je do sada unešeno sve i da nema drugih divizija, a ja prvi pretražujem gomilu članaka za neke dodatne informacije, pa ako vidim da negde nešto nedostaje, a imam podatke, onda ubacujem). Što se tiče Vinkovačkog lista, hvala za link, moglo bi tu štošta da se probere (samo da je više vremena da se sve pregleda :)) Jesam, iz Trpinje sam, ali Bobota je selo pored Trpinje i naši su zakleti neprijatelji (šala mala). Iskreno, nisam znao da Borac ima monografiju. U vukovarskoj knjižnici nemaju tu knjigu, a od 3 knjižnice u kojima je ima (prema ovoj bazi), najbliža mi je osječka, ali nisam tamo odlazio i ne znam da li ću... Videću da eventualno dobijem od nekog iz Bobote. --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 09:58, 7. listopada 2015. (CEST) :Što se tiče "praznih" podnaslova, mislio sam da ih ubaciš iz razloga što neke županije imaju samo jednu ligu (1.ŽNL) i ona je 5.rang,a neke imaju i 3.ŽNL (koja je 7.rang),čisto da budu navedene sve divizije koje postoje. Super je ovo što si pronašao i druge monografije, ali sumnjam da ću imati prilike da dođem do njih, iako su one odličan izvor istorijskih podataka. Pozdrav --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 20:35, 7. listopada 2015. (CEST) ::Možeš ubaciti i ovu sezonu [[3. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2013./14.]] --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 14:31, 8. listopada 2015. (CEST) :::...i ovu [[3. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2014./15.]] --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 14:29, 12. listopada 2015. (CEST) ::::Možeš i ovo da ubaciš: [[MŽNL Osijek – Vinkovci 2012./13.]] --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 16:52, 14. listopada 2015. (CEST) :::::...i ovo [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2011./12.]] --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 15:56, 16. listopada 2015. (CEST) ::::::Napravio sam još 2 sezone za 1. ŽNL VS: [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2012./13.]] i [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2013./14.]], pa ubaci --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 15:07, 19. listopada 2015. (CEST) :::::::...imaš i ovo: [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2014./15.]], [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2011./12.]], [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2012./13.]]. Pozdrav --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 15:27, 20. listopada 2015. (CEST) ::::::::Danas sam malo više uradio :) [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2005./06.]], [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2007./08.]], [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska Grupa A 2005./06.]], [[3. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vinkovci 2009./10.]], [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2013./14.]] --17:27, 21. listopada 2015. (CEST) :::::::::Od mene danas imaš ovo: [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1999./2000.]], [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2005./06.]] i [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska Grupa B 2005./06.]] --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 17:12, 22. listopada 2015. (CEST) == re: Županijske lige - kategorije == Super si to odradio sa kategorijama, ovako je mnogo preglednije. Ja ću gledati da što pre završim sve tri lige Vukovarsko-srijemske županije (u najmanju ruku sve ono što ima na rsssf.com), a zatim i Karlovačku županiju (to sam počeo pre nekoliko godina, ali sam se preorjentisao na VSŽ) i možda Osječku... Možda jedino da same sezone budu grupisane pod "D/Dodatak", a ne npr. "2008/09", jer će neke možda biti i iz prošlog mileniuma, ali to je baš sitnica... Pregledaću sve, pa ću tako i da ubacujem (kategorizujem) kad budem pravio nove. Okačiću ti monografiju Sloge, samo da još malo sredim PDF. Mene je knjiga oduševila jer ima dosta podataka (spominjanja) o klubovima za koje nisam znao da su postojali, što mi je super za izradu članaka o tim klubovima (ili doradu postojećih članaka)... Šta da kažem, lokal-patriotizam :) Pozdrav --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 09:50, 19. listopada 2015. (CEST) :Mogao bih praviti i tako, jednostavno mi ovaj sistem koji sam radio delovao logičnije (podnaslovi i to), ali u pravu si, predugački su sadržaji. Sad radim šablonski, pa mi je ovo jednostavnije. Što se tiče linkovanja klubova u rezultatima, to odradim u text editor-u po principu search->replace. Imam monografiju Sinđelića iz '87. godine. Nije nešto preterano potkrepljena tablicama. Kad je skeniram, šaljem ti (jednostavno, nisam stizao to da uradim ranije, a znam da bi bilo korisno da takve knjige budu javno dostupne, sačuvane od zaborava). --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 08:57, 20. listopada 2015. (CEST) == re: 1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2007./08. == Ispravio sam, odnosno ručno uneo rezultate poslednjeg kola (u Vinkovačkom listu nije postojala tablica, pa sam morao ovako)... --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 09:58, 22. listopada 2015. (CEST) == Zamolba == Ciao Cybermb,<br /> De molim te pogledaj ovaj [[NK Elektra Osijek|clanak]] i ako ti se da molo ga preuredi, naime cini mi se da je naziv kluba promijenjen a i da vise ne igra u istoj ligi. Nogomet mi nije jaca strana a vidio sam da si ti uredjivao sl. clanke. Pozz--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 17:39, 24. listopada 2015. (CEST) == Vaterpolo == :Pohvalno. Još bi trebalo napisati članak o europskom prvenstvu u siječnju, ali nigdje ne mogu naći raspored utakmica. --[[Suradnik:August Dominus|August Dominus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:August Dominus|razgovor]])</small> 13:17, 31. listopada 2015. (CET) :Na engleskoj inačici postoji članak o kvalifikacijama. --[[Suradnik:August Dominus|August Dominus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:August Dominus|razgovor]])</small> 00:45, 2. studenog 2015. (CET) == Brisanje članaka == Ne smeta mi što si me obavijestio, ali onaj <nowiki>{{bris}}</nowiki> je dovoljan da netko od dežurnih admina izbriše, kao što je i učinio kolega Frax. Čim se stavi predložak, članak se automatski svrstava u kategoriju članaka za brisanje koju admini redovno posjećuju.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<font color="Grey">_'''MaGa'''</font>]]<font color="#E80911">▀</font><font color="#0C55A3">▄</font>[[User talk:MaGa|'''<font color="Grey">^{poruči mi}</font>''']]</span> 20:07, 4. studenog 2015. (CET) Sve 5, tko radi - taj i griješi. Samo ''wiki smetala'' ne griješe, osim što smetaju.[[Slika:Face-wink.svg|20px]]--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<font color="Grey">_'''MaGa'''</font>]]<font color="#E80911">▀</font><font color="#0C55A3">▄</font>[[User talk:MaGa|'''<font color="Grey">^{poruči mi}</font>''']]</span> 21:28, 4. studenog 2015. (CET) == Veselo == Dobro jutro ranoranilici! Kako je s balunon? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:09, 25. studenog 2015. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=next&oldid=4627088] Lipo. Puno mi se sviđa. Morali bidu u Savezu promislit da te uzmedu na stalni ugovor :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:53, 27. studenog 2015. (CET) {{ArhivKraj}} g4g4jx11pxyeg2qypgl4hyf9559iaxz 0 565420 7430485 7324876 2026-04-15T13:23:38Z Croxyz 205325 7430485 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Ashley Williams | slika = [[Datoteka:AUT vs. WAL 2016-10-06 (128).jpg|250px]] | opis slike = Williams sa [[Velška nogometna reprezentacija|velškom reprezentacijom]] u [[2016.]] godini. | država = {{Z+X|WAL}} <br /> {{Z+X|ENG}} | puno ime = Ashley Errol Williams | nadimak = | datum rođenja = [[23. kolovoza]] [[1984.]] | datum smrti = | visina = 183 cm | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[Branič (nogomet)|središnji branič]] | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = Tamworth <br /> [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]] | godina = 2001. – 2003. <br /> 2003. – 2008. <br /> 2008. <br /> 2008. – 2016. <br /> 2016. – 2019. <br /> 2018. – 2019. <br /> 2019. – 2020. | profesionalni klubovi = [[Hednesford Town F.C.|Hednesford Town]] <br /> [[Stockport County F.C.|Stockport County]] <br /> {{nowrap|→ [[Swansea City A.F.C.|Swansea City]] (posudba)}} <br /> [[Swansea City A.F.C.|Swansea City]] <br /> [[Everton F.C.|Everton]] <br /> {{nowrap|→ [[Stoke City F.C.|Stoke City]] (posudba)}} <br /> [[Bristol City F.C.|Bristol City]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}60 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}162 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}322 {{0}}{{0}}(14) <br /> {{0}}{{0}}60 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine u reprezentaciji = 2008. – 2019. | reprezentacija = {{NogRep|WAL}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}86 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = }} '''Ashley Errol Williams''' ([[Wolverhampton]], [[Engleska]], [[23. kolovoza]] [[1984.]]) bivši je [[Wales|velški]] [[nogomet]]aš koji je igrao na poziciji [[Branič (nogomet)|središnjeg braniča]]. Bio je [[kapetan (šport)|kapetan]] [[Velška nogometna reprezentacija|velške nogometne reprezentacije]]. == Klupska karijera == Profesionalnu karijeru je započeo u rodnoj zemlji u [[Stockport County F.C.|Stockport Countyju]]. Kasnije je postao kapetan ''Countyja'', gdje je i započeo svoju reprezentativnu karijeru.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/s/swansea_city/7316887.stm |naslov=Swans sign Stockport's Williams |rad=bbc.com |dan=27. ožujka 2008. |preuzeto=2016-06-19}} </ref> U [[2008.]] godini je otišao na posudbu u velški [[Swansea City A.F.C.|Swansea City]] do kraja 2007./08. sezone. Sa Swansea Cityjem je osvojio [[League One]] i tako promovirao prvi put u 24 godine u [[Football League Championship|Championship]]. Potom je definitivno potpisao sa Swansea Cityjem za 400.000 [[funta|funti]], što je bio klupski rekord tada.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/s/swansea_city/7398940.stm |naslov=Swans complete Williams signing |rad=bbc.com |dan=22. svibnja 2008. |preuzeto=2016-06-19}} </ref> U rujnu [[2008.]] godine je zabio svoj prvi pogodak za svoj novi klub u neriješenoj utakmici protiv [[Derby County FC|Derby Countyja]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/derby-county/2972711/Ashley-Williams-denies-Derby-long-awaited-away-win-Football.html |naslov=Ashley Williams denies Derby long-awaited away win |rad=telegraph.co.uk |dan=16. rujna 2008. |preuzeto=2016-06-19}} </ref> U svojoj prvoj sezoni u Championshipu je osvojio nagradu za najboljeg velškog nogometaša godine te za najboljeg klupskog igrača.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/league_of_wales/8355891.stm |naslov=Williams takes top Welsh awards |rad=bbc.com |dan=11. studenoga 2009. |preuzeto=2016-06-19}} </ref> Bio je također dio obrane Swansea Cityja koja ukupno primila 37 golova.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/eng_div_1/8647125.stm |naslov=Swansea 0 - 0 Doncaster |rad=bbc.com |dan=2. svibnja 2010. |preuzeto=2016-06-19}} </ref> U rujnu [[2011.]] godine je zabio svoj prvi gol u [[FA Premier liga|Premier ligi]] protiv 4:1 porazu protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/14957961 |naslov=Chelsea 4-1 Swansea |rad=bbc.com |dan=24. rujna 2011. |preuzeto=2016-06-19}} </ref> Williams je produžio svoj ugovor sa ''Swansima'' s tri godine u listopadu [[2012.]] godine.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/20047773 |naslov=Ashley Williams extends Swansea contract until 2015 |rad=bbc.com |dan=23. listopada 2012. |preuzeto=2016-06-19}} </ref> U drugoj sezoni velškog kluba u Premier ligi su zauzeli deveto mjesto na ljestvici te osvojili [[Engleski liga-kup|liga-kup]] u 0:5 pobjedi protiv [[Bradford City A.F.C.|Bradford Cityja]] u [[2013.]] godini. Nakon što je kapetan [[Garry Monk]] završio svoju nogometnu karijeru, Williams je preuzeo kapetansku vrpcu u srpnju [[2013.]] godine. Godinu dana kasnije je ponovno produžio ugovor na pet godina.<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.swanseacity.net/news/article/williams-new-contract-1716776.aspx |naslov=Williams commits future to Swans |rad=swanseacity.net |dan=4. srpnja 2014. |preuzeto=2016-06-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304112328/http://www.swanseacity.net/news/article/williams-new-contract-1716776.aspx |archivedate=4. ožujka 2016.}}</ref> U kolovozu [[2016.]] godine je Williams potpisao trogodišnji ugovor s [[Everton F.C.|Evertonom]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/37036709 |naslov=Ashley Williams: Everton sign Swansea and Wales defender |rad=bbc.com |dan=10. kolovoza 2016. |preuzeto=2016-08-10}} </ref> == Reprezentativna karijera == Za velšku reprezentaciju je odigrao preko 70 utakmica. Williams je debitirao za Wales [[26. ožujka]] [[2008.]] godine protiv [[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburga]], dva dana prije svog transfera u Swansea City.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/ashley-williams-makes-way-from-waiter-to-wembley-with-swansea-city-8507835.html |naslov=Ashley Williams makes way from waiter to Wembley with Swansea City |rad=independent.co.uk |dan=23. veljače 2013. |preuzeto=2016-06-19}} </ref> [[1. travnja]] [[2009.]] je Williams zabio [[autogol]] protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] u [[Cardiff]]u.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7973238.stm |naslov=Wales 0-2 Germany |rad=news.bbc.co.uk |dan=1. travnja 2009. |preuzeto=2016-06-19}} </ref> U studenom te iste godine je odigrao svoju prvu utakmicu kao kapetan velške momčadi u 3:0 pobjedi protiv [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/league_of_wales/8344879.stm |naslov=Wales 3-0 Scotland |rad=news.bbc.co.uk |dan=14. studenoga 2011. |preuzeto=2016-06-19}} </ref> Dvije godine nakon svog debija protiv Luksemburga je Williams protiv te iste reprezentacije zabio svoj prvi pogodak za domovinu u 78. minuti.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/league_of_wales/8860410.stm |naslov=Wales 5-1 Luxembourg |rad=news.bbc.co.uk |dan=11. kolovoza 2010. |preuzeto=2016-06-19}} </ref> Velški nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem je se nalazio Williams.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=4. lipnja 2016. |preuzeto=2016-06-19}} </ref> Na Europskom prvenstvu je Williams bio član udarne postave velške reprezentacije. Williams je sa svojom ekipom uspio izboriti plasman u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Poluzavršnica|polufinalu]], gdje su se oprostili od europskog natjecanja s porazom protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.hitc.com/en-gb/2016/07/30/report-everton-keen-on-swanseas-ashley-williams-after-euro-2016/ |naslov=Report: Everton keen on Swansea's Ashley Williams after Euro 2016 heroics, could cost £10m |rad=hitc.com |dan=30. srpnja 2016. |preuzeto=2016-08-10}} </ref> === Pogodci za reprezentaciju === {| class="wikitable" align=center |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- | 1. || [[11. kolovoza]] [[2011.]] || [[Parc y Scarlets]], [[Llanelli]], [[Wales]] || {{NogRep|LUX}} || '''4''':1 || 5:1 ||Prijateljska utakmica |- | 2. || [[1. srpnja]] [[2016.]] || [[Stade Pierre-Mauroy]], [[Villeneuve-d'Ascq]], [[Francuska]] || {{NogRep|BEL}} || '''1''':1 || 3:1 ||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|EURO 2016.]] |- |} == Izvori == {{commons}} {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.transfermarkt.com/ashley-williams/profil/spieler/67355 Profil na Transfermarktu] *[http://uk.soccerway.com/players/ashley-williams/47555/ Profil na Soccerwayu] {{mrva-biog-nogomet}} {{Sastav Wales 2016. EP}} {{GLAVNIRASPORED:Williams, Ashley}} [[Kategorija:Velški nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Cardiff Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Evertona]] [[Kategorija:Nogometaši Stoke Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Swansea Cityja]] qrwvt0at147p7ho6n7lecczltv6v49m 0 567173 7430659 7279549 2026-04-16T00:14:27Z Ton963 315493 7430659 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prva hrvatska nogometna liga|MAXtv Prva liga]] | sezona = 2016./17. | prvaci = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | promovirani = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] | degradirani = [[RNK Split|Split]] | kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | kvalifikanti kup1 = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska liga|Europska liga]] | kvalifikanti kup2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br> [[NK Osijek|Osijek]] | utakmica = 180 | golova = 435 | prosjek golova = 2,42 po utakmici | najbolji strijelac = [[Márkó Futács]] (18) | najveća domaća pobjeda = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 6:0 [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 6:0 [[NK Inter Zaprešić|Inter]] | najveća gostujuća pobjeda = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 0:4 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | najefikasnija utakmica = [[HNK Rijeka|Rijeka]] 5:2 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 6:1 [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 5:2 [[RNK Split|Split]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 5:2 [[HNK Rijeka|Rijeka]] | pobjednički niz = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (8) | niz neporaženosti = [[HNK Rijeka|Rijeka]] (31) | niz poraza = [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] (7) | najveća posjećenost = 29.109 <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 0:4 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | najmanja posjećenost = 45 <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 1:1 [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 3:0 [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] | prosječna posjećenost = 2734<ref> [http://hrnogomet.com/hnl/statistikaPrvenstava.php?stranica=1] hrnogomet.com, prosjek gledatelja po prvenstvima], priszupljeno 14. lipnja 2017. </ref> | prethodna sezona = [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] | sljedeća sezona = [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]] }} '''Prva hrvatska nogometna liga 2016./17.''' (službeno, iz sponzorskih razloga: '''MAXtv Prva liga''') je 26. sezona [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] koja je započela 15. srpnja 2016., a završit će 27. svibnja 2017. godine. Deset momčadi odigrat će 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio. Prvak će predstavljati Hrvatsku od drugog kola kvalifikacija za [[UEFA Liga prvaka 2017./18.|Ligu prvaka 17./18.]], a još tri momčadi izborit će kvalifikacije za [[UEFA Europska liga 2017./18.|Europsku ligu]] (drugo i trećeplasirana, a možda i četvrtoplasirana ovisno o pobjedniku [[Hrvatski nogometni kup 2016./17.|Hrvatskoga kupa]] ove sezone). Prvak je prvi put u povijesti postala ''[[HNK Rijeka|Rijeka]]''. ==Momčadi== {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=320 |places= {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=46.27 |long=16.83 |label= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.65 |long=18.69 |label= [[NK Osijek|Osijek]] |position=left }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=44.97 |long=13.85 |label= [[NK Istra 1961|Istra 1961]] }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.43 |long=14.43 |label= [[HNK Rijeka|Rijeka]] }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.62 |long=16.45 |label= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |position=left }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.62 |long=16.45 |label= [[RNK Split|Split]] }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.38 |long=18.80 |label= [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] |position=left }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.90 |long=15.97 |label= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] <br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.95 |long=15.80 |label= [[NK Inter Zaprešić|Inter]] |position=left }} |caption=<small> Približna lokacija klubova MaxTV Prve HNL u sezoni 2016./17. </small> }} * ''[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]'' – [[Vinkovci]] * ''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]'' – [[Zagreb]] * ''[[NK Inter Zaprešić|Inter]]'' – [[Zaprešić]] * ''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]'' – [[Pula]] * ''[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]'' – [[Split]] * ''[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]'' – [[Zagreb]] * ''[[NK Osijek|Osijek]]'' – [[Osijek]] * ''[[HNK Rijeka|Rijeka]]'' – [[Rijeka]] * ''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]'' – [[Koprivnica]] * ''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]] == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |show_limit=5 |res_col_header=QR |team9=CIB |name_CIB=[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] |team2=DIN |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |team3=HAJ |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |team8=INT |name_INT=[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] |team6=IST |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |team5=LOK |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |team4=OSI |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |team1=RIJ |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |team7=SLA |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |team10=SPL|name_SPL=[[RNK Split|Split]] |win_CIB=4 |draw_CIB=9 |loss_CIB=23|gf_CIB=26|ga_CIB=79 |win_DIN=27|draw_DIN=5 |loss_DIN=4 |gf_DIN=68|ga_DIN=24 |win_HAJ=20|draw_HAJ=9 |loss_HAJ=7 |gf_HAJ=70|ga_HAJ=31 |win_INT=5 |draw_INT=13|loss_INT=18|gf_INT=26|ga_INT=57 |win_IST=10|draw_IST=9 |loss_IST=17|gf_IST=33|ga_IST=49 |win_LOK=12|draw_LOK=8 |loss_LOK=16|gf_LOK=41|ga_LOK=38 |win_OSI=20|draw_OSI=6 |loss_OSI=10|gf_OSI=52|ga_OSI=37 |win_RIJ=27|draw_RIJ=7 |loss_RIJ=2 |gf_RIJ=71|ga_RIJ=23 |win_SLA=9 |draw_SLA=11|loss_SLA=16|gf_SLA=36|ga_SLA=45 |win_SPL=3 |draw_SPL=9 |loss_SPL=24|gf_SPL=12|ga_SPL=52 |status_RIJ=P |status_SPL=R |status_CIB=O |status_text_O=Pobjednik doigravanja |col_CL2Q=green1 |text_CL2Q=[[UEFA Liga prvaka 2017./18.|UEFA Liga prvaka]] |result1=CL2Q |col_EL3Q=blue1 |text_EL3Q=[[UEFA Europska liga 2017./18.|UEFA Europska liga]] |result2=EL3Q |result3=EL3Q |result4=EL3Q |col_RPO=red2 |text_RPO=Doigravanje za [[2. HNL 2017./18.|2. HNL]] |result9=RPO |col_REL=red1 |text_REL=[[3. HNL 2017./18.|3. HNL]]<ref>https://www.radiodalmacija.hr/split-ostao-bez-licence-seli-3-hnl/</ref> |result10=REL |update=complete |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=26 hnl.hr] }}</onlyinclude> == Raspored i rezultati == {{glavni|Dodatak:Utakmice 1. HNL 2016./17.}} == Najbolji strijelci == Najbolji strijelci lige:<ref>[http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ strijelci 1. HNL 2016./17., prvahnl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180513054938/http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ |date=13. svibnja 2018. }}, pristupljeno 19. ožujka 2017.</ref><ref> [http://hrnogomet.com/hnl/strijelci.php?stranica=1&sortBy=3&sortOrder=desc&prvenstvo=26 hrnogomet.com, 1. HNL 2016./17., popis strijelaca], pristupljeno 14. lipnja 2017. </ref> ; 18 golova * {{Z|MAĐ}} [[Márkó Futács]] (Hajduk Split) ; 17 golova * {{Z|ALŽ}} [[El Arabi Hilal Soudani]] (Dinamo Zagreb) ; 16 golova * {{Z|BIH}} [[Armin Hodžić]] (Dinamo Zagreb) * {{Z|HRV}} [[Franko Andrijašević]] (Rijeka) ; 14 golova * {{Z|MAK}} [[Muzafer Ejupi]] (Osijek) ; 12 golova * {{Z|AUT}} [[Alexander Gorgon]] (Rijeka) ; 11 golova * {{Z|HRV}} [[Ante Erceg]] (Hajduk Split) * {{Z|HRV}} [[Jakov Puljić]] (Inter Zaprešić) * {{Z|SLO}} [[Roman Bezjak]] (Rijeka) * {{Z|ŠVI}} [[Mario Gavranović]] (Rijeka) ; 10 golova * {{Z|BRA}} [[Heber Araujo Dos Santos]] (Slaven Belupo) * {{Z|MAK}} [[Mirko Ivanovski]] (Slaven Belupo) == Kvalifikacije za 1. HNL 2017./18. == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica Velika Gorica]] |1:5 |'''[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]''' |0:2 |1:3 |} ''[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]'' ostvarila ostanak u [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] == Unutarnje poveznice == * [[2. HNL 2016./17.|2. HNL 2016./17.]] * [[3. HNL 2016./17.|3. HNL 2016./17.]] * [[4. rang HNL-a 2016./17.|4. rang HNL-a 2016./17.]] * [[5. rang HNL-a 2016./17.|5. rang HNL-a 2016./17.]] * [[6. rang HNL-a 2016./17.|6. rang HNL-a 2016./17.]] * [[7. rang HNL-a 2016./17.|7. rang HNL-a 2016./17.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2016./17.]] == Vanjske poveznice == * {{službena|http://www.prva-hnl.hr/}} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=CRO/domesticleague/index.html stranica lige na UEFA.com] * [http://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=26 hrnogomet.com, 1. HNL 2016./17.] ==Izvori== {{izvori}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} {{fb kraj}} {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2016./17.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2016./17.| 1]] 7qpflkcrj581di0qlznnsgpnmh29hvn 7430660 7430659 2026-04-16T00:19:29Z Ton963 315493 7430660 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga|MAXtv Prva liga]] | sezona = 2016./17. | prvaci = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | promovirani = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš Zagreb]] | degradirani = [[RNK Split|Split]] | kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | kvalifikanti kup1 = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska liga|Europska liga]] | kvalifikanti kup2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br> [[NK Osijek|Osijek]] | utakmica = 180 | golova = 435 | prosjek golova = 2,42 po utakmici | najbolji strijelac = [[Márkó Futács]] (18) | najveća domaća pobjeda = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 6:0 [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 6:0 [[NK Inter Zaprešić|Inter]] | najveća gostujuća pobjeda = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 0:4 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | najefikasnija utakmica = [[HNK Rijeka|Rijeka]] 5:2 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 6:1 [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 5:2 [[RNK Split|Split]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 5:2 [[HNK Rijeka|Rijeka]] | pobjednički niz = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (8) | niz neporaženosti = [[HNK Rijeka|Rijeka]] (31) | niz poraza = [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] (7) | najveća posjećenost = 29.109 <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 0:4 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | najmanja posjećenost = 45 <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 1:1 [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 3:0 [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] | prosječna posjećenost = 2734<ref> [http://hrnogomet.com/hnl/statistikaPrvenstava.php?stranica=1] hrnogomet.com, prosjek gledatelja po prvenstvima], priszupljeno 14. lipnja 2017. </ref> | prethodna sezona = [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] | sljedeća sezona = [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]] }} '''Prva hrvatska nogometna liga 2016./17.''' (službeno, iz sponzorskih razloga: '''MAXtv Prva liga''') je 26. sezona [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] koja je započela 15. srpnja 2016., a završit će 27. svibnja 2017. godine. Deset momčadi odigrat će 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio. Prvak će predstavljati Hrvatsku od drugog kola kvalifikacija za [[UEFA Liga prvaka 2017./18.|Ligu prvaka 17./18.]], a još tri momčadi izborit će kvalifikacije za [[UEFA Europska liga 2017./18.|Europsku ligu]] (drugo i trećeplasirana, a možda i četvrtoplasirana ovisno o pobjedniku [[Hrvatski nogometni kup 2016./17.|Hrvatskoga kupa]] ove sezone). Prvak je prvi put u povijesti postala ''[[HNK Rijeka|Rijeka]]''. ==Momčadi== {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=320 |places= {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=46.27 |long=16.83 |label= [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.65 |long=18.69 |label= [[NK Osijek|Osijek]] |position=left }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=44.97 |long=13.85 |label= [[NK Istra 1961|Istra 1961]] }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.43 |long=14.43 |label= [[HNK Rijeka|Rijeka]] }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.62 |long=16.45 |label= [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |position=left }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.62 |long=16.45 |label= [[RNK Split|Split]] }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.38 |long=18.80 |label= [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] |position=left }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.90 |long=15.97 |label= [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] <br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.95 |long=15.80 |label= [[NK Inter Zaprešić|Inter]] |position=left }} |caption=<small> Približna lokacija klubova MaxTV Prve HNL u sezoni 2016./17. </small> }} * ''[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]'' – [[Vinkovci]] * ''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]'' – [[Zagreb]] * ''[[NK Inter Zaprešić|Inter]]'' – [[Zaprešić]] * ''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]'' – [[Pula]] * ''[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]'' – [[Split]] * ''[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]'' – [[Zagreb]] * ''[[NK Osijek|Osijek]]'' – [[Osijek]] * ''[[HNK Rijeka|Rijeka]]'' – [[Rijeka]] * ''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]'' – [[Koprivnica]] * ''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]] == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |show_limit=5 |res_col_header=QR |team9=CIB |name_CIB=[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] |team2=DIN |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |team3=HAJ |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |team8=INT |name_INT=[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] |team6=IST |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |team5=LOK |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |team4=OSI |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |team1=RIJ |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |team7=SLA |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |team10=SPL|name_SPL=[[RNK Split|Split]] |win_CIB=4 |draw_CIB=9 |loss_CIB=23|gf_CIB=26|ga_CIB=79 |win_DIN=27|draw_DIN=5 |loss_DIN=4 |gf_DIN=68|ga_DIN=24 |win_HAJ=20|draw_HAJ=9 |loss_HAJ=7 |gf_HAJ=70|ga_HAJ=31 |win_INT=5 |draw_INT=13|loss_INT=18|gf_INT=26|ga_INT=57 |win_IST=10|draw_IST=9 |loss_IST=17|gf_IST=33|ga_IST=49 |win_LOK=12|draw_LOK=8 |loss_LOK=16|gf_LOK=41|ga_LOK=38 |win_OSI=20|draw_OSI=6 |loss_OSI=10|gf_OSI=52|ga_OSI=37 |win_RIJ=27|draw_RIJ=7 |loss_RIJ=2 |gf_RIJ=71|ga_RIJ=23 |win_SLA=9 |draw_SLA=11|loss_SLA=16|gf_SLA=36|ga_SLA=45 |win_SPL=3 |draw_SPL=9 |loss_SPL=24|gf_SPL=12|ga_SPL=52 |status_RIJ=P |status_SPL=R |status_CIB=O |status_text_O=Pobjednik doigravanja |col_CL2Q=green1 |text_CL2Q=[[UEFA Liga prvaka 2017./18.|UEFA Liga prvaka]] |result1=CL2Q |col_EL3Q=blue1 |text_EL3Q=[[UEFA Europska liga 2017./18.|UEFA Europska liga]] |result2=EL3Q |result3=EL3Q |result4=EL3Q |col_RPO=red2 |text_RPO=Doigravanje za [[2. HNL 2017./18.|2. HNL]] |result9=RPO |col_REL=red1 |text_REL=[[3. HNL 2017./18.|3. HNL]]<ref>https://www.radiodalmacija.hr/split-ostao-bez-licence-seli-3-hnl/</ref> |result10=REL |update=complete |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=26 hnl.hr] }}</onlyinclude> == Raspored i rezultati == {{glavni|Dodatak:Utakmice 1. HNL 2016./17.}} == Najbolji strijelci == Najbolji strijelci lige:<ref>[http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ strijelci 1. HNL 2016./17., prvahnl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180513054938/http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ |date=13. svibnja 2018. }}, pristupljeno 19. ožujka 2017.</ref><ref> [http://hrnogomet.com/hnl/strijelci.php?stranica=1&sortBy=3&sortOrder=desc&prvenstvo=26 hrnogomet.com, 1. HNL 2016./17., popis strijelaca], pristupljeno 14. lipnja 2017. </ref> ; 18 golova * {{Z|MAĐ}} [[Márkó Futács]] (Hajduk Split) ; 17 golova * {{Z|ALŽ}} [[El Arabi Hilal Soudani]] (Dinamo Zagreb) ; 16 golova * {{Z|BIH}} [[Armin Hodžić]] (Dinamo Zagreb) * {{Z|HRV}} [[Franko Andrijašević]] (Rijeka) ; 14 golova * {{Z|MAK}} [[Muzafer Ejupi]] (Osijek) ; 12 golova * {{Z|AUT}} [[Alexander Gorgon]] (Rijeka) ; 11 golova * {{Z|HRV}} [[Ante Erceg]] (Hajduk Split) * {{Z|HRV}} [[Jakov Puljić]] (Inter Zaprešić) * {{Z|SLO}} [[Roman Bezjak]] (Rijeka) * {{Z|ŠVI}} [[Mario Gavranović]] (Rijeka) ; 10 golova * {{Z|BRA}} [[Heber Araujo Dos Santos]] (Slaven Belupo) * {{Z|MAK}} [[Mirko Ivanovski]] (Slaven Belupo) == Kvalifikacije za 1. HNL 2017./18. == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica Velika Gorica]] |1:5 |'''[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]''' |0:2 |1:3 |} ''[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]'' ostvarila ostanak u [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] == Unutarnje poveznice == * [[2. HNL 2016./17.|2. HNL 2016./17.]] * [[3. HNL 2016./17.|3. HNL 2016./17.]] * [[4. rang HNL-a 2016./17.|4. rang HNL-a 2016./17.]] * [[5. rang HNL-a 2016./17.|5. rang HNL-a 2016./17.]] * [[6. rang HNL-a 2016./17.|6. rang HNL-a 2016./17.]] * [[7. rang HNL-a 2016./17.|7. rang HNL-a 2016./17.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2016./17.]] == Vanjske poveznice == * {{službena|http://www.prva-hnl.hr/}} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=CRO/domesticleague/index.html stranica lige na UEFA.com] * [http://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=26 hrnogomet.com, 1. HNL 2016./17.] ==Izvori== {{izvori}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} {{fb kraj}} {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2016./17.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2016./17.| 1]] 2denldsyrnzymquqy8w701nio0gxy6b 3 577985 7430522 7149726 2026-04-15T14:17:55Z CyberMB vol2 172176 7430522 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2016....''' == Kategorije == * <nowiki>Kategorija:Popisi nogometaša u [[engleski]]m klubovima</nowiki>? Ne vidim smisla lupati žuti starom suradniku koji je napravio glupost i shvatio to, ali prvenstveno - to uopće nije trebalo napraviti. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 00:29, 6. siječnja 2016. (CET) : Oil ili ojl? :) : To je problem samo na prvi pogled, jer tu valja primijeniti pristup "Što je starije, kokoš ili jaje?", odnosno treba uočiti da nastavak -oil nije izvorno ruski ni slavenski, nego je preuzet u ruski jezik kao "-ОЙЛ" iz engleskoga "-oil". Kako je matična tvrtka ЛУКОЙЛ u Hrvatskoj svoju tvrtku kćer imenovala Lukoil to pojednostavljuje stvari, ali da nije tako objašnjenje bi išlo otprilike ovako: slavenska imena transliteriramo prema tablici odnosno uputama, ali imena koja su kombinacija slavenskih i neslavenskih riječi (prefiksa ili sufiksa), moguće je preuzeti na isti način (cjelovito iz ruskoga), ali moguća su također hibridna rješenja (pola se transliterira iz ruskoga, pola se uzima izvorno iz engleskoga). Savršeno logično, samo se treba toga sjetiti. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 17:38, 6. siječnja 2016. (CET) == re: 2. ŽNL == Vidio sam kod tebe ovo, ali sam pomislio da je možda greška (odnosno da je to 3.ŽNL). U Petrinjskom listu ovo su naveli samo kao 2.ŽNL, ali sad kad razmislim, u ovoj tablici uopće nema klubova sa novskog i kutinskog područja, tako da si vjerojatno u pravu... --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 16:45, 6. siječnja 2016. (CET) == Pink Floyd u kasne ure == Ma tko to sluša Floyde u ranu zoru :) ? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:22, 20. ožujka 2016. (CET) == Odg.: re: Pink Floyd u kasne ure == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=next&oldid=4687748] Slažem se. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:21, 21. ožujka 2016. (CET) == bh. lige == [[Razgovor:1. županijska liga HNŽ|Ovdje]] imaš jednu tablicu 1. ŽL HNŽ iz 2008./09., izvor je Sport Avaz, ne znam koji broj, datum ili nešto drugo. Svaka čast za trud u vezi nogometnih natjecanja u BiH! Negdje si stavio krive poveznice ili ih nisi stavljao za klubove o kojima imamo članke, ako nije problem ispravio bi to. Lijep pozdrav! --[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span>} 13:42, 12. srpnja 2016. (CEST) : E, baš to. Proći ću ja kroz to pa ispraviti gdje uočim... Slaviju sam već prepravio, nek bude gdje je klupsko sjedište danas. To po Posavini je zbilja teško skontat, ali pogledat ću i to. : Možda i ja koju tablicu ubacim ako nađem. [[Slika:Face-wink.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span>} 23:28, 12. srpnja 2016. (CEST) == Odg.: Nogomet - Hrvatska i ex-YU == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&oldid=prev&diff=4755109] Praktično razmišljaš. Samo naprid. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 23:42, 6. kolovoza 2016. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&oldid=prev&diff=4755124] Može. Samo ostavi stare poveznice. Znaš kako dalje ide. Premjestiš članak staro ime -> novo ime, radi čuvanja povijesti. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 00:15, 7. kolovoza 2016. (CEST) == Predložak:Abbr == Lijep pozdrav. Umjesto stavljanja punog značenja kratice među reference, ljepše, pregledno običnim ''hoverom'', izgleda <nowiki>{{abbr|'''poz.'''|Plasman na ljestvici}}</nowiki>, dakle [[:predložak:abbr|predložak abbr]]. [[Suradnik:Splićanin|Splićanin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Splićanin|razgovor]])</small> 04:24, 8. kolovoza 2016. (CEST) :Prilično nepoznat predložak, mislio sam da neće škoditi podijeliti ga. [[Suradnik:Splićanin|Splićanin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Splićanin|razgovor]])</small> 03:27, 9. kolovoza 2016. (CEST) == Liga == Jel' se liga ikada u svojim dokumentima nazivala ''saveznom''? [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 14:29, 14. kolovoza 2016. (CEST) :Jer ako tog dodatka nema u dokumentima, onda takav naziv ne može biti na Wikipediji, jer ga sigurno nema ni nigdje drugdje. Pitam, jer dokumente nemam pod nosom.<br> Ali mogu pogoditi da bi nekome sličnom logikom moglo pasti na pamet članak SFRJ premjestiti na Totalitarna socijalistička federativna... itd, jer je bila totalitarna, što između ostaloga piše u saborskoj deklaraciji. Ali ako se nije tako službena zvala, nećemo je tako zvati na Wikipediji. Pa istu logiku primjenjujemo i na klubove i nogometne lige. Jer ako se želi na neki način razlikovati druge republičke lige od ove zajedničke, njih ćemo zvati njihovim imenom - Druga hrvatska nogometna liga. Ako se tako zvala. [[Slika:Smiley.svg|20px]] [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 14:42, 14. kolovoza 2016. (CEST) :: Nisam ništa gledao, vjerujem ti na riječ. Reklo bi se, ''pliz kontinju''. ''Noplize'' ćemo pojest, kao i obično. [[Slika:Wikibizut.svg|40px]] [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 16:48, 14. kolovoza 2016. (CEST) ::: Molim, uspori malo s ligama 4., 5. i 6. reda. Iako nikad nismo eksplicitno zabranili pisanje članaka o žnj ligama, imamo smjernicu [[Wikipedija:Kriteriji]], te nižerazredne lige opasno plešu po granici, ako već nisu s krive strane naših kriterija. Ne želim se igrati policajca, znam da je u nekim manjim mjestima krajnji domet lokalnoga športa 4-ta ili 23-a liga, ali ako je liga nigdje, možda o tome ne treba uopće pisati. Znam da smo dio toga što je stavljao Pero djetlić pobacali u Dodatak (rezultate), jer za drugo nije. Palo mi je na pamet danas kad sam vidio u nedavnima spominjanje 6-e liga, pa da se zna. Hvala na razumijevanju! [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 22:24, 14. kolovoza 2016. (CEST) :::: Koliko sam vidio, nitko nije eksplicitno napisao što je u redu (enciklopedijska razina), a što je trivijalno. Znam i zašto, jer nemamo za sve eksplicitne kriterije, jer su kriteriji internetske enciklopedije, koja nije ograničena brojem stranica, na izvjestan način - promjenjivi. Kad smo davnih dana počeli članke o gradovima Hrvatske, bilo je očito da su nam članci o svim gradovima Hrvatske potrebni, ali iz tadašnje perspektive se članci o svim općinama nisu činili toliko bitni i potrebni, a još manje - nužni. Kako je broj suradnika rastao, kako je kvaliteta članaka o gradovima pa postupno i općinama rasla, polako je postalo očito da su nam potrebni članci o svim općinama, a potom i naseljima Hrvatske. Na tom primjeru se može jasno vidjeti da Wikipedija nije klasična opća enciklopedija, u kojoj se nalazi samo jedan uži popis pojmova, nego je opća enciklopedija u najširem značenju, u značenju da je Wikipedija unija klasične opće, tehničke, glazbene, poljoprivredne, medicinske itd. enciklopedije i pravopisa i još nekih važnijih popisa (za našu wikipediju npr. stanovništva Hrvatske). Iz te perspektive ne povlačim granicu na trećoj ili četvrtoj ligi, ne želim biti onaj tko brani niti mogu sam donijeti kriterij bez valjanih argumenata i bez razgovora i dogovora sa suradnicima na temelju valjanih argumenata. Ali prilično je sigurno da nam kategorija tipa "6. liga" ne treba, dok je npr. Zagrebačka ili Sisačka županijska liga u redu, iako je vrlo vjerojatno rang otprilike isti (jedan-dva gore-dolje, htio sam na primjeru objasniti princip). Kad smo već na županijskoj razini, tu bi se najvjerojatnije trebalo zaustaviti odmah na prvoj razini, a klubovi se kojima je najveći domet 3. županijska liga mogu spomenuti u odlomku Šport u člancima o naseljima u kojima se nalaze, ali sve više od toga nije enciklopedijski pristup, nadam se da je to razumljivo samo po sebi. :::: Dakle, [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 6. ligaški rang 1950.|Dodatak:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 6. ligaški rang 1950.]] nam ne treba. Ali npr. [[Oblasna liga Dalmacije 1950.|Dodatak:Oblasna liga Dalmacije 1950.]], što je valjda ekvivalent [[:Kategorija:1. ŽNL Splitsko-dalmatinska|1. ŽNL Splitsko-dalmatinskoj]] za 1950. godinu je u redu. Također, rezultati i nižih liga od 1. županijske u Dodatku ne smetaju (da, vidio sam ih, ako ne generiraju smeće u glavnom imenskom prostoru, tj. članke o klubovima iz pripadajućih liga, ponavljam - ne smetaju). Mislim da je potrebno da fokus bude enciklopedijski, da u glavnom imenskom prostoru postoje i barem se povremeno dopunjuju članci o svim klubovima prve, prve dvije ili prve tri lige, bez obzira o kojem se športu radilo, a u Dodatku se rezultati mogu pisati i za niže lige. Na taj način moglo bi se reći "imamo ovce i novce", ne gomilamo smeće u glavnom imenskom prostoru koje će jednom najvjerojatnije morati biti obrisano, u skladu sa smjernicom [[WP:NIJE]], a opet - bilježimo rezultate i nižih liga, pa se može pratiti put bivših malih klubova do slave. I u suprotnom smjeru, naravno. :) [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 21:38, 16. kolovoza 2016. (CEST) ::::: Vidio jesam, htio sam malo razmisliti o tome a onda mi se ''zagužvalo''. Veći dio prijedloga mislim da je OK, ono što sam htio komentirati tiče se više tehničke izvedbe (što pisati u glavnom imenskom prostoru a što u Dodatku) i imenovanja kategorija, da ne bi kasnije gubili vrijeme preimenovanjima loše imenovanih kategorija. To se često radi, ali što se nešto često radi ne znači da treba ili da se mora tako raditi. Napisat ću odgovor do nedjelje (ove nedjelje, nadam se), jer mislim da ovaj prijedlog malo jasnije odnosno preciznije napisan može biti okvir za stranicu imena [[Wikipedija:Tipski članci/nogomet]]. Može tako? [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 08:20, 29. kolovoza 2016. (CEST) :::::: Probat ću ovaj vikend dat cjelovit odgovor. Sad mogu napisati smjernice, jer one su mi jasne već dulje vrijeme: ::::::* Ono glavno je - kategorije trebaju biti smislene, dakle bolje je imati posebne kategorije za klubove po republikama bivše SFRJ nego ih sve gurati u jednu kategoriju. Iz više razloga. ::::::* Rezultati odigravanja utakmica svih državnih odnosno nacionalnih liga nemaju što tražiti u glavnom imenskom prostoru, mjesto im je u Dodatku, kao i '''svim''' popisima igrača. Mogli bi i kvalifikacije za SP i EP prebaciti u Dodatak, jer osim popisa stadiona sa slikama, članci o kvalifikacijama su u biti jedan veliki popis. ::::::* Kriteriji za članke o klubovima u glavnom imenskom prostoru - do sada smo dopuštali sve. Volim težiti inkluzivnosti, ali klubovi o kojima nema nikakvih izvora osim podatka o osnivanju kluba i rezultata utakmica - ne zadovoljavaju enciklopedijske kriterije. Liga čiji nijedan klub ne zadovoljava enciklopedijske kriterije - ta liga automatski ne zadovoljava kriterije, ni za članak u glavnom imenskom prostoru, a ni njeni rezultati nemaju što tražiti u Dodatku. :::::: Iz ova tri kriterija proizlazi rješenje. Kako nisam pisao članke o klubovima, ne znam točno gdje ima izvora a gdje više nema nikakvih izvora. Predložio bih da se ide od prve lige na niže, pa kad nestane izvora (osim o osnivanju kluba i rezultata utakmica), onda valja stati. Treba uočiti da ne mislim da se to mora provesti u roku od mjesec ili šest mjeseci, ali kroz 2-3 godine ne bi trebali imati članke o klubovima o kojima osim osnutka i rezultata ne znamo praktično ništa drugo. U svakom slučaju, ne u glavnom imenskom prostoru. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 23:30, 12. listopada 2016. (CEST) == Kategorisanje :) == Da mi je samo znati koja je lisica smislila tako pametnu kategoriju. Bit će prije sljedećeg akšama ako Bog dadne. [[Slika:Smiley.svg|20px]] [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 21:43, 31. kolovoza 2016. (CEST) : [[:Kategorija:Nogometni klubovi po državama]]. Kud svi Turci, tud i mali Mujo, osim ako ne postoji dovoljno dobar razlog da bude drugačije. Kako nisam vidio da je itko napisao razlog da bude drugačije, da ne bi bilo kratkih spojeva, pitam: po čemu bi Srbija trebala biti iznimka od svih drugih država u gore navedenoj kategoriji? [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 23:06, 1. rujna 2016. (CEST) == ODG: [[5. rang HNL-a 1994./95.]] == [https://hr.wikipedia.org/wiki/5._rang_HNL-a_1994./95.#4._HNL_-_Zapad 4. HNL - Zapad] se točno tako zvala jer posjedujem zapisnik sa zasjedanja povjerenika za natjecanje IV HNL - zapad održanog 5.7.1995. Nisam sto posto siguran koji je rang bila ta liga, ali uzimajući u obzir sustav natjecanja na području Slavonije u to vrijeme pretpostavljam da je bila 5. rang. Za [[Međuopćinska nogometna liga – Jug 1988./89.|Dodatak:Međuopćinska nogometna liga – Jug 1988./89.]] sam pronašao nekoliko različit naziva; ''Međuopćinska liga Jug Slavonski Brod, Međuopćinska nogometna liga - jug (Slavonski Brod - Slavonska Požega)'' pa ne znam koji je službeni. Ali sigurno znam da su u toj ligi nastupali klubovi s područja tadašnjih općina Slavonski Brod, Bosanski Brod, Nova Gradiška i Slavonska Požega. [[Suradnik:Okam_avok]] --[[Suradnik:Okam avok|Okam avok]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Okam avok|razgovor]])</small> 14:09, 4. rujna 2016. (CEST) == MOL Jug == Možeš li [[Razgovor o dodatku:Međuopćinska nogometna liga – Jug 1988./89.|ovu tablicu]] kako iskoristit ili ću brisati? [[Slika:Face-wink.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span>} 23:00, 5. rujna 2016. (CEST) : Slobodno sam napravi kako misliš da treba, to je tvoj fah. [[Slika:Face-grin.svg|20px]] Vratio sam članak u [[Međuopćinska nogometna liga – Jug 1988./89.|Dodatak]]. : Tvoj prijedlog mi se čini u redu. Pričekajmo i Speedyjev (konačni) odgovor.--[[User:Man_Usk|<font face="Bradley Hand ITC" size="4" style="color:#000080;color:Navy"><i>MAN_USK</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:#00FF00">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span>} 23:37, 5. rujna 2016. (CEST) <!-- == kontakt == peradetlic@yahoo.com --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 10:08, 16. rujna 2016. (CEST) --> == wikipedija - kriteriji == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Bon%C4%8D&curid=525632&diff=4787344&oldid=4783935] Neću komentirati, ostavit ću ipak to ''stručnjacima / sportašima''. Kad se definiraju kriteriji za članke, kategorije će ići "automatski", pa je možda razgovor o kategorijama preuranjen, a i ne bih rekao da je na pravom mjestu. Ali, kako je vidim već započela rasprava... nek' ide [[Datoteka:Face-wink.svg|22px]] <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Ja sam za dijalog. I točka!</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:01, 13. listopada 2016. (CEST) == Sezone u nogometu == Pozdrav, Cybermb! S obzirom da se dosta baviš nogometom i sezonama nogometnih klubova, zanima me što misliš o standardizaciji naziva svih takvih članaka na način koji smo u zadnje vrijeme počeli (intenzivnije) koristiti, npr. [[6. rang HNL-a 1996./97.|Dodatak:6. rang HNL-a 1996./97.]], [[Dodatak:NK Osijek 2016./17.]] itd. za razliku od starih [[1. HNL 1999./00.]], [[HNK Hajduk Split - sezona 2008./09.]] itd.? --<span style="font-family:calibri;">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</span> 22:33, 14. listopada 2016. (CEST) :Hvala na iscrpnom odgovoru. Ja bih iskreno sve sezone stavio u dodatak, uključujući i sezone prvih liga, kupova, međunarodnih natjecanja itd. Slažem se i da članke tipa klub u prvenstvima, klub u kup natjecanjima itd. također stavimo u dodatak. Ja pišem o sezonama NK Osijek i sve članke koje sam dosad napisao na tu temu prebacio sam u dodatke kao npr. [[Dodatak:NK Osijek 2014./15.]], a onda sam dao obrisati preusmjerenja koja su ostala iza toga, npr. [[NK Osijek 2014./15.]], jer su nepotrebna. Hoćeš li ti svoje dosadašnje članke (spomenutih tipova) tako prebaciti u dodatke, da malo to sredimo? Razumiješ, gledam sezone u predlošku o Hajduku, vidim da su od 1946. do 2012./13. članci imenovani kao npr. [[HNK Hajduk Split - sezona 2012./13.]], nadalje su [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2014./15.]], pa [[HNK Hajduk Split 2015./16.]]... Pitam jer si se oko svih tih silnih članaka stvarno potrudio, a ne želim ja sad to premještati pa brisati preusmjeravanja, pa je bolje da to ti učiniš ako hoćeš i možeš. Inače, sve pohvale za angažman oko športa! --<span style="font-family:calibri;">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</span> 23:55, 14. listopada 2016. (CEST) ::Na taj način koji predlažeš sam namjeravao pisati o sezonama Osijeka jer je i on neko vrijeme bio FD, Proleter i Slavonija. Mislim da se podatci o tim prefiksima mogu naći u klupskoj monografiji, pa mi za Osijek neće biti problem, ali za Hajduk ne znam te prefikse i sumnjam da ću naći literaturu, pa ga zasada (ako nešto ne nađem) ipak neću dirati. Lijep pozdrav, --<span style="font-family:calibri;">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</span> 11:27, 15. listopada 2016. (CEST) Ako je dodana [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_mar%C5%A1ala_Tita&diff=4795362&oldid=4795094 ova kategorija], onda je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_mar%C5%A1ala_Tita&diff=next&oldid=4795362 ova] definitivno viška.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<font color="Grey">_'''MaGa'''</font>]]<font color="#E80911">▀</font><font color="#0C55A3">▄</font>[[User talk:MaGa|'''<font color="Grey">^{poruči mi}</font>''']]</span> 11:14, 23. listopada 2016. (CEST) Koliko vidim, kategorija Kup maršala Tita je podkategorija kategorije Nogometni kupovi u Jugoslaviji. Zdrava logika kaže da je onda ono dvostruko kategoriziranje.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<font color="Grey">_'''MaGa'''</font>]]<font color="#E80911">▀</font><font color="#0C55A3">▄</font>[[User talk:MaGa|'''<font color="Grey">^{poruči mi}</font>''']]</span> 18:29, 24. listopada 2016. (CEST) P.S. Po suprotnoj teoriji logike u isti članak bi se mogla dodati i kategorija Jugoslavenska nogometna natjecanja, pa onda i kategorija Nogomet u Jugoslaviji, i samo je pitanje - gdje je kraj.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<font color="Grey">_'''MaGa'''</font>]]<font color="#E80911">▀</font><font color="#0C55A3">▄</font>[[User talk:MaGa|'''<font color="Grey">^{poruči mi}</font>''']]</span> 18:32, 24. listopada 2016. (CEST) Iako i kod nas ima šarenila, pokušavamo ići minimalistički s kategorijama jer ćemo u suprotnom vrlo brzo doći do kobasica od kategorija, kao što je slučaj na nekim drugim wikipedijama.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<font color="Grey">_'''MaGa'''</font>]]<font color="#E80911">▀</font><font color="#0C55A3">▄</font>[[User talk:MaGa|'''<font color="Grey">^{poruči mi}</font>''']]</span> 19:03, 24. listopada 2016. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Simo_Lampinen&type=revision&diff=4801478&oldid=4801464] Ovako bi bilo najtočnije.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<font color="Grey">_'''MaGa'''</font>]]<font color="#E80911">▀</font><font color="#0C55A3">▄</font>[[User talk:MaGa|'''<font color="Grey">^{poruči mi}</font>''']]</span> 16:23, 1. studenog 2016. (CET) Za životopise je, ne zgodan, već obvezan.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<font color="Grey">_'''MaGa'''</font>]]<font color="#E80911">▀</font><font color="#0C55A3">▄</font>[[User talk:MaGa|'''<font color="Grey">^{poruči mi}</font>''']]</span> 16:36, 1. studenog 2016. (CET) == Za ne povirovat == Ne bis povirova! Šparta iz Belog Manastira nima članak! [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:39, 18. studenog 2016. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&diff=next&oldid=4810524] Hvala ti na poveznici. Doć ću na te teme. Znaš kako ovdi ide. Pišeš o jednemu, pa se štufaš ili te nešto odvuče, ili odlučiš pisat o nečemu o čemu si odavno tia pisat pa prođe vrimena dok napraviš krug i vratiš se na stare teme. :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:47, 19. studenog 2016. (CET) == Dopuna članka KK Split == Poštovani, Na članku KK Split, primjetio sam neke nepravilnosti. U postavi osvajača kupa Radivoja Korača 75/76 nije navedena točna postava kluba. Kao dokaz prilažem vam sliku iz dvorane na Gripama. Pošto je stranica zaključana a vidim da Vi imate ovlasti mijenjati je, šaljem Vam ovu zamolbu. Unaprijed hvala, https://postimg.org/image/id895yy2n/ [[Suradnik:Striko4|Striko4]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Striko4|razgovor]])</small> 12:07, 17. prosinca 2016. (CET)striko4 {{ArhivKraj}} g2uuf4qztqgtupefo6xxwvomikzn5gz 0 584927 7430472 7408795 2026-04-15T13:16:33Z Croxyz 205325 7430472 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Ernesto Valverde | slika = [[Datoteka:Ernesto Valverde.jpg|250px]] | opis slike = Ernesto Valverde kao trener [[Olympiakos SFP|Olympiakosa]] u [[2012.]] godini | datum rođenja = [[9. veljače]] [[1964.]] | mjesto rođenja = [[Viandar de la Vera]] | država = {{Z+X|ŠPA}} | visina = 172 cm | trenutačni klub = [[Athletic Bilbao]] | broj u klubu = | pozicija = trener (kao igrač [[Napadač (nogomet)|napadač]]) | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = [[Club San Ignacio]]<br />[[Deportivo Alavés]] | godina = [[1983.]] – [[1985.]] <br /> [[1985.]] – [[1986.]] <br /> [[1986.]] – [[1988.]] <br /> [[1988.]] – [[1990.]] <br /> [[1990.]] – [[1996.]] <br /> [[1996.]] – [[1987.]] | profesionalni klubovi = [[Deportivo Alavés]]<br />[[Sestao Sport Club|Sestao]]<br />[[RCD Espanyol|Espanyol]]<br />[[FC Barcelona|Barcelona]]<br />[[Athletic Bilbao]]<br />[[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi) = <br /> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br /> {{0}}{{0}}72 {{0}}{{0}}(16) <br /> {{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br /> {{0}}170 {{0}}{{0}}(44) <br /> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine u reprezentaciji = [[1986.]]<br />[[1987.]]<br />[[1990.]] | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=21}}<br />{{NogRep|ŠPA|do=23}}<br />{{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = [[2001.]] – [[2002.]] <br /> [[2002.]] – [[2003.]] <br /> [[2003.]] – [[2005.]] <br /> [[2006.]] – [[2008.]] <br /> [[2008.]] – [[2009.]] <br /> [[2009.]] – [[2010.]] <br /> [[2010.]] – [[2012.]] <br /> [[2012.]] – [[2013.]] <br /> [[2013.]] – [[2017.]] <br /> [[2017.]] – [[2020.]] <br /> [[2022.]] – ''danas'' | klubovi = [[Athletic Bilbao]] (pomoćni trener)<br />[[Bilbao Athletic]]<br />[[Athletic Bilbao]]<br />[[RCD Espanyol|Espanyol]]<br />[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]<br />[[Villarreal CF|Villarreal]]<br />[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]<br />[[Valencia C.F.|Valencia]]<br />[[Athletic Bilbao]]<br />[[FC Barcelona|Barcelona]] <br> [[Athletic Bilbao]] | ažurirano = 15. travnja 2026. }} '''Ernesto Valverde''' ([[Viandar de la Vera]], [[9. veljače]] [[1964.]]), [[Španjolska|španjolski]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutačno je trener [[Athletic Bilbao]]a. Igrao je na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadač]]a. ==Trenerska karijera== Valverde je trenersku karijeru započeo u [[Athletic Bilbao]]u kao pomoćnik, a kasnije trenirao [[RCD Espanyol]] u sezoni 2006./07. Poslije toga postaje trener [[Athletic Bilbao]]a, a zatim [[2009.]] godine postaje trener Villarreala, kada je [[Manuel Pellegrini]] postao trener [[Real Madrid]]a. ==Izvori== {{izvori}} {{Treneri Valencie C.F.}} {{GLAVNIRASPORED:Valverde, Ernesto}} [[Kategorija:Baskijski nogometaši]] [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Španjolski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Athletic Bilbaoa]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši Espanyola]] [[Kategorija:Nogometaši RCD Mallorce]] [[Kategorija:Treneri Valencije C.F.]] 56frp5sa4zlwj8hdlrkqso14nhl1c4m 0 585447 7430756 7267263 2026-04-16T10:12:17Z Setenzatsu.2 230423 7430756 wikitext text/x-wiki '''Bruno Erent''' (Zagreb, [[30. prosinca]] [[1990.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[atletičar]] koji se natječe u [[brzo hodanje|brzom hodanju]]<ref name="sportinterview.net">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sportinterview.net/bruno-erent/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170514033558/http://www.sportinterview.net/bruno-erent/ |archive-date=14. svibnja 2017. |access-date=9. lipnja 2017.}}</ref> i dugoprugaškom trčanju. Višestruki je državni rekorder te je u hodačkim disciplinama 14 puta poboljšao hrvatske rekorde na udaljenostima 3000&nbsp;m u dvorani, 5000&nbsp;m<ref>https://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/medunarodna-natjecanja/savrsen-ucinak-briljantnih-hodaca-u-budimpesti-renic-rozman-i-erent-postavili-nove-hrvatske-rekorde.html</ref>, 10.000&nbsp;m, 20&nbsp;km, 35&nbsp;km<ref>https://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/medunarodna-natjecanja/erentov-bogat-hodacki-vikend-nakon-subotnjih-20km-uslijedio-debi-na-nedjeljnih-35km.html</ref> i 50&nbsp;km. 2014. je popravio državni rekord Valerijana Pupavca na 5000&nbsp;m star 43 godine,<ref>https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/1336-rekord-brune-erenta201-na-5000-m-hodanje</ref><ref>https://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/medunarodna-natjecanja/sjajni-erent-srusio-hrvatski-seniorski-rekord-star-vise-od-43-godine-mladjekadetski-rekordi-pevec-i-rozmana.html</ref> a 2015., šest mjeseci kasnije,<ref>https://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/medunarodna-natjecanja/erent-pise-novu-hrvatsku-hodacku-povijest-u-hodanju-na-10000m-nadmasio-hrvatski-rekord-star-45-godina.html</ref> je popravio državni rekord također Valerijana Pupavca na 10.000m star 45 godina.<ref>https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/arhiva-vijesti/8-vijesti/1237-rekord-brune-erenta-na-10000-m-hodanje-dvije-pobjede-filipa-mihaljevica</ref> 2024. je popravio državni rekord Aleksandra Rakovića na 20km star 33 godine.<ref>https://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/domaca-natjecanja/sve-je-isto-k-o-i-prije-ponovno-8-cestovnih-prvaka-hrvatske-u-hodanju-uz-3-rekorda-i-poseban-jubilej-brune-erenta.html</ref><ref>https://www.instagram.com/p/DA0f32Wt7ys/</ref> Prvi je brzi hodač iz Hrvatske koji je ostvario vrijeme ispod 5 sati (2015. godine)<ref>http://www.atletskiklubagram.hr/statistika/hrvatski-rekordi-u-2015-godini-17-clanova-naseg-kluba-postavilo-19-21-hrvatskih-rekorda-video.html</ref><ref>https://www.vecernji.hr/sport/eret-za-40-minuta-popravio-rekord-na-50-km-hodanja-1030446</ref><ref>https://www.iaaf.org/athletes/croatia/bruno-erent-290217</ref> i ispod 4.5 sata (2015.)<ref>https://www.worldathletics.org/athletes/croatia/bruno-erent-14424851</ref> na 50&nbsp;km{{fusg|AP}} te je u više navrata uzastopno popravljao državni rekord u istoj disciplini, prvi je hrvatski brzi hodač koji je ostvario vrijeme ispod 4 sata (2026.) na maraton udaljenosti i prvi hrvatski brzi hodač koji je uspješno završio maraton<ref>https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/3534-nujic-i-pivarski-do-novih-hrvatskih-rekorda</ref>, prvi je hrvatski brzi hodač koji je ostvario vrijeme ispod 3 sata (2021.) na 35 km i to je ostvario na prvoj utrci te udaljenosti na kojoj je nastupio,<ref>https://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/medunarodna-natjecanja/erentov-bogat-hodacki-vikend-nakon-subotnjih-20km-uslijedio-debi-na-nedjeljnih-35km.html</ref> prvi je hrvatski brzi hodač koji je ostvario vrijeme ispod 90 minuta (2024.)<ref>https://worldathletics.org/athletes/croatia/bruno-erent-14424851</ref><ref>https://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/medunarodna-natjecanja/svi-rekordno-uspjesno-balkansko-prvenstvo-u-hodanju-dodatno-zacinila-srebrna-renic.html</ref><ref>https://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/domaca-natjecanja/sve-je-isto-k-o-i-prije-ponovno-8-cestovnih-prvaka-hrvatske-u-hodanju-uz-3-rekorda-i-poseban-jubilej-brune-erenta.html</ref> na 20km/20 000m{{fusg|AP}},<ref>https://www.has.hr/images/stories/HAS/alltime/allTime.html</ref> ispod 45 minuta (2018.)<ref>https://worldathletics.org/athletes/croatia/bruno-erent-14424851</ref> na 10km/10 000m, ispod 22 minute (2017.)<ref>https://worldathletics.org/athletes/croatia/bruno-erent-14424851</ref> na 5000m/5km. U 2019. godini u Slovačkoj postigao je aktualni hrvatski rekord 4;05:02, koji je bolji od norme koja je bila postavljena za Olimpijske igre 2016. godine.<!-- vrijeme haubrihovog rekorda je 5;10:25 --><ref>http://has.hr/index.php/vijesti/197-rekord-elimira-haubriha-na-50-km</ref> Ima status vrhunskog sportaša 3. kategorije Hrvatskog olimpijskog odbora.{{nedostaje izvor}} Prvi je predstavnik u brzom hodanju iz Hrvatske koji je nastupio na Univerzijadi (2015.) i Europskom kupu u brzom hodanju (2015., 2017.,2019. i 2021.).<ref name="sportinterview.net"/><ref>http://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/medunarodna-natjecanja/erent-bez-opomene-u-prvom-nastupu-stigao-do-43-mjesta-na-europskom-kupu-u-hodanju.html</ref> Prvi je hrvatski brzi hodač koji je nastupio na seniorskom Europskom prvenstvu (2018.). Također se natječe u trčanju te je bio hrvatski reprezentativac u planinskom trčanju i krosu i osvajač srebrne (2016.) i zlatne (2022.) medalje na Prvenstvu Hrvatske u maratonu. == Športska karijera == Na Univerzijadi 2015. bio je 23. u utrci na 20&nbsp;km. Na Europskom kupu u brzom hodanju 2015. bio je 43. u utrci na 20&nbsp;km. Na Europskom kupu u brzom hodanju 2017. bio je 22. u utrci na 50&nbsp;km.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.podebrady2017.com/en/start-lists-results |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180303225224/https://www.podebrady2017.com/en/start-lists-results |archive-date=3. ožujka 2018. |access-date=3. ožujka 2018.}}</ref> Na Europskom prvenstvu 2018. bio je 25. u utrci na 50&nbsp;km.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.has.hr/index.php/vijesti/2848-ivana-renic-12-s-rekordom-na-50-km-brzo-hodanje |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180808233747/https://www.has.hr/index.php/vijesti/2848-ivana-renic-12-s-rekordom-na-50-km-brzo-hodanje |archive-date=8. kolovoza 2018. |access-date=8. kolovoza 2018.}}</ref> Na Europskom kupu u atletskom hodanju 2019. bio je 29. u utrci na 50&nbsp;km.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.has.hr/index.php/vijesti/3013-bez-znacajnih-plasmana-nasih-predstavnika-na-europskom-kupu-u-brzom-hodanju |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20191021220812/http://www.has.hr/index.php/vijesti/3013-bez-znacajnih-plasmana-nasih-predstavnika-na-europskom-kupu-u-brzom-hodanju |archive-date=21. listopada 2019. |access-date=21. listopada 2019.}}</ref> Na Prvenstvu Balkana u hodanju 2019. godine u utrci na 20&nbsp;km osvojio 5. mjesto s osobnim rekordom 1;30:35.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.has.hr/index.php/vijesti/3003-srebro-ivane-renic-na-prvenstvu-balkana-s-novim-rekordom-u-hodanju-na-20-km |title=Arhivirana kopija |access-date=21. listopada 2019. |archive-date=21. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191021220811/http://www.has.hr/index.php/vijesti/3003-srebro-ivane-renic-na-prvenstvu-balkana-s-novim-rekordom-u-hodanju-na-20-km |url-status=dead}}</ref> Osvojio je naslov prvaka Hrvatske u maratonu 2022. godine.<ref>https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/2821-bruno-erent-i-viva-kovac-prvaci-hrvatske-u-maratonu</ref> === Osobni rekordi === d - dvorana {| class=wikitable cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#efefef" ! Udaljenost !! Vrijeme |- align="center" bgcolor="#ffffff" | 50&nbsp;km || 4;05:02 |- align="center" bgcolor="#ffffff" | 35&nbsp;km || 2;45:15 |- align="center" bgcolor="#ffffff" | 20&nbsp;km || 1;30:35 |- align="center" bgcolor="#ffffff" | 10&nbsp;km || 43:35,00 |- align="center" bgcolor="#ffffff" | 10000m || 44:56,5 |- align="center" bgcolor="#ffffff" | 5000m || 21:26,29 |- align="center" bgcolor="#ffffff" | 3000m || 13:28,52 (d) |} ==Bilješke== #{{fusd|AP}}[[Abdon Pamich]], sportski hodač koji je rođen (1933.) i dio života proveo u Rijeci, a natjecao se za Italiju imao je osobne rekorde na 50 km (4:03:02) i 20 km (1:28:06).<ref>https://www.novilist.hr/Sport/Ostali-sportovi/Mulac-s-Brajde-koji-je-pobjegao-iz-Rijeke-1947.-postao-sportska-legenda/?meta_refresh=true</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://www.worldathletics.org/athletes/croatia/bruno-erent-290217 profil na worldathletics] {{GLAVNIRASPORED:Erent, Bruno}} [[Kategorija:Hrvatski brzohodači]] [[Kategorija:Hrvatski trkači]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] b9ccbljbpzhnt0x0u5cntrsalb9hjg1 0 586246 7430645 4912797 2026-04-15T21:29:06Z ~2026-23263-74 358019 Popravljeno, dodan sadržaj 7430645 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Jabuka]] 27w7mvp25x17ol6ivb4u58inmpo858g 7430648 7430645 2026-04-15T21:31:47Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-23263-74|~2026-23263-74]] ([[User talk:~2026-23263-74|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Zeljko|Zeljko]] 4912797 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Jarebika]] ht0d3nkvdkpu1381mllup3j6j6s1wru 0 591008 7430484 7342872 2026-04-15T13:22:37Z ~2026-22623-51 357733 /* Filmografija */Proširenje filmografije. 7430484 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Dajana Čuljak |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = 1991. |mjesto rođenja = [[Pleternica]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = "Hana Mašić" u TV-seriji "[[Novine (televizijska serija)|Novine]]"<br>"Paula Lončar" u TV-seriji "[[Sjene prošlosti (televizijska serija)|Sjene prošlosti]]" |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Dajana Čuljak''' (Pleternica, 1991.) je [[hrvat]]ska kazališna, filmska i televizijska [[glumica]]. Podrijetlom je iz [[Pleternica|Pleternice]] pokraj [[Požega|Požege]].<ref>hhttps://www.vecernji.hr/showbiz/slaba-sam-na-dalmatince-a-moj-na-ljubavne-scene-kaze-da-sam-ih-dobro-odradila-1133722 Preuzeto 13. kolovoza 2017. godine</ref> Završila je gimnaziju u Požegi. Glumila je u srednjoškolskoj kazališnoj družini.<ref>http://www.034portal.hr/clanak.php?id=13128 Preuzeto 13. kolovoza 2017. godine</ref> Diplomirala je na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]], na koju se upisala u prvom pokušaju. Do sada je imala najznačanije uloge u tinejdžerskoj seriji "[[Nemoj nikome reći]]" i TV-seriji "[[Novine (televizijska serija)|Novine]]" te kazališni proboj u "Živjet ćemo bolje" u režiji [[Senka Bulić|Senke Bulić]], za što je i nagrađena na 40. [[Dani satire Fadila Hadžića|Danima satire Fadila Hadžića]].<ref>https://www.tportal.hr/magazin/clanak/dajana-culjak-o-seriji-novine-matanicu-i-nemoralnoj-ponudi-20161209 Preuzeto 13. kolovoza 2017. godine</ref> Snimila je nekoliko reklama. == Filmografija == === Filmske uloge === * "[[Na pitu s Elsom]]" ([[2014.]]) * "[[Poklon predsjednika Nixona]]" kao tajnica ([[2014.]]) * "[[ZG80 (2016.)|ZG80]]" kao Filipova djevojka Ana ([[2016.]]) * "[[Partenza]]" (kratki film) ([[2017.]]) * "[[Lutka (2017.)|Lutka]]" (kratki film) ([[2017.]]) * "[[Pripravnici (2017.)|Pripravnici]]" (kratki film) kao Sara ([[2017.]]) * "[[Otac (2018.)|Otac]]" (kratki film) kao policajka ([[2018.]]) * "[[Još jedan odlazak]]" (kratki film) ([[2019.]]) * "[[Krhko]]" (kratki film) kao glumica ([[2019.]]) * "[[Escort (2023.)|Escort]]" kao Iva ([[2023.]]) * "[[Cvrčak i mravica (2023.)|Cvrčak i Mravica]]" kao Entuzijastična ''(glas)'' ([[2023.]]) === Televizijske uloge === * "[[Granice zločina]]" kao Clara Savio ([[2015.]]) * "[[Nemoj nikome reći]]" kao Tijana Božić ([[2015.]] – [[2017.]]) * "[[Novine (televizijska serija)|Novine]]" kao Hana Mašić ([[2016.]] – [[2020.]]) * "[[Čuvar dvorca]]" kao Lidija ([[2017.]]) * "[[Ko te šiša]]" kao Karolina ([[2017.]]) * "[[Kad susjedi polude (televizijska serija)|Kad susjedi polude]]" kao Mirela Čajkušić ([[2018.]]) * "[[Žigosani u reketu]]" kao Una ([[2018.]]-[[2019.]]) * "[[Slonko]]" kao pjevačica ([[2020.]]) * "[[Minus i plus (televizijska serija)|Minus i plus]]" kao Tanja ([[2021.]]) * "[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]" kao Lucina prijateljica Ivana ([[2022.]] – [[2024.]]) * "[[Gora (televizijska serija)|Gora]]" kao Tea ([[2023.]]) * "[[Oblak u službi zakona (televizijska serija)|Oblak u službi zakona]]" kao Srčeko ([[2024.]]) * "[[Sjene prošlosti]]" kao Paula Lončar ([[2024.]] – [[2025.]]) === Voditeljske uloge === * "[[Nagrada hrvatskog glumišta]]" (s [[Davor Svedružić|Davorom Svedružićem]] i [[Lovro Juraga|Lovro Juragom]]) ([[2023.]]) === Sinkronizacija === * "[[Patke za nemoguće zadatke]]" kao Erica ([[2017.]]) * "[[Dugi iz kamenog doba]]" kao Goona ([[2018.]]) * "[[Stopalići]]" kao jeti Kolka ([[2018.]]) * "[[Lego Film 2]]" kao Lucy Wyldstyle ([[2019.]]) * "[[Čudesni park]]" kao busni vodič Shannon ([[2019.]]) * "[[Tabaluga]]" kao princeza Lili ([[2019.]]) * "[[Princeza Ema]]" kao Ema ([[2019.]]) * "[[Tom i Jerry Show]]" kao Ginger i Toodles ([[2020.]] – [[2021.]]) * "[[Tom i Jerry (2021.)|Tom i Jerry]]" kao Kayla Forester ([[2021.]]) * "[[Priča o leptiru]]" kao Jennifer ([[2024.]]) * "[[Aisha (2025)|Aisha]]" kao Aisha ([[2025.]]) * "[[Bodljikava avantura]]" kao Lora ([[2026.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.teatar.hr/osobe/dajana-culjak/ Kazališne uloge Dajane Čuljak] *{{imdb ime|id=6891676|ime=Dajana Čuljak}} {{GLAVNIRASPORED:Čuljak, Dajana }} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Pleternica]] ckyyxkcd3rbtn31tdrvz14ei0rt128x 7430486 7430484 2026-04-15T13:24:03Z ~2026-22623-51 357733 /* Televizijske uloge */ 7430486 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Dajana Čuljak |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = 1991. |mjesto rođenja = [[Pleternica]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = "Hana Mašić" u TV-seriji "[[Novine (televizijska serija)|Novine]]"<br>"Paula Lončar" u TV-seriji "[[Sjene prošlosti (televizijska serija)|Sjene prošlosti]]" |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Dajana Čuljak''' (Pleternica, 1991.) je [[hrvat]]ska kazališna, filmska i televizijska [[glumica]]. Podrijetlom je iz [[Pleternica|Pleternice]] pokraj [[Požega|Požege]].<ref>hhttps://www.vecernji.hr/showbiz/slaba-sam-na-dalmatince-a-moj-na-ljubavne-scene-kaze-da-sam-ih-dobro-odradila-1133722 Preuzeto 13. kolovoza 2017. godine</ref> Završila je gimnaziju u Požegi. Glumila je u srednjoškolskoj kazališnoj družini.<ref>http://www.034portal.hr/clanak.php?id=13128 Preuzeto 13. kolovoza 2017. godine</ref> Diplomirala je na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]], na koju se upisala u prvom pokušaju. Do sada je imala najznačanije uloge u tinejdžerskoj seriji "[[Nemoj nikome reći]]" i TV-seriji "[[Novine (televizijska serija)|Novine]]" te kazališni proboj u "Živjet ćemo bolje" u režiji [[Senka Bulić|Senke Bulić]], za što je i nagrađena na 40. [[Dani satire Fadila Hadžića|Danima satire Fadila Hadžića]].<ref>https://www.tportal.hr/magazin/clanak/dajana-culjak-o-seriji-novine-matanicu-i-nemoralnoj-ponudi-20161209 Preuzeto 13. kolovoza 2017. godine</ref> Snimila je nekoliko reklama. == Filmografija == === Filmske uloge === * "[[Na pitu s Elsom]]" ([[2014.]]) * "[[Poklon predsjednika Nixona]]" kao tajnica ([[2014.]]) * "[[ZG80 (2016.)|ZG80]]" kao Filipova djevojka Ana ([[2016.]]) * "[[Partenza]]" (kratki film) ([[2017.]]) * "[[Lutka (2017.)|Lutka]]" (kratki film) ([[2017.]]) * "[[Pripravnici (2017.)|Pripravnici]]" (kratki film) kao Sara ([[2017.]]) * "[[Otac (2018.)|Otac]]" (kratki film) kao policajka ([[2018.]]) * "[[Još jedan odlazak]]" (kratki film) ([[2019.]]) * "[[Krhko]]" (kratki film) kao glumica ([[2019.]]) * "[[Escort (2023.)|Escort]]" kao Iva ([[2023.]]) * "[[Cvrčak i mravica (2023.)|Cvrčak i Mravica]]" kao Entuzijastična ''(glas)'' ([[2023.]]) === Televizijske uloge === * "[[Granice zločina]]" kao Clara Savio ([[2015.]]) * "[[Nemoj nikome reći]]" kao Tijana Božić ([[2015.]] – [[2017.]]) * "[[Novine (televizijska serija)|Novine]]" kao Hana Mašić ([[2016.]] – [[2020.]]) * "[[Čuvar dvorca]]" kao Lidija ([[2017.]]) * "[[Ko te šiša]]" kao Karolina ([[2017.]]) * "[[Kad susjedi polude (televizijska serija)|Kad susjedi polude]]" kao Mirela Čajkušić ([[2018.]]) * "[[Žigosani u reketu]]" kao Una ([[2018.]]-[[2019.]]) * "[[Slonko]]" kao pjevačica ([[2020.]]) * "[[Minus i plus (televizijska serija)|Minus i plus]]" kao Tanja ([[2021.]]) * "[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]" kao Lucina prijateljica Ivana ([[2022.]] – [[2024.]]) * "[[Gora (televizijska serija)|Gora]]" kao Tea ([[2023.]]) * "[[Oblak u službi zakona (televizijska serija)|Oblak u službi zakona]]" kao Srčeko ([[2024.]]) * "[[Sjene prošlosti (televizijska serija)|Sjene prošlosti]]" kao Paula Lončar ([[2024.]] – [[2025.]]) === Voditeljske uloge === * "[[Nagrada hrvatskog glumišta]]" (s [[Davor Svedružić|Davorom Svedružićem]] i [[Lovro Juraga|Lovro Juragom]]) ([[2023.]]) === Sinkronizacija === * "[[Patke za nemoguće zadatke]]" kao Erica ([[2017.]]) * "[[Dugi iz kamenog doba]]" kao Goona ([[2018.]]) * "[[Stopalići]]" kao jeti Kolka ([[2018.]]) * "[[Lego Film 2]]" kao Lucy Wyldstyle ([[2019.]]) * "[[Čudesni park]]" kao busni vodič Shannon ([[2019.]]) * "[[Tabaluga]]" kao princeza Lili ([[2019.]]) * "[[Princeza Ema]]" kao Ema ([[2019.]]) * "[[Tom i Jerry Show]]" kao Ginger i Toodles ([[2020.]] – [[2021.]]) * "[[Tom i Jerry (2021.)|Tom i Jerry]]" kao Kayla Forester ([[2021.]]) * "[[Priča o leptiru]]" kao Jennifer ([[2024.]]) * "[[Aisha (2025)|Aisha]]" kao Aisha ([[2025.]]) * "[[Bodljikava avantura]]" kao Lora ([[2026.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.teatar.hr/osobe/dajana-culjak/ Kazališne uloge Dajane Čuljak] *{{imdb ime|id=6891676|ime=Dajana Čuljak}} {{GLAVNIRASPORED:Čuljak, Dajana }} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Pleternica]] aa13e2is5oaugrcq1tkgme7buyz3qze 7430487 7430486 2026-04-15T13:25:22Z ~2026-22623-51 357733 /* Filmske uloge */ 7430487 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Dajana Čuljak |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = 1991. |mjesto rođenja = [[Pleternica]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = "Hana Mašić" u TV-seriji "[[Novine (televizijska serija)|Novine]]"<br>"Paula Lončar" u TV-seriji "[[Sjene prošlosti (televizijska serija)|Sjene prošlosti]]" |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Dajana Čuljak''' (Pleternica, 1991.) je [[hrvat]]ska kazališna, filmska i televizijska [[glumica]]. Podrijetlom je iz [[Pleternica|Pleternice]] pokraj [[Požega|Požege]].<ref>hhttps://www.vecernji.hr/showbiz/slaba-sam-na-dalmatince-a-moj-na-ljubavne-scene-kaze-da-sam-ih-dobro-odradila-1133722 Preuzeto 13. kolovoza 2017. godine</ref> Završila je gimnaziju u Požegi. Glumila je u srednjoškolskoj kazališnoj družini.<ref>http://www.034portal.hr/clanak.php?id=13128 Preuzeto 13. kolovoza 2017. godine</ref> Diplomirala je na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]], na koju se upisala u prvom pokušaju. Do sada je imala najznačanije uloge u tinejdžerskoj seriji "[[Nemoj nikome reći]]" i TV-seriji "[[Novine (televizijska serija)|Novine]]" te kazališni proboj u "Živjet ćemo bolje" u režiji [[Senka Bulić|Senke Bulić]], za što je i nagrađena na 40. [[Dani satire Fadila Hadžića|Danima satire Fadila Hadžića]].<ref>https://www.tportal.hr/magazin/clanak/dajana-culjak-o-seriji-novine-matanicu-i-nemoralnoj-ponudi-20161209 Preuzeto 13. kolovoza 2017. godine</ref> Snimila je nekoliko reklama. == Filmografija == === Filmske uloge === * "[[Na putu s Elsom]]" ([[2014.]]) * "[[Poklon predsjednika Nixona]]" kao tajnica ([[2014.]]) * "[[ZG80 (2016.)|ZG80]]" kao Filipova djevojka Ana ([[2016.]]) * "[[Partenza]]" (kratki film) ([[2017.]]) * "[[Lutka (2017.)|Lutka]]" (kratki film) ([[2017.]]) * "[[Pripravnici (2017.)|Pripravnici]]" (kratki film) kao Sara ([[2017.]]) * "[[Otac (2018.)|Otac]]" (kratki film) kao policajka ([[2018.]]) * "[[Još jedan odlazak]]" (kratki film) ([[2019.]]) * "[[Krhko]]" (kratki film) kao glumica ([[2019.]]) * "[[Escort (2023.)|Escort]]" kao Iva ([[2023.]]) * "[[Cvrčak i mravica (2023.)|Cvrčak i Mravica]]" kao Entuzijastična ''(glas)'' ([[2023.]]) === Televizijske uloge === * "[[Granice zločina]]" kao Clara Savio ([[2015.]]) * "[[Nemoj nikome reći]]" kao Tijana Božić ([[2015.]] – [[2017.]]) * "[[Novine (televizijska serija)|Novine]]" kao Hana Mašić ([[2016.]] – [[2020.]]) * "[[Čuvar dvorca]]" kao Lidija ([[2017.]]) * "[[Ko te šiša]]" kao Karolina ([[2017.]]) * "[[Kad susjedi polude (televizijska serija)|Kad susjedi polude]]" kao Mirela Čajkušić ([[2018.]]) * "[[Žigosani u reketu]]" kao Una ([[2018.]]-[[2019.]]) * "[[Slonko]]" kao pjevačica ([[2020.]]) * "[[Minus i plus (televizijska serija)|Minus i plus]]" kao Tanja ([[2021.]]) * "[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]" kao Lucina prijateljica Ivana ([[2022.]] – [[2024.]]) * "[[Gora (televizijska serija)|Gora]]" kao Tea ([[2023.]]) * "[[Oblak u službi zakona (televizijska serija)|Oblak u službi zakona]]" kao Srčeko ([[2024.]]) * "[[Sjene prošlosti (televizijska serija)|Sjene prošlosti]]" kao Paula Lončar ([[2024.]] – [[2025.]]) === Voditeljske uloge === * "[[Nagrada hrvatskog glumišta]]" (s [[Davor Svedružić|Davorom Svedružićem]] i [[Lovro Juraga|Lovro Juragom]]) ([[2023.]]) === Sinkronizacija === * "[[Patke za nemoguće zadatke]]" kao Erica ([[2017.]]) * "[[Dugi iz kamenog doba]]" kao Goona ([[2018.]]) * "[[Stopalići]]" kao jeti Kolka ([[2018.]]) * "[[Lego Film 2]]" kao Lucy Wyldstyle ([[2019.]]) * "[[Čudesni park]]" kao busni vodič Shannon ([[2019.]]) * "[[Tabaluga]]" kao princeza Lili ([[2019.]]) * "[[Princeza Ema]]" kao Ema ([[2019.]]) * "[[Tom i Jerry Show]]" kao Ginger i Toodles ([[2020.]] – [[2021.]]) * "[[Tom i Jerry (2021.)|Tom i Jerry]]" kao Kayla Forester ([[2021.]]) * "[[Priča o leptiru]]" kao Jennifer ([[2024.]]) * "[[Aisha (2025)|Aisha]]" kao Aisha ([[2025.]]) * "[[Bodljikava avantura]]" kao Lora ([[2026.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.teatar.hr/osobe/dajana-culjak/ Kazališne uloge Dajane Čuljak] *{{imdb ime|id=6891676|ime=Dajana Čuljak}} {{GLAVNIRASPORED:Čuljak, Dajana }} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Pleternica]] a0b9z5h1rgkc2pt0qosrcaisr9vif5u 0 591506 7430661 7279551 2026-04-16T00:29:31Z Ton963 315493 7430661 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga|Hrvatski Telekom Prva liga]] | sezona = 2017./18. | prvaci = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | promovirani = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica Velika Gorica]] | degradirani = [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] | kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | kvalifikanti kup1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska liga|Europska liga]] | kvalifikanti kup2 = [[HNK Rijeka|Rijeka]]<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br>[[NK Osijek|Osijek]] | utakmica = 180 | golova = 496 | prosjek golova = 2,76 | najbolji strijelac = [[El Arabi Hilal Soudani]] <small>(17 golova)</small> | najveća domaća pobjeda = [[HNK Rijeka|Rijeka]] – [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] 7:0 | najveća gostujuća pobjeda = [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] – [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 0:5 | najefikasnija utakmica = [[HNK Rijeka|Rijeka]] – [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] 7:0<br>[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] – [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 2:5<br>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] – [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] 5:2 | pobjednički niz = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] (6) | niz neporaženosti = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] (21) | niz poraza = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] (11) | najveća posjećenost = 37.751<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] – [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 1:2 | najmanja posjećenost = 80<br>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] – [[NK Inter Zaprešić|Inter]] 2:3 | prosječna posjećenost = 2948 | prethodna sezona = [[1. HNL 2016./17.|2016./17.]] | sljedeća sezona = [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]] }} '''Prva hrvatska nogometna liga 2017./18.''' (službeno, iz sponzorskih razloga: '''Hrvatski Telekom Prva liga''') je 27. sezona [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] koja je započela [[14. srpnja]] [[2017.]], a završila je [[19. svibnja]] [[2018.]] godine. Po 19. puta, najbolje plasirana momčad i prvak Hrvatske u sezoni 2017./18. je [[GNK Dinamo Zagreb]], po 19. puta.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.index.hr/sport/clanak/dinamo-proslavio-titulu-bjelica-debitirao-pobjedom-soudani-najbolji-strijelac-lige/1045836.aspx |title=DINAMO PROSLAVIO TITULU Bjelica debitirao pobjedom, Soudani najbolji strijelac lige |date=19. svibnja 2018. |work=index.hr |publisher=Index.hr |accessdate=19. svibnja 2018.}}</ref> Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio. Prvak [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] predstavljat će Hrvatsku od drugog kola kvalifikacija za [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|Ligu prvaka]], a još tri momčadi, [[HNK Rijeka|Rijeka]], [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] i [[NK Osijek|Osijek]] borit će se u kvalifikacije za [[UEFA Europska liga 2018./19.|Europsku ligu]], dok je posljednja ekipa, [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] ispala direktno u [[Prva nogometna liga|Drugu HNL]]. Pretposljednja ekipa, [[NK Istra 1961|Istra 1961]] u dodatnim kvalifikacijama za opstanak svladala je [[NK Varaždin]] te tako sačuvala prvoligaški status. == Sudionici == {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=300 |places= {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=46.27 |long=16.83 |label= <small> [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] </small> }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.65 |long=18.69 |label= <small> [[NK Osijek|Osijek]] </small> |position=left }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=44.97 |long=13.85 |label= <small> [[NK Istra 1961|Istra 1961]] </small> }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.43 |long=14.43 |label= <small> [[HNK Rijeka|Rijeka]] </small> }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.62 |long=16.45 |label= <small> [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] </small> |position=left }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.38 |long=18.80 |label= <small> [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] </small> |position=left }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.90 |long=15.97 |label= <small> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] <br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] <br> [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] </small> }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.95 |long=15.80 |label= <small> [[NK Inter Zaprešić|Inter]] </small> |position=left }} |caption= }} * ''[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]'' – [[Vinkovci]] * ''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]'' – [[Zagreb]] * ''[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]'' – [[Split]] * ''[[NK Inter Zaprešić|Inter]]'' – [[Zaprešić]] * ''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]'' – [[Pula]] * ''[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]'' – [[Zagreb]] * ''[[NK Osijek|Osijek]]'' – [[Osijek]] * ''[[HNK Rijeka|Rijeka]]'' – [[Rijeka]] * ''[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]]'' – [[Zagreb]] * ''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]'' – [[Koprivnica]] == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |res_col_header=QR |team1=DIN |team2=RIJ |team3=HAJ |team4=OSI |team5=LOK |team6=SLA |team7=INT |team8=RUD |team9=IST |team10=CIB |result1=CL2Q |result2=EL3Q |result3=EL3Q |result4=EL3Q |result9=RPO |result10=REL |win_CIB=6 |draw_CIB=8 |loss_CIB=22|gf_CIB=36|ga_CIB=75 |win_DIN=22|draw_DIN=7 |loss_DIN=7 |gf_DIN=68|ga_DIN=34 |win_HAJ=19|draw_HAJ=9 |loss_HAJ=8 |gf_HAJ=70|ga_HAJ=38 |win_INT=11|draw_INT=10|loss_INT=15|gf_INT=43|ga_INT=64 |win_IST=6 |draw_IST=9 |loss_IST=21|gf_IST=28|ga_IST=60 |win_LOK=14|draw_LOK=9 |loss_LOK=13|gf_LOK=47|ga_LOK=48 |win_OSI=14|draw_OSI=14|loss_OSI=8 |gf_OSI=53|ga_OSI=38 |win_RIJ=22|draw_RIJ=4 |loss_RIJ=10|gf_RIJ=75|ga_RIJ=32 |win_RUD=10|draw_RUD=10|loss_RUD=16|gf_RUD=41|ga_RUD=62 |win_SLA=11|draw_SLA=10|loss_SLA=15|gf_SLA=35|ga_SLA=45 |name_CIB=[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |name_INT=[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_RUD=[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |status_DIN=P |status_CIB=R |status_IST=O |status_text_O=Pobjednik doigravanja |show_limit=5 |col_CL2Q=green1 |text_CL2Q=[[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Liga prvaka]] |col_EL3Q=blue1 |text_EL3Q=[[UEFA Europska liga 2018./19.|UEFA Europska liga]] |col_RPO=red2 |text_RPO=Doigravanje za [[2. HNL 2018./19.|2. HNL]] |col_REL=red1 |text_REL=[[2. HNL 2018./19.|2. HNL]] |update=complete |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=27 hnl.hr] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == {{glavni|Dodatak:Utakmice 1. HNL 2017./18.}} <div style="text-align:center;"> {{Legend2|#b3ffb3|Pobjeda domaćina utakmice|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffad99|Poraz domaćina utakmica|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffffcc|Rezultatski izjednačena utakmica |text=*|border=solid 1px #AAAAAA}}</div> {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! colspan="11" |Prvi ciklus (1. – 18. kolo) ! rowspan="12" | ! colspan="11" |Drugi ciklus (19. – 36. kolo) |- !Domaća / Gostujuća !CIB !DIN !HAJ !INT !IST !LOK !OSI !RIJ !RUD !SLA !Domaća / Gostujuća !CIB !DIN !HAJ !INT !IST !LOK !OSI !RIJ !RUD !SLA |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]</div> |— | style="background:#ffad99" |2:5 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#ffad99" |1:4 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 |<div style="text-align: right;">[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]</div> |— | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |0:5 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |1:3 |- |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> | style="background:#b3ffb3" |4:0 |— | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |3:2 | style="background:#b3ffb3" |2:0 |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> | style="background:#b3ffb3" |1:0 |— | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |5:1 | style="background:#ffad99" |1:4 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#ffffcc" |2:2 |— | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |2:3 | style="background:#b3ffb3" |1:0 |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:#b3ffb3" |4:0 | style="background:#ffad99" |1:2 |— | style="background:#b3ffb3" |5:0 | style="background:#b3ffb3" |3:2 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffad99" |0:1 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]</div> | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#ffad99" |1:3 | style="background:#ffffcc" |2:2 |— | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#ffad99" |1:3 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#ffad99" |0:1 |<div style="text-align: right;">[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]</div> | style="background:#b3ffb3" |3:2 | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#ffad99" |0:3 |— | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffffcc" |0:0 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#ffad99" |1:3 | style="background:#ffffcc" |1:1 |— | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#b3ffb3" |1:0 |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#ffad99" |0:4 | style="background:#ffad99" |1:5 | style="background:#ffad99" |2:4 |— | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |2:1 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]</div> | style="background:#ffad99" |1:3 | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |1:3 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 |— | style="background:#ffad99" |2:3 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffffcc" |0:0 |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]</div> | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |2:3 | style="background:#ffffcc" |0:0 |— | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#b3ffb3" |5:2 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#b3ffb3" |3:0 |— | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#ffad99" |2:4 | style="background:#ffffcc" |3:3 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffad99" |0:1 |— | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |3:0 |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#b3ffb3" |7:0 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#ffad99" |1:2 |— | style="background:#b3ffb3" |4:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#b3ffb3" |5:1 | style="background:#b3ffb3" |4:1 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |5:1 | style="background:#b3ffb3" |4:0 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |1:0 |— | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |2:0 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]]</div> | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |0:4 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |1:5 |— | style="background:#ffad99" |1:2 |<div style="text-align: right;">[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]]</div> | style="background:#b3ffb3" |3:2 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |4:2 |— | style="background:#b3ffb3" |2-0 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffffcc" |2:2 |— |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#ffffcc" |3:3 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#ffad99" |1:3 | style="background:#b3ffb3" |2:0 |— |} ''Posljednje ažuriranje s krajem prvenstva.''<ref>{{Citiranje weba |url=http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ |title=Raspored i rezultati |work=prvahnl.hr |accessdate=18. travnja 2018.}}</ref> == Dodatne kvalifikacije == U dodatne kvalifikacije za ostanak u ligi natječe se [[NK Istra 1961|Istra 1961]] i drugoplasirani iz [[Prva nogometna liga|2. HNL]] [[2. HNL 2017./18.|2017./18.]] [[NK Varaždin]] za prelazak u [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]]. Ždrijebom je u ponedjeljak, [[21. svibnja]] [[2018.]] naknadno odlučeno tko će biti prvi, a tko drugi domaćin dodatnih kvalifikacija.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.index.hr/sport/clanak/varazdin-se-protiv-istre-nakon-sest-godina-moze-vratiti-u-hnl/1045720.aspx |title=Varaždin se protiv Istre nakon šest godina može vratiti u HNL |date=18. svibnja 2018. |work=index.hr |publisher=Index.hr |accessdate=19. svibnja 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.facebook.com/nogometni.klub.varazdin/photos/a.1037973826322100.1073741840.747455155373970/1627569940695816/?type=3&theater |title=NK Varaždin – Facebook |author=NK Varaždin |work=facebook.com |publisher=NK Varaždin |accessdate=19. svibnja 2018.}}</ref> {{footballbox |datum= 30. svibnja 2018. |vrijeme= 19:00 |momčad1=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |rezultat= 3:1 |izvještaj= |momčad2= [[NK Varaždin]] |strijelci1= [[Tin Kulenović|Kulenović]] {{gol|55|AG}}<br>[[Aljoša Vojnović|Vojnović]] {{gol|64}}<br>[[Goran Roce|Roce]] {{gol|88}} |strijelci2= [[Domagoj Drožđek|Drožđek]] {{gol|10}} |stadion= [[Stadion Aldo Drosina]],[[Pula]] |gledatelji= 4107 |sudac= Fran Jović ([[Zagreb]]) }} ---- {{footballbox |datum= 2. lipnja 2018. |vrijeme= 19:00 |momčad1=[[NK Varaždin]] |rezultat= 1:0 |izvještaj= |momčad2= [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |strijelci1= [[Domagoj Drožđek|Drožđek]] {{gol|10}} |strijelci2= |stadion= [[Stadion Varteks]],[[Varaždin]] |gledatelji= 8153 |sudac= Duje Strukan ([[Split]]) }} == Najbolji strijelci lige == <small>Izvori:</small><ref>{{Citiranje weba |url=http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ |title=PrvaHNL.hr |access-date=8. rujna 2017. |archive-date=13. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180513054938/http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.sofascore.com/tournament/football/croatia/1-hnl/170 SofaScore]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto !Igrač !Klub !Golovi |- |1. |align="left"|{{DZ|ALŽ}} [[El Arabi Hilal Soudani]] |align="left"|Dinamo Zagreb |17 |- |2. |align="left"|{{DZ|BRA}} [[Héber Araujo dos Santos|Héber]] |align="left"|Rijeka |16 |- |rowspan=2|3. |align="left"|{{DZ|ŠVI}} [[Mario Gavranović]] |align="left"|Rijeka <small>(7)</small>, Dinamo Zagreb <small>(8)</small> |rowspan=2|15 |- |align="left"|{{DZ|MAK}} [[Mirko Ivanovski]] |align="left"|Slaven Belupo |- |5 |align="left"|{{DZ|HRV}} [[Mario Budimir]] |align="left"|Rudeš <small>(13)</small>, Dinamo Zagreb <small>(1)</small> |14 |- |6 |align="left"|{{DZ|HRV}} [[Jakov Puljić]] |align="left"|Inter Zaprešić <small>(4)</small>, Rijeka <small>(8)</small> |12 |- |rowspan=2|7. |align="left"|{{DZ|HRV}} [[Lovro Majer]] |align="left"|Lokomotiva Zagreb |rowspan=2|11 |- |align="left"|{{DZ|ITA}} [[Said Ahmed Said]] |align="left"|Hajduk Split |- |rowspan=3|9. |align="left"|{{DZ|HRV}} [[Ante Erceg]] |align="left"|Hajduk Split |rowspan=3|9 |- |align="left"|{{DZ|BIH}} [[Haris Hajradinović]] |align="left"|Osijek |- |align="left"|{{DZ|KAM}} [[Franck Ohandza Zoa]] |align="left"|Hajduk Split |- |} == Unutrašnje poveznice == * [[2. HNL 2017./18.|2. HNL 2017./18.]] * [[3. HNL 2017./18.|3. HNL 2017./18.]] * [[4. rang HNL-a 2017./18.|4. rang HNL-a 2017./18.]] * [[5. rang HNL-a 2017./18.|5. rang HNL-a 2017./18.]] * [[6. rang HNL-a 2017./18.|6. rang HNL-a 2017./18.]] * [[7. rang HNL-a 2017./18.|7. rang HNL-a 2017./18.]] * [[8. rang HNL-a 2017./18.|8. rang HNL-a 2017./18.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.]] == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/ službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150711085846/http://prvahnl.hr/ |date=11. srpnja 2015. }} * [http://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=27 hrnogomet.com, 1. HNL 2017./18.] * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=CRO/domesticleague/index.html UEFA.com, profil lige] * [http://www.sportnet.rtl.hr/statistika/406/ljestvice/ sportnet.hr, Hrvatski Telekom Prva liga 2017/18 – Ljestvice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170822093158/http://www.sportnet.rtl.hr/statistika/406/ljestvice/ |date=22. kolovoza 2017. }} * [http://www.sportnet.rtl.hr/statistika/406/rezultati/ sportnet.hr, Hrvatski Telekom Prva liga 2017/18 – Rezultati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170822093722/http://www.sportnet.rtl.hr/statistika/406/rezultati/ |date=22. kolovoza 2017. }} == Izvori == {{Izvori}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} {{Hrvatska nogometna natjecanja 2017./18.}} {{fb kraj}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2017./18.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2017./18.| 1]] jobha49e6gbj3anpvvx08yc8xf067h4 0 596402 7430480 7417734 2026-04-15T13:20:26Z NeptuneBot 239945 premješteno iz [[Category:RTL Grupa]] u [[Category:RTL Group]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7430480 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:RTL Logo 2021.svg|mini|desno|Logotip RTL-a.]] '''RTL Television''', kraće '''RTL''', njemačka je televizijska kuća sa sjedištem u [[Köln]]u, dio [[RTL Grupa|RTL Grupe]]. Najveći konkurent joj je televizija [[Sat.1]]. Osnovana je [[1. siječnja]] [[1984.]] u [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]]u, a četiri godine kasnije sjedište je premješteno u Köln. Drži tržišni udio 10-12%, drugi po veličini na području [[Njemačka|Njemačke]], iza javne postaje [[ZDF]].<ref> [https://www.dwdl.de/zahlenzentrale/59379/vox_legt_zu_sat1_und_prosieben_2016_groesste_verlierer/page_2.html DWDL] {{deu oznaka}} Analiza tržišnih udjela za 2016. godinu. ''Vox legt zu, Sat.1 und ProSieben 2016 größte Verlierer'', www.dwdl.de, 1. siječnja 2017. (pristupljeno 25. studenog 2017.) </ref> Snima njemačku sapunicu ''[[Dobra vremena, loša vremena]]'', kao i poznatu kriminalističku seriju ''[[Cobra 11]]''. Vodi i vlastitu novinarsku školu. Osim Njemačke, pokriva područje [[Austrija|Austrije]], [[Luksemburg]]a i [[Švicarska|Švicarske]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rtl.de/cms/index.html www.rtl.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161124202946/https://www.rtl.de/cms/index.html |date=24. studenoga 2016. }} Službene stranice kanala {{deu oznaka}} * [http://www.mediengruppe-rtl.de/ www.mediengrupe-rtl.de] Službene stranice RTL Grupe - Njemačka {{deu oznaka}} {{WProjekti | commonscat = RTL Television | commonscathr = RTL Television }} {{mrva-mediji}} [[Kategorija:Televizija u Njemačkoj]] [[Kategorija:RTL Group]] ebop8iu5rhb8xze7g35x3v3qu5gagfm 7430493 7430480 2026-04-15T13:36:11Z NeptuneBot 239945 /* Vanjske poveznice */ pravopis, replaced: RTL Grup → RTL Group 7430493 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:RTL Logo 2021.svg|mini|desno|Logotip RTL-a.]] '''RTL Television''', kraće '''RTL''', njemačka je televizijska kuća sa sjedištem u [[Köln]]u, dio [[RTL Grupa|RTL Grupe]]. Najveći konkurent joj je televizija [[Sat.1]]. Osnovana je [[1. siječnja]] [[1984.]] u [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]]u, a četiri godine kasnije sjedište je premješteno u Köln. Drži tržišni udio 10-12%, drugi po veličini na području [[Njemačka|Njemačke]], iza javne postaje [[ZDF]].<ref> [https://www.dwdl.de/zahlenzentrale/59379/vox_legt_zu_sat1_und_prosieben_2016_groesste_verlierer/page_2.html DWDL] {{deu oznaka}} Analiza tržišnih udjela za 2016. godinu. ''Vox legt zu, Sat.1 und ProSieben 2016 größte Verlierer'', www.dwdl.de, 1. siječnja 2017. (pristupljeno 25. studenog 2017.) </ref> Snima njemačku sapunicu ''[[Dobra vremena, loša vremena]]'', kao i poznatu kriminalističku seriju ''[[Cobra 11]]''. Vodi i vlastitu novinarsku školu. Osim Njemačke, pokriva područje [[Austrija|Austrije]], [[Luksemburg]]a i [[Švicarska|Švicarske]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rtl.de/cms/index.html www.rtl.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161124202946/https://www.rtl.de/cms/index.html |date=24. studenoga 2016. }} Službene stranice kanala {{deu oznaka}} * [http://www.mediengruppe-rtl.de/ www.mediengrupe-rtl.de] Službene stranice RTL Groupa - Njemačka {{deu oznaka}} {{WProjekti | commonscat = RTL Television | commonscathr = RTL Television }} {{mrva-mediji}} [[Kategorija:Televizija u Njemačkoj]] [[Kategorija:RTL Group]] lm193dokzcr8lqw5gq97xlcclecbizk 7430502 7430493 2026-04-15T13:50:55Z NeptuneBot 239945 /* top */ pravopis, replaced: [[RTL Grupa|RTL Grupe]] → [[RTL Group]]a 7430502 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:RTL Logo 2021.svg|mini|desno|Logotip RTL-a.]] '''RTL Television''', kraće '''RTL''', njemačka je televizijska kuća sa sjedištem u [[Köln]]u, dio [[RTL Group]]a. Najveći konkurent joj je televizija [[Sat.1]]. Osnovana je [[1. siječnja]] [[1984.]] u [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]]u, a četiri godine kasnije sjedište je premješteno u Köln. Drži tržišni udio 10-12%, drugi po veličini na području [[Njemačka|Njemačke]], iza javne postaje [[ZDF]].<ref> [https://www.dwdl.de/zahlenzentrale/59379/vox_legt_zu_sat1_und_prosieben_2016_groesste_verlierer/page_2.html DWDL] {{deu oznaka}} Analiza tržišnih udjela za 2016. godinu. ''Vox legt zu, Sat.1 und ProSieben 2016 größte Verlierer'', www.dwdl.de, 1. siječnja 2017. (pristupljeno 25. studenog 2017.) </ref> Snima njemačku sapunicu ''[[Dobra vremena, loša vremena]]'', kao i poznatu kriminalističku seriju ''[[Cobra 11]]''. Vodi i vlastitu novinarsku školu. Osim Njemačke, pokriva područje [[Austrija|Austrije]], [[Luksemburg]]a i [[Švicarska|Švicarske]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rtl.de/cms/index.html www.rtl.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161124202946/https://www.rtl.de/cms/index.html |date=24. studenoga 2016. }} Službene stranice kanala {{deu oznaka}} * [http://www.mediengruppe-rtl.de/ www.mediengrupe-rtl.de] Službene stranice RTL Groupa - Njemačka {{deu oznaka}} {{WProjekti | commonscat = RTL Television | commonscathr = RTL Television }} {{mrva-mediji}} [[Kategorija:Televizija u Njemačkoj]] [[Kategorija:RTL Group]] h2c38r59l9l57x37x8wf9doqnnmkqjl 3 602220 7430521 7149725 2026-04-15T14:17:38Z CyberMB vol2 172176 7430521 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2017....''' '''[[Suradnik:CyberMB vol2|CyberMB vol2]]''' je [[Wikipedija:Sekundarni računi|sekundarni račun]] za '''[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]]''' <br> ''[[Suradnik:CyberMB vol2|CyberMB vol2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:CyberMB vol2|razgovor]])</small> 22:40, 2. siječnja 2017. (CET)'' == Status bota nije odobren == Bok, [[suradnik:Cybermb|Cybermb]], tvoj bot nije odobren: <span class="plainlinks">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AEvidencije&type=&user=&page=Suradnik%3ACybermbBot&year=&month=-1&tagfilter=&hide_thanks_log=1&hide_patrol_log=1&hide_tag_log=1 (evidencije)]</span> Ovdje je primjer bota čiji je rad odobren:<span class="plainlinks">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AEvidencije&type=&user=&page=Suradnik%3ACrniBot&year=&month=-1&tagfilter=&hide_thanks_log=1&hide_patrol_log=1&hide_tag_log=1 (evidencije)]</span> Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 22,18; 31. XII. 2016. (SEV) Kao što reče Nesmir, status bota nije odobren, ali, ne vidim razlog zašto se zamaraš stvarima koje ne trebaju zamarati suradnike tvoga kova. Ne otvaraj novi račun već radi pod ovim, tebi nitko ne može prigovoriti nabijanje statistike. Radi i ne ''sekiraj'' se. Puno sreće i uspjeha u novoj godini.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<font color="Grey">_'''MaGa'''</font>]]<font color="#E80911">▀</font><font color="#0C55A3">▄</font>[[User talk:MaGa|'''<font color="Grey">^{poruči mi}</font>''']]</span> 21:00, 1. siječnja 2017. (CET) :Složio bih se s MaGom, ali uz pozorno čitanje [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:CybermbBot&diff=4189235&oldid=4189222 Speedyjeve upute (ovdje).] Naravno, trebalo bi ipak pročitati [[wikipedija:kategorije]] gdje piše u kojem se slučaju kategorija dijeli na više drugih kategorija (bilo potkategorija ili posve drugih kategorija). Važno je znati da se o opsežnijim kategorizacijama treba provesti rasprava na stranici za razgovor dotične kategorije. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 0,19; 2. I. 2017. (SEV) == Pravo na jedan sekundarni račun == Bok, [[suradnik:Cybermb|Cybermb]], imaš pravo, tako je definirano da suradnik može stvoriti sekundarni račun ima čak i automatska funkcija za to. Vidi: [[Posebno:Stvori_račun]]. Kad stvoriš sekundarni račun, obavijesti me, te ću tvoj sekundarni račun predložiti za stjecanje ''autoophoditeljskog statusa'', vjerujem da nitko ne bi imao ništa protiv, posebice jer se [[Posebno:Diff/4205403|taj status]] u ovom slučaju treba i može ostvariti. Možda bi zahtjev za tim statusom mogao podnijeti i neki [[WP:A|admin]], no ti procijeni koji bi predlagatelj imao više šansi. Obavijest možeš poslati kao Cybermb, a sekundarni račun ti može biti CyberMB [[datoteka:face-smile.svg|20px|poveznica=smješko|smješko]]. To je bitno, da ne radiš kao CyberMB dok ti se status samoophođenoga suradnika ne potvrdi i na tom suradničkom (sekundarnom) računu. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 22,6; 2. I. 2017. (SEV) :Žao mi je što nisi stvorio sekundarni račun na način koji je prethodno opisan, tj. pomoću [[Posebno:Stvori račun]]. Sad je jedina opcija t. zv. '''potvrđivanje'''. Sa suradničkoga računa [[suradnik:Cybermb|Cybermb]] mora se potvrditi na [[razgovor sa suradnikom:CyberMB vol2]] da je CyberMB vol2 sekundarni račun suradnika Cybermb. Zatim se sa suradničkoga računa [[suradnik:CyberMB vol2|<font color="mediumblue">CyberMB vol2</font>]] mora potvrditi na [[razgovor sa suradnikom:Cybermb]] da je suradnički (sekunardni) račun CyberMB vol2 zaista sekunardni suradnički račun suradnika Cybermb. Puno bi bilo lakše i meni i tebi da si me poslušao. Eto, što je {{--}} tu je. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 22,26; 2. I. 2017. (SEV) == Prijedlog je stavljen na stranicu == Bok, [[suradnik:Cybermb|Cybermb]], ako itko [[Posebno:Diff/4398845|zaslužuje]] da ga se dvaput predlaže za isti [[Wikipedija:Automatski ophođeni|status]], onda si to zasigurno <span class="plainlinks">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Prijedlozi_za_dodjelu_prava&oldid=4831889#CyberMB_vol2 ti]</span>, dat ću sve od sebe da se to riješi t.&nbsp;zv. [[Wikipedija:Glasovanje|''lavinom glasova'']] ili još prije od toga. [[datoteka:face-smile.svg|20px|poveznica=smješko|smješko]] Srdačno te pozdravljam, rudarski {{--}} sretno! -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 23,8; 2. siječnja 2017. (SEV) :Bok Cybermb! [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Prijedlozi_za_dodjelu_prava&curid=240779&diff=4836034&oldid=4831931 Potvrđen ti je automatski ophođeni status] za sekundarni račun [[Suradnik:CyberMB_vol2|CyberMB_vol2]]. Vjerujem da ćeš i s tim računom, jednako kao i do sada s glavnim, marljivo doprinositi Wikipediji. Uživaj! [[datoteka:face-smile.svg|20px]] Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 21:02, 12. siječnja 2017. (CET) == User:EGalvez (WMF)/Sandbox/MassMessageTest == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello! The Wikimedia Foundation is asking for your feedback in a survey. We want to know how well we are supporting your work on and off wiki, and how we can change or improve things in the future.<ref>This survey is primarily meant to get feedback on the Wikimedia Foundation's current work, not long-term strategy.</ref> The opinions you share will directly affect the current and future work of the Wikimedia Foundation. You have been randomly selected to take this survey as we would like to hear from your Wikimedia community. To say thank you for your time, we are giving away 20 Wikimedia T-shirts to randomly selected people who take the survey.<ref>Legal stuff: No purchase necessary. Must be the age of majority to participate. Sponsored by the Wikimedia Foundation located at 149 New Montgomery, San Francisco, CA, USA, 94105. Ends January 31, 2017. Void where prohibited. [[m:Community Engagement Insights/2016 contest rules|Click here for contest rules]].</ref> The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes. <big>'''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&Aud=VAE&Src=52VAECE Take the survey now!]'''</big> You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project]]. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. Please visit our [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions page]] to find more information about this survey. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email to surveys@wikimedia.org. Thank you! --[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]] ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 22:44, 13. siječnja 2017. (CET) </div> <!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&oldid=16205393 --> == Share your experience and feedback as a Wikimedian in this global survey (revised heading) == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello! The Wikimedia Foundation is asking for your feedback in a survey. We want to know how well we are supporting your work on and off wiki, and how we can change or improve things in the future.<ref>This survey is primarily meant to get feedback on the Wikimedia Foundation's current work, not long-term strategy.</ref> The opinions you share will directly affect the current and future work of the Wikimedia Foundation. You have been randomly selected to take this survey as we would like to hear from your Wikimedia community. To say thank you for your time, we are giving away 20 Wikimedia T-shirts to randomly selected people who take the survey.<ref>Legal stuff: No purchase necessary. Must be the age of majority to participate. Sponsored by the Wikimedia Foundation located at 149 New Montgomery, San Francisco, CA, USA, 94105. Ends January 31, 2017. Void where prohibited. [[m:Community Engagement Insights/2016 contest rules|Click here for contest rules]].</ref> The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes. <big>'''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&Aud=VAE&Src=52VAECE Take the survey now!]'''</big> You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project]]. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. Please visit our [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions page]] to find more information about this survey. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email to surveys@wikimedia.org. Thank you! --[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]] ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 22:50, 13. siječnja 2017. (CET) </div> <!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&oldid=16205393 --> <references/> == re: Kategorije po sezonama == Will do... Iako u posljednje vrijeme nisam toliko aktivan (novi posao, manjak vremena), kad budem radio nove članke, ubacit ću i ove kategorije <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Pera detlic|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Pera detlic|doprinosi]]) 19:41, 22. siječnja 2017.‎</small> == Smanjeni izvori == Pozdrav, lijepo vas molim da izvore ne stavljate u <nowiki><small></small></nowiki> tagove (kao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Arena_Cup_%28nogomet%29&type=revision&diff=4847567&oldid=4847535 ovdje]), jer predložak izvori ''po defaultu'' smanjuje font na 90% prijašnje veličine, dok ga <nowiki><small></small></nowiki> smanji za još 20%. Vi ste još k tome predložak izvori stavili u small tagove, što rezultira ukupnim smanjenjem teksta na 57.6% početne veličine. Lijepo vas molim da se takve stvari ubuduće ne ponavljaju, jer nepotrebno otežavaju pristupanje sadržaju. Hvala na razumijevanju! Lijep pozdrav! [[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])</small> 22:22, 4. veljače 2017. (CET) :Neki izvori nisu bili smanjeni jer je autor (autori?) članka nejednako stilizirao tekst, odn. umanjeni dijelovi imali su dva ugniježđena taga (jedan unutar drugog), dok su ostali dijelovi imali samo jedan. Stil je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dodatak%3A7._rang_HNL-a_2014.%2F15.&type=revision&diff=4847599&oldid=4846340 sada ujednačen]. Lijep pozdrav! --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])</small> 22:49, 4. veljače 2017. (CET) ::Meni izvori izgledaju sasvim jednako... [http://imgur.com/aZuWXl5 Uvjerite se i sami...] Lijevo: Chrome 55.0; desno: Firefox 51.0 --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])</small> 23:09, 4. veljače 2017. (CET) :::Dijeljenje izvora u stupce je prihvaćen postupak, ako su baš jako veliki možete ih i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Harry_Potter_i_Darovi_smrti_2._dio_(2011.)#Izvori ovako] formatirati, ali po prvi put vidim da se stavlja <nowiki> <small>{{izvori|2}}</small> </nowiki>... Ja ih osobno nikad ne bih tako formatirao jer tekst izvora <small>postaje <small>premalen</small></small>... --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])</small> 23:25, 4. veljače 2017. (CET) ::::Idemo logički: font je inače na 100% veličine. Predložak Izvori (reflist, kakogod...) automatski smanji font izvora na 90%. Stavljanjem <nowiki> <small>{{izvori|2}}</small> </nowiki> vi taj '''smanjeni font još više smanjujete''', na 72%. Ne moram Vam govoriti koliko je to nepraktično. Lijep pozdrav, --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])</small> 23:47, 4. veljače 2017. (CET) == Dalmatinska prvenstva == Pozdrav, vidio sam nekoliko članaka koje smatram da nisu najsretnije napisani: [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang 1951.]], [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang 1952.]], [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang 1953.]] Prvo, mislim da treba da budu dodatci, a ne članci, a drugo, u njima su navedena po dva ranga natjecanja, a i pored toga dalmatinsko prvenstvo nije bilo jedino 4-oligaško natjecanje u SFRJ. Mislim da ih treba razdvojiti i napraviti zasebne dodatke (Prvenstvo Dalmacije i Grupno prvenstvo SP Split). Također i [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang 1981./82.]] sadrži samo dalmatinsko prvenstvo, pa bi se komotno članak mogao preimenovati u Dalmatinsko prvenstvo 81/82. Što misliš? --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 16:21, 7. veljače 2017. (CET) :Nije meni problem da to ja uradim, već si rekao da dalmatinske lige ostavim tebi, pa nisam htio ništa raditi po tom pitanju --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 09:00, 8. veljače 2017. (CET) == Je li ti ovaj šta zbucao? == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Vinogradar03] Radio je na članku koji si pisao. Izokrenuo, a ne vidim referencije ni objašnjenja. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 07:32, 11. veljače 2017. (CET) == Uklapanje sadržaja == Bok Cybermb, pošto je trenutačno neki zastoj sa spajanjem povijesti dvaju ili više članaka, a kako spajanje povijesti uređivanja i dalje ostavlja preusmjeravanje s izvorišne na ciljnu stranicu, mislim da bi u ovom slučaju trebalo izvršiti uklapanje sadržaja. Možda bi i samom suradniku koji je radio na tim člancima bilo jasnije što treba učiniti kad bi se u iste postavilo odgovarajuće predloške za uklapanje sadržaja i to tako da: se u članak [[2. HNL 2016./17.]] postavi {{pp|uklopi u}}, a u članak u dodatcima [[2. HNL 2016./17.|Dodatak:2. HNL 2016./17.]] {{pp|uklopi iz}} i to na način da se navede točno u koji članak/dodatak treba uklopiti u, te iz kojeg članka treba uklapati. Jednostavnije, u članak izvan imenskoga prostora dodataka treba ići:<br> <nowiki>{{uklopi u|Dodatak:2. HNL 2016./17.}}</nowiki> (bez oznaka <nowiki><nowiki></nowiki></nowiki>) a u članak u imenskom prostoru dodataka treba ići: <nowiki>{{uklopi iz|2. HNL 2016./17.}}</nowiki> Onda ćemo vidjeti, želi li suradnik [[Suradnik:Marko Turkalj|<font color="navy">Marko Turkalj</font>]] prihvatiti taj prijedlog, ili ne prihvatiti, koji su mu bili razlozi i t. d. Hvala na razumijevanju i trudu koji ulažeš u stvaranje ove wikipedije na hrvatskome jeziku. Lijepi pozdrav i ugodan ostatak dana, srdačno tvoj, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 9,17; 17. veljače 2017. (SEV) * P.S. poslije ćemo već nekad spojiti i povijesti uređivanja, vjerojatno nitko neće ići brisati bivšu i buduću preusmjeravajuću stranicu [[2. HNL 2016./17.]], a ukoliko i bude bilo brisanja, ti i ja ćemo znati da je trebalo spojiti povijesti uređivanja, pa ćemo jednoga lijepog dana to i načiniti. Još jednom te lijepo pozdravljam, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 9,17; 17. veljače 2017. (SEV) == Your feedback matters: Final reminder to take the global Wikimedia survey == (''Sorry to write in English'') <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello! This is a final reminder that the Wikimedia Foundation survey will close on '''28 February, 2017 (23:59 UTC)'''. The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes. '''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&Aud=VAE&Src=52VAECE Take the survey now.]''' If you already took the survey - thank you! We won't bother you again. '''About this survey:''' You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project here]] or you can read the [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions]]. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email through EmailUser function to [[:m:Special:EmailUser/EGalvez_(WMF)| User:EGalvez (WMF)]]. '''About the Wikimedia Foundation:''' The [[:wmf:Home|Wikimedia Foundation]] supports you by working on the software and technology to keep the sites fast, secure, and accessible, as well as supports Wikimedia programs and initiatives to expand access and support free knowledge globally. Thank you! --[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]] ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 09:04, 23. veljače 2017. (CET) </div> <!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&oldid=16297909 --> == Je li ovaj piše u redu? == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._HNL_2016./17.&curid=578731&action=history] Je li ovaj piše u redu? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:26, 26. veljače 2017. (CET) == Izmjene na člancima o sezonama == Admini će nas pobiti zbog količine današnjih izmjena :) --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 22:43, 3. ožujka 2017. (CET) :''ovo radim sa sekundarnim accountom'' što je sigurno sigurno je :) Slažem se za ovakvu kategorizaciju. Sad bar ima dovoljno članaka. Ja sam danas sve sezone izbacio iz kategorije županije (u koju sam po automatizmu trpao pri kreiranju novih dodataka) --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 22:54, 3. ožujka 2017. (CET) ::Palo je i meni to na pamet... Ima dosta članaka iz NP Osijek i Vinkovci (nešto manje za Vukovar i Karlovac, mada se može i za njih napraviti) --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 23:13, 3. ožujka 2017. (CET) == re:Premještanje članaka == Zašto bi se sezone premještale u dodatak? Kakve su to gluposti? Ako se sezone HNL-a ne premještaju u dodatak zašto bi to radili i sa svim ostalim sezonama. [[Suradnik:Carl Johnson|Carl Johnson]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Carl Johnson|razgovor]])</small> 12:20, 4. ožujka 2017. (CET) == klubovi bez članaka == Kad kreiraš članke/dodatke o nogometnim sezonama, ubacuj poveznice ka klubovima čak i ako ne postoje članci o njima. U nekom trenutku će netko napraviti članak o tom klubu, pa da odmah budu sve poveznice tu. Em je lakše za pronalaženje podataka o sezonama (samo ideš na "što vodi ovamo"), em ako ima mnogo poveznica iskočiće na listi na kojoj su nepostojeći članci sa mnogo poveznica, a samim tim možda netko odluči da napiše članak (pa makar i mrvu). Isto važi i za bivše klubove: čak iako klub ne postoji, možda u nekom trenutku nastane članak... Što se tiče klubova koji su kroz povijest mijenjali ime, u sezonama stavi tadašnji naziv kluba (kao i poveznicu ka tom nazivu), a onda odradi redirekciju na sadašnji naziv (bar ja tako prakticiram). --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 09:19, 9. ožujka 2017. (CET) :Važi, mada ne znam kad ću moći, pošto u narednim danima imam malo veću frku na poslu, ali potrudiću se... Tako sam napravio i [[Dodatak:Popis športskih klubova na području općine Trpinje]] --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 17:34, 9. ožujka 2017. (CET) ::Super si odradio, mad bih ja ubacio još jednu kolonu - raniji nazivi kluba --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 09:26, 13. ožujka 2017. (CET) :::Iz dosadašnjeg iskustva sam se uvjerio da je gomila klubova i po nekoliko puta mijenjala imena, pa zbog toga mislim da bi bilo dobro staviti kao posebnu kolonu, radi bolje pretrage. Također, ja bih i aktivne i neaktivne klubove stavio u istu sekciju, ali bih ubacio kolonu "status" ("aktivan", "ugašen", "u mirovanju", "djeluje samo xy sekcija") --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 09:51, 13. ožujka 2017. (CET) ::::Počeo sam da radim dodatak za Vukovarsko-srijemsku županiju, ali neću imati vremena danas da završim, ostaviću započet, pa koliko budem stizao u narednim danima... --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 10:48, 13. ožujka 2017. (CET) :::::Konačno sam završio dodatak o klubovima iz VSŽ. Dosta mi je pomogla knjiga "Sto godina nogometa u Hrvatskoj" što si mi poslao, pogotovo kao dopuna ugašenih klubova i starih imena --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 13:45, 20. ožujka 2017. (CET) ::::::Preuzeo bih Osječko-baranjsku županiju (za početak), a kasnije možda i Sisačko-moslavačku i Karlovačku. Čisto da "kaparišem" :) Pokušaću u narednim danima rad na OSŽ, ali imam malo veću gužvu na poslu, pa će mi tempo biti malo sporiji... --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 16:42, 20. ožujka 2017. (CET) :::::::Dalmacija je ozbiljan zalogaj, isto kao i Zagreb... Mada mislim da će i OSŽ biti obimna --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 17:15, 20. ožujka 2017. (CET) == 3. HNL - Jug == Pozdrav! Zahvaljujem na pomoći oko stranice, prebacivanje na drugu stranicu sam mislio ostaviti za kraj sezone, ali i ovako je izvrsno. Formatiranje oko utakmica cu rijesiti cim prije, jer je ono puno uredniji nacin od trenutnog (novi sam kod uredivanja, nisam znao kako bih drugacije). Ako imate volje i vremena, jedino oko cega bih zahtijevao pomoc je azuriranje top strijelaca, sto odnosi dosta vremena (i ako slucajno imate pristup COMET-u HNS-a, za dodavanje malo detaljnijih statistika). == Predlošci u kategorijama == Bok, Cybermb, ne bih rekao da je ovakav predložak ([[Predložak:HR rukomet sezone - kategorije]]) potreban. Kategorije se kategoriziraju i dostupne su u višoj kategoriji ([[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja po sezonama]]). Lijepo bi bilo da se slične stvari najave i rasprave na odgovarajućem mjestu, kao što je primjerice stranica za razgovor odgovarajućih uputa {{--}} [[Wikipedija:Upute za odabir predložaka/Rukomet]]. Uostalom, [[Wikipedija:Predlošci]] jasno navodi da se predlošci stavljaju u [[wikipedija:članak|članke]]. Isto se navodi i u [[Wikipedija:Imenski prostori#Imenski prostor predloška]]. Drugo je predložak {{pp|Glavnik}} i pravilna uporaba predloška {{pp|Commonscat}} u [[WP:KAT|kategorijama]]. {{kat:|Skupni predlošci}} nisu namijenjeni kategorijama. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 0,57; 4. svibnja 2017. (SEV) == 3. HNL Jug == Zahvaljujem što ste uredili ono u vrijeme mog odsustva, situacija u školi mi je poprilično oduzela vremena, ali sad ću nastaviti po planu s uređivanjem. Ono za stadione je izvrsna ideja koju ću implementirati čim stignem. Na stranicu 3. HNL - Jug (izvorna stranica) ću vratiti samo tablicu kao nekakvu osnovnu informaciju za trenutnu sezonu, te ostaviti poveznicu za stranicu 2016./17. [[Suradnik:StevoLopata8561|StevoLopata8561]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:StevoLopata8561|razgovor]])</small> 19:59, 13. svibnja 2017. (CEST) == 3. HNL Jug == I zaboravio sam napomenuti, što se tiče Neretve, svi prijašnji rezultati ostaju, a svi budući se pišu 3:0 za protivnika. To ću odmah urediti za sve utakmice do kraja sezone. [[Suradnik:StevoLopata8561|StevoLopata8561]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:StevoLopata8561|razgovor]])</small> 20:02, 13. svibnja 2017. (CEST) == (bez naslova) == Imam jedno pitanje 2.HNL 2017-18 treba napraviti ali nekako mi ne ide inače stranica je na Engleskom jeziku pa ako možete to napraviti i molim vas za 3.HNL 2017-18.Pozdrav.Ja sam nešto napravio a može li netko to napraviti <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Marko Turkalj|Marko Turkalj]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Marko Turkalj|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Marko Turkalj|doprinosi]]) 02:00, 10. lipnja 2017.</small> == Molba == Možeš li molim te ako nađeš vremena stvoriti [[National Women's Soccer League]] (američka ženska 1. liga). Hvala--[[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 14:19, 17. lipnja 2017. (CEST) == Kontakt == Mail preko kojeg me možeš kontaktirati: <!-- garandwwii@gmail.com --> --[[Suradnik:Okam avok|Okam avok]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Okam avok|razgovor]])</small> 11:26, 1. kolovoza 2017. (CEST) == Kategorije == Pozdrav. Vidim da si se bacio na grupiranje nogometnih sezona u SFRJ. Svaka čast. Samo jedna napomena: podsavezna, područna i općinska liga se nadovezuju jedna na drugu (samo su se nazivi organizacija mijenjali: nogometni podsavez, nogometno središte područja, općinski nogometni savez...). Iz tog razloga smatram da nema potrebe razdvajati kategorije podsavezna liga, područna liga, općinska liga, već se to sve treba svrstati u kategoriju nogometna natjecanja xx podsaveza (pa čak tu staviti i ona koja su nižeg ranga, npr. općinska 2.liga, grupno natjecanje...). Slična situacija je i sa Slavonskom zonom: mislim da bi ih trebalo sve strpati u istu kategoriju (i one jedinstvene sezone, kao i kasnije kad je zona bila podjeljena na skupine) --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 12:24, 5. kolovoza 2017. (CEST) :U pravu si što se tiče odvajanja (prvo se 50ih NP Vinkovci odvojili od NP Osijek, zatim se 63. NP Vukovar odvojio od Vinkovaca, a kasnije Županja od Vinkovaca). Ali u pitanju je kontinuitet natjecanja (nije osnovano novo, već su se samo klubovi izdvojili i osnovali novi podsavez, a VK klubovi su nastavili gdje su bili i ranije). Grupiranjem natjecanja u SNZ sam mislio da se sve objedini, bez obzira na rang koji je natjecanje predstavljalo (počelo je kao 3.rang, a završilo kao 5.). Što se tiče tablice sa međusobnim susretima, nemam ništa protiv, ali ne bih izbacivao rezultate (ipak ovako obrađeni sadrže više podataka). --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 13:58, 5. kolovoza 2017. (CEST) == re: 2. ŽNL Karlovačka 2016./17. == Pošto je u pitanju liga koja je podijeljena na grupe, planirao sam da napravim zasebne dodatke za grupe Sjever i Jug, ali mi je problem da nađem kompletne rezultate, pa nisam htio da samo dupliram sadržaj. U te dodatke mogu se ubaciti ovakve tablice --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 10:30, 11. kolovoza 2017. (CEST) : Znam za to, odatle sam ranije izvlačio rezultate. Samo u poslednje vreme nisam imao previše vremena, a sad sam počeo da radim u novoj firmi, pa ne mogu (još uvijek) toliko da visim na Wiki :) --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 12:02, 11. kolovoza 2017. (CEST) == Ako kolega dobro radi, samo mi reci == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dodatak:3._HNL_-_Jug_2017./18.&oldid=4943557] [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 18:53, 23. kolovoza 2017. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura&oldid=prev&diff=4944553] Ako kopira s članka (s hr.wiki) koji je netko drugi pisao, onda mora u sažetku napisati s kojeg je članka preuzeo. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 19:25, 23. kolovoza 2017. (CEST) == NSL == Hvala, članak je odličan!--[[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 18:41, 2. rujna 2017. (CEST) == Konačno == Konačno mislim da sam završio [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Osječko-baranjskoj županiji]]... Ima samo 100k :) Stavio sam na sam početak dodatka napomenu da je u pitanju stanje zaključno sa sezonom 2016/17. Vjerojatno ću u narednim mjesecima update-ovati dodatak, kad na site-u ŽNS OBŽ budu objavili tablice i rezultate iz ove sezone. Isto sam napravio i sa klubovima iz VSŽ. Možda ne bi bilo loše da isto staviš i ti na dodatke koje si radio, čisto da se zna na koji period se odnosi. Pozdrav --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 10:33, 2. studenoga 2017. (CET) :Što se tiče sezona, odlično je odrađeno, nemam zamjerki :) U biti, kako god da se uradi, bolje je nego da nema ništa, ali ti se baš potrudiš... Ja sam ligaške rezultate stavljao samo za sezone u RH, nisam za one u SFRJ (em ih nema, em treba kopati po arhivama), samo stavljam kvalifikacijske utakmice (ako ih imam). Primjetio sam samo jednu razliku u našim stilovima, ti stavljaš poveznice na današnje nazive klubova, a ako ne postoji članak ne stavljaš poveznicu. Ja s druge strane, stavljam poveznice i nazive klubova kako su se tada zvali, pa onda pravim preusmjeravanje na aktivan članak, čak i tamo gdje ne postoji članak (što je više "praznih" poveznica, to će prije iskočiti kao traženiji članak, pa će ga možda netko napisati). Što se tiče popisa klubova, definitivno si bio u pravu da je OBŽ najzeznutija županija (možda jedino Zagreb ima više klubova). Kapiram da će sad sve drugo biti lakše za uraditi. U svakom slučaju: "ne daj se", "vjerujem u tebe", "samo naprijed", "možeš ti to" :) (malo sam izludio na poslu, pa mi wiki ispušni ventil) --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 16:44, 2. studenoga 2017. (CET) ::Stvarno, nisam obraćao pozornost na taj dio, u biti samo iskopiram takst koji sam stavio na prethodne dodatke i pravim tablicu... Nisam mnogo proučavao više rangove, pa nisam ni siguran da znam točno tako je bilo organizirano (u početku sam počeo pisanje dodataka od podsaveznih liga, pa sam se tek kasnije "popeo" na Slavonsku nogometnu zonu... --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 15:45, 3. studenoga 2017. (CET) {{ArhivKraj}} qphjsf8td00a4qahers7dcwdff6nnm7 10 614941 7430479 7417726 2026-04-15T13:20:25Z NeptuneBot 239945 premješteno iz [[Category:RTL Grupa]] u [[Category:RTL Group]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7430479 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = RTL Grupa u Hrvatskoj | naslov = [[RTL Grupa|RTL]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | slika = | grupa1 = Nacionalni TV kanali | popis1 = {{Navigacija podgrupa | grupa1 = Opći | popis1 = [[RTL Televizija]] | grupa2 = Specijalizirani | popis2 = [[RTL 2]] • [[RTL Kockica]] }} | grupa2 = Kabelski TV kanali | popis2 = {{Navigacija podgrupa | grupa1 = Domaći kanali | popis1 = [[RTL Living]] • [[RTL Passion]] • [[RTL Crime]] • [[RTL Adria]] | grupa2 = Međunarodni kanali | popis2 = [[RTL Croatia World]] }} | grupa3 = Video na zahtjev | popis3 = [[Voyo]] | grupa4 = Povezani članci | popis4 = [[Central European Media Enterprises]] • [[RTL Grupa]] }} <noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija: Skupni televizijski predlošci]] [[Kategorija: Hrvatski predlošci]] [[Kategorija:RTL Group]] </noinclude> agiaftkezye5p5xwvod1lhrwrtwvszb 0 615667 7430662 7187464 2026-04-16T00:45:13Z Ton963 315493 7430662 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje=[[Hrvatska nogometna liga|Hrvatski Telekom Prva liga]] |sezona=2018./19. |slika= [[Datoteka:Prvaliga 2018.png|250px]] |opis= |prvaci=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |promovirani= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin ]] |degradirani= [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš ]] |kontinentalni kup1=[[UEFA Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |kontinentalni kup2= [[UEFA Europska liga]] |kvalifikanti kup2= [[HNK Rijeka|Rijeka ]] <br /> [[NK Osijek |Osijek ]]<br /> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split ]] |kontinentalni kup3= |kvalifikanti kup3= |kontinentalni kup4= |kvalifikanti kup4= |utakmica= |golova= |najbolji strijelac= [[Mijo Caktaš]] |najveća domaća pobjeda= |najveća gostujuća pobjeda= |najefikasnija utakmica= |pobjednički niz= |niz neporaženosti= |niz poraza= |najveća posjećenost= |najmanja posjećenost= |ukupna posjećenost= |prosječna posjećenost= |prethodna sezona=[[1. HNL 2017./18.|2017./18.]] |sljedeća sezona=[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]] }} '''Prva hrvatska nogometna liga 2018./19.''' (službeno, iz sponzorskih razloga: '''Hrvatski Telekom Prva liga''') bila je 28. sezona [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] koja je započela [[27. srpnja]] [[šport u 2018.|2018.]] godine, a završila [[25. svibnja]] [[šport u 2019.|2019.]] godine. Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja je sezonu podijelila na proljetni i jesenski dio.<br> Prvak je postao ''[[GNK Dinamo Zagreb|"Dinamo"]]'' iz [[Zagreb]]a. == Momčadi == {{Lokacijska karta+|Hrvatska|float=right|width=300|places= {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=46.27|long=16.83|label=<small> [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] </small>}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=45.65|long=18.69|label=<small> [[NK Osijek|Osijek]] </small>|position=left}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=45.43|long=14.43|label=<small> [[HNK Rijeka|Rijeka]] </small>}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=43.62|long=16.45|label=<small> [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] </small>|position=left}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=45.90|long=15.97|label=<small> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] <br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] <br> [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] </small>}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=45.95|long=15.80|label=<small> [[NK Inter Zaprešić|Inter]] </small>|position=left}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=45.72|long=16.08|label=<small> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] </small>|position=left}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=44.97|long=13.85|label=<small> [[NK Istra 1961|Istra 1961]] </small> }} |caption=}} {{Table alignment}} {| class="wikitable col4right" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski parner !!Glavni sponzor |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||35.423 ||{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] ||{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ||[[Adidas]] ||[[Lana grupa]] |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||8000 ||{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] ||{{Z|HRV}} [[Igor Čagalj]] ||[[Alpas]] |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||34.198 ||{{Z|HRV}} [[Siniša Oreščanin]] ||{{Z|HRV}} [[Mijo Caktaš]] ||[[Macron]] ||[[Tommy]] |- |[[NK Inter Zaprešić|Inter]] ||[[Zaprešić]] ||[[ŠRC Zaprešić]] ||5228 ||{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] ||{{Z|HRV}} [[Karlo Muhar]] ||[[Joma]] |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||9800 ||{{Z|HRV}} [[Igor Cvitanović]] ||{{Z|HRV}} [[Marin Grujević]] ||[[Kelme]] ||[[Croatia osiguranje]] |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||8850 ||{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] ||{{Z|HRV}} [[Fran Karačić]] ||[[Nike, Inc.|Nike]] ||[[Crodux]] |- |[[NK Osijek|Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Stadion Gradski vrt]] ||18.856 ||{{Z|HRV}} [[Dino Skender]] ||{{Z|HRV}} [[Mile Škorić]] ||[[Nike, Inc.|Nike]] ||[[DOBRO]] |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||8279 ||{{Z|HRV}} [[Igor Bišćan]] ||{{Z|AUT}} [[Alexander Gorgon]] ||[[Joma]] ||[[Sava Osiguranje|Sava osiguranje]] |- |[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||8850 ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Ivković]] ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Mrkonjić]] ||[[Kelme]] |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ||[[Koprivnica]] ||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš]] ||3205 ||{{Z|HRV}} [[Ivica Sertić]] ||{{Z|HRV}} [[Mateas Delić]] ||[[Adidas]] ||[[Belupo]] ([[Podravka]]) |} == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=28 hnl.hr] |team1=DIN |team2=RIJ |team3=OSI |team4=HAJ |team5=GOR |team6=LOK |team7=SLA |team8=INT |team9=IST |team10=RUD |result1=CL2Q |result2=EL3Q |result3=EL3Q |result4=EL3Q |result9=RPO |result10=REL |update=complete |win_DIN=29|draw_DIN=5 |loss_DIN=2 |gf_DIN=74|ga_DIN=20 |win_GOR=17|draw_GOR=8 |loss_GOR=11|gf_GOR=57|ga_GOR=46 |win_HAJ=17|draw_HAJ=11|loss_HAJ=8 |gf_HAJ=59|ga_HAJ=39 |win_INT=9 |draw_INT=4 |loss_INT=23|gf_INT=40|ga_INT=84 |win_IST=6 |draw_IST=7 |loss_IST=23|gf_IST=31|ga_IST=73 |win_LOK=13|draw_LOK=10|loss_LOK=13|gf_LOK=51|ga_LOK=43 |win_OSI=18|draw_OSI=8 |loss_OSI=10|gf_OSI=61|ga_OSI=36 |win_RIJ=19|draw_RIJ=10|loss_RIJ=7 |gf_RIJ=70|ga_RIJ=36 |win_RUD=3 |draw_RUD=5 |loss_RUD=28|gf_RUD=26|ga_RUD=80 |win_SLA=7 |draw_SLA=16|loss_SLA=13|gf_SLA=41|ga_SLA=53 |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica Velika Gorica]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |name_INT=[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_RUD=[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |status_DIN=P |status_RUD=R |status_IST=O |status_text_O=Pobjednik doigravanja |show_limit=5 |res_col_header=QR |col_CL2Q=green1 |text_CL2Q=[[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Liga prvaka]] |col_EL3Q=blue1 |text_EL3Q=[[UEFA Europska liga 2019./20.|UEFA Europska liga]] |col_RPO=red2 |text_RPO=Doigravanje za [[2. HNL 2019./20.|2. HNL]] |col_REL=red1 |text_REL=[[2. HNL 2019./20.|2. HNL]] }}</onlyinclude> Broj predstavnika u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka]] i [[UEFA Europska liga]] u sezoni 2019./20. ovisio je o pobjedniku [[Hrvatski nogometni kup|Kupa Hrvatske]]. Ako pobjednik [[Hrvatski nogometni kup 2018./19.|Kupa Hrvatske]] bude da jednoj od prve tri pozicije na tablici [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]], četvrta pozicija na tablici 1. HNL 2018./19. također će voditi u kvalifikacije za [[UEFA Europska liga]] [[UEFA Europska liga 2019./20.|2019./20.]] == Rezultatska križaljka == {{glavni|Dodatak:Utakmice 1. HNL 2018./19.}} {{Legend2|#b3ffb3|Pobjeda domaćina utakmice|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffad99|Poraz domaćina utakmica|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffffcc|Rezultatski izjednačena utakmica |text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Table alignment}} {| class="wikitable defaultcenter" ! colspan="11" |Prvi ciklus (1. – 18. kolo) ! rowspan="12" | ! colspan="11" |Drugi ciklus (19. – 36. kolo) |- !Domaća / Gostujuća !DIN !GOR !HAJ !INT !IST !LOK !OSI !RIJ !RUD !SLA !Domaća / Gostujuća !DIN !GOR !HAJ !INT !IST !LOK !OSI !RIJ !RUD !SLA |- |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> !— | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |5:3 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> !— | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |7:2 | style="background:#b3ffb3" |3:0 |- |<div style="text-align: right;"> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</div> | style="background:#ffad99" |0:1 !— | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |2:3 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffffcc" |3:3 |<div style="text-align: right;"> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</div> | style="background:#ffad99" |1:2 !— | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#b3ffb3" |4:1 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |4:3 |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#ffad99" |0:2 !— | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#ffffcc" |2:2 |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffffcc" |0:0 !— | style="background:#b3ffb3" |3:2 | style="background:#b3ffb3" |4:1 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#b3ffb3" |4:0 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |2:0 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]</div> | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |1:3 | style="background:#ffffcc" |2:2 !— | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#ffffcc" |0:0 |<div style="text-align: right;">[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]</div> | style="background:#ffad99" |2:3 | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#ffad99" |1:3 !— | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |3:2 | style="background:#ffad99" |1:3 | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |1:3 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#ffad99" |1:4 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |2:4 | style="background:#ffad99" |0:2 !— | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#ffad99" |0:4 | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |0:1 !— | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffad99" |0:7 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]</div> | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#b3ffb3" |4:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 !— | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]</div> | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |2:3 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffffcc" |01:1 !— | style="background:#ffad99" |0:4 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#b3ffb3" |3:1 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#b3ffb3" |4:1 | style="background:#b3ffb3" |6:0 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |2:1 !— | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#b3ffb3" |3:2 | style="background:#ffffcc" |1:1 |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 !— | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |4:0 | style="background:#ffffcc" |3:3 | style="background:#b3ffb3" |3:0 |style="background:#ffffcc" |1:1 !— | style="background:#b3ffb3" |5:1 | style="background:#ffffcc" |0:0 |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#ffad99" |1:3 | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#b3ffb3" |7:0 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |3:1 !— | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]]</div> | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffad99" |1:4 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |0:4 | style="background:#ffad99" |1:4 | style="background:#ffad99" |1:2 !— | style="background:#ffffcc" | 1:1 |<div style="text-align: right;">[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]]</div> | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |1:4 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffad99" |2:4 !— | style="background:#ffad99" |0:1 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#ffad99" |2:5 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 !— |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffffcc" |3:3 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |2:1 !— |} ''Posljednje ažuriranje: 36. kolo – 3. kolovoza 2020.''<ref>{{Citiranje weba |url=http://prvahnl.hr/prva:liga/raspored:i:rezultati/ |title=Raspored i rezultati |work=prvahnl.hr |publisher=HNS |accessdate=14. kolovoza 2018.}}</ref><ref> [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=28&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2018:2019 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 3. kolovoza 2020. </ref> == Najbolji strijelci lige == Strijelci 10 i više pogodaka<ref> [https://hrnogomet.com/hnl/strijelci.php?lang=hr&stranica=1&sortBy=3&sortOrder=desc&prvenstvo=28 hrnogomet.com, Strijelci 1. HNL 2018./19.], pristupljeno 3. kolovoza 2020. </ref> <br> ažurirano 3. kolovoza 2020. ; 19 golova * {{Z|HRV}} [[Mijo Caktaš]] (Hajduk Split) ; 18 golova * {{Z|HRV}} [[Mirko Marić]] (Osijek) ; 16 golova * {{Z|HRV}} [[Jakov Puljić]] (Rijeka) ; 14 golova * {{Z|POLJ}} [[Łukasz Zwoliński]] (Gorica Velika Gorica) * {{Z|SRB}} [[Komnen Andrić]] (Inter – 10 / Dinamo Zagreb – 4) ; 13 golova * {{Z|BRA}} [[Jairo da Silva]] (Hajduk Split) * {{Z|HRV}} [[Ivan Krstanović]] (Lokomotiva – 6 / Slaven Belupo – 7) ; 12 golova * {{Z|HRV}} [[Antonio Mirko Čolak|Antonio Čolak]] (Rijeka) ; 10 golova * {{Z|HRV}} [[Kristijan Lovrić]] (Gorica Velika Gorica) == Suci u sezoni 2018./19. == {| class="wikitable" style="width:95%; text-align:center; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! colspan="3" style="background:#ffcc00;" |'''Suci – Elitna skupina''' ! rowspan="10" | ! colspan="3" style="background:#ffdb4d;" |'''Suci – 1. skupina''' ! rowspan="10" | ! colspan="3" style="background:#fff0b3;" |'''Suci – talent skupina''' |- !Ime i prezime !!Datum rođenja !!Mjesto rođenja !!Ime i prezime !!Datum rođenja !!Mjesto rođenja !!Ime i prezime !!Datum rođenja !!Mjesto rođenja |- |[[Ivan Bebek]] ||30. svibnja 1977. ||Rijeka |[[Damir Batinić]] ||29. listopada 1975 ||Osijek |[[Marko Cestarić]] ||5. kolovoza 1989. ||Sisak |- |[[Fran Jović]] ||13. lipnja 1984. ||Zagreb |[[Dario Bel]] ||1. srpnja 1988. ||Osijek |[[Ante Čuljak]] ||26. svibnja 1991. ||Zagreb |- |[[Igor Pajač]] ||30. rujna 1985. ||Zelina |[[Goran Gabrilo]] ||13. rujna 1977. ||Split |[[Tino Krečak]] ||26. srpnja 1987. ||Velika Gorica |- |[[Tihomir Pejin]] ||11. listopada 1983. ||Donji Miholjac |[[Igor Križarić]] ||5. studenog 1977. ||Čakovec |[[Dario Kulušić]] ||10. listopada 1986. ||Šibenik |- |[[Duje Strukan]] ||16. svibnja 1984. ||Split |[[Marko Matoc]] ||21. siječnja 1979. ||Zaprešić |[[Josip Lučić (nogometni sudac)|Josip Lučić]] ||14. rujna 1986. ||Vinkovci |- |[[Mario Zebec]] ||24. rujna 1982. ||Varaždin |[[Dalibor Mlakar]] ||30. rujna 1975. ||Zagreb |[[Ivan Župan]] ||25. siječnja 1988. ||Bjelovar |- | colspan="3" rowspan="2" | |[[Marin Vidulin]] ||29. rujna 1980. ||Kanfanar | colspan="3" rowspan="2" | |- |[[Ivan Vučković]] ||2. veljače 1986. ||Zagreb |- ! colspan="11" | |- ! colspan="3" style="background:#ffcc00;" |'''Pomoćni suci – elitna skupina''' ! rowspan="14" | ! colspan="3" style="background:#ffdb4d;" |'''Pomoćni suci – 1. kategorija''' ! rowspan="14" | ! colspan="3" style="background:#fff0b3;" |'''Pomoćni suci – talent skupina''' |- !Ime i prezime !!Datum rođenja !!Mjesto rođenja !!Ime i prezime !!Datum rođenja !!Mjesto rođenja !!Ime i prezime !!Datum rođenja !!Mjesto rođenja |- |[[Jerko Crnčić]] ||8. travnja 1979. ||Vrbovec |[[Krunoslav Ambrinac]] ||2. rujna 1976. ||Zagreb |[[Alen Jakšić]] ||6. ožujka 1988. ||Solin |- |[[Miro Grgić]] ||18. lipnja 1973. ||Osijek |[[Dejan Berger]] ||18. travnja 1979. ||Osijek |[[Tomislav Keglević]] ||18. srpnja 1989. ||Našice |- |[[Borut Križarić]] ||5. kolovoza 1979. ||Čakovec |[[Vedran Đurak]] ||12. listopada 1986. ||Sisak |[[Kristijan Novosel]] ||20. kolovoza 1989. ||Gat |- |[[Igor Krmar]] ||2. travnja 1973. ||Zagreb |[[Nikola Kečkiš]] ||14. svibnja 1981. ||Virovitica |[[Luka Pušić]] ||8. kolovoza 1988. ||Zagreb |- |[[Ivica Modrić]] ||9. listopada 1975. ||Zagreb |[[Robi Kezele]] ||17. kolovoza 1977. ||Rijeka | colspan="3" rowspan="8" | |- |[[Goran Pataki]] ||17. studenog 1980. ||Đakovo |[[Davor Kožarec]] ||11. svibnja 1956. ||Domaslovec |- |[[Goran Perica]] ||8. prosinca 1978. ||Šibenik |[[Goran Loparac]] ||19. siječnja 1976. ||Sladojevci |- |[[Tomislav Petrović (sudac)|Tomislav Petrović]] ||4. rujna 1973. ||Valpovo |[[Mario Pepur]] ||18. srpnja 1977. ||Split |- |[[Hrvoje Radić]] ||10. svibnja 1982. ||Split |[[Sanja Rođak-Karšić]] ||16. prosinca 1983. ||Podravske Sesvete |- |[[Bojan Zobenica]] ||26. kolovoza 1983. ||Velika Gorica |[[Marko Stolnik]] ||2. siječnja 1988. ||Hrašćica |- | colspan="3" rowspan="2" | |[[Kruno Šarić (sudac)|Kruno Šarić]] ||25. veljače 1985. ||Županja |- |[[Marjan Tomac]] ||26. ožujka 1985. ||Vladislavci |} ''Posljednje ažuriranje: 14. kolovoza 2018., ispravci imena 28. ožujka 2019.''<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=http://prvahnl.hr/prva-liga/suci/ |title=Suci |work=prvahnl.hr |accessdate=14. kolovoza 2018.}}</ref> == Kvalifikacije za 1. HNL 2019./20. == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |1:3 |'''[[NK Istra 1961|Istra 1961 Pula]]''' |1:1 |0:2 |} == Unutarnje poveznice == * [[2. HNL 2018./19.|2. HNL 2018./19.]] * [[3. HNL 2018./19.|3. HNL 2018./19.]] * [[4. rang HNL-a 2018./19.|4. rang HNL-a 2018./19.]] * [[5. rang HNL-a 2018./19.|5. rang HNL-a 2018./19.]] * [[6. rang HNL-a 2018./19.|6. rang HNL-a 2018./19.]] * [[7. rang HNL-a 2018./19.|7. rang HNL-a 2018./19.]] * [[8. rang HNL-a 2018./19.|8. rang HNL-a 2018./19.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2018./19.]] == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/ Službene stranice Prva HNL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150711085846/http://prvahnl.hr/ |date=11. srpnja 2015. }} * [http://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=28&lang=hr hrnogomet.com, 1. HNL 2018./19.] * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=CRO/domesticleague/index.html UEFA.com, profil lige] == Izvori == {{izvori|30em}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} {{fb kraj}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2018./19.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2018./19.| 1]] biln89w283mvluliz20gprm8bocw7sn 7430714 7430662 2026-04-16T09:29:54Z Panasko 203327 7430714 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje=[[Hrvatska nogometna liga|Hrvatski Telekom Prva liga]] |sezona=2018./19. |slika= [[Datoteka:Prvaliga 2018.png|250px]] |opis= |prvaci=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |promovirani= [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin ]] |degradirani= [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš ]] |kontinentalni kup1=[[UEFA Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |kontinentalni kup2= [[UEFA Europska liga]] |kvalifikanti kup2= [[HNK Rijeka|Rijeka ]] <br /> [[NK Osijek |Osijek ]]<br /> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split ]] |kontinentalni kup3= |kvalifikanti kup3= |kontinentalni kup4= |kvalifikanti kup4= |utakmica= |golova= |najbolji strijelac= [[Mijo Caktaš]] |najveća domaća pobjeda= |najveća gostujuća pobjeda= |najefikasnija utakmica= |pobjednički niz= |niz neporaženosti= |niz poraza= |najveća posjećenost= |najmanja posjećenost= |ukupna posjećenost= |prosječna posjećenost= |prethodna sezona=[[1. HNL 2017./18.|2017./18.]] |sljedeća sezona=[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]] }} '''Prva hrvatska nogometna liga 2018./19.''' (službeno, iz sponzorskih razloga: '''Hrvatski Telekom Prva liga''') bila je 28. sezona [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] koja je započela [[27. srpnja]] [[šport u 2018.|2018.]] godine, a završila [[25. svibnja]] [[šport u 2019.|2019.]] godine. Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja je sezonu podijelila na proljetni i jesenski dio.<br> Prvak je postao ''[[GNK Dinamo Zagreb|"Dinamo"]]'' iz [[Zagreb]]a. == Momčadi == {{Lokacijska karta+|Hrvatska|float=right|width=300|places= {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=46.27|long=16.83|label=<small> [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] </small>}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=45.65|long=18.69|label=<small> [[NK Osijek|Osijek]] </small>|position=left}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=45.43|long=14.43|label=<small> [[HNK Rijeka|Rijeka]] </small>}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=43.62|long=16.45|label=<small> [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] </small>|position=left}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=45.90|long=15.97|label=<small> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] <br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] <br> [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] </small>}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=45.95|long=15.80|label=<small> [[NK Inter Zaprešić|Inter]] </small>|position=left}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=45.72|long=16.08|label=<small> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] </small>|position=left}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=44.97|long=13.85|label=<small> [[NK Istra 1961|Istra 1961]] </small> }} |caption=}} {{Table alignment}} {| class="wikitable col4right" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski parner !!Glavni sponzor |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||35.423 ||{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] ||{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ||[[Adidas]] ||[[Lana grupa]] |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||8000 ||{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] ||{{Z|HRV}} [[Igor Čagalj]] ||[[Alpas]] |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||34.198 ||{{Z|HRV}} [[Siniša Oreščanin]] ||{{Z|HRV}} [[Mijo Caktaš]] ||[[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||[[Tommy]] |- |[[NK Inter Zaprešić|Inter]] ||[[Zaprešić]] ||[[ŠRC Zaprešić]] ||5228 ||{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] ||{{Z|HRV}} [[Karlo Muhar]] ||[[Joma]] |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||9800 ||{{Z|HRV}} [[Igor Cvitanović]] ||{{Z|HRV}} [[Marin Grujević]] ||[[Kelme]] ||[[Croatia osiguranje]] |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||8850 ||{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] ||{{Z|HRV}} [[Fran Karačić]] ||[[Nike, Inc.|Nike]] ||[[Crodux]] |- |[[NK Osijek|Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Stadion Gradski vrt]] ||18.856 ||{{Z|HRV}} [[Dino Skender]] ||{{Z|HRV}} [[Mile Škorić]] ||[[Nike, Inc.|Nike]] ||[[DOBRO]] |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||8279 ||{{Z|HRV}} [[Igor Bišćan]] ||{{Z|AUT}} [[Alexander Gorgon]] ||[[Joma]] ||[[Sava Osiguranje|Sava osiguranje]] |- |[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||8850 ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Ivković]] ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Mrkonjić]] ||[[Kelme]] |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ||[[Koprivnica]] ||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš]] ||3205 ||{{Z|HRV}} [[Ivica Sertić]] ||{{Z|HRV}} [[Mateas Delić]] ||[[Adidas]] ||[[Belupo]] ([[Podravka]]) |} == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=28 hnl.hr] |team1=DIN |team2=RIJ |team3=OSI |team4=HAJ |team5=GOR |team6=LOK |team7=SLA |team8=INT |team9=IST |team10=RUD |result1=CL2Q |result2=EL3Q |result3=EL3Q |result4=EL3Q |result9=RPO |result10=REL |update=complete |win_DIN=29|draw_DIN=5 |loss_DIN=2 |gf_DIN=74|ga_DIN=20 |win_GOR=17|draw_GOR=8 |loss_GOR=11|gf_GOR=57|ga_GOR=46 |win_HAJ=17|draw_HAJ=11|loss_HAJ=8 |gf_HAJ=59|ga_HAJ=39 |win_INT=9 |draw_INT=4 |loss_INT=23|gf_INT=40|ga_INT=84 |win_IST=6 |draw_IST=7 |loss_IST=23|gf_IST=31|ga_IST=73 |win_LOK=13|draw_LOK=10|loss_LOK=13|gf_LOK=51|ga_LOK=43 |win_OSI=18|draw_OSI=8 |loss_OSI=10|gf_OSI=61|ga_OSI=36 |win_RIJ=19|draw_RIJ=10|loss_RIJ=7 |gf_RIJ=70|ga_RIJ=36 |win_RUD=3 |draw_RUD=5 |loss_RUD=28|gf_RUD=26|ga_RUD=80 |win_SLA=7 |draw_SLA=16|loss_SLA=13|gf_SLA=41|ga_SLA=53 |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica Velika Gorica]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |name_INT=[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_RUD=[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |status_DIN=P |status_RUD=R |status_IST=O |status_text_O=Pobjednik doigravanja |show_limit=5 |res_col_header=QR |col_CL2Q=green1 |text_CL2Q=[[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Liga prvaka]] |col_EL3Q=blue1 |text_EL3Q=[[UEFA Europska liga 2019./20.|UEFA Europska liga]] |col_RPO=red2 |text_RPO=Doigravanje za [[2. HNL 2019./20.|2. HNL]] |col_REL=red1 |text_REL=[[2. HNL 2019./20.|2. HNL]] }}</onlyinclude> Broj predstavnika u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka]] i [[UEFA Europska liga]] u sezoni 2019./20. ovisio je o pobjedniku [[Hrvatski nogometni kup|Kupa Hrvatske]]. Ako pobjednik [[Hrvatski nogometni kup 2018./19.|Kupa Hrvatske]] bude da jednoj od prve tri pozicije na tablici [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]], četvrta pozicija na tablici 1. HNL 2018./19. također će voditi u kvalifikacije za [[UEFA Europska liga]] [[UEFA Europska liga 2019./20.|2019./20.]] == Rezultatska križaljka == {{glavni|Dodatak:Utakmice 1. HNL 2018./19.}} {{Legend2|#b3ffb3|Pobjeda domaćina utakmice|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffad99|Poraz domaćina utakmica|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffffcc|Rezultatski izjednačena utakmica |text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Table alignment}} {| class="wikitable defaultcenter" ! colspan="11" |Prvi ciklus (1. – 18. kolo) ! rowspan="12" | ! colspan="11" |Drugi ciklus (19. – 36. kolo) |- !Domaća / Gostujuća !DIN !GOR !HAJ !INT !IST !LOK !OSI !RIJ !RUD !SLA !Domaća / Gostujuća !DIN !GOR !HAJ !INT !IST !LOK !OSI !RIJ !RUD !SLA |- |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> !— | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |5:3 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> !— | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |7:2 | style="background:#b3ffb3" |3:0 |- |<div style="text-align: right;"> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</div> | style="background:#ffad99" |0:1 !— | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |2:3 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffffcc" |3:3 |<div style="text-align: right;"> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</div> | style="background:#ffad99" |1:2 !— | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#b3ffb3" |4:1 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |4:3 |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#ffad99" |0:2 !— | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#ffffcc" |2:2 |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffffcc" |0:0 !— | style="background:#b3ffb3" |3:2 | style="background:#b3ffb3" |4:1 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#b3ffb3" |4:0 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |2:0 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]</div> | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |1:3 | style="background:#ffffcc" |2:2 !— | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#ffffcc" |0:0 |<div style="text-align: right;">[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]</div> | style="background:#ffad99" |2:3 | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#ffad99" |1:3 !— | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |3:2 | style="background:#ffad99" |1:3 | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |1:3 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#ffad99" |1:4 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |2:4 | style="background:#ffad99" |0:2 !— | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#ffad99" |0:4 | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |0:1 !— | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffad99" |0:7 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]</div> | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#b3ffb3" |4:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 !— | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]</div> | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |2:3 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffffcc" |01:1 !— | style="background:#ffad99" |0:4 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#b3ffb3" |3:1 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#b3ffb3" |4:1 | style="background:#b3ffb3" |6:0 | style="background:#b3ffb3" |3:0 | style="background:#b3ffb3" |2:1 !— | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#b3ffb3" |3:2 | style="background:#ffffcc" |1:1 |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#ffffcc" |2:2 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 !— | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |4:0 | style="background:#ffffcc" |3:3 | style="background:#b3ffb3" |3:0 |style="background:#ffffcc" |1:1 !— | style="background:#b3ffb3" |5:1 | style="background:#ffffcc" |0:0 |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#ffad99" |1:3 | style="background:#ffffcc" |0:0 | style="background:#b3ffb3" |7:0 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#b3ffb3" |3:1 !— | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]]</div> | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffad99" |1:4 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffad99" |0:3 | style="background:#ffad99" |0:4 | style="background:#ffad99" |1:4 | style="background:#ffad99" |1:2 !— | style="background:#ffffcc" | 1:1 |<div style="text-align: right;">[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]]</div> | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffad99" |1:4 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffad99" |2:4 !— | style="background:#ffad99" |0:1 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |2:1 | style="background:#b3ffb3" |3:1 | style="background:#ffad99" |2:5 | style="background:#ffad99" |0:2 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#ffffcc" |1:1 !— |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#b3ffb3" |2:0 | style="background:#ffad99" |1:2 | style="background:#ffad99" |0:1 | style="background:#ffffcc" |3:3 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |1:0 | style="background:#ffffcc" |1:1 | style="background:#b3ffb3" |2:1 !— |} ''Posljednje ažuriranje: 36. kolo – 3. kolovoza 2020.''<ref>{{Citiranje weba |url=http://prvahnl.hr/prva:liga/raspored:i:rezultati/ |title=Raspored i rezultati |work=prvahnl.hr |publisher=HNS |accessdate=14. kolovoza 2018.}}</ref><ref> [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=28&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2018:2019 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 3. kolovoza 2020. </ref> == Najbolji strijelci lige == Strijelci 10 i više pogodaka<ref> [https://hrnogomet.com/hnl/strijelci.php?lang=hr&stranica=1&sortBy=3&sortOrder=desc&prvenstvo=28 hrnogomet.com, Strijelci 1. HNL 2018./19.], pristupljeno 3. kolovoza 2020. </ref> <br> ažurirano 3. kolovoza 2020. ; 19 golova * {{Z|HRV}} [[Mijo Caktaš]] (Hajduk Split) ; 18 golova * {{Z|HRV}} [[Mirko Marić]] (Osijek) ; 16 golova * {{Z|HRV}} [[Jakov Puljić]] (Rijeka) ; 14 golova * {{Z|POLJ}} [[Łukasz Zwoliński]] (Gorica Velika Gorica) * {{Z|SRB}} [[Komnen Andrić]] (Inter – 10 / Dinamo Zagreb – 4) ; 13 golova * {{Z|BRA}} [[Jairo da Silva]] (Hajduk Split) * {{Z|HRV}} [[Ivan Krstanović]] (Lokomotiva – 6 / Slaven Belupo – 7) ; 12 golova * {{Z|HRV}} [[Antonio Mirko Čolak|Antonio Čolak]] (Rijeka) ; 10 golova * {{Z|HRV}} [[Kristijan Lovrić]] (Gorica Velika Gorica) == Suci u sezoni 2018./19. == {| class="wikitable" style="width:95%; text-align:center; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! colspan="3" style="background:#ffcc00;" |'''Suci – Elitna skupina''' ! rowspan="10" | ! colspan="3" style="background:#ffdb4d;" |'''Suci – 1. skupina''' ! rowspan="10" | ! colspan="3" style="background:#fff0b3;" |'''Suci – talent skupina''' |- !Ime i prezime !!Datum rođenja !!Mjesto rođenja !!Ime i prezime !!Datum rođenja !!Mjesto rođenja !!Ime i prezime !!Datum rođenja !!Mjesto rođenja |- |[[Ivan Bebek]] ||30. svibnja 1977. ||Rijeka |[[Damir Batinić]] ||29. listopada 1975 ||Osijek |[[Marko Cestarić]] ||5. kolovoza 1989. ||Sisak |- |[[Fran Jović]] ||13. lipnja 1984. ||Zagreb |[[Dario Bel]] ||1. srpnja 1988. ||Osijek |[[Ante Čuljak]] ||26. svibnja 1991. ||Zagreb |- |[[Igor Pajač]] ||30. rujna 1985. ||Zelina |[[Goran Gabrilo]] ||13. rujna 1977. ||Split |[[Tino Krečak]] ||26. srpnja 1987. ||Velika Gorica |- |[[Tihomir Pejin]] ||11. listopada 1983. ||Donji Miholjac |[[Igor Križarić]] ||5. studenog 1977. ||Čakovec |[[Dario Kulušić]] ||10. listopada 1986. ||Šibenik |- |[[Duje Strukan]] ||16. svibnja 1984. ||Split |[[Marko Matoc]] ||21. siječnja 1979. ||Zaprešić |[[Josip Lučić (nogometni sudac)|Josip Lučić]] ||14. rujna 1986. ||Vinkovci |- |[[Mario Zebec]] ||24. rujna 1982. ||Varaždin |[[Dalibor Mlakar]] ||30. rujna 1975. ||Zagreb |[[Ivan Župan]] ||25. siječnja 1988. ||Bjelovar |- | colspan="3" rowspan="2" | |[[Marin Vidulin]] ||29. rujna 1980. ||Kanfanar | colspan="3" rowspan="2" | |- |[[Ivan Vučković]] ||2. veljače 1986. ||Zagreb |- ! colspan="11" | |- ! colspan="3" style="background:#ffcc00;" |'''Pomoćni suci – elitna skupina''' ! rowspan="14" | ! colspan="3" style="background:#ffdb4d;" |'''Pomoćni suci – 1. kategorija''' ! rowspan="14" | ! colspan="3" style="background:#fff0b3;" |'''Pomoćni suci – talent skupina''' |- !Ime i prezime !!Datum rođenja !!Mjesto rođenja !!Ime i prezime !!Datum rođenja !!Mjesto rođenja !!Ime i prezime !!Datum rođenja !!Mjesto rođenja |- |[[Jerko Crnčić]] ||8. travnja 1979. ||Vrbovec |[[Krunoslav Ambrinac]] ||2. rujna 1976. ||Zagreb |[[Alen Jakšić]] ||6. ožujka 1988. ||Solin |- |[[Miro Grgić]] ||18. lipnja 1973. ||Osijek |[[Dejan Berger]] ||18. travnja 1979. ||Osijek |[[Tomislav Keglević]] ||18. srpnja 1989. ||Našice |- |[[Borut Križarić]] ||5. kolovoza 1979. ||Čakovec |[[Vedran Đurak]] ||12. listopada 1986. ||Sisak |[[Kristijan Novosel]] ||20. kolovoza 1989. ||Gat |- |[[Igor Krmar]] ||2. travnja 1973. ||Zagreb |[[Nikola Kečkiš]] ||14. svibnja 1981. ||Virovitica |[[Luka Pušić]] ||8. kolovoza 1988. ||Zagreb |- |[[Ivica Modrić]] ||9. listopada 1975. ||Zagreb |[[Robi Kezele]] ||17. kolovoza 1977. ||Rijeka | colspan="3" rowspan="8" | |- |[[Goran Pataki]] ||17. studenog 1980. ||Đakovo |[[Davor Kožarec]] ||11. svibnja 1956. ||Domaslovec |- |[[Goran Perica]] ||8. prosinca 1978. ||Šibenik |[[Goran Loparac]] ||19. siječnja 1976. ||Sladojevci |- |[[Tomislav Petrović (sudac)|Tomislav Petrović]] ||4. rujna 1973. ||Valpovo |[[Mario Pepur]] ||18. srpnja 1977. ||Split |- |[[Hrvoje Radić]] ||10. svibnja 1982. ||Split |[[Sanja Rođak-Karšić]] ||16. prosinca 1983. ||Podravske Sesvete |- |[[Bojan Zobenica]] ||26. kolovoza 1983. ||Velika Gorica |[[Marko Stolnik]] ||2. siječnja 1988. ||Hrašćica |- | colspan="3" rowspan="2" | |[[Kruno Šarić (sudac)|Kruno Šarić]] ||25. veljače 1985. ||Županja |- |[[Marjan Tomac]] ||26. ožujka 1985. ||Vladislavci |} ''Posljednje ažuriranje: 14. kolovoza 2018., ispravci imena 28. ožujka 2019.''<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=http://prvahnl.hr/prva-liga/suci/ |title=Suci |work=prvahnl.hr |accessdate=14. kolovoza 2018.}}</ref> == Kvalifikacije za 1. HNL 2019./20. == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |1:3 |'''[[NK Istra 1961|Istra 1961 Pula]]''' |1:1 |0:2 |} == Unutarnje poveznice == * [[2. HNL 2018./19.|2. HNL 2018./19.]] * [[3. HNL 2018./19.|3. HNL 2018./19.]] * [[4. rang HNL-a 2018./19.|4. rang HNL-a 2018./19.]] * [[5. rang HNL-a 2018./19.|5. rang HNL-a 2018./19.]] * [[6. rang HNL-a 2018./19.|6. rang HNL-a 2018./19.]] * [[7. rang HNL-a 2018./19.|7. rang HNL-a 2018./19.]] * [[8. rang HNL-a 2018./19.|8. rang HNL-a 2018./19.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2018./19.]] == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/ Službene stranice Prva HNL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150711085846/http://prvahnl.hr/ |date=11. srpnja 2015. }} * [http://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=28&lang=hr hrnogomet.com, 1. HNL 2018./19.] * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=CRO/domesticleague/index.html UEFA.com, profil lige] == Izvori == {{izvori|30em}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} {{fb kraj}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2018./19.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2018./19.| 1]] hejib6aqbmwz7memno3cftruk1g6n6v 0 624529 7430625 7369133 2026-04-15T20:15:36Z ~2026-23263-74 358019 Umjesto “lipnja” sam napisao “srpnja. 7430625 wikitext text/x-wiki {{stil}} {{Infookvir lik iz serije | colour = red | colour text = yellow | ime = Spužva Bob Skockani | serija = [[Spužva Bob Skockani]] | slika = | caption = [[Balon]] u obliku Spužva Boba | premijera = [[Tražimo kuhara]] | odlazak = još u seriji | razlog = | kreator = [[Stephen Hillenburg]] | glumi = [[Tom Kenny]] (originalno) <br> [[Ronald Žlabur]] (RTL) <br> [[Daniel Dizdar]] (Nick) | epizode = 385 (sve) | nadimak = [[Spužvasti]] | alias = Mali od narudžbe<ref name="SpongeBob Squarepants 2008">"Krusty Krushers". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. November 28, 2008. Television.</ref> <br> Dečko idiot<ref>http://spongebob.wikia.com/wiki/What_Ever_Happened_to_SpongeBob%3F</ref> <br> Siroglavac Smećkasti<ref>"What Ever Happened to SpongeBob". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. October 13, 2008. Television.</ref> <br> MišićBob Nabildani<ref>"MuscleBob Buffpants" SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. September 25, 1999. Television.</ref> <br> Spužva Bob Strašljivi<ref>"Scaredy Pants". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. October 28, 1999. Televiision.</ref> <br> Spužva Mozak<ref name="SpongeBob Squarepants 1999">"Karate Choppers". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. December 31, 1999. Television.</ref> <br> Mali Bobić<ref name="SpongeBob Squarepants 2007">"BlackJack". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. August 2, 2007. Television.</ref> <br> Čovjek ptica iz Bikini doline<ref>"The Sponge Who Could Fly". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. March 21, 2003. Television.</ref> <br> Sinko (od g. Kliještića) <br> Spužvoglavac <br> Spužvić<ref>"Picture Day". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. August 2, 2007. Television.</ref> <br> Spužva Bob Okruglasti<ref>"To Squarepants or Not to Squarepants". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. July 17, 2009. Television.</ref> | spol = [[Muškarac|muški]] | starost = 37 | rodenje = [[14. lipnja]] [[1986.]] | smrt = još živ | zanimanje = roštilj-kuhar u [[Rakova poslastica|Rakovoj poslastici]] <br> Blagajnik (ponekad) <br> Konobar<ref>"Squilliam Returns". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. March 15, 2002. Television.</ref> <br> Menadžer [[Rakova poslastica 2|Rakove poslastice 2]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/The_SpongeBob_SquarePants_Movie#Plot</ref> <br> Osnivač i vlasnik trgovine [[Lijepi rakburgeri|lijepim rakburgerima]]<ref>"Patty Hype". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. February 17, 2001. Television.</ref> <br> Vlasnik Rakove poslastice (epizoda "Rakburger ludilo") <br> Redatelj filma o Čovjeku sireni i Dječaku školjki<ref>"Mermaid Man & Barnacle Boy VI: The Motion Picture". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. October 7, 2005. Television.</ref> <br> Čuvar zatvora preko ljeta<ref>"Jailbreak!" SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. March 16, 2013. Television.</ref> <br> Instruktor vožnje preko ljeta u [[Zatvor Bikini doline|zatvoru Bikini doline]]<ref>"Summer Job". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. March 23, 2010. Television.</ref> <br> Prodavač čokolade<ref>"Chocolate with Nuts". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. June 1, 2002. Television.</ref> <br> Raznosač pizza<ref>"Pizza Delivery". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. August 14, 1999.</ref> <br> Hrvač<ref name="SpongeBob Squarepants 2008">"Krusty Krushers". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. November 28, 2008. Television.</ref> <br> Prodavač rakburgera u mobilnom restoranu<ref>"20,000 Patties Under the Sea". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. November 13, 2007. Television.</ref> <br> Graditelj<ref>"SpongeHenge". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. November 23, 2007. Television.</ref> <br> Gradonačelnik [[Nova Alga|Nove Alge]]<ref>"What Ever Happened to SpongeBob?" SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. October 13, 2008. Television.</ref> <br> Špijun<ref>"Spy Buddies". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. July 13, 2007. Television.</ref> | obitelj = [[Obitelj Skockani|Skockani]] | brak = neoženjen | djeca = nema | rodaci = [[Margareta Skockani]] (majka) <br> [[Hrvoje Skockani]] (otac) <br> [[Baka Skockani]] (baka) <br> Djed Skockani (djed) <br> Stanko S. Skockani (rođak) <br> Crni Džek (rođak) <br> Zlatko (ujak) <br> Spužva Bil Skockani (predak) <br> Spužvoslav (predak) <br> Primitivna spužva (predak) <br> Spužvatron (nasljednik) | adresa = [[Ulica ljuštura 124]], [[Bikini dolina]], [[Tihi ocean]] | vjera = nepoznata | nacionalnost = Bikini dolina }} '''Spužva Bob Skockani''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''SpongeBob Squarepants'') je glavni lik američke [[Nickelodeon]]ove crtane serije "[[Spužva Bob Skockani]]". Kreirao ga je [[Stephen Hillenburg]], a glas mu je posudio Tom Kenny. Prvi put se pojavio u prvoj epizodi serije, "Tražimo kuhara", čija je premijera bila 1. svibnja 1999. Spužva Bob je vesela spužva koja živi u [[ananas]]u u Bikini dolini. Radi u Rakovoj poslastici, a ostatak dana provodi s prijateljima [[Patrik Zvijezda|Patrikom]], Lunom i Kalamarkom. Spužva Bob je glavni lik i pojavio se u svakoj epizodi serije, ali u nekima su više pažnje dobili drugi likovi, kao Koraljka u epizodi "Šoping cura Koraljka". == Izgled == Spužva Bob je mala žuta spužva kockastog oblika, koja više odgovara izgledu kuhinjske nego morske spužve. Ima maslinasto-zelene rupe na sebi, kao i prave spužve. U starijim epizodama (sezone 1 i 2) Spužva Bob je bio širi gore, iznad očiju, te je postajao blago uži kako je išao prema dolje. U novijim epizodama ima normalan kockasti oblik. Spužva Bob ima vesele, bistre i jarkoplave oči, dug i šiljast nos i usta s dva zuba koja vire van i kad su usta zatvorena. Ima dva obraza, a na svakom se nalaze po tri pjegice. Iako se to ne vidi, on ima kratku i sitnu žutu kosicu što piše na njegovoj vozačkoj dozvoli.<ref> https://i.pinimg.com/originals/a1/2a/cc/a12acc782388a1697c2c5c0a37e77071.jpg</ref> Spužva Bob ima svoju uobičajenu odjeću: bijelu majicu s crvenom košuljom, smeđe hlače s četiri crne crte i pojasom te bijele čarape sa svijetlo plavim i crvenim prugicama. Također, ima crne cipele s bijelim vezicama koje su uvijek zavezane, a u jednoj epizodi je čak i zaboravio kako ih vezati.<ref>"Your Shoe's Untied". SpongeBob Squarepants. November 2, 2000. Television.</ref> Kad je na poslu u Rakovoj poslastici, nosi bijelu kapu s crnim dnom i malim plavim šiltom, na sredini koje je naslikano plavo sidro (vjerojatno zato što je Kliještić prije bio gusar i u mornarici.<ref>"Pull Up a Barrel". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. September 18, 2015. Television.</ref> Spužva Bob ponekad spava samo u gaćama, a ponekad u normalnoj odjeći, što se pokazivalo u ranijim sezonama. Nakon 5. sezone počinje se pojavljivati Spužva Bobova svijetlo zelena pidžama s kapicom iste boje koju je nosio na glavi. Također, i njegov glas se ponekad mijenja: ponekad je viši, a ponekad dublji. == Osobnost == Spužva Bob je poznat u cijeloj Bikini dolini kao pomalo čudan, uvijek veseo, željan zabave, energičan, optimističan, ljubazan, pošten, vrijedan i pun povjerenja. Vrlo je uporan i učinit će sve da obavi zadatak koji u tom trenutku mora obaviti (obično neki koji mu da gospon Kliještić). Jako naporno radi u Rakovoj poslastici, ali uživa u tome i ne voli nedjelje. Također je pomalo teatralan i ljubazan prema svima. Vrlo je samouvjeren, a ponekad pokazuje i svoju nepošteniju stranu, ali za dobar cilj, recimo ako želi opet pomiriti g. Kliještića i Planktona.<ref>"The Other Patty". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. June 25, 2011. Television.</ref> Spužva Bob također uvijek drami oko svega i preuveličava stvari, u tipičnim slučajevima: npr., u jednoj epizodi se rastužio i šokirao čim je doznao da je aparat za led pokvaren.<ref>"The Monster Who Came to Bikini Bottom". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. January 28, 2011. Television.</ref> To je samo jedan primjer. Spužva Bob je vrlo ljubazan, nevin i pun povjerenja, i rijetko je oštar prema nekome, čak i prema onima koji ga nerviraju i ponašaju se loše prema njemu (kao ponekad Kalamarko). Vrlo je odan i jako je nesebičan. Recimo, u jednoj epizodi kad je Plankton glumio duha koji ispunjava želje, on bi sve tri želje poklonio prijateljima: Patriku, Kalamarku i g. Kliještiću. Nijednu nije zadržao za sebe.<ref name="SpongeBob Squarepants 2017">"Spin the Bottle". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. July 16, 2017. Television.</ref> Unatoč tome, njegove akcije i poslovi često izluđuju neke ljude oko njega koje on smatra prijateljima, kao što su Kalamarko ili [[gospođa Pufnić]]. Spužva Bob je vrlo strašljiv i lako se uplaši. Poznato je da se boji mraka<ref>"Night Light". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. July 30, 2007. Television.</ref> i klaunova.<ref>"Rodeo Daze". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. February 16, 2010. Television.</ref> U jednoj epizodi se bojao i strašne vožnje u [[Svijet rukavica|Svijetu rukavica]].<ref>"Roller Cowards". SpongeBob Squarepants. Nickeloeon. July 27, 2007. Television.</ref> Također je poznato da mrzi ljuti umak,<ref name="SpongeBob Squarepants 1999">"Karate Choppers". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. December 31, 1999. Television.</ref> makar se u jednoj epizodi iz [[Spužva Bob Skockani (sezona 8)|osme sezone]] igrao s ljutim umakom bez većih problema.<ref>"Bubble Troubles". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. November 25, 2011. Television.</ref> Spužva Bob je nevin i vrlo naivan, pa ponekad ne može shvatiti da dovodi druge u opasnost ili ne može prepoznati laži, kao što su Planktonove u epizodama poput "Zabave". Također, on je pun povjerenja i vrlo je lakovjeran, što se vidi u epizodama poput "Spužva Bob naivac", gdje je neko vrijeme bio glavni u Rakovoj poslastici dok je g. Kliještić na pedikuri, a Kalamarko ga je odlučio prevariti i šaliti se s njim.<ref>"Gullible Pants". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. June 5, 2009. Television.</ref> Zbog toga ga ljudi poput Kalamarka, g. Kliještića ili Planktona lako izmanipuliraju; često ga Plankton uspije prevariti. Iako Spužva Bob zna da će on učiniti sve da ukrade formulu, ponekad ga Plankton uspije lako prevariti praveći se da mu je prijatelj.<ref>"Evil Spatula". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. March 9, 2013. Television.</ref> Iako je uglavnom dobar, vedar i jednostavan, Spužva Bob se ponekad može naljutiti. Tada može postati nešto grublji i oštriji, čak i prema najboljim prijateljima kao što je g. Kliještić.<ref>"Can You Spare a Dime?" SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. March 8, 2002. Television.</ref> Ironično, Kalamarko je jedini lik na kojeg se Spužva Bob skoro nikad ne ljuti, osim na početku epizode "Imaš ča sitnog?" i tijekom epizode "Dah novog Kalamarka". Ponekad čak Spužva Bob, unatoč svojoj ljubaznosti i dobroti, zna tjerati ljude da nešto naprave preko volje, kao u epizodi "Čari rodea" gdje je mjehurićima odveo građane Bikini doline u [[Teksas]] kako bi spasili Lunu od rodea (iako je zapravo nije trebalo spašavati). Također, na početku epizode "Odmor obitelji Skockani", poslao je pisma svim prijateljima obećavajući da će sve što vole biti kod njega (npr. Luni je napisao za znanstveni sajam, Lovri za natjecanje u dizanju utega...), samo da gledaju slike s njegovog odmora. Iako Spužva Bob ima nekoliko pravih prijatelja, i većina građana [[Bikini dolina|Bikini doline]] (pogotovo mušterija Rakove poslastice) ga prijateljski i uljudno tretira, puno građana ga baš previše i ne voli. U epizodi "Otišli" iz šeste sezone doznajemo da su građani pokrenuli praznik poznat kao [[Nacionalni dan bez Spužva Boba]]. Ideja praznika je da se svi na jedan dan maknu od Spužva Boba kojeg smatraju iritantnim, ali su u epizodi to produžili nakon nekoliko tjedana. Išao je čak i Patrik, komentirajući kako svakome treba pauza od njegovog napornog smijeha. Na tom prazniku svi naprave veliki drveni kip Spužva Boba, spale ga i plešu na ostatcima. Ipak, Spužva Bobu to nije smetalo, jer je bio "inspiracija za praznik". G. Kliještić je prokomentirao praznik kao "cijeli dan posvećen njemu".<ref>"Gone". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. March 5, 2008. Television.</ref> === Antagonizam === * U epizodi "Dostava pizze", Spužva Bob nije dao Kalamarku da pojede pizzu iako su završili u pustinji i skoro umrli od gladi. * U epizodi [["Lunina raketa"]], uvjeren od strane Patrika u postojanje vanzemaljaca, ukrao je Luninu raketu i s njim odletio u [[svemir]]; po povratku u Bikini dolinu, uhvatio je svakog građana Bikini doline (i Lunu) sumnjajući da su zli vanzemaljci. Skoro je uhvatio i Patrika. * U epizodi "Zaposlenik mjeseca", bio je napet jer mu je g. Kliještić rekao da će ga Kalamarko možda zamijeniti kao Zaposlenika mjeseca. Zbog toga je Spužva Bob odlučio sabotirati Kalamarka. Međutim, on uopće nije htio dobiti nagradu; ironično, nakon toga se počeo jače truditi. Na kraju su njih dvojica, boreći se pred g. Kliještićem za nagradu, uništili cijeli [[restoran]].<ref>"Employee of the Month". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. October 2, 1999. Television.</ref> * U epizodi ''"Walking Small"'', on je bio grub prema svima u [[Slani plićak|Slanom plićaku]], te ih je otjerao s plaže. Međutim, cijelo vrijeme je njime manipulirao Plankton, koji je htio otjerati kupače kako bi izgradio svoju "Mega Kanticu". Spužva Bob se ispričao svima i doveo ih natrag na plažu; ipak, ovo se može uzeti kao antagonistička uloga, barem na početku. * U epizodi "Pritisak", on je, zajedno s Patrikom, Kalamarkom i g. Kliještićem, ismijavao Lunu jer je bila kopneni stvor, a ne morski (svađali su se oko toga). Četvorka je natjera Lunu da skine svoju kacigu, zbog čega je ona mogla ostati bez zraka i umrijeti (ali, srećom, nije, te je kasnije spasila četvorku nakon čega su se pomirili). * U epizodi "Mornarska usta", Spužva Bob i Patrik su koristili loše i neprimjerene riječi (ali nisu znali pravu istinu o tome, što ih može opravdati). * U epizodi "Samo jedan griz", pokušavao je natjerati Kalamarka da pojede [[rakburger]], iako on to nije htio. * U epizodi "Čovjek sirena i Dječak školjka IV", odlučio je ipak ne vratiti [[Čovjek sirena|Čovjeku sireni]] njegov pojas, te je smanjio Kalamarka kad je pokušao nazvati Čovjeka sirenu na telefon. Ipak, sebično je odbio pozvati Čovjeka sirenu u pomoć, ne želeći da ga izbace iz kluba obožavatelja. Na kraju je smanjio sve građane Bikini doline i na kraju sebe, te njihov grad. U odnosu na njih Plankton se činio kao div. * U epizodi "Imaš ča sitnog?", ljutito je zgrabio g. Kliještića za vrat kako bi ga natjerao da opet zaposli Kalamarka. * U epizodi "Kliještić borg", mislio je da je g. Kliještić robot nakon što je sinoć pogledao horor film o robotima. Pokušavao je uvjeriti Kalamarka u to. Nakon što je Kalamarko povjerovao (vidjevši g. Kliještića s crvenim očima, hvataljkom u ruci i baterijom u džepovima nakon manjeg incidenta), zajedno su svezali Kliještića u njegovom uredu i mučili ga. Na kraju, kad je shvatio da je sve izmišljotina, pobjegao je i pustio Kalamarka da plati za sve. * U epizodi "Dobrodošli na tulum kod Spužva Boba", presjekao je kabele u Kalamarkovoj kući kako bi ga natjerao da dođe na njegov tulum. Kasnije, kad je ostao zaključan izvan kuće, mislio je da je zabava uništena i pokušao ju je doista uništiti (iako je sve bilo u redu). Također, na početku zabave je bio opsjednut redom kojeg je napravio. * U epizodi "Velika utrka puževa", maltretirao je Slavka previše jer je bio opsjednut pobjedom. Čak ga je tjerao da vježba i dok spava. Ipak, na kraju epizode se pokajao i shvatio sve što je napravio. Iako to nije napravio namjerno ni sa zlim idejama, može se uzeti kao antagonizam * U epizodi "Mnogo šala", on i Patrik su kupili nevidljivi sprej i preplašili su sve u gradu praveći se da su duhovi. Čak su na kraju epizode pokušali zapaliti g. Kliještićev novac. * U prvom Spužva Bob filmu, bio je grub prema g. Kliještiću jer ga nije imenovao menadžerom Rakove poslastice 2 (iako pod utjecajem sladoleda). * U epizodi "Jeste li vidjeli ovog puža", zanemarivao je Slavka dok je odrađivao opaki izazov [[Prljavi mjehurić|Prljavog mjehurića]], te ga nije nahranio deset dana. Nakon toga ga je on napustio. * U epizodi "Čovjek sirena i Dječak školjka VI: film", oštro je napao glumce koji su trebali glumiti njegove omiljene superjunake, jer je htio da pravi Čovjek sirena i Dječak školjka budu u filmu. * U epizodi "Karate otok", ponašao se oholo prema Luni nakon što je okrunjen kao kralj karatea na tom otoku. * U epizodi ''"Bummer Vacation"'', je bio ljut na Patrika jer je postao zaposlenik Rakove poslastice te se čak prerušio u njega samo da odradi taj dan. * U epizodi "Na rubu suza", bio je ljubomoran na Patrika jer je dobio vozačku iz prve te ga je pokušavao ubaciti u nevolje s policijom. Bacio je vozačku na pod te ga je policija skoro uhitila zbog onečišćavanja. Ipak, na kraju se pokajao i preuzeo krivicu. * U epizodi "Čekanje", Spužva Bob je bio toliko opsjednut besplatnom igračkom koju se može dobiti uz pahuljice da je bio grub prema prijateljima. * U epizodi "Voljeti rakburger", bio je opsjednut najljepšim rakburgerom koji je ikad napravio, te nije dao kupcu da ga pojede i uništio je nekoliko školjaka koje su ga pokušali pojesti. * U epizodi "Dah novog Kalamarka", bio je jako ljut na Kalamarka jer mu je preoteo nagradu za Zaposlenika mjeseca te ga je potjerao s njegove vlastite zabave. * U epizodi "Fensi kuća", ozlijedio je Kalamarkovu nogu i uništio mu kuću, iako je zbog toga pobijedio u natjecanju. * U epizodi "Život u danu", zagrijao se za opasan život te je skoro ubio sebe i Patrika, te su obojica zajedno s jastogom Lovrom završila u bolnici. * U epizodi "Porozni džepovi", iznenada se obogatio i stavio novac ispred svega, pa i ispred prijateljstva s Patrikom. Patrik ga je upozorio da su svi u njegovom ananasu stranci, no on je rekao da su to prijatelji. * U epizodi "Tajno društvo glavonožaca", on i Patrik su slijedili Kalamarka i otkrili se klubu, te su Kalamarka izbacili i "uništili mu jedinu preostalu stvar za koju je živio". Nakon toga su osnovali svoje tajno društvo, oteli Kalamarka i odveli ga na bolnu inicijaciju (meduza mora opeći jezik onog koji se želi pridružiti tom društvu). * U epizodi "Kalamarkov posjet", ukrao je Kalamarkov usisavač samo kako bi ga on napokon posjetio. * U epizodi "Zaškoljkan školjkom", razbio je Slavkov oklop te ga odveo kod [[Ljuti Josip|Ljutog Josipa]] gdje je slomio sve oklope u dućanu i zaista naljutio Josipa. Na kraju je nabavio Slavkov oklop; ljušturu g. Kliještića (u zamjenu za novac), a Slavko ga je zaključao vani zbog svih problema koje je izazvao. * U epizodi "Ananas groznica", nije dao gladnom Kalamarku da pređe crtu kako bi došao do hrane. Stoga je izazvao apsolutni sukob oko hrane. * U epizodi "Kalamarko u Zemlji klarineta", Spužva Bob je puno puta dirao Kalamarkov klarinet iako mu je on rekao ne. Također je postavio razne zamke kroz koje je Kalamarko morao proći da dođe do klarineta, no zapravo ga je on uzeo van da pazi na njega. * U epizodi "Čari rodea", oteo je sve građane Bikini doline i odveo ih u Teksas da "spase" Lunu od rodea. * U epizodi "Gruba strana", kad Spužva Bob nije mogao reći "ne", nabavio je grubu stranu, ali ona je prevladala te je zbog nje postao grub i nepristojan. Ipak, Spužva Bob to nije htio, pa se ne mora računati kao antagonizam. * U epizodi "Drugi rakburger", otvorio je restoran samo kako bi natjerao g. Kliještića i Planktona da rade zajedno, protiv njihove volje. Na kraju, kad su njih dvojica otkrili da je to lažni recept, doista su se ujedinili, ali u lovu na Spužva Boba zbog svega što je učinio. * U epizodi "Odmor obitelji Skockani", poslao je svim svojim prijateljima lažne poruke obećavajući im sve stvari koje vole u svom ananasu, ali zapravo ih je okupio samo da im pokaže slike sa svog odmora. * U epizodi "Dome, slatka ruševino", ignorirao je Slavka dok je pokušavao popraviti svoj ananas. * U epizodi "Tko još nije čuo za Rakovu poslasticu?", on i Patrik su uništili mnogo stvari reklamirajući Rakovu poslasticu, te su izazvali sudar za više auta zbog reklama na glavnoj cesti. === Zločinačke uloge === * U epizodi '''"Zliburger"''', on i g. Kliještić su primili u restoran zdravstvenog inspektora. Međutim, na vijestima su vidjeli da se u gradu pojavio lažni inspektor koji obilazi restorane samo da dobije besplatni rakburger. Spužva Bob i g. Kliještić su kreirali [[Opaki burger (sendvič)|opaki burger]] i dali ga inspektoru. Muha mu je ušla u usta te se on onesvijestio, no Spužva Bob i Kliještić su mislili da su ga ubili. Nakon toga odlučuju sakriti tijelo od policije, no policija nailazi, a inspektor nestaje. Na kraju inspektor oživi i da Rakovoj poslastici prolaznu ocjenu.<ref>"Nasty Patty". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. March 1, 2002. Television.</ref> * U epizodi '''"Prijatelj za Slavka"''', doveo je Slavku opakog ljubimca Čupavka u kuću. Zli ljubimac ga je pokušavao pojesti, no Spužva Bob je okrivljavao Slavka. Čak i kad je pokušao pojesti Slavka, Spužva Bob je rekao '''Slavku''' da Čupavka spusti dolje! Ipak, ubrzo je Čupavko napao Spužva Boba, a Slavko ga je spasio te su zajedno pobjegli. Spužva Bob je odveo Slavka u Rakovu poslasticu i rekao da više neće biti sam.<ref>"A Pal for Gary". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. January 2, 2010. Television.</ref> === Žrtvene uloge === Spužva Bob u puno situacija zna biti žrtva, no neke su više, a neke manje ozbiljnije. Evo nekih ozbiljnijih situacija gdje je Spužva Bob bio nevina žrtva: * U epizodi "Karate udarci", g. Kliještić je rekao Spužva Bobu da prestane s karateom. Međutim, kad je to rekao Luni, ona mu nije vjerovala i nastavila je karate. G. Kliještić je odmah otpustio Spužva Boba čim je došao, ali je Luna objasnila da je ona kriva i spasila stvar. * U epizodi "Novi učenik zvjezdača", Patrik je pisao loše stvari o gđi Pufnić i stalno podmetao Spužva Bobu za sve. Spužva Bob je dobio kaznu, ali na kraju ju je dobio i Patrik. * U epizodi "Stanko S. Skockani", Spužva Bobov rođak Stanko dolazi raditi u Rakovu poslasticu pošto se Kalamarko odselio. Stanko je razbio mnoge stvari, uključujući i blagajnu, no Spužva Bob je rekao da je to njegova krivica kako bi spasio Stanka, pa ga je Kliještić stavio na probni rok. Ipak, na kraju ni on više to nije mogao podnijeti te je priznao sve, a Kliještić je poslao Stanka k svom neprijatelju [[Plankton (Spužva Bob)|Planktonu]] u Kantu splačina, koju je Stanko odmah digao u zrak.<ref>"Stanley S. SquarePants". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. November 23, 2007. Television.</ref> * U epizodi "Dobrodošli na tulum kod Spužva Boba", Spužva Bob je ostao zaključan vani tijekom svog tuluma. Na kraju ga je policija uhitila jer ih nije pozvao na zabavu, što je inače apsolutno legalno. * U epizodi "Stisnut u stiskalu", Spužva Bob je zapeo u svom stiskalu iz kupaonice, a Patrik ga je zalijepio tako da Spužva Bob nije mogao ništa raditi. Kad se u gradu naljutio na Patrika zbog toga, građani Bikini doline su se odmah naljutili na njega zbog srdžbe i frustracije. == Biografija == === Djetinjstvo === Spužva Bob je rođen 14. srpnja 1986. kao jedini sin Hrvoja i Margarete Skockani. U djetinjstvu je pohađao [[Škola Bikini doline|Školu Bikini doline]],<ref>"Party Pooper Pants". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. May 17, 2002. Television.</ref> a kasnije i srednju školu. Zna se da je u djetinjstvu upoznao svog najboljeg prijatelja Patrika. Nije baš puno poznato o njegovom djetinjstvu. === Doseljavanje u Ulicu ljuštura === Negdje prije 1999., samostalni Spužva Bob je odlučio sebi naći kuću. Turistička agentica mu je pokazala mnogo kuća, ali nijedna mu se nije svidjela. Međutim, u tom trenutku jedan ananas je pao s broda točno na Kalamarkov vrt, i Spužva Bob je odmah kupio kuću i doselio se u susjedstvo. To može biti uračunato kao jedan od razloga zašto Kalamarko ne voli Spužva Boba.<ref>"Home Sweet Pineapple". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. August 14, 1999. Television.</ref> === Zapošljavanje u Rakovoj poslastici === U prvoj epizodi ikad, "Tražimo kuhara", vidimo Spužva Boba po prvi put. On je i tad, 1999. godine, živio u [[Spužva Bobov ananas|svom ananasu]] na adresi "Ulica ljuštura 124", u gradu Bikini dolini. I tad je imao ljubimca Slavka. U toj epizodi Spužva Bob se odlučuje zaposliti u Rakovoj poslastici, slavnom restoranu koji se nalazi na kraju iste ulice u kojoj Spužva Bob živi. Spužva Bob odlazi u Rakovu poslasticu, ali odmah doživi nezgodu i spotakne se na čavao. Pojavio se i g. Kliještić, crveni [[rak]] i šef restorana. Spužva Bob je rekao g. Kliještiću da će Kalamarko biti njemu podrška, no on je rekao "ne". Izmanipuliran od strane Kalamarka, g. Kliještić šalje Spužva Boba da nabavi nemoguće: hidrodinamičku špahtlicu s lijevim i desnim krilom na turbo pogon. On odlazi, a oni misle da su ga se riješili. No, nakon toga se oko Rakove poslastice iznenada pojavljuje više autobusa s puno gladnih inćuna. Inćuni ubrzo napadnu Rakovu poslasticu jer su gladni, te je skoro demoliraju. G. Kliještić i Kalamarko misle da je ovo njihov kraj, no Spužva Bob dolazi s traženom hidrodinamičkom špahtlicom ("Morete vjerovati da su imali sam' jednu?"), te u nekoliko minuta ispeče stotine rakburgera, nahrani inćune i spasi Rakovu poslasticu. Inćuni odu, a Spužva Bob dobije posao.<ref>"Help Wanted". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. May 1, 1999. Television.</ref> === Upoznavanje [[Luna Frnjau|Lune]] === U epizodi "Čajanka", Spužva Bob će napokon upoznati vjevericu Lunu. Jednog dana, Spužva Bob je odmarao na Poljima meduza i opušteno šetao. Iznenada je došao do neke litice i vidio Lunu kako se bori protiv velike školjke. Otvorio je knjigu i otkrio da je to vjeverica s kopna. Otišao je dolje i pomogao joj, a onda je Luna pomogla njemu. Zajedničkim radom su otjerali školjku daleko, te su se upoznali. Luna mu je dala kartu za doći do svoje kuće i pozvala ga na teksaški čaj s kolačićima. Međutim, ona je usput spomenula da je u njezinoj kupoli [[zrak]]. Po povratku u Ulicu ljuštura, pitao je Patrika što je to zrak. Patrik mu je rekao da je to samo otmjeni govor (neki izraz) te da mora držati prstić gore. Spužva Bob je onda otišao u Luninu kupolu, no ubrzo mu je počelo biti loše zbog nedostatka zraka. Prvo, dok mu je Luna pokazivala drvo i ostale stvari, otišao je do bazenčića za ptice i popio svu vodu. Zatim joj je dao cvijeće, a ona ga je stavila u vazu. Dok je Luna otišla u svoju kuću u drvu po čaj, on je popio vodu iz vaze i pokušao pobjeći iz kupole. Ubrzo je došao i Patrik, no obojica su se onesvijestila. Kad se Luna vratila, od šoka su joj ispale čašice čaja. Nakon toga je vodom dovela Patrika i Spužva Boba u život, te im dala kacige s vodom. Otad su Spužva Bob i Luna jako dobri prijatelji.<ref name="ReferenceA">"Tea at the Treedome". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. May 1, 1999. Television.</ref> === Spužva Bob danas === Danas Spužva Bob i dalje živi u Ulici ljuštura u Bikini dolini. Njegov prvi susjed je Kalamarko Kraković, koji živi u [[moai]]ju s [[Uskršnji otoci|Uskršnjih otoka]]. Spužva Bobu je Kalamarko jako drag, ali Kalamarku on ide na živce. Drugi susjed mu je Patrik Zvijezda koji živi ispod stijene. On je vrlo glup, ali je i Spužva Bobov najbolji prijatelj. Oni su često zajedno i svašta rade. I vjeverica Luna je dobra Spužva Bobova prijateljica. Oni često zajedno vježbaju karate ili rade nešto drugo. Spužva Bob radi kao roštilj-kuhar u slavnom [[fast food]] restoranu Rakova poslastica, čiji je šef škrti rak [[Eugen Kliještić]]. U istom restoranu radi i Kalamarko kao [[blagajnik]]. Spužva Bob tamo peče [[rakburger]]e, popularne sendviče koje jedu svi u Bikini dolini. Njihovu tajnu formulu pažljivo čuva g. Kliještić u sefu u svom uredu, no njegov rival [[Plankton (Spužva Bob)|Šime Josip Plankton]] je uvijek želi ukrasti. Spužva Bob i g. Kliještić moraju čuvati formulu od njega. Inače, Spužva Bob jako voli svoj posao i radoholičar je. Zato ne voli nedjelje i inače je tužan kad god ne može na posao. Također, valja napomenuti da Spužva Bob odlazi u školu brodarenja, pošto još nije dobio vozačku dozvolu i ne može voziti brod (podmorski ekvivalent [[automobil|autima]]). Učiteljica u toj školi je gđa Pufnić, koju Spužva Bob vrlo često nervira. U epizodi "Gospođo Pufnić, otpušteni ste", rečeno je da je Spužva Bob pao test preko milijun i dvjesto tisuća puta. U slobodno vrijeme Spužva Bob se najčešće druže s Patrikom. Oni jako često rade stvari poput lova na meduze ili puhanja mjehurića, što izluđuje njihovog susjeda Kalamarka. Ipak, oni vide Kalamarka kao jako dobrog prijatelja. Također, Spužva Bobovi omiljeni superjunaci su Čovjek sirena i Dječak školjka, koje je upoznao više puta i čak im pomagao, a upoznao je i njihove neprijatelje (npr. [[Čovjek Zraka|Čovjeka Zraku]]). == Sposobnosti i vještine == Iako je fizički slab, Spužva Bob ima puno raznih vještina i sposobnosti: * '''Upijanje''' - pošto je spužva, može upiti bilo koju tekućinu (kao vodu ili mast), što može pomoći u nekim situacijama. * '''Regeneracija''' - kao i prave [[spužve]], Spužva Bob ima jaku moć regeneracije. Može u sekundi zamijeniti ruke, noge, oči i ostale dijelove tijela, što mu može pomoći u raznim situacijama. * '''Pjevanje i sviranje''' - Spužva Bob je vrlo vješt pjevač, te je tijekom serije otpjevao mnogo pjesama (npr. [["O, Rakova poslastice"]]. Bio je vođa u pjevanju u epizodi "Kalamarkov bend". On, također, može svirati na svoj nos. Jako dobro svira i neke instrumente kao [[ukulele]]. U jednoj epizodi, on i Kalamarko su otišli na koncert njegovog idola i jazz-glazbenika [[Šaško|Šaška]]. U toj epizodi su se ušuljali iza pozornice, te su zasvirali klarinet i ukulele u isti čas. Šaškov menadžer ih je pokušao otjerati, ali je došao Šaško i potvrdio da je klarinet loš, ali da su ukulele odlične, te je uzeo Spužva Boba i doveo ga na pozornicu da svira s njim.<ref>"Smoothe Jazz at Bikini Bottom". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. September 30, 2011. Television.</ref> * '''Kuharske vještine''' - Spužva Bob je iznimno vješt kuhar. Peče rakburgere nevjerojatno brzo, po stotine pa i tisuće u minuti. G. Kliještić ga često naziva svojim "najboljim kuharom". * '''Lov na meduze''' - Spužva Bob je sjajan lovac na meduze, te ih često lovi s Patrikom. U epizodi "Lovac na meduze" uhvatio je ama baš sve meduze u Poljima meduza osim jedne, što će reći više od deset milijuna.<ref>http://spongebob.wikia.com/wiki/Jellyfish#Ecology</ref> * '''Vještine za preživljavanje''' - viđeno u epizodi "Preživljavanje u prirodi". * '''Puhanje mjehurića''' - Spužva Bob je iznimno vješt u puhanju mjehurića, te radi nevjerojatne stvari s njima. To je, uz lov na meduze, njegov i Patrikov omiljen [[hobi]]. * '''Karate''' - Spužva Bob trenira [[karate]] s Lunom i obično mu vrlo dobro ide. * '''Uništavanje''' - iako to ne zna, zbog loše vožnje Spužva Bob je odličan u uništavanju, što se vidi u epizodi "Budalaš za demoliranje". Pobijedio je u derbiju za demoliranje. == Situacije opasne po život == {{glavni|Popis situacija opasnih po život za likove iz Spužva Boba}} Spužva Bobov život je većinom siguran i bezbrižan, osim na vozačkim testovima gdje skoro uvijek dovede gospođu Pufnić, a i sebe, u životnu opasnost. Ipak, Spužva Bob često dolazi u situacije opasne po život, počevši s prvim epizodama kao "Čajanka" pa sve do danas. Spužva Bob je, naravno, spužva pa ima veliku moć regeneracije, zbog čega većinu stvari lako preživljava. No, u nekim epizodama se baš nalazi u opasnim situacijama. Recimo, u epizodi "Zaleđene face" se skoro smrznuo i umro, a u epizodi "Obrana lignje" je eksplodirao u komadiće. U epizodi "Imao sam nezgodu" je [[skijanje|skijajući]] slomio svoju stražnjicu, pa nije htio izlaziti iz kuće da se ne bi doveo u opasnost. Ipak, morao je izaći kad su [[zvijeri]] napale Patrika i Lunu.<ref>"I Had an Accident". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. October 4, 2003. Television.</ref> == Obitelj == === Roditelji, bake i djedovi === Spužva Bobovi roditelji su [[Hrvoje Skockani|Hrvoje]] i [[Margareta Skockani]]. Oni žive sami u svojoj kući te, za razliku od Spužva Boba čiji izgled više nalikuje kuhinjskoj spužvi, oni su malo zaobljeniji i imaju tamniju put, pa su sličniji [[more|morskim]] spužvama. Spužva Bob ima svoju [[Baka Skockani|baku]], inače Hrvojevu majku, koja se ponekad pojavljuje u seriji. Njezin muž se samo spominje nekoliko puta, a druga baka i djed baš i nisu viđeni. Baka Skockani živi u svojoj kući u Bikini dolini, koja je lijepo i otmjeno uređena. Spužva Bob je tamo često posjećuje. === Rođaci === Spužva Bob također ima puno rođaka. Jedan od njih je [[Crni Džek]], koji je inače crna ovca u obitelji te je bio u zatvoru. Manji je od Spužva Boba, ali ga uvijek gnjavi.<ref name="SpongeBob Squarepants 2007">"BlackJack". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. August 2, 2007. Television.</ref> Pojavljuje se samo u istoimenoj epizodi iz pete sezone. Drugi poznati Spužva Bobov rođak je [[Stanko S. Skockani]], kojeg Spužva Bob zove "rođak Stankec". Kao i Crni Džek, pojavljuje se u istoimenoj epizodi iz pete sezone i poslije više nikad. On je nespretan sin [[Zlatko Skockani|ujaka Zlatka]] i njegove žene. U toj epizodi on je više-manje uništio sve što je uspio. Spužva Bob mu je uspio naći posao u Rakovoj poslastici, ali je on uništio novac g. Kliještića i špahtlicu, a Spužva Bob je preuzeo krivicu na sebe. Ipak, na kraju se istina otkrila, te je g. Kliještić poslao Stanka da radi za Planktona, koji je to htio iskoristiti da uzme formulu, ali u prvim sekundama Stanko je digao Kantu splačina u zrak.<ref>"Stanley S. Squarepants". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. November 23, 2007. Television.</ref> Spužva Bob ima i dva [[stric]]a, braće njegovog oca Hrvoja. Jedan od njih je ujak Zlatko, koji se spominje u epizodi "Stanko S. Skockani" kao Stankov otac koji ga je poslao k Spužva Bobu. Drugi od njih je [[Plavi kapetan]], brat Hrvoja i Zlatka te bivši [[policija|policijski]] kapetan. K njemu je Spužva Bob išao kako bi zaštitio roditelje od Crnog Džeka u panici, ali je umoran stari ujak samo traži od Spužva Boba da radi.<ref name="SpongeBob Squarepants 2007">"BlackJack". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. August 2, 2007. Television.</ref> Ipak, vjerojatno je da ima još nekog strica, strinu, ujaka ili ujnu. U jednoj videoigri koja se zove "[[Operacija rakburger]]", pojavljuje se njegov rođak koji se u engleskoj verziji zove Larry. Plankton je oteo Slavka, ali se u engleskoj verziji Slavko zove "Gary", te se zabunio dok je pričao sa Spužva Bobom koji je tad pomislio da je otet Larry.<ref>http://spongebob.wikia.com/wiki/Larry_(SpongeBob%27s_family)</ref> Postoji još jedan rođak, Todd, koji se pojavljuje samo u knjizi ''"Never-Ending Stay"''. On je izgubljeni rođak koji se pojavio i ostao kod Spužva Boba nekoliko dana.<ref>http://spongebob.wikia.com/wiki/Todd_SquarePants</ref> Stoga još ostaje pitanje tko su roditelji Larryja, Todda, a i Crnog Džeka. To je sigurno brat ili sestra od Hrvoja ili Margarete, ali zasad nije spomenuto u [[Spužva Bob Skockani|seriji]]. === Preci === Spužva Bob Skockani je poznat i po nekoliko svojih predaka koji se spominju u seriji. Prvi od njih je [[primitivna spužva]], koja se pojavljuje u epizodi "SB-129". Primitivna spužva se družila s primitivnom [[Zvjezdače|zvjezdačom]], te ih je meduza neprestano pekla. Kad se [[Kalamarko Kraković|Kalamarko]] pojavio u tom prapovijesnom dobu koristeći [[Putovanje kroz vrijeme|vremeplov]], naučio je primitivnu spužvu loviti meduze. Nakon toga je zasvirao klarinet, a spužvi i zvjezdači se nije svidio taj zvuk te su lovili Kalamarka do vremeplova kojim je pobjegao dalje od njih.<ref name="ReferenceB">"SB-129". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. December 31, 1999. Television.</ref> Drugi poznati predak je [[Spužvoslav]], koji se pojavljuje samo u epizodi "Ugh". Njegov najbolji prijatelj je bio Patar, a imao je i svog ljubimca, prapovijesnog Slavka. Spužvoslav je ipak nešto razvijeniji i pametniji od Spužvoslava.<ref>"Ugh". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. March 5, 2004. Television.</ref> Treći i zadnji posljednji predak jest [[Spužva Bil Skockani]]. On je živio u doba Divljeg zapada, kad se Bikini dolina zvala Jednooka jaruga, a njome je [[diktator]]ski vladao Jednooki Plankton. Kliještić iz tog doba, koji je vodio Rakovu kantinu, ga je zamolio da postane [[šerif]] i spasi grad. U dvoboju u podne Spužva Bil je pobijedio Planktona te je on kažnjen tako da su ga svi mogli zgaziti za jedan [[dolar]], a Spužva Bil je dobio posao roštilj-kuhara u Rakovoj kantini (ono što njegov nasljednik radi danas u Rakovoj poslastici).<ref>"Pest of the West". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. April 11, 2008. Television.</ref> === Nasljednici === U epizodi "Velika rakburger ludorija" iz sedme sezone, Spužva Bob i Patrik su išli [[vlak]]om u sef daleke banke kako bi uzeli tajnu formulu rakburgera prije Planktona. Na kraju epizode vidi se [[epilog]]: 75 godina kasnije, Spužva Bob je ispričao tu priču [[Spužva Bobov unuk|svom unuku]], ali on je bio više zainteresiran za [[Videoigra|videoigru]]. Ipak, ta epizoda znači da je Spužva Bob poslije imao barem jedno dijete, sina ili kćer.<ref>"The Great Patty Caper". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. November 11, 2010. Television.</ref> Također, u epizodi "SB-129" se pojavljuje Spužvatron, robotska spužva. Spominje se da postoji 487 kopija Spužvatrona. U to doba, u 41. stoljeću, u Bikini dolini je sve [[krom]]irano. Spužvatron ima laserske zrake, inteligenciju i dobar je kuhar. Poslao je Kalamarka do vremeplova.<ref name="ReferenceB"/> Spužvatron se također pojavljuje na sekundu-dvije u epizodi "Ugh". == Posao == Spužva Bob većinu vremena radi kao roštilj-kuhar u restoranu Rakova poslastica, gdje peče rakburgere. On je [[radoholičar]] i zato ne voli nedjelje, i sve dane kad ne može raditi. On preuzima i poslove kao što je blagajnik ili konobar u nekim epizodama. Ipak, on radi i druge stvari. Recimo, u epizodi "Što se dogodilo Spužva Bobu?" je postao gradonačelnik Nove Alge, a u epizodi "Strašni razbijači" je postao [[Hrvanje|hrvač]]. Općenito je tijekom sezona i epizoda obavljao puno različitih poslova i nije ih lako sve nabrojiti. Spužva Bob ima veliku ljubav prema svom poslu, pa je bio oduševljen u epizodi "Strah od rakburgera" kad je g. Kliještić objavio da će odsad biti otvoreni 24 sata (što je bio dio Planktonovog plana). Također, Spužva Bobov najgori dio dana na poslu je zatvaranje.<ref>"Born Again Krabs". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. October 4, 2003. Television.</ref> Spužva Bob pada u neku vrstu [[Depresija|depresije]] kad ne može doći na posao, ali nije zadovoljan ni kad radi negdje drugdje. Recimo, bio je jako tužan u epizodi "Dobrodošli u Kantu splačina" gdje je morao raditi kod Planktona nakon što je on varanjem pobijedio g. Kliještića u [[Kartanje|kartanju]]. Također, njegov odnos prema poslu je bio jako važan u epizodi "Spužva Bobe, otpušten si". == Odnosi == === Patrik Zvijezda === Spužva Bob i Patrik su najbolji prijatelji i susjedi. Iako nisu najpametniji, oni čine vrlo dobru ekipu, te zajedno uživaju u raznim stvarima kao što su lov na [[meduze]], puhanje mjehurića i čitanje stripova o Čovjeku sireni i Dječaku školjki. U epizodi "Tajna kutija" otkriveno je da su bili prijatelji otkad su rođeni. I njihovi preci su dugo gajili prijateljstvo: primitivna spužva se družila s primitivnom zvijezdom, Spužvoslav s Patarom te Spužva Bil s Patrikom iz onog doba. Spužva Bob nikad ne kritizira Patrika zbog nedostatka pameti, te misli da je on zapravo pametniji nego što se na prvi pogled čini. Patrik često daje Spužva Bobu neke savjete, kao što mu je rekao da uvijek postoji prečica u epizodi "Izgubljen u Bikini dolini". Često mu pomaže u raznim slučajevima (pogotovo u starijim epizodama), i obrnuto. Recimo, u epizodi "Dome slatki ananasu" mu je dao da spava u njegovoj kući, ali to baš i nije dobro završilo. Međutim, ponekad se događa da se oni posvađaju zbog nekih razloga, počevši od epizode "Zli morski susjedi" gdje je, doduše, Kalamarko bio kriv za raspad njihovog prijateljstva. U epizodi "Kuharske igre" su također bili u sukobu, te je Patrik radio za Kantu splačina i tako se borio protiv Spužva Boba u mnogo natjecanja. Svađali su se i u epizodi "Novi učenik Zvijezda", gdje je zbog Patrika Spužva Bob bio kažnjen od strane gospođe Pufnić. U epizodi "Patrik Pametni" se njihovo prijateljstvo također nakratko raspalo, jer sada superpametni Patrik više nije uživao u stvarima koje je prije radio sa Spužva Bobom kao što je lov na meduze. U epizodi "Na rubu suza" je Patrik iz prve dobio [[Vozačka dozvola|vozačku dozvolu]], te je kao milijunti uspješni učenik dobio besplatni auto, a Spužva Bob je bio jako ljubomoran. Ipak, pomirili su se na kraju epizode, kao što se dogodi gotovo uvijek. Jedan od njihovih najslavnijih sukoba je i u epizodi "Bitka za Bikini dolinu", gdje su se borili pošto je Spužva Bob bio za [[Higijena|higijenu]] i čistoću, a Patrik za prljavštinu i nehigijenu. Drugi vrlo poznati sukob je iz epizode "Tvoje, moje i moje", gdje su se posvađali oko dijeljenja igračke zvane [[Rakofrend]]. U toj epizodi su baš ratovali. Također, u epizodi "Ne znaš spužvu" su se svađali jer Patrik nije znao ama baš ništa o Spužva Bobu. Patrik je također bio ljubomoran na Spužva Boba zbog mnogo dobivenih nagrada u epizodi "Veliki ružičasti gubitnik". Ipak, na kraju većine takvih epizoda oni se pomire i opet budu prijatelji. === [[Kalamarko Kraković]] === Iako se na prvu odnos Spužva Boba i Kalamarka čini vrlo jednostavan, to baš i nije tako. U većini epizoda Spužva Bob je uvijek vedar i ljubazan prema Kalamarku te ga smatra drugim najboljim prijateljem, a Kalamarku Spužva Bob ide na živce te mu uvijek nekako uništi dan. Ipak, ponekad to i nije tako. Kalamarko u nekim slučajevima zna biti ljubazan prema Spužva Bobu, iako ga u većini slučajeva baš i ne voli. U epizodi ''"Truth or Square"'' se pokazuje njihova prošlost. Kalamarko je nekoć davno živio mirnim i sretnim životom u Ulici ljuštura, iako mu je Patrik bio prvi susjed. Spužva Bob je u blizini zajedno s turističkom agenticom tražio kuću, ali je nije našao. No u tom času s površine mora pao je ananas na Kalamarkov vrt i to je postala Spužva Bobova kuća. Ipak, u nekim epizodama se čini da Spužva Bob i nije najgori lik prema Kalamarku, kao u epizodi "Zabrana pristupa" gdje je utvrdio da je Patrik još gori. Spužva Bob je uvijek dobar prema Kalamarku, iako je u epizodi "Spužva Bobe, otpušten si" potvrdio da zna kako ga Kalamarko mrzi. Spužva Bob je jako rijetko ljut na Kalamarka ili se prema njemu ponaša loše, što je malo ironično. U epizodi "Zaposlenik mjeseca" ga je htio onemogućiti na sve načine da osvoji nagradu. Također je bio vrlo oštar prema njemu u epizodi "Dah novog Kalamarka" kad je on postao vedar i optimističan kao Spužva Bob. Kalamarko, s druge strane, ne voli Spužva Boba, ali je ponekad ljubazan i dobar prema njemu, te je gori prema Patriku. Evo popisa epizoda gdje je Kalamarko bio dobar prema Spužva Bobu: * '''"Zli morski susjedi"''' - u toj epizodi je posvađao Spužva Boba i Patrika, ali je bio dobar prema Spužva Bobu nakon što mu je on izliječio leđa. * '''"Dostava pizze"''' - Kalamarko je u toj epizodi spasio Spužva Boba od udara kamiona. Također, kad je Spužva Bob bio tužan zbog [[Oholost|oholog]] i zlobnog kupca, Kalamarko mu je odnio pizzu i svom silom ju je bacio prema njemu te ga pogodio u glavu. Razveselio je Spužva Boba rekavši da je "pojeo cijelu pizzu u jednom zalogaju". * '''"SB-129"''' - nakon što je bio u prošlosti i budućnosti, Kalamarko se razveselio Spužva Bobu i Patriku kad se vratio u sadašnjost i priznao da su mu nedostajali. Ipak, ubrzo se iznervirao jer je on [[izum]]io lov na meduze. * '''"Umirući za pitu"''' - u toj epizodi Kalamarko je mislio da Spužva Bob umire te mu je htio pružiti najbolji dan ikad. * '''"Kalamarkov bend"''' - Kalamarko je plesao na Spužva Bobovu [[Pjesma|pjesmu]]. * '''"Božić tko?"''' - u početku, Kalamarko se smijao Spužva Bobu i naslađivao jer nije došao [[Djed Mraz]] u kojeg su svi građani vjerovali. Spužva Bob je bio jako tužan, ali je ipak dao Kalamarku poklon - novi [[klarinet]]. Tad se Kalamarko prerušio u Djeda Mraza i dao poklone svim građanima Bikini doline te vratio božićni duh - a pravi Djed Mraz koji je bio u gužvi mu je zahvalio na pomoći. * '''"Noćna smjena"''' - Kalamarko je mislio da će umrijeti pa je priznao da je uvijek volio Spužva Boba, no naljutio se kad mu je Spužva Bob rekao da je koristio njegov klarinet da odčepi svoj wc. * '''"Kutija za idiote"''' - na početku epizode Kalamarko je čuo razne zvukove iz kutije pa se zabrinuo za Spužva Boba i Patrika. * '''"Imaš ča sitnog?"''' - Kalamarko je bio zahvalan jer ga je Spužva Bob primio u svoju kuću i brinuo se o njemu. * '''"Kalamirko se vraća"''' - rekao je Spužva Bobu da mu ne može dovoljno zahvaliti zbog toga koliko se potrudio da njegov rival [[Kalamirko Fensijević]] stvarno povjeruje da je on vlasnik Rakove poslastice te da je to restoran s pet zvjezdica. * '''"Ponovo rođeni Kliještić"''' - Kalamarko se jako naljutio na g. Kliještića koji je, kako ne bi [[bankrot]]irao, prodao Spužva Boba Letećem Nizozemcu za 62 [[cent]]a, te je rekao da bi se trebao sramiti. G. Kliještić se nakon toga pokajao i poželio Spužva Boba natrag. * '''"Kamperska epizoda"''' - nakon što je privukao [[Morski medvjed|morskog medvjeda]] koji ga je više puta napao, Kalamarko se pridružio Spužva Bobu i Patriku u zaštitnom krugu te mu zahvalio jer su mu spasili život. * '''"Spužva Bob susreće stranca"''' - Kalamarko je upozorio Spužva Boba da će mu se Davitelj Tužibaba pokušati osvetiti jer ga je predao policiji. Kasnije je bio sretan jer je bio na [[Zabava (okupljanje)|zabavi]] zajedno sa Spužva Bobom i drugim građanima Bikini doline. * '''"Hvataljka"''' - nakon što je postao ovisan o hvataljci, pitao je Spužva Boba da mu pomogne da jednom pobijedi te mu se zahvalio nakon toga. * '''"Smješkani"''' - pošto se puno smijao njegovoj šali, Kalamarko mu je rekao da se nikad neće moći smijati. Ipak, kasnije se pokajao i rekao mu da je sve bila [[šala]]. * '''"Bunar želja"''' - ispričao se jer je stajao na Spužva Bobovoj nozi. * '''"Najbolji dan ikad"''' - pozvao je Spužva Boba na svoj [[koncert]]. * '''"Dah novog Kalamarka"''' - nakon [[Struja|strujnog udara]], postao je dobar prema Spužva Bobu i Patriku. * '''"Nenormalan"''' - nakon što je Spužva Bob postao "normalan", Kalamarko se družio s njim i pozvao ga u svoju kuću na [[čaj]]. * '''"Kolege iz škole brodarenja"''' - molio ga je za pomoć oko ispita jer nije mogao držati olovku te je priznao da su sad 'razredni kolege' (iako samo zato da prođe ispit). * '''"Održavajte Bikini dolinu prekrasnom"''' - kad je Spužva Bob maknuo sve smeće, Kalamarko je rekao da ga sad manje mrzi. Također mu je zahvalio jer je uništio Kalamirkov [[kip]], zbog čega je on dobio kaznu. * '''"Čarobni tiki snovi"''' - zahvalio Spužva Bobu i Patriku jer su stvorili [[Čarobni tiki otok]], te je čak plesao s njima. * '''"Rak-dogovi"''' - surađivali su kako bi vratili rakburgere na jelovnik. * '''"Kalamarko u Zemlji klarineta"''' - pomogao je Spužva Bobu oko suđa i veselo radio, vjerojatno jer je slušao Šaškovu muziku. * '''"Vulkan Bikini doline"''' - priznao je da je zahvalan na životu i da vidi Spužva Boba kao prijatelja prije nego što je pao u [[vulkan]]. Srećom, Spužva Bob ga je spasio. * '''"Velika sestra Sara"''' - oboje su smatrali da nije lijepo od Sare što je uništila Kalamarkovu kuću, te su smatrali da su Patrik i Sara pretjerali. * '''"Zabrana pristupa"''' - nakon što je danima trpio Patrika, napokon je puknuo i maknuo Spužva Boba s dokumenta za zabranu pristupa, te stavio Patrika. * '''"Budalaš za demoliranje"''' - zahvalio mu je jer mu je iskopao sve [[Mrkva|mrkve]] iz vrta. * '''"Spužva Bobe, otpušten si"''' - spasio Spužva Boba od četiri vlasnika restorana prerušen kao rakburger i doveo ga natrag u Rakovu poslasticu. * '''"Lignja plus jedan"''' - na kraju epizode je pozvao Spužva Boba da ide s njim na svečano otvorenje galerije Difterije. * '''"Dva palca dolje"''' - prvo je htio pomoći ozlijeđenom Spužva Bobu, a zatim je bio tužan kad je on morao otići kući. * '''"Zbogom, Rakova poslastice"''' - pomogao je Spužva Bobu da opet vrate sve na staro. === Eugen H. Kliještić === Spužva Bob ima zanimljiv odnos s g. Kliještićem. Eugen Kliještić je njegov šef u Rakovoj poslastici, te Spužva Bob brine o njemu i izvršava zadatke kao zaposlenik. Odnos g. Kliještića prema njemu pak varira; često se, pogotovo u starijim epizodama, ponašao kao očinska figura Spužva Bobu; a ponekad ga koristi za svoje planove. Kako god, oni više-manje imaju odnos sličan onome oca i sina. Spužva Bob uvijek pomaže g. Kliještiću, te se oni većinom dobro slažu. Kad su bili razdvojeni u epizodi "Dobrodošli u Kantu splačina", oboje su bili tužni. U epizodi "Račja ljubav" mu je pomagao impresionirati gđu Pufnić. U prvom filmu ga je također spasio od smrtne kazne te porazio Planktona, a g. Kliještić ga je u znak zahvale imenovao menadžerom Rakove poslastice 2. U epizodi "Zliburger" su zajedno napravili opaki burger kako bi zeznuli zdravstvenog inspektora za kojeg su mislili da je prevarant. Nakon toga su surađivali kako bi sakrili tijelo. U epizodi "Ljuštura od čovjeka" je glumio g. Kliještića pred njegovim starim prijateljima iz [[Mornarica|mornarice]]. U epizodi "Planktonov stalni gost" su zajedno pokušavali privući kupca koji je stalno jeo u Kanti splačina. Također, u epizodi "Besplatni uzorci" je spasio Rakovu poslasticu od Planktonovih planova, kao i mnogo puta dosad. Poznato je i kako je u epizodi "Kliještić protiv Planktona" postao [[odvjetnik]] i spasio g. Kliještića na sudu od Planktonovih laži. Eugen Kliještić, također, vjeruje Spužva Bobu i većinom mu pomaže. Često mu i priča priče za pouku, kao u epizodi "Glavni odvod". U epizodi "Čovjek sirena i Dječak školjka VI: Film", je pomagao Spužva Bobu s hranom dok je on snimao film. U epizodi "Najbolji dan ikad" se pridružio proslavi, a u epizodi "Stanko S. Skockani" ga je nazvao njegovim "malim stvoriteljem para". U epizodi "Beznos zna" se ujedinio s Kalamarkom, Lunom i Spužva Bobom kako bi zajedno riješili problem Patrikovog nosa. Molio ga je za pomoć i u epizodi "Dida gusar", gdje je pred svojim djedom gusarom glumio kapetana posade koju su činili Spužva Bob, Kalamarko i Patrik. U epizodi "Prevara sa školjkom" mu je pomogao tako što mu je dao svoj vlastiti oklop za Slavka, a on je njemu dao ručnik da se zaogrne dok mu oklop opet ne naraste. Također ga je poveo na okupljanje škrtih rakova u epizodi "Rakovi tvrdice", pozvao ga je na krstarenje u epizodi "Šetnja s Planktonom", te na svoj godišnji odmor i obilazak Kovnice Bikini doline u epizodi "Gospodin Kliještić ide na godišnji". U epizodi "Špiljska spužva", kad je Spužva Bob bio uhićen zbog zločina koje je napravila špiljska spužva Spužvimir, g. Kliještić je jedini vjerovao da je nevin. Dovoljno mu je vjerovao da ga pošalje po tajnu formulu rakburgera u trezor banke u epizodi "Velika rakburger ludorija". Surađivali su u oba filma. Ipak, u nekim slučajevima njih dvojica se znaju posvađati, uglavnom zbog g. Kliještićeve škrtosti i pohlepe. Prvi put se to vidi u epizodi "Na zapovid kapetane" gdje je g. Kliještić htio žrtvovati svoju posadu (Spužva Boba i Patrika), te su se svi posvađali oko blaga Letećeg Nizozemca. Također, poznat je slučaj iz epizode "Ponovo rođeni Kliještić" gdje je Eugen bio pred bankrotom te je prodao Spužva Bobu Letećeg Nizozemca za 62 centa. Spužva Bob se okrenuo protiv g. Kliještića zajedno s Kalamarkom i u epizodi "Kalamarko štrajka", a također i u epizodi "Imaš ča sitnog?". U epizodi "Lovac na meduze" su se sukobili kad je Spužva Bob otkrio da g. Kliještić ima tajnu tvornicu gdje uništava meduze da dobije njihov med, te ih je oslobodio. U epizodi "Kliještić borg" ga je mučio zajedno s Kalamarkom misleći da je zli [[robot]]. Posvađali su se i u epizodi "Rakova zemlja" kad je Spužva Bob razotkrio plan g. Kliještića da privuče djecu "lunaparkom" i tako uzme njihov [[novac]], stvar kojom je Kliještić opsjednut. U epizodi "Opsjednut s lipom" g. Kliještić je mislio da je vidio kako Spužva Bob podiže [[Lipa (novac)|lipu]] s poda, te je pokušao na sve moguće načine doći do te lipe, kao što je gradnja filma ili svečana večer u Rakovoj poslastici. U epizodi "Rakburger ludorija" netko je ukrao [[tajni umak]] koji se stavlja u rakburgere, a taj netko je bio g. Kliještić koji je htio uštedjeti novac, te je okrivio Spužva Boba i poslao bi ga da leži u zatvoru nevin. U epizodi "Nema kape za Patrika" Spužva Bobu se nije sviđala ideja da se ljudi smiju dok se Patrik ozljeđuje, a Kliještić od toga zarađuje. U epizodi "Miris lipa" su se posvađali jer je g. Kliještić privlačio novac pomoću Slavka što je njega uznemirivalo. U epizodi "Spužva Bobe, otpušten si" ga je otpustio kako bi uštedio jednu kunu. Ipak, unatoč povremenim svađama, njih dvojica imaju dobar i normalan odnos. U jednoj epizodi je pokazano da ga Spužva Bob vidi kao trećeg najboljeg prijatelja, poslije Patrika i Kalamarka.<ref name="SpongeBob Squarepants 2017"/> === Luna Frnjau === Spužva Bob i Luna su vrlo dobri prijatelji. Spužva Bob je vidi kao četvrtog najboljeg prijatelja, te se oni često druže. Također, u nekim epizodama se nagovješćuje da bi oni mogli biti/postati ljubavni par u budućnosti (počevši od epizode "Čajanka" gdje Spužva Bob donosi cvijeće Luni i daje joj komplimente). U mnogim epizodama je i viđeno da uživaju u nekim zajedničkim hobijima kao što je [[karate]] ili znanost, u čemu joj Spužva Bob pomaže. Oni su rijetko bili u sukobu, osim u nekim epizodama kao "Pritisak" ili "Problemi s mjehurićima". Što se tiče njihovog ljubavnog odnosa, postavljeni su neki nagovještaji za to. I kreator serije Stephen Hillenburg je potvrdio da oni imaju jake osjećaje među sobom, te da su ili će biti više nego prijatelji. Recimo, Patrik rijetko posjećuje Lunu bez Spužva Boba, ali Spužva Bob jako često posjećuje Lunu sam. Lunu nervira Patrikova glupost i nedostatak inteligencije, ali iako Spužva Bob nije baš pametan, čini se da nju to baš i ne smeta. Dapače, ona je zadovoljna zbog njegove energije, nevinosti, marljivosti i optimizma. Također, poznato je da mu je ona dodijelila nadimak "Spužvasti". ==== Nagovještaji ljubavnih veza ==== Evo nekih epizoda gdje se nalaze takvi nagovještaji: * '''"Čajanka"''' (1c) - ova epizoda je puna nagovještaja. Kao prvo, kad Spužva Bob spasi Lunu od divovske školjke, ona kaže: "Sviđaš mi se, Spužvasti. Možemo bit' ka [[srdela]] i [[more]]". Također, iako Spužva Bob nije ništa znao o zraku, pravio se da sve zna samo kako bi je impresionirao. Bio je iznenađen jer nema [[Voda|vode]] u njezinoj kući, ali nije ništa rekao iako mu je voda nedostajala, kako ne bi povrijedio njezine osjećaje, ili se možda bojao da ga više neće voljeti ako shvati da mu treba voda. Spužva Bob, također, odlazi k Luni na čaj i kolačiće i nosi joj cvijeće. To bi se moglo uzeti kao neka vrsta spoja. Spužva Bob također dobiva savjete od Patrika kako da impresionira curu i bude "otmjen", što bi moglo ukazivati da je on mislio da bi oni mogli imati nešto više od prijateljstva, te vjerojatno nije znao da će postati tako bliski prijatelji.<ref name="ReferenceA"/> * '''"Poderane hlače"''' (2b) - i ova epizoda je puna nagovještaja. Na početku epizode Spužva Bob je bio sretan što nasmijava Lunu radeći stvari u pijesku. Kad se vidjelo da je Luna snažnija od njega, on je bio pomalo žalostan jer je nije mogao impresionirati. Također je bio ljubomoran na [[jastog]]a Lovru jer je privlačio Luninu pažnju. Kad je poderao hlače, to ga je učinilo smiješnim i poznatim na plaži, te je mislio da bi tako mogao još više impresionirati Lunu. Luna je također bila najžalosnija i zaplakala je kad je mislila da je Spužva Bob umro. Šokirao se kad je vidio da igra odbojku s Lovrom ("Ona se radije druži s Lovrom!"). I tekst pjesme aludira na ljubavnu vezu. Na koncu konca, bili su zajedno na plaži, što se također može protumačiti kao spoj. * '''"Lunina raketa"''' (8a) - Spužva Bob je htio impresionirati Lunu hvatanjem vanzemaljaca, te je prokomentirao kako će ga još više voljeti kad joj donese pravog vanzemaljca. * '''"MišićBob Nabildani"''' (11a) - Spužva Bob si je u toj epizodi nabavio lažne mišiće samo kako bi impresionirao Lunu. Također, Spužva Bob se zaista namučio vježbajući u toj epizodi, ali je vidio da bi s time mogao postići cilj: još više impresionirati Lunu! * '''"Spužva Bob Strašljivi"''' (13a) - kad je zli Leteći Nizozemac došao oteti Spužva Bobovu [[Duša|dušu]], Luna se činila najzabrinutija od svih te je histerično zavikala: "Spužvasti!". * '''"Karate udarci"''' (14b) - u toj epizodi Spužva Bob i Luna se "prijateljski" nadmeću u karateu. Također, u Rakovoj poslastici Spužva Bobu se učinilo da u nekom kupcu vidi Lunu, te joj je namignuo i osjećao se usplahireno. Spužva Bob i Luna su imali zajedno piknik u parku, sami, što bi se isto moglo računati kao spoj. A kad ih je g. Kliještić našao kako rade karate, Spužva Bob je rekao da si ne može pomoći te je odabrao vježbanje karatea s Lunom ispred svog posla, što znači da mu karate s Lunom stvarno puno znači. * '''"Sapunica"''' (15b) - umjesto da zove Patrika da ga vodi doktoru, zvao je Lunu, vjerojatno jer je najpametnija od svih njegovih prijatelja. Luna se također činila jako uznemirena kad Patrik nije htio odvesti Spužva Boba doktoru te se opasno posvađala s njim. * '''"Valentinovo"''' (16a) - vidi se da njih dvoje razmjenjuju poklone na Valentinovo kao cura i dečko. * '''"Teksas"''' (18a) - u ovoj epizodi Luna se želi vratiti u [[Teksas]], a Spužva Bob i prijatelji je žele spriječiti. Tu također ima raznih nagovještaja. Kao prvo, Spužva Bob je bio jako tužan kad je vidio Lunu kako pati za svojim domom. Odlučio je dovesti Teksas u Bikini dolinu, te je trčao za autobusom u kojem se vozila glasno je dozivajući imenom. Luna je također odmah napala Patrika kad je vrijeđao Teksas, ali je Spužva Bobu dala šansu, rekavši da još može povući što je rekao. Spužva Bob je također stavio sebe i Patrika u opasnost kako bi doveo Lunu do Rakove poslastice. Također, na kraju epizode je pokazao svoju duboku brigu za nju kad je rekao da će je radije pustiti da zauvijek ode u Teksas nego da je gleda žalosnu ovdje, u Bikini dolini. * '''"Tjedan pred zimski san"''' (27a) - rekao je kako će radije posvetiti svoje vrijeme njoj nego drugima. U cijeloj epizodi Spužva Bob stavlja sebe u opasnost kako bi se zbližio s njom. Kad je on nestao, ona je upregla cijeli grad da ga traži te je uništila nekoliko zgrada u potrazi. Kada ga je vidjela, odmah se smirila i zagrlila, što pokazuje koliko ona brine o njemu. * '''"Vicevi o vjevericama"''' (31b) - kad se Spužva Bob šalio na njezin račun, strpljivo mu je rekla da prestane umjesto da se odmah iznervira. Na kraju epizode, kad su se pomirili, on joj ponovo donosi cvijeće. * '''"Pritisak"''' (32a) - iako su se Spužva Bob i prijatelji šalili na njezin račun i ismijavali je, ona ih je odmah spasila kad su ih napale [[ptice]]. * '''"Luna, Spužva Bob i crv"''' (40b) - Spužva Bob je bio vrlo zaštitnički nastrojen prema Luni te se jedini brinuo o njoj. Također je plakao kad je mislio da se ona ozlijedila. * '''"Dobrodošli na tulum kod Spužva Boba"''' (51) - jedna od stvari koja se nije sviđala Spužva Bobu na njegovoj zabavi, bilo je to što su Luna i Lovro zajedno plesali. * '''"Patrik pametni"''' (68a) - kad je Patrik postao dovoljno pametan da impresionira Lunu, on se odmah ražalostio i otišao kući plačući. * '''"Zdravo čimpanze"''' (70b) - u toj epizodi Spužva Bob opet nije htio da Luna ode te je odlučio napraviti izum da zadivi njezine šefove, što nije nimalo lako. * '''"Karate otok"''' (71b) - Spužva Bob je doveo Lunu na otok, vjerojatno kako bi je impresionirao. Iako je bio arogantan i neljubazan prema njoj u kratko vrijeme, Luna ga je ipak spasila. * '''"Perika"''' (74b) - Luna je bila jedina koja se nije smijala Spužva Bobu zbog perike kako ne bi povrijedila njegove osjećaje. * '''"Buha u njenom domu"''' (90a) - kad je Spužva Bob shvatio da je Luna otišla, šokirao se. Također, odmah joj je išao pripremiti zabavu za dobrodošlicu. * '''"Što se dogodilo Spužva Bobu?"''' (98) - iako je bila gruba prema njemu na početku epizode, kasnije je ipak plakala kad je doznala da je on nestao te je bila najodlučnija od svih da ga nađe. * '''"Prezauzet"''' (119b) - složio se da pomogne Luni, te kad je g. Kliještić zatražio njegovu pomoć, pokušao mu je reći da mora pomoći Luni. * '''''"Truth or Square"''''' (123 & 124) - u toj epizodi se vidi kako su se njih dvoje vjenčali u predstavi. Ipak, Spužva Bob je bio jako zadovoljan kad je mislio o tome, te je moguće da to priželjkuje i u stvarnosti. Također, [[svećenik]] nije znao da je to predstava te bi oni mogli biti sasvim legalno vjenčani, a da to i ne znaju (ili znaju?). * '''"Netko je s Lunom u kuhinji"''' (129a) - kad je davao Luni rakburger, Spužva Bob je imao sjaj u očima i rekao je da je "to za posebnog prijatelja". Također, iako nije mogao nikome otkriti tajnu formulu, ipak je poveo Lunu da joj pokaže kako sprema rakburgere. * '''"Čari rodea"''' (138b) - u toj epizodi je htio na sve načine spasiti Lunu od rodea, te je čak oteo cijelu Bikini dolinu i odveo stotine građana u Teksas. * '''"Savršena kemija"''' (152b) - Spužva Bob je htio da ga Luna zove "kolega izumitelju", jer joj je želio biti koristan. Bio je tužan i kad je shvatio da je više nervira nego pomaže. Kad je Luna nazvala Planktona "kolega izumitelju", on se tako rastužio da mu je srce puklo. Luna ga je odobrovoljila rekavši mu da može biti pokusni majmun, te kad ga je na kraju epizode nazvala "kolega izumitelju", on je bio presretan. * '''"Odmor na Mjesecu"''' (161a) - u toj epizodi, Spužva Bob joj je kupio tortu za oproštaj prije odlaska na [[Mjesec]]. Također, ona je već imala dva para koturaljki, što znači da je moguće da je htjela povesti još nekog. * '''"Čuvanje Lunine kuće"''' (165a) - Luna mu je dala kompliment kako lijepo pazi, a on je uzvratio kako cijeni njezinu pedantnost, na što se ona zacrvenila. * '''"Mačak Kenny"''' (188a) - kad je Spužva Bob rekao da više ne treba kacigu s vodom, moguće da ju je htio impresionirati. Također, vidi se da je Luna bila ljubomorna na Kennyja. * '''"Lunina žirasta muna"''' (201a) - na početku epizode su se zajedno smijali. Luna je zvala Spužva Boba radije nego Patrika. Na kraju joj je bilo žao zbog svega, te je odlučila za svoje drvo naručiti zemlju iz Teksasa. * '''"Dopisni prijatelj"''' (202b) - Luna je pomagala Spužva Bobu da nauči letjeti kako ne bi razočarao dopisnog prijatelja. * '''"Leteći mozgovi"''' (205a) - kad je Luna oštro napala zlog starca, Spužva Bob je rekao Patriku: "Volim kad Luna postane agresivna". * '''"Imitacijsko ludilo"''' (207a) - zajedno s Patrikom, Planktonom, Kalamarkom i g. Kliještićem, imitirala ga je samo da mu pomogne da se prisjeti tko je on. * '''"Divlji prijatelji"''' (215a) - Spužva Bob je išao na Luninu rođendansku zabavu. * '''"Pomazi konjića"''' (225b) - u ovoj epizodi Patrik je postao [[konj]]. Kad je projahao na njemu kraj Lune, rekao je: "Dobro izgledate, gospođice Luna", a ona se zahvalila na komplimentu. U kratkoj epizodi "Cvijeće za Lunu", Spužva Bob je izmislio praznik "Iznenadi Lunu dan". Ostavio joj je i poruku: "Za Lunu. Najpametniju i najljepšu vjevericu u Bikini dolini. Prijatelj". Također, Vincent Waller, član tima koji radi na seriji, rekao je na [[Twitter]]u da je Luna originalno trebala biti Spužva Bobova djevojka.<ref>http://spongebob.wikia.com/wiki/SpongeBob-Sandy_relationship#Trivia</ref> === [[Plankton (Spužva Bob)|Šime Josip Plankton]] === Spužva Bob i Plankton imaju relativno kompleksan odnos. U većini epizoda su suparnici, pošto Plankton kao neprijatelj g. Kliještića pokušava ukrasti tajnu formulu rakburgera, a Spužva Bob ga želi zaustaviti. U prvoj epizodi kad su se susreli, "Plankton!", on je pokušao kontrolom uma natjerati Spužva Boba da mu donese rakburger, ali plan je propao. Nakon toga su se sukobljavali u mnogo epizoda, kao "Zaleđene face" ili "Bijeg iz zatvora". U prvom filmu su se također sukobili, najviše nego ikad, pošto je Plankton indirektno odlučio ubiti g. Kliještića ukravši krunu [[kralj]]a Neptuna i optuživši njega, te je poslao plaćenika Dennisa da ubije njega i Patrika. Na kraju je Spužva Bob porazio Planktona i on je završio uhićen.<ref>http://spongebob.wikia.com/wiki/The_SpongeBob_SquarePants_Movie</ref> Bili su prijatelji i na početku epizode "Zabava", također iz prve sezone, gdje se Spužva Bob htio sprijateljiti s Planktonom koji je bio usamljen i omražen, ali on je to odlučio iskoristiti da dođe do tajne formule. Također su surađivali u epizodi "Planktonov ljubimac" gdje su tražili njegovu amebu Flekicu. Pomagao mu je da osvoji Karlu u epizodi "Plankton dobiva čizmu". Također, Plankton se pridružio ekipi u drugom filmu te su svi zajedno surađivali. === Slavko === Slavko je Spužva Bobov ljubimac, puž, kojeg je Spužva Bob našao u skloništu za ljubimce.<ref>"Plankton's Pet". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. January 19, 2013. Television.</ref> U većini epizoda, Spužva Bob se lijepo brine za Slavka, a on mu je odan i poštuje ga. Spužva Bob vidi Slavka više kao prijatelja nego kao ljubimca, što se vidi u epizodi "Jeste li vidjeli ovog puža?". Kad nema Slavka blizu njega, Spužva Bob pada u depresiju. Spužva Bob ima veliko povjerenje u Slavka, što se vidi u epizodama poput "Invazija ananas" gdje mu je povjerio na čuvanje [[Tajna formula rakburgera|tajnu formulu rakburgera]]. Također, iako je na početku epizode "Jeste li vidjeli ovog puža?" pobjegao od Spužva Boba, na kraju mu se vratio jer je shvatio da se on brine za njega, očajnički ga traži i da ga voli. U epizodi "Spužva Bobe, otpušten si", on je bio tužan jer više neće moći peći rakburgere u Rakovoj poslastici, ali je bio sretan kad je hranio Slavka, govoreći da je radostan jer postoji još netko koga on hrani. Također, iako Slavko samo mijauče, oni se uvijek dobro razumiju. Ipak, unatoč njihovom većinom dobrom odnosu, ponekad se znaju sukobiti, što se vidi u epizodi "Slavko se kupa" kad je Spužva Bob spreman na sve samo da ga okupa. U epizodi "Velika utrka puževa" ga je Spužva Bob previše iscrpljivao za utrku. Oštro su se sukobili u epizodi "Prijatelj za Slavka", kad je Spužva Bob doveo Slavku ljubimca koji ga je maltretirao. U epizodi "Slavkova nova igračka" je Slavko bio opsjednut novom igračkom što je dovelo do toga da Spužva Bob ode iz kuće. === Koraljka Kliještić === Spužva Bob i Koraljka se ne susreću prečesto, ali se ponekad ipak susreću. U ranijim epizodama, kao što je "Pod Koraljkinom vladavinom", oni su prijatelji i imaju dobar odnos. Prvi put da se njih dvoje susreću je u epizodi "Maturalna večer" iz prve sezone. Tad je Spužva Bob bio Koraljkin pratitelj na plesu. Pokušao ju je impresionirati, ali je samo zeznuo stvar. Kad je to shvatio, plačući je pobjegao. Koraljka mu je ipak oprostila, zajedno su plesali i zabavili se. Koraljka je bila impresionirana njime te ga je poljubila.<ref>"The Chaperone". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. October 2, 1999. Television.</ref> U epizodi "Udice" mu se smijala kad se bio zakačio za jednu, vjerojatno zato što je ona zajedno s prijateljicama vidjela njega golog. Sljedeća epizoda poslije "Maturalne večeri" koja je fokusirana na njihov odnos je epizoda "Pod Koraljkinom vladavinom", gdje Koraljka postaje zaposlenica Rakove poslastice i pretvara fast food restoran poznat po rakburgerima u ženskasti Mazni rakić za tinejdžere. Spužva Bob se rastužio kad mu je oduzela roštilj i špahtlicu, ali je shvatio da ona ne želi tamo raditi te da želi otkaz. Otprilike u isto vrijeme g. Kliještić je povjerio Spužva Bobu da želi dati Koraljki otkaz. Situacija se mirno sredila te je Koraljka otišla s prijateljicama u šoping. Prije odlaska se zahvalila Spužva Bobu i poljubila ga je.<ref>"Bossy Boots". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. October 26, 2000. Television.</ref> Međutim, u epizodi "Tulum u pidžamama", kad je Spužva Bob po naredbi g. Kliještića htio upasti na Koraljkin tulum, ona je bila vrlo gruba prema njemu te ga je izbacila. Ipak, shvatila je da je zabavan, ali je Spužva Bob sve porazbijao, a Kliještić je okrivio nju. Za osvetu je pripremila novi tulum. U epizodi "Tunel Rukavice" su zapeli na vožnji u Svijetu rukavice te su surađivali, ali Koraljki je išlo na živce što njezine prijateljice misle da joj je Spužva Bob dečko. U epizodi "Gospodin Kliještić ide na godišnji" Koraljki nije bilo drago da Spužva Bob ide na odmor s njima. No, u epizodi "Školjka na licu" su surađivali, jer je Koraljki trebalo maknuti [[Školjke|školjku]] s lica prije velikog plesa Bikini doline. Otkrilo se da Kliještić radi sapun od ostataka rakburgera te da su zato nastale školjke. Spužva Bob je zatim dao Koraljki Kliještićeve [[Dragulji|dragulje]] da je stavi na lice, a prijateljice su joj pohvalile izgled. Koraljka mu je bila zahvalna na pomoći.<ref>"Barnacle Face". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. September 16, 2011. Television.</ref> Susreću se i u epizodi "Problemi s mjehurićima", gdje ju je Spužva Bob zamolio da pomogne Luni, te još nekoliko puta. Ipak, zasad nije snimljena neka nova epizoda koja se fokusira na odnos njih dvoje. === Gospođa Pufnić === Tijekom serije, oni se često susreću. Gospođa Pufnić je profesorica u školi brodarenja a Spužva Bob je njezin učenik. Vidi se da Spužva Bob voli gospođu Pufnić i smatra je prijateljem, ali ona njega ne voli i želi ga se što prije riješiti jer je nervira. Njihov odnos je sličan onom [[Spužva Bob Skockani (lik)#Kalamarko Kraković|Spužva Boba i Kalamarka]]. Međutim, u epizodi "Budalaš za demoliranje" Spužva Bob je neopreznom vožnjom uzrokovao da se gđa Pufnić po tko zna koji put ozlijedi, a doktor joj je rekao da se možda više neće moći napuhati. Za osvetu, gđa Pufnić je poslala Spužva Boba na natjecanje u demoliranju u nadi da će ga drugi natjecatelji uništiti, ali on je tako loš vozač te je na kraju pobijedio. Ipak, na kraju je sve završilo dobro te se gđa Pufnić izliječila.<ref>"Demolition Doofus". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. July 21, 2012. Television.</ref> Također, ponavljajuća šala u epizodama jest da gospođa Pufnić bude uhićena zbog njega. === Karla Plankton === Spužva Bob je većinom u sukobu s Karlom pošto je ona na Planktonovoj strani, ali ponekad i nije. Recimo, u epizodi "Karla 2.0" ju je tješio i pokušavao razveseliti kad se zaposlila u Rakovoj poslastici nakon što ju je Plankton zamijenio. Također, on i Luna su surađivali s njom i Planktonom u epizodi "Savršena kemija". === Čovjek sirena i Dječak školjka === Spužva Bob, zajedno s Patrikom, voli gledati epizode i čitati stripove o superjunacima Čovjeku sireni i Dječaku školjki. Oni su njihovi [[idol]]i, te ih obožavaju. Prvi put kad su ih upoznali, bili su jako uzbuđeni. Često Spužva Bob Čovjeku sireni i Dječaku školjki ide na živce, dok ih on vidi kao prijatelje i vrlo im je odan. U nekim epizodama zajedno surađuju, recimo u epizodi "Povratak u prošlost" gdje su se ujedinili da poraze zlog Čovjeka zraku. U epizodi "Čovjek sirena i Dječak školjka IV" on je zadržao njegov tehnološki napredan pojas i slučajno je smanjio Kalamarka (a kasnije i sve ostale), ali mu nije htio to reći jer nije htio izgubiti njegovo povjerenje. === Leteći Nizozemac === U većini epizoda, pogotovo onih starijih, Spužva Bob i Leteći Nizozemac ratuju. Prvi put su se susreli u epizodi "Spužva Bob Strašljivi", kad je on htio oteti njegovu dušu, ali se prestrašio njega jer mu je Patrik maknuo dijelove lica pa mu se izgled izmijenio. Također ga je oteo u novijoj epizodi "Legenda Boo-kini doline" jer se smijao na Noć vještica. Unatoč tome, Spužva Bob i Leteći Nizozemac su ponekad prijatelji. Recimo, u epizodi "Duh domaćin" Spužva Bob mu pomaže da opet bude strašan, a u epizodi "Kletva Bikini doline" mu je pomogao glumeći njegovu bradu koju su on i Patrik odrezali Kalamarkovom kosilicom kako bi on mogao otići na svoj spoj. === Čovjek zraka i Prljavi mjehurić === Čovjek zraka i Prljavi mjehurić su najveći neprijatelji Čovjeka sirene i Dječaka školjke te opasni superzlikovci koji žele uništiti dobre ljude i diktatorski zavladati svijetom. Zbog toga je Spužva Bob uvijek protiv njih, te surađuje protiv njih s Čovjekom sirenom i Dječakom školjkom u epizodama poput "Povratak u prošlost" ili "Zločesti klub za zlikovce". Oni njega također ne vole, dapače mrze ga. Recimo, Prljavi mjehurić je u epizodi "Čovjek Patrik" zarobio Spužva Boba unutar sebe, ali ga je Patrik nasreću probušio i spasio Spužva Boba. Općenito, Spužva Bob i Patrik znaju ići sami protiv njih, kao što je to slučaj u epizodi "Povratak Čovjeka zrake" iz 11. sezone gdje je on unajmio Kalamarkovu kuću, a oni su tražili dokaze protiv njega i na kraju se obračunali. === Jastog Lovro === Spužva Bob i jastog Lovro su većinom prijatelji. U nekim starijim epizodama Spužva Bob je bio ljubomoran na Lovru jer je privlačio Luninu pažnju te jer su se zajedno družili. Ipak, u novijim epizodama oni su vrlo dobri prijatelji. Kad je Lovro otvorio svoju teretanu, Spužva Bob mu je postao najvjernija mušterija te ga je slušao u svemu. Lovri je to bilo drago. Njih dvojica imaju prijateljski odnos. === Kalamirko Fensijević === Spužva Bob nema baš dobar odnos s Kalamarkom, pošto je on veliki rival Kalamarka. U epizodama poput "Kalamirko se vraća" pomaže Kalamarku da ga impresionira. Ipak, čini se da ga on ne vidi kao neprijatelja. U epizodi "Fensi kuća", kad mu je Kalamarko nekako uspio oteti nagradu za najfensi kuću godine, rekao mu je da će mu Kalamarko sigurno pomoći, ali ga je tako rasplakao. U epizodi "Profesor Kalamarko" je slučajno otkrio da je Kalamarko prevarant (on je glumio Kalamirka) i tako mu pomogao da pobijedi. Također, sreli su se u epizodi "Povratak u prošlost", gdje su napravili drukčiji tijek vremena u kojem Čovjek zraka vlada Bikini dolinom. Kalamirko je u tom tijeku vremena bio sluga Čovjeka zrake i postavljao je njegove plakate, a Spužva Bob i Patrik su mislili da je na društveno-korisnom radu te su se složili da će ga to naučiti pameti.<ref>"Back to the Past". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. February 15, 2010. Television.</ref> === Kralj Neptun === Spužva Bob se ne susreće često s kraljem Neptunom. U nekoliko epizoda kad se sreću, Spužva Bob tretira kralja s poštovanjem i ljubazno. Neptunov odnos prema Spužva Bobu, pak, varira; nekad ga voli a nekad ne. === Građani Bikini doline === U većini epizoda Spužva Bob tretira sve građane lijepo i pristojno, sprema im hranu (ako jedu u Rakovoj poslastici) i veselo ga pozdravlja. Neki ga vole, ali većina baš i ne, te su čak napravili praznik "Nacionalni dan bez Spužva Boba". Građani ga baš i ne vole jer smatraju da je previše vedar te da je drukčiji od njih. == Citati == * '''Danas je vel'ki dan, Slavko''' - epizoda "Tražimo kuhara". * '''Rakova poslastica, dom rakburgera, s natpisom "Tražimo pomoć" na prozoru''' - epizoda "Tražimo kuhara". * '''Narudžba!''' - više epizoda. * '''Školjke mu''' - više epizoda. * '''Škampa mu''' - više epizoda. * '''Dobro jutro svijete i njegovi stanovnici''' - epizoda "Nestali identitet". * '''Tajna formula rakburgera je isključivo u vlasništvu Rakove poslastice i o njoj se more razgovarati, u dijelovima ili u cijelosti, s njenim kreatorom, gosponom Kliještićem''' - epizoda "Lažni gospodin Kliještić". Spužva Bob je sve ovo izgovorio vrlo brzo Planktonovom robotu koji je izgledao kao Eugen. * '''Ak' govorimo o tajnoj formuli treće srijede u siječnju i vani ne pada kiša, nakon kaj pojedemo puding od vanilije, kaj bumo delali?''' - epizoda "Lažni gospodin Kliještić". * '''Znak kaže "kuhinja", ali moje srce kaže "zatvor"''' - epizoda "Dobrodošli u Kantu splačina". * '''Moram se uštipnut jer sigurno sanjam''' - epizoda "Strah od rakburgera". * '''Dobar dan, gospon. Moremo vas zainteresirati za malo čokolade?''' - epizoda "Čokolada s lješnjacima". * '''Volim Kalamarka''' - epizoda "20,000 rakburgera ispod mora". * '''Morem sad napraviti rakburger?''' - epizoda "Video za obuku u Rakovoj poslastici". * '''Sjećate se kad smo se Luna i ja oženili?''' - epizoda ''"Truth or Square"''. * '''Klaun Klještica je u zgradi!''' - epizoda "Rakova zemlja". * '''Bok, Patrik! Vrijeme za dijeljenje!''' - epizoda "Tvoje, moje i moje". * '''Koraljka, mislim da to nije Tunel rukavice... to je Tunel zla!''' - epizoda "Tunel rukavice". * '''Ja spreman, ja spreman, ja spreman...''' (eng. ''"I'm ready, I'm ready, I'm ready..."'') - njegova poznata pjesmica, iz više epizoda, počevši s "Tražimo kuhara." * '''Uvijek postoji prečac''' - epizoda "Izgubljen u Bikini dolini". * '''Ja idem na posel, ja idem na posel, ja idem na posel, ja idem na posel. Ja idem na posel, ja idem na posel, ja idem na posel, ja idem na posel, idem na posel. Ja... idem prek ceste, idem prek ceste, idem prek...''' - epizoda "Tim morskih superzlikovaca". == Zanimljivosti == * U nekim slučajevima Spužva Bob nosi naočale. To obično radi u situacijama poput lova na meduze kako bi zaštitio oči od meduza.<ref>"Jellyfish Hunter". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. September 28, 2001. Television.</ref> One su slične naočalama glumca koji daje glas Spužva Boba u engleskoj verziji, Toma Kennyja. * U sezonama 1 i 2, njegove oči su veće nego kasnije. * Ne računajući francuskog pripovjedača, Spužva Bob je prvi lik koji je nešto rekao u seriji. * Epizoda "Puhalica" (1b) je jedina epizoda dosad u kojoj Spužva Bob ne govori. * U epizodi "Tražimo kuhara" otkriveno je da su Spužva Bobove prve riječi bile: "Mogu li uzeti vašu narudžbu?". * Spužva Bob u nekim epizodama pokazuje moć telepatije, što se najviše vidi u epizodi "Vrijeme spavanja". * U nekim dijelovima videoigre "Stvor iz Rakove poslastice" Spužva Bob ima zelene [[oči]] umjesto plavih. * U mnogim epizodama Spužva Bob je pokazan kao fizički slab. U epizodi "Lovrina teretana" nije mogao podići ni olovku. No, u epizodi "Imaš ča sitnog?" je pokazao veliku snagu. * Spužva Bob može promijeniti svoje tijelo u stvari poput meduza ili nečeg drugog, što je viđeno u epizodama kao "KopiBob Skenirani" i pogotovo u "Imitacijskom ludilu". * Spužva Bob je maskota Nickelodeona. * Spužva Bobova tipična odjeća uključuje osam džepova. * Spužva Bob se jednako služi objema rukama.<ref>"You Don't Know Sponge". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. August 9, 2010. Television.</ref> * Spužva Bob je najpopularniji lik Nickelodeona. * U epizodama poslije pete sezone Spužva Bobov šiljasti nos se spušta kao tužan (u poziciji kao Kalamarkov nos). * Kad je na plaži, Spužva Bob nosi kupaće gaće; u ranijim epizodama su bile plave, a u novijim su crvene. Jednom su bile narančaste. U nekim epizodama je pak na plaži u svojoj tipičnoj odjeći. * Iako je često na plaži, Spužva Bob ne zna plivati.<ref>"It Came from Goo Lagoon". SpongeBob Squarepants. Nickelodeon. February 17, 2014. Television.</ref> * U epizodi "Voli tu lignju" je otkriveno da je Spužva Bob alergičan na tulipane. * U epizodi "Ne znaš spužvu" otkriveno je da je Spužva Bobova omiljena boja bež, pupak mu je ispupčen, služi se jednako s dvije ruke, najdraža hrana mu je rakburger, a najdraži sladoled onaj od vanilije. * Spužva Bob ima sveukupno 40 rupa. * Spužva Bob se u hrvatskoj sinkronizaciji služi kajkavskim narječjem. == Pojavljivanja == Spužva Bob se pojavljuje u ama baš svih 385 epizoda serije, te je jedini put da ne kaže išta bilo u epizodi "Puhalica". Unatoč tome, ne pojavljuje se u svim kratkim epizodama, a u nekim normalnim ne igra glavnu ulogu. To su epizode kao "Planktonova armija", "Šoping cura Koraljka", "Ugh", "Novi list", "SB-129" i druge. On se pojavio u najviše epizoda dosad, nakon njega je Patrik, pa Kalamarko, pa g. Kliještić itd. == Vidi još == * [[Spužvasti]] * [[Obitelj Skockani]] * [[Spužva Bob Skockani|Spužva Bob Skockani (serija)]] * [[Siroglavac Smećkasti]] * [[Dečko Pečko]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{GLAVNIRASPORED:Skockani, Spužva Bob}} [[Kategorija:Likovi iz serije Spužva Bob Skockani]] hltt7qlmju6jr49nqs9zpxlga7k4w5b 3 636989 7430520 7149724 2026-04-15T14:17:17Z CyberMB vol2 172176 7430520 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2018....''' == Jezične oznake za vanjske poveznice == Bok, Cybermb, jezične su oznake utemeljene na [[wikipedija:predložak|predlošku]] [[Predložak: Jezikk|Jezikk]]. Tako i oznaka {{pp|srp oznaka}}. Rabe se u skladu s opisanim na stranici [[Predložak:Jezikk]]. Tako je to od [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Jezikk&diff=590238&oldid=503717 samog početka korištenja tih predložaka, a prevedeno je 18. ožujka 2007. u 19:33] Ukratko, ti se predlošci iz {{kat:|Jezične oznake}} stavljaju uz [[WP:VP|vanjske poveznice]], te općenito uz [[WP:P|poveznice]] koje mogu biti dio [[WP:NI|izvora]]. Ne rabe se na način da se uvrštavaju uz [[enciklopedijska natuknica|natuknicu]] kao dio [[Wikipedija:Stil#Zaglavlje|tzv. zaglavlja]] (definicija pojma, prva rečenica [[wikipedija:članak|članka]]; bez obzira što [[WP:S]] govori o životopisima, ovdje je naveden kao potvrda postojanju zaglavlja u drugim tipovima članaka). Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 5,40; 16. siječnja 2018. (SEV) == FK Donji Srem == Ako je klub ugašen 2016. i osnovan novi klub, to bi onda moralo da budu dva članka, tj. da se u članku o FK Donji Srem navede da je bivši, a da se navede da je na njegovim temeljima osnovan novi FK Donji Srem 2016. Isto važi za gomilu klubova koji su se našli u takvoj situaciji. Nije kritika na rad (ne daj Bože :)), već samo savjet za ubuduće --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 15:38, 22. siječnja 2018. (CET) == glavniraspored == Mislim da [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=DSV_Victoria_Zemun&curid=102854&diff=5068502&oldid=5037830 ovo] nije baš dobra ideja. Tako do sad nismo radili.--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 15:56, 21. travnja 2018. (CEST) == Klubovi sa Kosova i iz Makedonije == Da li bi ti mogao da napraviš članke o klubovima sa Kosova i iz Makedonije? [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 18:18, 15. svibnja 2018. (CEST) == Prva HNL 2018./19. == Pozdrav, članak za 1. HNL 2018./19. sam premjestio u kategoriju Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.), a kategoriju Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2018./19. ćemo stvoriti (aktivirati) kad budemo imali najmanje 5 članaka u njoj (inače "naše" pravilo za kategorije). Pozdrav, Cybermb (razgovor) 07:48, 20. svibnja 2018. (CEST) : Bok. Bila mi je želja kreirati i za ostale lige novu sezonu, no eto, kasno je bilo pa nisam stigao. Kad napravim sve, bit će više od pet pa vratim kategorije. --[[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])</small> 17:09, 20. svibnja 2018. (CEST) imam tabelu za odbojkasku sezonu 1971/72 {{ArhivKraj}} fsmrzyg8nivo3srjz6bld8ucj3ol34b 0 645287 7430663 7156109 2026-04-16T01:02:28Z Ton963 315493 7430663 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga|Hrvatski Telekom Prva liga]] |sezona = 2019./20. |slika = [[Datoteka:Prvaliga 2018.png|250px]] |opis = |prvaci = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |promovirani = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |degradirani = [[NK Inter Zaprešić |Inter Zaprešić ]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska liga]] |kvalifikanti kup2 = [[HNK Rijeka|Rijeka]] <br> [[NK Osijek|Osijek]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 150 |golova = 379 |najbolji strijelac = 20 golova: <br> [[Antonio Mirko Čolak|Antonio Čolak]] <br> [[Mijo Caktaš]] <br> [[Mirko Marić]] |najveća domaća pobjeda = Hajduk 6:0 Gorica |najveća gostujuća pobjeda = Rijeka 0:5 Dinamo |najefikasnija utakmica = Lokomotiva 6:1 Slaven Belupo |pobjednički niz = Dinamo (6 utakmica) |niz neporaženosti = Dinamo Zagreb (11 utakmica) |niz poraza = Inter (9 utakmica) |najveća posjećenost = 29.580 (Hajduk 1:0 Dinamo) |najmanja posjećenost = 200 |ukupna posjećenost = 458.390 |prosječna posjećenost = 3526 |prethodna sezona = [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]] |sljedeća sezona = [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]] |Doigravanje za 1.hnl = Istra 1961 – Orijent 1919 }} '''Prva hrvatska nogometna liga 2019./20.''' (službeno, iz sponzorskih razloga: '''Hrvatski Telekom Prva liga''') je 29. sezona [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]]. Započela je [[19. srpnja]] {{šport u|2019}}. Deset momčadi trebalo je odigrati 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/hrvatski-telekom-prva-liga-raspored-hnl-a-sezonu-2019-2020---564603.html Pogledajte kakav je raspored za novu sezonu HNL-a: Veliki derbi krajem ljeta], pristupljeno 14. lipnja 2019.</ref> Kao posljedica [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], u ožujku je došlo do prekida odigravanja [[nogomet]]nih natjecanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]<ref> [https://hns.family/vijesti/21241/prekid-svih-nogometnih-natjecanja-do-31-ozujka-2020/ hns-cff.hr, ''Na preporuku Središnjeg državnog ureda – Prekid svih nogometnih natjecanja do 31. ožujka 2020.''], objavljeno 12. ožujka 2020., pristupljeno 4. lipnja 2020. </ref> <br> Dana 6. svibnja 2020. ''[[Hrvatski nogometni savez]]'' je donio odluku o konačnom prekidu natjecanja za [[Prva nogometna liga|2. HNL]] i sve ostale niže lige, te se njihov trenutni poredak uzima kao konačan, dok se natjecanje kupa i [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] nastavlja.<ref> [https://hns.family/vijesti/21365/nastavak-nogometnih-natjecanja-30-svibnja/ hns-cff.hr, ''Predviđeni povratak nogometa – Nastavak nogometnih atjecanja 30. svibnja''], objavljeno 6. svibnja 2020., pristupljeno 4. lipnja 2020.</ref><ref>[https://hns.family/files/documents/18921/Odluka%20o%20natjecanjima.pdf hns-cff.hr, ''Odluka o natjecanjima''], objavljeno 6. svibnja 2020., preuzeto 4. lipnja 2020. </ref> <br> Do prekida 1. HNL u ožujku 2020. godine je odigrano 26 kola, te je preostalih 10 je odigrano u lipnju i srpnju. <br> Prvak je treći put zaredom postao ''[[GNK Dinamo Zagreb|"Dinamo"]]'' iz [[Zagreb]]a. == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski parner !!Glavni sponzor |- |[[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||<center>35.500</center> ||{{Z|HRV}} [[Igor Jovićević|Zoran Mamić]] ||{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ||[[Adidas]] ||[[Lana grupa]] |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|HNK Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||<center>8000</center> ||{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] ||{{Z|HRV}} [[Igor Čagalj]] ||[[Alpas]] |- |[[HNK Hajduk Split|HNK Hajduk]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||<center>35.000</center> ||{{Z|HRV}} [[Igor Tudor]] ||{{Z|HRV}} [[Mijo Caktaš]] ||[[Macron]] ||[[Tommy]] |- |[[NK Inter Zaprešić|NK Inter]] ||[[Zaprešić]] ||[[ŠRC Zaprešić]] ||<center>5228</center> ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Ivković]] ||{{Z|HRV}} [[Karlo Muhar]] ||[[Joma]] |- |[[NK Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||<center>10.000</center> ||{{Z|HRV}} [[Ivan Prelec]] ||{{Z|HRV}} [[Marin Grujević]] ||[[Kelme]] ||[[Croatia osiguranje]] |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|NK Lokomotiva]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>8850</center> ||{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] ||{{Z|HRV}} [[Fran Karačić]] ||[[Nike, Inc.|Nike]] ||[[Crodux]] |- |[[NK Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Stadion Gradski vrt]] ||<center>19.000</center> ||{{Z|HRV}} [[Ivica Kulešević]] ||{{Z|HRV}} [[Mile Škorić]] ||[[Nike, Inc.|Nike]] ||[[DOBRO]] |- |[[HNK Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||<center>8279</center> ||{{Z|HRV}} [[Simon Rožman]] ||{{Z|AUT}} [[Alexander Gorgon]] ||[[Joma]] ||[[Sava Osiguranje|Sava osiguranje]] |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|NK Slaven Belupo]] ||[[Koprivnica]] ||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]] ||<center>3205</center> ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Stipić]] ||{{Z|HRV}} [[Mateas Delić]] ||[[Adidas]] ||[[Belupo]] ([[Podravka]]) |- |[[NK Varaždin Varaždin|NK Varaždin]] ||[[Varaždin]] ||[[Stadion Varteks]] ||<center>10.800</center> ||{{Z|HRV}} [[Samir Toplak ]] ||{{Z|HRV}} [[Dario Jertec]] ||[[Legea]] ||[[Derma]], [[Croatia osiguranje]] |- |} == Stadioni == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ! [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[ŠRC Zaprešić]] |- | Kapacitet: 35.123 | Kapacitet: 5000 | Kapacitet: 34.198 | Kapacitet: 5228 |- | [[Datoteka:Stadion Maksimir in February 2019.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion NK Radnik Velika Gorica.jpg|200px]] | [[Datoteka:2010 IAAF Continental Cup - Poljud, Split.JPG|200px]] | [[Datoteka:Stadium during the sunny day.jpg|200px]] |- ! [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=450 |caption='''1. HNL 2019./20.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.884722 |long=15.789722 |label=[[NK Inter Zaprešić|Inter]]|position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942 |long=16.3472 |label=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |position=left}} }} ! [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |- | [[Stadion Aldo Drosina]] | [[Stadion Kranjčevićeva]] |- | Kapacitet: 9800 | Kapacitet: 8850 |- | [[Datoteka:Aldo Drosina Stadium 2011-02-19.JPG|240px]] | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|240px]] |- ! [[NK Osijek|Osijek]] ! [[HNK Rijeka|Rijeka]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ! [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |- | [[Stadion Gradski vrt]] | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Varteks]] |- | Kapacitet: 17.061 | Kapacitet: 8279 | Kapacitet: 3205 | Kapacitet: 8850 |- | [[Datoteka:Kohorta uoči utakmice Osijek-PSV.jpg|200px]] | [[Datoteka:Rujevica stadium, Rijeka, Croatia.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion Slaven Belupa - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stade Varteks.JPG|200px]] |- |} </center> == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=29 hnl.hr] |team1=DIN |team2=LOK |team3=RIJ |team4=OSI |team5=HAJ |team6=GOR |team7=SLA |team8=VAR |team9=IST |team10=INT |result1=CL2Q |result2=CL2Q |result3=EL3Q |result4=EL3Q |result5=EL3Q |result9=RPO |result10=REL |update=complete |win_DIN=25|draw_DIN=5 |loss_DIN=6 |gf_DIN=62|ga_DIN=20 |win_GOR=12|draw_GOR=13|loss_GOR=11|gf_GOR=44|ga_GOR=48 |win_HAJ=18|draw_HAJ=6 |loss_HAJ=12|gf_HAJ=60|ga_HAJ=41 |win_INT=3 |draw_INT=8 |loss_INT=25|gf_INT=32|ga_INT=72 |win_IST=5 |draw_IST=10|loss_IST=21|gf_IST=27|ga_IST=59 |win_LOK=19|draw_LOK=8 |loss_LOK=9 |gf_LOK=57|ga_LOK=38 |win_OSI=17|draw_OSI=11|loss_OSI=8 |gf_OSI=47|ga_OSI=29 |win_RIJ=19|draw_RIJ=7 |loss_RIJ=10|gf_RIJ=58|ga_RIJ=42 |win_SLA=10|draw_SLA=9 |loss_SLA=17|gf_SLA=34|ga_SLA=51 |win_VAR=9 |draw_VAR=9 |loss_VAR=18|gf_VAR=29|ga_VAR=50 |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica Velika Gorica]] |name_INT=[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |name_VAR=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |status_DIN=P |status_INT=R |status_IST=O |status_text_O=Pobjednik doigravanja |show_limit=5 |res_col_header=QR |col_CL2Q=green1 |text_CL2Q=[[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Liga prvaka]] |col_EL3Q=blue1 |text_EL3Q=[[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europska liga]] |col_RPO=red2 |text_RPO=Doigravanje za [[2. HNL 2020./21.|2. HNL]] |col_REL=red1 |text_REL=[[2. HNL 2020./21.|2. HNL]] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == ''Ažurirano: {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !rowspan="2"|kratica !!rowspan="2"|klub !!colspan="10"| 1. – 18. kolo !!rowspan="14"| !!colspan="10"| 19. – 36. kolo |- !DIN !!GOR !!HAJ !!INT !!IST !!LOK !!OSI !!RIJ !!SLB !!VAR !DIN !!GOR !!HAJ !!INT !!IST !!LOK !!OSI !!RIJ !!SLB !!VAR |- |'''DIN ||align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |bgcolor="gainsboro"| || '''3:1''' || 1:1 || 1:0 || '''1:0''' || '''3:0''' || 1:0 || '''3:0''' || 1:0 || 1:0 |bgcolor="gainsboro"| || '''2:0''' || 2:3 || '''3:2''' || '''2:0''' || '''1:0''' || 0:0 || '''4:0''' || 3:2 || 2:0 |- |'''GOR ||align="left"|[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] | 2:4 || bgcolor="gainsboro" | || 2:1 || '''1:1''' || '''1:1''' || '''0:0''' || '''3:1''' || '''2:0''' || 2:0 || 1:0 | 0:0 || bgcolor="gainsboro" | || 3:1 || '''1:1''' || '''3:0''' || '''1:3''' || '''0:0''' || '''0:0''' || 0:0 || 0:1 |- |'''HAJ ||align="left"|[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] | '''1:0''' || '''3:0''' || bgcolor="gainsboro" | || '''3:1''' || '''2:0''' || '''3:0''' || 3:2 || 0:4 || 2:0 || 2:0 | '''0:2''' || '''6:0''' || bgcolor="gainsboro" | || '''2:1''' || '''2:1''' || '''1:0''' || 0:1 || 2:3 || 2:1 || 2:3 |- |'''INT ||align="left"|[[NK Inter Zaprešić|Inter]] | '''1:2''' || 0:2 || 1:1 || bgcolor="gainsboro" | || '''0:2''' || '''1:2''' || 3:3 || 1:4 ||'''3:1''' || '''2:2''' | 0:1 || 0:3 || 1:4 || bgcolor="gainsboro" | || '''2:0''' || '''0:2''' || 0:1 || 0:1 || '''0:2''' || '''1:2''' |- |'''IST ||align="left"|[[NK Istra 1961|Istra 1961]] | 1:2 || 2:2 || 1:1 || 2:2 || bgcolor="gainsboro" | || 0:2 || '''0:0''' || '''0:3''' || '''2:3''' || '''3:1''' | 0:0 || 2:2 || 0:1 || 2:0 || bgcolor="gainsboro" | || 1:1 || '''1:0''' || '''1:3''' || '''1:1''' || '''1:0''' |- |'''LOK ||align="left"|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | 0:4 || 4:0 || 0:0 || 3:1 ||'''4:1''' || bgcolor="gainsboro" | || '''2:1''' || '''0:1''' || '''6:1''' || 2:1 | 1:0 || 1:1 || 3:2 || 3:1 || '''2:0''' || bgcolor="gainsboro" | || '''0:1''' || '''2:1''' || '''3:0''' || 2:0 |- |'''OSI ||align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] | '''0:0''' || 2:1 || '''1:0''' || '''3:1''' || 1:0 || 4:0 || bgcolor="gainsboro" | || 3:2 || '''2:0''' || '''2:2''' | '''1:0''' || 2:1 || '''0:0''' || '''1:1''' || 2:0 || 1:2 || bgcolor="gainsboro" | || 1:0 || '''3:2''' || '''2:0''' |- |'''RIJ ||align="left"|[[HNK Rijeka|Rijeka]] | 0:5 || 1:2 || '''1:1''' || '''1:1''' || 2:0 || 1:1 || '''1:1''' || bgcolor="gainsboro" | || '''3:1''' || '''2:1''' | 2:0 || 1:2 || '''2:0''' || '''4:1''' || 4:2 || 2:2 || '''1:0''' || bgcolor="gainsboro" | || '''1:0''' || '''3:1''' |- |'''SLB ||align="left"|[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | '''0:3''' || '''2:0''' || '''2:1''' || 3:0 || 0:0|| 1:0 || 0:4 || 1:2 || bgcolor="gainsboro" | || '''1:1''' | '''0:2''' || '''0:0''' || '''2:1''' || 3:1 || 3:0 || 1:1 || 0:0 || 1:0 || bgcolor="gainsboro" | || '''0:0''' |- |'''VAR ||align="left"|[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | '''1:0''' || '''1:3''' || '''0:3''' || 0:1 || 1:0 || '''1:1''' || 1:1 || 0:2 || 0:0 || bgcolor="gainsboro" | | '''1:3''' || '''2:2''' || '''0:3''' || 1:0 || 3:0 || '''0:2''' || 1:0 || 0:0 || 1:0 || bgcolor="gainsboro" | |- !colspan="12"| !colspan="10"| |- |colspan="12" align="left"| <small> '''podebljan rezltat''' – igrano u prvom (1. – 9. kolo) krugu lige <br> rezultat normalne debljine – igrano u drugom (10. – 18. kolo) krugu lige</small> |colspan="10" align="left"| <small> '''podebljan rezltat''' – igrano u trećem (19. – 27. kolo) krugu lige <br> rezultat normalne debljine – igrano u četvrtom (28. – 36. kolo) krugu lige</small> |- |} <small> Izvori: <ref> [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=29&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2019-2020 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 4. kolovoza 2020. </ref> </small> == Najbolji strijelci == ''Strijelci 10 i više pogodaka<ref> [https://hrnogomet.com/hnl/strijelci.php?lang=hr&stranica=1&sortBy=3&sortOrder=desc&prvenstvo=29 hrnogomet.com, ''Strijelci 1. HNL 2019./20.], pristupljeno 3. kolovoza 2020. </ref> <ref>[http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ prvahnl.hr, ''Strijelci (2019./20.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180513054938/http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ |date=13. svibnja 2018. }}, pristupljeno 3. kolovoza 2020.</ref> <ref>[https://web.archive.org/web/20200803140804/http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ prvahnl.hr, ''Strijelci (2019./20.)''], wayback arhiva</ref> <br> ''ažurirano 3. kolovoza 2020. {| style="font-size: 90%" |- |valign="top"| ; 20 golova * {{Z|HRV}} [[Antonio Mirko Čolak|Antonio Čolak]] (''Rijeka'') * {{Z|HRV}} [[Mijo Caktaš]] (''Hajduk Split'') * {{Z|HRV}} [[Mirko Marić]] (''Osijek'') ; 14 golova * {{Z|HRV}} Kristijan Lovrić (''Gorica Velika Gorica'') ; 13 golova * {{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] (''Dinamo Zagreb'') ; 12 golova * {{Z|HRV}} [[Ivan Krstanović]] (''Slaven Belupo'') ; 11 golova * {{Z|NIG}} Emem Eduok (''Hajduk Split'') * {{Z|KOSV}} Lirim Kastrati (''Lokomotiva Zagreb'') * {{Z|HRV}} Marko Tolić (''Lokomotiva Zagreb'') ; 10 golova * {{Z|POLJ}} [[Damian Kądzior]] (''Dinamo Zagreb'') |- |} Tri nogometaša – [[Antonio Mirko Čolak|Antonio Čolak]], [[Mijo Caktaš]] i [[Mirko Marić]] su postigli po 20 golova. Antonio Čolak je proglašen najboljim strijelcem, jer je odigrao najmanje minuta u odnosu na Miju Caktaša i Mitka Marića (predviđeno propozicijama HNS-a).<ref> [https://fenix-magazin.de/hrvat-iz-njemacke-najbolji-strijelac-hnl-a-antonio-mirko-colak-s-20-pogodaka-osvojio-titulu-prvog-strijelca-lige/ fenix-magazin.de, ''HRVAT IZ NJEMAČKE NAJBOLJI STRIJELAC HNL-a: Antonio Mirko Čolak s 20 pogodaka osvojio titulu prvog strijelca lige''], objavljeno 26. srpnja 2020., pristupljeno 3. kolovoza 2020. </ref> <ref> [https://sport.hrt.hr/638613/colaku-nagrada-za-najboljeg-strijelca-u-hnl-u sport.hrt.hr, ''Čolaku nagrada za najboljeg strijelca u HNL-u''], objavljeno 27. srpnja 2020., pristupljeno 3. kolovoza 2020. </ref> == Najbolja momčad sezone == {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;" !Golman !Obrana !Veza !Napad |- |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Dominik Livaković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Petar Bočkaj]] ([[NK Osijek|Osijek]])<br/>{{Z|HRV}} [[Mile Škorić]] ([[NK Osijek|Osijek]])<br/>{{Z|HRV}} [[Denis Kolinger]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]])<br/>{{Z|BRA}} [[Igor Silva de Almeida]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |align=left valign=center| {{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|HRV}} [[Mijo Caktaš]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]])<br/>{{Z|HRV}} [[Nikola Moro]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Bruno Petković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|HRV}} [[Mirko Marić]] ([[NK Osijek|Osijek]])<br/>{{Z|KOSV}} [[Lirim Kastrati]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]) |} {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;" !Najbolji igrač lige(MVP) !Najbolji trener lige |- |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Bruno Petković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- |} <small>Izvor:</small><ref> [https://www.huns.hr/upload/najboljih_11.jpg ''Najboljih 11 HNL-a po izboru HUNS], pristupljeno 2. rujna 2020. </ref> == Kvalifikacije za 1. HNL 2020./21. == Sudjelovali su ''[[NK Istra 1961|"Istra 1961"]]'' iz [[Pula|Pule]] (devetoplasirana u ''[[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]]'') i ''[[HNK Orijent|"Orijent 1919"]]'' iz [[Rijeka|Rijeke]] (trećeplasirani u ''[[Prva nogometna liga|2. HNL]]''). <br> Zbog kasnijeg završetka ''1. HNL'', utakmice su igrane 2. i 5. kolovoza 2020. {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |[[HNK Orijent|Orijent 1919]] |1:3 |'''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]''' |0:3 |1:0 |} == Povezani članci == * [[2. HNL 2019./20.|2. HNL 2019./20.]] * [[3. HNL 2019./20.|3. HNL 2019./20.]] * [[4. rang HNL-a 2019./20.|4. rang HNL-a 2019./20.]] * [[5. rang HNL-a 2019./20.|5. rang HNL-a 2019./20.]] * [[6. rang HNL-a 2019./20.|6. rang HNL-a 2019./20.]] * [[7. rang HNL-a 2019./20.|7. rang HNL-a 2019./20.]] * [[8. rang HNL-a 2019./20.|8. rang HNL-a 2019./20.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2019./20.|Hrvatski kup 2019./20.]] == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/ prvahnl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150711085846/http://prvahnl.hr/ |date=11. srpnja 2015. }} * [https://hrnogomet.com/hnl/naslovnica.php?lang=hr&stranica=1 hrnogomet.com – ''Statistike hrvatskog nogometa''] * [https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/memberassociations/cro/domesticleague/matches/#/mt/2020/08 uefa.com, stranica lige] == Izvori == * [http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ prvahnl.hr, ''1. HNL 2019./20. – Raspored i rezultati''], pristupljeno 3. kolovoza 2020. * [http://web.archive.org/web/20200803145007/http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ prvahnl.hr, ''1. HNL 2019./20. – Raspored i rezultati''], wayback arhiva * [https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, HT 1. HNL], pristupljeno 3. kolovoza 2020. * [http://web.archive.org/web/20200803153217/https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, HT 1. HNL], wayback arhiva * [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=29&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2019-2020 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 4. kolovoza 2020. * [https://sportnet.rtl.hr/statistika/488/ljestvice/ sportnet.rtl.hr, ''HT Prva liga 2019/20'', ljestvica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200809035606/https://sportnet.rtl.hr/statistika/488/ljestvice/ |date=9. kolovoza 2020. }}, pristupljeno 4. kolovoza 2020. * [https://sportnet.rtl.hr/statistika/488/rezultati/ sportnet.rtl.hr, ''HT Prva liga 2019/20'', ljestvica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200806160928/https://sportnet.rtl.hr/statistika/488/rezultati/ |date=6. kolovoza 2020. }}, pristupljeno 4. kolovoza 2020. * [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2020.html rsssf.com, ''Croatia 2019/20''] * [https://int.soccerway.com/national/croatia/1-hnl/20192020/regular-season/r53842/ int.soccerway.com, ''1. HNL – 2019/2020''] {{izvori|30em}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2019-20]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2019./20.| 1]] t9zjfskdgdr9p1gj0by9olwaaw800sf 7430715 7430663 2026-04-16T09:30:03Z Panasko 203327 7430715 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga|Hrvatski Telekom Prva liga]] |sezona = 2019./20. |slika = [[Datoteka:Prvaliga 2018.png|250px]] |opis = |prvaci = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |promovirani = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |degradirani = [[NK Inter Zaprešić |Inter Zaprešić ]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska liga]] |kvalifikanti kup2 = [[HNK Rijeka|Rijeka]] <br> [[NK Osijek|Osijek]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 150 |golova = 379 |najbolji strijelac = 20 golova: <br> [[Antonio Mirko Čolak|Antonio Čolak]] <br> [[Mijo Caktaš]] <br> [[Mirko Marić]] |najveća domaća pobjeda = Hajduk 6:0 Gorica |najveća gostujuća pobjeda = Rijeka 0:5 Dinamo |najefikasnija utakmica = Lokomotiva 6:1 Slaven Belupo |pobjednički niz = Dinamo (6 utakmica) |niz neporaženosti = Dinamo Zagreb (11 utakmica) |niz poraza = Inter (9 utakmica) |najveća posjećenost = 29.580 (Hajduk 1:0 Dinamo) |najmanja posjećenost = 200 |ukupna posjećenost = 458.390 |prosječna posjećenost = 3526 |prethodna sezona = [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]] |sljedeća sezona = [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]] |Doigravanje za 1.hnl = Istra 1961 – Orijent 1919 }} '''Prva hrvatska nogometna liga 2019./20.''' (službeno, iz sponzorskih razloga: '''Hrvatski Telekom Prva liga''') je 29. sezona [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]]. Započela je [[19. srpnja]] {{šport u|2019}}. Deset momčadi trebalo je odigrati 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/hrvatski-telekom-prva-liga-raspored-hnl-a-sezonu-2019-2020---564603.html Pogledajte kakav je raspored za novu sezonu HNL-a: Veliki derbi krajem ljeta], pristupljeno 14. lipnja 2019.</ref> Kao posljedica [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], u ožujku je došlo do prekida odigravanja [[nogomet]]nih natjecanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]<ref> [https://hns.family/vijesti/21241/prekid-svih-nogometnih-natjecanja-do-31-ozujka-2020/ hns-cff.hr, ''Na preporuku Središnjeg državnog ureda – Prekid svih nogometnih natjecanja do 31. ožujka 2020.''], objavljeno 12. ožujka 2020., pristupljeno 4. lipnja 2020. </ref> <br> Dana 6. svibnja 2020. ''[[Hrvatski nogometni savez]]'' je donio odluku o konačnom prekidu natjecanja za [[Prva nogometna liga|2. HNL]] i sve ostale niže lige, te se njihov trenutni poredak uzima kao konačan, dok se natjecanje kupa i [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] nastavlja.<ref> [https://hns.family/vijesti/21365/nastavak-nogometnih-natjecanja-30-svibnja/ hns-cff.hr, ''Predviđeni povratak nogometa – Nastavak nogometnih atjecanja 30. svibnja''], objavljeno 6. svibnja 2020., pristupljeno 4. lipnja 2020.</ref><ref>[https://hns.family/files/documents/18921/Odluka%20o%20natjecanjima.pdf hns-cff.hr, ''Odluka o natjecanjima''], objavljeno 6. svibnja 2020., preuzeto 4. lipnja 2020. </ref> <br> Do prekida 1. HNL u ožujku 2020. godine je odigrano 26 kola, te je preostalih 10 je odigrano u lipnju i srpnju. <br> Prvak je treći put zaredom postao ''[[GNK Dinamo Zagreb|"Dinamo"]]'' iz [[Zagreb]]a. == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski parner !!Glavni sponzor |- |[[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||<center>35.500</center> ||{{Z|HRV}} [[Igor Jovićević|Zoran Mamić]] ||{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ||[[Adidas]] ||[[Lana grupa]] |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|HNK Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||<center>8000</center> ||{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] ||{{Z|HRV}} [[Igor Čagalj]] ||[[Alpas]] |- |[[HNK Hajduk Split|HNK Hajduk]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||<center>35.000</center> ||{{Z|HRV}} [[Igor Tudor]] ||{{Z|HRV}} [[Mijo Caktaš]] ||[[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||[[Tommy]] |- |[[NK Inter Zaprešić|NK Inter]] ||[[Zaprešić]] ||[[ŠRC Zaprešić]] ||<center>5228</center> ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Ivković]] ||{{Z|HRV}} [[Karlo Muhar]] ||[[Joma]] |- |[[NK Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||<center>10.000</center> ||{{Z|HRV}} [[Ivan Prelec]] ||{{Z|HRV}} [[Marin Grujević]] ||[[Kelme]] ||[[Croatia osiguranje]] |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|NK Lokomotiva]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>8850</center> ||{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] ||{{Z|HRV}} [[Fran Karačić]] ||[[Nike, Inc.|Nike]] ||[[Crodux]] |- |[[NK Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Stadion Gradski vrt]] ||<center>19.000</center> ||{{Z|HRV}} [[Ivica Kulešević]] ||{{Z|HRV}} [[Mile Škorić]] ||[[Nike, Inc.|Nike]] ||[[DOBRO]] |- |[[HNK Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||<center>8279</center> ||{{Z|HRV}} [[Simon Rožman]] ||{{Z|AUT}} [[Alexander Gorgon]] ||[[Joma]] ||[[Sava Osiguranje|Sava osiguranje]] |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|NK Slaven Belupo]] ||[[Koprivnica]] ||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]] ||<center>3205</center> ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Stipić]] ||{{Z|HRV}} [[Mateas Delić]] ||[[Adidas]] ||[[Belupo]] ([[Podravka]]) |- |[[NK Varaždin Varaždin|NK Varaždin]] ||[[Varaždin]] ||[[Stadion Varteks]] ||<center>10.800</center> ||{{Z|HRV}} [[Samir Toplak ]] ||{{Z|HRV}} [[Dario Jertec]] ||[[Legea]] ||[[Derma]], [[Croatia osiguranje]] |- |} == Stadioni == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ! [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[ŠRC Zaprešić]] |- | Kapacitet: 35.123 | Kapacitet: 5000 | Kapacitet: 34.198 | Kapacitet: 5228 |- | [[Datoteka:Stadion Maksimir in February 2019.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion NK Radnik Velika Gorica.jpg|200px]] | [[Datoteka:2010 IAAF Continental Cup - Poljud, Split.JPG|200px]] | [[Datoteka:Stadium during the sunny day.jpg|200px]] |- ! [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=450 |caption='''1. HNL 2019./20.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.884722 |long=15.789722 |label=[[NK Inter Zaprešić|Inter]]|position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942 |long=16.3472 |label=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |position=left}} }} ! [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |- | [[Stadion Aldo Drosina]] | [[Stadion Kranjčevićeva]] |- | Kapacitet: 9800 | Kapacitet: 8850 |- | [[Datoteka:Aldo Drosina Stadium 2011-02-19.JPG|240px]] | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|240px]] |- ! [[NK Osijek|Osijek]] ! [[HNK Rijeka|Rijeka]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ! [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |- | [[Stadion Gradski vrt]] | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Varteks]] |- | Kapacitet: 17.061 | Kapacitet: 8279 | Kapacitet: 3205 | Kapacitet: 8850 |- | [[Datoteka:Kohorta uoči utakmice Osijek-PSV.jpg|200px]] | [[Datoteka:Rujevica stadium, Rijeka, Croatia.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion Slaven Belupa - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stade Varteks.JPG|200px]] |- |} </center> == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=29 hnl.hr] |team1=DIN |team2=LOK |team3=RIJ |team4=OSI |team5=HAJ |team6=GOR |team7=SLA |team8=VAR |team9=IST |team10=INT |result1=CL2Q |result2=CL2Q |result3=EL3Q |result4=EL3Q |result5=EL3Q |result9=RPO |result10=REL |update=complete |win_DIN=25|draw_DIN=5 |loss_DIN=6 |gf_DIN=62|ga_DIN=20 |win_GOR=12|draw_GOR=13|loss_GOR=11|gf_GOR=44|ga_GOR=48 |win_HAJ=18|draw_HAJ=6 |loss_HAJ=12|gf_HAJ=60|ga_HAJ=41 |win_INT=3 |draw_INT=8 |loss_INT=25|gf_INT=32|ga_INT=72 |win_IST=5 |draw_IST=10|loss_IST=21|gf_IST=27|ga_IST=59 |win_LOK=19|draw_LOK=8 |loss_LOK=9 |gf_LOK=57|ga_LOK=38 |win_OSI=17|draw_OSI=11|loss_OSI=8 |gf_OSI=47|ga_OSI=29 |win_RIJ=19|draw_RIJ=7 |loss_RIJ=10|gf_RIJ=58|ga_RIJ=42 |win_SLA=10|draw_SLA=9 |loss_SLA=17|gf_SLA=34|ga_SLA=51 |win_VAR=9 |draw_VAR=9 |loss_VAR=18|gf_VAR=29|ga_VAR=50 |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica Velika Gorica]] |name_INT=[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |name_VAR=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |status_DIN=P |status_INT=R |status_IST=O |status_text_O=Pobjednik doigravanja |show_limit=5 |res_col_header=QR |col_CL2Q=green1 |text_CL2Q=[[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Liga prvaka]] |col_EL3Q=blue1 |text_EL3Q=[[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europska liga]] |col_RPO=red2 |text_RPO=Doigravanje za [[2. HNL 2020./21.|2. HNL]] |col_REL=red1 |text_REL=[[2. HNL 2020./21.|2. HNL]] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == ''Ažurirano: {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !rowspan="2"|kratica !!rowspan="2"|klub !!colspan="10"| 1. – 18. kolo !!rowspan="14"| !!colspan="10"| 19. – 36. kolo |- !DIN !!GOR !!HAJ !!INT !!IST !!LOK !!OSI !!RIJ !!SLB !!VAR !DIN !!GOR !!HAJ !!INT !!IST !!LOK !!OSI !!RIJ !!SLB !!VAR |- |'''DIN ||align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |bgcolor="gainsboro"| || '''3:1''' || 1:1 || 1:0 || '''1:0''' || '''3:0''' || 1:0 || '''3:0''' || 1:0 || 1:0 |bgcolor="gainsboro"| || '''2:0''' || 2:3 || '''3:2''' || '''2:0''' || '''1:0''' || 0:0 || '''4:0''' || 3:2 || 2:0 |- |'''GOR ||align="left"|[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] | 2:4 || bgcolor="gainsboro" | || 2:1 || '''1:1''' || '''1:1''' || '''0:0''' || '''3:1''' || '''2:0''' || 2:0 || 1:0 | 0:0 || bgcolor="gainsboro" | || 3:1 || '''1:1''' || '''3:0''' || '''1:3''' || '''0:0''' || '''0:0''' || 0:0 || 0:1 |- |'''HAJ ||align="left"|[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] | '''1:0''' || '''3:0''' || bgcolor="gainsboro" | || '''3:1''' || '''2:0''' || '''3:0''' || 3:2 || 0:4 || 2:0 || 2:0 | '''0:2''' || '''6:0''' || bgcolor="gainsboro" | || '''2:1''' || '''2:1''' || '''1:0''' || 0:1 || 2:3 || 2:1 || 2:3 |- |'''INT ||align="left"|[[NK Inter Zaprešić|Inter]] | '''1:2''' || 0:2 || 1:1 || bgcolor="gainsboro" | || '''0:2''' || '''1:2''' || 3:3 || 1:4 ||'''3:1''' || '''2:2''' | 0:1 || 0:3 || 1:4 || bgcolor="gainsboro" | || '''2:0''' || '''0:2''' || 0:1 || 0:1 || '''0:2''' || '''1:2''' |- |'''IST ||align="left"|[[NK Istra 1961|Istra 1961]] | 1:2 || 2:2 || 1:1 || 2:2 || bgcolor="gainsboro" | || 0:2 || '''0:0''' || '''0:3''' || '''2:3''' || '''3:1''' | 0:0 || 2:2 || 0:1 || 2:0 || bgcolor="gainsboro" | || 1:1 || '''1:0''' || '''1:3''' || '''1:1''' || '''1:0''' |- |'''LOK ||align="left"|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | 0:4 || 4:0 || 0:0 || 3:1 ||'''4:1''' || bgcolor="gainsboro" | || '''2:1''' || '''0:1''' || '''6:1''' || 2:1 | 1:0 || 1:1 || 3:2 || 3:1 || '''2:0''' || bgcolor="gainsboro" | || '''0:1''' || '''2:1''' || '''3:0''' || 2:0 |- |'''OSI ||align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] | '''0:0''' || 2:1 || '''1:0''' || '''3:1''' || 1:0 || 4:0 || bgcolor="gainsboro" | || 3:2 || '''2:0''' || '''2:2''' | '''1:0''' || 2:1 || '''0:0''' || '''1:1''' || 2:0 || 1:2 || bgcolor="gainsboro" | || 1:0 || '''3:2''' || '''2:0''' |- |'''RIJ ||align="left"|[[HNK Rijeka|Rijeka]] | 0:5 || 1:2 || '''1:1''' || '''1:1''' || 2:0 || 1:1 || '''1:1''' || bgcolor="gainsboro" | || '''3:1''' || '''2:1''' | 2:0 || 1:2 || '''2:0''' || '''4:1''' || 4:2 || 2:2 || '''1:0''' || bgcolor="gainsboro" | || '''1:0''' || '''3:1''' |- |'''SLB ||align="left"|[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | '''0:3''' || '''2:0''' || '''2:1''' || 3:0 || 0:0|| 1:0 || 0:4 || 1:2 || bgcolor="gainsboro" | || '''1:1''' | '''0:2''' || '''0:0''' || '''2:1''' || 3:1 || 3:0 || 1:1 || 0:0 || 1:0 || bgcolor="gainsboro" | || '''0:0''' |- |'''VAR ||align="left"|[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | '''1:0''' || '''1:3''' || '''0:3''' || 0:1 || 1:0 || '''1:1''' || 1:1 || 0:2 || 0:0 || bgcolor="gainsboro" | | '''1:3''' || '''2:2''' || '''0:3''' || 1:0 || 3:0 || '''0:2''' || 1:0 || 0:0 || 1:0 || bgcolor="gainsboro" | |- !colspan="12"| !colspan="10"| |- |colspan="12" align="left"| <small> '''podebljan rezltat''' – igrano u prvom (1. – 9. kolo) krugu lige <br> rezultat normalne debljine – igrano u drugom (10. – 18. kolo) krugu lige</small> |colspan="10" align="left"| <small> '''podebljan rezltat''' – igrano u trećem (19. – 27. kolo) krugu lige <br> rezultat normalne debljine – igrano u četvrtom (28. – 36. kolo) krugu lige</small> |- |} <small> Izvori: <ref> [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=29&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2019-2020 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 4. kolovoza 2020. </ref> </small> == Najbolji strijelci == ''Strijelci 10 i više pogodaka<ref> [https://hrnogomet.com/hnl/strijelci.php?lang=hr&stranica=1&sortBy=3&sortOrder=desc&prvenstvo=29 hrnogomet.com, ''Strijelci 1. HNL 2019./20.], pristupljeno 3. kolovoza 2020. </ref> <ref>[http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ prvahnl.hr, ''Strijelci (2019./20.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180513054938/http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ |date=13. svibnja 2018. }}, pristupljeno 3. kolovoza 2020.</ref> <ref>[https://web.archive.org/web/20200803140804/http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ prvahnl.hr, ''Strijelci (2019./20.)''], wayback arhiva</ref> <br> ''ažurirano 3. kolovoza 2020. {| style="font-size: 90%" |- |valign="top"| ; 20 golova * {{Z|HRV}} [[Antonio Mirko Čolak|Antonio Čolak]] (''Rijeka'') * {{Z|HRV}} [[Mijo Caktaš]] (''Hajduk Split'') * {{Z|HRV}} [[Mirko Marić]] (''Osijek'') ; 14 golova * {{Z|HRV}} Kristijan Lovrić (''Gorica Velika Gorica'') ; 13 golova * {{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] (''Dinamo Zagreb'') ; 12 golova * {{Z|HRV}} [[Ivan Krstanović]] (''Slaven Belupo'') ; 11 golova * {{Z|NIG}} Emem Eduok (''Hajduk Split'') * {{Z|KOSV}} Lirim Kastrati (''Lokomotiva Zagreb'') * {{Z|HRV}} Marko Tolić (''Lokomotiva Zagreb'') ; 10 golova * {{Z|POLJ}} [[Damian Kądzior]] (''Dinamo Zagreb'') |- |} Tri nogometaša – [[Antonio Mirko Čolak|Antonio Čolak]], [[Mijo Caktaš]] i [[Mirko Marić]] su postigli po 20 golova. Antonio Čolak je proglašen najboljim strijelcem, jer je odigrao najmanje minuta u odnosu na Miju Caktaša i Mitka Marića (predviđeno propozicijama HNS-a).<ref> [https://fenix-magazin.de/hrvat-iz-njemacke-najbolji-strijelac-hnl-a-antonio-mirko-colak-s-20-pogodaka-osvojio-titulu-prvog-strijelca-lige/ fenix-magazin.de, ''HRVAT IZ NJEMAČKE NAJBOLJI STRIJELAC HNL-a: Antonio Mirko Čolak s 20 pogodaka osvojio titulu prvog strijelca lige''], objavljeno 26. srpnja 2020., pristupljeno 3. kolovoza 2020. </ref> <ref> [https://sport.hrt.hr/638613/colaku-nagrada-za-najboljeg-strijelca-u-hnl-u sport.hrt.hr, ''Čolaku nagrada za najboljeg strijelca u HNL-u''], objavljeno 27. srpnja 2020., pristupljeno 3. kolovoza 2020. </ref> == Najbolja momčad sezone == {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;" !Golman !Obrana !Veza !Napad |- |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Dominik Livaković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Petar Bočkaj]] ([[NK Osijek|Osijek]])<br/>{{Z|HRV}} [[Mile Škorić]] ([[NK Osijek|Osijek]])<br/>{{Z|HRV}} [[Denis Kolinger]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]])<br/>{{Z|BRA}} [[Igor Silva de Almeida]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |align=left valign=center| {{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|HRV}} [[Mijo Caktaš]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]])<br/>{{Z|HRV}} [[Nikola Moro]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Bruno Petković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|HRV}} [[Mirko Marić]] ([[NK Osijek|Osijek]])<br/>{{Z|KOSV}} [[Lirim Kastrati]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]) |} {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;" !Najbolji igrač lige(MVP) !Najbolji trener lige |- |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Bruno Petković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- |} <small>Izvor:</small><ref> [https://www.huns.hr/upload/najboljih_11.jpg ''Najboljih 11 HNL-a po izboru HUNS], pristupljeno 2. rujna 2020. </ref> == Kvalifikacije za 1. HNL 2020./21. == Sudjelovali su ''[[NK Istra 1961|"Istra 1961"]]'' iz [[Pula|Pule]] (devetoplasirana u ''[[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]]'') i ''[[HNK Orijent|"Orijent 1919"]]'' iz [[Rijeka|Rijeke]] (trećeplasirani u ''[[Prva nogometna liga|2. HNL]]''). <br> Zbog kasnijeg završetka ''1. HNL'', utakmice su igrane 2. i 5. kolovoza 2020. {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |[[HNK Orijent|Orijent 1919]] |1:3 |'''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]''' |0:3 |1:0 |} == Povezani članci == * [[2. HNL 2019./20.|2. HNL 2019./20.]] * [[3. HNL 2019./20.|3. HNL 2019./20.]] * [[4. rang HNL-a 2019./20.|4. rang HNL-a 2019./20.]] * [[5. rang HNL-a 2019./20.|5. rang HNL-a 2019./20.]] * [[6. rang HNL-a 2019./20.|6. rang HNL-a 2019./20.]] * [[7. rang HNL-a 2019./20.|7. rang HNL-a 2019./20.]] * [[8. rang HNL-a 2019./20.|8. rang HNL-a 2019./20.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2019./20.|Hrvatski kup 2019./20.]] == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/ prvahnl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150711085846/http://prvahnl.hr/ |date=11. srpnja 2015. }} * [https://hrnogomet.com/hnl/naslovnica.php?lang=hr&stranica=1 hrnogomet.com – ''Statistike hrvatskog nogometa''] * [https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/memberassociations/cro/domesticleague/matches/#/mt/2020/08 uefa.com, stranica lige] == Izvori == * [http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ prvahnl.hr, ''1. HNL 2019./20. – Raspored i rezultati''], pristupljeno 3. kolovoza 2020. * [http://web.archive.org/web/20200803145007/http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ prvahnl.hr, ''1. HNL 2019./20. – Raspored i rezultati''], wayback arhiva * [https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, HT 1. HNL], pristupljeno 3. kolovoza 2020. * [http://web.archive.org/web/20200803153217/https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, HT 1. HNL], wayback arhiva * [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=29&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2019-2020 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 4. kolovoza 2020. * [https://sportnet.rtl.hr/statistika/488/ljestvice/ sportnet.rtl.hr, ''HT Prva liga 2019/20'', ljestvica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200809035606/https://sportnet.rtl.hr/statistika/488/ljestvice/ |date=9. kolovoza 2020. }}, pristupljeno 4. kolovoza 2020. * [https://sportnet.rtl.hr/statistika/488/rezultati/ sportnet.rtl.hr, ''HT Prva liga 2019/20'', ljestvica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200806160928/https://sportnet.rtl.hr/statistika/488/rezultati/ |date=6. kolovoza 2020. }}, pristupljeno 4. kolovoza 2020. * [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2020.html rsssf.com, ''Croatia 2019/20''] * [https://int.soccerway.com/national/croatia/1-hnl/20192020/regular-season/r53842/ int.soccerway.com, ''1. HNL – 2019/2020''] {{izvori|30em}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2019-20]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2019./20.| 1]] fn837p4izq931m42kuq73qf9zfoeo6b 0 650874 7430698 7338338 2026-04-16T08:47:48Z ~2026-23356-05 358051 7430698 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tabija, Sutomore.jpg|mini|Tvrava Tabija kod Sutomora. Istočne zidine]] '''Tabija''' je [[Osmansko Carstvo|ilirska]] tvrđava iz 1 vijeka na ''Golom brdu'' južno od [[Sutomore|Sutomora]],<ref>{{Cite book |title=Google maps, Tvrđava Tabija, Sutomore |url=https://www.google.com/maps/@42.1344782,19.0439486,298a,35y,39.39t/data=!3m1!1e3}}</ref> [[Crna Gora]]. Zajedno s tvrđavom [[Haj-nehaj]] služila je kao obrambeni turski pogranični koridor.<ref>{{Cite book |title=Tvrđava Tabija – Sutomore |url=http://upoznajcrnugoru.com/tvrdjava-tabija-sutomore/}}</ref> Poslije [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] tvrđava je pripala [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], kao i Haj-nehaj.<ref>{{Cite book |title=HAJ–NEHAJ I TABIJA, SUTOMORE IZ DRUGE PERSPEKTIVE |url=http://jasninaputovanja.me/2017/01/24/haj-nehaj-i-tabija-sutomore-iz-druge-perspektive/}}</ref> Riječ ''tabija'' potječe iz [[arapski|arapskoga]] jezika i općenito označava topničku utvrdu ili izvidnicu i sličnog naziva su i nikad dovršena, a [[1937.]] porušena kula na [[Cetinje|Cetinju]], [[Tablja]] i tvrđava u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bijela tabija]]. Golo brdo, na kojem je tvrđava podignuta odmah je uz more. Prva arheološna istraživanja tvrđave započela su krajem [[2016.]] godine i predvodio ih je mr. Mladen Zagarčanin.<ref>{{Cite book |title=Započeta arheološka istraživanja na tvrdjavi Tabija |url=https://montenegroclick.me/video-zapoceta-arheoloska-istrazivanja-na-tvrdjavi-tabija/ |access-date=3. rujna 2019. |archive-date=3. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190903174848/https://montenegroclick.me/video-zapoceta-arheoloska-istrazivanja-na-tvrdjavi-tabija/ |url-status=dead }}</ref> Tvrđava je neuređena kao i put do nje. == Galerija == <gallery> Slika:Tabija, Sutomore1.jpg|Sjeverni zid tvrđave s puškarnicama. Vidi se dio Sutomora i brdo s tvrđavom [[Haj-nehaj]] Slika:Tabija, Sutomore2.jpg|Južni zid tvrđave s pogledom na more Slika:Tabija, Sutomore3.jpg|Zidine Slika:Tabija, Sutomore4.jpg|Zidine Slika:Tabija, Sutomore5.jpg|Ruševine Slika:Tabija, Sutomore6.jpg|Sjeverne zidine Slika:Tabija, Sutomore7.jpg|Ostatci kule kružnog oblika Slika:Tabija, Sutomore8.jpg|Puškarnica. Prozori za puške se sužavaju što su bliži vanjskom dijelu zidina i usmjereni su ka dolje Slika:Tabija, Sutomore9.jpg|Glavni ulaz u tvrđavu. Pogled iz tvrđave Slika:Tabija, Sutomore10.jpg|Pogled kroz glavni ulaz Slika:Tabija, Sutomore11.jpg|Pogled na glavni ulaz koji je sa sjeverne strane tvrđave Slika:Tabija, Sutomore12.jpg|Dio zidina Slika:Tabija, Sutomore13.jpg|Ruševine nekadašnjeg vojnog objekta Slika:Tabija, Sutomore15.jpg|Unutrašnjost urušenog objekta Slika:Tabija, Sutomore14.jpg|Sjeverni zid s glavnim ulazom Slika:Tabija, Sutomore16.jpg|Puškarnice Slika:Tabija, Sutomore18.jpg|Puškarnice Slika:Tabija, Sutomore17.jpg|Ruševine zidina </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Utvrde u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Crna Gora u Osmanskom Carstvu]] mn0tgn2p05tjcksekckcnk1mv327bjb 0 650909 7430674 6716672 2026-04-16T04:14:44Z Ton963 315493 7430674 wikitext text/x-wiki {{sporedni|3. HNL 2019./20.#Jug|l1=3. HNL 2019./20.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[3. NL – Jug|3. HNL – Jug]] | sezona = 2019./20. | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = III. | prvaci = [[NK Junak Sinj|Junak Sinj]] | broj klubova = 16 | promovirani = [[NK Junak Sinj|Junak Sinj]] | degradirani = [[NK Zadar|Zadar]] | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[3. HNL – Jug 2018./19.|2018./19.]] | sljedeća sezona = [[3. HNL – Jug 2020./21.|2020./21.]] }} '''[[3. NL – Jug|Treću HNL – Jug]]''' u sezoni 2019./20. je činilo 16 klubova. Plasman u ''[[2. HNL 2020./21.|2. HNL]]'' ostvaruje prvak lige, ili u nedostatku licence za prvaka drugoplasirana ili trećeplasirana momčad. Kao posljedica [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], u ožujku je došlo do prekida odigravanja [[nogomet|nogometnih]] natjecanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]<ref> [https://hns.family/vijesti/21241/prekid-svih-nogometnih-natjecanja-do-31-ozujka-2020/ hns-cff.hr, ''Na preporuku Središnjeg državnog ureda – Prekid svih nogometnih natjecanja do 31. ožujka 2020.''], objavljeno 12. ožujka 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020. </ref> 6. svibnja 2020. ''[[Hrvatski nogometni savez]]'' je donio odluku o konačnom prekidu natjecanja za [[Prva nogometna liga|2. HNL]] i sve ostale niže lige, te se njihov trenutni poredak uzima kao konačan. Vodstvo ''3. HNL – Jug'' je ranije donio odluku o završetku i prekidu lige.<ref> [https://hns.family/vijesti/21365/nastavak-nogometnih-natjecanja-30-svibnja/ hns-cff.hr, ''Predviđeni povratak nogometa – Nastavak nogometnih atjecanja 30. svibnja''], objavljeno 6. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020. </ref> <ref> [https://hns.family/files/documents/18921/Odluka%20o%20natjecanjima.pdf hns-cff.hr, ''Odluka o natjecanjima''], objavljeno 6. svibnja 2020., preuzeto 22. svibnja 2020. </ref> <ref>[http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/102-novosti/182-mno-ns-split-02-05?Itemid=437 nszz-zadar.hr, ''MNO NS SPLIT – 02.05.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200610163658/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/102-novosti/182-mno-ns-split-02-05?Itemid=437 |date=10. lipnja 2020. }}, objavljeno 2. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020.</ref> <ref> [https://www.ferata.hr/hns-odlucio-prekidaju-se-sve-nize-lige-junaku-i-osk-u-naslovi-prvaka/ ferata.hr, ''HNS odlučio: Prekidaju se sve niže lige, Junaku i OSK-u naslovi prvaka!''], objavljeno 6. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020. </ref> <ref>[https://www.makarsko-primorje.com/?p=151991 makarsko-primorje.com, ''PRVA HNL SE NASTAVLJA, DRUGA I TREĆA OTKAZUJU – Zmaj i Urania bez natjecanja u sezoni 2019./2020.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313095238/https://www.makarsko-primorje.com/?p=151991 |date=13. ožujka 2021. }}, objavljeno 7. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020.</ref> U trenutku prekida vodeća momčad lige je bio ''[[NK Junak Sinj|"Junak"]]'' iz [[Sinj|Sinja]], te je proglašen prvakom. == Sustav natjecanja == 16 klubova igra dvokružnu ligu (30 kola). Zbog pandemije COVID-19 i prekida prvenstva, odigrano je 18 kola. == Sudionici == {{Lokacijska karta+ |Dalmacija |float=right |width=500 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu Dalmacije |places= {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.94 |long=15.46 |label=<small>[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]] |mark= red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=42.94 |long=16.79 |label=[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.74 |long=16.19 |label=[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]] |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.35 |long=16.95 |label=[[NK Urania Baška Voda|Urania]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=42.66 |long=18.08 |label=[[NK GOŠK – Dubrovnik 1919|GOŠK – Dubrovnik 1919]] |mark= Red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.77 |long=15.79 |label=[[NK Vodice|Vodice]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.52 |long=16.44 |label=[[RNK Split|Split]] |mark= Red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.05 |long=17.44 |label=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]] |mark= Red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.02 |long=17.56 |label=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.56 |long=16.52 |label=[[NK Uskok Klis|Uskok]] |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.77 |long=16.63 |label=[[NK Hrvace|Hrvace]] |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.42 |long=17.15 |label=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]] |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.70 |long=16.65 |label=[[NK Junak Sinj|Junak]] |mark= Red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=44.11 |long=15.25 |label=[[NK Zadar|Zadar]] |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.05 |long=17.65 |label=[[NK Neretva Metković|Neretva]] |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.53 |long=16.52 |label=[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] |mark= Red pog.svg |position=right}} </small> }} {| class="wikitable sortable" style="font-size:80%; line-height:20px;" !Klub !!Sjedište !!Županija !!Stadion !!2018./19. |- |[[NK Zadar|Zadar]] ||[[Zadar]] ||[[Zadarska županija|Zadarska]] ||[[Stadion Stanovi|Stanovi]] ||align="center"| 8. (2. HNL) |- |[[NK Junak Sinj|Junak]] ||[[Sinj]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||[[Gradski stadion Sinj|Gradski stadion Sinj]] ||align="center"| 1. |- |[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac]] ||[[Biograd na Moru]] ||[[Zadarska županija|Zadarska]] ||Stadion Kazimir i Silvio ||align="center"| 2. |- |[[NK Uskok Klis|Uskok]] ||[[Klis]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||[[Iza grada|Iza grada]] ||align="center"| 4. |- |[[NK Kamen Podbablje|Kamen]] ||[[Ivanbegovina]], [[Podbablje]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Igralište NK Kamen ||align="center"| 5. |- |[[NK GOŠK – Dubrovnik 1919|GOŠK Dubrovnik 1919]] ||[[Dubrovnik]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||[[Gradski stadion Lapad|Lapad]] ||align="center"| 6. |- |[[NK Urania Baška Voda|Urania]] ||[[Baška Voda]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||ŠC Ante Jurišić-Ako ||align="center"| 7. |- |[[NK Neretva Metković|Neretva]] ||[[Metković]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Iza Vage ||align="center"| 8. |- |[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]] ||[[Ploče]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Gradski stadion Jadranovo ||align="center"| 9. |- |[[NK Hrvace|Hrvace]] ||[[Hrvace]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Stadion Hrvace ||align="center"| 10. |- |[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj]] ||[[Blato]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Zlinje ||align="center"| 11. |- |[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] ||[[Opuzen]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Podvornica ||align="center"| 12. |- |[[RNK Split|Split]] ||[[Split]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||[[Stadion Park mladeži|Park Mladeži]] ||align="center"| 13. |- |[[NK Zagora Unešić|Zagora]] ||[[Unešić]] ||[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] ||[[Borovište|Borovište]] ||align="center"| 14. |- |[[HNK Sloga Mravince|Sloga]] ||[[Mravince]], [[Solin]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Glavica ||align="center"| 1. (1. ŽNL Splitsko-dalmatinska) |- |[[NK Vodice|Vodice]] ||[[Vodice]] ||[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] ||Račice (SC Olimpija) ||align="center"|1. (ŽNL Šibensko-kninska) |- |} == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:sports table|main|style=WDL |show_limit=5 |res_col_header=QR |team14=VOD |name_VOD=[[NK Vodice|Vodice]] |team5=GOŠK |name_GOŠK=[[NK GOŠK – Dubrovnik 1919|GOŠK – Dubrovnik 1919]] |team3=JLP |name_JLP=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]] |team9=SLM |name_SLM=[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] |team2=SPL |name_SPL=[[RNK Split|Split]] |team7=KAI |name_KAI=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]] |team8=URA |name_URA=[[NK Urania Baška Voda|Urania]] |team11=USK |name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok]] |team12=PBM |name_PBM=[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]] |team15=BŠK |name_BŠK=[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]] |team16=NER |name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]] |team13=NTV |name_NTV=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] |team4=HRV |name_HRV=[[NK Hrvace|Hrvace]] |team10=ZAU |name_ZAU=[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]] |team1=JUN |name_JUN=[[NK Junak Sinj|Junak]] |team6=ZAD |name_ZAD=[[NK Zadar|Zadar]]<ref>NK Zadar odlazi u stečaj. Sljedeće sezone stvara se novi klub, [[HNK Zadar]] te se natječe u [[1. ŽNL Zadarska 2020./21.|1. ŽNL Zadarske županije]] [https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-3-hnl/nk-zadar-ide-u-gasenje-sljedecu-sezonu-igra-hnk-zadar/539063/ sportnet.hr]</ref> |win_VOD=5 |draw_VOD=4 |loss_VOD=9 |gf_VOD=22 |ga_VOD=39 |win_GOŠK=8 |draw_GOŠK=5 |loss_GOŠK=5 |gf_GOŠK=24|ga_GOŠK=23 |win_JLP=8 |draw_JLP=5 |loss_JLP=5 |gf_JLP=27 |ga_JLP=18 |win_SLM=8 |draw_SLM=3 |loss_SLM=7 |gf_SLM=28 |ga_SLM=28 |win_SPL=10 |draw_SPL=3 |loss_SPL=5 |gf_SPL=38 |ga_SPL=22 |win_KAI=7 |draw_KAI=6 |loss_KAI=5 |gf_KAI=29 |ga_KAI=27 |win_URA=8 |draw_URA=3 |loss_URA=7 |gf_URA=28 |ga_URA=27 |win_USK=6 |draw_USK=5 |loss_USK=7 |gf_USK=30 |ga_USK=32 |win_PBM=6 |draw_PBM=3 |loss_PBM=9 |gf_PBM=24 |ga_PBM=32 |win_BŠK=5 |draw_BŠK=3 |loss_BŠK=10 |gf_BŠK=25 |ga_BŠK=37 |win_NER=2 |draw_NER=5 |loss_NER=11 |gf_NER=22 |ga_NER=31 |win_NTV=5 |draw_NTV=5 |loss_NTV=8 |gf_NTV=30 |ga_NTV=34 |win_HRV=8 |draw_HRV=5 |loss_HRV=5 |gf_HRV=33 |ga_HRV=30 |win_ZAU=7 |draw_ZAU=2 |loss_ZAU=9 |gf_ZAU=26 |ga_ZAU=19 |win_JUN=10 |draw_JUN=5 |loss_JUN=3 |gf_JUN=33 |ga_JUN=24 |win_ZAD=7 |draw_ZAD=6 |loss_ZAD=5 |gf_ZAD=29 |ga_ZAD=25 |status_JUN=P |col_Q=green1|text_Q=[[2. HNL 2020./21.|2. HNL]] |result1=Q |col_WW=black3|text_WW=Ugašen nakon natjecanja |result6=WW |update=complete |source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2020.html#3hnl www.rsssf.org] }}</onlyinclude> == Raspored i rezultati utakmica == Izvori:<ref>[https://hns.family/files/documents/17619/Raspored%20natjecanja%203.HNL-JUG.pdf ns-cff.hr, ''Raspored natjecanja 3.HNL – JUG – 2019./2020. godina'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 28. kolovoza 2019., preuzeto 4. rujna 2020.</ref> <ref> [https://hns-cff.hr/natjecanja/3-hnl-jug/ hns-cff.hr, 3. HNL – Jug], pristupljeno 4. rujna 2019. (1. kolo); 22. svibnja 2020. (2.-18. kolo) </ref> <ref> [https://hns.family/hns/sredista/srediste-split/ hns-cff.hr, Središte Split], pristupljeno 22. svibnja 2020. (2.-18. kolo) </ref> <br> ''Posljednje ažuriranje: 22. svibnja 2020. (do 18. kola, završno stanje)'' {| width="100%" style="font-size: 80%" |- |width="20%"| ||width="20%"| ||width="20%"| ||width="20%"| ||width="20%"| |- |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|1. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 31. kolovoza / 1. rujna 2019. |- |BŠK Zmaj – '''Kamen''' ||0:2 |- |'''Hrvace''' – Sloga ||4:3 |- |'''Jadran LP''' – Primorac ||2:1 |- |Uskok – GOŠK Dubrovnik 1919 ||2:2 |- |'''Zadar''' – Split ||3:0 |- |Neretvanac – Neretva ||1:1 |- |Zagora – '''Junak''' ||0:1 |- |Urania – Vodice ||3:3 |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|2. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 7./8. rujna 2019. |- |'''Kamen''' – Vodice || 5:2 |- |'''Junak''' – Urania || 1:0 |- |Neretva – '''Zagora''' || 0:1 |- |'''Split''' – Neretvanac || 3:2 |- |'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Zadar || 2:1 |- |'''Primorac''' – Uskok || 1:0 |- |'''Sloga''' – Jadran LP || 2:1 |- |BŠK Zmaj – Hrvace || 1:1 |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|3. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 14. rujna 2019. |- |'''Hrvace''' – Kamen || 3:1 |- |'''Jadran LP''' – BŠK Zmaj || 2:1 |- |Uskok – '''Sloga''' || 1:2 |- |'''Zadar''' – Primorac || 3:0 |- |Neretvanac – GOŠK Dubrovnik 1919 || 1:1 |- |Zagora – Split || 1:1 |- |'''Urania''' – Neretva || 2:1 |- |Vodice – '''Junak''' || 0:3 |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|4. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 17./18. rujna 2019. |- |Kamen – Junak || 2:2 |- |'''Neretva''' – Vodice || 3:1 |- |'''Split''' – Urania || 3:0 |- |GOŠK Dubrovnik 1919 – Zagora || 0:0 |- |Primorac – Neretvanac || 3:3 |- |Sloga – Zadar || 1:1 |- |'''BŠK Zmaj''' – Uskok || 4:0 |- |'''Hrvace''' – Jadran LP || 1:0 |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|5. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 21./22. rujna 2019. |- |Jadran LP – Kamen || 2:2 |- |'''Uskok''' – Hrvace || 5:2 |- |Zadar – BŠK Zmaj || 1:1 |- |Neretvanac – '''Sloga''' || 2:3 |- |Zagora – '''Primorac''' || 0:2 |- |'''Urania''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 3:1 |- |'''Vodice''' – Split || 2:1 |- |'''Junak''' – Neretva || 3:1 |} |- |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|6. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 28./29. rujna 2019. |- |'''Kamen''' – Neretva || 3:2 |- |'''Split''' – Junak || 2:0 |- |GOŠK Dubrovnik 1919 – Vodice || 1:1 |- |Primorac – '''Urania''' || 1:4 |- |'''Sloga''' – Zagora || 1:0 |- |'''BŠK Zmaj''' – Neretvanac || 4:3 |- |Hrvace – Zadar || 2:2 |- |Jadran LP – Uskok || 1:1 |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|7. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 5./6. listopada 2019. |- |Uskok – Kamen || 1:1 |- |'''Zadar''' – Jadran LP || 2:0 |- |Neretvanac – Hrvace || 2:2 |- |'''Zagora''' – BŠK Zmaj || 6:0 |- |'''Urania''' – Sloga || 2:0 |- |Vodice – '''Primorac''' || 2:4 |- |'''Junak''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 1:0 |- |Neretva – Split || 1:1 |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|8. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 12. listopada 2019. |- |Kamen – '''Split''' || 0:3 |- |'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Neretva || 2:1 |- |Primorac – Junak || 1:1 |- |'''Sloga''' – Vodice || 4:0 |- |BŠK Zmaj – '''Urania''' || 0:1 |- |'''Hrvace''' – Zagora || 2:0 |- |'''Jadran LP''' – Neretvanac || 4:0 |- |Uskok – Zadar || 1:1 |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|9. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 19./20. listopada 2019. |- |'''Zadar''' – Kamen || 2:1 |- |'''Neretvanac''' – Uskok || 3:0 |- |'''Zagora''' – Jadran LP || 4:1 |- |'''Urania''' – Hrvace || 2:1 |- |'''Vodice''' – BŠK Zmaj || 2:0 |- |'''Junak''' – Sloga || 4:1 |- |Neretva – '''Primorac''' || 1:3 |- |'''Split''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 4:2 |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|10. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 26./27. listopada 2019. |- |Kamen – GOŠK Dubrovnik 1919 || 0:0 |- |Primorac – '''Split''' || 1:3 |- |Sloga – Neretva || 0:0 |- |BŠK Zmaj – '''Junak''' || 2:3 |- |'''Hrvace''' – Vodice || 2:1 |- |'''Jadran LP''' – Urania || 3:0 |- |'''Uskok''' – Zagora || 2:1 |- |'''Zadar''' – Neretvanac || 2:1 |} |- |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|11. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 2./3. studenog 2019. |- |'''Neretvanac''' – Kamen || 4:3 |- |'''Zagora''' – Zadar || 3:0 |- |Urania – '''Uskok''' || 2:3 |- |Vodice – Jadran LP || 1:1 |- |'''Junak''' – Hrvace || 3:2 |- |Neretva – '''BŠK Zmaj''' || 2:3 |- |'''Split''' – Sloga || 3:1 |- |'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Primorac || 3:0 |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|12. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 9./10./19. studenog 2019. |- |'''Kamen''' – Primorac || 1:0 |- |Sloga – '''GOŠK Dubrovnik 1919''' || 0:1 |- |'''BŠK Zmaj''' – Split || 1:0 |- |'''Hrvace''' – Neretva || 1:0 |- |'''Jadran LP''' – Junak || 3:0 |- |'''Uskok''' – Vodice || 4:0 |- |Zadar – '''Urania''' || 1:4 |- |'''Neretvanac''' – Zagora || 1:0 |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|13. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 16./17./26. studenog 2019. |- |'''Zagora''' – Kamen || 4:1 |- |'''Urania''' – Neretvanac || 2:1 |- |Vodice – '''Zadar''' || 0:2 |- |Junak – Uskok || 2:2 |- |Neretva – Jadran LP || 0:0 |- |Split – '''Hrvace''' || 1:2 |- |GOŠK Dubrovnik 1919 – '''BŠK Zmaj''' || 2:3 |- |Primorac – '''Sloga''' || 1:2 |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|14. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 23./24. studenog 2019. |- |'''Kamen''' – Sloga || 1:0 |- |BŠK Zmaj – '''Primorac''' || 0:1 |- |'''Hrvace''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 4:0 |- |Jadran LP – Split || 1:1 |- |'''Uskok''' – Neretva || 4:3 |- |'''Zadar''' – Junak || 3:0 |- |'''Neretvanac''' – Vodice || 4:1 |- |'''Zagora''' – Urania || 2:0 |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|15. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 30. studenog / 1. prosinca 2019. |- |Urania – Kamen || 2:2 |- |'''Vodice''' – Zagora || 1:0 |- |'''Junak''' – Neretvanac || 4:2 |- |Neretva – Zadar || 2:2 |- |'''Split''' – Uskok || 5:1 |- |'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Jadran LP || 1:0 |- |'''Primorac''' – Hrvace || 4:1 |- |'''Sloga''' – BŠK Zmaj || 5:3 |} |- |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|16. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 22./23. veljače 2020. |- |'''Kamen''' – BŠK Zmaj || 4:1 |- |Sloga – Hrvace || 2:2 |- |Primorac – '''Jadran LP''' || 1:3 |- |'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Uskok || 1:0 |- |'''Splita''' – Zadar || 4:1 |- |Neretva – '''Neretvanac''' || 1:2 |- |'''Junak''' – Zagora || 3:1 |- |'''Vodice''' – Urania || 1:0 |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|17. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 29. veljače / 1. ožujka 2020. |- |'''Vodice''' – Kamen || 3:1 |- |Urania – Junak || 1:1 |- |'''Zagora''' – Neretva || 2:1 |- |'''Neretvanac''' – Split || 2:1 |- |Zadar – '''GOŠK Dubrovnik 1919''' || 2:3 |- |'''Uskok''' – Primorac || 3:0 |- |'''Jadran LP''' – Sloga || 2:0 |- |Hrvace – BŠK Zmaj || 1:1 |} |valign="top"| {|class="wikitable" width="100%" !colspan="2"|18. kolo |- |colspan="2" align="center"|''' 7./8. ožujka 2020. |- |'''Kamen''' – Hrvace || 2:0 |- |BŠK Zmaj – '''Jadran LP''' || 0:1 |- |'''Sloga''' – Uskok || 1:0 |- |Primorac – Zadar || 0:0 |- |'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Neretvanac || 2:0 |- |'''Split''' – Zagora || 2:1 |- |'''Neretva''' – Urania || 2:0 |- |Junak – Vodice || 1:1 |} |valign="top"| ||'''valign="top"| |- |} Utakmice od 19. do 30. kola su otkazane. == Kvalifikacije za 2. HNL == U kvalifikacijama za [[Prva nogometna liga|2. HNL]] sudjelovali su:<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2020.html#3prom Kvalifikacije za popunu 3.NL Jug 2025]</ref> *[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] iz [[3. HNL – Istok 2019./20.|3. HNL – Istok]] *[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] iz [[3. HNL – Središte 2019./20.|3. HNL – Središte]] *[[NK Opatija|Opatija]] iz [[3. HNL – Zapad 2019./20.|3. HNL – Zapad]] *[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]] iz 3. HNL – Jug {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] |0:3 |'''[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]]''' |0:2 |0:1 |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] |1:3 |'''[[NK Opatija|Opatija]]''' |0:0 |1:3 |} *''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' i ''[[NK Opatija|Opatija]]'' su se plasirali u [[2. HNL 2020./21.|2. HNL]]. == Najbolji strijelci == Izvori:<ref name="rez_18kolo">[https://hns.family/files/documents/18823/Rezultati%2018.kola%203.HNL-JUG.pdf hns-cff.hr, ''Rezultati 18.kola Treća HNL-JUG'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 9. ožujka 2020., preuzeto 22. svibnja 2020.</ref> Strijelci 10 i više pogodatka: {| style="font-size: 90%" |- |valign="top"| ; 14 golova * Mario Marović (''Sloga'') ; 11 golova * Juan Manuel Varea (''Kamen'') |- |} ''Ažurirano: 22. svibnja 2020. == Povezani članci == * [[3. HNL – Jug]] * [[2. HNL 2019./20.|2. HNL 2019./20.]] * [[3. HNL – Sjever 2019./20.|3. HNL – Sjever 2019./20.]] * [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2019./20.|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2019./20.]] * [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2019./20.|1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2019./20.]] * [[ŽNL Šibensko-kninska 2019./20.|ŽNL Šibensko-kninska 2019./20.]] * [[1. ŽNL Zadarska 2019./20.|1. ŽNL Zadarska 2019./20.]] == Vanjske poveznice == * [http://hns-cff.hr/natjecanja/3-hnl-jug/ hns-cff.hr, 3. HNL Jug] * [https://hns.family/hns/sredista/srediste-split/ hns-cff.hr, Središte Split] * [https://www.facebook.com/3.HNLjug/?fref=ts facebook.com, 3. HNL Jug] == Izvori == <small> * [http://hns-cff.hr/natjecanja/3-hnl-jug/ hns-cff.hr, 3. HNL Jug] * [https://hns.family/hns/sredista/srediste-split/ hns-cff.hr, Središte Split] * [https://int.soccerway.com/national/croatia/3-hnl/20192020/south/r54358/ soccerway.com, 3. HNL – Jug 2019./20.] * [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2020.html#3hnl rsssf.com, Hrvatska 2019./20., 3. HNL] * [https://www.ferata.hr/hns-odlucio-prekidaju-se-sve-nize-lige-junaku-i-osk-u-naslovi-prvaka/ ferata.hr, ''HNS odlučio: Prekidaju se sve niže lige, Junaku i OSK-u naslovi prvaka!''], objavljeno 6. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020. * [https://hns.family/files/documents/18823/Rezultati%2018.kola%203.HNL-JUG.pdf hns-cff.hr, ''Rezultati 18.kola Treća HNL-JUG'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 9. ožujka 2020., preuzeto 22. svibnja 2020. {{izvori|2}} </small> {{3. HNL - Jug sezone}} [[Kategorija:3. HNL - Jug po sezonama|2019-20]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2019./20.|3 Jug]] nz128wuk851rg4dw132vp2ygp446o4e 0 657275 7430835 6273148 2026-04-16T11:50:40Z ~2026-23312-71 358068 7430835 wikitext text/x-wiki '''Baza topologije''' je pojam iz [[topologija|topologije]]. Baza neke topologije na <big>X</big> je [[porodica skupova|porodica]] [[podskup]]ova <big>ℬ</big> od <big>X</big> ako vrijedi sljedeće:<ref>[https://web.math.pmf.unizg.hr/~ungar/NASTAVA/OT/topologija.pdf PMF Zagreb - Matematički odsjek] Šime Ungar: ''Opća topologija'', str. 26 </ref> # Neki član porodice <big>ℬ</big> sadrži svaku točku <math> x \in X</math> (netačno? Zar nije "za svaku tačku x iz X postoji član iz familije koji ju sadrži"?), odnosno kaže se da ℬ pokriva X, # Vrijedi li <math> x \in B_1 \cap B_2 </math> za neke <math> B_1, B_2 \in </math> <big>ℬ</big> tada <math> \exists B_3 \in </math> <big> ℬ </big> tako da je <math> x \in B_3 \subseteq B_1 \cap B_2</math>, odnosno [[presjek skupova|presjek]] dvaju [[član]]ova predstavlja [[unija skupova|uniju]] nekih članova baze Kada baza <big>ℬ</big> generira topologiju <big>𝒯</big>, onda se ta topologija sastoji od [[prazan skup|prazna skupa]] i svih proizvoljnih članova unije članova od <big>ℬ</big> Vrijedi li da <math> \forall x \in U</math> <math>\exists B \in </math> <big>ℬ</big> za koji vrijedi <math> x \in B \subseteq U </math> onda skup <big>U </big> <math> U \subseteq X </math> nazivamo [[otvoren skup|otvorenim skupom]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Topologija]] hwuhscbr6t9300ibw27jedrm2jm15yv 0 659470 7430535 6833902 2026-04-15T14:25:42Z Argo Navis 852 7430535 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Potaro | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Essequiborivermap.png | zemljovid_opis = Rijeka Potaro na karti porječja rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]] | dz = GVA | naselja = | duljina = | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = | ušće_nadmorska_visina = | slijev = [[Atlantski ocean|atlantski]] | ulijeva se u = rijeku [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]] | pritoci = [[Arnik]], [[Kurubrang]] | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Gvajana | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Potaro''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]]. [[Pritoka]] je rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]. == Izvori == {{izvori}} *Rand McNally, The New International Atlas, 1993. {{Mrva-rij}} [[Kategorija:Rijeke u Gvajani]] [[Kategorija:Pritoci Essequiba]] [[Kategorija:Porječje Potaroa| ]] dt4c4xf59fyueqjuk20e246mg7wjwbn 7430536 7430535 2026-04-15T14:26:53Z Argo Navis 852 7430536 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Potaro | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Essequiborivermap.png | zemljovid_opis = Rijeka Potaro na karti porječja rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]] | dz = GVA | naselja = | duljina = | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Atlantski | ulijeva se u = {{pritok}} | pritoci = [[Arnik]], [[Kurubrang]] | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Gvajana | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Potaro''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]]. [[Pritoka]] je rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]. == Izvori == {{izvori}} *Rand McNally, The New International Atlas, 1993. {{Mrva-rij}} [[Kategorija:Rijeke u Gvajani]] [[Kategorija:Pritoci Essequiba]] [[Kategorija:Porječje Potaroa| ]] 82raln2ikm2flut9tgoa96b5mjfk28s 0 660724 7430733 6268593 2026-04-16T09:41:11Z Panasko 203327 7430733 wikitext text/x-wiki '''CP 47,497''' (alternativni naziv: - ) je [[psihotropna tvar]]. Dio skupine novih psihoaktivnih tvari. U Hrvatskoj su uvrštene izmjenama i dopunama uvrštene na ''Popis [[droga]], psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'' donesenim od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske ( Narodne novine br.: 19, 11. veljače 2011.).<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti">[https://drogeiovisnosti.gov.hr/UserDocsImages/nijdarhiva/2011/03/nove_tvari_popis_2011.pdf Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga] ''Nove tvari - popis 2011.'' [https://drogeiovisnosti.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka; zadnja izmjena 8. ožujka 2011.; pristupljeno 30. prosinca 2019.</ref> Kemijsko ime je ''2-[(1R,3S)-3-hidroksicikloheksil]-5-(2-metiloktan-2-il) [[fenol]] ''. CP 47,497 je [[sintetički kanabinoid|sintetički]] neklasični [[kanabinoid]] koji se ponaša kao moćan CB1 [[Agonist (kemija)|agonist]]. Detektiran je u proizvodima označenim kao [[spice (droga)|spice]].<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *https://www.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175843/https://www.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} *https://www.nijd.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175842/https://www.nijd.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] akof4imv511syyh8743sid39d32387s 0 660728 7430734 6242680 2026-04-16T09:41:24Z Panasko 203327 7430734 wikitext text/x-wiki '''JWH-015''' (alternativni naziv: - ) je [[psihotropna tvar]]. Dio skupine novih psihoaktivnih tvari. U Hrvatskoj su uvrštene izmjenama i dopunama uvrštene na ''Popis [[droga]], psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'' donesenim od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske ( Narodne novine br.: 19, 11. veljače 2011.).<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti">[https://drogeiovisnosti.gov.hr/UserDocsImages/nijdarhiva/2011/03/nove_tvari_popis_2011.pdf Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga] ''Nove tvari - popis 2011.'' [https://drogeiovisnosti.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka; zadnja izmjena 8. ožujka 2011.; pristupljeno 30. prosinca 2019.</ref> Kemijsko ime je ''(2-metil-1-propil-1H-indol-3-il)-1-naftalenilmetanon''. JWH-015 je [[sintetički kanabinoid|sintetički]] [[Agonist (kemija)|agonist]] [[kanabinoid]]nih [[receptor]]a i pripada skupini [[naftoilindol]]a ([[JWH-018]], [[JWH-073]], [[JWH-398]] i [[JWH-122]]).<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *https://www.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175843/https://www.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} *https://www.nijd.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175842/https://www.nijd.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] 00z3tylp83c2ndkrr6xzcgm8okc1p8o 0 660729 7430735 7032696 2026-04-16T09:41:55Z Panasko 203327 7430735 wikitext text/x-wiki '''JWH-018''' (alternativni naziv: - ) je [[psihotropna tvar]]. Dio skupine novih psihoaktivnih tvari. U Hrvatskoj su uvrštene izmjenama i dopunama uvrštene na ''Popis [[droga]], psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'' donesenim od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske ( Narodne novine br.: 19, 11. veljače 2011.).<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti">[https://drogeiovisnosti.gov.hr/UserDocsImages/nijdarhiva/2011/03/nove_tvari_popis_2011.pdf Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga] ''Nove tvari - popis 2011.'' [https://drogeiovisnosti.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka; zadnja izmjena 8. ožujka 2011.; pristupljeno 30. prosinca 2019.</ref> Kemijsko ime je ''naftalen-1-il-(1-pentilindol-3-il)metanon''. JWH-018 je sintetički kanabinoidni amino alkilindol. JWH-018 je primarni [[aktivni sastojak]] u [[spice (droga)|Spice]] Gold, Spice Silver i Spice Diamond, biljnim mješavinama koje simuliraju učinke [[marihuana|marihuane]]. JWH-018 je smeđa, opojna, malo ljepljiva, suha smjesa. U svom sirovom stanju je izrazito gusta, kada je iznenađujuće tamne boje. Moguće su varijacija nijansi iste smjese pa su tako gušći dijelovi mnogo tamniji. Nakon obrade spoja, npr. putem jednostavnog procesa [[kristalizacija|kristalizacije]], izgled se radikalno mijenja. Rezanjem na male grudice s oštrim nožem, JWH-018 poprima skladu svijetlosmeđu boju. JWH-018 je [[sintetički kanabinoid|sintetički]] [[Agonist (kemija)|agonist]] [[kanabinoid]]nih [[receptor]]a i pripada skupini [[naftoilindol]]a ([[JWH-015]], [[JWH-073]], [[JWH-398]] i [[JWH-122]]).<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> JWH-018 i njegovi strukturni analozi su i [[psihotropna tvar|psihotropne tvari]]. Uvršteni su u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe droga na ''Popis [[droga]], [[psihotropna tvar|psihotropnih tvari]] i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'', pod ''Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga'', pod 2. Popis psihotropnih tvari i biljaka, Odjeljak 1 - Psihotropne tvari sukladno Popisu 1. [[Konvencija UN-a o psihotropnim tvarima|Konvencije UN-a o psihotropnim tvarima]] iz [[pravo u 1971.|1971.]] godine. U smislu tog popisa, kemijskim sastavom to je ''1-pentil-3-(1-naftoil)indol'' (JWH-018) i spojevi strukturno izvedeni iz njega na jedan ili više od sljedećih načina: * zamjenom indolske osnove indanom, indenom, indazolom, pirolom, pirazolom, imidazolom, benzimidazolom, pirolo[2,3-b]piridinom, pirolo[3,2-c]piridinom ili pirazolo[3,4-b]piridinom, bez obzira na mjesto supstitucije na peteročlanom prstenu, i bez obzira na to je li ili nije indolska ili zamijenjena indolska osnova dodatno supstituirana s jednim ili više supstituenata iz skupine koju čine alkil, aril, halogenalkil, halogenaril, halogen, alkiloksi, nitro i amino; * zamjenom pentilne skupine alkilnom, halogenalkilnom, cijanoalkilnom, alkenilnom, benzilnom, halogeniranom benzilnom, cikloalkilmetilnom, cikloalkiletilnom, (N-metilpiperidin-2-il)metilnom, 2-(4-morfolinil)etilnom ili (tetrahidropiran-4-il)metilnom skupinom; * zamjenom metanonske poveznice metilenskom, etanonskom, karboksilatnom ili karboksamidnom, bez obzira na usmjerenje; * zamjenom 1-naftilne skupine 2-naftilnom, fenilnom, benzilnom, adamantilnom, cikloalkilnom, cikloalkilmetilnom, cikloalkiletilnom, biciklo[2.2.1]heptanilnom, 1,2,3,4-tetrahidronaftilnom, kinolinilnom, izokinolinilnom, 1-amino-1-oksopropan-2-ilnom, 1-hidroksi-1-oksopropan-2-ilnom, piperidinilnom, pirolidinilnom ili piperazinilnom skupinom, bez obzira na to je li ili nije 1-naftilna ili zamijenjena 1-naftilna skupina dodatno supstituirana s jednim ili više supstituenata iz skupine koju čine alkil, hidroksialkil, alkiloksi, aril, arilalkil, halogen i nitro.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_13_259.html Narodne novine br. 13] ''Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga''. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske]]; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 11. siječnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Popis psihoaktivnih tvari i biljaka}} == Vanjske poveznice == *https://www.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175843/https://www.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} *https://www.nijd.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175842/https://www.nijd.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] [[Kategorija:Psihotropne tvari]] 92xg0y4msmll6mollewhj44p8hcc6sj 0 660730 7430736 6242670 2026-04-16T09:42:05Z Panasko 203327 7430736 wikitext text/x-wiki '''JWH-398''' (alternativni naziv: - ) je [[psihotropna tvar]]. Dio skupine novih psihoaktivnih tvari. U Hrvatskoj su uvrštene izmjenama i dopunama uvrštene na ''Popis [[droga]], psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'' donesenim od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske ( Narodne novine br.: 19, 11. veljače 2011.).<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti">[https://drogeiovisnosti.gov.hr/UserDocsImages/nijdarhiva/2011/03/nove_tvari_popis_2011.pdf Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga] ''Nove tvari - popis 2011.'' [https://drogeiovisnosti.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka; zadnja izmjena 8. ožujka 2011.; pristupljeno 30. prosinca 2019.</ref> Kemijsko ime je ''1-pentil-3-(4-klor-1-naftoil)indol ''. JWH-398 je [[sintetički kanabinoid|sintetički]] [[Agonist (kemija)|agonist]] [[kanabinoid]]nih [[receptor]]a i pripada skupini [[naftoilindol]]a ([[JWH-015]], [[JWH-073]], [[JWH-018]] i [[JWH-122]]).<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *https://www.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175843/https://www.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} *https://www.nijd.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175842/https://www.nijd.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] kz2inz56insb5ryrzozk15gkwcnv45w 0 660731 7430737 6242674 2026-04-16T09:42:14Z Panasko 203327 7430737 wikitext text/x-wiki '''JWH-122''' (alternativni naziv: - ) je [[psihotropna tvar]]. Dio skupine novih psihoaktivnih tvari. U Hrvatskoj su uvrštene izmjenama i dopunama uvrštene na ''Popis [[droga]], psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'' donesenim od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske ( Narodne novine br.: 19, 11. veljače 2011.).<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti">[https://drogeiovisnosti.gov.hr/UserDocsImages/nijdarhiva/2011/03/nove_tvari_popis_2011.pdf Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga] ''Nove tvari - popis 2011.'' [https://drogeiovisnosti.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka; zadnja izmjena 8. ožujka 2011.; pristupljeno 30. prosinca 2019.</ref> Kemijsko ime je ''4-metilnaftalen-1-il-(1-pentilindol-3-il)metanon''. JWH-122 je [[sintetički kanabinoid|sintetički]] [[Agonist (kemija)|agonist]] [[kanabinoid]]nih [[receptor]]a i pripada skupini [[naftoilindol]]a ([[JWH-015]], [[JWH-073]], [[JWH-018]] i [[JWH-398]]).<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *https://www.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175843/https://www.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} *https://www.nijd.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175842/https://www.nijd.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] 8ynkgsfytjbbb1yi0aoksb73v9yyeys 0 660734 7430738 6242678 2026-04-16T09:42:20Z Panasko 203327 7430738 wikitext text/x-wiki '''JWH-019''' (alternativni naziv: - ) je [[psihotropna tvar]]. Dio skupine novih psihoaktivnih tvari. U Hrvatskoj su uvrštene izmjenama i dopunama uvrštene na ''Popis [[droga]], psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'' donesenim od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske ( Narodne novine br.: 19, 11. veljače 2011.).<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti">[https://drogeiovisnosti.gov.hr/UserDocsImages/nijdarhiva/2011/03/nove_tvari_popis_2011.pdf Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga] ''Nove tvari - popis 2011.'' [https://drogeiovisnosti.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka; zadnja izmjena 8. ožujka 2011.; pristupljeno 30. prosinca 2019.</ref> Kemijsko ime je ''1-heksil-3-(1-naftoil)indol''. JWH-019 je [[sintetički kanabinoid|sintetički]] [[Agonist (kemija)|agonist]] [[kanabinoid]]nih [[receptor]]a i pripada skupini [[naftoilindol]]a.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *https://www.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175843/https://www.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} *https://www.nijd.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175842/https://www.nijd.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] 8cdnhtvtjsvloh7e9hf93af75swawkg 0 660741 7430741 6242677 2026-04-16T09:45:05Z Panasko 203327 7430741 wikitext text/x-wiki '''JWH-073''' (alternativni naziv: - ) je [[psihotropna tvar]]. Dio skupine novih psihoaktivnih tvari. U Hrvatskoj su uvrštene izmjenama i dopunama uvrštene na ''Popis [[droga]], psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'' donesenim od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske ( Narodne novine br.: 19, 11. veljače 2011.).<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti">[https://drogeiovisnosti.gov.hr/UserDocsImages/nijdarhiva/2011/03/nove_tvari_popis_2011.pdf Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga] ''Nove tvari - popis 2011.'' [https://drogeiovisnosti.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka; zadnja izmjena 8. ožujka 2011.; pristupljeno 30. prosinca 2019.</ref> Kemijsko ime je ''naftalen-1-il-(1-butilindol-3-il)metanon''. JWH-073 [[sintetički kanabinoid|sintetički]] [[Agonist (kemija)|agonist]] [[kanabinoid]]nih [[receptor]]a i pripada skupini [[naftoilindol]]a ([[JWH-015]], [[JWH-018]], [[JWH-398]] i [[JWH-122]]). Sintetički je kanabimimetički aminoalkilindol (alkilni analog JWH-018). Također postoji metilni derivat [[JWH-073 (metilni derivat)|JWH-073.]]<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> == Farmakološki rizici za zdravlje == Nekoliko kanabinoida izvedenih iz indola i pirola su ispitivani u nizu in vivo testova (Wiley i dr. 1998.), uključujući hipomobilnost (mjerenu potiskivanjem spontane aktivnosti), antinocicepciju (najveći mogući antinociceptivni učinci u tail-flick analizi), hipotermiju (rektalna temperatura) i katalepsiju (nepomičnost prstena) kod miševa. Reakcije su uspoređene s profilom svojstava kanabinoida. JWH-073 je proizveo jake kanabinoidne učinke na spontanu aktivnost, trzanje repom i rektalnu temperaturu, s time da je bio manje jakog učinka pri smanjenju rektalne temperature nego pri proizvodnji antinocicepcije i [[hipomobilnost]]i. S izuzetkom spontane aktivnosti, JWH-073 je bio manje aktivan u reakcijama nego [[JWH-018]].<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *https://www.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175843/https://www.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} *https://www.nijd.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175842/https://www.nijd.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] 25b1d6k8bkuwigk9f0m1fe76h1qorom 0 660743 7430742 6242675 2026-04-16T09:45:22Z Panasko 203327 7430742 wikitext text/x-wiki '''JWH-081''' (alternativni naziv: - ) je [[psihotropna tvar]]. Dio skupine novih psihoaktivnih tvari. U Hrvatskoj su uvrštene izmjenama i dopunama uvrštene na ''Popis [[droga]], psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'' donesenim od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske ( Narodne novine br.: 19, 11. veljače 2011.).<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti">[https://drogeiovisnosti.gov.hr/UserDocsImages/nijdarhiva/2011/03/nove_tvari_popis_2011.pdf Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga] ''Nove tvari - popis 2011.'' [https://drogeiovisnosti.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka; zadnja izmjena 8. ožujka 2011.; pristupljeno 30. prosinca 2019.</ref> Kemijsko ime je ''4-metoksinaftalen-1-il-(1-pentilindol-3-il)metanon ''. JWH-081 je [[kanabinoid]]ni [[receptor]] [[Agonist (kemija)|agonist]] s visokom [[sposobnost vezanja|sposobnošću vezanja]].<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *https://www.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175843/https://www.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} *https://www.nijd.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175842/https://www.nijd.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] 89gshgbmyrl3u6lvkfc8xgxtfgmhpcl 0 660745 7430743 6242672 2026-04-16T09:45:30Z Panasko 203327 7430743 wikitext text/x-wiki '''JWH-210''' (alternativni naziv: - ) je [[psihotropna tvar]]. Dio skupine novih psihoaktivnih tvari. U Hrvatskoj su uvrštene izmjenama i dopunama uvrštene na ''Popis [[droga]], psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'' donesenim od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske ( Narodne novine br.: 19, 11. veljače 2011.).<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti">[https://drogeiovisnosti.gov.hr/UserDocsImages/nijdarhiva/2011/03/nove_tvari_popis_2011.pdf Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga] ''Nove tvari - popis 2011.'' [https://drogeiovisnosti.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka; zadnja izmjena 8. ožujka 2011.; pristupljeno 30. prosinca 2019.</ref> Kemijsko ime je ''4-etilnaftalen-1-il-(1-pentilindol-3-il)metanon''. JWH-200 je [[sintetički kanabinoid|sintetički]] [[kanabinoid]]ni [[receptor]] [[Agonist (kemija)|agonist]] koji pripada obitelji [[naftoilindol]]a.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *https://www.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175843/https://www.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} *https://www.nijd.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175842/https://www.nijd.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] gziowfyqyf74xqmmuddyxw96vk4zj31 0 660746 7430744 6242671 2026-04-16T09:45:39Z Panasko 203327 7430744 wikitext text/x-wiki '''JWH-250''' (alternativni naziv: - ) je [[psihotropna tvar]]. Dio skupine novih psihoaktivnih tvari. U Hrvatskoj su uvrštene izmjenama i dopunama uvrštene na ''Popis [[droga]], psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'' donesenim od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske ( Narodne novine br.: 19, 11. veljače 2011.).<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti">[https://drogeiovisnosti.gov.hr/UserDocsImages/nijdarhiva/2011/03/nove_tvari_popis_2011.pdf Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga] ''Nove tvari - popis 2011.'' [https://drogeiovisnosti.gov.hr/uvjeti-koristenja/76 Uvjeti korištenja]: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka; zadnja izmjena 8. ožujka 2011.; pristupljeno 30. prosinca 2019.</ref> Kemijsko ime je ''2-(2-metoksifenil)-1-(1-pentilindol-3-il)etanon''. JWH-200 je [[sintetički kanabinoid|sintetički]] [[kanabinoid]]ni [[receptor]] [[Agonist (kemija)|agonist]] koji pripada obitelji [[fenilacetilindol]]a. Za razliku od starijih spojeva serije JWH (npr. [[naftoilindol]]a [[JWH-018]] i [[JWH-073]]), ovaj spoj nema [[naftalenski prsten]], već 2'-metoksifenilacetil grupu.<ref name="Ured za suzbijanje ovisnosti"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *https://www.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175843/https://www.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} *https://www.nijd.uredzadroge.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230175842/https://www.nijd.uredzadroge.hr/ |date=30. prosinca 2019. }} [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] n604sq0xab03zc73g77wi7c350ylwof 0 661614 7430746 5435142 2026-04-16T09:47:06Z Panasko 203327 7430746 wikitext text/x-wiki {{drugoznačenje2|[[Antagonist (razdvojba)]]}} '''Antagonist''', kemijska tvar koja imaju tendenciju poništiti djelovanje nekog drugog sredstva (npr. [[Agonist (kemija)|agonista]]) u [[mozak|mozgu]].<ref>[http://www.zzjzvpz.hr/hr/sadrzaj/djelatnost/1/publikacije/Terminoloski_opisni_rjecnik_ovisnosti.pdf Zavod za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije] Siniša Brlas: ''Terminološki opisni rječnik ovisnosti: Opis važnih termina iz područja ovisnosti o drogama, alkoholizma i problematičnog i patološkog kockanja''; {{ISBN|978-953-7756-00-0}}; Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“Virovitičko-podravske županije; 1. izd.; Virovitica 2011.; str. 14; pristupljeno 6. siječnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Medicina]] 59yx9bl56nxjfi5x3ehuoqzblk5kffx 3 661723 7430518 7149723 2026-04-15T14:16:04Z CyberMB vol2 172176 7430518 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2019....''' == Super Bowl == Pozdrav i s moje strane Zahvaljujem na pomoći u vezi kategorije, to mi je čak bila iduća stvar za napraviti (popraviti). Treba mi malo vremena da se prisjetim nekih stvari, kako odgovoriti na poruku je također bila jedna od njih... --[[Suradnik:Dario Purgar|Dario Purgar]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dario Purgar|razgovor]])</small> 17:20, 18. veljače 2019. (CET) == Evo korisna materijala == [https://www.sss.hr/media/docs/godisnjaci/sportski_godisnjak_2016.pdf] [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 19:00, 17. ožujka 2019. (CET) == Kôd == Pogledaj referencije na članku [[Memorijalni turnir Antun Batinić]]. Pri dnu. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 01:40, 4. travnja 2019. (CEST) == Naziv == U vezi članka [[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|Dodatak:Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.]] nije potrebno pisati predložak "Dodatak" i "za muškarce" jer slično imamo i za [[1. HNL 2014./15.]] Može biti [[Hrvatska kuglačka liga 2018./19.]] Lijep pozdrav.-- [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 14:13, 15. travnja 2019. (CEST) :Onda bi i [[1. HNL 2004./05.]] trebala biti dodatak, a ne stranica. Lijep pozdrav.--[[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 16:55, 15. travnja 2019. (CEST) ::I [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]] isto biti u dodatku, točnije [[Dodatak:Svjetsko prvenstvo u nogometu za mušķarce - 2018. Rusija]]. Lijep pozdrav.--[[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 17:45, 15. travnja 2019. (CEST) :::Želim reći da je glupo imati dodatke, to je nepotrebno, jer svaki je članak dodatak drugomu. Lijep pozdrav.--[[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 21:18, 15. travnja 2019. (CEST) ::::{{ping|Uspjeh je ključ života}} "Dodatak" je samo naš prijevod-prilagodba posebnog imenskog prostora. "Glavni" je pravi članak, "dodatak" je samo golo nabrajanje. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 21:34, 15. travnja 2019. (CEST) Možete li promijeniti ime članka [[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.]] u [[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.]|Dodatak:Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.]], jer se radi o dodatku Hrvatskoj kuglačkoj ligi za muškarce. Lijep pozdrav.-- [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 12:51, 17. travnja 2019. (CEST) Onda bi sve trebale biti u dodatku ili bez dodatka. Mogu i ja sam. Smijem li u 1.HNL dodati "1. HNL za muškarce"? Lijep pozdrav.-- [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 13:27, 17. travnja 2019. (CEST) :Ok shvatio sam, ali čemu Dodatak služi, Englezi ga nemaju? Lijep pozdrav. [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 15:23, 20. travnja 2019. (CEST) :Shvatio sam sve. No jos uvijek nisam shvatio medalje iz bivše države. Bacit ću se na prevođenje na hrvatski na ovoj Wikipediji [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 16:08, 20. travnja 2019. (CEST) ::To nisu samo Španjolci tu su i latinoamerikanci. Lijep pozdrav.-- [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 16:27, 20. travnja 2019. (CEST) Bok, Pokušavam rješiti ovaj metež na stranici Lotus F1 u svezi rezultata i mješanja sa ekipom Team Lotus, ali administrator koji ne shvača problem odmah sve vraća nazad. Dakle, postavljeni novi podaci su 100% točni i administrator ne bih trebao ništa dirati. Rezultate ekipe Team Lotus naknadno će biti tamo uređeni. Da podsjetim, konfuzija se stvorila prije nekoliko godina kada su se u F1 pojavile dvije momčadi pod imenom Lotus. LP : Kao prvo molio bih Vas da se [[Wikipedija:Suradnici|registrirate kao suradnik Wikipedije]]. :Nisam pratio što se dešava tu, ali vjerojatno prati statistiku prema stranici [https://www.statsf1.com/ statsf1.com], gdje su za [https://www.statsf1.com/en/lotus.aspx Lotus] navedene sve tri iteracije (Team Lotus, Caterham, Toleman/Benetton/Renault] pod nazivom Lotus, kao i ''privatne momčadi'' koje su koristile Lotusove bolide (primjerice [https://www.statsf1.com/en/lotus/grand-prix.aspx?year=1959 John Fisher, Dorchester Service Station 1959], [https://www.statsf1.com/en/lotus/grand-prix.aspx?year=1960 RRC Walker Racing Team, Robert Bodle Ltd 1960.], [https://www.statsf1.com/en/lotus/grand-prix.aspx?year=1961 više takvih 1961.], [https://www.statsf1.com/en/lotus/grand-prix.aspx?year=1962 više njih, među kojima i Brabham 1962.], [https://www.statsf1.com/en/lotus/grand-prix.aspx?year=1966 Reg Parnell Racing 1966.], i dalje...svi se ti rezultati pribrajaju Lotusu...valjda su išli po toj logici. <br> :Sličan problem može se prikazati i sa [https://www.statsf1.com/en/mercedes.aspx Mercedes], čija današnja momčad vuće korijene od Tyrrella (1970.-1998.), BAR (1999.-2005.), Honda (2006.-2008.), Brawn GP (2009.), dok za recimo [https://www.statsf1.com/en/tyrrell.aspx Tyrrell], se uzimaju rezultati od 1970., kada su kontruktori, a ne uzimaju raniji rezultati kada su koristili Matru i March. <br> : Pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 21:32, 13. svibnja 2019. (CEST) Dobar dan, u vezi stranice [[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.]] kako to da nija dodatak? Lijep pozdrav.-- [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 14:56, 1. lipnja 2019. (CEST) == Unutrašnje poveznice == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=FK_Zvijezda_09_Etno_selo_Stani%C5%A1i%C4%87i&curid=621870&diff=5255208&oldid=5107667] Čemu dodavanje podnaslova Unutrašnje poveznice s poveznicom koja se već nalazi u članku.--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 22:55, 13. svibnja 2019. (CEST) : Unutrašnje poveznice, Vidi još i slično ima smisla kada se povezuje na nešto što nema poveznice u članku ili kako se ne bi stvarala [[Posebno:Siročad|siročad]]. U ovom i drugim primjerima sve wikipoveznice su već u članku te mislim da nema potrebe za tim podnaslovom. Isto tako, [https://hr.wikipedia.org/wiki/FK_Alat_Trebinje ovdje] i drugdje ne vidim potrebe za višestrukim navođenjem istog naziva u zaglavlju članka. Nije ovo neka kritika, više mi je neobično u odnosu na ono kako smo do sada radili. [[Slika:Face-wink.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 16:59, 14. svibnja 2019. (CEST) == Vaterpolo == :Ti nadopiši, ako te je volja. Nemam običaj pisati podatke koji nisu nužni. To je sve bonus. Ja napišem ono osnovno i obvezno. --[[Suradnik:August Dominus|August Dominus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:August Dominus|razgovor]])</small> 10:44, 23. svibnja 2019. (CEST) == Jedinstvena županijska liga == Pozdrav, Radim povijest svojeg nogometnog kluba pa vadim članke iz starih sportskih novosti. Slučajno sam naišao na ovo pa popunjavam čisto iz razloga da je svima dostupno. Reci što bi bilo dobro da se te lige povežu? Jedinstvena županijska liga - 1. županijska liga zapad - 2. županijska liga zapad - 1. županijska liga istok - 2. županijska liga zapad Imam dosta materijala ali nažalost premalo vremena. Lp, == Jedinstvena županijska liga == Cybermb Možeš mi se nekako privatno javiti van wikipedije? == [[NK Elektroprijenos Split]] == Pronašao sam neke izvore: [http://nase-usluge.hr/poslovni-vodic/nk-elektroprijenos/], [http://hajduckiportal.hr/hajduk-preuzeo-zupanijski-savez/ Marko Erceg, nagađam da je predsjednik, među brojnim imenima dolje se spominje, nisam siguran], [http://kaportal.hr/kasarhiva/?p=2354 osvojili su 3. mjesto mladi uzrasti], [http://www.otok-hvar.com/hr/vijesti-najave/nova-pobjeda-hvarana-u-zupanijskoj-ligi-233 pobijedili Hvarske pionire], [http://www.poslovna.hr/lite/nk-elektroprijenos/946109/subjekti.aspx koriste stadion na Vrboranu], [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-elektroprijenos/Detaljno/600659 njihov OIB i matični broj], [https://m.facebook.com/nogometniklub.elektroprijenos/ Na službenoj Facebook stranici imaju pogled s Vrboranskog terena na POS-ove zgrade na Kili], [http://kaportal.hr/kasarhiva/?p=2354 U-9 osvojio 2. Međunarodni turnir za mlade] [http://solin.hr/index.php/novosti-sport-solin/item/4798-nk-elektrprijenos-odrzan-2-memorijal-jadranko-radovanovoc-dimi i još jednu potvrdu], [https://www.in-portal.hr/in-portal-news/vijesti/13657/akademija-db-bili-as-humanitarni-turnir-za-splitsku-udrugu-sindrom-down-21 sudjeluju u humanitarnim utakmicama], [http://www.hnksloga.hr/kup-sv-ivana-krstitelja-mravince-2017/ sudjelovali u Kupu sv. Ivana Krstitelja]. Lijep pozdrav.-- [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 02:01, 7. srpnja 2019. (CEST) {{ArhivKraj}} 9dv6vtc806edaka1xubrem0ripo9cm4 0 664116 7430778 6832605 2026-04-16T11:00:29Z Argo Navis 852 koordinate, mapa 7430778 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Mirití Paraná | izvorno ime = {{špa.|Río Mirití Paraná}} | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = KOL | naselja = | duljina = | površina porječja = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|-0.15971|-71.59750|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|-1.21175|-69.88367|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Atlantski ocean | ulijeva se u = rijeku [[Caquetá (rijeka)|Caquetá]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | lokacijska_karta_zemljovid = | lokacijska_karta_zemljovid_opis = | pushpin_map = Kolumbija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} {{CSS image crop | Image = Mapa de Colombia (ríos).svg | bSize = 1534 | cWidth = 300 | cHeight = 210 | oTop = 1485 | oLeft = 885 | Location = left | Description = Zemljovid toka rijeke Mirití Paraná | Link = | Alt = }} '''Mirití Paraná''' (Miritiparaná, {{špa.|Río Mirití Paraná}}) je rijeka u [[Kolumbija|Kolumbiji]], lijevi pritok rijeke [[Caquetá (rijeka)|Caquetá]]. Pripada porječju rijeke [[Amazona|Amazone]]. {{clear|left}} ==Izvori== {{izvori}} *Rand McNally, The New International Atlas, 1993. {{Mrva-rij}} [[Category:Rijeke u Kolumbiji]] [[Kategorija:Pritoci Japure]] 62kcx510urq4ili5y03q8eqqt2sisjl 7430779 7430778 2026-04-16T11:00:45Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Miritiparaná]] na [[Mirití Paraná]] preko preusmjeravanja 7430778 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Mirití Paraná | izvorno ime = {{špa.|Río Mirití Paraná}} | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = KOL | naselja = | duljina = | površina porječja = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|-0.15971|-71.59750|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|-1.21175|-69.88367|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Atlantski ocean | ulijeva se u = rijeku [[Caquetá (rijeka)|Caquetá]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | lokacijska_karta_zemljovid = | lokacijska_karta_zemljovid_opis = | pushpin_map = Kolumbija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} {{CSS image crop | Image = Mapa de Colombia (ríos).svg | bSize = 1534 | cWidth = 300 | cHeight = 210 | oTop = 1485 | oLeft = 885 | Location = left | Description = Zemljovid toka rijeke Mirití Paraná | Link = | Alt = }} '''Mirití Paraná''' (Miritiparaná, {{špa.|Río Mirití Paraná}}) je rijeka u [[Kolumbija|Kolumbiji]], lijevi pritok rijeke [[Caquetá (rijeka)|Caquetá]]. Pripada porječju rijeke [[Amazona|Amazone]]. {{clear|left}} ==Izvori== {{izvori}} *Rand McNally, The New International Atlas, 1993. {{Mrva-rij}} [[Category:Rijeke u Kolumbiji]] [[Kategorija:Pritoci Japure]] 62kcx510urq4ili5y03q8eqqt2sisjl 0 664119 7430789 6832604 2026-04-16T11:19:56Z Argo Navis 852 koordinate i mapa 7430789 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Mecaya | izvorno ime = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = KOL | naselja = | duljina = | površina porječja = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = | sutok = [[Sábila]] i [[Montoya]] | izvor_koordinate = {{coord|0.494647|-75.456070|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|0.47551|-75.19546|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Atlantski | ulijeva se u = rijeku [[Japurá]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | lokacijska_karta_zemljovid = | lokacijska_karta_zemljovid_opis = | pushpin_map = Kolumbija | pushpin_label_position_A = left | pushpin_label_position_B = right }} {{CSS image crop | Image = Mapa de Colombia (ríos).svg | bSize = 1534 | cWidth = 180 | cHeight = 160 | oTop = 1325 | oLeft = 365 | Location = left | Description = Zemljovid toka Mecaye | Link = | Alt = }} '''Mecaya''' je rijeka u [[Kolumbija|Kolumbiji]], desna pritoka rijeke [[Japurá]], koja se u tom dijelu zove ''Caquetá''. Pripada porječju rijeke [[Amazona|Amazone]]. ==Izvori== {{izvori}} *Rand McNally, The New International Atlas, 1993. {{Mrva-rij}} [[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]] [[Kategorija:Pritoci Japure]] ih37urx6ax9z08zb5wug2dzsskh6lgs 0 664120 7430799 6832608 2026-04-16T11:36:55Z Argo Navis 852 koordinate i mapa 7430799 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Cahuinarí | izvorno ime = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = KOL | država = [[Kolumbija]] | naselja = | duljina = 400<ref name="fao">{{cite book |last1=Ziesler |first1=R. |last2=Ardizzone |first2=G.D. |title=The Inland waters of Latin America |year=1979 |url=http://www.fao.org/docrep/008/ad770b/AD770B05.htm |publisher=[[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]] |isbn=92-5-000780-9 |chapter=Amazon River System |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141108152358/http://www.fao.org/docrep/008/ad770b/AD770B05.htm |archivedate=8. studenoga 2014. |url-status=live}}</ref> | površina porječja = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|-1.152403|-72.709638|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|-1.43446|-70.73213|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Atlantski | ulijeva se u = rijeku [[Caquetá (rijeka)|Caquetá]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | lokacijska_karta_zemljovid = | lokacijska_karta_zemljovid_opis = | pushpin_map = Kolumbija | pushpin_label_position_A = left | pushpin_label_position_B = right }} {{CSS image crop | Image = Mapa de Colombia (ríos).svg | bSize = 1534 | cWidth = 280 | cHeight = 200 | oTop = 1550 | oLeft = 770 | Location = left | Description = Zemljovid toka rijeke Cahuinarí | Link = | Alt = }} '''Cahuinarí''' je rijeka u [[Kolumbija|Kolumbiji]], desni pritok rijeke [[Caquetá (rijeka)|Caquetá]]. Pripada porječju rijeke [[Amazona|Amazone]]. ==Izvori== {{izvori}} *Rand McNally, The New International Atlas, 1993. {{Mrva-rij}} [[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]] [[Kategorija:Pritoci Japure]] o3wlh4k21lnx0j4b2u2ag88z56t69b8 0 664121 7430791 6879557 2026-04-16T11:27:40Z Argo Navis 852 zemljovid toka 7430791 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Yarí | izvorno ime = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = KOL | naselja = | duljina = | površina porječja = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|1.509969|-74.296664|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|-0.604792|-72.245815|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = [[Atlantski ocean|atlantski]] | ulijeva se u = rijeku [[Caquetá (rijeka)|Caquetá]] | pritoci = | lijevi pritoci = [[Camuya]], [[Mesay]] | desni pritoci = [[Huitoto (rijeka)|Huitoto]] | lokacijska_karta_zemljovid = | lokacijska_karta_zemljovid_opis = | pushpin_map = Kolumbija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} {{CSS image crop | Image = Mapa de Colombia (ríos).svg | bSize = 1534 | cWidth = 300 | cHeight = 310 | oTop = 1285 | oLeft = 560 | Location = left | Description = Zemljovid toka rijeka Yarí | Link = | Alt = }} '''Yarí''' je rijeka u [[Kolumbija|Kolumbiji]], lijevi pritok rijeke [[Caquetá (rijeka)|Caquetá]]. Pripada porječju rijeke [[Amazona|Amazone]]. ==Izvori== {{izvori}} *Rand McNally, The New International Atlas, 1993. {{Mrva-rij}} [[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]] [[Kategorija:Pritoci Japure]] gvvqpadhd1q1lbq7ir1bignnkyc341y 0 665793 7430694 7227083 2026-04-16T08:30:23Z ~2026-23419-11 358048 obrisane su netacne tvrdnje. 7430694 wikitext text/x-wiki {{NPOV/popraviti|Mostarac}}{{Nedostaju izvori}} '''Presuda u predmetu Ljubić''' (''slučaj Ljubić'', ''predmet Ljubić'', ''presuda Ljubić'') je presuda kojom je [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] 1. prosinca 2016. djelomično prihvatio zahtjev za ocjenu ustavnosti izbornog zakona u vezi s načinom izbora delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine, a koji je 2014. godine podnio [[Božo Ljubić]], predsjednik Glavnog odbora [[Hrvatski narodni sabor|Hrvatskog narodnog sabora BiH]]. Parlamentu BiH, Ustavni sud BiH je naredio da uskladi odredbe Izbornog zakona s Ustavom. Posljedicom nepostupanja Parlamentarne skupštine BiH, Ustavni sud BiH je donio odluku o neizvršenju. Tom odlukom, neustavne odredbe Izbornog zakona su brisane, dok su srodne odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ostale na snazi. Te odredbe, u praksi predviđaju isti osnov za način izbora delegata u Dom naroda FBiH, ali bez imperativnih normi Izbornog zakona. Po tom osnovu, Centralno izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine izvršilo je raspodjelu mandata nakon Općih izbora 2018.godine. U primjeni pravila, povjerenstvo je odstupilo od prijelaznih odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i po prvi put primijenilo popis stanovništva iz 2013.godine, umjesto popisa iz 1991 do implementacije Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma (povrat stanovništva). U svom [[obiter dictum]]u, uzimajući u obzir izborne standarde poput jednakosti prava glasa u izboru zakonodavnih i izvršnih tijela, posebno u okolnostima kada imaju pune zakonodavne ili izvršne ovlasti. [[Ustav Bosne i Hercegovine]] daje poseban status Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, dok je zemlja ratificirala i Protokol 12, koji dodatno jamči jednakost među građanima. Po osnovu konvencije i njenih protokola [[Europski sud za ljudska prava]] je donio niz presuda, počevši s predmetom "Sejdić-Finci", utvrđujući diskriminaciju u načinu izbora delegata Doma naroda BiH kao i Predsjedništva zbog etničkih i teritorijalnih kriterija. == Pozadina == {{glavni|Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Wolfgang Petritsch (52868600697).jpg|mini|[[Wolfgang Petritsch]], 2023.]] Izvedbena faza procesa [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini|u BiH]] započela je amandmanima [[Robert Barry|Roberta Barryja]], tadašnjeg voditelja misije [[OESS]]-a u BiH, na propise Privremenog izbornog povjerenstva, samo mjesec dana pred [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|opće izbore 2000]]. Njima je omogućeno da izaslanike u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta FBiH]], bez obzira na njihovu nacionalnost, mogu predlagati i birati svi zastupnici u skupštinama [[županije Federacije Bosne i Hercegovine|županija Federacije BiH]]. [[Barryjevi amandmani]] su 2001. rezultirali formiranjem Vlade FBiH ([[Demokratska alijansa za promjene|"Alijansa"]]). Od 108 amandmana na Ustav FBiH, samo 39 je odobrio Parlament FBiH, a čak njih 69 su nametnuli visoki predstavnici [[Wolfgang Petritsch]] i [[Paddy Ashdown]] između 2002. i 2004. godine. Nametnuti amandmani OHR-a na ustave FBiH i RS službeno su za cilj imali provedbu ''[[Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini|odluke U-5/98]]'' Ustavnog suda BiH iz 2000. godine. Prije ove odluke u RS su samo Srbi bili konstitutivni, a samo Bošnjaci i Hrvati u FBiH. Nametnuti amandmani su ''[[de iure]]'' dodali sva tri naroda kao konstitutivne u ustave oba entiteta, ali ''[[de facto]]'', [[Republika Srpska]] je '''ostala''' srpski entitet, a [[Federacija BiH]] je napravila potrebne izmjene.<ref name="Kronologija">Milan Sitarski: [https://www.idpi.ba/kronologija-dekonstituiranja-hrvata-u-bih/ Kronologija dekonstituiranja Hrvata u BiH] Institut za društvena-politička istraživanja (IDPI), 15. veljače 2019.</ref> == Presuda == [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je u prosincu 2016. glavni dio [[Barryjevi amandmani|Barryjevih pravila]] proglasio neustavnim i izbrisao ih iz Izbornog zakona. Predmetnom odlukom ''U-23/14'' od 1. prosinca 2016. (Službeni glasnik BiH 1/17 od 6. siječnja 2017.) je utvrđeno da odredba Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. u dijelu: ''"Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu"'' nisu u skladu s člankom I/2. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. Nalaže se [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]], u skladu s člankom 61. stavak 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostave ove odluke uskladi odredbu Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. Ustavni sud nalazi da je zakonodavac u odredbama članka 10.12. Izbornog zakona odredio da je broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih proporcionalan broju stanovnika prema posljednjem [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013.]]<ref name="HMS">Hrvatski medijski servis: [https://hms.ba/ustavni-sud-bih-temeljna-zadaca-doma-naroda-zastita-konstitutivnosti-naroda/ Sažetak obrazloženja Odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 po apelaciji Bože Ljubića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200127143413/https://hms.ba/ustavni-sud-bih-temeljna-zadaca-doma-naroda-zastita-konstitutivnosti-naroda/ |date=27. siječnja 2020. }} 1. prosinca 2016.</ref> Temeljna zadaća [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] je zaštita konstitutivnosti naroda. Prema [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavu Federacije]], [[FBiH|Federacija]] se sastoji od federalnih jedinica (kantona). ''"Dom naroda nije međutim Dom federalnih jedinica nego Dom konstitutivnih naroda"''. Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo [[legitimitet]] predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i [[odlučivanje]].<ref name="HMS"/> Pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. Dovodeći naprijed navedeni značaj Doma naroda u ustavnom sustavu Federacije Bosne i Hercegovine u svezu s načelom konstitutivnosti naroda neosporno proizlazi da načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno nejednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]], konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.<ref name="HMS"/> == Implementacija == Na valu istupa [[Bakir Izetbegović|Bakira Izetbegovića]] mogu se očekivati i ponovni zahtjevi za ukidanjem Doma naroda PFBiH, ili pak njegovog reduciranja na kompetencije politički minornog Vijeća naroda Republike Srpske.<ref name="Bakir">Poskok.info - [https://poskok.info/prvi-covjek-sda-prijetio-covicu-i-hrvatima-izetbegovic-neka-izvole-uci-cemo-u-krizu-i-vidjet-cemo-tko-ce-duze-izdrzati/ Izetbegović: Neka izvole, ući ćemo u krizu i vidjet ćemo tko će duže izdržati] 18. veljače 2020.</ref> Presuda je djelomično implementirana u listopadu 2022.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-02-01|title=Jutarnji list - Čović: Tužiteljstvo BiH provjerava zašto nije provedena presuda u predmetu Ljubić|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/tuziteljstvo-bih-provjerava-zasto-nije-provedena-presuda-u-predmetu-ljubic-15422158|access-date=2024-04-06|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> nakon izbornog procesa, kada je [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Christian Schmidt]], između ostalog, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, kojima se broj Hrvata (i ostala dva naroda) u klubu Doma naroda FBiH povećao sa 17 na 23 delegata. Time će tih 23 delegata prema mišljenju OHR-a pravednije odražavati teritorijalnu i institucionalnu zastupljenost (i Hrvata) u Parlamentu FBiH i BiH. == Poveznice == *[[Barryjevi amandmani]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Politika Federacije Bosne i Hercegovine]] c2ibbk3m3q4sd706kfhibk7re77ab4r 2 668855 7430583 7430125 2026-04-15T18:40:42Z Croxyz 205325 /* Poztencijalna literatura (samo neka Puljićeva djela su navedena jer ih ima stvarno puno) */ 7430583 wikitext text/x-wiki = Metapedija = Popis članaka koje sadrže falsifikatske radove Yoshamye/A. Ž. Lovrića/Metapedije: == Jezikoslovlje == * [[Kajkavski književni jezik]] * [[Šćakavski]] * [[Cakavizam]] == POV == * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fhzsoli.blogspot.hr&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fkomunistickizlocini.net&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] == Opisi == * [https://www.wikidata.org/w/index.php?title=Special:Contributions/Selma_1990&target=Selma+1990&offset=&limit=500] == Ledić == Članci koji citiraju Ledića, a nisu predloženi za brisanje: *[[Rusalka]] *[[Suđenice]] *[[Vodanoj]] == Ispraviti == * intitle:/republika/ *[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=500&offset=0&ns0=1&search=insource%3A%2FValpovo%5C%5D%5C%5D-%2F ovo] * kat:životopisi, živinice i petrovaradin * .- [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Revolucija_1848.-1849.] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Crnogorska_vojska_1879.-1912.] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?go=Kreni&search=intitle%3A%2F%5C.-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] * [[Lažno Sunce]] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:Tipovi_sun%C4%8Devog_haloa] = Hercegovački ustanak = {{Oružani sukob |naziv = Hercegovački ustanak |dio = |slika = |opis slike = |datum = – |mjesto = – |povod = – |teritorij = – |ishod = – |sukobljeni1 = Hercegovački ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] Crnogorski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Kneževina Crna Gora]] (od lipnja 1876.) |sukobljeni2 = '''Pristaše [[Milan Obrenović (kralj)|Milana IV. Obrenovića]]''' <br> Bosanski ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Kneževina Srbija]] (od lipnja 1876.) <br> <hr> '''Pristaše [[Petar I. Karađorđević|Petra Karađorđevića]]''' <br> – <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] |sukobljeni3 = {{Z|OSM}} [[Osmansko Carstvo]] |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Nikola I. Petrović Njegoš]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Peko Pavlović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Mašo Vrbica]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Trivo Amelica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Golub Babić]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Janko Bajalica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mileta Despotović]] <br> [[Miroslav Hubmajer]]<br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mićo Ljubibratić]] <br> <hr>[[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]] (kao Petar Mrkonić) |zapovjednik3 = {{Z|OSM}} [[Abdul Aziz]] <br> {{Z|OSM}} [[Murat V.]] <br> {{Z|OSM}} [[Abdul Hamid II.]] |jačina1 = – |jačina2 = – |jačina3 = – |postrojbe1 = – |postrojbe2 = – |postrojbe3 = – |posljedice1 = – |posljedice2 = – |posljedice3 = – |bilješke = 150.000 poginulih (1875. – 1878.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} <br> preko 270.000 raseljenih (1875.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} }} '''Hercegovački ustanak''' ili '''Bosanskohercegovački ustanak''' naziv je za ustanak koji je izbio 1875.{{pojasniti|kada i gdje?}} te se proširio diljem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je tada bila u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ustanak je uzrokovao [[Velika istočna kriza|Veliku istočnu krizu]]. Protiv osmanske vlasti borile su se različite skupine ustanika (u tadašnjim izvorima kolektivno su zvani ''ustaše''{{sfn|Puljić|2004|pp=28.}}) različitih ciljeva.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} [[Austro-Ugarska]], [[Kneževina Crna Gora]], [[Rusko Carstvo]] i [[Kneževina Srbija]] pritom su nastojale ostvariti vlastite teritorijalne pretenzije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} Naprotiv, pojedinci su borili za ideološke ciljeve. Primjerice, seljaci su borili za bolje životne uvjete i prava, dok se [[Miroslav Hubmajer]], stranac koji je izabran za vođu bosanskih ustanika, borio za [[panslavenizam|sveslavenstvo]] i [[svjetska revolucija|svjetsku revoluciju]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Starija [[historiografija]] ustanak pogrešno prikazuje kao zajednički ustanak [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} Brojne vođe ustanka protivile su se Srbiji i njenim teritorijalnim željama.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Nije postojalo zajedničko vodstvo, već su vođe brojnih skupina djelovali neovisno o drugima.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Bosanski ustanak završio je s neuspjehom, bez jedne značajne bitke ili događaja.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} Srbija i Crna Gora međusobno su se borile za prevlast.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Procjenjuje se da je tijekom rata poginulo oko 150.000 osoba,{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} više nego tijekom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992. – 1995.) u kojem je poginulo više od 100.000 osoba.{{sfn|Hrvatska enciklopedija}} == Teritorijalne pretenzije == Crna Gora i Srbija isprva nisu ratovale protiv Osmanskog Carstva, ali su aktivno podupirali ustaničke skupine.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Zbog različitih pogleda na budućnost Bosne i Hercegovine, Srbija i Crna Gora podupirale su različite skupine ustanika, nastojeći međusobno oslabiti utjecaj one druge strane. Obje su strane pritom težile potkopati i oslabiti ustaničke skupine koje je podržavao suparnik.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Crnogorski knez [[Nikola I. Petrović Njegoš]] htio je da Srbija pomogne ustanicima u Hercegovini, ali ne izravno, već preko uz posredstvo Crne Gore kako bi se smanjio utjecaj Srbije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=113}} Srbija je željela [[aneksija|anektirati]] čitavu Bosnu i Hercegovinu, a Crna Gora sva područja istočno od [[Neretva|Neretve]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Javno mnijenje u Srbiji i Crnoj Gori podupiralo je ulazak obju zemalja u rat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Pristaše [[Miroslav Hubmajer|Miroslava Hubmajera]] zalagali su se za podjelu Bosne i Hercegovine između [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske]] i Crne Gore. Većinski dio pripao bi Hrvatskoj, a manji dio Crnoj Gori, čime bi Srbija ostala bez ikakvih teritorijalnih dobitaka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} == Ustaničke skupine == === Pristaše Petra Karađorđevića === [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]], budući kralj [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]], borio se u Bosni pod imenom Petar Mrkonić.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=110}} Petar je uz svog oca [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandra]], bivšeg kneza Srbije, dotad živio u egzilu.{{sfn|Leček|2009}} Petar je bio [[pretendent]] na prijestolje Bosne i Srbije kojom je tada vladao [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=111–112}} Srbija je na granici postavila vojsku kako bi onemogućila dobrovoljcima iz Srbije da se pridružuju Petrovoj vojsci.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Njegove snage posljednji put su se sukobile s Osmanlijama 25. prosinca 1875. kod Dobrog Sela kojeg su zauzele.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Uskoro je Petar napustio Bosnu jer je njegova vojska tijekom ustanka pretrpjela izrazito velike gubitke.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Premda njegov ustanku nije bilo značajan, starija [[historiografija]] ga je prikazivala kao najvažniju osobu ustanka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} Godine 1925. po njemu je Varcar Vakuf preimenovan u [[Mrkonjić Grad]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} === Pristaše Miroslava Hubmajera === [[Miroslav Hubmajer]], također znan kao Friedrich Hubmayer i Crni Miro, bio je vojni zapovjednik iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Smatrao se [[Slovenac|Slovencem]] iako je bio iz [[Nijemci|njemačke]] obitelji.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Podupirao je [[jugoslavenstvo]] i [[socijalizam]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=118–119}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Hubmajer se pridružio ustanicima u selu [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]] kod [[Trebinje|Trebinja]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Postao je poznat nakon što je uz pedesetak ustanika uspješno opsjedao Drijen krajem kolovoza 1875.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=116}} Hubmajer se prvotno borio u Hercegovini, a u studenom 1875. postao je vođa bosanskih ustanika.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Idućeg mjeseca u [[Javnica|Jamnici]] (današnjoj Javnici kod [[Dvor (općina)|Dvora]] u [[Banovina|Banovini]], tada dijelom Austro-Ugarske) izabran je za vođu svih bosanskih ustanika, pritom pobijedivši protukandidata [[Petar I. Karađorđević|Petra Mrkonića (Karađorevića)]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=121–122}} Izbor Hubmajera, koji je bio stranac, a ne Srbin, nije zadovoljio sve koji su sudjelovali u izboru vođe.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Odlučeno je da će Hubmajer voditi većinu vojske, dok će ostatak vojske biti podijeljen na tri čete.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Zapovjednici tih četa odbili su poslušnost.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Hubmajer je s oko 450 vojnika pokušao prijeći austrougarsko-osmansku granicu kako bi zauzeo [[Bosanska Kostajnica|Tursku Kostajnicu]] (današnju Bosansku Kostajnicu).{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Sa svojim odredom krenuo je iz Dvora prema [[Kuljani (Dvor)|Kuljanima]] gdje je trebao prijeći rijeku [[Una|Unu]] unaprijed dogovrenim brodovima, no tim brodovima nije bilo ni traga.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Nakon tog neuspjeha, bosanski ustanici potjerali su Hubmajera i strance te izabrali svećenike Dukića i Karana za svoje zapovjednike.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} == Strani dobrovoljci == Dobrovoljci diljem [[Europa|Europe]] borili su se u Hercegovačkim ustanku za različite strane.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Njihov ukupan broj je nepoznat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Prema jednom izvještaju u obližnjem [[Dubrovnik]]u, koji se nalazio u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], 22. prosinca 1885. nalazilo se 835 stranih dobrovoljaca (390 [[Kraljevina Italija|Talijana]], 284 [[Treća Francuska Republika|Francuza]], 83 [[Grci|Grka]], 53 [[Britansko Carstvo|Britanaca]], 22 [[Njemačko Carstvo|Nijemaca]], 2 [[SAD|Amerikanca]] i 1 [[Švedsko Carstvo|Šveđanin]]) koji su namjeravali pridružiti ustanku.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Mnogi strani dobrovoljci prešli su u Bosnu i Hercegovinu kroz Austro-Ugarsku, premda su austrougarske vlasti zabranile prelazak granice.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} == Uzroci ustanka == Među uzrocima Hercegovačkog ustanka navode se: oslobođenje od osmanske vladavine,{{sfn|Puljić|2004|pp=141–143}} nepovoljni životni uvjeti,{{sfn|Puljić|2004|pp=143–153}} učestale suše,{{sfn|Puljić|2004|pp=150}} naslije nad [[kršćani]]ma,{{sfn|Puljić|2004|pp=153–161}} nejednakost između [[muslimani|muslimana]] i kršćana,{{sfn|Puljić|2004|pp=153}} postojanje korumpiranog pravnog sustava koji je pretežito favorizirao muslimane,{{sfn|Puljić|2004|pp=154}} STAO SAM NA 161. STR. == Tijek ustanka == U kolovozu se Marijan Papac s 2000 ustanika zaputio u planinske krajeve gdje je spašavao [[Transhumanca |transhumantne stočare]] sa stokom.{{sfn|Puljić|2004|pp=52}} === Regionalni rat === Pod pritiskom javnosti, Srbija i Crna Gora u lipnju 1876. objavile su rat Osmanskom Carstvom čime su započele [[Prvi srpsko-turski rat]] i [[Crnogorsko-turski rat (1876. – 1878.)|Crnogorsko-turski rat]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Rat je bio katastrofalan za Srbiju te je okončan 28. veljače 1877.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{Commons|Category:Herzegovina Uprising (1875–77)}} * {{citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bosna-i-hercegovina|title=Bosna i Hercegovina|encyclopedia=Hrvatska enciklopedija|ref=Hrvatska enciklopedija}} * {{Citiranje časopisa|last=Jezernik|first=Božidar|date=2021|title=Methodological Piedmontism and Re-writing of Early Yugoslav History|url=https://hrcak.srce.hr/file/398234|format=|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|volume=53|issue=2|pages=107–143}} * {{citiranje enciklopedije|last=Leček|first=Suzana|year=2009|title=Karađorđevići|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/karadjordjevici|encyclopedia=Hrvatski biografski leksikon}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=1–544}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Osmanska vojna povijest]] [[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]] [[Kategorija:Srbijanska vojna povijest]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bune]] = Poztencijalna literatura (samo neka Puljićeva djela su navedena jer ih ima stvarno puno) = NAVEDI IZRAZ USTAŠE * {{Citiranje časopisa|last=Bilić|first=Frano|date=2022|title=Aneksija Bosne i Hercegovine na stranicama Velebita i Narodnog lista|url=https://hrcak.srce.hr/file/425501|format=|journal=Vjesnik dalmatinskih arhiva : Izvori i prilozi za povijest Dalmacije|volume=3|issue=1|pages=512–537}} * {{Citiranje časopisa|last=Draganović|first=Krunoslav|date=2012|title=Otomanska Bosna u XIX. stoljeću i carski namjesnici u njoj|url=https://hrcak.srce.hr/file/394612|format=|journal=Vrhbosnensia : Časopis za teološka i međureligijska pitanja|volume=16|issue=2|pages=463–499}} * {{Citiranje časopisa|last=Jukić|first=Milo|date=2020|title=Fra Grgo Martić kao posrednik između Katoličke Crkve i osmanlijske vlasti u neobjavljenim ljetopisima Franjevačkoga samostana Kreševo|url=https://hrcak.srce.hr/file/354401|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=6|pages=209–232}} * {{Citiranje časopisa|last=Lučić|first=Ivo|date=|title=Ima li Hercegovine? (Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?)|url=https://hrcak.srce.hr/file/28953|format=|journal=National Security and the Future|volume=6|issue=3–4|pages=37–86}} * {{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=1981|title=Paškal Buconjić: glavni uzroci ustanka kršćanskog stanovništva u Hercegovini (1875). Kratak osvrt na namete|url=https://hrcak.srce.hr/file/144437|format=|journal=Croatica Christiana periodica|volume=5|issue=8|pages=67–89}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2008|title=Popisi izbjeglica iz donje Hercegovine u Dubrovačko primorje 1875. – 1878. |url=https://www.academia.edu/37120784/Humski_zbornik_XI_Popis_izbjeglica_iz_Donje_Hercegovine_u_dubrova%C4%8Dko_Primorje_1875_1878_godine_2008_|format=|journal=Humski zbornik|volume=11|issue=|pages=1–214}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2009|title=Uloga vojvode don Ivana Musića u ustanku hercegovačkih Hrvata|url=https://www.academia.edu/37032990/Uloga_vojvode_don_Ivana_Musi%C4%87a_u_ustanku_hercegova%C4%8Dkih_Hrvata_2009_|format=|journal=Uloga Hrvata u Hercegovačkome ustanku (1875. – 1878.)|volume=|issue=|pages=217–272}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2012|title=Pregled političkih i crkvenih zbivanja u vrijeme fra Nikole Šimovića|url=https://www.academia.edu/36807885/Pregled_politi%C4%8Dkih_i_crkvenih_zbivanja_u_vrijeme_fra_Nikole_%C5%A0imovi%C4%87a_pdf_2012_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–40}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2016|title=Vojvodina Donja Hercegovina (zanemarena pa zaboravljena)|url=https://www.academia.edu/37065285/Vojvodina_Donja_Hercegovina_zanemarena_pa_zaboravljena_2016_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–26}} * {{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=147–169}} * {{Citiranje časopisa|last=Slišković|first=Slavko|date=2020|title=Kako je Strossmayer vidio Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/408428|format=|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|volume=38|issue=1|pages=115–145}} * {{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=2016|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića|url=https://hrcak.srce.hr/file/247036|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|issue=|pages=109–140}} * {{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=2016|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/file/247052|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=2|pages=141–231}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} pmc15q7w2enbybcpshn55qqpzes6moj 7430584 7430583 2026-04-15T18:41:23Z Croxyz 205325 /* Hercegovački ustanak */ 7430584 wikitext text/x-wiki = Metapedija = Popis članaka koje sadrže falsifikatske radove Yoshamye/A. Ž. Lovrića/Metapedije: == Jezikoslovlje == * [[Kajkavski književni jezik]] * [[Šćakavski]] * [[Cakavizam]] == POV == * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fhzsoli.blogspot.hr&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fkomunistickizlocini.net&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] == Opisi == * [https://www.wikidata.org/w/index.php?title=Special:Contributions/Selma_1990&target=Selma+1990&offset=&limit=500] == Ledić == Članci koji citiraju Ledića, a nisu predloženi za brisanje: *[[Rusalka]] *[[Suđenice]] *[[Vodanoj]] == Ispraviti == * intitle:/republika/ *[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=500&offset=0&ns0=1&search=insource%3A%2FValpovo%5C%5D%5C%5D-%2F ovo] * kat:životopisi, živinice i petrovaradin * .- [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Revolucija_1848.-1849.] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Crnogorska_vojska_1879.-1912.] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?go=Kreni&search=intitle%3A%2F%5C.-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] * [[Lažno Sunce]] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:Tipovi_sun%C4%8Devog_haloa] = Hercegovački ustanak = {{Oružani sukob |naziv = Hercegovački ustanak |dio = |slika = |opis slike = |datum = – |mjesto = – |povod = – |teritorij = – |ishod = – |sukobljeni1 = Hercegovački ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] Crnogorski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Kneževina Crna Gora]] (od lipnja 1876.) |sukobljeni2 = '''Pristaše [[Milan Obrenović (kralj)|Milana IV. Obrenovića]]''' <br> Bosanski ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Kneževina Srbija]] (od lipnja 1876.) <br> <hr> '''Pristaše [[Petar I. Karađorđević|Petra Karađorđevića]]''' <br> – <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] |sukobljeni3 = {{Z|OSM}} [[Osmansko Carstvo]] |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Nikola I. Petrović Njegoš]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Peko Pavlović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Mašo Vrbica]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Trivo Amelica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Golub Babić]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Janko Bajalica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mileta Despotović]] <br> [[Miroslav Hubmajer]]<br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mićo Ljubibratić]] <br> <hr>[[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]] (kao Petar Mrkonić) |zapovjednik3 = {{Z|OSM}} [[Abdul Aziz]] <br> {{Z|OSM}} [[Murat V.]] <br> {{Z|OSM}} [[Abdul Hamid II.]] |jačina1 = – |jačina2 = – |jačina3 = – |postrojbe1 = – |postrojbe2 = – |postrojbe3 = – |posljedice1 = – |posljedice2 = – |posljedice3 = – |bilješke = 150.000 poginulih (1875. – 1878.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} <br> preko 270.000 raseljenih (1875.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} }} '''Hercegovački ustanak''' ili '''Bosanskohercegovački ustanak''' naziv je za ustanak koji je izbio 1875.{{pojasniti|kada i gdje?}} te se proširio diljem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je tada bila u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ustanak je uzrokovao [[Velika istočna kriza|Veliku istočnu krizu]]. Protiv osmanske vlasti borile su se različite skupine ustanika (u tadašnjim izvorima kolektivno su zvani ''ustaše''{{sfn|Puljić|2004|pp=28.}}) različitih ciljeva.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} [[Austro-Ugarska]], [[Kneževina Crna Gora]], [[Rusko Carstvo]] i [[Kneževina Srbija]] pritom su nastojale ostvariti vlastite teritorijalne pretenzije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} Naprotiv, pojedinci su borili za ideološke ciljeve. Primjerice, seljaci su borili za bolje životne uvjete i prava, dok se [[Miroslav Hubmajer]], stranac koji je izabran za vođu bosanskih ustanika, borio za [[panslavenizam|sveslavenstvo]] i [[svjetska revolucija|svjetsku revoluciju]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Starija [[historiografija]] ustanak pogrešno prikazuje kao zajednički ustanak [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} Brojne vođe ustanka protivile su se Srbiji i njenim teritorijalnim željama.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Nije postojalo zajedničko vodstvo, već su vođe brojnih skupina djelovali neovisno o drugima.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Bosanski ustanak završio je s neuspjehom, bez jedne značajne bitke ili događaja.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} Srbija i Crna Gora međusobno su se borile za prevlast.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Procjenjuje se da je tijekom rata poginulo oko 150.000 osoba,{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} više nego tijekom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992. – 1995.) u kojem je poginulo više od 100.000 osoba.{{sfn|Hrvatska enciklopedija}} == Teritorijalne pretenzije == Crna Gora i Srbija isprva nisu ratovale protiv Osmanskog Carstva, ali su aktivno podupirali ustaničke skupine.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Zbog različitih pogleda na budućnost Bosne i Hercegovine, Srbija i Crna Gora podupirale su različite skupine ustanika, nastojeći međusobno oslabiti utjecaj one druge strane. Obje su strane pritom težile potkopati i oslabiti ustaničke skupine koje je podržavao suparnik.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Crnogorski knez [[Nikola I. Petrović Njegoš]] htio je da Srbija pomogne ustanicima u Hercegovini, ali ne izravno, već preko uz posredstvo Crne Gore kako bi se smanjio utjecaj Srbije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=113}} Srbija je željela [[aneksija|anektirati]] čitavu Bosnu i Hercegovinu, a Crna Gora sva područja istočno od [[Neretva|Neretve]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Javno mnijenje u Srbiji i Crnoj Gori podupiralo je ulazak obju zemalja u rat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Pristaše [[Miroslav Hubmajer|Miroslava Hubmajera]], glavnog vođe bosanskog ustanika, zalagali su se za podjelu Bosne i Hercegovine između [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske]] i Crne Gore. Većinski dio pripao bi Hrvatskoj, a manji dio Crnoj Gori, čime bi Srbija ostala bez ikakvih teritorijalnih dobitaka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} == Ustaničke skupine == === Pristaše Petra Karađorđevića === [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]], budući kralj [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]], borio se u Bosni pod imenom Petar Mrkonić.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=110}} Petar je uz svog oca [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandra]], bivšeg kneza Srbije, dotad živio u egzilu.{{sfn|Leček|2009}} Petar je bio [[pretendent]] na prijestolje Bosne i Srbije kojom je tada vladao [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=111–112}} Srbija je na granici postavila vojsku kako bi onemogućila dobrovoljcima iz Srbije da se pridružuju Petrovoj vojsci.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Njegove snage posljednji put su se sukobile s Osmanlijama 25. prosinca 1875. kod Dobrog Sela kojeg su zauzele.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Uskoro je Petar napustio Bosnu jer je njegova vojska tijekom ustanka pretrpjela izrazito velike gubitke.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Premda njegov ustanku nije bilo značajan, starija [[historiografija]] ga je prikazivala kao najvažniju osobu ustanka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} Godine 1925. po njemu je Varcar Vakuf preimenovan u [[Mrkonjić Grad]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} === Pristaše Miroslava Hubmajera === [[Miroslav Hubmajer]], također znan kao Friedrich Hubmayer i Crni Miro, bio je vojni zapovjednik iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Smatrao se [[Slovenac|Slovencem]] iako je bio iz [[Nijemci|njemačke]] obitelji.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Podupirao je [[jugoslavenstvo]] i [[socijalizam]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=118–119}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Hubmajer se pridružio ustanicima u selu [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]] kod [[Trebinje|Trebinja]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Postao je poznat nakon što je uz pedesetak ustanika uspješno opsjedao Drijen krajem kolovoza 1875.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=116}} Hubmajer se prvotno borio u Hercegovini, a u studenom 1875. postao je vođa bosanskih ustanika.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Idućeg mjeseca u [[Javnica|Jamnici]] (današnjoj Javnici kod [[Dvor (općina)|Dvora]] u [[Banovina|Banovini]], tada dijelom Austro-Ugarske) izabran je za vođu svih bosanskih ustanika, pritom pobijedivši protukandidata [[Petar I. Karađorđević|Petra Mrkonića (Karađorevića)]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=121–122}} Izbor Hubmajera, koji je bio stranac, a ne Srbin, nije zadovoljio sve koji su sudjelovali u izboru vođe.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Odlučeno je da će Hubmajer voditi većinu vojske, dok će ostatak vojske biti podijeljen na tri čete.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Zapovjednici tih četa odbili su poslušnost.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Hubmajer je s oko 450 vojnika pokušao prijeći austrougarsko-osmansku granicu kako bi zauzeo [[Bosanska Kostajnica|Tursku Kostajnicu]] (današnju Bosansku Kostajnicu).{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Sa svojim odredom krenuo je iz Dvora prema [[Kuljani (Dvor)|Kuljanima]] gdje je trebao prijeći rijeku [[Una|Unu]] unaprijed dogovrenim brodovima, no tim brodovima nije bilo ni traga.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Nakon tog neuspjeha, bosanski ustanici potjerali su Hubmajera i strance te izabrali svećenike Dukića i Karana za svoje zapovjednike.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} == Strani dobrovoljci == Dobrovoljci diljem [[Europa|Europe]] borili su se u Hercegovačkim ustanku za različite strane.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Njihov ukupan broj je nepoznat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Prema jednom izvještaju u obližnjem [[Dubrovnik]]u, koji se nalazio u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], 22. prosinca 1885. nalazilo se 835 stranih dobrovoljaca (390 [[Kraljevina Italija|Talijana]], 284 [[Treća Francuska Republika|Francuza]], 83 [[Grci|Grka]], 53 [[Britansko Carstvo|Britanaca]], 22 [[Njemačko Carstvo|Nijemaca]], 2 [[SAD|Amerikanca]] i 1 [[Švedsko Carstvo|Šveđanin]]) koji su namjeravali pridružiti ustanku.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Mnogi strani dobrovoljci prešli su u Bosnu i Hercegovinu kroz Austro-Ugarsku, premda su austrougarske vlasti zabranile prelazak granice.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} == Uzroci ustanka == Među uzrocima Hercegovačkog ustanka navode se: oslobođenje od osmanske vladavine,{{sfn|Puljić|2004|pp=141–143}} nepovoljni životni uvjeti,{{sfn|Puljić|2004|pp=143–153}} učestale suše,{{sfn|Puljić|2004|pp=150}} naslije nad [[kršćani]]ma,{{sfn|Puljić|2004|pp=153–161}} nejednakost između [[muslimani|muslimana]] i kršćana,{{sfn|Puljić|2004|pp=153}} postojanje korumpiranog pravnog sustava koji je pretežito favorizirao muslimane,{{sfn|Puljić|2004|pp=154}} STAO SAM NA 161. STR. == Tijek ustanka == U kolovozu se Marijan Papac s 2000 ustanika zaputio u planinske krajeve gdje je spašavao [[Transhumanca |transhumantne stočare]] sa stokom.{{sfn|Puljić|2004|pp=52}} === Regionalni rat === Pod pritiskom javnosti, Srbija i Crna Gora u lipnju 1876. objavile su rat Osmanskom Carstvom čime su započele [[Prvi srpsko-turski rat]] i [[Crnogorsko-turski rat (1876. – 1878.)|Crnogorsko-turski rat]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Rat je bio katastrofalan za Srbiju te je okončan 28. veljače 1877.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} == Podrška??? == <!--- Hrvati u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskoj]] većinski su podržavali ustanak. {{sfn|Puljić|2004|pp=175}} TREBA BOLJA FORMULACIJA I IZVOR----> U [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] prevladavala su suprotstavljena mišljenja o ustanku. [[Mađari]] i mađarske publikacije bile su na strani Osmanskog Carstva,{{sfn|Puljić|2004|pp=174–175}} dok su Hrvati većinski podržavali ustanike.{{sfn|Puljić|2004|pp=177}} Ustanak je podržavao i tadašnji hrvatski ban [[Ivan Mažuranić]].{{sfn|Puljić|2004|pp=177}}{{sfn|Barbarić|pp=261}} Starčević.{{sfn|Barbarić|pp=261}} [[Autonomaši]] nisu podržavali ustanike te su smatrali da ga je pokrenuo [[Gabrijel Rodić]].{{sfn|Puljić|2004|pp=176}} podijeljena duž etničkih linija. [[Mađari]] i mađarski mediji podržavali su == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{Commons|Category:Herzegovina Uprising (1875–77)}} * {{citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bosna-i-hercegovina|title=Bosna i Hercegovina|encyclopedia=Hrvatska enciklopedija|ref=Hrvatska enciklopedija}} * {{Citiranje časopisa|last=Barbarić|first=Ivan|date=2006|title=Politička djelatnost Ivana Mažuranića|url=https://hrcak.srce.hr/file/481094|format=|journal=Vinodolski zbornik : godišnjak za gospodarstvo-turizam, povijesnu i kulturnu baštinu, ekologiju i promicanje ljudskog stvaralaštva|volume=|issue=11|pages=241–264}} * {{Citiranje časopisa|last=Jezernik|first=Božidar|date=2021|title=Methodological Piedmontism and Re-writing of Early Yugoslav History|url=https://hrcak.srce.hr/file/398234|format=|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|volume=53|issue=2|pages=107–143}} * {{citiranje enciklopedije|last=Leček|first=Suzana|year=2009|title=Karađorđevići|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/karadjordjevici|encyclopedia=Hrvatski biografski leksikon}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=1–544}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Osmanska vojna povijest]] [[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]] [[Kategorija:Srbijanska vojna povijest]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bune]] = Poztencijalna literatura (samo neka Puljićeva djela su navedena jer ih ima stvarno puno) = NAVEDI IZRAZ USTAŠE * {{Citiranje časopisa|last=Bilić|first=Frano|date=2022|title=Aneksija Bosne i Hercegovine na stranicama Velebita i Narodnog lista|url=https://hrcak.srce.hr/file/425501|format=|journal=Vjesnik dalmatinskih arhiva : Izvori i prilozi za povijest Dalmacije|volume=3|issue=1|pages=512–537}} * {{Citiranje časopisa|last=Draganović|first=Krunoslav|date=2012|title=Otomanska Bosna u XIX. stoljeću i carski namjesnici u njoj|url=https://hrcak.srce.hr/file/394612|format=|journal=Vrhbosnensia : Časopis za teološka i međureligijska pitanja|volume=16|issue=2|pages=463–499}} * {{Citiranje časopisa|last=Jukić|first=Milo|date=2020|title=Fra Grgo Martić kao posrednik između Katoličke Crkve i osmanlijske vlasti u neobjavljenim ljetopisima Franjevačkoga samostana Kreševo|url=https://hrcak.srce.hr/file/354401|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=6|pages=209–232}} * {{Citiranje časopisa|last=Lučić|first=Ivo|date=|title=Ima li Hercegovine? (Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?)|url=https://hrcak.srce.hr/file/28953|format=|journal=National Security and the Future|volume=6|issue=3–4|pages=37–86}} * {{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=1981|title=Paškal Buconjić: glavni uzroci ustanka kršćanskog stanovništva u Hercegovini (1875). Kratak osvrt na namete|url=https://hrcak.srce.hr/file/144437|format=|journal=Croatica Christiana periodica|volume=5|issue=8|pages=67–89}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2008|title=Popisi izbjeglica iz donje Hercegovine u Dubrovačko primorje 1875. – 1878. |url=https://www.academia.edu/37120784/Humski_zbornik_XI_Popis_izbjeglica_iz_Donje_Hercegovine_u_dubrova%C4%8Dko_Primorje_1875_1878_godine_2008_|format=|journal=Humski zbornik|volume=11|issue=|pages=1–214}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2009|title=Uloga vojvode don Ivana Musića u ustanku hercegovačkih Hrvata|url=https://www.academia.edu/37032990/Uloga_vojvode_don_Ivana_Musi%C4%87a_u_ustanku_hercegova%C4%8Dkih_Hrvata_2009_|format=|journal=Uloga Hrvata u Hercegovačkome ustanku (1875. – 1878.)|volume=|issue=|pages=217–272}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2012|title=Pregled političkih i crkvenih zbivanja u vrijeme fra Nikole Šimovića|url=https://www.academia.edu/36807885/Pregled_politi%C4%8Dkih_i_crkvenih_zbivanja_u_vrijeme_fra_Nikole_%C5%A0imovi%C4%87a_pdf_2012_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–40}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2016|title=Vojvodina Donja Hercegovina (zanemarena pa zaboravljena)|url=https://www.academia.edu/37065285/Vojvodina_Donja_Hercegovina_zanemarena_pa_zaboravljena_2016_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–26}} * {{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=147–169}} * {{Citiranje časopisa|last=Slišković|first=Slavko|date=2020|title=Kako je Strossmayer vidio Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/408428|format=|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|volume=38|issue=1|pages=115–145}} * {{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=2016|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića|url=https://hrcak.srce.hr/file/247036|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|issue=|pages=109–140}} * {{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=2016|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/file/247052|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=2|pages=141–231}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} mqmmyc55rq30pezqmvhkt3e1gmoqbz7 7430594 7430584 2026-04-15T19:06:53Z Croxyz 205325 7430594 wikitext text/x-wiki = Metapedija = Popis članaka koje sadrže falsifikatske radove Yoshamye/A. Ž. Lovrića/Metapedije: == Jezikoslovlje == * [[Kajkavski književni jezik]] * [[Šćakavski]] * [[Cakavizam]] == POV == * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fhzsoli.blogspot.hr&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fkomunistickizlocini.net&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] == Opisi == * [https://www.wikidata.org/w/index.php?title=Special:Contributions/Selma_1990&target=Selma+1990&offset=&limit=500] == Ledić == Članci koji citiraju Ledića, a nisu predloženi za brisanje: *[[Rusalka]] *[[Suđenice]] *[[Vodanoj]] == Ispraviti == * intitle:/republika/ *[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=500&offset=0&ns0=1&search=insource%3A%2FValpovo%5C%5D%5C%5D-%2F ovo] * kat:životopisi, živinice i petrovaradin * .- [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Revolucija_1848.-1849.] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Crnogorska_vojska_1879.-1912.] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?go=Kreni&search=intitle%3A%2F%5C.-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] * [[Lažno Sunce]] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:Tipovi_sun%C4%8Devog_haloa] = Hercegovački ustanak = {{Oružani sukob |naziv = Hercegovački ustanak |dio = |slika = |opis slike = |datum = – |mjesto = – |povod = – |teritorij = – |ishod = – |sukobljeni1 = Hercegovački ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] Crnogorski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Kneževina Crna Gora]] (od lipnja 1876.) |sukobljeni2 = '''Pristaše [[Milan Obrenović (kralj)|Milana IV. Obrenovića]]''' <br> Bosanski ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Kneževina Srbija]] (od lipnja 1876.) <br> <hr> '''Pristaše [[Petar I. Karađorđević|Petra Karađorđevića]]''' <br> – <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] |sukobljeni3 = {{Z|OSM}} [[Osmansko Carstvo]] |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Nikola I. Petrović Njegoš]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Peko Pavlović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Mašo Vrbica]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Trivo Amelica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Golub Babić]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Janko Bajalica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mileta Despotović]] <br> [[Miroslav Hubmajer]]<br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mićo Ljubibratić]] <br> <hr>[[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]] (kao Petar Mrkonić) |zapovjednik3 = {{Z|OSM}} [[Abdul Aziz]] <br> {{Z|OSM}} [[Murat V.]] <br> {{Z|OSM}} [[Abdul Hamid II.]] |jačina1 = – |jačina2 = – |jačina3 = – |postrojbe1 = – |postrojbe2 = – |postrojbe3 = – |posljedice1 = – |posljedice2 = – |posljedice3 = – |bilješke = 150.000 poginulih (1875. – 1878.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} <br> preko 270.000 raseljenih (1875.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} }} '''Hercegovački ustanak''' ili '''Bosanskohercegovački ustanak''' naziv je za ustanak koji je izbio 1875.{{pojasniti|kada i gdje?}} te se proširio diljem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je tada bila u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ustanak je uzrokovao [[Velika istočna kriza|Veliku istočnu krizu]]. Protiv osmanske vlasti borile su se različite skupine ustanika (u tadašnjim izvorima kolektivno su zvani ''ustaše''{{sfn|Puljić|2004|pp=28.}}) različitih ciljeva.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} [[Austro-Ugarska]], [[Kneževina Crna Gora]], [[Rusko Carstvo]] i [[Kneževina Srbija]] pritom su nastojale ostvariti vlastite teritorijalne pretenzije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} Naprotiv, pojedinci su borili za ideološke ciljeve. Primjerice, seljaci su borili za bolje životne uvjete i prava, dok se [[Miroslav Hubmajer]], stranac koji je izabran za vođu bosanskih ustanika, borio za [[panslavenizam|sveslavenstvo]] i [[svjetska revolucija|svjetsku revoluciju]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Starija [[historiografija]] ustanak pogrešno prikazuje kao zajednički ustanak [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} Brojne vođe ustanka protivile su se Srbiji i njenim teritorijalnim željama.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Nije postojalo zajedničko vodstvo, već su vođe brojnih skupina djelovali neovisno o drugima.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Bosanski ustanak završio je s neuspjehom, bez jedne značajne bitke ili događaja.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} Srbija i Crna Gora međusobno su se borile za prevlast.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Procjenjuje se da je tijekom rata poginulo oko 150.000 osoba,{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} više nego tijekom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992. – 1995.) u kojem je poginulo više od 100.000 osoba.{{sfn|Hrvatska enciklopedija}} == Teritorijalne pretenzije == Crna Gora i Srbija isprva nisu ratovale protiv Osmanskog Carstva, ali su aktivno podupirali ustaničke skupine.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Zbog različitih pogleda na budućnost Bosne i Hercegovine, Srbija i Crna Gora podupirale su različite skupine ustanika, nastojeći međusobno oslabiti utjecaj one druge strane. Obje su strane pritom težile potkopati i oslabiti ustaničke skupine koje je podržavao suparnik.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Crnogorski knez [[Nikola I. Petrović Njegoš]] htio je da Srbija pomogne ustanicima u Hercegovini, ali ne izravno, već preko uz posredstvo Crne Gore kako bi se smanjio utjecaj Srbije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=113}} Srbija je željela [[aneksija|anektirati]] čitavu Bosnu i Hercegovinu, a Crna Gora sva područja istočno od [[Neretva|Neretve]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Javno mnijenje u Srbiji i Crnoj Gori podupiralo je ulazak obju zemalja u rat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Pristaše [[Miroslav Hubmajer|Miroslava Hubmajera]], glavnog vođe bosanskog ustanika, zalagali su se za podjelu Bosne i Hercegovine između [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske]] i Crne Gore. Većinski dio pripao bi Hrvatskoj, a manji dio Crnoj Gori, čime bi Srbija ostala bez ikakvih teritorijalnih dobitaka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} == Ustaničke skupine == === Pristaše Petra Karađorđevića === [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]], budući kralj [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]], borio se u Bosni pod imenom Petar Mrkonić.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=110}} Petar je uz svog oca [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandra]], bivšeg kneza Srbije, dotad živio u egzilu.{{sfn|Leček|2009}} Petar je bio [[pretendent]] na prijestolje Bosne i Srbije kojom je tada vladao [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=111–112}} Srbija je na granici postavila vojsku kako bi onemogućila dobrovoljcima iz Srbije da se pridružuju Petrovoj vojsci.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Njegove snage posljednji put su se sukobile s Osmanlijama 25. prosinca 1875. kod Dobrog Sela kojeg su zauzele.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Uskoro je Petar napustio Bosnu jer je njegova vojska tijekom ustanka pretrpjela izrazito velike gubitke.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Premda njegov ustanku nije bilo značajan, starija [[historiografija]] ga je prikazivala kao najvažniju osobu ustanka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} Godine 1925. po njemu je Varcar Vakuf preimenovan u [[Mrkonjić Grad]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} === Pristaše Miroslava Hubmajera === [[Miroslav Hubmajer]], također znan kao Friedrich Hubmayer i Crni Miro, bio je vojni zapovjednik iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Smatrao se [[Slovenac|Slovencem]] iako je bio iz [[Nijemci|njemačke]] obitelji.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Podupirao je [[jugoslavenstvo]] i [[socijalizam]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=118–119}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Hubmajer se pridružio ustanicima u selu [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]] kod [[Trebinje|Trebinja]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Postao je poznat nakon što je uz pedesetak ustanika uspješno opsjedao Drijen krajem kolovoza 1875.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=116}} Hubmajer se prvotno borio u Hercegovini, a u studenom 1875. postao je vođa bosanskih ustanika.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Idućeg mjeseca u [[Javnica|Jamnici]] (današnjoj Javnici kod [[Dvor (općina)|Dvora]] u [[Banovina|Banovini]], tada dijelom Austro-Ugarske) izabran je za vođu svih bosanskih ustanika, pritom pobijedivši protukandidata [[Petar I. Karađorđević|Petra Mrkonića (Karađorevića)]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=121–122}} Izbor Hubmajera, koji je bio stranac, a ne Srbin, nije zadovoljio sve koji su sudjelovali u izboru vođe.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Odlučeno je da će Hubmajer voditi većinu vojske, dok će ostatak vojske biti podijeljen na tri čete.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Zapovjednici tih četa odbili su poslušnost.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Hubmajer je s oko 450 vojnika pokušao prijeći austrougarsko-osmansku granicu kako bi zauzeo [[Bosanska Kostajnica|Tursku Kostajnicu]] (današnju Bosansku Kostajnicu).{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Sa svojim odredom krenuo je iz Dvora prema [[Kuljani (Dvor)|Kuljanima]] gdje je trebao prijeći rijeku [[Una|Unu]] unaprijed dogovrenim brodovima, no tim brodovima nije bilo ni traga.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Nakon tog neuspjeha, bosanski ustanici potjerali su Hubmajera i strance te izabrali svećenike Dukića i Karana za svoje zapovjednike.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} == Strani dobrovoljci == Dobrovoljci diljem [[Europa|Europe]] borili su se u Hercegovačkim ustanku za različite strane.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Njihov ukupan broj je nepoznat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Prema jednom izvještaju u obližnjem [[Dubrovnik]]u, koji se nalazio u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], 22. prosinca 1885. nalazilo se 835 stranih dobrovoljaca (390 [[Kraljevina Italija|Talijana]], 284 [[Treća Francuska Republika|Francuza]], 83 [[Grci|Grka]], 53 [[Britansko Carstvo|Britanaca]], 22 [[Njemačko Carstvo|Nijemaca]], 2 [[SAD|Amerikanca]] i 1 [[Švedsko Carstvo|Šveđanin]]) koji su namjeravali pridružiti ustanku.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Mnogi strani dobrovoljci prešli su u Bosnu i Hercegovinu kroz Austro-Ugarsku, premda su austrougarske vlasti zabranile prelazak granice.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} == Uzroci ustanka == Među uzrocima Hercegovačkog ustanka navode se: oslobođenje od osmanske vladavine,{{sfn|Puljić|2004|pp=141–143}} nepovoljni životni uvjeti,{{sfn|Puljić|2004|pp=143–153}} učestale suše,{{sfn|Puljić|2004|pp=150}} naslije nad [[kršćani]]ma,{{sfn|Puljić|2004|pp=153–161}} nejednakost između [[muslimani|muslimana]] i kršćana,{{sfn|Puljić|2004|pp=153}} postojanje korumpiranog pravnog sustava koji je pretežito favorizirao muslimane,{{sfn|Puljić|2004|pp=154}} STAO SAM NA 161. STR. == Tijek ustanka == U kolovozu se Marijan Papac s 2000 ustanika zaputio u planinske krajeve gdje je spašavao [[Transhumanca |transhumantne stočare]] sa stokom.{{sfn|Puljić|2004|pp=52}} === Regionalni rat === Pod pritiskom javnosti, Srbija i Crna Gora u lipnju 1876. objavile su rat Osmanskom Carstvom čime su započele [[Prvi srpsko-turski rat]] i [[Crnogorsko-turski rat (1876. – 1878.)|Crnogorsko-turski rat]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Rat je bio katastrofalan za Srbiju te je okončan 28. veljače 1877.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} == Podrška??? == <!--- Hrvati u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskoj]] većinski su podržavali ustanak. {{sfn|Puljić|2004|pp=175}} TREBA BOLJA FORMULACIJA I IZVOR----> U [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] prevladavala su suprotstavljena mišljenja o ustanku. [[Mađari]] i mađarske publikacije bile su na strani Osmanskog Carstva,{{sfn|Puljić|2004|pp=174–175}} dok su Hrvati većinski podržavali ustanike.{{sfn|Puljić|2004|pp=177}} Ustanak je podržavao i tadašnji hrvatski ban [[Ivan Mažuranić]].{{sfn|Puljić|2004|pp=177}}{{sfn|Barbarić|pp=261}} Starčević.{{sfn|Barbarić|pp=261}} [[Autonomaši]] nisu podržavali ustanike te su smatrali da ga je pokrenuo [[Gabrijel Rodić]].{{sfn|Puljić|2004|pp=176}} podijeljena duž etničkih linija. [[Mađari]] i mađarski mediji podržavali su == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{Commons|Category:Herzegovina Uprising (1875–77)}} * {{citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bosna-i-hercegovina|title=Bosna i Hercegovina|encyclopedia=Hrvatska enciklopedija|ref=Hrvatska enciklopedija}} * {{Citiranje časopisa|last=Barbarić|first=Ivan|date=2006|title=Politička djelatnost Ivana Mažuranića|url=https://hrcak.srce.hr/file/481094|format=|journal=Vinodolski zbornik : godišnjak za gospodarstvo-turizam, povijesnu i kulturnu baštinu, ekologiju i promicanje ljudskog stvaralaštva|volume=|issue=11|pages=241–264}} * {{Citiranje časopisa|last=Jezernik|first=Božidar|date=2021|title=Methodological Piedmontism and Re-writing of Early Yugoslav History|url=https://hrcak.srce.hr/file/398234|format=|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|volume=53|issue=2|pages=107–143}} * {{citiranje enciklopedije|last=Leček|first=Suzana|year=2009|title=Karađorđevići|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/karadjordjevici|encyclopedia=Hrvatski biografski leksikon}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=1–544}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Osmanska vojna povijest]] [[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]] [[Kategorija:Srbijanska vojna povijest]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bune]] = Poztencijalna literatura (samo neka Puljićeva djela su navedena jer ih ima stvarno puno) = NAVEDI IZRAZ USTAŠE * {{Citiranje časopisa|last=Bilić|first=Frano|date=2022|title=Aneksija Bosne i Hercegovine na stranicama Velebita i Narodnog lista|url=https://hrcak.srce.hr/file/425501|format=|journal=Vjesnik dalmatinskih arhiva : Izvori i prilozi za povijest Dalmacije|volume=3|issue=1|pages=512–537}} * {{Citiranje časopisa|last=Draganović|first=Krunoslav|date=2012|title=Otomanska Bosna u XIX. stoljeću i carski namjesnici u njoj|url=https://hrcak.srce.hr/file/394612|format=|journal=Vrhbosnensia : Časopis za teološka i međureligijska pitanja|volume=16|issue=2|pages=463–499}} * {{Citiranje časopisa|last=Jukić|first=Milo|date=2020|title=Fra Grgo Martić kao posrednik između Katoličke Crkve i osmanlijske vlasti u neobjavljenim ljetopisima Franjevačkoga samostana Kreševo|url=https://hrcak.srce.hr/file/354401|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=6|pages=209–232}} * {{Citiranje časopisa|last=Lučić|first=Ivo|date=|title=Ima li Hercegovine? (Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?)|url=https://hrcak.srce.hr/file/28953|format=|journal=National Security and the Future|volume=6|issue=3–4|pages=37–86}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2008|title=Popisi izbjeglica iz donje Hercegovine u Dubrovačko primorje 1875. – 1878. |url=https://www.academia.edu/37120784/Humski_zbornik_XI_Popis_izbjeglica_iz_Donje_Hercegovine_u_dubrova%C4%8Dko_Primorje_1875_1878_godine_2008_|format=|journal=Humski zbornik|volume=11|issue=|pages=1–214}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2009|title=Uloga vojvode don Ivana Musića u ustanku hercegovačkih Hrvata|url=https://www.academia.edu/37032990/Uloga_vojvode_don_Ivana_Musi%C4%87a_u_ustanku_hercegova%C4%8Dkih_Hrvata_2009_|format=|journal=Uloga Hrvata u Hercegovačkome ustanku (1875. – 1878.)|volume=|issue=|pages=217–272}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2012|title=Pregled političkih i crkvenih zbivanja u vrijeme fra Nikole Šimovića|url=https://www.academia.edu/36807885/Pregled_politi%C4%8Dkih_i_crkvenih_zbivanja_u_vrijeme_fra_Nikole_%C5%A0imovi%C4%87a_pdf_2012_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–40}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2016|title=Vojvodina Donja Hercegovina (zanemarena pa zaboravljena)|url=https://www.academia.edu/37065285/Vojvodina_Donja_Hercegovina_zanemarena_pa_zaboravljena_2016_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–26}} * {{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=147–169}} * {{Citiranje časopisa|last=Slišković|first=Slavko|date=2020|title=Kako je Strossmayer vidio Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/408428|format=|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|volume=38|issue=1|pages=115–145}} * {{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=2016|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića|url=https://hrcak.srce.hr/file/247036|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|issue=|pages=109–140}} * {{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=2016|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/file/247052|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=2|pages=141–231}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} dahbz3v140umersy5g6slijd9ler0ri 7430599 7430594 2026-04-15T19:12:03Z Croxyz 205325 /* Hercegovački ustanak */ 7430599 wikitext text/x-wiki = Metapedija = Popis članaka koje sadrže falsifikatske radove Yoshamye/A. Ž. Lovrića/Metapedije: == Jezikoslovlje == * [[Kajkavski književni jezik]] * [[Šćakavski]] * [[Cakavizam]] == POV == * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fhzsoli.blogspot.hr&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fkomunistickizlocini.net&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] == Opisi == * [https://www.wikidata.org/w/index.php?title=Special:Contributions/Selma_1990&target=Selma+1990&offset=&limit=500] == Ledić == Članci koji citiraju Ledića, a nisu predloženi za brisanje: *[[Rusalka]] *[[Suđenice]] *[[Vodanoj]] == Ispraviti == * intitle:/republika/ *[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=500&offset=0&ns0=1&search=insource%3A%2FValpovo%5C%5D%5C%5D-%2F ovo] * kat:životopisi, živinice i petrovaradin * .- [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Revolucija_1848.-1849.] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Crnogorska_vojska_1879.-1912.] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?go=Kreni&search=intitle%3A%2F%5C.-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] * [[Lažno Sunce]] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:Tipovi_sun%C4%8Devog_haloa] = Hercegovački ustanak = {{Oružani sukob |naziv = Hercegovački ustanak |dio = |slika = |opis slike = |datum = – |mjesto = – |povod = – |teritorij = – |ishod = – |sukobljeni1 = Hercegovački ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] Crnogorski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Kneževina Crna Gora]] (od lipnja 1876.) |sukobljeni2 = '''Pristaše [[Milan Obrenović (kralj)|Milana IV. Obrenovića]]''' <br> Bosanski ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Kneževina Srbija]] (od lipnja 1876.) <br> <hr> '''Pristaše [[Petar I. Karađorđević|Petra Karađorđevića]]''' <br> – <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] |sukobljeni3 = {{Z|OSM}} [[Osmansko Carstvo]] |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Nikola I. Petrović Njegoš]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Peko Pavlović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Mašo Vrbica]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Trivo Amelica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Golub Babić]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Janko Bajalica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mileta Despotović]] <br> [[Miroslav Hubmajer]]<br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mićo Ljubibratić]] <br> <hr>[[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]] (kao Petar Mrkonić) |zapovjednik3 = {{Z|OSM}} [[Abdul Aziz]] <br> {{Z|OSM}} [[Murat V.]] <br> {{Z|OSM}} [[Abdul Hamid II.]] |jačina1 = – |jačina2 = – |jačina3 = – |postrojbe1 = – |postrojbe2 = – |postrojbe3 = – |posljedice1 = – |posljedice2 = – |posljedice3 = – |bilješke = 150.000 poginulih (1875. – 1878.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} <br> preko 270.000 raseljenih (1875.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} }} '''Hercegovački ustanak''' ili '''Bosanskohercegovački ustanak''' naziv je za ustanak koji je izbio 1875.{{pojasniti|kada i gdje?}} te se proširio diljem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je tada bila u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ustanak je uzrokovao [[Velika istočna kriza|Veliku istočnu krizu]]. Protiv osmanske vlasti borile su se različite skupine ustanika (u tadašnjim izvorima kolektivno su zvani ''ustaše''{{sfn|Puljić|2004|pp=28.}}) različitih ciljeva.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} [[Austro-Ugarska]], [[Kneževina Crna Gora]], [[Rusko Carstvo]] i [[Kneževina Srbija]] pritom su nastojale ostvariti vlastite teritorijalne pretenzije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} Naprotiv, pojedinci su borili za ideološke ciljeve. Primjerice, seljaci su borili za bolje životne uvjete i prava, dok se [[Miroslav Hubmajer]], stranac koji je izabran za vođu bosanskih ustanika, borio za [[panslavenizam|sveslavenstvo]] i [[svjetska revolucija|svjetsku revoluciju]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Starija [[historiografija]] ustanak pogrešno prikazuje kao zajednički ustanak [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} Brojne vođe ustanka protivile su se Srbiji i njenim teritorijalnim željama.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Nije postojalo zajedničko vodstvo, već su vođe brojnih skupina djelovali neovisno o drugima.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Bosanski ustanak završio je s neuspjehom, bez jedne značajne bitke ili događaja.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} Srbija i Crna Gora međusobno su se borile za prevlast.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Procjenjuje se da je tijekom rata poginulo oko 150.000 osoba,{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} više nego tijekom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992. – 1995.) u kojem je poginulo više od 100.000 osoba.{{sfn|Hrvatska enciklopedija}} == Teritorijalne pretenzije == Crna Gora i Srbija isprva nisu ratovale protiv Osmanskog Carstva, ali su aktivno podupirali ustaničke skupine.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Zbog različitih pogleda na budućnost Bosne i Hercegovine, Srbija i Crna Gora podupirale su različite skupine ustanika, nastojeći međusobno oslabiti utjecaj one druge strane. Obje su strane pritom težile potkopati i oslabiti ustaničke skupine koje je podržavao suparnik.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Crnogorski knez [[Nikola I. Petrović Njegoš]] htio je da Srbija pomogne ustanicima u Hercegovini, ali ne izravno, već preko uz posredstvo Crne Gore kako bi se smanjio utjecaj Srbije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=113}} Srbija je željela [[aneksija|anektirati]] čitavu Bosnu i Hercegovinu, a Crna Gora sva područja istočno od [[Neretva|Neretve]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Javno mnijenje u Srbiji i Crnoj Gori podupiralo je ulazak obju zemalja u rat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Pristaše [[Miroslav Hubmajer|Miroslava Hubmajera]], glavnog vođe bosanskog ustanika, zalagali su se za podjelu Bosne i Hercegovine između [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske]] i Crne Gore. Većinski dio pripao bi Hrvatskoj, a manji dio Crnoj Gori, čime bi Srbija ostala bez ikakvih teritorijalnih dobitaka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} == Ustaničke skupine == === Pristaše Petra Karađorđevića === [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]], budući kralj [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]], borio se u Bosni pod imenom Petar Mrkonić.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=110}} Petar je uz svog oca [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandra]], bivšeg kneza Srbije, dotad živio u egzilu.{{sfn|Leček|2009}} Petar je bio [[pretendent]] na prijestolje Bosne i Srbije kojom je tada vladao [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=111–112}} Srbija je na granici postavila vojsku kako bi onemogućila dobrovoljcima iz Srbije da se pridružuju Petrovoj vojsci.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Njegove snage posljednji put su se sukobile s Osmanlijama 25. prosinca 1875. kod Dobrog Sela kojeg su zauzele.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Uskoro je Petar napustio Bosnu jer je njegova vojska tijekom ustanka pretrpjela izrazito velike gubitke.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Premda njegov ustanku nije bilo značajan, starija [[historiografija]] ga je prikazivala kao najvažniju osobu ustanka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} Godine 1925. po njemu je Varcar Vakuf preimenovan u [[Mrkonjić Grad]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} === Pristaše Miroslava Hubmajera === [[Miroslav Hubmajer]], također znan kao Friedrich Hubmayer i Crni Miro, bio je vojni zapovjednik iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Smatrao se [[Slovenac|Slovencem]] iako je bio iz [[Nijemci|njemačke]] obitelji.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Podupirao je [[jugoslavenstvo]] i [[socijalizam]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=118–119}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Hubmajer se pridružio ustanicima u selu [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]] kod [[Trebinje|Trebinja]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Postao je poznat nakon što je uz pedesetak ustanika uspješno opsjedao Drijen krajem kolovoza 1875.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=116}} Hubmajer se prvotno borio u Hercegovini, a u studenom 1875. postao je vođa bosanskih ustanika.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Idućeg mjeseca u [[Javnica|Jamnici]] (današnjoj Javnici kod [[Dvor (općina)|Dvora]] u [[Banovina|Banovini]], tada dijelom Austro-Ugarske) izabran je za vođu svih bosanskih ustanika, pritom pobijedivši protukandidata [[Petar I. Karađorđević|Petra Mrkonića (Karađorevića)]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=121–122}} Izbor Hubmajera, koji je bio stranac, a ne Srbin, nije zadovoljio sve koji su sudjelovali u izboru vođe.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Odlučeno je da će Hubmajer voditi većinu vojske, dok će ostatak vojske biti podijeljen na tri čete.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Zapovjednici tih četa odbili su poslušnost.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Hubmajer je s oko 450 vojnika pokušao prijeći austrougarsko-osmansku granicu kako bi zauzeo [[Bosanska Kostajnica|Tursku Kostajnicu]] (današnju Bosansku Kostajnicu).{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Sa svojim odredom krenuo je iz Dvora prema [[Kuljani (Dvor)|Kuljanima]] gdje je trebao prijeći rijeku [[Una|Unu]] unaprijed dogovrenim brodovima, no tim brodovima nije bilo ni traga.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Nakon tog neuspjeha, bosanski ustanici potjerali su Hubmajera i strance te izabrali svećenike Dukića i Karana za svoje zapovjednike.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} == Strani dobrovoljci == Dobrovoljci diljem [[Europa|Europe]] borili su se u Hercegovačkim ustanku za različite strane.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Njihov ukupan broj je nepoznat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Prema jednom izvještaju u obližnjem [[Dubrovnik]]u, koji se nalazio u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], 22. prosinca 1885. nalazilo se 835 stranih dobrovoljaca (390 [[Kraljevina Italija|Talijana]], 284 [[Treća Francuska Republika|Francuza]], 83 [[Grci|Grka]], 53 [[Britansko Carstvo|Britanaca]], 22 [[Njemačko Carstvo|Nijemaca]], 2 [[SAD|Amerikanca]] i 1 [[Švedsko Carstvo|Šveđanin]]) koji su namjeravali pridružiti ustanku.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Mnogi strani dobrovoljci prešli su u Bosnu i Hercegovinu kroz Austro-Ugarsku, premda su austrougarske vlasti zabranile prelazak granice.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} == Uzroci ustanka == Među uzrocima Hercegovačkog ustanka navode se: oslobođenje od osmanske vladavine,{{sfn|Puljić|2004|pp=141–143}} nepovoljni životni uvjeti,{{sfn|Puljić|2004|pp=143–153}}{{sfn|Nikić|1981|pp=85–88}} učestale suše,{{sfn|Puljić|2004|pp=150}} naslije nad [[kršćani]]ma,{{sfn|Puljić|2004|pp=153–161}} nejednakost između [[muslimani|muslimana]] i kršćana,{{sfn|Puljić|2004|pp=153}} postojanje korumpiranog pravnog sustava koji je pretežito favorizirao muslimane,{{sfn|Puljić|2004|pp=154}}{{sfn|Nikić|1981|pp=81–85}} mnogobrojni porezi,{{sfn|Nikić|1981|pp=69–78}} osmanski [[feudalizam|feudalni]] sustav.{{sfn|Nikić|1981|pp=78–81}} == Tijek ustanka == U kolovozu se Marijan Papac s 2000 ustanika zaputio u planinske krajeve gdje je spašavao [[Transhumanca |transhumantne stočare]] sa stokom.{{sfn|Puljić|2004|pp=52}} === Regionalni rat === Pod pritiskom javnosti, Srbija i Crna Gora u lipnju 1876. objavile su rat Osmanskom Carstvom čime su započele [[Prvi srpsko-turski rat]] i [[Crnogorsko-turski rat (1876. – 1878.)|Crnogorsko-turski rat]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Rat je bio katastrofalan za Srbiju te je okončan 28. veljače 1877.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} == Podrška??? == <!--- Hrvati u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskoj]] većinski su podržavali ustanak. {{sfn|Puljić|2004|pp=175}} TREBA BOLJA FORMULACIJA I IZVOR----> U [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] prevladavala su suprotstavljena mišljenja o ustanku. [[Mađari]] i mađarske publikacije bile su na strani Osmanskog Carstva,{{sfn|Puljić|2004|pp=174–175}} dok su Hrvati većinski podržavali ustanike.{{sfn|Puljić|2004|pp=177}} Slične podjele postojale su i u [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] koja se nalazila u [[Cislajtanija|austrijskom dijelu]] Austro-Ugarske. Ustanike su podržavali [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaci]], za razliku od [[Autonomaši|autonomaša]] koji su smatrali da ga je pokrenuo [[Gabrijel Rodić]], tadašnji guverner Dalmacije.{{sfn|Puljić|2004|pp=176–177}} U Hrvatskoj su ustanak podržavali tadašnji hrvatski ban [[Ivan Mažuranić]],{{sfn|Puljić|2004|pp=177}}{{sfn|Barbarić|2006|pp=261}} [[Franjo Rački]],{{sfn|Puljić|2004|pp=178}} i [[Josip Juraj Strossmayer]].{{sfn|Puljić|2004|pp=178}} Ustanike nije podržavao [[Ante Starčević]], smatravši da bi Bosna i Hercegovina trebala ostati pod Osmanskim Carstvom kao autonomno područje.{{sfn|Barbarić|2006|pp=261}}{{sfn|Puljić|2004|pp=179}} STAO SAM NA 186. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{Commons|Category:Herzegovina Uprising (1875–77)}} * {{citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bosna-i-hercegovina|title=Bosna i Hercegovina|encyclopedia=Hrvatska enciklopedija|ref=Hrvatska enciklopedija}} * {{Citiranje časopisa|last=Barbarić|first=Ivan|date=2006|title=Politička djelatnost Ivana Mažuranića|url=https://hrcak.srce.hr/file/481094|format=|journal=Vinodolski zbornik : godišnjak za gospodarstvo-turizam, povijesnu i kulturnu baštinu, ekologiju i promicanje ljudskog stvaralaštva|volume=|issue=11|pages=241–264}} * {{Citiranje časopisa|last=Jezernik|first=Božidar|date=2021|title=Methodological Piedmontism and Re-writing of Early Yugoslav History|url=https://hrcak.srce.hr/file/398234|format=|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|volume=53|issue=2|pages=107–143}} * {{citiranje enciklopedije|last=Leček|first=Suzana|year=2009|title=Karađorđevići|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/karadjordjevici|encyclopedia=Hrvatski biografski leksikon}} * {{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=1981|title=Paškal Buconjić: glavni uzroci ustanka kršćanskog stanovništva u Hercegovini (1875). Kratak osvrt na namete|url=https://hrcak.srce.hr/file/144437|format=|journal=Croatica Christiana periodica|volume=5|issue=8|pages=67–89}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=1–544}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Osmanska vojna povijest]] [[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]] [[Kategorija:Srbijanska vojna povijest]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bune]] = Poztencijalna literatura (samo neka Puljićeva djela su navedena jer ih ima stvarno puno) = NAVEDI IZRAZ USTAŠE * {{Citiranje časopisa|last=Bilić|first=Frano|date=2022|title=Aneksija Bosne i Hercegovine na stranicama Velebita i Narodnog lista|url=https://hrcak.srce.hr/file/425501|format=|journal=Vjesnik dalmatinskih arhiva : Izvori i prilozi za povijest Dalmacije|volume=3|issue=1|pages=512–537}} * {{Citiranje časopisa|last=Draganović|first=Krunoslav|date=2012|title=Otomanska Bosna u XIX. stoljeću i carski namjesnici u njoj|url=https://hrcak.srce.hr/file/394612|format=|journal=Vrhbosnensia : Časopis za teološka i međureligijska pitanja|volume=16|issue=2|pages=463–499}} * {{Citiranje časopisa|last=Jukić|first=Milo|date=2020|title=Fra Grgo Martić kao posrednik između Katoličke Crkve i osmanlijske vlasti u neobjavljenim ljetopisima Franjevačkoga samostana Kreševo|url=https://hrcak.srce.hr/file/354401|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=6|pages=209–232}} * {{Citiranje časopisa|last=Lučić|first=Ivo|date=|title=Ima li Hercegovine? (Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?)|url=https://hrcak.srce.hr/file/28953|format=|journal=National Security and the Future|volume=6|issue=3–4|pages=37–86}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2008|title=Popisi izbjeglica iz donje Hercegovine u Dubrovačko primorje 1875. – 1878. |url=https://www.academia.edu/37120784/Humski_zbornik_XI_Popis_izbjeglica_iz_Donje_Hercegovine_u_dubrova%C4%8Dko_Primorje_1875_1878_godine_2008_|format=|journal=Humski zbornik|volume=11|issue=|pages=1–214}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2009|title=Uloga vojvode don Ivana Musića u ustanku hercegovačkih Hrvata|url=https://www.academia.edu/37032990/Uloga_vojvode_don_Ivana_Musi%C4%87a_u_ustanku_hercegova%C4%8Dkih_Hrvata_2009_|format=|journal=Uloga Hrvata u Hercegovačkome ustanku (1875. – 1878.)|volume=|issue=|pages=217–272}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2012|title=Pregled političkih i crkvenih zbivanja u vrijeme fra Nikole Šimovića|url=https://www.academia.edu/36807885/Pregled_politi%C4%8Dkih_i_crkvenih_zbivanja_u_vrijeme_fra_Nikole_%C5%A0imovi%C4%87a_pdf_2012_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–40}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2016|title=Vojvodina Donja Hercegovina (zanemarena pa zaboravljena)|url=https://www.academia.edu/37065285/Vojvodina_Donja_Hercegovina_zanemarena_pa_zaboravljena_2016_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–26}} * {{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=147–169}} * {{Citiranje časopisa|last=Slišković|first=Slavko|date=2020|title=Kako je Strossmayer vidio Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/408428|format=|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|volume=38|issue=1|pages=115–145}} * {{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=2016|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića|url=https://hrcak.srce.hr/file/247036|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|issue=|pages=109–140}} * {{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=2016|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/file/247052|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=2|pages=141–231}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} 25xzhqpi6awak6sgtou3qoifyup97ok 7430600 7430599 2026-04-15T19:15:24Z Croxyz 205325 /* Tijek ustanka */ 7430600 wikitext text/x-wiki = Metapedija = Popis članaka koje sadrže falsifikatske radove Yoshamye/A. Ž. Lovrića/Metapedije: == Jezikoslovlje == * [[Kajkavski književni jezik]] * [[Šćakavski]] * [[Cakavizam]] == POV == * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fhzsoli.blogspot.hr&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fkomunistickizlocini.net&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] == Opisi == * [https://www.wikidata.org/w/index.php?title=Special:Contributions/Selma_1990&target=Selma+1990&offset=&limit=500] == Ledić == Članci koji citiraju Ledića, a nisu predloženi za brisanje: *[[Rusalka]] *[[Suđenice]] *[[Vodanoj]] == Ispraviti == * intitle:/republika/ *[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=500&offset=0&ns0=1&search=insource%3A%2FValpovo%5C%5D%5C%5D-%2F ovo] * kat:životopisi, živinice i petrovaradin * .- [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Revolucija_1848.-1849.] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Crnogorska_vojska_1879.-1912.] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?go=Kreni&search=intitle%3A%2F%5C.-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] * [[Lažno Sunce]] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:Tipovi_sun%C4%8Devog_haloa] = Hercegovački ustanak = {{Oružani sukob |naziv = Hercegovački ustanak |dio = |slika = |opis slike = |datum = – |mjesto = – |povod = – |teritorij = – |ishod = – |sukobljeni1 = Hercegovački ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] Crnogorski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Kneževina Crna Gora]] (od lipnja 1876.) |sukobljeni2 = '''Pristaše [[Milan Obrenović (kralj)|Milana IV. Obrenovića]]''' <br> Bosanski ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Kneževina Srbija]] (od lipnja 1876.) <br> <hr> '''Pristaše [[Petar I. Karađorđević|Petra Karađorđevića]]''' <br> – <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] |sukobljeni3 = {{Z|OSM}} [[Osmansko Carstvo]] |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Nikola I. Petrović Njegoš]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Peko Pavlović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Mašo Vrbica]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Trivo Amelica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Golub Babić]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Janko Bajalica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mileta Despotović]] <br> [[Miroslav Hubmajer]]<br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mićo Ljubibratić]] <br> <hr>[[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]] (kao Petar Mrkonić) |zapovjednik3 = {{Z|OSM}} [[Abdul Aziz]] <br> {{Z|OSM}} [[Murat V.]] <br> {{Z|OSM}} [[Abdul Hamid II.]] |jačina1 = – |jačina2 = – |jačina3 = – |postrojbe1 = – |postrojbe2 = – |postrojbe3 = – |posljedice1 = – |posljedice2 = – |posljedice3 = – |bilješke = 150.000 poginulih (1875. – 1878.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} <br> preko 270.000 raseljenih (1875.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} }} '''Hercegovački ustanak''' ili '''Bosanskohercegovački ustanak''' naziv je za ustanak koji je izbio 1875.{{pojasniti|kada i gdje?}} te se proširio diljem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je tada bila u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ustanak je uzrokovao [[Velika istočna kriza|Veliku istočnu krizu]]. Protiv osmanske vlasti borile su se različite skupine ustanika (u tadašnjim izvorima kolektivno su zvani ''ustaše''{{sfn|Puljić|2004|pp=28.}}) različitih ciljeva.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} [[Austro-Ugarska]], [[Kneževina Crna Gora]], [[Rusko Carstvo]] i [[Kneževina Srbija]] pritom su nastojale ostvariti vlastite teritorijalne pretenzije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} Naprotiv, pojedinci su borili za ideološke ciljeve. Primjerice, seljaci su borili za bolje životne uvjete i prava, dok se [[Miroslav Hubmajer]], stranac koji je izabran za vođu bosanskih ustanika, borio za [[panslavenizam|sveslavenstvo]] i [[svjetska revolucija|svjetsku revoluciju]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Starija [[historiografija]] ustanak pogrešno prikazuje kao zajednički ustanak [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} Brojne vođe ustanka protivile su se Srbiji i njenim teritorijalnim željama.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Nije postojalo zajedničko vodstvo, već su vođe brojnih skupina djelovali neovisno o drugima.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Bosanski ustanak završio je s neuspjehom, bez jedne značajne bitke ili događaja.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} Srbija i Crna Gora međusobno su se borile za prevlast.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Procjenjuje se da je tijekom rata poginulo oko 150.000 osoba,{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} više nego tijekom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992. – 1995.) u kojem je poginulo više od 100.000 osoba.{{sfn|Hrvatska enciklopedija}} == Teritorijalne pretenzije == Crna Gora i Srbija isprva nisu ratovale protiv Osmanskog Carstva, ali su aktivno podupirali ustaničke skupine.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Zbog različitih pogleda na budućnost Bosne i Hercegovine, Srbija i Crna Gora podupirale su različite skupine ustanika, nastojeći međusobno oslabiti utjecaj one druge strane. Obje su strane pritom težile potkopati i oslabiti ustaničke skupine koje je podržavao suparnik.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Crnogorski knez [[Nikola I. Petrović Njegoš]] htio je da Srbija pomogne ustanicima u Hercegovini, ali ne izravno, već preko uz posredstvo Crne Gore kako bi se smanjio utjecaj Srbije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=113}} Srbija je željela [[aneksija|anektirati]] čitavu Bosnu i Hercegovinu, a Crna Gora sva područja istočno od [[Neretva|Neretve]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Javno mnijenje u Srbiji i Crnoj Gori podupiralo je ulazak obju zemalja u rat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Pristaše [[Miroslav Hubmajer|Miroslava Hubmajera]], glavnog vođe bosanskog ustanika, zalagali su se za podjelu Bosne i Hercegovine između [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske]] i Crne Gore. Većinski dio pripao bi Hrvatskoj, a manji dio Crnoj Gori, čime bi Srbija ostala bez ikakvih teritorijalnih dobitaka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} == Ustaničke skupine == === Pristaše Petra Karađorđevića === [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]], budući kralj [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]], borio se u Bosni pod imenom Petar Mrkonić.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=110}} Petar je uz svog oca [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandra]], bivšeg kneza Srbije, dotad živio u egzilu.{{sfn|Leček|2009}} Petar je bio [[pretendent]] na prijestolje Bosne i Srbije kojom je tada vladao [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=111–112}} Srbija je na granici postavila vojsku kako bi onemogućila dobrovoljcima iz Srbije da se pridružuju Petrovoj vojsci.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Njegove snage posljednji put su se sukobile s Osmanlijama 25. prosinca 1875. kod Dobrog Sela kojeg su zauzele.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Uskoro je Petar napustio Bosnu jer je njegova vojska tijekom ustanka pretrpjela izrazito velike gubitke.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Premda njegov ustanku nije bilo značajan, starija [[historiografija]] ga je prikazivala kao najvažniju osobu ustanka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} Godine 1925. po njemu je Varcar Vakuf preimenovan u [[Mrkonjić Grad]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} === Pristaše Miroslava Hubmajera === [[Miroslav Hubmajer]], također znan kao Friedrich Hubmayer i Crni Miro, bio je vojni zapovjednik iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Smatrao se [[Slovenac|Slovencem]] iako je bio iz [[Nijemci|njemačke]] obitelji.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Podupirao je [[jugoslavenstvo]] i [[socijalizam]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=118–119}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Hubmajer se pridružio ustanicima u selu [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]] kod [[Trebinje|Trebinja]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Postao je poznat nakon što je uz pedesetak ustanika uspješno opsjedao Drijen krajem kolovoza 1875.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=116}} Hubmajer se prvotno borio u Hercegovini, a u studenom 1875. postao je vođa bosanskih ustanika.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Idućeg mjeseca u [[Javnica|Jamnici]] (današnjoj Javnici kod [[Dvor (općina)|Dvora]] u [[Banovina|Banovini]], tada dijelom Austro-Ugarske) izabran je za vođu svih bosanskih ustanika, pritom pobijedivši protukandidata [[Petar I. Karađorđević|Petra Mrkonića (Karađorevića)]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=121–122}} Izbor Hubmajera, koji je bio stranac, a ne Srbin, nije zadovoljio sve koji su sudjelovali u izboru vođe.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Odlučeno je da će Hubmajer voditi većinu vojske, dok će ostatak vojske biti podijeljen na tri čete.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Zapovjednici tih četa odbili su poslušnost.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Hubmajer je s oko 450 vojnika pokušao prijeći austrougarsko-osmansku granicu kako bi zauzeo [[Bosanska Kostajnica|Tursku Kostajnicu]] (današnju Bosansku Kostajnicu).{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Sa svojim odredom krenuo je iz Dvora prema [[Kuljani (Dvor)|Kuljanima]] gdje je trebao prijeći rijeku [[Una|Unu]] unaprijed dogovrenim brodovima, no tim brodovima nije bilo ni traga.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Nakon tog neuspjeha, bosanski ustanici potjerali su Hubmajera i strance te izabrali svećenike Dukića i Karana za svoje zapovjednike.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} == Strani dobrovoljci == Dobrovoljci diljem [[Europa|Europe]] borili su se u Hercegovačkim ustanku za različite strane.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Njihov ukupan broj je nepoznat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Prema jednom izvještaju u obližnjem [[Dubrovnik]]u, koji se nalazio u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], 22. prosinca 1885. nalazilo se 835 stranih dobrovoljaca (390 [[Kraljevina Italija|Talijana]], 284 [[Treća Francuska Republika|Francuza]], 83 [[Grci|Grka]], 53 [[Britansko Carstvo|Britanaca]], 22 [[Njemačko Carstvo|Nijemaca]], 2 [[SAD|Amerikanca]] i 1 [[Švedsko Carstvo|Šveđanin]]) koji su namjeravali pridružiti ustanku.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Mnogi strani dobrovoljci prešli su u Bosnu i Hercegovinu kroz Austro-Ugarsku, premda su austrougarske vlasti zabranile prelazak granice.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} == Uzroci ustanka == Među uzrocima Hercegovačkog ustanka navode se: oslobođenje od osmanske vladavine,{{sfn|Puljić|2004|pp=141–143}} nepovoljni životni uvjeti,{{sfn|Puljić|2004|pp=143–153}}{{sfn|Nikić|1981|pp=85–88}} učestale suše,{{sfn|Puljić|2004|pp=150}} naslije nad [[kršćani]]ma,{{sfn|Puljić|2004|pp=153–161}} nejednakost između [[muslimani|muslimana]] i kršćana,{{sfn|Puljić|2004|pp=153}} postojanje korumpiranog pravnog sustava koji je pretežito favorizirao muslimane,{{sfn|Puljić|2004|pp=154}}{{sfn|Nikić|1981|pp=81–85}} mnogobrojni porezi,{{sfn|Nikić|1981|pp=69–78}} osmanski [[feudalizam|feudalni]] sustav.{{sfn|Nikić|1981|pp=78–81}} == Tijek ustanka == Dodaj "Barjak Austrije pred nama je".{{sfn|Puljić|2004|pp=186}} U kolovozu se Marijan Papac s 2000 ustanika zaputio u planinske krajeve gdje je spašavao [[Transhumanca |transhumantne stočare]] sa stokom.{{sfn|Puljić|2004|pp=52}} === Regionalni rat === Pod pritiskom javnosti, Srbija i Crna Gora u lipnju 1876. objavile su rat Osmanskom Carstvom čime su započele [[Prvi srpsko-turski rat]] i [[Crnogorsko-turski rat (1876. – 1878.)|Crnogorsko-turski rat]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Rat je bio katastrofalan za Srbiju te je okončan 28. veljače 1877.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} == Podrška??? == <!--- Hrvati u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskoj]] većinski su podržavali ustanak. {{sfn|Puljić|2004|pp=175}} TREBA BOLJA FORMULACIJA I IZVOR----> U [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] prevladavala su suprotstavljena mišljenja o ustanku. [[Mađari]] i mađarske publikacije bile su na strani Osmanskog Carstva,{{sfn|Puljić|2004|pp=174–175}} dok su Hrvati većinski podržavali ustanike.{{sfn|Puljić|2004|pp=177}} Slične podjele postojale su i u [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] koja se nalazila u [[Cislajtanija|austrijskom dijelu]] Austro-Ugarske. Ustanike su podržavali [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaci]], za razliku od [[Autonomaši|autonomaša]] koji su smatrali da ga je pokrenuo [[Gabrijel Rodić]], tadašnji guverner Dalmacije.{{sfn|Puljić|2004|pp=176–177}} U Hrvatskoj su ustanak podržavali tadašnji hrvatski ban [[Ivan Mažuranić]],{{sfn|Puljić|2004|pp=177}}{{sfn|Barbarić|2006|pp=261}} [[Franjo Rački]],{{sfn|Puljić|2004|pp=178}} i [[Josip Juraj Strossmayer]].{{sfn|Puljić|2004|pp=178}} Ustanike nije podržavao [[Ante Starčević]], smatravši da bi Bosna i Hercegovina trebala ostati pod Osmanskim Carstvom kao autonomno područje.{{sfn|Barbarić|2006|pp=261}}{{sfn|Puljić|2004|pp=179}} STAO SAM NA 186. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{Commons|Category:Herzegovina Uprising (1875–77)}} * {{citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bosna-i-hercegovina|title=Bosna i Hercegovina|encyclopedia=Hrvatska enciklopedija|ref=Hrvatska enciklopedija}} * {{Citiranje časopisa|last=Barbarić|first=Ivan|date=2006|title=Politička djelatnost Ivana Mažuranića|url=https://hrcak.srce.hr/file/481094|format=|journal=Vinodolski zbornik : godišnjak za gospodarstvo-turizam, povijesnu i kulturnu baštinu, ekologiju i promicanje ljudskog stvaralaštva|volume=|issue=11|pages=241–264}} * {{Citiranje časopisa|last=Jezernik|first=Božidar|date=2021|title=Methodological Piedmontism and Re-writing of Early Yugoslav History|url=https://hrcak.srce.hr/file/398234|format=|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|volume=53|issue=2|pages=107–143}} * {{citiranje enciklopedije|last=Leček|first=Suzana|year=2009|title=Karađorđevići|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/karadjordjevici|encyclopedia=Hrvatski biografski leksikon}} * {{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=1981|title=Paškal Buconjić: glavni uzroci ustanka kršćanskog stanovništva u Hercegovini (1875). Kratak osvrt na namete|url=https://hrcak.srce.hr/file/144437|format=|journal=Croatica Christiana periodica|volume=5|issue=8|pages=67–89}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=1–544}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Osmanska vojna povijest]] [[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]] [[Kategorija:Srbijanska vojna povijest]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bune]] = Poztencijalna literatura (samo neka Puljićeva djela su navedena jer ih ima stvarno puno) = NAVEDI IZRAZ USTAŠE * {{Citiranje časopisa|last=Bilić|first=Frano|date=2022|title=Aneksija Bosne i Hercegovine na stranicama Velebita i Narodnog lista|url=https://hrcak.srce.hr/file/425501|format=|journal=Vjesnik dalmatinskih arhiva : Izvori i prilozi za povijest Dalmacije|volume=3|issue=1|pages=512–537}} * {{Citiranje časopisa|last=Draganović|first=Krunoslav|date=2012|title=Otomanska Bosna u XIX. stoljeću i carski namjesnici u njoj|url=https://hrcak.srce.hr/file/394612|format=|journal=Vrhbosnensia : Časopis za teološka i međureligijska pitanja|volume=16|issue=2|pages=463–499}} * {{Citiranje časopisa|last=Jukić|first=Milo|date=2020|title=Fra Grgo Martić kao posrednik između Katoličke Crkve i osmanlijske vlasti u neobjavljenim ljetopisima Franjevačkoga samostana Kreševo|url=https://hrcak.srce.hr/file/354401|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=6|pages=209–232}} * {{Citiranje časopisa|last=Lučić|first=Ivo|date=|title=Ima li Hercegovine? (Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?)|url=https://hrcak.srce.hr/file/28953|format=|journal=National Security and the Future|volume=6|issue=3–4|pages=37–86}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2008|title=Popisi izbjeglica iz donje Hercegovine u Dubrovačko primorje 1875. – 1878. |url=https://www.academia.edu/37120784/Humski_zbornik_XI_Popis_izbjeglica_iz_Donje_Hercegovine_u_dubrova%C4%8Dko_Primorje_1875_1878_godine_2008_|format=|journal=Humski zbornik|volume=11|issue=|pages=1–214}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2009|title=Uloga vojvode don Ivana Musića u ustanku hercegovačkih Hrvata|url=https://www.academia.edu/37032990/Uloga_vojvode_don_Ivana_Musi%C4%87a_u_ustanku_hercegova%C4%8Dkih_Hrvata_2009_|format=|journal=Uloga Hrvata u Hercegovačkome ustanku (1875. – 1878.)|volume=|issue=|pages=217–272}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2012|title=Pregled političkih i crkvenih zbivanja u vrijeme fra Nikole Šimovića|url=https://www.academia.edu/36807885/Pregled_politi%C4%8Dkih_i_crkvenih_zbivanja_u_vrijeme_fra_Nikole_%C5%A0imovi%C4%87a_pdf_2012_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–40}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2016|title=Vojvodina Donja Hercegovina (zanemarena pa zaboravljena)|url=https://www.academia.edu/37065285/Vojvodina_Donja_Hercegovina_zanemarena_pa_zaboravljena_2016_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–26}} * {{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=147–169}} * {{Citiranje časopisa|last=Slišković|first=Slavko|date=2020|title=Kako je Strossmayer vidio Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/408428|format=|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|volume=38|issue=1|pages=115–145}} * {{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=2016|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića|url=https://hrcak.srce.hr/file/247036|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|issue=|pages=109–140}} * {{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=2016|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/file/247052|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=2|pages=141–231}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} fgzcwnnkgbm9l0ujj3bg6upungxfc4y 7430602 7430600 2026-04-15T19:25:07Z Croxyz 205325 /* Podrška??? */ 7430602 wikitext text/x-wiki = Metapedija = Popis članaka koje sadrže falsifikatske radove Yoshamye/A. Ž. Lovrića/Metapedije: == Jezikoslovlje == * [[Kajkavski književni jezik]] * [[Šćakavski]] * [[Cakavizam]] == POV == * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fhzsoli.blogspot.hr&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fkomunistickizlocini.net&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] == Opisi == * [https://www.wikidata.org/w/index.php?title=Special:Contributions/Selma_1990&target=Selma+1990&offset=&limit=500] == Ledić == Članci koji citiraju Ledića, a nisu predloženi za brisanje: *[[Rusalka]] *[[Suđenice]] *[[Vodanoj]] == Ispraviti == * intitle:/republika/ *[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=500&offset=0&ns0=1&search=insource%3A%2FValpovo%5C%5D%5C%5D-%2F ovo] * kat:životopisi, živinice i petrovaradin * .- [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Revolucija_1848.-1849.] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Crnogorska_vojska_1879.-1912.] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?go=Kreni&search=intitle%3A%2F%5C.-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] * [[Lažno Sunce]] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:Tipovi_sun%C4%8Devog_haloa] = Hercegovački ustanak = {{Oružani sukob |naziv = Hercegovački ustanak |dio = |slika = |opis slike = |datum = – |mjesto = – |povod = – |teritorij = – |ishod = – |sukobljeni1 = Hercegovački ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] Crnogorski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Kneževina Crna Gora]] (od lipnja 1876.) |sukobljeni2 = '''Pristaše [[Milan Obrenović (kralj)|Milana IV. Obrenovića]]''' <br> Bosanski ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Kneževina Srbija]] (od lipnja 1876.) <br> <hr> '''Pristaše [[Petar I. Karađorđević|Petra Karađorđevića]]''' <br> – <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] |sukobljeni3 = {{Z|OSM}} [[Osmansko Carstvo]] |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Nikola I. Petrović Njegoš]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Peko Pavlović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Mašo Vrbica]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Trivo Amelica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Golub Babić]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Janko Bajalica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mileta Despotović]] <br> [[Miroslav Hubmajer]]<br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mićo Ljubibratić]] <br> <hr>[[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]] (kao Petar Mrkonić) |zapovjednik3 = {{Z|OSM}} [[Abdul Aziz]] <br> {{Z|OSM}} [[Murat V.]] <br> {{Z|OSM}} [[Abdul Hamid II.]] |jačina1 = – |jačina2 = – |jačina3 = – |postrojbe1 = – |postrojbe2 = – |postrojbe3 = – |posljedice1 = – |posljedice2 = – |posljedice3 = – |bilješke = 150.000 poginulih (1875. – 1878.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} <br> preko 270.000 raseljenih (1875.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} }} '''Hercegovački ustanak''' ili '''Bosanskohercegovački ustanak''' naziv je za ustanak koji je izbio 1875.{{pojasniti|kada i gdje?}} te se proširio diljem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je tada bila u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ustanak je uzrokovao [[Velika istočna kriza|Veliku istočnu krizu]]. Protiv osmanske vlasti borile su se različite skupine ustanika (u tadašnjim izvorima kolektivno su zvani ''ustaše''{{sfn|Puljić|2004|pp=28.}}) različitih ciljeva.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} [[Austro-Ugarska]], [[Kneževina Crna Gora]], [[Rusko Carstvo]] i [[Kneževina Srbija]] pritom su nastojale ostvariti vlastite teritorijalne pretenzije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} Naprotiv, pojedinci su borili za ideološke ciljeve. Primjerice, seljaci su borili za bolje životne uvjete i prava, dok se [[Miroslav Hubmajer]], stranac koji je izabran za vođu bosanskih ustanika, borio za [[panslavenizam|sveslavenstvo]] i [[svjetska revolucija|svjetsku revoluciju]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Starija [[historiografija]] ustanak pogrešno prikazuje kao zajednički ustanak [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} Brojne vođe ustanka protivile su se Srbiji i njenim teritorijalnim željama.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Nije postojalo zajedničko vodstvo, već su vođe brojnih skupina djelovali neovisno o drugima.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Bosanski ustanak završio je s neuspjehom, bez jedne značajne bitke ili događaja.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} Srbija i Crna Gora međusobno su se borile za prevlast.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Procjenjuje se da je tijekom rata poginulo oko 150.000 osoba,{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} više nego tijekom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992. – 1995.) u kojem je poginulo više od 100.000 osoba.{{sfn|Hrvatska enciklopedija}} == Teritorijalne pretenzije == Crna Gora i Srbija isprva nisu ratovale protiv Osmanskog Carstva, ali su aktivno podupirali ustaničke skupine.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Zbog različitih pogleda na budućnost Bosne i Hercegovine, Srbija i Crna Gora podupirale su različite skupine ustanika, nastojeći međusobno oslabiti utjecaj one druge strane. Obje su strane pritom težile potkopati i oslabiti ustaničke skupine koje je podržavao suparnik.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Crnogorski knez [[Nikola I. Petrović Njegoš]] htio je da Srbija pomogne ustanicima u Hercegovini, ali ne izravno, već preko uz posredstvo Crne Gore kako bi se smanjio utjecaj Srbije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=113}} Srbija je željela [[aneksija|anektirati]] čitavu Bosnu i Hercegovinu, a Crna Gora sva područja istočno od [[Neretva|Neretve]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Javno mnijenje u Srbiji i Crnoj Gori podupiralo je ulazak obju zemalja u rat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Pristaše [[Miroslav Hubmajer|Miroslava Hubmajera]], glavnog vođe bosanskog ustanika, zalagali su se za podjelu Bosne i Hercegovine između [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske]] i Crne Gore. Većinski dio pripao bi Hrvatskoj, a manji dio Crnoj Gori, čime bi Srbija ostala bez ikakvih teritorijalnih dobitaka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} == Ustaničke skupine == === Pristaše Petra Karađorđevića === [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]], budući kralj [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]], borio se u Bosni pod imenom Petar Mrkonić.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=110}} Petar je uz svog oca [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandra]], bivšeg kneza Srbije, dotad živio u egzilu.{{sfn|Leček|2009}} Petar je bio [[pretendent]] na prijestolje Bosne i Srbije kojom je tada vladao [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=111–112}} Srbija je na granici postavila vojsku kako bi onemogućila dobrovoljcima iz Srbije da se pridružuju Petrovoj vojsci.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Njegove snage posljednji put su se sukobile s Osmanlijama 25. prosinca 1875. kod Dobrog Sela kojeg su zauzele.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Uskoro je Petar napustio Bosnu jer je njegova vojska tijekom ustanka pretrpjela izrazito velike gubitke.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Premda njegov ustanku nije bilo značajan, starija [[historiografija]] ga je prikazivala kao najvažniju osobu ustanka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} Godine 1925. po njemu je Varcar Vakuf preimenovan u [[Mrkonjić Grad]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} === Pristaše Miroslava Hubmajera === [[Miroslav Hubmajer]], također znan kao Friedrich Hubmayer i Crni Miro, bio je vojni zapovjednik iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Smatrao se [[Slovenac|Slovencem]] iako je bio iz [[Nijemci|njemačke]] obitelji.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Podupirao je [[jugoslavenstvo]] i [[socijalizam]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=118–119}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Hubmajer se pridružio ustanicima u selu [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]] kod [[Trebinje|Trebinja]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Postao je poznat nakon što je uz pedesetak ustanika uspješno opsjedao Drijen krajem kolovoza 1875.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=116}} Hubmajer se prvotno borio u Hercegovini, a u studenom 1875. postao je vođa bosanskih ustanika.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Idućeg mjeseca u [[Javnica|Jamnici]] (današnjoj Javnici kod [[Dvor (općina)|Dvora]] u [[Banovina|Banovini]], tada dijelom Austro-Ugarske) izabran je za vođu svih bosanskih ustanika, pritom pobijedivši protukandidata [[Petar I. Karađorđević|Petra Mrkonića (Karađorevića)]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=121–122}} Izbor Hubmajera, koji je bio stranac, a ne Srbin, nije zadovoljio sve koji su sudjelovali u izboru vođe.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Odlučeno je da će Hubmajer voditi većinu vojske, dok će ostatak vojske biti podijeljen na tri čete.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Zapovjednici tih četa odbili su poslušnost.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Hubmajer je s oko 450 vojnika pokušao prijeći austrougarsko-osmansku granicu kako bi zauzeo [[Bosanska Kostajnica|Tursku Kostajnicu]] (današnju Bosansku Kostajnicu).{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Sa svojim odredom krenuo je iz Dvora prema [[Kuljani (Dvor)|Kuljanima]] gdje je trebao prijeći rijeku [[Una|Unu]] unaprijed dogovrenim brodovima, no tim brodovima nije bilo ni traga.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Nakon tog neuspjeha, bosanski ustanici potjerali su Hubmajera i strance te izabrali svećenike Dukića i Karana za svoje zapovjednike.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} == Strani dobrovoljci == Dobrovoljci diljem [[Europa|Europe]] borili su se u Hercegovačkim ustanku za različite strane.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Njihov ukupan broj je nepoznat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Prema jednom izvještaju u obližnjem [[Dubrovnik]]u, koji se nalazio u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], 22. prosinca 1885. nalazilo se 835 stranih dobrovoljaca (390 [[Kraljevina Italija|Talijana]], 284 [[Treća Francuska Republika|Francuza]], 83 [[Grci|Grka]], 53 [[Britansko Carstvo|Britanaca]], 22 [[Njemačko Carstvo|Nijemaca]], 2 [[SAD|Amerikanca]] i 1 [[Švedsko Carstvo|Šveđanin]]) koji su namjeravali pridružiti ustanku.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Mnogi strani dobrovoljci prešli su u Bosnu i Hercegovinu kroz Austro-Ugarsku, premda su austrougarske vlasti zabranile prelazak granice.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} == Uzroci ustanka == Među uzrocima Hercegovačkog ustanka navode se: oslobođenje od osmanske vladavine,{{sfn|Puljić|2004|pp=141–143}} nepovoljni životni uvjeti,{{sfn|Puljić|2004|pp=143–153}}{{sfn|Nikić|1981|pp=85–88}} učestale suše,{{sfn|Puljić|2004|pp=150}} naslije nad [[kršćani]]ma,{{sfn|Puljić|2004|pp=153–161}} nejednakost između [[muslimani|muslimana]] i kršćana,{{sfn|Puljić|2004|pp=153}} postojanje korumpiranog pravnog sustava koji je pretežito favorizirao muslimane,{{sfn|Puljić|2004|pp=154}}{{sfn|Nikić|1981|pp=81–85}} mnogobrojni porezi,{{sfn|Nikić|1981|pp=69–78}} osmanski [[feudalizam|feudalni]] sustav.{{sfn|Nikić|1981|pp=78–81}} == Tijek ustanka == Dodaj "Barjak Austrije pred nama je".{{sfn|Puljić|2004|pp=186}} U kolovozu se Marijan Papac s 2000 ustanika zaputio u planinske krajeve gdje je spašavao [[Transhumanca |transhumantne stočare]] sa stokom.{{sfn|Puljić|2004|pp=52}} === Regionalni rat === Pod pritiskom javnosti, Srbija i Crna Gora u lipnju 1876. objavile su rat Osmanskom Carstvom čime su započele [[Prvi srpsko-turski rat]] i [[Crnogorsko-turski rat (1876. – 1878.)|Crnogorsko-turski rat]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Rat je bio katastrofalan za Srbiju te je okončan 28. veljače 1877.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} == Podrška??? == <!--- Hrvati u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskoj]] većinski su podržavali ustanak. {{sfn|Puljić|2004|pp=175}} TREBA BOLJA FORMULACIJA I IZVOR----> U [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] prevladavala su suprotstavljena mišljenja o ustanku. [[Mađari]] i mađarske publikacije bile su na strani Osmanskog Carstva,{{sfn|Puljić|2004|pp=174–175}} dok su Hrvati većinski podržavali ustanike.{{sfn|Puljić|2004|pp=177}} Slične podjele postojale su i u [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] koja se nalazila u [[Cislajtanija|austrijskom dijelu]] Austro-Ugarske. Ustanike su podržavali [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaci]], za razliku od [[Autonomaši|autonomaša]] koji su smatrali da ga je pokrenuo [[Gabrijel Rodić]], tadašnji guverner Dalmacije.{{sfn|Puljić|2004|pp=176–177}} U Hrvatskoj su ustanak podržavali tadašnji hrvatski ban [[Ivan Mažuranić]],{{sfn|Puljić|2004|pp=177}}{{sfn|Barbarić|2006|pp=261}} [[Franjo Rački]],{{sfn|Puljić|2004|pp=178}} i [[Josip Juraj Strossmayer]].{{sfn|Puljić|2004|pp=178}} Ustanike nije podržavao [[Ante Starčević]], smatravši da bi Bosna i Hercegovina trebala ostati pod Osmanskim Carstvom kao autonomno područje.{{sfn|Barbarić|2006|pp=261}}{{sfn|Puljić|2004|pp=179}} STAO SAM NA 189. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{Commons|Category:Herzegovina Uprising (1875–77)}} * {{citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bosna-i-hercegovina|title=Bosna i Hercegovina|encyclopedia=Hrvatska enciklopedija|ref=Hrvatska enciklopedija}} * {{Citiranje časopisa|last=Barbarić|first=Ivan|date=2006|title=Politička djelatnost Ivana Mažuranića|url=https://hrcak.srce.hr/file/481094|format=|journal=Vinodolski zbornik : godišnjak za gospodarstvo-turizam, povijesnu i kulturnu baštinu, ekologiju i promicanje ljudskog stvaralaštva|volume=|issue=11|pages=241–264}} * {{Citiranje časopisa|last=Jezernik|first=Božidar|date=2021|title=Methodological Piedmontism and Re-writing of Early Yugoslav History|url=https://hrcak.srce.hr/file/398234|format=|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|volume=53|issue=2|pages=107–143}} * {{citiranje enciklopedije|last=Leček|first=Suzana|year=2009|title=Karađorđevići|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/karadjordjevici|encyclopedia=Hrvatski biografski leksikon}} * {{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=1981|title=Paškal Buconjić: glavni uzroci ustanka kršćanskog stanovništva u Hercegovini (1875). Kratak osvrt na namete|url=https://hrcak.srce.hr/file/144437|format=|journal=Croatica Christiana periodica|volume=5|issue=8|pages=67–89}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=1–544}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Osmanska vojna povijest]] [[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]] [[Kategorija:Srbijanska vojna povijest]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bune]] = Poztencijalna literatura (samo neka Puljićeva djela su navedena jer ih ima stvarno puno) = NAVEDI IZRAZ USTAŠE * {{Citiranje časopisa|last=Bilić|first=Frano|date=2022|title=Aneksija Bosne i Hercegovine na stranicama Velebita i Narodnog lista|url=https://hrcak.srce.hr/file/425501|format=|journal=Vjesnik dalmatinskih arhiva : Izvori i prilozi za povijest Dalmacije|volume=3|issue=1|pages=512–537}} * {{Citiranje časopisa|last=Draganović|first=Krunoslav|date=2012|title=Otomanska Bosna u XIX. stoljeću i carski namjesnici u njoj|url=https://hrcak.srce.hr/file/394612|format=|journal=Vrhbosnensia : Časopis za teološka i međureligijska pitanja|volume=16|issue=2|pages=463–499}} * {{Citiranje časopisa|last=Jukić|first=Milo|date=2020|title=Fra Grgo Martić kao posrednik između Katoličke Crkve i osmanlijske vlasti u neobjavljenim ljetopisima Franjevačkoga samostana Kreševo|url=https://hrcak.srce.hr/file/354401|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=6|pages=209–232}} * {{Citiranje časopisa|last=Lučić|first=Ivo|date=|title=Ima li Hercegovine? (Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?)|url=https://hrcak.srce.hr/file/28953|format=|journal=National Security and the Future|volume=6|issue=3–4|pages=37–86}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2008|title=Popisi izbjeglica iz donje Hercegovine u Dubrovačko primorje 1875. – 1878. |url=https://www.academia.edu/37120784/Humski_zbornik_XI_Popis_izbjeglica_iz_Donje_Hercegovine_u_dubrova%C4%8Dko_Primorje_1875_1878_godine_2008_|format=|journal=Humski zbornik|volume=11|issue=|pages=1–214}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2009|title=Uloga vojvode don Ivana Musića u ustanku hercegovačkih Hrvata|url=https://www.academia.edu/37032990/Uloga_vojvode_don_Ivana_Musi%C4%87a_u_ustanku_hercegova%C4%8Dkih_Hrvata_2009_|format=|journal=Uloga Hrvata u Hercegovačkome ustanku (1875. – 1878.)|volume=|issue=|pages=217–272}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2012|title=Pregled političkih i crkvenih zbivanja u vrijeme fra Nikole Šimovića|url=https://www.academia.edu/36807885/Pregled_politi%C4%8Dkih_i_crkvenih_zbivanja_u_vrijeme_fra_Nikole_%C5%A0imovi%C4%87a_pdf_2012_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–40}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2016|title=Vojvodina Donja Hercegovina (zanemarena pa zaboravljena)|url=https://www.academia.edu/37065285/Vojvodina_Donja_Hercegovina_zanemarena_pa_zaboravljena_2016_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–26}} * {{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=147–169}} * {{Citiranje časopisa|last=Slišković|first=Slavko|date=2020|title=Kako je Strossmayer vidio Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/408428|format=|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|volume=38|issue=1|pages=115–145}} * {{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=2016|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića|url=https://hrcak.srce.hr/file/247036|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|issue=|pages=109–140}} * {{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=2016|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/file/247052|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=2|pages=141–231}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} hmoprj4nj1z4paq7c5m2oyaw7jphpqf 7430603 7430602 2026-04-15T19:30:17Z Croxyz 205325 /* Podrška??? */ 7430603 wikitext text/x-wiki = Metapedija = Popis članaka koje sadrže falsifikatske radove Yoshamye/A. Ž. Lovrića/Metapedije: == Jezikoslovlje == * [[Kajkavski književni jezik]] * [[Šćakavski]] * [[Cakavizam]] == POV == * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fhzsoli.blogspot.hr&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fkomunistickizlocini.net&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] == Opisi == * [https://www.wikidata.org/w/index.php?title=Special:Contributions/Selma_1990&target=Selma+1990&offset=&limit=500] == Ledić == Članci koji citiraju Ledića, a nisu predloženi za brisanje: *[[Rusalka]] *[[Suđenice]] *[[Vodanoj]] == Ispraviti == * intitle:/republika/ *[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=500&offset=0&ns0=1&search=insource%3A%2FValpovo%5C%5D%5C%5D-%2F ovo] * kat:životopisi, živinice i petrovaradin * .- [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Revolucija_1848.-1849.] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Crnogorska_vojska_1879.-1912.] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?go=Kreni&search=intitle%3A%2F%5C.-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] * [[Lažno Sunce]] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:Tipovi_sun%C4%8Devog_haloa] = Hercegovački ustanak = {{Oružani sukob |naziv = Hercegovački ustanak |dio = |slika = |opis slike = |datum = – |mjesto = – |povod = – |teritorij = – |ishod = – |sukobljeni1 = Hercegovački ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] Crnogorski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Kneževina Crna Gora]] (od lipnja 1876.) |sukobljeni2 = '''Pristaše [[Milan Obrenović (kralj)|Milana IV. Obrenovića]]''' <br> Bosanski ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Kneževina Srbija]] (od lipnja 1876.) <br> <hr> '''Pristaše [[Petar I. Karađorđević|Petra Karađorđevića]]''' <br> – <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] |sukobljeni3 = {{Z|OSM}} [[Osmansko Carstvo]] |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Nikola I. Petrović Njegoš]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Peko Pavlović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Mašo Vrbica]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Trivo Amelica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Golub Babić]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Janko Bajalica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mileta Despotović]] <br> [[Miroslav Hubmajer]]<br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mićo Ljubibratić]] <br> <hr>[[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]] (kao Petar Mrkonić) |zapovjednik3 = {{Z|OSM}} [[Abdul Aziz]] <br> {{Z|OSM}} [[Murat V.]] <br> {{Z|OSM}} [[Abdul Hamid II.]] |jačina1 = – |jačina2 = – |jačina3 = – |postrojbe1 = – |postrojbe2 = – |postrojbe3 = – |posljedice1 = – |posljedice2 = – |posljedice3 = – |bilješke = 150.000 poginulih (1875. – 1878.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} <br> preko 270.000 raseljenih (1875.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} }} '''Hercegovački ustanak''' ili '''Bosanskohercegovački ustanak''' naziv je za ustanak koji je izbio 1875.{{pojasniti|kada i gdje?}} te se proširio diljem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je tada bila u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ustanak je uzrokovao [[Velika istočna kriza|Veliku istočnu krizu]]. Protiv osmanske vlasti borile su se različite skupine ustanika (u tadašnjim izvorima kolektivno su zvani ''ustaše''{{sfn|Puljić|2004|pp=28.}}) različitih ciljeva.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} [[Austro-Ugarska]], [[Kneževina Crna Gora]], [[Rusko Carstvo]] i [[Kneževina Srbija]] pritom su nastojale ostvariti vlastite teritorijalne pretenzije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} Naprotiv, pojedinci su borili za ideološke ciljeve. Primjerice, seljaci su borili za bolje životne uvjete i prava, dok se [[Miroslav Hubmajer]], stranac koji je izabran za vođu bosanskih ustanika, borio za [[panslavenizam|sveslavenstvo]] i [[svjetska revolucija|svjetsku revoluciju]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Starija [[historiografija]] ustanak pogrešno prikazuje kao zajednički ustanak [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} Brojne vođe ustanka protivile su se Srbiji i njenim teritorijalnim željama.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Nije postojalo zajedničko vodstvo, već su vođe brojnih skupina djelovali neovisno o drugima.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Bosanski ustanak završio je s neuspjehom, bez jedne značajne bitke ili događaja.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} Srbija i Crna Gora međusobno su se borile za prevlast.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Procjenjuje se da je tijekom rata poginulo oko 150.000 osoba,{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} više nego tijekom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992. – 1995.) u kojem je poginulo više od 100.000 osoba.{{sfn|Hrvatska enciklopedija}} == Teritorijalne pretenzije == Crna Gora i Srbija isprva nisu ratovale protiv Osmanskog Carstva, ali su aktivno podupirali ustaničke skupine.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Zbog različitih pogleda na budućnost Bosne i Hercegovine, Srbija i Crna Gora podupirale su različite skupine ustanika, nastojeći međusobno oslabiti utjecaj one druge strane. Obje su strane pritom težile potkopati i oslabiti ustaničke skupine koje je podržavao suparnik.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Crnogorski knez [[Nikola I. Petrović Njegoš]] htio je da Srbija pomogne ustanicima u Hercegovini, ali ne izravno, već preko uz posredstvo Crne Gore kako bi se smanjio utjecaj Srbije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=113}} Srbija je željela [[aneksija|anektirati]] čitavu Bosnu i Hercegovinu, a Crna Gora sva područja istočno od [[Neretva|Neretve]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Javno mnijenje u Srbiji i Crnoj Gori podupiralo je ulazak obju zemalja u rat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Pristaše [[Miroslav Hubmajer|Miroslava Hubmajera]], glavnog vođe bosanskog ustanika, zalagali su se za podjelu Bosne i Hercegovine između [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske]] i Crne Gore. Većinski dio pripao bi Hrvatskoj, a manji dio Crnoj Gori, čime bi Srbija ostala bez ikakvih teritorijalnih dobitaka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} == Ustaničke skupine == === Pristaše Petra Karađorđevića === [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]], budući kralj [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]], borio se u Bosni pod imenom Petar Mrkonić.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=110}} Petar je uz svog oca [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandra]], bivšeg kneza Srbije, dotad živio u egzilu.{{sfn|Leček|2009}} Petar je bio [[pretendent]] na prijestolje Bosne i Srbije kojom je tada vladao [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=111–112}} Srbija je na granici postavila vojsku kako bi onemogućila dobrovoljcima iz Srbije da se pridružuju Petrovoj vojsci.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Njegove snage posljednji put su se sukobile s Osmanlijama 25. prosinca 1875. kod Dobrog Sela kojeg su zauzele.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Uskoro je Petar napustio Bosnu jer je njegova vojska tijekom ustanka pretrpjela izrazito velike gubitke.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Premda njegov ustanku nije bilo značajan, starija [[historiografija]] ga je prikazivala kao najvažniju osobu ustanka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} Godine 1925. po njemu je Varcar Vakuf preimenovan u [[Mrkonjić Grad]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} === Pristaše Miroslava Hubmajera === [[Miroslav Hubmajer]], također znan kao Friedrich Hubmayer i Crni Miro, bio je vojni zapovjednik iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Smatrao se [[Slovenac|Slovencem]] iako je bio iz [[Nijemci|njemačke]] obitelji.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Podupirao je [[jugoslavenstvo]] i [[socijalizam]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=118–119}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Hubmajer se pridružio ustanicima u selu [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]] kod [[Trebinje|Trebinja]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Postao je poznat nakon što je uz pedesetak ustanika uspješno opsjedao Drijen krajem kolovoza 1875.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=116}} Hubmajer se prvotno borio u Hercegovini, a u studenom 1875. postao je vođa bosanskih ustanika.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Idućeg mjeseca u [[Javnica|Jamnici]] (današnjoj Javnici kod [[Dvor (općina)|Dvora]] u [[Banovina|Banovini]], tada dijelom Austro-Ugarske) izabran je za vođu svih bosanskih ustanika, pritom pobijedivši protukandidata [[Petar I. Karađorđević|Petra Mrkonića (Karađorevića)]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=121–122}} Izbor Hubmajera, koji je bio stranac, a ne Srbin, nije zadovoljio sve koji su sudjelovali u izboru vođe.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Odlučeno je da će Hubmajer voditi većinu vojske, dok će ostatak vojske biti podijeljen na tri čete.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Zapovjednici tih četa odbili su poslušnost.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Hubmajer je s oko 450 vojnika pokušao prijeći austrougarsko-osmansku granicu kako bi zauzeo [[Bosanska Kostajnica|Tursku Kostajnicu]] (današnju Bosansku Kostajnicu).{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Sa svojim odredom krenuo je iz Dvora prema [[Kuljani (Dvor)|Kuljanima]] gdje je trebao prijeći rijeku [[Una|Unu]] unaprijed dogovrenim brodovima, no tim brodovima nije bilo ni traga.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Nakon tog neuspjeha, bosanski ustanici potjerali su Hubmajera i strance te izabrali svećenike Dukića i Karana za svoje zapovjednike.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} == Strani dobrovoljci == Dobrovoljci diljem [[Europa|Europe]] borili su se u Hercegovačkim ustanku za različite strane.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Njihov ukupan broj je nepoznat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Prema jednom izvještaju u obližnjem [[Dubrovnik]]u, koji se nalazio u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], 22. prosinca 1885. nalazilo se 835 stranih dobrovoljaca (390 [[Kraljevina Italija|Talijana]], 284 [[Treća Francuska Republika|Francuza]], 83 [[Grci|Grka]], 53 [[Britansko Carstvo|Britanaca]], 22 [[Njemačko Carstvo|Nijemaca]], 2 [[SAD|Amerikanca]] i 1 [[Švedsko Carstvo|Šveđanin]]) koji su namjeravali pridružiti ustanku.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Mnogi strani dobrovoljci prešli su u Bosnu i Hercegovinu kroz Austro-Ugarsku, premda su austrougarske vlasti zabranile prelazak granice.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} == Uzroci ustanka == Među uzrocima Hercegovačkog ustanka navode se: oslobođenje od osmanske vladavine,{{sfn|Puljić|2004|pp=141–143}} nepovoljni životni uvjeti,{{sfn|Puljić|2004|pp=143–153}}{{sfn|Nikić|1981|pp=85–88}} učestale suše,{{sfn|Puljić|2004|pp=150}} naslije nad [[kršćani]]ma,{{sfn|Puljić|2004|pp=153–161}} nejednakost između [[muslimani|muslimana]] i kršćana,{{sfn|Puljić|2004|pp=153}} postojanje korumpiranog pravnog sustava koji je pretežito favorizirao muslimane,{{sfn|Puljić|2004|pp=154}}{{sfn|Nikić|1981|pp=81–85}} mnogobrojni porezi,{{sfn|Nikić|1981|pp=69–78}} osmanski [[feudalizam|feudalni]] sustav.{{sfn|Nikić|1981|pp=78–81}} == Tijek ustanka == Dodaj "Barjak Austrije pred nama je".{{sfn|Puljić|2004|pp=186}} U kolovozu se Marijan Papac s 2000 ustanika zaputio u planinske krajeve gdje je spašavao [[Transhumanca |transhumantne stočare]] sa stokom.{{sfn|Puljić|2004|pp=52}} === Regionalni rat === Pod pritiskom javnosti, Srbija i Crna Gora u lipnju 1876. objavile su rat Osmanskom Carstvom čime su započele [[Prvi srpsko-turski rat]] i [[Crnogorsko-turski rat (1876. – 1878.)|Crnogorsko-turski rat]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Rat je bio katastrofalan za Srbiju te je okončan 28. veljače 1877.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} == Odjeci u Hrvatskoj == <!--- Hrvati u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskoj]] većinski su podržavali ustanak. {{sfn|Puljić|2004|pp=175}} TREBA BOLJA FORMULACIJA I IZVOR----> U [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] prevladavala su suprotstavljena mišljenja o ustanku. [[Mađari]] i mađarske publikacije bile su na strani Osmanskog Carstva,{{sfn|Puljić|2004|pp=174–175}} dok su Hrvati većinski podržavali ustanike.{{sfn|Puljić|2004|pp=177}} Slične podjele postojale su i u [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] koja se nalazila u [[Cislajtanija|austrijskom dijelu]] Austro-Ugarske. Ustanike su podržavali [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaci]], za razliku od [[Autonomaši|autonomaša]] koji su smatrali da ga je pokrenuo [[Gabrijel Rodić]], tadašnji guverner Dalmacije.{{sfn|Puljić|2004|pp=176–177}} U Hrvatskoj su ustanak podržavali tadašnji hrvatski ban [[Ivan Mažuranić]],{{sfn|Puljić|2004|pp=177}}{{sfn|Barbarić|2006|pp=261}} [[Franjo Rački]],{{sfn|Puljić|2004|pp=178}} i [[Josip Juraj Strossmayer]].{{sfn|Puljić|2004|pp=178}} Ustanike nije podržavao [[Ante Starčević]], smatravši da bi Bosna i Hercegovina trebala ostati pod Osmanskim Carstvom kao autonomno područje.{{sfn|Barbarić|2006|pp=261}}{{sfn|Puljić|2004|pp=179}} STAO SAM NA 189. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{Commons|Category:Herzegovina Uprising (1875–77)}} * {{citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bosna-i-hercegovina|title=Bosna i Hercegovina|encyclopedia=Hrvatska enciklopedija|ref=Hrvatska enciklopedija}} * {{Citiranje časopisa|last=Barbarić|first=Ivan|date=2006|title=Politička djelatnost Ivana Mažuranića|url=https://hrcak.srce.hr/file/481094|format=|journal=Vinodolski zbornik : godišnjak za gospodarstvo-turizam, povijesnu i kulturnu baštinu, ekologiju i promicanje ljudskog stvaralaštva|volume=|issue=11|pages=241–264}} * {{Citiranje časopisa|last=Jezernik|first=Božidar|date=2021|title=Methodological Piedmontism and Re-writing of Early Yugoslav History|url=https://hrcak.srce.hr/file/398234|format=|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|volume=53|issue=2|pages=107–143}} * {{citiranje enciklopedije|last=Leček|first=Suzana|year=2009|title=Karađorđevići|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/karadjordjevici|encyclopedia=Hrvatski biografski leksikon}} * {{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=1981|title=Paškal Buconjić: glavni uzroci ustanka kršćanskog stanovništva u Hercegovini (1875). Kratak osvrt na namete|url=https://hrcak.srce.hr/file/144437|format=|journal=Croatica Christiana periodica|volume=5|issue=8|pages=67–89}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=1–544}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Osmanska vojna povijest]] [[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]] [[Kategorija:Srbijanska vojna povijest]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bune]] = Poztencijalna literatura (samo neka Puljićeva djela su navedena jer ih ima stvarno puno) = NAVEDI IZRAZ USTAŠE * {{Citiranje časopisa|last=Bilić|first=Frano|date=2022|title=Aneksija Bosne i Hercegovine na stranicama Velebita i Narodnog lista|url=https://hrcak.srce.hr/file/425501|format=|journal=Vjesnik dalmatinskih arhiva : Izvori i prilozi za povijest Dalmacije|volume=3|issue=1|pages=512–537}} * {{Citiranje časopisa|last=Draganović|first=Krunoslav|date=2012|title=Otomanska Bosna u XIX. stoljeću i carski namjesnici u njoj|url=https://hrcak.srce.hr/file/394612|format=|journal=Vrhbosnensia : Časopis za teološka i međureligijska pitanja|volume=16|issue=2|pages=463–499}} * {{Citiranje časopisa|last=Jukić|first=Milo|date=2020|title=Fra Grgo Martić kao posrednik između Katoličke Crkve i osmanlijske vlasti u neobjavljenim ljetopisima Franjevačkoga samostana Kreševo|url=https://hrcak.srce.hr/file/354401|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=6|pages=209–232}} * {{Citiranje časopisa|last=Lučić|first=Ivo|date=|title=Ima li Hercegovine? (Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?)|url=https://hrcak.srce.hr/file/28953|format=|journal=National Security and the Future|volume=6|issue=3–4|pages=37–86}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2008|title=Popisi izbjeglica iz donje Hercegovine u Dubrovačko primorje 1875. – 1878. |url=https://www.academia.edu/37120784/Humski_zbornik_XI_Popis_izbjeglica_iz_Donje_Hercegovine_u_dubrova%C4%8Dko_Primorje_1875_1878_godine_2008_|format=|journal=Humski zbornik|volume=11|issue=|pages=1–214}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2009|title=Uloga vojvode don Ivana Musića u ustanku hercegovačkih Hrvata|url=https://www.academia.edu/37032990/Uloga_vojvode_don_Ivana_Musi%C4%87a_u_ustanku_hercegova%C4%8Dkih_Hrvata_2009_|format=|journal=Uloga Hrvata u Hercegovačkome ustanku (1875. – 1878.)|volume=|issue=|pages=217–272}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2012|title=Pregled političkih i crkvenih zbivanja u vrijeme fra Nikole Šimovića|url=https://www.academia.edu/36807885/Pregled_politi%C4%8Dkih_i_crkvenih_zbivanja_u_vrijeme_fra_Nikole_%C5%A0imovi%C4%87a_pdf_2012_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–40}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2016|title=Vojvodina Donja Hercegovina (zanemarena pa zaboravljena)|url=https://www.academia.edu/37065285/Vojvodina_Donja_Hercegovina_zanemarena_pa_zaboravljena_2016_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–26}} * {{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=147–169}} * {{Citiranje časopisa|last=Slišković|first=Slavko|date=2020|title=Kako je Strossmayer vidio Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/408428|format=|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|volume=38|issue=1|pages=115–145}} * {{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=2016|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića|url=https://hrcak.srce.hr/file/247036|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|issue=|pages=109–140}} * {{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=2016|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/file/247052|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=2|pages=141–231}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} 07c5mwfb24qzoxp3z55zrunxzofnkno 7430610 7430603 2026-04-15T19:42:39Z Croxyz 205325 /* Odjeci u Hrvatskoj */ 7430610 wikitext text/x-wiki = Metapedija = Popis članaka koje sadrže falsifikatske radove Yoshamye/A. Ž. Lovrića/Metapedije: == Jezikoslovlje == * [[Kajkavski književni jezik]] * [[Šćakavski]] * [[Cakavizam]] == POV == * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fhzsoli.blogspot.hr&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fkomunistickizlocini.net&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] == Opisi == * [https://www.wikidata.org/w/index.php?title=Special:Contributions/Selma_1990&target=Selma+1990&offset=&limit=500] == Ledić == Članci koji citiraju Ledića, a nisu predloženi za brisanje: *[[Rusalka]] *[[Suđenice]] *[[Vodanoj]] == Ispraviti == * intitle:/republika/ *[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=500&offset=0&ns0=1&search=insource%3A%2FValpovo%5C%5D%5C%5D-%2F ovo] * kat:životopisi, živinice i petrovaradin * .- [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Revolucija_1848.-1849.] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Crnogorska_vojska_1879.-1912.] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?go=Kreni&search=intitle%3A%2F%5C.-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] * [[Lažno Sunce]] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:Tipovi_sun%C4%8Devog_haloa] = Hercegovački ustanak = {{Oružani sukob |naziv = Hercegovački ustanak |dio = |slika = |opis slike = |datum = – |mjesto = – |povod = – |teritorij = – |ishod = – |sukobljeni1 = Hercegovački ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] Crnogorski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Kneževina Crna Gora]] (od lipnja 1876.) |sukobljeni2 = '''Pristaše [[Milan Obrenović (kralj)|Milana IV. Obrenovića]]''' <br> Bosanski ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Kneževina Srbija]] (od lipnja 1876.) <br> <hr> '''Pristaše [[Petar I. Karađorđević|Petra Karađorđevića]]''' <br> – <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] |sukobljeni3 = {{Z|OSM}} [[Osmansko Carstvo]] |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Nikola I. Petrović Njegoš]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Peko Pavlović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Mašo Vrbica]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Trivo Amelica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Golub Babić]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Janko Bajalica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mileta Despotović]] <br> [[Miroslav Hubmajer]]<br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mićo Ljubibratić]] <br> <hr>[[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]] (kao Petar Mrkonić) |zapovjednik3 = {{Z|OSM}} [[Abdul Aziz]] <br> {{Z|OSM}} [[Murat V.]] <br> {{Z|OSM}} [[Abdul Hamid II.]] |jačina1 = – |jačina2 = – |jačina3 = – |postrojbe1 = – |postrojbe2 = – |postrojbe3 = – |posljedice1 = – |posljedice2 = – |posljedice3 = – |bilješke = 150.000 poginulih (1875. – 1878.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} <br> preko 270.000 raseljenih (1875.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} }} '''Hercegovački ustanak''' ili '''Bosanskohercegovački ustanak''' naziv je za ustanak koji je izbio 1875.{{pojasniti|kada i gdje?}} te se proširio diljem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je tada bila u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ustanak je uzrokovao [[Velika istočna kriza|Veliku istočnu krizu]]. Protiv osmanske vlasti borile su se različite skupine ustanika (u tadašnjim izvorima kolektivno su zvani ''ustaše''{{sfn|Puljić|2004|pp=28.}}) različitih ciljeva.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} [[Austro-Ugarska]], [[Kneževina Crna Gora]], [[Rusko Carstvo]] i [[Kneževina Srbija]] pritom su nastojale ostvariti vlastite teritorijalne pretenzije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} Naprotiv, pojedinci su borili za ideološke ciljeve. Primjerice, seljaci su borili za bolje životne uvjete i prava, dok se [[Miroslav Hubmajer]], stranac koji je izabran za vođu bosanskih ustanika, borio za [[panslavenizam|sveslavenstvo]] i [[svjetska revolucija|svjetsku revoluciju]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Starija [[historiografija]] ustanak pogrešno prikazuje kao zajednički ustanak [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} Brojne vođe ustanka protivile su se Srbiji i njenim teritorijalnim željama.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Nije postojalo zajedničko vodstvo, već su vođe brojnih skupina djelovali neovisno o drugima.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Bosanski ustanak završio je s neuspjehom, bez jedne značajne bitke ili događaja.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} Srbija i Crna Gora međusobno su se borile za prevlast.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Procjenjuje se da je tijekom rata poginulo oko 150.000 osoba,{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} više nego tijekom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992. – 1995.) u kojem je poginulo više od 100.000 osoba.{{sfn|Hrvatska enciklopedija}} == Teritorijalne pretenzije == Crna Gora i Srbija isprva nisu ratovale protiv Osmanskog Carstva, ali su aktivno podupirali ustaničke skupine.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Zbog različitih pogleda na budućnost Bosne i Hercegovine, Srbija i Crna Gora podupirale su različite skupine ustanika, nastojeći međusobno oslabiti utjecaj one druge strane. Obje su strane pritom težile potkopati i oslabiti ustaničke skupine koje je podržavao suparnik.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Crnogorski knez [[Nikola I. Petrović Njegoš]] htio je da Srbija pomogne ustanicima u Hercegovini, ali ne izravno, već preko uz posredstvo Crne Gore kako bi se smanjio utjecaj Srbije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=113}} Srbija je željela [[aneksija|anektirati]] čitavu Bosnu i Hercegovinu, a Crna Gora sva područja istočno od [[Neretva|Neretve]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Javno mnijenje u Srbiji i Crnoj Gori podupiralo je ulazak obju zemalja u rat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Pristaše [[Miroslav Hubmajer|Miroslava Hubmajera]], glavnog vođe bosanskog ustanika, zalagali su se za podjelu Bosne i Hercegovine između [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske]] i Crne Gore. Većinski dio pripao bi Hrvatskoj, a manji dio Crnoj Gori, čime bi Srbija ostala bez ikakvih teritorijalnih dobitaka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} == Ustaničke skupine == === Pristaše Petra Karađorđevića === [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]], budući kralj [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]], borio se u Bosni pod imenom Petar Mrkonić.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=110}} Petar je uz svog oca [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandra]], bivšeg kneza Srbije, dotad živio u egzilu.{{sfn|Leček|2009}} Petar je bio [[pretendent]] na prijestolje Bosne i Srbije kojom je tada vladao [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=111–112}} Srbija je na granici postavila vojsku kako bi onemogućila dobrovoljcima iz Srbije da se pridružuju Petrovoj vojsci.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Njegove snage posljednji put su se sukobile s Osmanlijama 25. prosinca 1875. kod Dobrog Sela kojeg su zauzele.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Uskoro je Petar napustio Bosnu jer je njegova vojska tijekom ustanka pretrpjela izrazito velike gubitke.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Premda njegov ustanku nije bilo značajan, starija [[historiografija]] ga je prikazivala kao najvažniju osobu ustanka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} Godine 1925. po njemu je Varcar Vakuf preimenovan u [[Mrkonjić Grad]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} === Pristaše Miroslava Hubmajera === [[Miroslav Hubmajer]], također znan kao Friedrich Hubmayer i Crni Miro, bio je vojni zapovjednik iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Smatrao se [[Slovenac|Slovencem]] iako je bio iz [[Nijemci|njemačke]] obitelji.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Podupirao je [[jugoslavenstvo]] i [[socijalizam]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=118–119}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Hubmajer se pridružio ustanicima u selu [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]] kod [[Trebinje|Trebinja]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Postao je poznat nakon što je uz pedesetak ustanika uspješno opsjedao Drijen krajem kolovoza 1875.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=116}} Hubmajer se prvotno borio u Hercegovini, a u studenom 1875. postao je vođa bosanskih ustanika.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Idućeg mjeseca u [[Javnica|Jamnici]] (današnjoj Javnici kod [[Dvor (općina)|Dvora]] u [[Banovina|Banovini]], tada dijelom Austro-Ugarske) izabran je za vođu svih bosanskih ustanika, pritom pobijedivši protukandidata [[Petar I. Karađorđević|Petra Mrkonića (Karađorevića)]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=121–122}} Izbor Hubmajera, koji je bio stranac, a ne Srbin, nije zadovoljio sve koji su sudjelovali u izboru vođe.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Odlučeno je da će Hubmajer voditi većinu vojske, dok će ostatak vojske biti podijeljen na tri čete.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Zapovjednici tih četa odbili su poslušnost.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Hubmajer je s oko 450 vojnika pokušao prijeći austrougarsko-osmansku granicu kako bi zauzeo [[Bosanska Kostajnica|Tursku Kostajnicu]] (današnju Bosansku Kostajnicu).{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Sa svojim odredom krenuo je iz Dvora prema [[Kuljani (Dvor)|Kuljanima]] gdje je trebao prijeći rijeku [[Una|Unu]] unaprijed dogovrenim brodovima, no tim brodovima nije bilo ni traga.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Nakon tog neuspjeha, bosanski ustanici potjerali su Hubmajera i strance te izabrali svećenike Dukića i Karana za svoje zapovjednike.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} == Strani dobrovoljci == Dobrovoljci diljem [[Europa|Europe]] borili su se u Hercegovačkim ustanku za različite strane.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Njihov ukupan broj je nepoznat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Prema jednom izvještaju u obližnjem [[Dubrovnik]]u, koji se nalazio u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], 22. prosinca 1885. nalazilo se 835 stranih dobrovoljaca (390 [[Kraljevina Italija|Talijana]], 284 [[Treća Francuska Republika|Francuza]], 83 [[Grci|Grka]], 53 [[Britansko Carstvo|Britanaca]], 22 [[Njemačko Carstvo|Nijemaca]], 2 [[SAD|Amerikanca]] i 1 [[Švedsko Carstvo|Šveđanin]]) koji su namjeravali pridružiti ustanku.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Mnogi strani dobrovoljci prešli su u Bosnu i Hercegovinu kroz Austro-Ugarsku, premda su austrougarske vlasti zabranile prelazak granice.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} == Uzroci ustanka == Među uzrocima Hercegovačkog ustanka navode se: oslobođenje od osmanske vladavine,{{sfn|Puljić|2004|pp=141–143}} nepovoljni životni uvjeti,{{sfn|Puljić|2004|pp=143–153}}{{sfn|Nikić|1981|pp=85–88}} učestale suše,{{sfn|Puljić|2004|pp=150}} naslije nad [[kršćani]]ma,{{sfn|Puljić|2004|pp=153–161}} nejednakost između [[muslimani|muslimana]] i kršćana,{{sfn|Puljić|2004|pp=153}} postojanje korumpiranog pravnog sustava koji je pretežito favorizirao muslimane,{{sfn|Puljić|2004|pp=154}}{{sfn|Nikić|1981|pp=81–85}} mnogobrojni porezi,{{sfn|Nikić|1981|pp=69–78}} osmanski [[feudalizam|feudalni]] sustav.{{sfn|Nikić|1981|pp=78–81}} == Tijek ustanka == Dodaj "Barjak Austrije pred nama je".{{sfn|Puljić|2004|pp=186}} U kolovozu se Marijan Papac s 2000 ustanika zaputio u planinske krajeve gdje je spašavao [[Transhumanca |transhumantne stočare]] sa stokom.{{sfn|Puljić|2004|pp=52}} === Regionalni rat === Pod pritiskom javnosti, Srbija i Crna Gora u lipnju 1876. objavile su rat Osmanskom Carstvom čime su započele [[Prvi srpsko-turski rat]] i [[Crnogorsko-turski rat (1876. – 1878.)|Crnogorsko-turski rat]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Rat je bio katastrofalan za Srbiju te je okončan 28. veljače 1877.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} == Odjeci u Hrvatskoj == <!--- Hrvati u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskoj]] većinski su podržavali ustanak. {{sfn|Puljić|2004|pp=175}} TREBA BOLJA FORMULACIJA I IZVOR----> U [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] prevladavala su suprotstavljena mišljenja o ustanku. [[Mađari]] i mađarske publikacije bile su na strani Osmanskog Carstva,{{sfn|Puljić|2004|pp=174–175}} dok su Hrvati većinski podržavali ustanike.{{sfn|Puljić|2004|pp=177}} Slične podjele postojale su i u [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] koja se nalazila u [[Cislajtanija|austrijskom dijelu]] Austro-Ugarske. Ustanike su podržavali [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaci]], za razliku od [[Autonomaši|autonomaša]] koji su smatrali da ga je pokrenuo [[Gabrijel Rodić]], tadašnji guverner Dalmacije.{{sfn|Puljić|2004|pp=176–177}} U Hrvatskoj su ustanak podržavali tadašnji hrvatski ban [[Ivan Mažuranić]],{{sfn|Puljić|2004|pp=177}}{{sfn|Barbarić|2006|pp=261}} [[Franjo Rački]],{{sfn|Puljić|2004|pp=178}} i [[Josip Juraj Strossmayer]].{{sfn|Puljić|2004|pp=178}} Ustanike nije podržavao [[Ante Starčević]], smatravši da bi Bosna i Hercegovina trebala ostati pod Osmanskim Carstvom kao autonomno područje.{{sfn|Barbarić|2006|pp=261}}{{sfn|Puljić|2004|pp=179}} Također je imao pozitivno mišljenje o [[islam]]u i Osmanskom Carstvu.{{sfn|Matković|2023}} STAO SAM NA 189. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{Commons|Category:Herzegovina Uprising (1875–77)}} * {{citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bosna-i-hercegovina|title=Bosna i Hercegovina|encyclopedia=Hrvatska enciklopedija|ref=Hrvatska enciklopedija}} * {{Citiranje časopisa|last=Barbarić|first=Ivan|date=2006|title=Politička djelatnost Ivana Mažuranića|url=https://hrcak.srce.hr/file/481094|format=|journal=Vinodolski zbornik : godišnjak za gospodarstvo-turizam, povijesnu i kulturnu baštinu, ekologiju i promicanje ljudskog stvaralaštva|volume=|issue=11|pages=241–264}} * {{Citiranje časopisa|last=Jezernik|first=Božidar|date=2021|title=Methodological Piedmontism and Re-writing of Early Yugoslav History|url=https://hrcak.srce.hr/file/398234|format=|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|volume=53|issue=2|pages=107–143}} * {{citiranje enciklopedije|last=Leček|first=Suzana|year=2009|title=Karađorđevići|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/karadjordjevici|encyclopedia=Hrvatski biografski leksikon}} * {{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=1981|title=Paškal Buconjić: glavni uzroci ustanka kršćanskog stanovništva u Hercegovini (1875). Kratak osvrt na namete|url=https://hrcak.srce.hr/file/144437|format=|journal=Croatica Christiana periodica|volume=5|issue=8|pages=67–89}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=1–544}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Osmanska vojna povijest]] [[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]] [[Kategorija:Srbijanska vojna povijest]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bune]] = Poztencijalna literatura (samo neka Puljićeva djela su navedena jer ih ima stvarno puno) = NAVEDI IZRAZ USTAŠE * {{Citiranje časopisa|last=Bilić|first=Frano|date=2022|title=Aneksija Bosne i Hercegovine na stranicama Velebita i Narodnog lista|url=https://hrcak.srce.hr/file/425501|format=|journal=Vjesnik dalmatinskih arhiva : Izvori i prilozi za povijest Dalmacije|volume=3|issue=1|pages=512–537}} * {{Citiranje časopisa|last=Draganović|first=Krunoslav|date=2012|title=Otomanska Bosna u XIX. stoljeću i carski namjesnici u njoj|url=https://hrcak.srce.hr/file/394612|format=|journal=Vrhbosnensia : Časopis za teološka i međureligijska pitanja|volume=16|issue=2|pages=463–499}} * {{Citiranje časopisa|last=Jukić|first=Milo|date=2020|title=Fra Grgo Martić kao posrednik između Katoličke Crkve i osmanlijske vlasti u neobjavljenim ljetopisima Franjevačkoga samostana Kreševo|url=https://hrcak.srce.hr/file/354401|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=6|pages=209–232}} * {{Citiranje časopisa|last=Lučić|first=Ivo|date=|title=Ima li Hercegovine? (Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?)|url=https://hrcak.srce.hr/file/28953|format=|journal=National Security and the Future|volume=6|issue=3–4|pages=37–86}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2008|title=Popisi izbjeglica iz donje Hercegovine u Dubrovačko primorje 1875. – 1878. |url=https://www.academia.edu/37120784/Humski_zbornik_XI_Popis_izbjeglica_iz_Donje_Hercegovine_u_dubrova%C4%8Dko_Primorje_1875_1878_godine_2008_|format=|journal=Humski zbornik|volume=11|issue=|pages=1–214}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2009|title=Uloga vojvode don Ivana Musića u ustanku hercegovačkih Hrvata|url=https://www.academia.edu/37032990/Uloga_vojvode_don_Ivana_Musi%C4%87a_u_ustanku_hercegova%C4%8Dkih_Hrvata_2009_|format=|journal=Uloga Hrvata u Hercegovačkome ustanku (1875. – 1878.)|volume=|issue=|pages=217–272}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2012|title=Pregled političkih i crkvenih zbivanja u vrijeme fra Nikole Šimovića|url=https://www.academia.edu/36807885/Pregled_politi%C4%8Dkih_i_crkvenih_zbivanja_u_vrijeme_fra_Nikole_%C5%A0imovi%C4%87a_pdf_2012_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–40}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2016|title=Vojvodina Donja Hercegovina (zanemarena pa zaboravljena)|url=https://www.academia.edu/37065285/Vojvodina_Donja_Hercegovina_zanemarena_pa_zaboravljena_2016_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–26}} * {{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=147–169}} * {{Citiranje časopisa|last=Slišković|first=Slavko|date=2020|title=Kako je Strossmayer vidio Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/408428|format=|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|volume=38|issue=1|pages=115–145}} * {{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=2016|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića|url=https://hrcak.srce.hr/file/247036|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|issue=|pages=109–140}} * {{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=2016|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/file/247052|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=2|pages=141–231}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} 7vpt61gane73moy5esr664ee1fre0g2 7430611 7430610 2026-04-15T19:43:30Z Croxyz 205325 /* Literatura */ 7430611 wikitext text/x-wiki = Metapedija = Popis članaka koje sadrže falsifikatske radove Yoshamye/A. Ž. Lovrića/Metapedije: == Jezikoslovlje == * [[Kajkavski književni jezik]] * [[Šćakavski]] * [[Cakavizam]] == POV == * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fhzsoli.blogspot.hr&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=https%3A%2F%2Fkomunistickizlocini.net&title=Posebno%3ATra%C5%BEi_poveznice] == Opisi == * [https://www.wikidata.org/w/index.php?title=Special:Contributions/Selma_1990&target=Selma+1990&offset=&limit=500] == Ledić == Članci koji citiraju Ledića, a nisu predloženi za brisanje: *[[Rusalka]] *[[Suđenice]] *[[Vodanoj]] == Ispraviti == * intitle:/republika/ *[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=500&offset=0&ns0=1&search=insource%3A%2FValpovo%5C%5D%5C%5D-%2F ovo] * kat:životopisi, živinice i petrovaradin * .- [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Revolucija_1848.-1849.] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Crnogorska_vojska_1879.-1912.] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?go=Kreni&search=intitle%3A%2F%5C.-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] * [[Lažno Sunce]] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:Tipovi_sun%C4%8Devog_haloa] = Hercegovački ustanak = {{Oružani sukob |naziv = Hercegovački ustanak |dio = |slika = |opis slike = |datum = – |mjesto = – |povod = – |teritorij = – |ishod = – |sukobljeni1 = Hercegovački ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] Crnogorski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Kneževina Crna Gora]] (od lipnja 1876.) |sukobljeni2 = '''Pristaše [[Milan Obrenović (kralj)|Milana IV. Obrenovića]]''' <br> Bosanski ustanici{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Kneževina Srbija]] (od lipnja 1876.) <br> <hr> '''Pristaše [[Petar I. Karađorđević|Petra Karađorđevića]]''' <br> – <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] |sukobljeni3 = {{Z|OSM}} [[Osmansko Carstvo]] |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Nikola I. Petrović Njegoš]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Peko Pavlović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|25px]] [[Mašo Vrbica]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Trivo Amelica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Golub Babić]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Janko Bajalica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mileta Despotović]] <br> [[Miroslav Hubmajer]]<br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Mićo Ljubibratić]] <br> <hr>[[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|25px]] [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]] (kao Petar Mrkonić) |zapovjednik3 = {{Z|OSM}} [[Abdul Aziz]] <br> {{Z|OSM}} [[Murat V.]] <br> {{Z|OSM}} [[Abdul Hamid II.]] |jačina1 = – |jačina2 = – |jačina3 = – |postrojbe1 = – |postrojbe2 = – |postrojbe3 = – |posljedice1 = – |posljedice2 = – |posljedice3 = – |bilješke = 150.000 poginulih (1875. – 1878.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} <br> preko 270.000 raseljenih (1875.){{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} }} '''Hercegovački ustanak''' ili '''Bosanskohercegovački ustanak''' naziv je za ustanak koji je izbio 1875.{{pojasniti|kada i gdje?}} te se proširio diljem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je tada bila u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ustanak je uzrokovao [[Velika istočna kriza|Veliku istočnu krizu]]. Protiv osmanske vlasti borile su se različite skupine ustanika (u tadašnjim izvorima kolektivno su zvani ''ustaše''{{sfn|Puljić|2004|pp=28.}}) različitih ciljeva.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} [[Austro-Ugarska]], [[Kneževina Crna Gora]], [[Rusko Carstvo]] i [[Kneževina Srbija]] pritom su nastojale ostvariti vlastite teritorijalne pretenzije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=108}} Naprotiv, pojedinci su borili za ideološke ciljeve. Primjerice, seljaci su borili za bolje životne uvjete i prava, dok se [[Miroslav Hubmajer]], stranac koji je izabran za vođu bosanskih ustanika, borio za [[panslavenizam|sveslavenstvo]] i [[svjetska revolucija|svjetsku revoluciju]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Starija [[historiografija]] ustanak pogrešno prikazuje kao zajednički ustanak [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} Brojne vođe ustanka protivile su se Srbiji i njenim teritorijalnim željama.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Nije postojalo zajedničko vodstvo, već su vođe brojnih skupina djelovali neovisno o drugima.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Bosanski ustanak završio je s neuspjehom, bez jedne značajne bitke ili događaja.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} Srbija i Crna Gora međusobno su se borile za prevlast.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Procjenjuje se da je tijekom rata poginulo oko 150.000 osoba,{{sfn|Jezernik|2021.|pp=107}} više nego tijekom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992. – 1995.) u kojem je poginulo više od 100.000 osoba.{{sfn|Hrvatska enciklopedija}} == Teritorijalne pretenzije == Crna Gora i Srbija isprva nisu ratovale protiv Osmanskog Carstva, ali su aktivno podupirali ustaničke skupine.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} Zbog različitih pogleda na budućnost Bosne i Hercegovine, Srbija i Crna Gora podupirale su različite skupine ustanika, nastojeći međusobno oslabiti utjecaj one druge strane. Obje su strane pritom težile potkopati i oslabiti ustaničke skupine koje je podržavao suparnik.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Crnogorski knez [[Nikola I. Petrović Njegoš]] htio je da Srbija pomogne ustanicima u Hercegovini, ali ne izravno, već preko uz posredstvo Crne Gore kako bi se smanjio utjecaj Srbije.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=113}} Srbija je željela [[aneksija|anektirati]] čitavu Bosnu i Hercegovinu, a Crna Gora sva područja istočno od [[Neretva|Neretve]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109–110}} Javno mnijenje u Srbiji i Crnoj Gori podupiralo je ulazak obju zemalja u rat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Pristaše [[Miroslav Hubmajer|Miroslava Hubmajera]], glavnog vođe bosanskog ustanika, zalagali su se za podjelu Bosne i Hercegovine između [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske]] i Crne Gore. Većinski dio pripao bi Hrvatskoj, a manji dio Crnoj Gori, čime bi Srbija ostala bez ikakvih teritorijalnih dobitaka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=109}} == Ustaničke skupine == === Pristaše Petra Karađorđevića === [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]], budući kralj [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]], borio se u Bosni pod imenom Petar Mrkonić.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=110}} Petar je uz svog oca [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandra]], bivšeg kneza Srbije, dotad živio u egzilu.{{sfn|Leček|2009}} Petar je bio [[pretendent]] na prijestolje Bosne i Srbije kojom je tada vladao [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=111–112}} Srbija je na granici postavila vojsku kako bi onemogućila dobrovoljcima iz Srbije da se pridružuju Petrovoj vojsci.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Njegove snage posljednji put su se sukobile s Osmanlijama 25. prosinca 1875. kod Dobrog Sela kojeg su zauzele.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Uskoro je Petar napustio Bosnu jer je njegova vojska tijekom ustanka pretrpjela izrazito velike gubitke.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=124}} Premda njegov ustanku nije bilo značajan, starija [[historiografija]] ga je prikazivala kao najvažniju osobu ustanka.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} Godine 1925. po njemu je Varcar Vakuf preimenovan u [[Mrkonjić Grad]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=133}} === Pristaše Miroslava Hubmajera === [[Miroslav Hubmajer]], također znan kao Friedrich Hubmayer i Crni Miro, bio je vojni zapovjednik iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Smatrao se [[Slovenac|Slovencem]] iako je bio iz [[Nijemci|njemačke]] obitelji.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Podupirao je [[jugoslavenstvo]] i [[socijalizam]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=118–119}}{{sfn|Jezernik|2021.|pp=120}} Hubmajer se pridružio ustanicima u selu [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]] kod [[Trebinje|Trebinja]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} Postao je poznat nakon što je uz pedesetak ustanika uspješno opsjedao Drijen krajem kolovoza 1875.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=116}} Hubmajer se prvotno borio u Hercegovini, a u studenom 1875. postao je vođa bosanskih ustanika.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=119}} Idućeg mjeseca u [[Javnica|Jamnici]] (današnjoj Javnici kod [[Dvor (općina)|Dvora]] u [[Banovina|Banovini]], tada dijelom Austro-Ugarske) izabran je za vođu svih bosanskih ustanika, pritom pobijedivši protukandidata [[Petar I. Karađorđević|Petra Mrkonića (Karađorevića)]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=121–122}} Izbor Hubmajera, koji je bio stranac, a ne Srbin, nije zadovoljio sve koji su sudjelovali u izboru vođe.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Odlučeno je da će Hubmajer voditi većinu vojske, dok će ostatak vojske biti podijeljen na tri čete.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Zapovjednici tih četa odbili su poslušnost.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=123}} Hubmajer je s oko 450 vojnika pokušao prijeći austrougarsko-osmansku granicu kako bi zauzeo [[Bosanska Kostajnica|Tursku Kostajnicu]] (današnju Bosansku Kostajnicu).{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Sa svojim odredom krenuo je iz Dvora prema [[Kuljani (Dvor)|Kuljanima]] gdje je trebao prijeći rijeku [[Una|Unu]] unaprijed dogovrenim brodovima, no tim brodovima nije bilo ni traga.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=126}} Nakon tog neuspjeha, bosanski ustanici potjerali su Hubmajera i strance te izabrali svećenike Dukića i Karana za svoje zapovjednike.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=128}} == Strani dobrovoljci == Dobrovoljci diljem [[Europa|Europe]] borili su se u Hercegovačkim ustanku za različite strane.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Njihov ukupan broj je nepoznat.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=112}} Prema jednom izvještaju u obližnjem [[Dubrovnik]]u, koji se nalazio u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], 22. prosinca 1885. nalazilo se 835 stranih dobrovoljaca (390 [[Kraljevina Italija|Talijana]], 284 [[Treća Francuska Republika|Francuza]], 83 [[Grci|Grka]], 53 [[Britansko Carstvo|Britanaca]], 22 [[Njemačko Carstvo|Nijemaca]], 2 [[SAD|Amerikanca]] i 1 [[Švedsko Carstvo|Šveđanin]]) koji su namjeravali pridružiti ustanku.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=114}} Mnogi strani dobrovoljci prešli su u Bosnu i Hercegovinu kroz Austro-Ugarsku, premda su austrougarske vlasti zabranile prelazak granice.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=115}} == Uzroci ustanka == Među uzrocima Hercegovačkog ustanka navode se: oslobođenje od osmanske vladavine,{{sfn|Puljić|2004|pp=141–143}} nepovoljni životni uvjeti,{{sfn|Puljić|2004|pp=143–153}}{{sfn|Nikić|1981|pp=85–88}} učestale suše,{{sfn|Puljić|2004|pp=150}} naslije nad [[kršćani]]ma,{{sfn|Puljić|2004|pp=153–161}} nejednakost između [[muslimani|muslimana]] i kršćana,{{sfn|Puljić|2004|pp=153}} postojanje korumpiranog pravnog sustava koji je pretežito favorizirao muslimane,{{sfn|Puljić|2004|pp=154}}{{sfn|Nikić|1981|pp=81–85}} mnogobrojni porezi,{{sfn|Nikić|1981|pp=69–78}} osmanski [[feudalizam|feudalni]] sustav.{{sfn|Nikić|1981|pp=78–81}} == Tijek ustanka == Dodaj "Barjak Austrije pred nama je".{{sfn|Puljić|2004|pp=186}} U kolovozu se Marijan Papac s 2000 ustanika zaputio u planinske krajeve gdje je spašavao [[Transhumanca |transhumantne stočare]] sa stokom.{{sfn|Puljić|2004|pp=52}} === Regionalni rat === Pod pritiskom javnosti, Srbija i Crna Gora u lipnju 1876. objavile su rat Osmanskom Carstvom čime su započele [[Prvi srpsko-turski rat]] i [[Crnogorsko-turski rat (1876. – 1878.)|Crnogorsko-turski rat]].{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} Rat je bio katastrofalan za Srbiju te je okončan 28. veljače 1877.{{sfn|Jezernik|2021.|pp=129}} == Odjeci u Hrvatskoj == <!--- Hrvati u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskoj]] većinski su podržavali ustanak. {{sfn|Puljić|2004|pp=175}} TREBA BOLJA FORMULACIJA I IZVOR----> U [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] prevladavala su suprotstavljena mišljenja o ustanku. [[Mađari]] i mađarske publikacije bile su na strani Osmanskog Carstva,{{sfn|Puljić|2004|pp=174–175}} dok su Hrvati većinski podržavali ustanike.{{sfn|Puljić|2004|pp=177}} Slične podjele postojale su i u [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] koja se nalazila u [[Cislajtanija|austrijskom dijelu]] Austro-Ugarske. Ustanike su podržavali [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaci]], za razliku od [[Autonomaši|autonomaša]] koji su smatrali da ga je pokrenuo [[Gabrijel Rodić]], tadašnji guverner Dalmacije.{{sfn|Puljić|2004|pp=176–177}} U Hrvatskoj su ustanak podržavali tadašnji hrvatski ban [[Ivan Mažuranić]],{{sfn|Puljić|2004|pp=177}}{{sfn|Barbarić|2006|pp=261}} [[Franjo Rački]],{{sfn|Puljić|2004|pp=178}} i [[Josip Juraj Strossmayer]].{{sfn|Puljić|2004|pp=178}} Ustanike nije podržavao [[Ante Starčević]], smatravši da bi Bosna i Hercegovina trebala ostati pod Osmanskim Carstvom kao autonomno područje.{{sfn|Barbarić|2006|pp=261}}{{sfn|Puljić|2004|pp=179}} Također je imao pozitivno mišljenje o [[islam]]u i Osmanskom Carstvu.{{sfn|Matković|2023}} STAO SAM NA 189. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{Commons|Category:Herzegovina Uprising (1875–77)}} * {{citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bosna-i-hercegovina|title=Bosna i Hercegovina|encyclopedia=Hrvatska enciklopedija|ref=Hrvatska enciklopedija}} * {{Citiranje časopisa|last=Barbarić|first=Ivan|date=2006|title=Politička djelatnost Ivana Mažuranića|url=https://hrcak.srce.hr/file/481094|format=|journal=Vinodolski zbornik : godišnjak za gospodarstvo-turizam, povijesnu i kulturnu baštinu, ekologiju i promicanje ljudskog stvaralaštva|volume=|issue=11|pages=241–264}} * {{Citiranje časopisa|last=Jezernik|first=Božidar|date=2021|title=Methodological Piedmontism and Re-writing of Early Yugoslav History|url=https://hrcak.srce.hr/file/398234|format=|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|volume=53|issue=2|pages=107–143}} * {{citiranje enciklopedije|last=Leček|first=Suzana|year=2009|title=Karađorđevići|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/karadjordjevici|encyclopedia=Hrvatski biografski leksikon}} * {{citiranje enciklopedije|last=Matković |first=Stjepan|year=2023|title=STARČEVIĆ, Ante |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/starcevic-ante|encyclopedia=Hrvatski biografski leksikon}} * {{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=1981|title=Paškal Buconjić: glavni uzroci ustanka kršćanskog stanovništva u Hercegovini (1875). Kratak osvrt na namete|url=https://hrcak.srce.hr/file/144437|format=|journal=Croatica Christiana periodica|volume=5|issue=8|pages=67–89}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=1–544}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Osmanska vojna povijest]] [[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]] [[Kategorija:Srbijanska vojna povijest]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bune]] = Poztencijalna literatura (samo neka Puljićeva djela su navedena jer ih ima stvarno puno) = NAVEDI IZRAZ USTAŠE * {{Citiranje časopisa|last=Bilić|first=Frano|date=2022|title=Aneksija Bosne i Hercegovine na stranicama Velebita i Narodnog lista|url=https://hrcak.srce.hr/file/425501|format=|journal=Vjesnik dalmatinskih arhiva : Izvori i prilozi za povijest Dalmacije|volume=3|issue=1|pages=512–537}} * {{Citiranje časopisa|last=Draganović|first=Krunoslav|date=2012|title=Otomanska Bosna u XIX. stoljeću i carski namjesnici u njoj|url=https://hrcak.srce.hr/file/394612|format=|journal=Vrhbosnensia : Časopis za teološka i međureligijska pitanja|volume=16|issue=2|pages=463–499}} * {{Citiranje časopisa|last=Jukić|first=Milo|date=2020|title=Fra Grgo Martić kao posrednik između Katoličke Crkve i osmanlijske vlasti u neobjavljenim ljetopisima Franjevačkoga samostana Kreševo|url=https://hrcak.srce.hr/file/354401|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=6|pages=209–232}} * {{Citiranje časopisa|last=Lučić|first=Ivo|date=|title=Ima li Hercegovine? (Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?)|url=https://hrcak.srce.hr/file/28953|format=|journal=National Security and the Future|volume=6|issue=3–4|pages=37–86}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2008|title=Popisi izbjeglica iz donje Hercegovine u Dubrovačko primorje 1875. – 1878. |url=https://www.academia.edu/37120784/Humski_zbornik_XI_Popis_izbjeglica_iz_Donje_Hercegovine_u_dubrova%C4%8Dko_Primorje_1875_1878_godine_2008_|format=|journal=Humski zbornik|volume=11|issue=|pages=1–214}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2009|title=Uloga vojvode don Ivana Musića u ustanku hercegovačkih Hrvata|url=https://www.academia.edu/37032990/Uloga_vojvode_don_Ivana_Musi%C4%87a_u_ustanku_hercegova%C4%8Dkih_Hrvata_2009_|format=|journal=Uloga Hrvata u Hercegovačkome ustanku (1875. – 1878.)|volume=|issue=|pages=217–272}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2012|title=Pregled političkih i crkvenih zbivanja u vrijeme fra Nikole Šimovića|url=https://www.academia.edu/36807885/Pregled_politi%C4%8Dkih_i_crkvenih_zbivanja_u_vrijeme_fra_Nikole_%C5%A0imovi%C4%87a_pdf_2012_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–40}} * {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2016|title=Vojvodina Donja Hercegovina (zanemarena pa zaboravljena)|url=https://www.academia.edu/37065285/Vojvodina_Donja_Hercegovina_zanemarena_pa_zaboravljena_2016_|format=|journal=|volume=|issue=|pages=1–26}} * {{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=147–169}} * {{Citiranje časopisa|last=Slišković|first=Slavko|date=2020|title=Kako je Strossmayer vidio Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/408428|format=|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|volume=38|issue=1|pages=115–145}} * {{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=2016|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića|url=https://hrcak.srce.hr/file/247036|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|issue=|pages=109–140}} * {{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=2016|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/file/247052|format=|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=|issue=2|pages=141–231}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} * {{Citiranje časopisa|last=|first=|date=|title=|url=|format=|journal=|volume=|issue=|pages=}} jawe82scoha1dxos2v2xe6ajz2iskhi 0 671125 7430503 6166842 2026-04-15T13:50:58Z NeptuneBot 239945 /* top */ pravopis, replaced: [[RTL Grupa|RTL Grupe]] → [[RTL Group]]a 7430503 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} '''RTL Télé Lëtzebuerg''' glavna je [[televizijska postaja]] u [[Luksemburg]]u, a emitira se na [[Luksemburški jezik|luksemburškom]]. Dio je [[RTL Group]]a. == Emitiranje == [[Gledatelj]]i u [[Luksemburg]]u mogu također nastupati na RTL 4 (kanal 41), RTL 5, RTL 7 i RTL 8 koji su namijenjeni nizozemskom tržištu. Budući da sve ove postaje imaju televizijske dozvole u Luksemburgu, dostupne su kao zemaljski kanali. Poput televizijskih kanala u Nizozemskoj, oni prikazuju sve strane programe na izvornom jeziku s podnaslovima, a ne da se presnimavaju. Budući da je prelazak na digitalnu zemaljsku televiziju uveden preko noći 1. [[Rujan|rujna]] 2006., RTL Télé Lëtzebuerg i den 2ten RTL-ov zajednički kanal 27, M6 je na kanalu 7, a [[RTL]] TVI, Club RTL, Plug TV i tri [[Nizozemski jezik|nizozemska]] kanala su na kanalu 24. [[Kategorija:Televizijske postaje]] [[Kategorija:Luksemburg]] 9fv44v1fgatvxe3gsb61v6jqzmcquap 0 680171 7430454 7413371 2026-04-15T12:50:08Z ~2026-23187-64 357986 7430454 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Bitka za Žepče |dio = [[bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskoga sukoba]]<br />i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] |slika = Usora Žepče 1993.jpg |opis slike = Crte bojišnice na području [[Žepče|Žepča]], [[Maglaj|Maglaja]] i [[Tešanj|Tešnja]] tijekom [[1993.]] |veličina slike = 300px |datum = [[24. lipnja]] – [[30. lipnja]] [[1993.]] |mjesto = [[Žepče]] i okolica, [[Bosna i Hercegovina]] |ishod = pobjeda HVO-a uz potporu VRS-a<br />predaja 305. i 319. brigade ARBiH<br />HVO zadržao nadzor nad Žepčem |teritorij = HVO učvrstio nadzor nad većim dijelom Žepča; položaji ARBiH južno od [[Bosna (rijeka)|Bosne]] održali su se do rujna |sukobljeni1 = {{Z|HB}} [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]<br />{{Z|RS}} [[Republika Srpska]] |sukobljeni2 = {{Z|BIH|1993}} [[Republika Bosna i Hercegovina]] |postrojbe1 = [[Hrvatsko vijeće obrane]]<br />3. operativna grupa<br />110. brigada HVO-a<br />111. xp brigada HVO-a<br />[[Vojska Republike Srpske]] |postrojbe2 = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]<br />[[3. korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpus ARBiH]]<br />305. brigada<br />318. brdska brigada<br />319. brdska brigada<br />301. mehanizirana brigada<br />303. brdska brigada<br />309. brdska brigada<br />314. brigada<br />7. muslimanska motorizirana brigada<br />[[Zelene beretke (BiH)|Zelene beretke]] |zapovjednik1 = [[Ivo Lozančić]] |zapovjednik2 = [[Galib Dervišević]]<br />[[Refik Lendo]] |jačina1 = oko 7000 na širem području, od toga oko 2000 u neposrednoj obrani Žepča |jačina2 = oko 12.500 |bilješke = [[Vojska Republike Srpske]] tijekom bitke djelovala je u korist HVO-a topništvom, oklopom i održavanjem opskrbnih pravaca.{{sfn|Shrader|2003|pp=144–146}}{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|pp=196–197}} }} '''Bitka za Žepče''' bila je bitka između [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH), uz aktivnu potporu [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]], za nadzor nad [[Žepče|Žepčem]] i okolnim komunikacijama od [[24. lipnja]] do [[30. lipnja]] [[1993.]] godine. Vodila se u sklopu [[bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskoga sukoba]], ali je imala i širi operativni značaj za sjevernu i središnju Bosnu jer su obje strane istodobno držale položaje prema VRS-u. U literaturi se ističe kao jedan od jasnijih primjera lokalne suradnje HVO-a i VRS-a protiv ARBiH.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|pp=196–197}}{{sfn|Shrader|2003|pp=141–146}} == Pozadina == Područje Žepča bilo je jedno od rijetkih mješovitih bojišta u sjevernoj i središnjoj Bosni na kojem su hrvatske i bošnjačke civilne i vojne strukture vlasti dugo opstajale usporedno. U gradu su postojali odvojeni zapovjedni lanci HVO-a i ARBiH, a obje su strane istodobno držale crtu prema VRS-u. Takav je raspored omogućavao privremenu koegzistenciju, ali je svaki ozbiljniji poremećaj odnosa lako mogao prerasti u otvorenu borbu za grad i pristupne komunikacije.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|pp=196–197}}{{sfn|Shrader|2003|pp=141–143}} Nakon što je ARBiH u travnju [[1993.]] potisnula HVO iz [[Zenica|Zenice]] i presjekla cestovnu vezu prema Žepču, hrvatske su snage i civilno stanovništvo na tome području ostali gotovo odsječeni od ostatka hrvatskih područja. Shrader navodi da je HVO tada, iz operativne nužde, otvorio pregovore sa srpskom stranom te da je na području Žepča [[14. lipnja]] proglašen prekid vatre između HVO-a i VRS-a. Istodobno je zapovjedništvo [[3. korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpusa ARBiH]] pojačavalo snage na pravcu Žepče – [[Zavidovići]], što je dodatno povećalo napetost.{{sfn|Shrader|2003|pp=142–143}} == Tijek bitke == Prema Shraderu, prve ozbiljne borbe počele su navečer [[23. lipnja]] napadom iz smjera [[Željezno Polje|Željeznoga Polja]] na hrvatsko selo Golubinju. Sljedećega jutra glavni napad ARBiH otvoren je iz dvaju smjerova, iz pravca Zenice i iz pravca [[Kakanj|Kaknja]], a u operaciji su sudjelovali dijelovi više brigada 3. korpusa, ukupne jačine oko 12.500 ljudi. Napadači su brzo zauzeli dominantne kote zapadno, južno i istočno od Žepča, dok su u samome gradu izbile žestoke ulične borbe. Britanske snage [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]] u svojim su izvješćima procjenjivale da je vjerojatnije kako je ofenzivu pokrenula ARBiH nego HVO.{{sfn|Shrader|2003|pp=143–144}} HVO je na širem području raspolagao s oko 7000 vojnika, ali ih je samo oko 2000 bilo neposredno vezano uz obranu Žepča. Obranu su držale prije svega 110. brigada HVO-a na području [[Usora|Usore]] i 111. xp brigada u samome gradu, u sastavu 3. operativne grupe pod zapovjedništvom Ive Lozančića. Tijekom [[26. lipnja|26.]] i [[27. lipnja]] [[1993.]] obje su strane intenzivno granatirale grad, a britanska su izvješća u jednom trenutku navodila da HVO i ARBiH drže približno po polovicu Žepča.{{sfn|Shrader|2003|pp=143–145}} Do kraja lipnja HVO je postupno preuzeo inicijativu i potisnuo snage ARBiH prema južnoj obali [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Shrader navodi da su se oko grada [[29. lipnja|29.]] i [[30. lipnja]] pojavili tenkovi VRS-a te da su časnici ARBiH i britanskog UNPROFOR-a tijekom bitke govorili o aktivnoj suradnji HVO-a i VRS-a na sektoru Žepče – [[Maglaj]] – Zavidovići. Bitka je završila [[30. lipnja]] predajom dijela snaga 305. i 319. brigade ARBiH u gradu, nakon čega je HVO učvrstio nadzor nad Žepčem.{{sfn|Shrader|2003|pp=145–146}}{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|p=197}} == Zarobljenici i posljedice == Nakon završetka borbi HVO je, prema Shraderu, između 4000 i 5000 bošnjačkih civila i zarobljenika privremeno držao u skladišnom prostoru poduzeća Nova trgovina tijekom sedam do deset dana. Zarobljeni pripadnici ARBiH bili su zatvarani i u školskim objektima te u tzv. silosima, a autor uvjete njihova zadržavanja opisuje kao vrlo teške.{{sfn|Shrader|2003|p=146}} ICTY je u presudi u predmetu ''Kordić i Čerkez'' također naveo da su Nova trgovina i silosi u Žepču nakon pada grada služili kao zatočenički objekti za bošnjačko stanovništvo, pri čemu je u Novoj trgovini bilo zatočeno oko 5000 ljudi, a muškarci su odvajani od žena i djece.<ref>{{Citiranje weba |title=Kordic and Cerkez - Judgement - Part three: V and VI |url=https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e-6.htm |publisher=ICTY |accessdate=19. ožujka 2026.}}</ref> Bitka za Žepče pokazala je koliko je bošnjačko-hrvatski sukob bio regionalno neujednačen. Dok su se na širem prostoru [[Tešanj|Tešnja]] i [[Maglaj]]a pojedine hrvatske i bošnjačke snage i dalje primarno usmjeravale protiv VRS-a, na području Žepča došlo je do otvorenoga sukoba HVO-a i ARBiH, uz istodobno djelovanje VRS-a u korist hrvatske strane. U vojnoj literaturi upravo se zato Žepče navodi kao jedan od ključnih primjera preklapanja lokalnoga savezništva i neprijateljstva u ratu u Bosni i Hercegovini.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|pp=196–197}}{{sfn|Shrader|2003|pp=145–146}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995 |volume=I |publisher=Central Intelligence Agency |location=Washington, D.C. |year=2002 |url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=mdp.39015051811043&seq=234 |accessdate=19. ožujka 2026. |ref={{harvid|Central Intelligence Agency|2002}}}} * {{Citiranje knjige |last=Shrader |first=Charles R. |title=The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia: A Military History, 1992–1994 |publisher=Texas A&M University Press |location=College Station, Texas |year=2003 |isbn=978-1-58544-261-4 |url=https://csef.ru/media/articles/4418/4418.pdf |accessdate=19. ožujka 2026. |ref={{harvid|Shrader|2003}}}} {{Bošnjačko-hrvatski sukob}} {{DEFAULTSORT:Bitka za Žepče}} [[Kategorija:Bitke u Bošnjačko-hrvatskom sukobu]] [[Kategorija:Žepče u Ratu u Bosni i Hercegovini]] 51loyfstngqvmnqejzdz9zauzjpm3el 0 681531 7430664 7265611 2026-04-16T01:16:14Z Ton963 315493 7430664 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga|Hrvatski Telekom Prva liga]] |sezona = 2020./21. |slika = [[Datoteka:Prvaliga 2018.png|250px]] |opis = Hrvatski Telekom Prva liga |prvaci = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |promovirani = [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |degradirani = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska konferencijska liga]] |kvalifikanti kup2 = [[NK Osijek|Osijek]]<br>[[HNK Rijeka|Rijeka]]<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 180 |golova = 456 |najbolji strijelac = 22 pogotka: <br> {{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |najveća domaća pobjeda = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 6:0 [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |najveća gostujuća pobjeda = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] 0:5 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |najefikasnija utakmica = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] 3:4 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br>[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] 3:4 [[HNK Rijeka|Rijeka]] |pobjednički niz = [[NK Osijek|Osijek]]<br>(6 utakmica) |niz neporaženosti = [[NK Osijek|Osijek]]<br>(11 utakmica) |niz poraza = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]<br>(6 utakmica) |najveća posjećenost = 4517 ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 0:1 [[HNK Šibenik|Šibenik]]) |najmanja posjećenost = 308 ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] 5:1 [[NK Istra 1961|Istra 1961]]) |ukupna posjećenost = 26509 |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]] |sljedeća sezona = [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] |Doigravanje za 1.hnl = }} '''Prva hrvatska nogometna liga 2020./21.''' (službeno, iz sponzorskih razloga: '''Hrvatski Telekom Prva liga''') je 30. sezona [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] koja je započela [[14. kolovoza]] [[šport u 2020.|2020.]], a završila je [[22. svibnja]] [[šport u 2021.|2021.]] Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio.<ref>[http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ RASPORED I REZULTATI], pristupljeno 13. kolovoza 2020.</ref> <br> Kao posljedica [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], utakmice [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] do petoga kola igrale su se bez prisutnosti gledatelja.<ref> [http://prvahnl.hr/news/21574/pocetak-natjecateljske-godine-202021-bez-gledatelja-na-stadionima/ prvahnl.hr, ''POČETAK NATJECATELJSKE GODINE 2020./21. BEZ GLEDATELJA NA STADIONIMA], pristupljeno 13. kolovoza 2020. </ref> Nakon loše epidemiološke situacije u Hrvatskoj, odlučeno je da se od 10. kola ponovno igra bez gledatelja.<ref> [https://www.24sata.hr/sport/tribine-zatvorene-za-gledatelje-bez-navijaca-u-hnl-u-i-europi-724129 24sata.hr, ''Stožer opet zatvorio tribine za gledatelje! Bez navijača u HNL-u i EL, upitna je i Liga nacija...''], pristupljeno 13. prosinca 2020. </ref> Zbog epidemije, ovogodišnja sezona započela je u nešto kasnijem terminu nego što je prvotno planirano.<br>Tri kola prije završetka prvenstva, naslov prvaka je osigurao [[Zagreb|zagrebački]] [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref> [https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/dinamo-obranio-naslov-prvaka-hrvatske gnkdinamo.hr, ''DINAMO OBRANIO NASLOV PRVAKA HRVATSKE!''], objavljeno 9. svibnja 2021., preuzeto 13. svibnja 2021. </ref> == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski partner !!Glavni sponzor |- |[[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||<center>35.123</center> ||{{Z|HRV}} [[Damir Krznar]] ||{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||[[Lana grupa]] |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|HNK Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||<center>8000</center> ||{{Z|HRV}} [[Siniša Oreščanin]]||{{Z|BIH}} [[Aleksandar Jovičić]] ||{{Z|NJE}} [[Alpas]] ||- |- |[[HNK Hajduk Split|HNK Hajduk]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||<center>35.000</center> ||{{Z|ITA}} [[Paolo Tramezzani]] ||{{Z|HRV}} [[Lovre Kalinić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron]] ||[[Tommy]] |- |[[NK Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||<center>10.000</center> ||{{Z|HRV}} [[Danijel Jumić]] ||{{Z|HRV}} [[Slavko Blagojević]] ||{{Z|ŠPA}} [[Kelme]] ||[[Croatia osiguranje]] |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|NK Lokomotiva]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>8850</center> ||{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] ||{{Z|HRV}} [[Josip Pivarić]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||- |- |[[NK Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Stadion Gradski vrt]] ||<center>19.000</center> ||{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] ||{{Z|HRV}} [[Mile Škorić]] ||{{Z|MAĐ}} [[2Rule]] ||[[DOBRO]], [[Stadler]] |- |[[HNK Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||<center>8279</center> ||{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] ||{{Z|HRV}} [[Franko Andrijašević]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joma]] ||[[Sava Osiguranje]] |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|NK Slaven Belupo]] ||[[Koprivnica]] ||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]] ||<center>3205</center> ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Stipić]] ||{{Z|HRV}} [[Goran Paracki]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||[[Belupo]] ([[Podravka]]) |- |[[HNK Šibenik|HNK Šibenik]] ||[[Šibenik]] ||[[Stadion Šubićevac]] ||<center>3412</center> ||{{Z|ŠPA}} [[Sergi Escobar]] ||{{Z|HRV}} [[Marko Bulat]] ||{{Z|NJE}} [[Jako]] ||[[Nacionalni park Krka]] |- |[[NK Varaždin Varaždin|NK Varaždin]] ||[[Varaždin]] ||[[Stadion Varteks]] ||<center>10.800</center> ||{{Z|HRV}} [[Zoran Kastel]] ||{{Z|HRV}} [[Marko Stolnik (nogometaš)|Marko Stolnik]] ||{{Z|ITA}} [[Legea]] ||Radnik, [[Derma]] |- |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" |- ! Momčad ! Bivši trener ! Razlog odlaska ! Datum odlaska ! Novi trener ! Datum imenovanja ! Pozicija |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] | {{Z|HRV}} [[Ivan Prelec]] |Kraj ugovora | 14. srpnja 2020.<ref>[https://sportnet.rtl.hr/vijesti/541572/nogomet-hrvatski-telekom-prva-liga/sada-je-i-sluzbeno-ivan-prelec-nije-vise-trener-istre-1961/, ''Sada je i službeno: Ivan Prelec nije više trener Istre 1961] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210427054942/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/541572/nogomet-hrvatski-telekom-prva-liga/sada-je-i-sluzbeno-ivan-prelec-nije-vise-trener-istre-1961/,/ |date=27. travnja 2021. }}, pristupljeno 2. rujna 2020.</ref> | {{Z|HRV}} [[Danijel Jumić]] | 16. srpnja 2020.<ref> [https://www.nacional.hr/danijel-jumic-i-goran-roce-vode-istru-1961-na-poljudu/, ''Danijel Jumić i Goran Roce vode Istru 1961 na Poljudu], pristupljeno 2. rujna 2020. </ref> |<center>Predsezona |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] | {{Z|HRV}} [[Igor Tudor]] |Potpisao za [[Juventus F.C.|Juventus]] | 21. kolovoza 2020.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/igor-tudor-vise-nije-trener-hajduka/12970, ''IGOR TUDOR VIŠE NIJE TRENER HAJDUKA]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 2. rujna 2020.</ref> | {{Z|HRV}} [[Hari Vukas]] | 21. kolovoza 2020.<ref> [https://www.sportcom.hr/sport/nogomet/hajduk/hari-vukas-jos-uvijek-privremeni-trener-hajduka-hoce-li-mario-stanic-i-ivan-kepcija-uskoro-dovesti-novog-trenera, ''Hari Vukas još uvijek privremeni trener Hajduka, hoće li Mario Stanić i Ivan Kepčija uskoro dovesti novog trenera?!], pristupljeno 2. rujna 2020. </ref> |<center>3. |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] | {{Z|HRV}} [[Danijel Jumić]] |Potpisali Budicina | 26. kolovoza 2020. | {{Z|HRV}} [[Fausto Budicin]] | 26. kolovoza 2020.<ref>[https://www.hntv.hr/vijesti/fausto-budicin-novi-trener-istre-1961, ''FAUSTO BUDICIN NOVI TRENER ISTRE 1961]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 2. rujna 2020.</ref> |<center>10. |- |[[NK Osijek|Osijek]] | {{Z|HRV}} [[Ivica Kulešević]] |Otkaz | 4. rujna 2020.<ref> [https://www.dnevno.hr/blog/2020/09/04/sluzbeno-sve-je-spremno-za-bjelicu-osijek-dao-otkaz-kulesevicu-1533315/, ''(SLUŽBENO) SVE JE SPREMNO ZA BJELICU: Osijek dao otkaz Kuleševiću], pristupljeno 5. rujna 2020. </ref> | |{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] | 5. rujna 2020.<ref> [https://nk-osijek.hr/vijesti/27867/nenad-bjelica-novi-trener-osijeka/ ''NENAD BJELICA NOVI TRENER OSIJEKA!], pristupljeno 4. rujna 2020. </ref> |<center>8. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] | {{Z|HRV}} [[Hari Vukas]] |Otkaz | 4. studenoga 2020.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/hari-vukas-vise-nije-trener-prve-momcadi/13259, ''HARI VUKAS VIŠE NIJE TRENER PRVE MOMČADI]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 4. studenoga 2020.</ref> | {{Z|HRV}} [[Boro Primorac]] | 4. studenoga 2020.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/boro-primorac-vodit-ce-prvu-momcad-hajduka-u-narednom-razdoblju/13260, ''BORO PRIMORAC VODIT ĆE PRVU MOMČAD HAJDUKA U NAREDNOM RAZDOBLJU]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 4. studenoga 2020.</ref> |<center>6. |- |[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | {{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] |Otkaz | 7. prosinca 2020.<ref>[http://nk-varazdin.hr/2020/samir-toplak-vise-nije-trener-prve-ekipe-varazdina/, ''SAMIR TOPLAK VIŠE NIJE TRENER PRVE EKIPE VARAŽDINA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420005751/https://fonts.googleapis.com/css?family=Exo%3A100%2C200%2C300%2C400%2C500%2C600%2C700%2C800%2C900%2C100italic%2C200italic%2C300italic%2C400italic%2C500italic%2C600italic%2C700italic%2C800italic%2C900italic%7CExo%3A100%2C200%2C300%2C400%2C500%2C600%2C700%2C800%2C900%2C100italic%2C200italic%2C300italic%2C400italic%2C500italic%2C600italic%2C700italic%2C800italic%2C900italic%7CExo%3A100%2C200%2C300%2C400%2C500%2C600%2C700%2C800%2C900%2C100italic%2C200italic%2C300italic%2C400italic%2C500italic%2C600italic%2C700italic%2C800italic%2C900italic%7CExo+2%3A100%2C200%2C300%2C400%2C500%2C600%2C700%2C800%2C900%2C100italic%2C200italic%2C300italic%2C400italic%2C500italic%2C600italic%2C700italic%2C800italic%2C900italic%7CExo%3A100%2C200%2C300%2C400%2C500%2C600%2C700%2C800%2C900%2C100italic%2C200italic%2C300italic%2C400italic%2C500italic%2C600italic%2C700italic%2C800italic%2C900italic&subset=latin%2Clatin-ext&ver=1.0.0 |date=20. travnja 2021. }}, pristupljeno 13. prosinca 2020.</ref> | {{Z|HRV}} [[Zoran Kastel]] | 7. prosinca 2020. |<center>9. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|LIT}} [[Valdas Dambrauskas]] |Potpisao za [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec]] |3. siječnja 2021.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/sinisa-orescanin-novi-trener-hnk-gorice/794 |title=Siniša Oreščanin novi trener HNK Gorice! |date=3. siječnja 2021. |publisher=HNK Gorica |accessdate=4. siječnja 2021.}}</ref> |{{Z|HRV}} [[Siniša Oreščanin]] |3. siječnja 2021.<ref name=":0" /> |<center>3. |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | {{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] |Odstupio |9. siječnja 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/goran-tomic-vise-nije-trener-nk-lokomotive-1376, ''Goran Tomić više nije trener NK Lokomotive''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420005755/https://nklokomotiva.hr/vijest/goran-tomic-vise-nije-trener-nk-lokomotive-1376, |date=20. travnja 2021. }}, pristupljeno 14. ožujka 2021.</ref> | {{Z|HRV}} [[Jerko Leko]] |9. siječnja 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/jerko-leko-novi-je-trener-lokomotive-1378, ''Jerko Leko novi je trener Lokomotive!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420005744/https://nklokomotiva.hr/vijest/jerko-leko-novi-je-trener-lokomotive-1378, |date=20. travnja 2021. }}, pristupljeno 23. veljače 2021.</ref> |<center>8. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] | {{Z|HRV}} [[Boro Primorac]] |Potpisali Tramezzanija |18. siječnja 2021. | {{Z|ITA}} [[Paolo Tramezzani]] |18. siječnja 2021.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/paolo-tramezzani-novi-je-trener-hajduka-/13429, ''Paolo Tramezzani novi je trener Hajduka!'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 23. veljače 2021.</ref> |<center>5. |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] | {{Z|HRV}} [[Fausto Budicin]] |Otpušten | 11. veljače 2021.<ref>[https://nkistra.com/hvala-fausto-budicin/, ''Hvala Fausto Budicin''], pristupljeno 14. ožujka 2021.</ref> | {{Z|HRV}} [[Danijel Jumić]] | 11. veljače 2021.<ref>[https://nkistra.com/dobrodosao-danijel-jumic/, ''DOBRODOŠAO DANIJEL JUMIĆ''], pristupljeno 14. ožujka 2021.</ref> |<center>10. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] | {{Z|SLO}} [[Simon Rožman]] |Odstupio |27. veljače 2021.<ref>[http://www.nk-rijeka.hr/vijest/simon-rozman-vise-nije-trener-rijeke/, ''Simon Rožman više nije trener Rijeke''], pristupljeno 28. veljače 2021. </ref> | {{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] | 1. ožujka 2021.<ref>[http://www.nk-rijeka.hr/vijest/goran-tomic-novi-trener-hnk-rijeka/, ''Goran Tomić novi trener HNK Rijeka''], pristupljeno 1. ožujka 2021. </ref> |<center>4. |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | {{Z|HRV}} [[Jerko Leko]] |Otpušten |13. ožujka 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/jerko-leko-vise-nije-trener-lokomotive-1444, ''Jerko Leko više nije trener Lokomotive''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420005810/https://nklokomotiva.hr/vijest/jerko-leko-vise-nije-trener-lokomotive-1444, |date=20. travnja 2021. }}, pristupljeno 14. ožujka 2021.</ref> | {{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] |14. ožujka 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/samir-toplak-je-novi-trener-lokomotive-1445, ''Samir Toplak je novi trener Lokomotive!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420005811/https://nklokomotiva.hr/vijest/samir-toplak-je-novi-trener-lokomotive-1445, |date=20. travnja 2021. }}, pristupljeno 14. ožujka 2021.</ref> |<center>10. |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{Z|HRV}} [[Zoran Mamić]] |Odstupio |15. ožujka 2021.<ref name="#1">[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/priopcenje-za-medije, '' Priopćenje za medije '']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 18. ožujka 2021.</ref> | {{Z|HRV}} [[Damir Krznar]] |15. ožujka 2021.<ref name="#1"/> |<center>1. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] | {{Z|HRV}} [[Krunoslav Rendulić]] |Otpušten |23. ožujka 2021.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2021/03/23/krunoslav-rendulic-vise-nije-trener-prve-momcadi/, ''Krunoslav Rendulić više nije trener prve momčadi!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420005811/https://hnk-sibenik.hr/2021/03/23/krunoslav-rendulic-vise-nije-trener-prve-momcadi/ |date=20. travnja 2021. }}, pristupljeno 2. travnja 2021.</ref> | {{Z|ŠPA}} [[Sergi Escobar]] |30. ožujka 2021.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2021/03/31/sergi-escobar-novi-je-trener-sibenika/, ''Sergi Escobar novi je trener Šibenika''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420005750/https://hnk-sibenik.hr/2021/03/31/sergi-escobar-novi-je-trener-sibenika/ |date=20. travnja 2021. }}, pristupljeno 2. travnja 2021.</ref> |<center>6. |} == Stadioni == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ! [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[Stadion Aldo Drosina]] |- | Kapacitet: 35.123 | Kapacitet: 5000 | Kapacitet: 34.198 | Kapacitet: 9800 |- | [[Datoteka:Stadion Maksimir in February 2019.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion NK Radnik Velika Gorica.jpg|200px]] | [[Datoteka:2010 IAAF Continental Cup - Poljud, Split.JPG|200px]] | [[Datoteka:Aldo Drosina Stadium 2011-02-19.JPG|240px]] |- ! [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=450 |caption='''1. HNL 2020./21.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.743576 |long=15.896101 |label=[[HNK Šibenik|Šibenik]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942 |long=16.3472 |label=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |position=left}} }} ! [[NK Osijek|Osijek]] |- | [[Stadion Kranjčevićeva]] | [[Stadion Gradski vrt]] |- | Kapacitet: 8850 | Kapacitet: 17.061 |- | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Kohorta uoči utakmice Osijek-PSV.jpg|200px]] |- ! [[HNK Rijeka|Rijeka]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ! [[HNK Šibenik|Šibenik]] ! [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |- | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Šubićevac]] | [[Stadion Varteks]] |- | Kapacitet: 8279 | Kapacitet: 3205 | Kapacitet: 3412 | Kapacitet: 8850 |- | [[Datoteka:Rujevica stadium, Rijeka, Croatia.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadion Slaven Belupa - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion Šubićevac, Šibenik (1).jpg|200px]] | [[Datoteka:Stade Varteks.JPG|200px]] |- |} </center> == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=30 hnl.hr] |team1=DIN |team2=OSI |team3=RIJ |team4=HAJ |team5=GOR |team6=ŠIB |team7=SLA |team8=LOK |team9=IST |team10=VAR |result1=CL1Q |result2=ECL2Q |result3=ECL2Q |result4=ECL2Q |result10=REL |update=complete |win_DIN=26|draw_DIN=7 |loss_DIN=3 |gf_DIN=84|ga_DIN=28 |win_GOR=17|draw_GOR=8 |loss_GOR=11|gf_GOR=60|ga_GOR=47 |win_HAJ=18|draw_HAJ=6 |loss_HAJ=12|gf_HAJ=48|ga_HAJ=37 |win_IST=7 |draw_IST=8 |loss_IST=21|gf_IST=27|ga_IST=52 |win_LOK=7 |draw_LOK=9 |loss_LOK=20|gf_LOK=29|ga_LOK=60 |win_OSI=23|draw_OSI=8 |loss_OSI=5 |gf_OSI=59|ga_OSI=25 |win_RIJ=18|draw_RIJ=7 |loss_RIJ=11|gf_RIJ=51|ga_RIJ=46 |win_SLA=7 |draw_SLA=13|loss_SLA=16|gf_SLA=36|ga_SLA=53 |win_ŠIB=9 |draw_ŠIB=8 |loss_ŠIB=19|gf_ŠIB=32|ga_ŠIB=47 |win_VAR=6 |draw_VAR=10|loss_VAR=20|gf_VAR=30|ga_VAR=61 |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |name_ŠIB=[[HNK Šibenik|Šibenik]] |name_VAR=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |status_DIN=P |status_VAR=R |show_limit=5 |res_col_header=QR |col_CL1Q=green1 |text_CL1Q=[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Liga prvaka]] |col_ECL2Q=yellow1 |text_ECL2Q=[[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|UEFA Europska konferencijska liga]] |col_REL=red1 |text_REL=[[2. HNL 2021./22.|2. HNL]] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == {{glavni|Dodatak:Utakmice 1. HNL 2020./21.}} ''stanje: 36. kolo, ažurirano [[22. svibnja]] [[2021.]]'' {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !rowspan="2"|kratica !!rowspan="2"|klub !!colspan="10"| 1. – 18. kolo !!rowspan="14"| !!colspan="10"| 19. – 36. kolo |- !DIN !!GOR !!HAJ !!IST !!LOK !!OSI !!RIJ !!SLB !!ŠIB !!VAR !DIN !!GOR !!HAJ !!IST !!LOK !!OSI !!RIJ !!SLB !!ŠIB !!VAR |- |'''DIN ||align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |bgcolor="gainsboro"| || '''3:2''' || 3:1 || 5:0 || '''6:0''' || '''4:1''' || '''0:2''' || '''3:3''' || 1:2 || 4:0 |bgcolor="gainsboro"| || '''1:0'''|| 2:0|| 1:0||'''2:0''' |'''1:0''' |'''2:0''' |'''3:0''' | 2:2 || 1:0 |- |'''GOR ||align="left"|[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] | 3:4 || bgcolor="gainsboro" | || '''2:1''' || '''2:2''' || 1:1 || 4:1 || '''0:0''' || 0:1 || '''3:2''' || 1:0 | 0:3 || bgcolor="gainsboro" | ||'''1:1''' |'''2:1''' | 4:2|| 1:0 || '''3:4'''|| 0:1||'''1:0''' |0:0 |- |'''HAJ ||align="left"|[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] | '''1:2''' || 2:4 || bgcolor="gainsboro" | || '''2:0''' || 0:1 || 1:1 || 1:2 || '''2:2''' || '''0:1''' || '''2:0''' | '''1:1''' || 4:0 || bgcolor="gainsboro" | ||'''1:0''' | 2:0 || 0:1|| 3:2|| '''2:2'''|| '''1:0'''||'''2:0''' |- |'''IST ||align="left"|[[NK Istra 1961|Istra 1961]] | '''0:1''' || 1:1 || 1:0 || bgcolor="gainsboro" | ||3:1 | '''1:4''' || 1:2 || 2:1 || '''1:0''' || '''0:1''' |'''0:1''' | 0:2|| 0:1|| bgcolor="gainsboro" | || 1:1 || '''0:2'''|| 1:2|| 1:0 ||'''3:2''' |'''0:1''' |- |'''LOK ||align="left"|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | 1:1 || '''1:2''' || '''1:2''' || '''0:0''' || bgcolor="gainsboro" | || 0:3 || '''1:0''' || 2:1 || 0:4 || 2:2 | 0:2||'''0:3''' | '''0:2'''||'''0:1''' | bgcolor="gainsboro" | || 0:2 ||'''2:3''' | 3:1 || 1:0|| 4:0 |- |'''OSI ||align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] | 2:0 || '''2:1''' || '''1:2''' || 1:0 || '''2:1''' || bgcolor="gainsboro" | || '''3:0''' || '''0:0''' || 1:0 || 1:0 | 1:1||'''1:1''' |'''2:0''' | 2:1 || '''2:0'''|| bgcolor="gainsboro" | ||'''2:0''' |'''3:0''' | 3:0 || 1:1 |- |'''RIJ ||align="left"|[[HNK Rijeka|Rijeka]] | 2:2 || 0:2 || '''0:1''' || '''2:1''' || 1:0 || 1:1 || bgcolor="gainsboro" | || '''2:0''' || '''2:1''' || '''2:1''' | 1:5 || 2:1 ||'''0:1''' |'''1:1''' | 3:0|| 0:0|| bgcolor="gainsboro" | ||'''1:1''' |'''2:2''' |'''2:0''' |- |'''SLB ||align="left"|[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | 1:5 || '''1:2''' || 0:2 || '''5:1''' || '''0:0''' || 0:1 ||1:3 | bgcolor="gainsboro" | || '''0:0''' || 2:0 | 0:2||'''0:1''' | 1:1|| '''1:1'''||'''0:0''' | 2:2|| 0:2 || bgcolor="gainsboro" | ||'''2:2''' | 1:0 |- |'''ŠIB ||align="left"|[[HNK Šibenik|Šibenik]] | '''0:2''' || 1:3 || 0:1 || 1:0 || '''3:2''' || '''0:2''' || 2:0 || 0:3 || bgcolor="gainsboro" | || '''0:1''' | '''1:1'''|| 1:1|| 0:2 || 1:0 ||'''0:0''' |'''0:4''' | 0:1|| 2:0|| bgcolor="gainsboro" | ||'''0:0''' |- |'''VAR ||align="left"|[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | '''1:2''' || '''1:5''' || 4:2 || 1:1 || '''1:1''' || '''0:1''' || 2:1 || '''1:2''' || 1:3 || bgcolor="gainsboro" | |'''0:5''' |'''2:1''' | 0:1 || 1:1||'''0:1''' |'''2:3''' | 2:3 || '''1:1'''|| 1:1|| bgcolor="gainsboro" | |- !colspan="12"| !colspan="10"| |- |colspan="12" align="left"| <small>'''podebljan rezltat''' – igrano u prvom (1. – 9. kolo) krugu lige <br> rezultat normalne debljine – igrano u drugom (10. – 18. kolo) krugu lige |colspan="10" align="left"| <small>'''podebljan rezltat''' – igrano u trećem (19. – 27. kolo) krugu lige <br> rezultat normalne debljine – igrano u četvrtom (28. – 36. kolo) krugu lige |- |} <small> Izvori:<ref> [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=30&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2020-2021 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 13. kolovoza 2020. </ref> </small> == Statistike == === Strijelci === ''Statistika strijelaca ažurirana je [[22. svibnja]] [[2021.]] (36. kolo).'' '''Strijelci 10 i više pogodaka''' {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto !Igrač !Momčad !Golovi |- |1. |align="left" |{{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]] |align="center" |[[NK Osijek|Osijek]] |22 |- |rowspan=2|2. |align=left|{{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] |align=center|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |rowspan=2|16 |- |align=left|{{Z|ŠVI}} [[Mario Gavranović]] |align=center|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |- |4. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Kristijan Lovrić]] |align="center" |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |15 |- |5. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Franko Andrijašević]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |13 |- |6. |align="left" |{{Z|AUS}} [[Deni Jurić]] |align="center" |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |11 |} <small>Izvor:</small><ref> [https://hrnogomet.com/hnl/strijelci.php?lang=hr&stranica=1&sortBy=3&sortOrder=desc&prvenstvo=30 hrnogomet.com, ''Strijelci 1. HNL 2020./21.], pristupljeno 13. kolovoza 2020. </ref> <ref>[http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ prvahnl.hr, ''Strijelci (2020./21.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180513054938/http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ |date=13. svibnja 2018. }}, pristupljeno 13. kolovoza 2020.</ref> <br> == Najbolja momčad sezone == {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;" !Golman !Obrana !Veza !Napad |- |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Dominik Livaković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Joško Gvardiol]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|HRV}} [[Mile Škorić]] ([[NK Osijek|Osijek]])<br/>{{Z|DAN}} [[Rasmus Lauritsen]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|BRA}} [[Igor Silva de Almeida]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Luka Ivanušec]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|HRV}} [[Lovro Majer]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|HRV}} [[Bruno Petković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |} {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;" !Najbolji igrač lige (MVP) !Najbolji mladi igrač lige !Najbolji trener lige |- |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Bruno Petković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Joško Gvardiol]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |- |} <small>Izvor:</small><ref> [https://www.facebook.com/photo?fbid=179191710877714&set=a.133975702065982 ''Najboljih 11 HNL-a po izboru HUNS], pristupljeno 6. lipnja 2021. </ref> <ref> [https://www.facebook.com/photo?fbid=179200477543504&set=a.133975702065982 ''Najbolji igrač lige po izboru HUNS], pristupljeno 6. lipnja 2021. </ref> <ref> [https://www.facebook.com/photo/?fbid=179196287543923&set=pb.100063606578782.-2207520000.. ''Najbolji mladi igrač lige po izboru HUNS], pristupljeno 6. lipnja 2021. </ref> == Unutarnje poveznice == * [[2. HNL 2020./21.]] * [[3. HNL 2020./21.]] * [[4. rang HNL-a 2020./21.]] * [[5. rang HNL-a 2020./21.]] * [[6. rang HNL-a 2020./21.]] * [[7. rang HNL-a 2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.]] == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/ prvahnl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150711085846/http://prvahnl.hr/ |date=11. srpnja 2015. }} * [https://hrnogomet.com/hnl/naslovnica.php?lang=hr&stranica=1 hrnogomet.com – ''Statistike hrvatskog nogometa''] * [https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/memberassociations/cro/domesticleague/matches/#/mt/2020/08 uefa.com, stranica lige] == Izvori == <small> * [http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ prvahnl.hr, ''1. HNL 2020./21. – Raspored i rezultati''], pristupljeno 13. kolovoza 2020. * [https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, HT 1. HNL], pristupljeno 13. kolovoza 2020. * [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=30&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2020-2021 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 13. kolovoza 2020. * [https://sportnet.rtl.hr/statistika/512/ljestvice/ sportnet.rtl.hr, ''HT Prva liga 2020/21'', ljestvica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200829113431/https://sportnet.rtl.hr/statistika/512/ljestvice/ |date=29. kolovoza 2020. }}, pristupljeno 13. kolovoza 2020. * [https://sportnet.rtl.hr/statistika/512/rezultati/ sportnet.rtl.hr, ''HT Prva liga 2020/21'', ljestvica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924134148/https://sportnet.rtl.hr/statistika/512/rezultati/ |date=24. rujna 2020. }}, pristupljeno 13. kolovoza 2020. * [https://int.soccerway.com/national/croatia/1-hnl/20202021/regular-season/r59190/ int.soccerway.com, ''1. HNL – 2020/2021''] {{izvori|30em}} </small> {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} {{Hrvatska nogometna natjecanja 2020./21.}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2020-21]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2020./21.| 1]] d844eq8ea06hntv7simftsd72p87fh1 7430716 7430664 2026-04-16T09:30:16Z Panasko 203327 7430716 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga|Hrvatski Telekom Prva liga]] |sezona = 2020./21. |slika = [[Datoteka:Prvaliga 2018.png|250px]] |opis = Hrvatski Telekom Prva liga |prvaci = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |promovirani = [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |degradirani = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska konferencijska liga]] |kvalifikanti kup2 = [[NK Osijek|Osijek]]<br>[[HNK Rijeka|Rijeka]]<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 180 |golova = 456 |najbolji strijelac = 22 pogotka: <br> {{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |najveća domaća pobjeda = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 6:0 [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |najveća gostujuća pobjeda = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] 0:5 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |najefikasnija utakmica = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] 3:4 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br>[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] 3:4 [[HNK Rijeka|Rijeka]] |pobjednički niz = [[NK Osijek|Osijek]]<br>(6 utakmica) |niz neporaženosti = [[NK Osijek|Osijek]]<br>(11 utakmica) |niz poraza = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]<br>(6 utakmica) |najveća posjećenost = 4517 ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 0:1 [[HNK Šibenik|Šibenik]]) |najmanja posjećenost = 308 ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] 5:1 [[NK Istra 1961|Istra 1961]]) |ukupna posjećenost = 26509 |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]] |sljedeća sezona = [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] |Doigravanje za 1.hnl = }} '''Prva hrvatska nogometna liga 2020./21.''' (službeno, iz sponzorskih razloga: '''Hrvatski Telekom Prva liga''') je 30. sezona [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] koja je započela [[14. kolovoza]] [[šport u 2020.|2020.]], a završila je [[22. svibnja]] [[šport u 2021.|2021.]] Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio.<ref>[http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ RASPORED I REZULTATI], pristupljeno 13. kolovoza 2020.</ref> <br> Kao posljedica [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], utakmice [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] do petoga kola igrale su se bez prisutnosti gledatelja.<ref> [http://prvahnl.hr/news/21574/pocetak-natjecateljske-godine-202021-bez-gledatelja-na-stadionima/ prvahnl.hr, ''POČETAK NATJECATELJSKE GODINE 2020./21. BEZ GLEDATELJA NA STADIONIMA], pristupljeno 13. kolovoza 2020. </ref> Nakon loše epidemiološke situacije u Hrvatskoj, odlučeno je da se od 10. kola ponovno igra bez gledatelja.<ref> [https://www.24sata.hr/sport/tribine-zatvorene-za-gledatelje-bez-navijaca-u-hnl-u-i-europi-724129 24sata.hr, ''Stožer opet zatvorio tribine za gledatelje! Bez navijača u HNL-u i EL, upitna je i Liga nacija...''], pristupljeno 13. prosinca 2020. </ref> Zbog epidemije, ovogodišnja sezona započela je u nešto kasnijem terminu nego što je prvotno planirano.<br>Tri kola prije završetka prvenstva, naslov prvaka je osigurao [[Zagreb|zagrebački]] [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref> [https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/dinamo-obranio-naslov-prvaka-hrvatske gnkdinamo.hr, ''DINAMO OBRANIO NASLOV PRVAKA HRVATSKE!''], objavljeno 9. svibnja 2021., preuzeto 13. svibnja 2021. </ref> == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski partner !!Glavni sponzor |- |[[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||<center>35.123</center> ||{{Z|HRV}} [[Damir Krznar]] ||{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||[[Lana grupa]] |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|HNK Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||<center>8000</center> ||{{Z|HRV}} [[Siniša Oreščanin]]||{{Z|BIH}} [[Aleksandar Jovičić]] ||{{Z|NJE}} [[Alpas]] ||- |- |[[HNK Hajduk Split|HNK Hajduk]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||<center>35.000</center> ||{{Z|ITA}} [[Paolo Tramezzani]] ||{{Z|HRV}} [[Lovre Kalinić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||[[Tommy]] |- |[[NK Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||<center>10.000</center> ||{{Z|HRV}} [[Danijel Jumić]] ||{{Z|HRV}} [[Slavko Blagojević]] ||{{Z|ŠPA}} [[Kelme]] ||[[Croatia osiguranje]] |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|NK Lokomotiva]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>8850</center> ||{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] ||{{Z|HRV}} [[Josip Pivarić]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||- |- |[[NK Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Stadion Gradski vrt]] ||<center>19.000</center> ||{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] ||{{Z|HRV}} [[Mile Škorić]] ||{{Z|MAĐ}} [[2Rule]] ||[[DOBRO]], [[Stadler]] |- |[[HNK Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||<center>8279</center> ||{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] ||{{Z|HRV}} [[Franko Andrijašević]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joma]] ||[[Sava Osiguranje]] |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|NK Slaven Belupo]] ||[[Koprivnica]] ||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]] ||<center>3205</center> ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Stipić]] ||{{Z|HRV}} [[Goran Paracki]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||[[Belupo]] ([[Podravka]]) |- |[[HNK Šibenik|HNK Šibenik]] ||[[Šibenik]] ||[[Stadion Šubićevac]] ||<center>3412</center> ||{{Z|ŠPA}} [[Sergi Escobar]] ||{{Z|HRV}} [[Marko Bulat]] ||{{Z|NJE}} [[Jako]] ||[[Nacionalni park Krka]] |- |[[NK Varaždin Varaždin|NK Varaždin]] ||[[Varaždin]] ||[[Stadion Varteks]] ||<center>10.800</center> ||{{Z|HRV}} [[Zoran Kastel]] ||{{Z|HRV}} [[Marko Stolnik (nogometaš)|Marko Stolnik]] ||{{Z|ITA}} [[Legea]] ||Radnik, [[Derma]] |- |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" |- ! Momčad ! Bivši trener ! Razlog odlaska ! Datum odlaska ! Novi trener ! Datum imenovanja ! Pozicija |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] | {{Z|HRV}} [[Ivan Prelec]] |Kraj ugovora | 14. srpnja 2020.<ref>[https://sportnet.rtl.hr/vijesti/541572/nogomet-hrvatski-telekom-prva-liga/sada-je-i-sluzbeno-ivan-prelec-nije-vise-trener-istre-1961/, ''Sada je i službeno: Ivan Prelec nije više trener Istre 1961] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210427054942/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/541572/nogomet-hrvatski-telekom-prva-liga/sada-je-i-sluzbeno-ivan-prelec-nije-vise-trener-istre-1961/,/ |date=27. travnja 2021. }}, pristupljeno 2. rujna 2020.</ref> | {{Z|HRV}} [[Danijel Jumić]] | 16. srpnja 2020.<ref> [https://www.nacional.hr/danijel-jumic-i-goran-roce-vode-istru-1961-na-poljudu/, ''Danijel Jumić i Goran Roce vode Istru 1961 na Poljudu], pristupljeno 2. rujna 2020. </ref> |<center>Predsezona |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] | {{Z|HRV}} [[Igor Tudor]] |Potpisao za [[Juventus F.C.|Juventus]] | 21. kolovoza 2020.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/igor-tudor-vise-nije-trener-hajduka/12970, ''IGOR TUDOR VIŠE NIJE TRENER HAJDUKA]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 2. rujna 2020.</ref> | {{Z|HRV}} [[Hari Vukas]] | 21. kolovoza 2020.<ref> [https://www.sportcom.hr/sport/nogomet/hajduk/hari-vukas-jos-uvijek-privremeni-trener-hajduka-hoce-li-mario-stanic-i-ivan-kepcija-uskoro-dovesti-novog-trenera, ''Hari Vukas još uvijek privremeni trener Hajduka, hoće li Mario Stanić i Ivan Kepčija uskoro dovesti novog trenera?!], pristupljeno 2. rujna 2020. </ref> |<center>3. |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] | {{Z|HRV}} [[Danijel Jumić]] |Potpisali Budicina | 26. kolovoza 2020. | {{Z|HRV}} [[Fausto Budicin]] | 26. kolovoza 2020.<ref>[https://www.hntv.hr/vijesti/fausto-budicin-novi-trener-istre-1961, ''FAUSTO BUDICIN NOVI TRENER ISTRE 1961]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 2. rujna 2020.</ref> |<center>10. |- |[[NK Osijek|Osijek]] | {{Z|HRV}} [[Ivica Kulešević]] |Otkaz | 4. rujna 2020.<ref> [https://www.dnevno.hr/blog/2020/09/04/sluzbeno-sve-je-spremno-za-bjelicu-osijek-dao-otkaz-kulesevicu-1533315/, ''(SLUŽBENO) SVE JE SPREMNO ZA BJELICU: Osijek dao otkaz Kuleševiću], pristupljeno 5. rujna 2020. </ref> | |{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] | 5. rujna 2020.<ref> [https://nk-osijek.hr/vijesti/27867/nenad-bjelica-novi-trener-osijeka/ ''NENAD BJELICA NOVI TRENER OSIJEKA!], pristupljeno 4. rujna 2020. </ref> |<center>8. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] | {{Z|HRV}} [[Hari Vukas]] |Otkaz | 4. studenoga 2020.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/hari-vukas-vise-nije-trener-prve-momcadi/13259, ''HARI VUKAS VIŠE NIJE TRENER PRVE MOMČADI]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 4. studenoga 2020.</ref> | {{Z|HRV}} [[Boro Primorac]] | 4. studenoga 2020.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/boro-primorac-vodit-ce-prvu-momcad-hajduka-u-narednom-razdoblju/13260, ''BORO PRIMORAC VODIT ĆE PRVU MOMČAD HAJDUKA U NAREDNOM RAZDOBLJU]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 4. studenoga 2020.</ref> |<center>6. |- |[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | {{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] |Otkaz | 7. prosinca 2020.<ref>[http://nk-varazdin.hr/2020/samir-toplak-vise-nije-trener-prve-ekipe-varazdina/, ''SAMIR TOPLAK VIŠE NIJE TRENER PRVE EKIPE VARAŽDINA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420005751/https://fonts.googleapis.com/css?family=Exo%3A100%2C200%2C300%2C400%2C500%2C600%2C700%2C800%2C900%2C100italic%2C200italic%2C300italic%2C400italic%2C500italic%2C600italic%2C700italic%2C800italic%2C900italic%7CExo%3A100%2C200%2C300%2C400%2C500%2C600%2C700%2C800%2C900%2C100italic%2C200italic%2C300italic%2C400italic%2C500italic%2C600italic%2C700italic%2C800italic%2C900italic%7CExo%3A100%2C200%2C300%2C400%2C500%2C600%2C700%2C800%2C900%2C100italic%2C200italic%2C300italic%2C400italic%2C500italic%2C600italic%2C700italic%2C800italic%2C900italic%7CExo+2%3A100%2C200%2C300%2C400%2C500%2C600%2C700%2C800%2C900%2C100italic%2C200italic%2C300italic%2C400italic%2C500italic%2C600italic%2C700italic%2C800italic%2C900italic%7CExo%3A100%2C200%2C300%2C400%2C500%2C600%2C700%2C800%2C900%2C100italic%2C200italic%2C300italic%2C400italic%2C500italic%2C600italic%2C700italic%2C800italic%2C900italic&subset=latin%2Clatin-ext&ver=1.0.0 |date=20. travnja 2021. }}, pristupljeno 13. prosinca 2020.</ref> | {{Z|HRV}} [[Zoran Kastel]] | 7. prosinca 2020. |<center>9. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|LIT}} [[Valdas Dambrauskas]] |Potpisao za [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec]] |3. siječnja 2021.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/sinisa-orescanin-novi-trener-hnk-gorice/794 |title=Siniša Oreščanin novi trener HNK Gorice! |date=3. siječnja 2021. |publisher=HNK Gorica |accessdate=4. siječnja 2021.}}</ref> |{{Z|HRV}} [[Siniša Oreščanin]] |3. siječnja 2021.<ref name=":0" /> |<center>3. |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | {{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] |Odstupio |9. siječnja 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/goran-tomic-vise-nije-trener-nk-lokomotive-1376, ''Goran Tomić više nije trener NK Lokomotive''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420005755/https://nklokomotiva.hr/vijest/goran-tomic-vise-nije-trener-nk-lokomotive-1376, |date=20. travnja 2021. }}, pristupljeno 14. ožujka 2021.</ref> | {{Z|HRV}} [[Jerko Leko]] |9. siječnja 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/jerko-leko-novi-je-trener-lokomotive-1378, ''Jerko Leko novi je trener Lokomotive!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420005744/https://nklokomotiva.hr/vijest/jerko-leko-novi-je-trener-lokomotive-1378, |date=20. travnja 2021. }}, pristupljeno 23. veljače 2021.</ref> |<center>8. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] | {{Z|HRV}} [[Boro Primorac]] |Potpisali Tramezzanija |18. siječnja 2021. | {{Z|ITA}} [[Paolo Tramezzani]] |18. siječnja 2021.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/paolo-tramezzani-novi-je-trener-hajduka-/13429, ''Paolo Tramezzani novi je trener Hajduka!'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 23. veljače 2021.</ref> |<center>5. |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] | {{Z|HRV}} [[Fausto Budicin]] |Otpušten | 11. veljače 2021.<ref>[https://nkistra.com/hvala-fausto-budicin/, ''Hvala Fausto Budicin''], pristupljeno 14. ožujka 2021.</ref> | {{Z|HRV}} [[Danijel Jumić]] | 11. veljače 2021.<ref>[https://nkistra.com/dobrodosao-danijel-jumic/, ''DOBRODOŠAO DANIJEL JUMIĆ''], pristupljeno 14. ožujka 2021.</ref> |<center>10. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] | {{Z|SLO}} [[Simon Rožman]] |Odstupio |27. veljače 2021.<ref>[http://www.nk-rijeka.hr/vijest/simon-rozman-vise-nije-trener-rijeke/, ''Simon Rožman više nije trener Rijeke''], pristupljeno 28. veljače 2021. </ref> | {{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] | 1. ožujka 2021.<ref>[http://www.nk-rijeka.hr/vijest/goran-tomic-novi-trener-hnk-rijeka/, ''Goran Tomić novi trener HNK Rijeka''], pristupljeno 1. ožujka 2021. </ref> |<center>4. |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | {{Z|HRV}} [[Jerko Leko]] |Otpušten |13. ožujka 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/jerko-leko-vise-nije-trener-lokomotive-1444, ''Jerko Leko više nije trener Lokomotive''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420005810/https://nklokomotiva.hr/vijest/jerko-leko-vise-nije-trener-lokomotive-1444, |date=20. travnja 2021. }}, pristupljeno 14. ožujka 2021.</ref> | {{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] |14. ožujka 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/samir-toplak-je-novi-trener-lokomotive-1445, ''Samir Toplak je novi trener Lokomotive!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420005811/https://nklokomotiva.hr/vijest/samir-toplak-je-novi-trener-lokomotive-1445, |date=20. travnja 2021. }}, pristupljeno 14. ožujka 2021.</ref> |<center>10. |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{Z|HRV}} [[Zoran Mamić]] |Odstupio |15. ožujka 2021.<ref name="#1">[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/priopcenje-za-medije, '' Priopćenje za medije '']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 18. ožujka 2021.</ref> | {{Z|HRV}} [[Damir Krznar]] |15. ožujka 2021.<ref name="#1"/> |<center>1. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] | {{Z|HRV}} [[Krunoslav Rendulić]] |Otpušten |23. ožujka 2021.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2021/03/23/krunoslav-rendulic-vise-nije-trener-prve-momcadi/, ''Krunoslav Rendulić više nije trener prve momčadi!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420005811/https://hnk-sibenik.hr/2021/03/23/krunoslav-rendulic-vise-nije-trener-prve-momcadi/ |date=20. travnja 2021. }}, pristupljeno 2. travnja 2021.</ref> | {{Z|ŠPA}} [[Sergi Escobar]] |30. ožujka 2021.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2021/03/31/sergi-escobar-novi-je-trener-sibenika/, ''Sergi Escobar novi je trener Šibenika''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420005750/https://hnk-sibenik.hr/2021/03/31/sergi-escobar-novi-je-trener-sibenika/ |date=20. travnja 2021. }}, pristupljeno 2. travnja 2021.</ref> |<center>6. |} == Stadioni == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ! [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[Stadion Aldo Drosina]] |- | Kapacitet: 35.123 | Kapacitet: 5000 | Kapacitet: 34.198 | Kapacitet: 9800 |- | [[Datoteka:Stadion Maksimir in February 2019.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion NK Radnik Velika Gorica.jpg|200px]] | [[Datoteka:2010 IAAF Continental Cup - Poljud, Split.JPG|200px]] | [[Datoteka:Aldo Drosina Stadium 2011-02-19.JPG|240px]] |- ! [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=450 |caption='''1. HNL 2020./21.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.743576 |long=15.896101 |label=[[HNK Šibenik|Šibenik]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942 |long=16.3472 |label=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |position=left}} }} ! [[NK Osijek|Osijek]] |- | [[Stadion Kranjčevićeva]] | [[Stadion Gradski vrt]] |- | Kapacitet: 8850 | Kapacitet: 17.061 |- | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Kohorta uoči utakmice Osijek-PSV.jpg|200px]] |- ! [[HNK Rijeka|Rijeka]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ! [[HNK Šibenik|Šibenik]] ! [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |- | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Šubićevac]] | [[Stadion Varteks]] |- | Kapacitet: 8279 | Kapacitet: 3205 | Kapacitet: 3412 | Kapacitet: 8850 |- | [[Datoteka:Rujevica stadium, Rijeka, Croatia.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadion Slaven Belupa - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion Šubićevac, Šibenik (1).jpg|200px]] | [[Datoteka:Stade Varteks.JPG|200px]] |- |} </center> == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=30 hnl.hr] |team1=DIN |team2=OSI |team3=RIJ |team4=HAJ |team5=GOR |team6=ŠIB |team7=SLA |team8=LOK |team9=IST |team10=VAR |result1=CL1Q |result2=ECL2Q |result3=ECL2Q |result4=ECL2Q |result10=REL |update=complete |win_DIN=26|draw_DIN=7 |loss_DIN=3 |gf_DIN=84|ga_DIN=28 |win_GOR=17|draw_GOR=8 |loss_GOR=11|gf_GOR=60|ga_GOR=47 |win_HAJ=18|draw_HAJ=6 |loss_HAJ=12|gf_HAJ=48|ga_HAJ=37 |win_IST=7 |draw_IST=8 |loss_IST=21|gf_IST=27|ga_IST=52 |win_LOK=7 |draw_LOK=9 |loss_LOK=20|gf_LOK=29|ga_LOK=60 |win_OSI=23|draw_OSI=8 |loss_OSI=5 |gf_OSI=59|ga_OSI=25 |win_RIJ=18|draw_RIJ=7 |loss_RIJ=11|gf_RIJ=51|ga_RIJ=46 |win_SLA=7 |draw_SLA=13|loss_SLA=16|gf_SLA=36|ga_SLA=53 |win_ŠIB=9 |draw_ŠIB=8 |loss_ŠIB=19|gf_ŠIB=32|ga_ŠIB=47 |win_VAR=6 |draw_VAR=10|loss_VAR=20|gf_VAR=30|ga_VAR=61 |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |name_ŠIB=[[HNK Šibenik|Šibenik]] |name_VAR=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |status_DIN=P |status_VAR=R |show_limit=5 |res_col_header=QR |col_CL1Q=green1 |text_CL1Q=[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Liga prvaka]] |col_ECL2Q=yellow1 |text_ECL2Q=[[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|UEFA Europska konferencijska liga]] |col_REL=red1 |text_REL=[[2. HNL 2021./22.|2. HNL]] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == {{glavni|Dodatak:Utakmice 1. HNL 2020./21.}} ''stanje: 36. kolo, ažurirano [[22. svibnja]] [[2021.]]'' {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !rowspan="2"|kratica !!rowspan="2"|klub !!colspan="10"| 1. – 18. kolo !!rowspan="14"| !!colspan="10"| 19. – 36. kolo |- !DIN !!GOR !!HAJ !!IST !!LOK !!OSI !!RIJ !!SLB !!ŠIB !!VAR !DIN !!GOR !!HAJ !!IST !!LOK !!OSI !!RIJ !!SLB !!ŠIB !!VAR |- |'''DIN ||align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |bgcolor="gainsboro"| || '''3:2''' || 3:1 || 5:0 || '''6:0''' || '''4:1''' || '''0:2''' || '''3:3''' || 1:2 || 4:0 |bgcolor="gainsboro"| || '''1:0'''|| 2:0|| 1:0||'''2:0''' |'''1:0''' |'''2:0''' |'''3:0''' | 2:2 || 1:0 |- |'''GOR ||align="left"|[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] | 3:4 || bgcolor="gainsboro" | || '''2:1''' || '''2:2''' || 1:1 || 4:1 || '''0:0''' || 0:1 || '''3:2''' || 1:0 | 0:3 || bgcolor="gainsboro" | ||'''1:1''' |'''2:1''' | 4:2|| 1:0 || '''3:4'''|| 0:1||'''1:0''' |0:0 |- |'''HAJ ||align="left"|[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] | '''1:2''' || 2:4 || bgcolor="gainsboro" | || '''2:0''' || 0:1 || 1:1 || 1:2 || '''2:2''' || '''0:1''' || '''2:0''' | '''1:1''' || 4:0 || bgcolor="gainsboro" | ||'''1:0''' | 2:0 || 0:1|| 3:2|| '''2:2'''|| '''1:0'''||'''2:0''' |- |'''IST ||align="left"|[[NK Istra 1961|Istra 1961]] | '''0:1''' || 1:1 || 1:0 || bgcolor="gainsboro" | ||3:1 | '''1:4''' || 1:2 || 2:1 || '''1:0''' || '''0:1''' |'''0:1''' | 0:2|| 0:1|| bgcolor="gainsboro" | || 1:1 || '''0:2'''|| 1:2|| 1:0 ||'''3:2''' |'''0:1''' |- |'''LOK ||align="left"|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | 1:1 || '''1:2''' || '''1:2''' || '''0:0''' || bgcolor="gainsboro" | || 0:3 || '''1:0''' || 2:1 || 0:4 || 2:2 | 0:2||'''0:3''' | '''0:2'''||'''0:1''' | bgcolor="gainsboro" | || 0:2 ||'''2:3''' | 3:1 || 1:0|| 4:0 |- |'''OSI ||align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] | 2:0 || '''2:1''' || '''1:2''' || 1:0 || '''2:1''' || bgcolor="gainsboro" | || '''3:0''' || '''0:0''' || 1:0 || 1:0 | 1:1||'''1:1''' |'''2:0''' | 2:1 || '''2:0'''|| bgcolor="gainsboro" | ||'''2:0''' |'''3:0''' | 3:0 || 1:1 |- |'''RIJ ||align="left"|[[HNK Rijeka|Rijeka]] | 2:2 || 0:2 || '''0:1''' || '''2:1''' || 1:0 || 1:1 || bgcolor="gainsboro" | || '''2:0''' || '''2:1''' || '''2:1''' | 1:5 || 2:1 ||'''0:1''' |'''1:1''' | 3:0|| 0:0|| bgcolor="gainsboro" | ||'''1:1''' |'''2:2''' |'''2:0''' |- |'''SLB ||align="left"|[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | 1:5 || '''1:2''' || 0:2 || '''5:1''' || '''0:0''' || 0:1 ||1:3 | bgcolor="gainsboro" | || '''0:0''' || 2:0 | 0:2||'''0:1''' | 1:1|| '''1:1'''||'''0:0''' | 2:2|| 0:2 || bgcolor="gainsboro" | ||'''2:2''' | 1:0 |- |'''ŠIB ||align="left"|[[HNK Šibenik|Šibenik]] | '''0:2''' || 1:3 || 0:1 || 1:0 || '''3:2''' || '''0:2''' || 2:0 || 0:3 || bgcolor="gainsboro" | || '''0:1''' | '''1:1'''|| 1:1|| 0:2 || 1:0 ||'''0:0''' |'''0:4''' | 0:1|| 2:0|| bgcolor="gainsboro" | ||'''0:0''' |- |'''VAR ||align="left"|[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | '''1:2''' || '''1:5''' || 4:2 || 1:1 || '''1:1''' || '''0:1''' || 2:1 || '''1:2''' || 1:3 || bgcolor="gainsboro" | |'''0:5''' |'''2:1''' | 0:1 || 1:1||'''0:1''' |'''2:3''' | 2:3 || '''1:1'''|| 1:1|| bgcolor="gainsboro" | |- !colspan="12"| !colspan="10"| |- |colspan="12" align="left"| <small>'''podebljan rezltat''' – igrano u prvom (1. – 9. kolo) krugu lige <br> rezultat normalne debljine – igrano u drugom (10. – 18. kolo) krugu lige |colspan="10" align="left"| <small>'''podebljan rezltat''' – igrano u trećem (19. – 27. kolo) krugu lige <br> rezultat normalne debljine – igrano u četvrtom (28. – 36. kolo) krugu lige |- |} <small> Izvori:<ref> [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=30&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2020-2021 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 13. kolovoza 2020. </ref> </small> == Statistike == === Strijelci === ''Statistika strijelaca ažurirana je [[22. svibnja]] [[2021.]] (36. kolo).'' '''Strijelci 10 i više pogodaka''' {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto !Igrač !Momčad !Golovi |- |1. |align="left" |{{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]] |align="center" |[[NK Osijek|Osijek]] |22 |- |rowspan=2|2. |align=left|{{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] |align=center|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |rowspan=2|16 |- |align=left|{{Z|ŠVI}} [[Mario Gavranović]] |align=center|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |- |4. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Kristijan Lovrić]] |align="center" |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |15 |- |5. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Franko Andrijašević]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |13 |- |6. |align="left" |{{Z|AUS}} [[Deni Jurić]] |align="center" |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |11 |} <small>Izvor:</small><ref> [https://hrnogomet.com/hnl/strijelci.php?lang=hr&stranica=1&sortBy=3&sortOrder=desc&prvenstvo=30 hrnogomet.com, ''Strijelci 1. HNL 2020./21.], pristupljeno 13. kolovoza 2020. </ref> <ref>[http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ prvahnl.hr, ''Strijelci (2020./21.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180513054938/http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ |date=13. svibnja 2018. }}, pristupljeno 13. kolovoza 2020.</ref> <br> == Najbolja momčad sezone == {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;" !Golman !Obrana !Veza !Napad |- |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Dominik Livaković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Joško Gvardiol]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|HRV}} [[Mile Škorić]] ([[NK Osijek|Osijek]])<br/>{{Z|DAN}} [[Rasmus Lauritsen]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|BRA}} [[Igor Silva de Almeida]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Luka Ivanušec]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|HRV}} [[Lovro Majer]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|HRV}} [[Bruno Petković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]])<br/>{{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |} {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;" !Najbolji igrač lige (MVP) !Najbolji mladi igrač lige !Najbolji trener lige |- |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Bruno Petković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Joško Gvardiol]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |- |} <small>Izvor:</small><ref> [https://www.facebook.com/photo?fbid=179191710877714&set=a.133975702065982 ''Najboljih 11 HNL-a po izboru HUNS], pristupljeno 6. lipnja 2021. </ref> <ref> [https://www.facebook.com/photo?fbid=179200477543504&set=a.133975702065982 ''Najbolji igrač lige po izboru HUNS], pristupljeno 6. lipnja 2021. </ref> <ref> [https://www.facebook.com/photo/?fbid=179196287543923&set=pb.100063606578782.-2207520000.. ''Najbolji mladi igrač lige po izboru HUNS], pristupljeno 6. lipnja 2021. </ref> == Unutarnje poveznice == * [[2. HNL 2020./21.]] * [[3. HNL 2020./21.]] * [[4. rang HNL-a 2020./21.]] * [[5. rang HNL-a 2020./21.]] * [[6. rang HNL-a 2020./21.]] * [[7. rang HNL-a 2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.]] == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/ prvahnl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150711085846/http://prvahnl.hr/ |date=11. srpnja 2015. }} * [https://hrnogomet.com/hnl/naslovnica.php?lang=hr&stranica=1 hrnogomet.com – ''Statistike hrvatskog nogometa''] * [https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/memberassociations/cro/domesticleague/matches/#/mt/2020/08 uefa.com, stranica lige] == Izvori == <small> * [http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ prvahnl.hr, ''1. HNL 2020./21. – Raspored i rezultati''], pristupljeno 13. kolovoza 2020. * [https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, HT 1. HNL], pristupljeno 13. kolovoza 2020. * [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=30&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2020-2021 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 13. kolovoza 2020. * [https://sportnet.rtl.hr/statistika/512/ljestvice/ sportnet.rtl.hr, ''HT Prva liga 2020/21'', ljestvica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200829113431/https://sportnet.rtl.hr/statistika/512/ljestvice/ |date=29. kolovoza 2020. }}, pristupljeno 13. kolovoza 2020. * [https://sportnet.rtl.hr/statistika/512/rezultati/ sportnet.rtl.hr, ''HT Prva liga 2020/21'', ljestvica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924134148/https://sportnet.rtl.hr/statistika/512/rezultati/ |date=24. rujna 2020. }}, pristupljeno 13. kolovoza 2020. * [https://int.soccerway.com/national/croatia/1-hnl/20202021/regular-season/r59190/ int.soccerway.com, ''1. HNL – 2020/2021''] {{izvori|30em}} </small> {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} {{Hrvatska nogometna natjecanja 2020./21.}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2020-21]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2020./21.| 1]] ns1csio5v4nap585h7jsd1tkc156xr8 0 683133 7430717 7299336 2026-04-16T09:30:43Z Panasko 203327 7430717 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[La Liga]] |sezona = 2020./21. |slika = |opis = |prvaci = [[Atlético Madrid]] (11. titula) |promovirani = |degradirani = [[SD Huesca|Huesca]]<br>[[Real Valladolid]]<br>[[SD Eibar|Eibar]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[Atlético Madrid|Atlético]]<br>[[Real Madrid]]<br>[[FC Barcelona|Barcelona]]<br>[[Sevilla FC|Sevilla]]<br>[[Villarreal CF|Villarreal]] (osvajač [[UEFA Europska liga 2020./21.|Europske lige]]) |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska liga|Europska liga]] |kvalifikanti kup2 = [[Real Sociedad]]<br>[[Real Betis]] |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 380 |golova = 953 |najbolji strijelac = 30 pogotka:<br>{{Z|ARG}} [[Lionel Messi]] |najveća domaća pobjeda = [[Atlético Madrid|Atlético]] 6:1 [[Granada CF|Granada]]<br>[[Atlético Madrid|Atlético]] 5:0 [[SD Eibar|Eibar]] |najveća gostujuća pobjeda = [[Real Sociedad]] 1:6 [[FC Barcelona|Barcelona]] |najefikasnija utakmica = 7 pogodaka:<br>(7 utakmica) |pobjednički niz = [[Atlético Madrid|Atlético]]<br>(8 utakmica) |niz neporaženosti = [[FC Barcelona|Barcelona]]<br>(19 utakmica) |niz poraza = [[SD Eibar|Eibar]]<br>(5 utakmica) |najveća posjećenost = |najmanja posjećenost = |ukupna posjećenost = |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[La Liga 2019./20.|2019./20.]] |sljedeća sezona = ''[[La Liga 2021./22.|2021./22.]]'' }} '''[[La Liga]] 2020./21.''' (iz sponzorskih razloga poznata kao ''LaLiga Santander'') bila je 90. sezona španjolskog nogometnog prvenstva od njegova utemeljenja. Sezona je započela [[12. rujna]] [[2020.]] godine, a završila [[23. svibnja]] [[2021.]] godine.<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/52848048 La Liga to resume on 11 June; 2020-21 season to start in September], pristupljeno 2. rujna 2020.</ref> Branitelj naslova bio je [[madrid]]ski [[Real Madrid CF|Real]]. == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski partner !!Glavni sponzor |- |[[Deportivo Alavés|Alavés]] ||[[Vitoria-Gazteiz]] ||[[Mendizorrotza Stadium|Mendizorrotza]] ||<center>19.840 ||{{Z|ŠPA}} [[Pablo Machín]] ||{{Z|ŠPA}} [[Manu García]] ||{{Z|ŠPA}} [[Kelme]] ||Betway |- |[[Athletic Bilbao]] ||[[Bilbao]] ||[[San Mamés]] ||<center>53.289 ||{{Z|ŠPA}} [[Gaizka Garitano]] ||{{Z|ŠPA}} [[Iker Muniain]] ||{{Z|SAD}} [[New Balance]] ||Kutxabank |- |[[Atlético Madrid]] ||[[Madrid]] ||[[Wanda Metropolitano]] ||<center>68.456 ||{{Z|ARG}} [[Diego Simeone]] ||{{Z|ŠPA}} [[Koke]] ||{{Z|SAD}} [[Nike]] ||Plus500 |- |[[FC Barcelona|Barcelona]] ||[[Barcelona]] ||[[Camp Nou]] ||<center>99.354 ||{{Z|NIZ}} [[Ronald Koeman]] ||{{Z|ARG}} [[Lionel Messi]] ||{{Z|SAD}} [[Nike]] ||Rakuten |- |[[Cádiz CF|Cádiz]] ||[[Cádiz]] ||[[Estadio Ramón de Carranza|Ramón de Carranza]] ||<center>20.724 ||{{Z|ŠPA}} [[Álvaro Cervera]] ||{{Z|ŠPA}} [[Alberto Cifuentes]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||Dafabet |- |[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] ||[[Vigo]] ||[[Estadio Balaídos|Abanca-Balaídos]] ||<center>29.000 ||{{Z|ŠPA}} [[Óscar García Junyent|Óscar García]] ||{{Z|ŠPA}} [[Hugo Mallo]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||Estrella Galicia |- |[[SD Eibar|Eibar]] ||[[Eibar]] ||[[Ipurua Municipal Stadium|Ipurua]] ||<center>8.164 ||{{Z|ŠPA}} [[José Luis Mendilibar]] ||{{Z|ŠPA}} [[Sergi Enrich]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joma]] ||AVIA |- |[[Elche CF|Elche]] ||[[Elche]] ||[[Estadio Manuel Martínez Valero|Martínez Valero]] ||<center>33.732 ||{{Z|ARG}} [[Jorge Almirón]] ||{{Z|ŠPA}} [[Nino]] ||{{Z|DAN}} [[Hummel International|Hummel]] ||TM Grupo Inmobiliario |- |[[Getafe CF|Getafe]] ||[[Getafe]] ||[[Coliseum Alfonso Pérez]] ||<center>17.393 ||{{Z|ŠPA}} [[José Bordalás]] ||{{Z|TOG}} [[Djené Dakonam]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joma]] ||Tecnocasa Group |- |[[Granada CF|Granada]] ||[[Granada]] ||[[Estadio Nuevo Los Cármenes|Nuevo Los Cármenes]] ||<center>19.336 ||{{Z|ŠPA}} [[Diego Martínez Penas|Diego Martínez]] ||{{Z|ŠPA}} [[Víctor Díaz]] ||{{Z|SAD}} [[Nike]] ||Winamax |- |[[SD Huesca|Huesca]] ||[[Huesca]] ||[[Estadio El Alcoraz|El Alcoraz]] ||<center>7.638 ||{{Z|ŠPA}} [[Míchel]] ||{{Z|ŠPA}} [[Jorge Pulido]] ||{{Z|ŠPA}} [[Kelme]] ||Huesca La Magia |- |[[Levante UD|Levante]] ||[[Valencia]] ||[[Estadi Ciutat de València|Ciutat de València]] ||<center>26.354 ||{{Z|ŠPA}} [[Paco López]] ||{{Z|ŠPA}} [[José Luis Morales Nogales|José Luis Morales]] ||{{Z|ITA}} [[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||Betway |- |[[CA Osasuna|Osasuna]] ||[[Pamplona]] ||[[Estadio El Sadar|El Sadar]] ||<center>23.576 ||{{Z|ŠPA}} [[Jagoba Arrasate]] ||{{Z|ŠPA}} [[Oier Sanjurjo]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||Verleal |- |[[Real Betis]] ||[[Sevilla]] ||[[Estadio Benito Villamarín|Benito Villamarín]] ||<center>60.721 ||{{Z|ČIL}} [[Manuel Pellegrini]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joaquín Sánchez|Joaquín]] ||{{Z|ITA}} [[Kappa]] ||Betway |- |[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] ||[[Madrid]] ||[[Stadion Alfreda di Stéfana|Alfredo di Stéfano]] ||<center>6.000 ||{{Z|FRA}} [[Zinedine Zidane]] ||{{Z|ŠPA}} [[Sergio Ramos]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||[[Emirates]] |- |[[Real Sociedad]] ||[[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]] ||[[Estadio Anoeta|Reale Arena]] ||<center>39.500 ||{{Z|ŠPA}} [[Imanol Alguacil]] ||{{Z|ŠPA}} [[Asier Illarramendi]] ||{{Z|ITA}} [[Macron]] ||Kutxabank |- |[[Sevilla FC|Sevilla]] ||[[Sevilla]] ||[[Estadio Ramón Sánchez Pizjuán|Ramón Sánchez Pizjuán]] ||<center>43.883 ||{{Z|ŠPA}} [[Julen Lopetegui]] ||{{Z|ŠPA}} [[Jesús Navas]] ||{{Z|SAD}} [[Nike]] ||Betway |- |[[Valencia CF|Valencia]] ||[[Valencia]] ||[[Estadio Mestalla|Mestalla]] ||<center>55.000 ||{{Z|ŠPA}} [[Javi Gracia]] ||{{Z|ŠPA}} [[José Luis Gayà|José Gayà]] ||{{Z|NJE}} [[Puma]] ||bwin |- |[[Real Valladolid|Valladolid]] ||[[Valladolid]] ||[[Estadio José Zorrilla|José Zorrilla]] ||<center>28.012 ||{{Z|ŠPA}} [[Sergio González]] ||{{Z|ŠPA}} [[Javi Moyano]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||Estrella Galicia |- |[[Villarreal CF|Villarreal]] ||[[Villarreal]] ||[[Estadio El Madrigal|Estadio de la Cerámica]] ||<center>24.890 ||{{Z|ŠPA}} [[Unai Emery]] ||{{Z|ŠPA}} [[Mario Gaspar Pérez|Mario Gaspar]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joma]] ||Pamesa Cerámica |- |} ==Stadioni i lokacije== {{Lokacijska karta+ |Španjolska |width=500 |float=right |caption='''La Liga 2020./21.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=40.452778 |long=-3.688056 |label=<small>[[Atlético Madrid|Atletico]]</small><br><small>[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]</small> |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=42.837072 |long=-2.688243 |label=<small>[[Deportivo Alavés|Alavés]]</small> |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=43.2641327 |long=-2.949438 |label=<small>{{nowrap|[[Athletic&nbsp;Bilbao]]}}</small> |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=41.380889 |long=2.1228167 |label=<small>[[FC Barcelona|Barcelona]]</small> |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=36.502778 |long=-6.273056 |label=<small>[[Cádiz CF|Cádiz]]</small> |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=42.211854 |long=-8.73972 |label=<small>[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]</small> |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=43.181733 |long=-2.476253 |label=<small>[[SD Eibar|Eibar]]</small> |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=38.267111 |long=-0.663272 |label=<small>[[Elche CF|Elche]]</small> |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=40.325556 |long=-3.714722 |label=<small>[[Getafe CF|Getafe]]</small> |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=37.152925 |long=-3.595744 |label=<small>[[Granada CF|Granada]]</small> |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=42.131845 |long=-0.4078058 |label=<small>[[SD Huesca|Huesca]]</small> |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=39.494703 |long=-0.363842 |label=<small>[[Levante UD|Levante]]</small> |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=42.796675 |long=-1.637128 |label=<small>[[CA Osasuna|Osasuna]]</small> |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=37.356419 |long=-5.981750 |label=<small>[[Real Betis]]</small> |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=43.301393 |long=-1.973682 |label=<small>{{nowrap|[[Real&nbsp;Sociedad]]}}</small> |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=37.384039 |long=-5.970583 |label=<small>[[Sevilla FC|Sevilla]]</small> |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=39.474604 |long=-0.358225 |label=<small>[[Valencia CF|Valencia]]</small> |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=41.644583 |long=-4.761256 |label=<small>[[Real Valladolid|Valladolid]]</small> |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=39.944128 |long=-0.103472 |label=<small>[[Villarreal CF|Villarreal]]</small> |position=right}} }} {| class="wikitable sortable" !Klub !Grad !Stadion !Kapacitet |- | [[Deportivo Alavés|Alavés]] |[[Vitoria-Gazteiz]] |[[Mendizorrotza Stadium|Mendizorrotza]] |<center>19.840<ref>{{cite web |title=Mendizorroza |url=https://www.deportivoalaves.com/club/instalaciones/ |publisher=Deportivo Alavés |access-date=2. rujna 2020. |language=es}}</ref> |- | [[Athletic Bilbao]] |[[Bilbao]] |[[San Mamés]] |<center>53.289<ref>{{cite web |title=The Stadium |url=https://www.athletic-club.eus/en/san-mames/the-stadium |publisher=Athletic Bilbao |access-date=2. rujna 2020. |language=en |archive-date=14. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190414111222/https://www.athletic-club.eus/en/san-mames/the-stadium |url-status=dead }}</ref> |- | [[Atlético Madrid]] |[[Madrid]] |[[Wanda Metropolitano]] |<center>68.456<ref>{{Cite web |title=Official Atlético de Madrid Website - Features |url=http://en.atleticodemadrid.com/atm/features |access-date=2. rujna 2020. |language=en |website=en.atleticodemadrid.com}}</ref> |- | [[FC Barcelona|Barcelona]] |[[Barcelona]] |[[Camp Nou]] |<center>99.354<ref>{{cite web |title=Facilities - Camp Nou |url=https://www.fcbarcelona.com/en/club/facilities/camp-nou |publisher=FC Barcelona |access-date=2. rujna 2020. |language=en}}</ref> |- | [[Cádiz CF|Cádiz]] |[[Cádiz]] |[[Estadio Ramón de Carranza|Ramón de Carranza]] |<center>20.724<ref>{{cite web |url=https://espanaestadios.com/2018/08/11/cadiz-estadio-ramon-de-carranza/ |title=Estadio Ramón de Carranza |publisher=Cádiz CF |language=es |url-status=live |accessdate=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] |[[Vigo]] |[[Estadio Balaídos|Abanca-Balaídos]] |<center>29.000<ref>{{cite web |title=Facilities |url=http://www.rccelta.es/index.php/en/club-en/facilities |publisher=Celta Vigo |access-date=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[SD Eibar|Eibar]] |[[Eibar]] |[[Ipurua Municipal Stadium|Ipurua]] |<center>8.164<ref>{{cite web |url=http://www.sdeibar.com/noticia/el-eibar-inicia-la-proxima-semana-la-reubicacion-de-los-abonados-para-la-proxima-temporada |publisher=SD Eibar |title=El Eibar inicia la próxima semana la reubicación de los abonados para la próxima temporada |language=es |date=21. svibnja 2019. |access-date=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[Elche CF|Elche]] |[[Elche]] |[[Estadio Manuel Martínez Valero|Martínez Valero]] |<center>33.732<ref>{{cite web |url=http://www.elchecf.es/club/estadio-martinez-valero |publisher=Elche CF |title=Estadio Martínez Valero |accessdate=2. rujna 2020. |language=es |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151222234615/http://www.elchecf.es/club/estadio-martinez-valero |archivedate=22. prosinca 2015.}}</ref> |- | [[Getafe CF|Getafe]] |[[Getafe]] |[[Coliseum Alfonso Pérez]] |<center>17.393<ref>{{cite web |url=https://www.getafecf.com/Elclub/DatosGenerales.aspx |title=Datos Generales |publisher=Getafe CF |access-date=2. rujna 2020. |language=es |archive-date=12. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130812003137/https://www.getafecf.com/Elclub/DatosGenerales.aspx |url-status=dead }}</ref> |- | [[Granada CF|Granada]] |[[Granada]] |[[Estadio Nuevo Los Cármenes|Nuevo Los Cármenes]] |<center>19.336<ref>{{cite web |url=https://www.granadacf.es/club/datos-del-club |title=Datos del Club |publisher=Granada CF |language=es |access-date=2. rujna 2020. |date=1. srpnja 2019.}}</ref> |- | [[SD Huesca|Huesca]] |[[Huesca]] |[[Estadio El Alcoraz|El Alcoraz]] |<center>7.638<ref>{{cite web |url=https://www.sdhuesca.es/el-club/el-alcoraz-1 |title=El Alcoraz |publisher=SD Huesca |access-date=2. rujna 2020. |language=es |archive-date=1. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200801071228/https://www.sdhuesca.es/el-club/el-alcoraz-1 |url-status=dead }}</ref> |- | [[Levante UD|Levante]] |[[Valencia]] |[[Estadi Ciutat de València|Ciutat de València]] |<center>26.354<ref>{{cite web |url=http://stadiumdb.com/stadiums/esp/estadi_ciutat_de_valencia |title=Estadi Ciutat de Valencia |publisher=StadiumDB |date=20. srpnja 2018. |access-date=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[CA Osasuna|Osasuna]] |[[Pamplona]] |[[Estadio El Sadar|El Sadar]] |<center>23.576<ref>{{cite web |url=https://www.osasuna.es/el-club/instalaciones.html |title=Instalaciones - Estadio El Sadar |publisher=CA Osasuna |language=es |accessdate=2. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190716130202/https://www.osasuna.es/el-club/instalaciones.html |archive-date=16. srpnja 2019. |url-status=dead}}</ref> |- | [[Real Betis]] |[[Sevilla]] |[[Estadio Benito Villamarín|Benito Villamarín]] |<center>60.721<ref>{{cite web |url=https://www.realbetisbalompie.es/club/estadio-benito-villamarin/ |title=Estadio Benito Villamarín |publisher=Real Betis |language=es |access-date=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |[[Madrid]] |[[Stadion Alfreda di Stéfana|Alfredo di Stéfano]] |<center>6.000<ref>{{cite web |title=Estadio Alfredo Di Stéfano |url=https://www.realmadrid.com/sobre-el-real-madrid/el-club/ciudad-real-madrid/estadio-alfredo-di-stefano |publisher=Real Madrid CF |access-date=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[Real Sociedad]] |[[Donostia-San Sebastián|San Sebastián]] |[[Estadio Anoeta|Reale Arena]] |<center>39.500<ref>{{cite web |title=Facilities - Anoeta |url=https://www.realsociedad.eus/en/club/facilities?area=#/anoeta |publisher=Real Sociedad |access-date=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[Sevilla FC|Sevilla]] |[[Sevilla]] |[[Estadio Ramón Sánchez Pizjuán|Ramón Sánchez Pizjuán]] |<center>43.883<ref>{{cite web |title=Sevilla F.C. |url=https://www.sevillafc.es/es/el-club/la-entidad/sevilla-fc |publisher=Sevilla FC |access-date=2. rujna 2020. |language=es}}</ref> |- | [[Valencia CF|Valencia]] |[[Valencia]] |[[Estadio Mestalla|Mestalla]] |<center>55.000<ref>{{cite web |title=Facilities - Mestalla |url=https://www.valenciacf.com/en/club/facilities/mestalla |access-date=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[Real Valladolid|Valladolid]] |[[Valladolid]] |[[Estadio José Zorrilla|José Zorrilla]] |<center>28.012<ref>{{cite web |url=http://www.realvalladolid.es/elclub/estadiojosezorrilla/ |title=Estadio José Zorrilla |publisher=Real Valladolid |language=es |access-date=2. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181004064128/http://www.realvalladolid.es/elclub/estadiojosezorrilla/ |archive-date=2. rujna 2020. |url-status=dead}}</ref> |- | [[Villarreal CF|Villarreal]] |[[Villarreal]] |[[Estadio El Madrigal|Estadio de la Cerámica]] |<center>24.890<ref>{{cite web |url=https://estadiodelaceramica.villarrealcf.es/es/informacion |title=Estadio de la Cerámica |publisher=Estadio de la Cerámica |access-date=2. rujna 2020. |language=es |archive-date=12. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190712220432/https://estadiodelaceramica.villarrealcf.es/es/informacion |url-status=dead }}</ref> |} == Tablica == ''ažurirano 23. svibnja 2021. {| class="wikitable sortable" border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="border-collapse: collapse; margin:0;" !width=30|<center> # !<center> Momčad !width=30|<center> Ut. !width=30|<center> Pob. !width=30|<center> N. !width=30|<center> Por. !width=30|<center> G+ !width=30|<center> G- !width=30|<center> RG !width=30|<center> Bod. !<center>Kvalifikacije |-style="background:#D0F0C0" |<center>1. |[[Atlético Madrid]] |<center>38 |<center>26 |<center>8 |<center>4 |<center>67 |<center>25 |<center>+42 |<center>'''86''' |rowspan="4"|<center>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|Grupna faza Lige prvaka 2021./22.]]</center> |-style="background:#D0F0C0;" |<center>2. |[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<center>38 |<center>25 |<center>9 |<center>4 |<center>67 |<center>28 |<center>+39 |<center>'''84''' |-style="background:#D0F0C0;" |<center>3. |[[FC Barcelona|Barcelona]] |<center>38 |<center>24 |<center>7 |<center>7 |<center>85 |<center>38 |<center>+47 |<center>'''79''' |-style="background:#D0F0C0;" |<center>4. |[[Sevilla FC|Sevilla]] |<center>38 |<center>24 |<center>5 |<center>9 |<center>53 |<center>33 |<center>+20 |<center>'''77''' |-style="background:#BBEBFF;" |<center>5. |[[Real Sociedad]] |<center>38 |<center>17 |<center>11 |<center>10 |<center>59 |<center>38 |<center>+21 |<center>'''62''' |rowspan="2"|<center>[[UEFA Europska liga 2021./22.|Grupna faza Europske lige 2021./22.]]</center> |-style="background:#BBEBFF;" |<center>6. |[[Real Betis]] |<center>38 |<center>17 |<center>10 |<center>11 |<center>50 |<center>50 |<center>0 |<center>'''61''' |-style="background:#D0F0C0" |<center>7. |[[Villarreal CF|Villarreal]] |<center>38 |<center>15 |<center>13 |<center>10 |<center>60 |<center>44 |<center>+16 |<center>'''58''' |<center>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|Grupna faza Lige prvaka 2021./22.]]</center> |- |<center>8. |[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] |<center>38 |<center>14 |<center>11 |<center>13 |<center>55 |<center>57 |<center>-2 |<center>'''53''' |- |<center>9. |[[Granada CF|Granada]] |<center>38 |<center>13 |<center>7 |<center>18 |<center>47 |<center>65 |<center>-18 |<center>'''46''' |- |<center>10. |[[Athletic Bilbao]] |<center>38 |<center>11 |<center>13 |<center>14 |<center>46 |<center>42 |<center>+4 |<center>'''46''' |- |<center>11. |[[CA Osasuna|Osasuna]] |<center>38 |<center>11 |<center>11 |<center>16 |<center>37 |<center>48 |<center>-11 |<center>'''44''' |- |<center>12. |[[Cádiz CF|Cádiz]] |<center>38 |<center>11 |<center>11 |<center>16 |<center>36 |<center>58 |<center>-22 |<center>'''44''' |- |<center>13. |[[Valencia CF|Valencia]] |<center>38 |<center>10 |<center>13 |<center>15 |<center>50 |<center>53 |<center>-3 |<center>'''43''' |- |<center>14. |[[Levante UD|Levante]] |<center>38 |<center>9 |<center>14 |<center>15 |<center>46 |<center>57 |<center>-11 |<center>'''41''' |- |<center>15. |[[Getafe CF|Getafe]] |<center>38 |<center>9 |<center>11 |<center>18 |<center>28 |<center>43 |<center>-15 |<center>'''38''' |- |<center>16. |[[Deportivo Alavés|Alavés]] |<center>38 |<center>9 |<center>11 |<center>18 |<center>36 |<center>57 |<center>-21 |<center>'''38''' |- |<center>17. |[[Elche CF|Elche]] |<center>38 |<center>8 |<center>12 |<center>18 |<center>34 |<center>55 |<center>-21 |<center>'''36''' |-style="background:#FFCCCC;" |<center>18. |[[SD Huesca|Huesca]] |<center>38 |<center>7 |<center>13 |<center>18 |<center>34 |<center>53 |<center>-19 |<center>'''34''' |bgcolor="#FFCCCC" rowspan="3"|<center>Relegacija u [[Segunda División 2021./22.]]</center> |-style="background:#FFCCCC;" |<center>19. |[[Real Valladolid|Valladolid]] |<center>38 |<center>5 |<center>16 |<center>17 |<center>34 |<center>57 |<center>-22 |<center>'''31''' |-style="background:#FFCCCC;" |<center>20. |[[SD Eibar|Eibar]] |<center>38 |<center>6 |<center>12 |<center>20 |<center>29 |<center>52 |<center>-23 |<center>'''30''' |} === Rezultati === ''ažurirano 23. svibnja 2021. *Domaćini su u redcima, a gosti u stupcima. <div align = "left"> {| align="center" cellspacing="0" cellpadding="3" style="background-color: #f9f9f9; font-size: 90%; text-align: center" class="wikitable" |- style = "background: #F0F0F0; font-size: 90%" ! ! width = "30" | [[Deportivo Alavés|ALA]] ! width = "30" | [[Athletic Bilbao|ATH]] ! width = "30" | [[Atlético Madrid|ATL]] ! width = "30" | [[FC Barcelona|BAR]] ! width = "30" | [[Cádiz CF|CAD]] ! width = "30" | [[Celta de Vigo|CEL]] ! width = "30" | [[SD Eibar|EIB]] ! width = "30" | [[Elche CF|ELC]] ! width = "30" | [[Getafe CF|GET]] ! width = "30" | [[Granada CF|GRA]] ! width = "30" | [[SD Huesca|HUE]] ! width = "30" | [[Levante UD|LEV]] ! width = "30" | [[CA Osasuna|OSA]] ! width = "30" | [[Real Betis|BET]] ! width = "30" | [[Real Madrid C.F.|RMA]] ! width = "30" | [[Real Sociedad|RSO]] ! width = "30" | [[Sevilla FC|SEV]] ! width = "30" | [[Valencia CF|VAL]] ! width = "30" | [[Real Valladolid|VLD]] ! width = "30" | [[Villarreal CF|VIL]] |- | align = "left" | '''[[Deportivo Alavés|Alavés]]''' | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:2 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:4 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 |- | align = "left" | '''[[Athletic Bilbao]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 2:3 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 5:1 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:0 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 |- | align = "left" | '''[[Atlético Madrid]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Barcelona --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:1 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:0 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 5:0 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 6:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 |- | align = "left" | '''[[FC Barcelona|Barcelona]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 5:1 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFFFFF" | 5:2 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 5:2 <!-- Granada --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:0 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#E6E6FA" | 5:2 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:0 |- | align = "left" | '''[[Cádiz CF|Cádiz]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:4 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 2:4 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Elche --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Granada --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:3 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 |- | align = "left" | '''[[Celta de Vigo|Celta Vigo]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:3 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFE4E1" | 2:3 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:4 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 3:4 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:4 |- | align = "left" | '''[[SD Eibar|Eibar]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Elche --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 |- | align = "left" | '''[[Elche CF|Elche]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Granada --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:3 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 |- | align = "left" | '''[[Getafe CF|Getafe]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Granada --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 |- | align = "left" | '''[[Granada CF|Granada]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:4 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFFFFF" | 3:3 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:4 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:3 |- | align = "left" | '''[[SD Huesca|Huesca]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFE4E1" | 3:4 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:2 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Levante --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 |- | align = "left" | '''[[Levante UD|Levante]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFFFFF" | 3:3 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:3 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:5 |- | align = "left" | '''[[CA Osasuna|Osasuna]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:2 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 |- | align = "left" | '''[[Real Betis]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:2 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 2:3 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 2:3 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:3 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 |- | align = "left" | '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 |- | align = "left" | '''[[Real Sociedad]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:0 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:6 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 |- | align = "left" | '''[[Sevilla FC|Sevilla]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:2 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:2 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 |- | align = "left" | '''[[Valencia CF|Valencia]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 2:3 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:2 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFFFFF" | 3:2 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 |- | align = "left" | '''[[Real Valladolid|Valladolid]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:3 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Elche --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Granada --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:2 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 |- | align = "left" | '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFE4E1" | 2:4 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:0 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; |} </div> {| class="wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto; font-size:95%;" |- !Pobjeda domaćina !Neriješeni ishod !Pobjeda gostiju |- |bgcolor="#E6E6FA"|&nbsp; |bgcolor=#FFFFFF|&nbsp; |bgcolor="#FFE4E1"|&nbsp; |} === Pozicije po kolima === <div align = "left"> {| align="center" cellspacing="0" cellpadding="3" style="background-color: #f9f9f9; font-size: 85%; text-align: center" class="wikitable" |- style = "background: #F0F0F0; font-size: 90%" ! align = "left" | &nbsp; ! width = "20" | 1. ! width = "20" | 2. ! width = "20" | 3. ! width = "20" | 4. ! width = "20" | 5. ! width = "20" | 6. ! width = "20" | 7. ! width = "20" | 8. ! width = "20" | 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. ! 19. ! 20. ! 21. ! 22. ! 23. ! 24. ! 25. ! 26. ! 27. ! 28. ! 29. ! 30. ! 31. ! 32. ! 33. ! 34. ! 35. ! 36. ! 37. ! 38. |- | align = "left" | '''[[Deportivo Alavés|Alavés]]''' | 17. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 15. | 14. | 15. | 15. | 13. | 12. | 15. | 17. | 13. | 13. | 14. | 16. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 16. | 16. | 16. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 16. | 16. | 16. | 16. | 16. | 15. | 15. | 16. |- | align = "left" | '''[[Athletic Bilbao]]''' | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | 14. | 15. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 14. | 16. | 11. | 14. | 8. | 9. | 14. | 13. | 10. | 10. | 12. | 9. | 12. | 13. | 9. | 11. | 11. | 10. | 10. | 10. | 8. | 10. | 9. | 10. | 11. | 11. | 10. | 9. | 9. | 9. | 9. | 9. | 10. |- | align = "left" | '''[[Atlético Madrid]]''' | 11. | 14. | 9. | 12. | 12. | 8. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. |- | align = "left" | '''[[FC Barcelona|Barcelona]]''' | 12. | 15. | 10. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=BBEBFF | 5. | 9. | 12. | 12. | 8. | 13. | 7. | 9. | 8. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. |- | align = "left" | '''[[Cádiz CF|Cádiz]]''' | bgcolor=FFCCCC | 20. | 8. | 15. | 8. | 9. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=BBEBFF | 6. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=BBEBFF | 6. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=BBEBFF | 6. | bgcolor=BBEBFF | 5. | 7. | 9. | 11. | 9. | 10. | 9. | 9. | 11. | 13. | 14. | 15. | 14. | 15. | 14. | 14. | 14. | 13. | 12. | 13. | 13. | 13. | 12. | 11. | 12. | 12. | 12. |- | align = "left" | '''[[Celta de Vigo|Celta Vigo]]''' | 9. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | 11. | 13. | 17. | 17. | 17. | 17. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 16. | 9. | 8. | 8. | 8. | 8. | 8. | 11. | 10. | 10. | 10. | 9. | 11. | 11. | 10. | 11. | 11. | 8. | 10. | 10. | 12. | 10. | 10. | 8. | 8. | 8. |- | align = "left" | '''[[SD Eibar|Eibar]]''' | 10. | 11. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19 | 14. | 16. | 11. | 15. | 16. | 16. | 12. | 11. | 11. | 14. | 17. | 16. | 12. | 15. | 15. | 15. | 15. | 17. | 17. | 17. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. |- | align = "left" | '''[[Elche CF|Elche]]''' | 13. | 16. | bgcolor=FFCCCC | 20. | 17. | 16. | 12. | 8. | 10. | 11. | 10. | 10. | 10. | 14. | 16. | 16. | 15. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 16. | 17. | 17. | 17. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 17. |- | align = "left" | '''[[Getafe CF|Getafe]]''' | 14. | 7. | 7. | bgcolor=FFD700 | 1. | 7. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | 9. | 8. | 10. | 11. | 11. | 15. | 16. | 11. | 12. | 14. | 16. | 13. | 10. | 13. | 12. | 13. | 14. | 15. | 14. | 15. | 15. | 15. | 15. | 15. | 15. | 15. | 15. | 15. | 15. | 16. | 16. | 15. |- | align = "left" | '''[[Granada CF|Granada]]''' | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | 9. | 10. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 6. | 8. | 7. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | 7. | 7. | 7. | 7. | 7. | 7. | 8. | 8. | 8. | 9. | 9. | 9. | 8. | 8. | 9. | 8. | 8. | 8. | 8. | 8. | 10. | 10. | 10. | 9. |- | align = "left" | '''[[SD Huesca|Huesca]]''' | bgcolor=BBEBFF | 5. | 12. | 17. | 16. | 15. | 15. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 16. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 17. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. |- | align = "left" | '''[[Levante UD|Levante]]''' | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 12. | 13. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 15. | 15. | 11. | 13. | 9. | 12. | 12. | 9. | 9. | 11. | 8. | 8. | 11. | 9. | 10. | 11. | 9. | 9. | 11. | 12. | 13. | 14. | 13. | 14. | 14. |- | align = "left" | '''[[CA Osasuna|Osasuna]]''' | bgcolor=D0F0C0 | 2. | 6. | 13. | 14. | 11. | 11. | 7. | 9. | 13. | 14. | 16. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 17. | 17. | 15. | 12. | 13. | 13. | 13. | 13. | 13. | 14. | 14. | 12. | 9. | 11. | 11. | 12. | 11. | 11. | 11. |- | align = "left" | '''[[Real Betis]]''' | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=FFD700 | 1. | 7. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | 7. | 10. | 7. | 7. | 12. | 15. | 8. | 10. | 12. | 9. | 10. | 11. | 10. | 8. | 8. | 7. | 7. | 7. | 7. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 7. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. |- | align = "left" | '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' | 11. | 10. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. |- | align = "left" | '''[[Real Sociedad]]''' | 5. | 9. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | 10. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. |- | align = "left" | '''[[Sevilla FC|Sevilla]]''' | 11. | 14. | 11. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | 10. | 13. | 16. | 12. | 7. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | 7. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. |- | align = "left" | '''[[Valencia CF|Valencia]]''' | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | 8. | 13. | 14. | 13. | 9. | 9. | 14. | 13. | 12. | 13. | 14. | 17. | 17. | 14. | 14. | 14. | 14. | 12. | 13. | 12. | 14. | 12. | 12. | 12. | 12. | 13. | 14. | 14. | 14. | 14. | 13. | 14. | 13. | 13. |- | align = "left" | '''[[Real Valladolid|Valladolid]]''' | 7. | 12. | 16. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 17. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 15. | 17. | 16. | 16. | 16. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 17. | 16. | 16. | 16. | 16. | 17. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 17. | 17. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. |- | align = "left" | '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | 8. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | 7. | 7. | 7. | 7. | 7. | 7. | 7. | 7. | 7. | bgcolor=BBEDFF | 6. | 7. | 7. | 7. | 7. |} </div> {|class="infobox bordered" |- |width=10px bgcolor=FFD700| ||Vodeći i [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|Grupna faza Lige prvaka]] |- |width=10px bgcolor=D0F0C0| ||[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|Grupna faza Lige prvaka]] |- |width=10px bgcolor=BBEBFF| ||[[UEFA Europska liga 2021./22.|Grupna faza Europske lige]] |- |width=10px bgcolor=FFCCCC| ||Relegacija u [[Segunda División]] |} ==Statistike== ''ažurirano 13. rujna 2020.<ref>{{cite web |url=https://www.espn.com/soccer/stats/_/league/ESP.1/spanish-primera-division |title=Spanish Primera División Scoring Stats - 2020-21 |accessdate=13. rujna 2020. |publisher=ESPN}}</ref> {{col-begin}} {{col-2}} ===Najbolji strijelci=== {| class="wikitable" |- !Poz. !Igrač !Klub !Golova |- !1. |{{Z|ARG}} [[Lionel Messi]] |[[FC Barcelona|Barcelona]] !30 |- !rowspan="2"|2. |{{Z|FRA}} [[Karim Benzema]] |[[Real Madrid CF|Real]] !rowspan="2"|23 |- |{{Z|ŠPA}} [[Gerard Moreno]] |[[Villarreal CF|Villarreal]] |- !3. |{{Z|URU}} [[Luis Suárez]] |[[Atlético Madrid|Atlético]] !21 |- !4. |{{Z|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]] |[[Sevilla F.C.|Sevilla]] !18 |- !5. |{{Z|ŠVE}} [[Alexander Isak]] |[[Real Sociedad]] !17 |- !rowspan="2"|6. |{{Z|ŠPA}} [[Iago Aspas]] |[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] !rowspan="2"|14 |- |{{Z|ŠPA}} [[José Luis Morales Nogales|José Luis Morales]] |[[Levante UD|Levante]] |- !rowspan="2"|7. |{{Z|FRA}} [[Antoine Griezmann]] |[[FC Barcelona|Barcelona]] !rowspan="2"|13 |- |{{Z|ŠPA}} [[Rafa Mir]] |[[SD Huesca|Huesca]] |- !rowspan="4"|8. |{{Z|ŠPA}} Kike García |[[SD Eibar|Eibar]] !rowspan="4"|12 |- |{{Z|ŠPA}} [[Marcos Llorente]] |[[Atlético Madrid|Atlético]] |- |{{Z|ŠPA}} [[Roger Martí]] |[[Levante UD|Levante]] |- |{{Z|ŠPA}} [[Santi Mina]] |[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] |- !rowspan="5"|9. |{{Z|ŠPA}} [[Borja Iglesias]] |[[Real Betis]] !rowspan="5"|11 |- |{{Z|HRV}} [[Ante Budimir]] |[[CA Osasuna|Osasuna]] |- |{{Z|ŠPA}} [[Carlos Soler]] |[[Valencia CF|Valencia]] |- |{{Z|ŠPA}} [[Joselu]] |[[Deportivo Alavés|Alavés]] |- |{{Z|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] |[[Real Sociedad]] |} {{col-2}} ===Najbolji asistenti=== {| class="wikitable" |- !Poz. !Igrač !Klub !Asist. |- !1. |{{Z|ŠPA}} [[Iago Aspas]] |[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] !13 |- !2. |{{Z|ŠPA}} [[Marcos Llorente]] |[[Atlético Madrid|Atlético]] !11 |- !3. |{{Z|NJE}} [[Toni Kroos]] |[[Real Madrid CF|Real]] !11 |- !4. |{{Z|BEL}} [[Yannick Carrasco]] |[[Atlético Madrid|Atlético]] !10 |} {{col-2}} {{col-end}} ==Izvori== {{izvori|30em}} {{Sezone La Lige}} [[Kategorija:Španjolska nogometna natjecanja]] 3h9uicman5pxr1n6jf9h32u3qwyi3ds 7430722 7430717 2026-04-16T09:32:22Z Panasko 203327 7430722 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[La Liga]] |sezona = 2020./21. |slika = |opis = |prvaci = [[Atlético Madrid]] (11. titula) |promovirani = |degradirani = [[SD Huesca|Huesca]]<br>[[Real Valladolid]]<br>[[SD Eibar|Eibar]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[Atlético Madrid|Atlético]]<br>[[Real Madrid]]<br>[[FC Barcelona|Barcelona]]<br>[[Sevilla FC|Sevilla]]<br>[[Villarreal CF|Villarreal]] (osvajač [[UEFA Europska liga 2020./21.|Europske lige]]) |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska liga|Europska liga]] |kvalifikanti kup2 = [[Real Sociedad]]<br>[[Real Betis]] |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 380 |golova = 953 |najbolji strijelac = 30 pogotka:<br>{{Z|ARG}} [[Lionel Messi]] |najveća domaća pobjeda = [[Atlético Madrid|Atlético]] 6:1 [[Granada CF|Granada]]<br>[[Atlético Madrid|Atlético]] 5:0 [[SD Eibar|Eibar]] |najveća gostujuća pobjeda = [[Real Sociedad]] 1:6 [[FC Barcelona|Barcelona]] |najefikasnija utakmica = 7 pogodaka:<br>(7 utakmica) |pobjednički niz = [[Atlético Madrid|Atlético]]<br>(8 utakmica) |niz neporaženosti = [[FC Barcelona|Barcelona]]<br>(19 utakmica) |niz poraza = [[SD Eibar|Eibar]]<br>(5 utakmica) |najveća posjećenost = |najmanja posjećenost = |ukupna posjećenost = |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[La Liga 2019./20.|2019./20.]] |sljedeća sezona = ''[[La Liga 2021./22.|2021./22.]]'' }} '''[[La Liga]] 2020./21.''' (iz sponzorskih razloga poznata kao ''LaLiga Santander'') bila je 90. sezona španjolskog nogometnog prvenstva od njegova utemeljenja. Sezona je započela [[12. rujna]] [[2020.]] godine, a završila [[23. svibnja]] [[2021.]] godine.<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/52848048 La Liga to resume on 11 June; 2020-21 season to start in September], pristupljeno 2. rujna 2020.</ref> Branitelj naslova bio je [[madrid]]ski [[Real Madrid CF|Real]]. == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski partner !!Glavni sponzor |- |[[Deportivo Alavés|Alavés]] ||[[Vitoria-Gazteiz]] ||[[Mendizorrotza Stadium|Mendizorrotza]] ||<center>19.840 ||{{Z|ŠPA}} [[Pablo Machín]] ||{{Z|ŠPA}} [[Manu García]] ||{{Z|ŠPA}} [[Kelme]] ||Betway |- |[[Athletic Bilbao]] ||[[Bilbao]] ||[[San Mamés]] ||<center>53.289 ||{{Z|ŠPA}} [[Gaizka Garitano]] ||{{Z|ŠPA}} [[Iker Muniain]] ||{{Z|SAD}} [[New Balance]] ||Kutxabank |- |[[Atlético Madrid]] ||[[Madrid]] ||[[Wanda Metropolitano]] ||<center>68.456 ||{{Z|ARG}} [[Diego Simeone]] ||{{Z|ŠPA}} [[Koke]] ||{{Z|SAD}} [[Nike]] ||Plus500 |- |[[FC Barcelona|Barcelona]] ||[[Barcelona]] ||[[Camp Nou]] ||<center>99.354 ||{{Z|NIZ}} [[Ronald Koeman]] ||{{Z|ARG}} [[Lionel Messi]] ||{{Z|SAD}} [[Nike]] ||Rakuten |- |[[Cádiz CF|Cádiz]] ||[[Cádiz]] ||[[Estadio Ramón de Carranza|Ramón de Carranza]] ||<center>20.724 ||{{Z|ŠPA}} [[Álvaro Cervera]] ||{{Z|ŠPA}} [[Alberto Cifuentes]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||Dafabet |- |[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] ||[[Vigo]] ||[[Estadio Balaídos|Abanca-Balaídos]] ||<center>29.000 ||{{Z|ŠPA}} [[Óscar García Junyent|Óscar García]] ||{{Z|ŠPA}} [[Hugo Mallo]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||Estrella Galicia |- |[[SD Eibar|Eibar]] ||[[Eibar]] ||[[Ipurua Municipal Stadium|Ipurua]] ||<center>8.164 ||{{Z|ŠPA}} [[José Luis Mendilibar]] ||{{Z|ŠPA}} [[Sergi Enrich]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joma]] ||AVIA |- |[[Elche CF|Elche]] ||[[Elche]] ||[[Estadio Manuel Martínez Valero|Martínez Valero]] ||<center>33.732 ||{{Z|ARG}} [[Jorge Almirón]] ||{{Z|ŠPA}} [[Nino]] ||{{Z|DAN}} [[Hummel International|Hummel]] ||TM Grupo Inmobiliario |- |[[Getafe CF|Getafe]] ||[[Getafe]] ||[[Coliseum Alfonso Pérez]] ||<center>17.393 ||{{Z|ŠPA}} [[José Bordalás]] ||{{Z|TOG}} [[Djené Dakonam]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joma]] ||Tecnocasa Group |- |[[Granada CF|Granada]] ||[[Granada]] ||[[Estadio Nuevo Los Cármenes|Nuevo Los Cármenes]] ||<center>19.336 ||{{Z|ŠPA}} [[Diego Martínez Penas|Diego Martínez]] ||{{Z|ŠPA}} [[Víctor Díaz]] ||{{Z|SAD}} [[Nike]] ||Winamax |- |[[SD Huesca|Huesca]] ||[[Huesca]] ||[[Estadio El Alcoraz|El Alcoraz]] ||<center>7.638 ||{{Z|ŠPA}} [[Míchel]] ||{{Z|ŠPA}} [[Jorge Pulido]] ||{{Z|ŠPA}} [[Kelme]] ||Huesca La Magia |- |[[Levante UD|Levante]] ||[[Valencia]] ||[[Estadi Ciutat de València|Ciutat de València]] ||<center>26.354 ||{{Z|ŠPA}} [[Paco López]] ||{{Z|ŠPA}} [[José Luis Morales Nogales|José Luis Morales]] ||{{Z|ITA}} [[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||Betway |- |[[CA Osasuna|Osasuna]] ||[[Pamplona]] ||[[Estadio El Sadar|El Sadar]] ||<center>23.576 ||{{Z|ŠPA}} [[Jagoba Arrasate]] ||{{Z|ŠPA}} [[Oier Sanjurjo]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||Verleal |- |[[Real Betis]] ||[[Sevilla]] ||[[Estadio Benito Villamarín|Benito Villamarín]] ||<center>60.721 ||{{Z|ČIL}} [[Manuel Pellegrini]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joaquín Sánchez|Joaquín]] ||{{Z|ITA}} [[Kappa]] ||Betway |- |[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] ||[[Madrid]] ||[[Stadion Alfreda di Stéfana|Alfredo di Stéfano]] ||<center>6.000 ||{{Z|FRA}} [[Zinedine Zidane]] ||{{Z|ŠPA}} [[Sergio Ramos]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||[[Emirates]] |- |[[Real Sociedad]] ||[[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]] ||[[Estadio Anoeta|Reale Arena]] ||<center>39.500 ||{{Z|ŠPA}} [[Imanol Alguacil]] ||{{Z|ŠPA}} [[Asier Illarramendi]] ||{{Z|ITA}} [[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||Kutxabank |- |[[Sevilla FC|Sevilla]] ||[[Sevilla]] ||[[Estadio Ramón Sánchez Pizjuán|Ramón Sánchez Pizjuán]] ||<center>43.883 ||{{Z|ŠPA}} [[Julen Lopetegui]] ||{{Z|ŠPA}} [[Jesús Navas]] ||{{Z|SAD}} [[Nike]] ||Betway |- |[[Valencia CF|Valencia]] ||[[Valencia]] ||[[Estadio Mestalla|Mestalla]] ||<center>55.000 ||{{Z|ŠPA}} [[Javi Gracia]] ||{{Z|ŠPA}} [[José Luis Gayà|José Gayà]] ||{{Z|NJE}} [[Puma]] ||bwin |- |[[Real Valladolid|Valladolid]] ||[[Valladolid]] ||[[Estadio José Zorrilla|José Zorrilla]] ||<center>28.012 ||{{Z|ŠPA}} [[Sergio González]] ||{{Z|ŠPA}} [[Javi Moyano]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||Estrella Galicia |- |[[Villarreal CF|Villarreal]] ||[[Villarreal]] ||[[Estadio El Madrigal|Estadio de la Cerámica]] ||<center>24.890 ||{{Z|ŠPA}} [[Unai Emery]] ||{{Z|ŠPA}} [[Mario Gaspar Pérez|Mario Gaspar]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joma]] ||Pamesa Cerámica |- |} ==Stadioni i lokacije== {{Lokacijska karta+ |Španjolska |width=500 |float=right |caption='''La Liga 2020./21.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=40.452778 |long=-3.688056 |label=<small>[[Atlético Madrid|Atletico]]</small><br><small>[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]</small> |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=42.837072 |long=-2.688243 |label=<small>[[Deportivo Alavés|Alavés]]</small> |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=43.2641327 |long=-2.949438 |label=<small>{{nowrap|[[Athletic&nbsp;Bilbao]]}}</small> |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=41.380889 |long=2.1228167 |label=<small>[[FC Barcelona|Barcelona]]</small> |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=36.502778 |long=-6.273056 |label=<small>[[Cádiz CF|Cádiz]]</small> |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=42.211854 |long=-8.73972 |label=<small>[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]</small> |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=43.181733 |long=-2.476253 |label=<small>[[SD Eibar|Eibar]]</small> |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=38.267111 |long=-0.663272 |label=<small>[[Elche CF|Elche]]</small> |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=40.325556 |long=-3.714722 |label=<small>[[Getafe CF|Getafe]]</small> |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=37.152925 |long=-3.595744 |label=<small>[[Granada CF|Granada]]</small> |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=42.131845 |long=-0.4078058 |label=<small>[[SD Huesca|Huesca]]</small> |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=39.494703 |long=-0.363842 |label=<small>[[Levante UD|Levante]]</small> |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=42.796675 |long=-1.637128 |label=<small>[[CA Osasuna|Osasuna]]</small> |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=37.356419 |long=-5.981750 |label=<small>[[Real Betis]]</small> |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=43.301393 |long=-1.973682 |label=<small>{{nowrap|[[Real&nbsp;Sociedad]]}}</small> |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=37.384039 |long=-5.970583 |label=<small>[[Sevilla FC|Sevilla]]</small> |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=39.474604 |long=-0.358225 |label=<small>[[Valencia CF|Valencia]]</small> |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=41.644583 |long=-4.761256 |label=<small>[[Real Valladolid|Valladolid]]</small> |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Španjolska |lat=39.944128 |long=-0.103472 |label=<small>[[Villarreal CF|Villarreal]]</small> |position=right}} }} {| class="wikitable sortable" !Klub !Grad !Stadion !Kapacitet |- | [[Deportivo Alavés|Alavés]] |[[Vitoria-Gazteiz]] |[[Mendizorrotza Stadium|Mendizorrotza]] |<center>19.840<ref>{{cite web |title=Mendizorroza |url=https://www.deportivoalaves.com/club/instalaciones/ |publisher=Deportivo Alavés |access-date=2. rujna 2020. |language=es}}</ref> |- | [[Athletic Bilbao]] |[[Bilbao]] |[[San Mamés]] |<center>53.289<ref>{{cite web |title=The Stadium |url=https://www.athletic-club.eus/en/san-mames/the-stadium |publisher=Athletic Bilbao |access-date=2. rujna 2020. |language=en |archive-date=14. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190414111222/https://www.athletic-club.eus/en/san-mames/the-stadium |url-status=dead }}</ref> |- | [[Atlético Madrid]] |[[Madrid]] |[[Wanda Metropolitano]] |<center>68.456<ref>{{Cite web |title=Official Atlético de Madrid Website - Features |url=http://en.atleticodemadrid.com/atm/features |access-date=2. rujna 2020. |language=en |website=en.atleticodemadrid.com}}</ref> |- | [[FC Barcelona|Barcelona]] |[[Barcelona]] |[[Camp Nou]] |<center>99.354<ref>{{cite web |title=Facilities - Camp Nou |url=https://www.fcbarcelona.com/en/club/facilities/camp-nou |publisher=FC Barcelona |access-date=2. rujna 2020. |language=en}}</ref> |- | [[Cádiz CF|Cádiz]] |[[Cádiz]] |[[Estadio Ramón de Carranza|Ramón de Carranza]] |<center>20.724<ref>{{cite web |url=https://espanaestadios.com/2018/08/11/cadiz-estadio-ramon-de-carranza/ |title=Estadio Ramón de Carranza |publisher=Cádiz CF |language=es |url-status=live |accessdate=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] |[[Vigo]] |[[Estadio Balaídos|Abanca-Balaídos]] |<center>29.000<ref>{{cite web |title=Facilities |url=http://www.rccelta.es/index.php/en/club-en/facilities |publisher=Celta Vigo |access-date=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[SD Eibar|Eibar]] |[[Eibar]] |[[Ipurua Municipal Stadium|Ipurua]] |<center>8.164<ref>{{cite web |url=http://www.sdeibar.com/noticia/el-eibar-inicia-la-proxima-semana-la-reubicacion-de-los-abonados-para-la-proxima-temporada |publisher=SD Eibar |title=El Eibar inicia la próxima semana la reubicación de los abonados para la próxima temporada |language=es |date=21. svibnja 2019. |access-date=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[Elche CF|Elche]] |[[Elche]] |[[Estadio Manuel Martínez Valero|Martínez Valero]] |<center>33.732<ref>{{cite web |url=http://www.elchecf.es/club/estadio-martinez-valero |publisher=Elche CF |title=Estadio Martínez Valero |accessdate=2. rujna 2020. |language=es |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151222234615/http://www.elchecf.es/club/estadio-martinez-valero |archivedate=22. prosinca 2015.}}</ref> |- | [[Getafe CF|Getafe]] |[[Getafe]] |[[Coliseum Alfonso Pérez]] |<center>17.393<ref>{{cite web |url=https://www.getafecf.com/Elclub/DatosGenerales.aspx |title=Datos Generales |publisher=Getafe CF |access-date=2. rujna 2020. |language=es |archive-date=12. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130812003137/https://www.getafecf.com/Elclub/DatosGenerales.aspx |url-status=dead }}</ref> |- | [[Granada CF|Granada]] |[[Granada]] |[[Estadio Nuevo Los Cármenes|Nuevo Los Cármenes]] |<center>19.336<ref>{{cite web |url=https://www.granadacf.es/club/datos-del-club |title=Datos del Club |publisher=Granada CF |language=es |access-date=2. rujna 2020. |date=1. srpnja 2019.}}</ref> |- | [[SD Huesca|Huesca]] |[[Huesca]] |[[Estadio El Alcoraz|El Alcoraz]] |<center>7.638<ref>{{cite web |url=https://www.sdhuesca.es/el-club/el-alcoraz-1 |title=El Alcoraz |publisher=SD Huesca |access-date=2. rujna 2020. |language=es |archive-date=1. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200801071228/https://www.sdhuesca.es/el-club/el-alcoraz-1 |url-status=dead }}</ref> |- | [[Levante UD|Levante]] |[[Valencia]] |[[Estadi Ciutat de València|Ciutat de València]] |<center>26.354<ref>{{cite web |url=http://stadiumdb.com/stadiums/esp/estadi_ciutat_de_valencia |title=Estadi Ciutat de Valencia |publisher=StadiumDB |date=20. srpnja 2018. |access-date=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[CA Osasuna|Osasuna]] |[[Pamplona]] |[[Estadio El Sadar|El Sadar]] |<center>23.576<ref>{{cite web |url=https://www.osasuna.es/el-club/instalaciones.html |title=Instalaciones - Estadio El Sadar |publisher=CA Osasuna |language=es |accessdate=2. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190716130202/https://www.osasuna.es/el-club/instalaciones.html |archive-date=16. srpnja 2019. |url-status=dead}}</ref> |- | [[Real Betis]] |[[Sevilla]] |[[Estadio Benito Villamarín|Benito Villamarín]] |<center>60.721<ref>{{cite web |url=https://www.realbetisbalompie.es/club/estadio-benito-villamarin/ |title=Estadio Benito Villamarín |publisher=Real Betis |language=es |access-date=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |[[Madrid]] |[[Stadion Alfreda di Stéfana|Alfredo di Stéfano]] |<center>6.000<ref>{{cite web |title=Estadio Alfredo Di Stéfano |url=https://www.realmadrid.com/sobre-el-real-madrid/el-club/ciudad-real-madrid/estadio-alfredo-di-stefano |publisher=Real Madrid CF |access-date=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[Real Sociedad]] |[[Donostia-San Sebastián|San Sebastián]] |[[Estadio Anoeta|Reale Arena]] |<center>39.500<ref>{{cite web |title=Facilities - Anoeta |url=https://www.realsociedad.eus/en/club/facilities?area=#/anoeta |publisher=Real Sociedad |access-date=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[Sevilla FC|Sevilla]] |[[Sevilla]] |[[Estadio Ramón Sánchez Pizjuán|Ramón Sánchez Pizjuán]] |<center>43.883<ref>{{cite web |title=Sevilla F.C. |url=https://www.sevillafc.es/es/el-club/la-entidad/sevilla-fc |publisher=Sevilla FC |access-date=2. rujna 2020. |language=es}}</ref> |- | [[Valencia CF|Valencia]] |[[Valencia]] |[[Estadio Mestalla|Mestalla]] |<center>55.000<ref>{{cite web |title=Facilities - Mestalla |url=https://www.valenciacf.com/en/club/facilities/mestalla |access-date=2. rujna 2020.}}</ref> |- | [[Real Valladolid|Valladolid]] |[[Valladolid]] |[[Estadio José Zorrilla|José Zorrilla]] |<center>28.012<ref>{{cite web |url=http://www.realvalladolid.es/elclub/estadiojosezorrilla/ |title=Estadio José Zorrilla |publisher=Real Valladolid |language=es |access-date=2. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181004064128/http://www.realvalladolid.es/elclub/estadiojosezorrilla/ |archive-date=2. rujna 2020. |url-status=dead}}</ref> |- | [[Villarreal CF|Villarreal]] |[[Villarreal]] |[[Estadio El Madrigal|Estadio de la Cerámica]] |<center>24.890<ref>{{cite web |url=https://estadiodelaceramica.villarrealcf.es/es/informacion |title=Estadio de la Cerámica |publisher=Estadio de la Cerámica |access-date=2. rujna 2020. |language=es |archive-date=12. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190712220432/https://estadiodelaceramica.villarrealcf.es/es/informacion |url-status=dead }}</ref> |} == Tablica == ''ažurirano 23. svibnja 2021. {| class="wikitable sortable" border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="border-collapse: collapse; margin:0;" !width=30|<center> # !<center> Momčad !width=30|<center> Ut. !width=30|<center> Pob. !width=30|<center> N. !width=30|<center> Por. !width=30|<center> G+ !width=30|<center> G- !width=30|<center> RG !width=30|<center> Bod. !<center>Kvalifikacije |-style="background:#D0F0C0" |<center>1. |[[Atlético Madrid]] |<center>38 |<center>26 |<center>8 |<center>4 |<center>67 |<center>25 |<center>+42 |<center>'''86''' |rowspan="4"|<center>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|Grupna faza Lige prvaka 2021./22.]]</center> |-style="background:#D0F0C0;" |<center>2. |[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<center>38 |<center>25 |<center>9 |<center>4 |<center>67 |<center>28 |<center>+39 |<center>'''84''' |-style="background:#D0F0C0;" |<center>3. |[[FC Barcelona|Barcelona]] |<center>38 |<center>24 |<center>7 |<center>7 |<center>85 |<center>38 |<center>+47 |<center>'''79''' |-style="background:#D0F0C0;" |<center>4. |[[Sevilla FC|Sevilla]] |<center>38 |<center>24 |<center>5 |<center>9 |<center>53 |<center>33 |<center>+20 |<center>'''77''' |-style="background:#BBEBFF;" |<center>5. |[[Real Sociedad]] |<center>38 |<center>17 |<center>11 |<center>10 |<center>59 |<center>38 |<center>+21 |<center>'''62''' |rowspan="2"|<center>[[UEFA Europska liga 2021./22.|Grupna faza Europske lige 2021./22.]]</center> |-style="background:#BBEBFF;" |<center>6. |[[Real Betis]] |<center>38 |<center>17 |<center>10 |<center>11 |<center>50 |<center>50 |<center>0 |<center>'''61''' |-style="background:#D0F0C0" |<center>7. |[[Villarreal CF|Villarreal]] |<center>38 |<center>15 |<center>13 |<center>10 |<center>60 |<center>44 |<center>+16 |<center>'''58''' |<center>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|Grupna faza Lige prvaka 2021./22.]]</center> |- |<center>8. |[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] |<center>38 |<center>14 |<center>11 |<center>13 |<center>55 |<center>57 |<center>-2 |<center>'''53''' |- |<center>9. |[[Granada CF|Granada]] |<center>38 |<center>13 |<center>7 |<center>18 |<center>47 |<center>65 |<center>-18 |<center>'''46''' |- |<center>10. |[[Athletic Bilbao]] |<center>38 |<center>11 |<center>13 |<center>14 |<center>46 |<center>42 |<center>+4 |<center>'''46''' |- |<center>11. |[[CA Osasuna|Osasuna]] |<center>38 |<center>11 |<center>11 |<center>16 |<center>37 |<center>48 |<center>-11 |<center>'''44''' |- |<center>12. |[[Cádiz CF|Cádiz]] |<center>38 |<center>11 |<center>11 |<center>16 |<center>36 |<center>58 |<center>-22 |<center>'''44''' |- |<center>13. |[[Valencia CF|Valencia]] |<center>38 |<center>10 |<center>13 |<center>15 |<center>50 |<center>53 |<center>-3 |<center>'''43''' |- |<center>14. |[[Levante UD|Levante]] |<center>38 |<center>9 |<center>14 |<center>15 |<center>46 |<center>57 |<center>-11 |<center>'''41''' |- |<center>15. |[[Getafe CF|Getafe]] |<center>38 |<center>9 |<center>11 |<center>18 |<center>28 |<center>43 |<center>-15 |<center>'''38''' |- |<center>16. |[[Deportivo Alavés|Alavés]] |<center>38 |<center>9 |<center>11 |<center>18 |<center>36 |<center>57 |<center>-21 |<center>'''38''' |- |<center>17. |[[Elche CF|Elche]] |<center>38 |<center>8 |<center>12 |<center>18 |<center>34 |<center>55 |<center>-21 |<center>'''36''' |-style="background:#FFCCCC;" |<center>18. |[[SD Huesca|Huesca]] |<center>38 |<center>7 |<center>13 |<center>18 |<center>34 |<center>53 |<center>-19 |<center>'''34''' |bgcolor="#FFCCCC" rowspan="3"|<center>Relegacija u [[Segunda División 2021./22.]]</center> |-style="background:#FFCCCC;" |<center>19. |[[Real Valladolid|Valladolid]] |<center>38 |<center>5 |<center>16 |<center>17 |<center>34 |<center>57 |<center>-22 |<center>'''31''' |-style="background:#FFCCCC;" |<center>20. |[[SD Eibar|Eibar]] |<center>38 |<center>6 |<center>12 |<center>20 |<center>29 |<center>52 |<center>-23 |<center>'''30''' |} === Rezultati === ''ažurirano 23. svibnja 2021. *Domaćini su u redcima, a gosti u stupcima. <div align = "left"> {| align="center" cellspacing="0" cellpadding="3" style="background-color: #f9f9f9; font-size: 90%; text-align: center" class="wikitable" |- style = "background: #F0F0F0; font-size: 90%" ! ! width = "30" | [[Deportivo Alavés|ALA]] ! width = "30" | [[Athletic Bilbao|ATH]] ! width = "30" | [[Atlético Madrid|ATL]] ! width = "30" | [[FC Barcelona|BAR]] ! width = "30" | [[Cádiz CF|CAD]] ! width = "30" | [[Celta de Vigo|CEL]] ! width = "30" | [[SD Eibar|EIB]] ! width = "30" | [[Elche CF|ELC]] ! width = "30" | [[Getafe CF|GET]] ! width = "30" | [[Granada CF|GRA]] ! width = "30" | [[SD Huesca|HUE]] ! width = "30" | [[Levante UD|LEV]] ! width = "30" | [[CA Osasuna|OSA]] ! width = "30" | [[Real Betis|BET]] ! width = "30" | [[Real Madrid C.F.|RMA]] ! width = "30" | [[Real Sociedad|RSO]] ! width = "30" | [[Sevilla FC|SEV]] ! width = "30" | [[Valencia CF|VAL]] ! width = "30" | [[Real Valladolid|VLD]] ! width = "30" | [[Villarreal CF|VIL]] |- | align = "left" | '''[[Deportivo Alavés|Alavés]]''' | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:2 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:4 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 |- | align = "left" | '''[[Athletic Bilbao]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 2:3 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 5:1 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:0 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 |- | align = "left" | '''[[Atlético Madrid]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Barcelona --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:1 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:0 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 5:0 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 6:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 |- | align = "left" | '''[[FC Barcelona|Barcelona]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 5:1 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFFFFF" | 5:2 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 5:2 <!-- Granada --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:0 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#E6E6FA" | 5:2 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:0 |- | align = "left" | '''[[Cádiz CF|Cádiz]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:4 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 2:4 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Elche --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Granada --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:3 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 |- | align = "left" | '''[[Celta de Vigo|Celta Vigo]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:3 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFE4E1" | 2:3 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:4 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 3:4 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:4 |- | align = "left" | '''[[SD Eibar|Eibar]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Elche --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 |- | align = "left" | '''[[Elche CF|Elche]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Granada --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:3 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 |- | align = "left" | '''[[Getafe CF|Getafe]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Granada --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 |- | align = "left" | '''[[Granada CF|Granada]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:4 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFFFFF" | 3:3 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:4 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:3 |- | align = "left" | '''[[SD Huesca|Huesca]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFE4E1" | 3:4 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:2 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Levante --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 |- | align = "left" | '''[[Levante UD|Levante]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFFFFF" | 3:3 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:3 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:5 |- | align = "left" | '''[[CA Osasuna|Osasuna]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:2 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 |- | align = "left" | '''[[Real Betis]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:2 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 2:3 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 2:3 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:3 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 |- | align = "left" | '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 |- | align = "left" | '''[[Real Sociedad]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:0 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:6 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 |- | align = "left" | '''[[Sevilla FC|Sevilla]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:2 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:2 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 |- | align = "left" | '''[[Valencia CF|Valencia]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 2:3 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Getafe --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Granada --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:2 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:1 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFFFFF" | 3:2 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:0 <!-- Villarreal --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 |- | align = "left" | '''[[Real Valladolid|Valladolid]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:3 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Eibar --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Elche --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Granada --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:3 <!-- Levante --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:2 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Valencia --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:1 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; <!-- Villarreal --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 |- | align = "left" | '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' <!-- Alavés --> | bgcolor="#E6E6FA" | 3:1 <!-- Athletic Bilbao --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Atlético Madrid --> | bgcolor="#FFE4E1" | 0:2 <!-- Barcelona --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Cádiz --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Celta de Vigo --> | bgcolor="#FFE4E1" | 2:4 <!-- Eibar --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Elche --> | bgcolor="#FFFFFF" | 0:0 <!-- Getafe --> | bgcolor="#E6E6FA" | 1:0 <!-- Granada --> | bgcolor="#FFFFFF" | 2:2 <!-- Huesca --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Levante --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Osasuna --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Real Betis --> | bgcolor="#FFE4E1" | 1:2 <!-- Real Madrid --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Real Sociedad --> | bgcolor="#FFFFFF" | 1:1 <!-- Sevilla --> | bgcolor="#E6E6FA" | 4:0 <!-- Valencia --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:1 <!-- Valladolid --> | bgcolor="#E6E6FA" | 2:0 | style = "background-color: #ccc;" | &nbsp; |} </div> {| class="wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto; font-size:95%;" |- !Pobjeda domaćina !Neriješeni ishod !Pobjeda gostiju |- |bgcolor="#E6E6FA"|&nbsp; |bgcolor=#FFFFFF|&nbsp; |bgcolor="#FFE4E1"|&nbsp; |} === Pozicije po kolima === <div align = "left"> {| align="center" cellspacing="0" cellpadding="3" style="background-color: #f9f9f9; font-size: 85%; text-align: center" class="wikitable" |- style = "background: #F0F0F0; font-size: 90%" ! align = "left" | &nbsp; ! width = "20" | 1. ! width = "20" | 2. ! width = "20" | 3. ! width = "20" | 4. ! width = "20" | 5. ! width = "20" | 6. ! width = "20" | 7. ! width = "20" | 8. ! width = "20" | 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. ! 19. ! 20. ! 21. ! 22. ! 23. ! 24. ! 25. ! 26. ! 27. ! 28. ! 29. ! 30. ! 31. ! 32. ! 33. ! 34. ! 35. ! 36. ! 37. ! 38. |- | align = "left" | '''[[Deportivo Alavés|Alavés]]''' | 17. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 15. | 14. | 15. | 15. | 13. | 12. | 15. | 17. | 13. | 13. | 14. | 16. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 16. | 16. | 16. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 16. | 16. | 16. | 16. | 16. | 15. | 15. | 16. |- | align = "left" | '''[[Athletic Bilbao]]''' | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | 14. | 15. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 14. | 16. | 11. | 14. | 8. | 9. | 14. | 13. | 10. | 10. | 12. | 9. | 12. | 13. | 9. | 11. | 11. | 10. | 10. | 10. | 8. | 10. | 9. | 10. | 11. | 11. | 10. | 9. | 9. | 9. | 9. | 9. | 10. |- | align = "left" | '''[[Atlético Madrid]]''' | 11. | 14. | 9. | 12. | 12. | 8. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. |- | align = "left" | '''[[FC Barcelona|Barcelona]]''' | 12. | 15. | 10. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=BBEBFF | 5. | 9. | 12. | 12. | 8. | 13. | 7. | 9. | 8. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. |- | align = "left" | '''[[Cádiz CF|Cádiz]]''' | bgcolor=FFCCCC | 20. | 8. | 15. | 8. | 9. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=BBEBFF | 6. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=BBEBFF | 6. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=BBEBFF | 6. | bgcolor=BBEBFF | 5. | 7. | 9. | 11. | 9. | 10. | 9. | 9. | 11. | 13. | 14. | 15. | 14. | 15. | 14. | 14. | 14. | 13. | 12. | 13. | 13. | 13. | 12. | 11. | 12. | 12. | 12. |- | align = "left" | '''[[Celta de Vigo|Celta Vigo]]''' | 9. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | 11. | 13. | 17. | 17. | 17. | 17. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 16. | 9. | 8. | 8. | 8. | 8. | 8. | 11. | 10. | 10. | 10. | 9. | 11. | 11. | 10. | 11. | 11. | 8. | 10. | 10. | 12. | 10. | 10. | 8. | 8. | 8. |- | align = "left" | '''[[SD Eibar|Eibar]]''' | 10. | 11. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19 | 14. | 16. | 11. | 15. | 16. | 16. | 12. | 11. | 11. | 14. | 17. | 16. | 12. | 15. | 15. | 15. | 15. | 17. | 17. | 17. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. |- | align = "left" | '''[[Elche CF|Elche]]''' | 13. | 16. | bgcolor=FFCCCC | 20. | 17. | 16. | 12. | 8. | 10. | 11. | 10. | 10. | 10. | 14. | 16. | 16. | 15. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 16. | 17. | 17. | 17. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 17. |- | align = "left" | '''[[Getafe CF|Getafe]]''' | 14. | 7. | 7. | bgcolor=FFD700 | 1. | 7. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | 9. | 8. | 10. | 11. | 11. | 15. | 16. | 11. | 12. | 14. | 16. | 13. | 10. | 13. | 12. | 13. | 14. | 15. | 14. | 15. | 15. | 15. | 15. | 15. | 15. | 15. | 15. | 15. | 15. | 16. | 16. | 15. |- | align = "left" | '''[[Granada CF|Granada]]''' | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | 9. | 10. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 6. | 8. | 7. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | 7. | 7. | 7. | 7. | 7. | 7. | 8. | 8. | 8. | 9. | 9. | 9. | 8. | 8. | 9. | 8. | 8. | 8. | 8. | 8. | 10. | 10. | 10. | 9. |- | align = "left" | '''[[SD Huesca|Huesca]]''' | bgcolor=BBEBFF | 5. | 12. | 17. | 16. | 15. | 15. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 16. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 17. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. |- | align = "left" | '''[[Levante UD|Levante]]''' | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 12. | 13. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 15. | 15. | 11. | 13. | 9. | 12. | 12. | 9. | 9. | 11. | 8. | 8. | 11. | 9. | 10. | 11. | 9. | 9. | 11. | 12. | 13. | 14. | 13. | 14. | 14. |- | align = "left" | '''[[CA Osasuna|Osasuna]]''' | bgcolor=D0F0C0 | 2. | 6. | 13. | 14. | 11. | 11. | 7. | 9. | 13. | 14. | 16. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 17. | 17. | 15. | 12. | 13. | 13. | 13. | 13. | 13. | 14. | 14. | 12. | 9. | 11. | 11. | 12. | 11. | 11. | 11. |- | align = "left" | '''[[Real Betis]]''' | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=FFD700 | 1. | 7. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | 7. | 10. | 7. | 7. | 12. | 15. | 8. | 10. | 12. | 9. | 10. | 11. | 10. | 8. | 8. | 7. | 7. | 7. | 7. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 7. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. |- | align = "left" | '''[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]''' | 11. | 10. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. |- | align = "left" | '''[[Real Sociedad]]''' | 5. | 9. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | 10. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. |- | align = "left" | '''[[Sevilla FC|Sevilla]]''' | 11. | 14. | 11. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | 10. | 13. | 16. | 12. | 7. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | 7. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. |- | align = "left" | '''[[Valencia CF|Valencia]]''' | bgcolor=FFD700 | 1. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=BBEBFF | 5. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | 8. | 13. | 14. | 13. | 9. | 9. | 14. | 13. | 12. | 13. | 14. | 17. | 17. | 14. | 14. | 14. | 14. | 12. | 13. | 12. | 14. | 12. | 12. | 12. | 12. | 13. | 14. | 14. | 14. | 14. | 13. | 14. | 13. | 13. |- | align = "left" | '''[[Real Valladolid|Valladolid]]''' | 7. | 12. | 16. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 20. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 17. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 15. | 17. | 16. | 16. | 16. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | 17. | 16. | 16. | 16. | 16. | 17. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | 17. | 17. | 17. | bgcolor=FFCCCC | 18. | bgcolor=FFCCCC | 19. | bgcolor=FFCCCC | 19. |- | align = "left" | '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | 8. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 2. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 3. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=D0F0C0 | 4. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 5. | bgcolor=BBEDFF | 6. | bgcolor=BBEDFF | 6. | 7. | 7. | 7. | 7. | 7. | 7. | 7. | 7. | 7. | bgcolor=BBEDFF | 6. | 7. | 7. | 7. | 7. |} </div> {|class="infobox bordered" |- |width=10px bgcolor=FFD700| ||Vodeći i [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|Grupna faza Lige prvaka]] |- |width=10px bgcolor=D0F0C0| ||[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|Grupna faza Lige prvaka]] |- |width=10px bgcolor=BBEBFF| ||[[UEFA Europska liga 2021./22.|Grupna faza Europske lige]] |- |width=10px bgcolor=FFCCCC| ||Relegacija u [[Segunda División]] |} ==Statistike== ''ažurirano 13. rujna 2020.<ref>{{cite web |url=https://www.espn.com/soccer/stats/_/league/ESP.1/spanish-primera-division |title=Spanish Primera División Scoring Stats - 2020-21 |accessdate=13. rujna 2020. |publisher=ESPN}}</ref> {{col-begin}} {{col-2}} ===Najbolji strijelci=== {| class="wikitable" |- !Poz. !Igrač !Klub !Golova |- !1. |{{Z|ARG}} [[Lionel Messi]] |[[FC Barcelona|Barcelona]] !30 |- !rowspan="2"|2. |{{Z|FRA}} [[Karim Benzema]] |[[Real Madrid CF|Real]] !rowspan="2"|23 |- |{{Z|ŠPA}} [[Gerard Moreno]] |[[Villarreal CF|Villarreal]] |- !3. |{{Z|URU}} [[Luis Suárez]] |[[Atlético Madrid|Atlético]] !21 |- !4. |{{Z|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]] |[[Sevilla F.C.|Sevilla]] !18 |- !5. |{{Z|ŠVE}} [[Alexander Isak]] |[[Real Sociedad]] !17 |- !rowspan="2"|6. |{{Z|ŠPA}} [[Iago Aspas]] |[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] !rowspan="2"|14 |- |{{Z|ŠPA}} [[José Luis Morales Nogales|José Luis Morales]] |[[Levante UD|Levante]] |- !rowspan="2"|7. |{{Z|FRA}} [[Antoine Griezmann]] |[[FC Barcelona|Barcelona]] !rowspan="2"|13 |- |{{Z|ŠPA}} [[Rafa Mir]] |[[SD Huesca|Huesca]] |- !rowspan="4"|8. |{{Z|ŠPA}} Kike García |[[SD Eibar|Eibar]] !rowspan="4"|12 |- |{{Z|ŠPA}} [[Marcos Llorente]] |[[Atlético Madrid|Atlético]] |- |{{Z|ŠPA}} [[Roger Martí]] |[[Levante UD|Levante]] |- |{{Z|ŠPA}} [[Santi Mina]] |[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] |- !rowspan="5"|9. |{{Z|ŠPA}} [[Borja Iglesias]] |[[Real Betis]] !rowspan="5"|11 |- |{{Z|HRV}} [[Ante Budimir]] |[[CA Osasuna|Osasuna]] |- |{{Z|ŠPA}} [[Carlos Soler]] |[[Valencia CF|Valencia]] |- |{{Z|ŠPA}} [[Joselu]] |[[Deportivo Alavés|Alavés]] |- |{{Z|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] |[[Real Sociedad]] |} {{col-2}} ===Najbolji asistenti=== {| class="wikitable" |- !Poz. !Igrač !Klub !Asist. |- !1. |{{Z|ŠPA}} [[Iago Aspas]] |[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] !13 |- !2. |{{Z|ŠPA}} [[Marcos Llorente]] |[[Atlético Madrid|Atlético]] !11 |- !3. |{{Z|NJE}} [[Toni Kroos]] |[[Real Madrid CF|Real]] !11 |- !4. |{{Z|BEL}} [[Yannick Carrasco]] |[[Atlético Madrid|Atlético]] !10 |} {{col-2}} {{col-end}} ==Izvori== {{izvori|30em}} {{Sezone La Lige}} [[Kategorija:Španjolska nogometna natjecanja]] f3n34z9mj60xws278011ioof35pkcec 0 683686 7430718 7300537 2026-04-16T09:30:57Z Panasko 203327 7430718 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Serie A]] |sezona = 2020./21. |slika = |opis = |prvaci = [[Inter Milan|Inter Milan]]<br>(19. naslov) |promovirani = |degradirani = [[Benevento Calcio|Benevento]]<br>[[F.C. Crotone|Crotone]]<br>[[Parma Calcio 1913|Parma]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[Inter Milan|Inter]]<br>[[A.C. Milan|Milan]]<br>[[Atalanta BC|Atalanta]]<br>[[Juventus F.C.|Juventus]] |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska liga|Europska liga]] |kvalifikanti kup2 = [[S.S.C. Napoli|Napoli]]<br>[[S.S. Lazio|Lazio]] |kontinentalni kup3 = [[UEFA Europska konferencijska liga|Europska konferencijska liga]] |kvalifikanti kup3 = [[A.S. Roma|Roma]] |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 380 |golova = 1163 |najbolji strijelac = [[Cristiano Ronaldo]]<br>''29 pogodaka'' |najveća domaća pobjeda = [[S.S.C. Napoli|Napoli]] 6:0 [[Genoa CFC|Genoa]]<br>[[S.S.C. Napoli|Napoli]] 6:0 [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] |najveća gostujuća pobjeda = [[Torino FC|Torino]] 0:7 [[A.C. Milan|Milan]] |najefikasnija utakmica = [[Inter Milan|Inter]] 6:2 [[F.C. Crotone|Crotone]]<br>[[S.S. Lazio|Lazio]] 5:3 [[Benevento Calcio|Benevento]] |pobjednički niz = [[Inter Milan|Inter]]<br>(''11 utakmica'') |niz neporaženosti = [[Inter Milan|Inter]]<br>(''20 utakmica'') |niz poraza = [[Parma Calcio 1913|Parma]]<br>(''9 utakmica'') |najveća posjećenost = |najmanja posjećenost = |ukupna posjećenost = |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[Serie A 2019./20.|2019./20.]] |sljedeća sezona = [[Serie A 2021./22.|2021./22.]] }} '''Serie A 2020./21.''' 119. je bila sezona [[Serie A|prve]] [[Italija|talijanske]] [[nogomet]]ne lige od njezinoga utemeljenja. Sezona je započela [[19. rujna]] [[2020.]] godine, a završila je [[23. svibnja]] [[2021.]] godine. Branitelj naslova bio je [[Juventus F.C.|Juventus]] iz [[Torino|Torina]]. Dana [[2. svibnja]] [[2021.]] četiri kola prije kraja prvenstva [[Inter Milan|Inter Milan]] osigurao je svoj ukupno 19. naslov prvaka Italije, te svoj prvi naslov nakon sezone 2009./10. Ovo je prvi naslov nakon sezone 2010./11. koji nije osvojio [[Juventus F.C.|Juventus]]. == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski partner !!Glavni sponzor |- |[[Atalanta BC|Atalanta]] ||[[Bergamo]] ||[[Stadio Atleti Azzurri d'Italia|Gewiss Stadion]] ||<center>25.000 ||{{Z|ITA}} [[Gian Piero Gasperini]] ||{{Z|ARG}} [[Papu Gómez|Alejandro Gómez]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joma]] ||Plus500 |- |[[Benevento Calcio|Benevento]] ||[[Benevento]] ||[[Stadio Ciro Vigorito]] ||<center>16.867 ||{{Z|ITA}} [[Filippo Inzaghi]] ||{{Z|ITA}} [[Christian Maggio]] ||{{Z|ITA}} [[Kappa (tvrtka)|Kappa]] ||IVPC |- |[[Bologna FC 1909|Bologna]] ||[[Bologna]] ||[[Stadio Renato Dall'Ara]] ||<center>36.462 ||{{Z|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] ||{{Z|ITA}} [[Andrea Poli]] ||{{Z|ITA}} [[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||Liu·Jo |- |[[Cagliari Calcio|Cagliari]] ||[[Cagliari]] ||[[Sardegna Arena]] ||<center>16.416 ||{{Z|ITA}} [[Eusebio Di Francesco]] ||{{Z|ITA}} [[Luca Ceppitelli]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||Ichnusa |- |[[F.C. Crotone|Crotone]] ||[[Crotone]] ||[[Stadio Ezio Scida]] ||<center>16.640 ||{{Z|ITA}} [[Giovanni Stroppa]] ||{{Z|ITA}} [[Alex Cordaz]] ||{{Z|ITA}} [[Zeus]] ||San Vincenzo |- |[[ACF Fiorentina|Fiorentina]] ||[[Firenca]] ||[[Stadio Artemio Franchi]] ||<center>45.000 ||{{Z|ITA}} [[Giuseppe Iachini]] ||{{Z|ARG}} [[Germán Pezzella]] ||{{Z|ITA}} Kappa ||Mediacom |- |[[Genoa CFC|Genoa]] ||[[Genova]] ||[[Stadio Luigi Ferraris]] ||<center>36.600 ||{{Z|ITA}} [[Rolando Maran]] ||{{Z|ITA}} [[Domenico Criscito]] ||{{Z|ITA}} Kappa ||Zentiva |- |[[Hellas Verona F.C.|Hellas Verona]] ||[[Verona]] ||[[Stadio Marcantonio Bentegodi]] ||<center>39.371 ||{{Z|HRV}} [[Ivan Jurić (nogometaš)|Ivan Jurić]] ||{{Z|POR}} [[Miguel Veloso]] ||{{Z|ITA}} Macron ||Gruppo Sinergi |- |[[Football Club Internazionale Milano|Internazionale]] ||[[Milano]] ||[[Stadio Giuseppe Meazza]] ||<center>75.923 ||{{Z|ITA}} [[Antonio Conte]] ||{{Z|SLO}} [[Samir Handanović]] ||{{Z|SAD}} [[Nike]] ||[[Pirelli]] |- |[[Juventus F.C.|Juventus]] ||[[Torino]] ||[[Juventus Stadium|Allianz Stadion]] ||<center>41.507 ||{{Z|ITA}} [[Andrea Pirlo]] ||{{Z|ITA}} [[Giorgio Chiellini]] ||{{Z|NJE}} Adidas ||[[Jeep]] |- |[[S.S. Lazio|Lazio]] ||[[Rim]] ||[[Stadio Olimpico]] ||<center>72.634 ||{{Z|ITA}} [[Simone Inzaghi]] ||{{Z|BIH}} [[Senad Lulić]] ||{{Z|ITA}} Macron || |- |[[A.C. Milan|Milan]] ||Milano ||Stadio Giuseppe Meazza ||<center>75.923 ||{{Z|ITA}} [[Stefano Pioli]] ||{{Z|ITA}} [[Alessio Romagnoli]] ||{{Z|NJE}} [[Puma]] ||[[Emirates]] |- |[[S.S.C. Napoli|Napoli]] ||[[Napulj]] ||[[Stadio San Paolo]] ||<center>54.726 ||{{Z|ITA}} [[Gennaro Gattuso]] ||{{Z|ITA}} [[Lorenzo Insigne]] ||{{Z|ITA}} Kappa ||Lete |- |[[Parma FC|Parma]] ||[[Parma]] ||[[Stadio Ennio Tardini]] ||<center>27.906 ||{{Z|ITA}} [[Fabio Liverani]] ||{{Z|POR}} [[Bruno Alves]] ||{{Z|ITA}} [[Erreà]] ||Cetilar |- |[[A.S. Roma|Roma]] ||Rim ||Stadio Olimpico ||<center>72.634 ||{{Z|POR}} [[Paulo Fonseca]] ||{{Z|BIH}} [[Edin Džeko]] ||{{Z|SAD}} Nike ||[[Qatar Airways]] |- |[[U.C. Sampdoria|Sampdoria]] ||Genova ||Stadio Luigi Ferraris ||<center>36.600 ||{{Z|ITA}} [[Claudio Ranieri]] ||{{Z|ITA}} [[Fabio Quagliarella]] ||{{Z|ITA}} Macron ||Acqua San Bernardo |- |[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]] ||[[Sassuolo]] ||[[Mapei Stadium]] ||<center>23.717 ||{{Z|ITA}} [[Roberto De Zerbi]] ||{{Z|ITA}} [[Francesco Magnanelli]] ||{{Z|NJE}} Puma ||Mapei |- |[[Spezia Calcio|Spezia]] ||[[La Spezia]] ||[[Stadion Dino Manuzzi|Stadio Dino Manuzzi]] ||<center>23.860 ||{{Z|ITA}} [[Vincenzo Italiano]] ||{{Z|ITA}} [[Claudio Terzi]] ||{{Z|ITA}} [[Acerbis]] ||TEN Food & Beverage |- |[[Torino FC|Torino]] ||[[Torino]] ||[[Stadio Olimpico di Torino|Stadio Olimpico Grande Torino]] ||<center>27.958 ||{{Z|ITA}} [[Marco Giampaolo]] ||{{Z|ITA}} [[Andrea Belotti]] ||{{Z|ŠPA}} Joma ||[[Suzuki]] |- |[[Udinese Calcio|Udinese]] ||[[Udine]] ||[[Stadio Friuli]] ||<center>25.144 ||{{Z|ITA}} [[Luca Gotti]] ||{{Z|ITA}} [[Kevin Lasagna]] ||{{Z|ITA}} Macron ||[[Dacia]] |- |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" |- ! Momčad ! Bivši trener ! Razlog odlaska ! Datum odlaska ! Novi trener ! Datum imenovanja ! Pozicija |- | [[Cagliari Calcio|Cagliari]] | {{Z|ITA}} [[Walter Zenga]] |rowspan=2|<center> Kraj ugovora |rowspan=2| 2. kolovoza 2020. | {{Z|ITA}} [[Eusebio Di Francesco]] | 3. kolovoza 2020. |rowspan=5|<center>Predsezona |- | [[Torino FC|Torino]] | {{Z|ITA}} [[Moreno Longo]] | {{Z|ITA}} [[Marco Giampaolo]] | 7. kolovoza 2020. |- | [[Juventus F.C.|Juventus]] | {{Z|ITA}} [[Maurizio Sarri]] |rowspan=9|<center> Otkaz | 8. kolovoza 2020. | {{Z|ITA}} [[Andrea Pirlo]] | 8. kolovoza 2020. |- | [[Parma FC|Parma]] | {{Z|ITA}} [[Roberto D'Aversa]] | 23. kolovoza 2020. | {{Z|ITA}} [[Fabio Liverani]] | 28. kolovoza 2020. |- | [[Genoa CFC|Genoa]] | {{Z|ITA}} [[Davide Nicola]] | 26. kolovoza 2020. | {{Z|ITA}} [[Rolando Maran]] | 26. kolovoza 2020. |- | [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | {{Z|ITA}} [[Giuseppe Iachini]] | 9. studenoga 2020. | {{Z|ITA}} [[Cesare Prandelli]] | 9. studenoga 2020. | <center>12. |- | [[Genoa CFC|Genoa]] | {{Z|ITA}} [[Rolando Maran]] | 21. prosinca 2020. | {{Z|ITA}} [[Davide Ballardini]] | 21. prosinca 2020. | <center>19. |- | [[Parma FC|Parma]] | {{Z|ITA}} [[Fabio Liverani]] | 7. siječnja 2021. | {{Z|ITA}} [[Roberto D'Aversa]] | 7. siječnja 2021. | <center>18. |- | [[Torino FC|Torino]] | {{Z|ITA}} [[Marco Giampaolo]] | 18. siječnja 2021. | {{Z|ITA}} [[Davide Nicola]] | 19. siječnja 2021. | <center>18. |- | [[Cagliari Calcio|Cagliari]] | {{Z|ITA}} [[Eusebio Di Francesco]] | 22. veljače 2021. | {{Z|ITA}} [[Leonardo Semplici]] | 22. veljače 2021. | <center>18. |- | [[F.C. Crotone|Crotone]] | {{Z|ITA}} [[Giovanni Stroppa]] | 1. ožujka 2021. | {{Z|ITA}} [[Serse Cosmi]] | 1. ožujka 2021. | <center>20. |- | [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | {{Z|ITA}} [[Cesare Prandelli]] | Ponovno potpisan | 23. ožujka 2021. | {{Z|ITA}} [[Giuseppe Iachini]] | 23. ožujka 2021. | <center>14. |} == Stadioni i lokacije == {{Lokacijska karta+ |Italija |width=450 |float=right |caption='''Serie A 2020./21.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=45.7092040 |long=9.67865670 |label=[[Atalanta BC|Atalanta]] |label_size=80 |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=41.1165617 |long=14.7788913 |label=[[Benevento Calcio|Benevento]] |label_size=80 |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=44.4938890 |long=11.3427780 |label=[[Bologna FC 1909|Bologna]] |label_size=80 |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=39.2166670 |long=9.11666700 |label=[[Cagliari Calcio|Cagliari]] |label_size=80 |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=39.0792956 |long=17.1144718 |label=[[F.C. Crotone|Crotone]] |label_size=80 |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=43.7713890 |long=11.2541670 |label=[[ACF Fiorentina|Fiorentina]] |label_size=80 |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=44.4165060 |long=8.95251900 |label=[[Genoa CFC|Genoa]] |label_size=80 |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=45.4386110 |long=10.9927780 |label=[[Hellas Verona F.C.|Verona]] |label_size=80 |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=45.4781273 |long=9.12177330 |label=[[Football Club Internazionale Milano|Internazionale]] |label_size=80 |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=45.1094440 |long=7.64111100 |label=[[Juventus F.C.|Juventus]] |label_size=80 |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=41.9339480 |long=12.4547440 |label=[[S.S. Lazio|Lazio]] |label_size=80 |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=45.4781273 |long=9.12177330 |label=[[A.C. Milan|Milan]] |label_size=80 |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=40.8279270 |long=14.1929540 |label=[[S.S.C. Napoli|Napoli]] |label_size=80 |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=44.7949078 |long=10.3362639 |label=[[Parma FC|Parma]] |label_size=80 |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=41.9339480 |long=12.4547440 |label=[[A.S. Roma|Roma]] |label_size=80 |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=44.4165060 |long=8.95251900 |label=[[U.C. Sampdoria|Sampdoria]] |label_size=80 |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=44.5500000 |long=10.7833330 |label=[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]] |label_size=80 |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=44.1021963 |long=9.80653900 |label=[[Spezia Calcio|Spezia]] |label_size=80 |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=45.1094440 |long=7.64111100 |label=[[Torino FC|Torino]] |label_size=80 |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Italija |lat=46.0666670 |long=13.2333330 |label=[[Udinese Calcio|Udinese]] |label_size=80 |position=left}} }} {| class="wikitable sortable" |- ! Klub ! Grad ! Stadion ! Kapacitet |- | [[Atalanta BC|Atalanta]] || [[Bergamo]] || [[Stadio Atleti Azzurri d'Italia|Gewiss Stadion]] || align="center" | 25.000 |- | [[Benevento Calcio|Benevento]] || [[Benevento]] || [[Stadio Ciro Vigorito]] || align="center" | 16.867 |- | [[Bologna FC 1909|Bologna ]] || [[Bologna ]] || [[Stadio Renato Dall'Ara]] || align="center" | 36.462 |- | [[Cagliari Calcio|Cagliari]] || [[Cagliari]] || [[Sardegna Arena]] || align="center" | 16.416 |- | [[F.C. Crotone|Crotone]] || [[Crotone]] || [[Stadio Ezio Scida]] || align="center" | 16.640 |- | [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] || [[Firenca]] || [[Stadio Artemio Franchi]] || align="center" | 45.000 |- | [[Genoa CFC|Genoa]] || [[Genova]] || [[Stadio Luigi Ferraris]] || align="center" | 36.600 |- | [[Hellas Verona F.C.|Hellas Verona]] || [[Verona]] || [[Stadio Marcantonio Bentegodi]] || align="center" | 39.371 |- | [[Football Club Internazionale Milano|Internazionale]] || [[Milano]] || [[Stadio Giuseppe Meazza]] || align="center" | 75.923 |- | [[Juventus F.C.|Juventus ]] || [[Torino]] || [[Juventus Stadium|Allianz Stadion]] || align="center" | 41.507 |- | [[S.S. Lazio|Lazio]] || [[Rim]] || [[Stadio Olimpico]] || align="center" | 70.634 |- | [[A.C. Milan|Milan ]] || Milano || Stadio Giuseppe Meazza || align="center" | 75.923 |- | [[S.S.C. Napoli|Napoli]] || [[Napulj]] || [[Stadio San Paolo]] || align="center" | 54.726 |- | [[Parma FC|Parma]] || [[Parma]] || [[Stadio Ennio Tardini]] || align="center" | 27.906 |- | [[A.S. Roma|Roma ]] || Rim || Stadio Olimpico || align="center" | 70.634 |- | [[U.C. Sampdoria|Sampdoria]] || Genova || Stadio Luigi Ferraris || align="center" | 36.599 |- | [[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]] || [[Sassuolo]] || [[Mapei Stadium]] || align="center" | 23.717 |- | [[Spezia Calcio|Spezia]] || [[La Spezia]] || [[Stadion Dino Manuzzi|Stadio Dino Manuzzi]] || align="center" | 23.860 |- | [[Torino FC|Torino ]] || Torino || [[Stadio Olimpico di Torino|Stadio Olimpico Grande Torino]] || align="center" | 27.958 |- | [[Udinese Calcio|Udinese]] || [[Udine]] || [[Stadio Friuli]] || align="center" | 25.144 |} == Tablica == ''Ažurirano: kraj prvenstva'' {| class="wikitable sortable" border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="border-collapse: collapse; margin:0;" !width=30|<center> # !<center> Momčad !width=30|<center> Ut. !width=30|<center> Pob. !width=30|<center> N. !width=30|<center> Por. !width=30|<center> G+ !width=30|<center> G- !width=30|<center> RG !width=30|<center> Bod. ! |-style="background:#D0F0C0;" |<center>1. |[[Inter Milan|Inter]] |<center>38 |<center>28 |<center>7 |<center>3 |<center>89 |<center>35 |<center>+54 |<center>'''91''' |rowspan="4"|<center>[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|Grupna faza Lige prvaka 2021./22.]]</center> |-style="background:#D0F0C0;" |<center>2. |[[A.C. Milan|Milan]] |<center>38 |<center>24 |<center>7 |<center>7 |<center>74 |<center>41 |<center>+33 |<center>'''79''' |-style="background:#D0F0C0;" |<center>3. |[[Atalanta BC|Atalanta]] |<center>38 |<center>23 |<center>9 |<center>6 |<center>90 |<center>47 |<center>+43 |<center>'''78''' |-style="background:#D0F0C0;" |<center>4. |[[Juventus F.C.|Juventus]] |<center>38 |<center>23 |<center>9 |<center>6 |<center>77 |<center>38 |<center>+39 |<center>'''78''' |-style="background:#BBEBFF;" |<center>5. |[[S.S.C. Napoli|Napoli]] |<center>38 |<center>24 |<center>5 |<center>9 |<center>86 |<center>41 |<center>+45 |<center>'''77''' |rowspan="2"|<center>[[UEFA Europska liga 2021./22.|Grupna faza Europske lige 2021./22.]]</center> |-style="background:#BBEBFF;" |<center>6. |[[S.S. Lazio|Lazio]] |<center>38 |<center>21 |<center>5 |<center>12 |<center>61 |<center>55 |<center>+6 |<center>'''68''' |-style="background:#FFFFBB;" |<center>7. |[[AS Roma|Roma]] |<center>38 |<center>18 |<center>8 |<center>12 |<center>68 |<center>58 |<center>+10 |<center>'''62''' |<center>[[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|Play-off Europske Konferencijske lige 2021./22.]]</center> |- |<center>8. |[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]] |<center>38 |<center>17 |<center>11 |<center>10 |<center>64 |<center>56 |<center>+8 |<center>'''62''' |- |<center>9. |[[U.C. Sampdoria|Sampdoria]] |<center>38 |<center>15 |<center>7 |<center>16 |<center>52 |<center>54 |<center>-2 |<center>'''52''' |- |<center>10. |[[Hellas Verona F.C.|Verona]] |<center>38 |<center>11 |<center>12 |<center>15 |<center>46 |<center>48 |<center>–2 |<center>'''45''' |- |<center>11. |[[Genoa CFC|Genoa]] |<center>38 |<center>10 |<center>12 |<center>16 |<center>47 |<center>58 |<center>–11 |<center>'''42''' |- |<center>12. |[[Bologna FC 1909|Bologna]] |<center>38 |<center>10 |<center>11 |<center>17 |<center>51 |<center>65 |<center>–14 |<center>'''41''' |- |<center>13. |[[ACF Fiorentina|Fiorentina]] |<center>38 |<center>9 |<center>13 |<center>16 |<center>47 |<center>59 |<center>–12 |<center>'''40''' |- |<center>14. |[[Udinese Calcio|Udinese]] |<center>38 |<center>10 |<center>10 |<center>18 |<center>42 |<center>58 |<center>–16 |<center>'''40''' |- |<center>15. |[[Spezia Calcio|Spezia]] |<center>38 |<center>9 |<center>12 |<center>17 |<center>52 |<center>72 |<center>–20 |<center>'''39''' |- |<center>16. |[[Cagliari Calcio|Cagliari]] |<center>38 |<center>9 |<center>10 |<center>19 |<center>43 |<center>59 |<center>–16 |<center>'''37''' |- |<center>17. |[[Torino FC|Torino]] |<center>38 |<center>7 |<center>16 |<center>15 |<center>50 |<center>69 |<center>–19 |<center>'''37''' |- |-style="background:#FFCCCC;" |<center>18. |[[Benevento Calcio|Benevento]] |<center>38 |<center>7 |<center>12 |<center>19 |<center>40 |<center>75 |<center>–35 |<center>'''33''' |rowspan="3"|<center>Ispadanje u [[Serie B 2021./22.]]</center> |-style="background:#FFCCCC;" |<center>19. |[[F.C. Crotone|Crotone]] |<center>38 |<center>6 |<center>5 |<center>27 |<center>45 |<center>92 |<center>–47 |<center>'''23''' |-style="background:#FFCCCC;" |<center>20. |[[Parma FC|Parma]] |<center>38 |<center>3 |<center>11 |<center>24 |<center>39 |<center>83 |<center>–44 |<center>'''20''' |-style="background:#FFCCCC;" |} Izvor:<ref>[https://www.goal.com/en/serie-a/table/1r097lpxe0xn03ihb7wi98kao ''Serie A Table & Standings'']. ''Goal'', pristupljeno 7. siječnja 2021.</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Serie A}} [[Kategorija:Sezone Serie A]] e9yeut1h921j5260r0z2eos5guoi67i 0 683908 7430451 7430362 2026-04-15T12:38:41Z Pervan54 357915 Dodao sam još jedno njegovo djelo. Ispričavam se što nisam naveo izvor prilikom prethodne izmjene. Inače sam iz tog sela, pa sam upoznat s tim autorovim radom. U slučaju da to nije dovoljno, crkva sv. Jurja u Kokorićima također ima stranicu na Wikipediji na kojoj se navodi da se u njoj nalazi autorovo djelo. 7430451 wikitext text/x-wiki '''Filippo Naldi''' ([[Firenca|Firenca]], ? – prije 1783.), mletački slikar druge polovice 18. stoljeća. O njegovu se životu ne zna puno. Prema vlastitom iskazu zapisanom na rodoslovlju obitelji Kačić koje je izradio 1756., bio je iz Firence (''Fatto del 1756 – Ai 26 Aple 1756 = Fort Opus; Io Filippo Naldi Fiorentino ora Abitante in questa forte ò dissegnato il presente Albero della Famiglia Caccichi rilevato da un altro Antico in Carta autenticato con la giuntade viventi (…)''). Rodoslovlje je izradio za vrijeme službovanja u [[Opuzen]]u u koji je došao kao pripadnik mletačkih vojnih postrojbi. U Opuzenu ga se spominje već 1751., a gdje je 1760. bio u službi upravitelja luke. Slikao je na području središnje i južne Dalmacije, na području od [[Sinjska krajina|Sinjske krajine]], [[Poljica]] i [[Omiš]]a do [[Imotski|Imotskog]], [[Makarska|Makarske]], [[Vrgoračka krajina|Vrgoračke]] i [[Neretvanska krajina|Neretvanske krajine]], [[Hvar]]a i [[Pelješac|Pelješca]]. Naručitelji su mu najčešće bili župnici i fratri seoskih krajeva oslobođenih od Turaka početkom 18. stoljeća, ali je poznato da je slikao i za [[Makarska konkatedrala sv. Marka|katedralu u Makarskoj]] (prema narudžbi plemićke obitelji Grubišić), a u Neretvi je naslikao portret serdarske obitelji Nonkovića, zaslužne za oslobađanje Dalmacije od Turaka. Registrirano je više od trideset njegovih djela, najčešće [[Oltarna pala|oltarnih pala]] te slika postavljanih u crkvena svetišta. Poznato je da je radio i prikaze Bogorodice u obliku ikona (Vrgorac, Makarska, Žuljana) a osim religioznih tema, radio je portrete suvremenika, svećenika i vojskovođa. Umro je prije 1783. godine, jer se tada podmiruju dugovi za oltarnu palu u Franjevačkoj crkvi u Zaostrogu.<ref name="Tomic1">[https://hrcak.srce.hr/223926 Radoslav Tomić: Slikar Filippo Naldi] Radovi Instituta za povijest umjetnosti, No. 30, 2006.</ref><ref name="Tomic2">[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=151372 Radoslav Tomić: Slikar Filippo Naldi II] Ars Adriatica, No. 2, 2012.</ref> == Popis poznatih djela<ref name="Tomic1"/><ref name="Tomic2"/> == <small>{{stupci|2|* Bogorodica s Djetetom i svecima (sv. Luka, sv. Antun, sv. Mihovil i sv. Juraj), ulje na platnu, 186 × 121,5 cm, Kučiće (Omiš), Župna crkva sv. Luke * Posljednji sud, ulje na platnu, 430 × 240 cm, Katuni (Omiš), Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije * Gospa Karmelska sa sv. Nikolom i sv. Rokom, ulje na platnu, 135 × 80 cm, Čaporice (Trilj), Župna crkva sv. Roka * Sv. Juraj, ulje na drvetu, 180 × 90 cm, Dobranje, stara župna crkva sv. Ivana Krstitelja * Sv. Juraj, ulje na platnu, 160 × 90 cm, Žeževica, Župna crkva sv. Jurja * Sv. Antun Padovanski, 1777. g., ulje na platnu, 150x 80 cm, Imotski, Franjevački samostan * Sv. Paskal, 1777. g., ulje na platnu, 150 × 80 cm, Imotski, Franjevački samostan * Sv. Bonaventura, ulje na platnu, 150 × 80 cm, Imotski, Franjevački samostan * Sv. Ljudevit, ulje na platnu, 150 × 80 cm, Imotski, Franjevački samostan * Bogorodica s Djetetom, Presvetim Trojstvom i svecima, 1769. g., ulje na platnu, 200 × 300 cm, Slivno, Župna crkva Presvetog Trojstva * Rodoslovlje obitelji Kačić, tuš na papiru, 110 × 80 cm, Makarska, Franjevački samostan * Rodoslovlje obitelji Kačić, 16. travnja 1757. g., akvarel i tuš na papiru, 67 × 106 cm, Dubrovnik, privatno vlasništvo * Bogorodica s Djetetom, ulje na drvu, 38,5 × 31 cm, Makarska, Franjevački samostan * Bogorodica s Djetetom, ulje na platnu, 86 × 67 cm, Makarska, Franjevački samostan * Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije i sveci (sv. Nikola, Katarina Aleksandrijska i sv. Barbara), ulje na platnu 124 × 110 cm, Drašnice, Župna crkva sv. Jurja, ulje na platnu; slika potječe iz porušene Crkve sv. Katarine * Bogorodica s Djetetom, sv. Jurjem, sv. Franjom i sv. Nikolom, ulje na platnu, 262 × 160 cm (240 × 135 cm), Drašnice, stara Župna crkva sv. Jurja * Krunjenje Bogorodice s Presvetim Trojstvom, sv. Antunom Padovanskim, sv. Rokom, sv. Martinom, sv. Margaritom i sv. Pavlom, ulje na platnu, 190 × 120 cm, Brist, Župna crkva sv. Margarite * Bogorodica s Djetetom, Bogom Ocem, sv. Ivanom Krstiteljem i sv. Antunom Padovanskim, ulje na platnu, 185 × 130 cm, Brist, Crkva sv. Antuna Padovanskog * Krunjenje Bogorodice s Presvetim Trojstvom i svecima, ulje na platnu, 300 × 180 cm, Zaostrog, Franjevački samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije (slika se spominje i u samostanskim dokumentima; godine 1783. podmiruje se dug tada već umrloga slikara Filippa Naldija, koji je slikao palu Blažene Djevice u Zaostrogu) * Bogorodica s Djetetom i svecima (sv. Katarinom Aleksandrijskom, sv. Antunom, sv. Nikolom, sv. Bonaventurom, sv. Jurjem i sv. Martinom), ulje na platnu, 305 × 200 cm, Zaostrog, Franjevački samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije, nekada Crkva sv. Barbare na groblju * Gospa od Karmela sa sv. Paskalom i sv. Rokom, ulje na platnu, 160 × 130 cm, Sućuraj na otoku Hvaru, Crkva sv. Antuna Padovanskoga * Bogorodica s Djetetom (sl. 19), ulje na platnu, 54 × 40 cm, Vrgorac, Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije * Bogorodica s Djetetom i svecima (sv. Mihovil, sv. Marko, nepoznati svetac, sv. Katarina Aleksandrijska, sv. Stjepan, sv. Nikola, sv. Ilija, sv. Vlaho, sv. Petar, sv. Ivan Evanđelist, sv. Franjo, sv. Antun, sv. Juraj i sv. Roko), ulje na platnu, 190 × 300 cm, Baćina, Crkva sv. Jurja * Krist, Sv. Pavao, Anđeo, ulomci veće cjeline (oltarne pale ?), nekada Komin (?), sada Split, privatno vlasništvo, 25 × 24,5 cm (Krist); 42,5 × 29 cm (Sv. Pavao); 22 × 19 cm (Anđeo) * Sv. Barbara, ulje na platnu, 105 × 84 cm, Komin, Župna crkva sv. Antuna Padovanskog * Kamenovanje sv. Stjepana, 1752. g., ulje na platnu, 190 × 140 cm, Opuzen, Župna crkva sv. Stjepana * Gospa od Ružarija, ulje na platnu, 170 × 130 cm, Vidonje, Župna crkva sv. Ivana Krstitelja * Bogorodica s Djetetom, sv. Mihovilom, sv. Rokom, sv. Petrom, sv. Nikolom, i sv. Jurjem, ulje na platnu, 161 × 200 cm, Slivno Ravno, Župna crkva sv. Stjepana * Bogorodica s Djetetom, sv. Vlahom i sv. Nikolom, ulje na platnu, 198 × 100 cm, Janjina (Pelješac), Župna crkva sv. Vlaha; u dnu slike vjeran prikaz Dubrovnika sa zidinama, Stradunom i glavnim crkvama (Katedrala, Sv. Vlaho, Dominikanska crkva, Franjevačka crkva i samostan) * Krunjene Bogorodice sa Sv. Trojstvom, sv. Rokom, sv. Marijom Magdalenom, sv. Ivanom Krstiteljem, sv. Lukom i sv. Jurjem, ulje na platnu, 195 × 148 cm, Janjina (Popova luka), Crkva sv. Jurja * Rođenje i smrt i sedam sv. Sakramenata (Krštenje, Potvrda, Pričest, Ispovijed, Bolesničko pomazanje, Svećenički red, Ženidba), ulje na platnu, 700 × 100 cm, Putnikovići, Crkva Gospe od Ružarija u Tomislavovcu * Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije sa svecima (sv. Petrom, sv. Pavlom i sv. Mihovilom), ulje na platnu, 186 × 135 cm, Trpanj, Župna crkva sv. Petra i Pavla * Bogorodica s Djetetom, sv. Makom, sv. Ilijom i sv. Margaritom, ulje na platnu, 152 × 126 cm, Kuna, Franjevački samostan * Bogorodica s Djetetom ("Bogorodica Utješiteljica"; "Madre della Cosolazione"), 1774. g., ulje na platnu, 60 × 47 cm, Žuljana (Pelješac), Crkva sv. Martina * Portret Luke Nonkovića, 1752. g., ulje na platnu, 98x 70 cm, Split, Muzej grada Splita * Portret Ivana Nonkovića, 1759. g., ulje na platnu, 98 × 79 cm, Split, Muzej grada * Portret don Grge Ujevića, ulje na platnu, 75 × 51 cm, Split, obitelj Ujević * Sv. Juraj, ubikacija nepoznata, poznata preko starije fotografije * Gospa od Karmela sa Sv. Jeronimom i Sv. Rokom, ulje na platnu, Kostanje, župna crkva Sv. Mihovila * Krštenje Krista s Gospom od Ružarija, ulje na platnu, Kostanje, župna crkva Sv. Mihovila. * Uznesenje Blažene Djevice Marije sa svecima, Dobranje, župna crkva Sv. Ivana Krstitelja * Presveto Trojstvo kruni Bogorodicu sa Sv. Antunom Padovanskim i Sv. Rokom, Zavojane, župna crkva Porođenja Marijina * Sv. Juraj, Zavojane, župna crkva Porođenja Marijina, bočni oltar * Gospa od Presvetoga Ružarija sa Sv. Rokom i Sv. Nikolom, Čaporice, župna crkva Sv. Roka * Gospa od Sedam Žalosti sa Sv. Franjom Asiškim i Sv. Ilijom, Sinj, Franjevački samostan *Sv. Juraj sa Sv. Ivanom Evanđelistom i Sv. Markom, Kokorići crkva Sv. Jurja }}</small> ;Nestala djela <small> * Sveto Trojstvo s Bogorodicom, sv. Mihovilom, sv. Jurom, sv. Antunom i sv. Nikolom, Kostanje (Poljica), Župna crkva sv. Mihovila * Sv. Ivan Nepomuk, oltarna pala, Makarska, Katedrala sv. Marka * Sv. Franjo Asiški, 1777. g; slika je bila na oltaru u staroj Franjevačkoj crkvi u Imotskom, a nestala je tijekom Drugoga svjetskog rata </small> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Naldi, Filippo}} [[Kategorija:Slikari]] [[Kategorija:Dalmacija]] [[Kategorija:Životopisi, Opuzen]] [[Kategorija:Životopisi, Firenca]] ap05tthadpw0jdijqrvbaosegv55yq5 0 684851 7430481 7417735 2026-04-15T13:20:26Z NeptuneBot 239945 premješteno iz [[Category:RTL Grupa]] u [[Category:RTL Group]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7430481 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV postaja|logo=Super RTL Logo orange 2019.svg|Vrsta emitiranja=|Website=http://superrtl.de/|Slogan=Super Primetime. Super RTL.|Početak emitiranja=28. travnja 1995|Vlasnik=Mediengruppe RTL Deutschland (50 %)<br>[[The Walt Disney Company]] (50 %)|Ime=Super RTL|Pokriveno područje=[[Njemačka]]<br>[[Austrija]]<br>[[Švicarska]]<br>[[Europa]]|Sjedište=[[Köln]], [[Njemačka]]|Jezik=Njemački|Opis slike=}} '''Super RTL''' je njemačka besplatna [[televizijska mreža]] u vlasništvu RTL Disney Television Limited Partnership (njemački: RTL Disney Fernsehen GmbH & Co. KG), zajedničkog ulaganja između [[RTL Grupa|RTL Group]] i [[The Walt Disney Company|Tvrtke Walta Disneyja]], Walt Disney Direct-to-Consumer and International. Svaki partner posjeduje 50% kanala. Ranije kombinacija [[RTL Television]] i [[Disney Channel]], pokrenut je 1995. godine kao [[Joint venture|zajedničko ulaganje]] između prethodne tvrtke RTL Group CLT-UFA i Disneyjeve divizije Buena Vista International Television Investments.<ref name="bbtn">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL plans new TV channel |url=http://www.broadbandtvnews.com/2016/02/10/super-rtl-plans-new-tv-channel/ |accessdate=12. travnja 2016. |work=Broadband TV News |date=10. veljače 2016. |quote=RTL Disney Fernsehen is owned 50% each by CLT-UFA which is part of RTL Group and Buena Vista International Television Investments, a subsidiary of Walt Disney.}}</ref> == Povijest == Super RTL seže i do Disneyjevog kanala u Sjedinjenim Državama i do RTL Televizije u Njemačkoj. === Disney Channel === Početkom 1977., izvršni direktor [[The Walt Disney Company|Walt Disney Productions]] Jim Jimirro iznio je ideju o mreži [[Kabelska televizija|kabelske televizije]] koja bi sadržavala televizijski i filmski materijal iz studija.{{Sfn|Flower|1991}} Budući da se tvrtka fokusirala na razvoj [[Epcot]] centra u [[Walt Disney World]]u, predsjednik Disneyja Card Walker odbio je prijedlog.{{Sfn|Grover|1991}} {{Sfn|Grover|1991}} Disney je oživio ideju 1982. godine, stupivši u partnerstvo sa satelitskom jedinicom Grupe W (koja je prodala svoj 50% vlasničkog udjela u jednom od ranijih rivala Disney Channel-a, [[Vrijeme prikazivanja (TV mreža)|Showtimeu]], [[Viacom (izvorno)|Viacomu]] otprilike u isto vrijeme. ); međutim, Grupa W u konačnici će odustati od namjeravanog [[Joint venture|zajedničkog ulaganja]] tog rujna, zbog neslaganja oko kreativne kontrole kanala i financijskih obveza zbog kojih bi skupina W trebala platiti 50% udjela u početnim troškovima kanala.{{Sfn|Grover|1991}} Unatoč tome što je izgubio grupu W kao partner, Disney Channel nastavio je sa svojim razvojem - sada isključivo pod nadzorom Walta Disney Productions i pod vodstvom prvog predsjednika kanala Alana Wagnera;<ref name="wagner">{{Citiranje novina |url=http://www.nytimes.com/2007/12/22/arts/22wagner.html?_r=1 |last=Hevesi |first=Dennis |title=Alan Wagner, 76, First President of the Disney Channel, Is Dead |date=22. prosinca 2007. |accessdate=26. listopada 2009. |work=The New York Times}}</ref> Walt Disney Productions službeno je najavio pokretanje svog obiteljski orijentiranog kabelskog kanala početkom 1983. godine. Disney je kasnije uložio 11 milijuna [[Američki dolar|američkih]] dolara u stjecanje prostora na dva transpondera satelita Hughes Communications Galaxy 1, a potrošio je 20 milijuna američkih dolara na kupnju i razvoj programa.{{Sfn|Grover|1991}} Koncept vrhunske usluge usmjerene na obiteljsku publiku - koju bi Walt Disney Productions izabrao da razvije Disney Channel - prvi je put pokušao [[HBO]], koji je pokrenuo Take 2 1979. godine (usluga, što je bio prvi pokušaj HBO-a) na spin-off nišnoj usluzi (prije pokretanja [[Cinemax]]a u kolovozu 1980.), ugasio bi se nakon samo nekoliko mjeseci u eteru, a slijedilo je pokretanje mreže kućnih kina u vlasništvu Grupe W (koja je bila jedini premium kanal koji se strogo nadmetao s Disneyjevim kanalom za tu demografsku kategoriju veći dio 1980-ih, sve do 1987. godine kada je [[HBO|Festival]] pokrenut). === Pokretanje i rane godine kao premium kanal (1983. – 1990.) === Disneyjev kanal pokrenut je na nacionalnoj razini kao premium kanal 18. travnja 1983. u 7:00&nbsp; [[Istočnoameričko vrijeme|Istočno vrijeme]].<ref name="vernon">{{Citiranje novina |url=http://news.google.com/newspapers?id=P2YeAAAAIBAJ&sjid=5sgEAAAAIBAJ&pg=1920,4087795&dq=disney-channel&hl=en |last=Scott |first=Vernon |title=Disney invades cable TV |date=19. travnja 1983. |accessdate=31. listopada 2010. |work=TimesDaily}}</ref> Prvi program ikad emitiran na kanalu bila je ujedno i njegova prva originalna serija, ''Dobro jutro, Mickey!'', koji je prikazao klasične Disneyjeve animirane kratke hlače.<ref>{{Citiranje novina |url=http://news.google.com/newspapers?id=jsxRAAAAIBAJ&sjid=m20DAAAAIBAJ&pg=7193,677930&dq=good+morning+mickey&hl=en |last=Fanning |first=Win |title=Mickey to star on Disney Channel |date=5. travnja 1983. |accessdate=31. listopada 2010. |work=Pittsburgh Post-Gazette}}</ref> U vrijeme pokretanja, program Disneyjevog programa emitirao se 16 sati svaki dan,<ref name="wagner">{{Citiranje novina |url=http://www.nytimes.com/2007/12/22/arts/22wagner.html?_r=1 |last=Hevesi |first=Dennis |title=Alan Wagner, 76, First President of the Disney Channel, Is Dead |date=22. prosinca 2007. |accessdate=26. listopada 2009. |work=The New York Times}}</ref> od 7:00&nbsp;ujutro do 11:00&nbsp;popodne Istočno i pacifičko vrijeme (usporedno, njegovi konkurenti HBO, Cinemax, Showtime, [[The Movie Channel]] i [[Reflektori (kabelska TV)|Spotlight]] svi su u to vrijeme radili po 24-satnom programskom rasporedu). Do jeseni 1983. kanal je bio dostupan za više od 532 000 pretplatnika u Sjedinjenim Državama;☃☃ taj bi se u prosincu te godine povećao na 611 000 pretplatnika.☃☃ Programiranje tijekom prikazivanja kanala kao vrhunske usluge - prelaskom na njegov prijelaz na osnovni kabelski kanal - bilo je usmjereno na djecu i tinejdžere tijekom jutra i popodneva, obitelji tijekom prajimeta i odrasle noću. Disney Channel se od ostalih premium usluga razlikovao po tome što nije stekao samo prava na emitiranje igranih filmova, već je, uz proizvodnju vlastitih originalnih programa, emitirao nekoliko [[Televizijski program|televizijskih serija]] koje su stečene preko korporativne sestre [[Disney – ABC domaća televizija|Buena Vista Television]] i drugih programa. distributeri. U svojim prvim godinama programi Disneyjevog kanala uključivali su originalne serije poput ''Dobrodošli u Pooh Corner'' i ''You and Me Kid'', zajedno s nekoliko animiranih serija i filmova iz inozemstva, uključujući ''[[Asterix]]'', ''The Raccoons'', ''Paddington Bear'' i [[Australija|australski]] zapadni ''[[Potok Five Mile|Five Mile Creek]]'' ; uz filmove, u originalnom kasnonoćnom rasporedu prikazane su i reprize ''Avantura Ozzieja i Harriet'' . Dnevni raspored kanala tijekom svog postojanja kao platne usluge bio je popunjen prvenstveno serijalom namijenjenim djeci (za razliku od dnevnih postava ostalih vrhunskih usluga koje vode filmovi), prošaranih ograničenim brojem filmova - obično jednim dnevnim prilogom radnim danom, a dva ili tri filma vikendom, uz povremene dječje i animirane specijalne akcije za djecu. Noćni raspored prikazivao je kombinaciju kazališnih, napravljenih za kablove i filmove izravno na video (noviji i stariji obiteljski orijentirani filmovi prikazivali su se ranim večerima, dok su klasični filmovi - uglavnom izdanja od 1930-ih do 1960-ih - obično prikazivali tijekom kasnih večernjih sati i preko noći) i originalne specijalne ponude (prvenstveno u obliku [[Koncert|koncerata]], estradnih specijaliteta i [[Dokumentarni film|dokumentarnih filmova]] ). ''D-TV'', kratki segment koji sadrži popularnu glazbu protkanu scenama iz Disneyjevih animiranih kratkih filmova i igranih filmova, također povremeno emitiran kao punjenje između emisija. Za razliku od ostalih vrhunskih usluga, The Disney Channel odlučio je ne otkriti filmsku asocijaciju Američkog filma - dodijeljenu [[Rangiranje filmova po sustavu Američke filmske asocijacije|ocjenu]] prije početka prikazivanja (jedini odbojnici koji su se pojavili na početku programa označavali su programe s natpisima, kao i u rijetkim prilikama, roditeljski savjeti za igrani film). Primarni [[logotip]] kanala (koji se koristio do 1997.) sadržavao je više linija nalik televizijskom ekranu koji je imao negativnu svemirsku siluetu glave [[Miki Maus|Mickeyja Mousea]]; Osobne iskaznice prikazane prije emisija između 1986. i 1997. uglavnom su uključivale Mickeyja - čije su ruke samo prikazane - koji je sudjelovao u raznim situacijama (kao što je to što je imao noćnu moru u kojoj logotip "Mickey Mouse TV" progoni, a zatim proguta jednu od njegovih rukavica, Mickey brišući maglovit prozor ili Mickey koji izrađuje figure iz sjene na zidu osvijetljenom svjetiljkom) koji je prikazivao logotip koji se oblikovao ili prikazivao na razne načine. Za svoje pretplatnike kanal je pružao mjesečni (i kasnije dvomjesečni) programski vodič / magazin pod nazivom ''The Disney Channel Magazine'', koji je osim što je sadržavao popise za programe tog kanala, imao i značajne vijesti o nadolazećim programima (časopis je također posuđivao njegovo ime za niz intersticija koji su viđeni tijekom promotivnih pauza na kanalu koji je pružao iza kulisa pogled na program The Disney Channel);<ref name="vernon">{{Citiranje novina |url=http://news.google.com/newspapers?id=P2YeAAAAIBAJ&sjid=5sgEAAAAIBAJ&pg=1920,4087795&dq=disney-channel&hl=en |last=Scott |first=Vernon |title=Disney invades cable TV |date=19. travnja 1983. |accessdate=31. listopada 2010. |work=TimesDaily}}</ref> ''Disney Channel Magazine'' prestao je izlaziti početkom 1997. godine, a zamijenio ga je ''Behind the Ears'' (tiskani časopis koji je također podijelio svoje ime s drugom serijom iza kulisa intersticija koji su se emitirali na kanalu od 1997. do 2000.) kao kanal počeo je primarno raditi kao komercijalni besplatni osnovni kanal.<ref>Gutman, Steve. "Letter from the Publisher". ''The Disney Channel Magazine'', Vol. 14, no. 6, December 1996/January 1997: p. 4.</ref> Osim ''časopisa Disney Channel Magazine'' i ''DTV-a'', međuprostorni segmenti koji su nadoknađivali produžene promotivne pauze između programa (obično onih koji se gledaju u okviru njegovog noćnog rasporeda) tijekom ovog razdoblja uključivali su ''i Disneyjev trenutak'' (koji sadrži isječke iz Disneyjevih igranih filmova i animiranih kratkih filmova); ''Backstage Pass'' (segmenti iza kulisa koji profiliraju predstojeće Disneyjeve filmske i televizijske projekte); ''Dateline Disney'' (generalizirani segment fokusiran na razne Disneyjeve snimljene i tematske zabavne projekte; ''Dateline [[Svijet Walta Disneyja|Walt Disney World]]'' i ''Dateline [[Disneyland]]'' bili su izdanci koji su se emitirali od kasnih 1980-ih do sredine 1990-ih koji su se fokusirali na atrakcije u [[Walt Disney parkovi i odmarališta|Disneyjevim tematskim parkovima]] ); ''[[Walt Disney Imagineering]]'' (fokusira se na Disneyjeve projekte od animacije do atrakcija u Disneyjevim tematskim parkovima); i ''Discover Magazine'' (informativni segment znanosti i tehnologije koji je proizveden zajedno s istoimenim časopisom ). Kao premium kanal, Disney Channel je često prikazivao besplatne preglede u trajanju od pet dana do jednog tjedna četiri puta godišnje, kao i dva povremena pregleda samo za vikend (s oglasima ciljanim kabelskim i satelitskim kupcima koji nisu bili pretplatnici na kanal) ; to je rezultiralo time da je Disney Channel svake kalendarske godine tijekom svog mandata kao platna usluga nudio više događaja prije nego što su HBO, Cinemax i Showtime radili u tom roku. U travnju 1984., kanal je proširio svoj dnevni program na 18 sati (od 7:00&nbsp;ujutro do 1:00&nbsp;jesam Istočno i pacifičko vrijeme), uz dodatak dva sata na kasni noćni raspored.<ref>''The Disney Channel Magazine'', April 1984.</ref> 1. prosinca 1986. Disney Channel počeo je s emitiranjem 24 sata dnevno.<ref>''The Disney Channel Magazine'', December 1986.</ref> Do rujna 1983. Disneyjev kanal bio je dostupan dobavljačima kabelskih usluga u svih 50 američkih država. U listopadu 1983. kanal je predstavio svoj prvi film napravljen za kablove, ''Tiger Town'', koji je kanalu donio nagradu CableACE.<ref name="ks">{{Citiranje novina |last=Kidscreen Staff |title=A Salute to Disney Channel: Disney Channel time line |url=http://kidscreen.com/1998/04/01/21442-19980401/ |accessdate=12. travnja 2014. |work=KidScreen.com |date=1. travnja 1998.}}</ref> Prvi klasični Disneyjev [[animirani film]] koji se emitirao na kanalu, ''Alisa u zemlji čudesa'', premijerno je prikazan na mreži u siječnju 1984. Do siječnja 1985. program programa dosegao je 1,75 milijuna pretplatnika, u to je vrijeme kanal postigao profitabilnost. Početkom 1986. godine na kanalu je premijerno prikazan glazbeni sitcom ''Kids Incorporated''; serija je bila usredotočena na grupu prijatelja prije tinejdžera (a kasnije i za tinejdžere) koji su osnovali pop glazbenu skupinu, miješajući svoje svakodnevne situacije s estradnim emisijama i izvedbama u glazbenom video spotu. Uključujući popularne i novije pjesme koje je glumačka ekipa izvodila (od kojih su neke pojedini tekstovi ublaženi kako bi bili primjereniji dobi), postao je hit za Disney Channel, iznjedrivši brojne buduće zvijezde u glazbenom i glumačkom svijetu devetogodišnja trka, uključujući Martiku (koja se zvala pravim imenom, Marta Marrero, tijekom prve sezone showa); eventualni suigrači ''iz Party of Five,'' Scott Wolf i [[Jennifer Love Hewitt]] (naplaćeno kao Love Hewitt); i Stacy Ferguson (kasnije članica grupe [[Black Eyed Peas|The Black Eyed Peas,]] kao i samostalna umjetnica, pod umjetničkim imenom "[[Fergie]]"). U svibnju 1988. Disney Channel počeo je kodirati signal kako bi spriječio neovlašteno gledanje korisnika kućnih satelitskih antena koji se nisu pretplatili na uslugu. Tog kolovoza kanal je predstavio seriju koncertnih specijala pod nazivom ''Going Home'', s prvim takvim specijalom u kojem su sudjelovali Ashford i Simpson.<ref name="ks">{{Citiranje novina |last=Kidscreen Staff |title=A Salute to Disney Channel: Disney Channel time line |url=http://kidscreen.com/1998/04/01/21442-19980401/ |accessdate=12. travnja 2014. |work=KidScreen.com |date=1. travnja 1998.}}</ref> Iste godine debitirala je ''Good Morning, Miss Bliss'', ''glavno'' vozilo Hayley Mills (iz ''[[Pollyanna (film iz 1960.)|Polyanne]]'' i ''[[Zamka za roditelje (film iz 1961)|The Parent Trap]]'' slave). Nakon otkazivanja od strane Disney Channel-a nakon 13 epizoda zbog niske gledanosti, seriju je preuzeo [[NBC]] 1989. godine, a preuređivao je kao ''[[Spašen zvonom|Saved by the Bell]]'', a jedini su bili Mark-Paul Gosselaar, Dustin Diamond, Lark Voorhies i Dennis Haskins glumci iz ''Miss Bliss'' koji su prebačeni u novi show; renovirana serija postala je hit kao dio NBC-ove subotnje jutarnje postave (u tom procesu proizvela dva spinoffa) i kroz svjetsku sindikaciju . U travnju 1989., kanal je oživio jednu od Disneyjevih ranih televizijskih spona s potpuno ''[[Klub Mickey Mousea|novim klubom Mickey Mouse]]'' (kasnije poznatim kao jednostavno ''MMC'' );<ref name="ks">{{Citiranje novina |last=Kidscreen Staff |title=A Salute to Disney Channel: Disney Channel time line |url=http://kidscreen.com/1998/04/01/21442-19980401/ |accessdate=12. travnja 2014. |work=KidScreen.com |date=1. travnja 1998.}}</ref> postao je neposredni hit koji je dokazao da je Disneyjeva osnovna formula estrade još uvijek djelovala u moderno doba (za razliku od kratkotrajnog preporoda 1970-ih ). Ova je verzija sadržavala mnogo elemenata predstavljenih u originalnoj seriji od "tematskih dana" do ažuriranih jakni za mišice, ali scenaristički i glazbeni segmenti bili su suvremeniji (sadrži široku kombinaciju pop, rock i R&B umjetnika u glazbenim izvedbama, kao i skice i serijske publikacije poput ''Emerald Cove'' i ''Teen Angel'' ). ''MMC je'' služio kao lansirna rampa za nekoliko budućih zvijezda poput [[Christina Aguilera|Christine Aguilere]], [[Britney Spears]], Ryana Goslinga, Keri Russell, JC Chaseza i [[Justin Timberlake|Justina Timberlakea]] . U kolovozu 1989., kanal je pokrenuo seriju intersticijskih segmenata nazvanih ''The Disney Channel Salutes The American Teacher'' ; kanal je nakon toga počeo emitirati American Teacher Awards u studenom 1991.<ref name="ks">{{Citiranje novina |last=Kidscreen Staff |title=A Salute to Disney Channel: Disney Channel time line |url=http://kidscreen.com/1998/04/01/21442-19980401/ |accessdate=12. travnja 2014. |work=KidScreen.com |date=1. travnja 1998.}}</ref> Do siječnja 1990. Disney Channel imao je oko pet milijuna pretplatnika širom zemlje. U svibnju te godine Disney Channel osvojio je prvu [[Dnevna nagrada Emmy|dnevnu nagradu Emmy]] za originalni film izrađen po kablu ''Looking for Miracles'', dokumentarni film ''Calgary '88: 16 Days of Glory'' i specijalni ''A Conversation with...'' ''George Burns'', kao i prva nagrada Peabody za televizijski film ''Mother Goose Rock 'n' Rhyme''. === Kao hibridni premium/osnovni kanal (1990. – 1997.) === 1. rujna 1990. [[Tele-Communications, Inc.|TCI]]-jev sustav [[Montgomery, Alabama|Montgomery]], [[Alabama]] postao je prvi davatelj usluga kabelske televizije koji je taj kanal nosio kao osnovnu kabelsku uslugu.<ref name="ks">{{Citiranje novina |last=Kidscreen Staff |title=A Salute to Disney Channel: Disney Channel time line |url=http://kidscreen.com/1998/04/01/21442-19980401/ |accessdate=12. travnja 2014. |work=KidScreen.com |date=1. travnja 1998.}}</ref> Godine 1991. osam dodatnih davatelja kablovskih usluga prijavilo se da premjeste kanal na svoje proširene osnovne kabelske razine, a prvi koji je izvršio prijelaz (kao probni rad) bili su sustavi Jones Intercablea u [[Fort Myers, Florida|Fort Myersu]] i okrugu Broward na [[Florida|Floridi]].<ref>[http://www.highbeam.com/doc/1G1-10493789.html Jones to offer Disney on basic tier in Fla.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624034122/http://www.highbeam.com/doc/1G1-10493789.html|date=24. lipnja 2011.}}, ''[[Multichannel News]]'' (via [[HighBeam Research]]), February 25, 1991.</ref><ref name="highbeam1991">[http://www.highbeam.com/doc/1G1-11343830.html More systems trying Disney on expanded basic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624034253/http://www.highbeam.com/doc/1G1-11343830.html |date=24. lipnja 2011. }}, ''Multichannel News'' (via HighBeam Research), September 30, 1991.</ref> Ostali davatelji usluga kabelske televizije na kraju su počeli premještati kanal na svoje osnovne razine, bilo eksperimentalno ili na puno radno vrijeme. Iako su glavni pružatelji usluga, poput [[Cox komunikacije|Cox Communications]] i [[Marcus Cable]], počeli nuditi Disney Channel na osnovnim razinama, rukovoditelji tvrtke Walt Disney Company porekli su da kanal planira pretvoriti u osnovnu uslugu podržanu oglasima, navodeći da je prelazak s premium na osnovni kabel na nekim sustavima bio je dio petogodišnje "hibridne" strategije koja je pružateljima usluga omogućila da kanal ponude u bilo kojem obliku.<ref>[http://www.highbeam.com/doc/1G1-18333380.html Marcus moves Disney; Marcus Cable makes The Disney Channel part of its basic service; analysts wonder if Disney is planning major changes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624034330/http://www.highbeam.com/doc/1G1-18333380.html|date=24. lipnja 2011.}}, ''[[Broadcasting & Cable]]'' (via HighBeam Research), May 27, 1996.</ref> 1991. Disney Channel testirao je dvokanalnu [[Multiplex (TV)|Multipleks]] uslugu na dva kabelska sustava<ref>[http://www.highbeam.com/doc/1G1-10899837.html Disney Channel plans two-feed multiplex test] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624034057/http://www.highbeam.com/doc/1G1-10899837.html|date=24. lipnja 2011.}}, ''[[Multichannel News]]'' (via HighBeam Research), June 10, 1991.</ref> (HBO, Cinemax<ref>[http://www.nytimes.com/1991/05/09/business/the-media-business-hbo-planning-to-add-new-movie-channels.html?pagewanted=all The Media Business; HBO Planning to Add New Movie Channels], ''[[The New York Times]]'', May 9, 1991. Retrieved 2011-02-08.</ref> i Showtime također su pokrenuli vlastite multipleks usluge iste godine, međutim Disney Channel nije htio napraviti vlastitu multipleks uslugu) trajna za razliku od ostalih). Do 1992. godine, [[Istraživanje medija Nielsen|Nielsen Media Research]] procjenjuje da je trećina pretplatničke baze kanala odrasla osoba koja nema djecu;<ref>[http://www.highbeam.com/doc/1G1-12416233.html Disney audience grows up] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624034047/http://www.highbeam.com/doc/1G1-12416233.html |date=24. lipnja 2011. }}, ''Multichannel News'' (via HighBeam Research), April 27, 1992.</ref> a do 1995. njegova se pretplatnička baza proširila na 15 milijuna kabelskih kuća,<ref>[http://www.highbeam.com/doc/1G1-17617596.html The Disney Channel achieves milestone in cable television industry with 15 million subscribers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624034141/http://www.highbeam.com/doc/1G1-17617596.html|date=24. lipnja 2011.}}, ''[[Business Wire]]'' (via HighBeam Research), November 13, 1995.</ref> od kojih je osam milijuna plaćalo dodatnu mjesečnu naknadu za primanje kanala.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Children's Television Community |date=7. studenoga 2006.}}</ref> U ožujku 1992. na kanalu je predstavljen originalni dječji program ''Adventures in Wonderland'', suvremena živa radnja ''Alice u zemlji čudesa'' (koja je, pak, temeljena na romanu ''[[Alisa s one strane ogledala|Alice kroz ogledalo]]''). U rujnu 1992., kanal je počeo prikazivati ''Disneyjevu'' seriju ''Simfonijskih orkestara mladih glazbenika'', koja se emitirala godišnje do 1998. U čast svoje 10. godišnjice, kanal je započeo autobusnu turneju po cijelom gradu od 14 gradova koja je započela u travnju 1993.<ref name="ks">{{Citiranje novina |last=Kidscreen Staff |title=A Salute to Disney Channel: Disney Channel time line |url=http://kidscreen.com/1998/04/01/21442-19980401/ |accessdate=12. travnja 2014. |work=KidScreen.com |date=1. travnja 1998.}}</ref> Do siječnja 1995. Disneyjev kanal bio je dostupan za 12,6 milijuna pretplatnika; u razdoblju od 1994. do 1995. najveći je pretplatnik porastao s 4,87 milijuna kućanstava s kabelskom televizijom koja je dodala kanal. U ožujku 1995. na [[Republika Kina|Tajvanu]] je pokrenuta prva [[Disney Channels Worldwide|međunarodna usluga Disney Channel]]. Te je godine na kanalu premijerno prikazan dokumentarni film ''Anne Frank Remember''; taj bi film zaradio [[Oscar|Oskarovu Nagradu]] za najbolji dokumentarac 1996. === RTL Television === S druge strane, RTL je počeo emitirati program s VHF kanala E7 (sustav B, boja PAL) u [[Luksemburg]]u 2. siječnja 1984. godine. Imala je samo teoretsku publiku od približno 200 000 do 1988. godine, kada je preselila svoje sjedište u [[Köln]], Njemačka; prije toga smatrala se postajom sa sjedištem u Luksemburgu. RTL, koji je započeo kao njemačka verzija [[Radio Luksemburg (njemački)|Radio Luksemburga]], započeo je s niskim proračunom, a mnogi od ranih voditelja jednostavno su predstavili verzije svojih radio formata prilagođenih televiziji. Jedan od ranih uspjeha bio je kviz ''Ein Tag wie kein anderer'' (Dan kao nijedan drugi), u kojem su se natjecatelji natjecali za odmor. RTL plus bio je poznat u svojim ranim godinama po prikazivanju niskobudžetnih filmova i američkih programa. 1988. bio je to drugi najgledaniji kanal.<ref>Audience shares 1988: RTL 4.1% and SAT.1 5.6%, see ''Marktanteile der Fernsehsender'' at [[:de:Fernsehen in Deutschland|Fernsehen in Deutschland (de)]]</ref> Nakon [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja]] 1990., emitiranje je prošireno na cijelu zemlju. RTL se preselio u [[Köln]] i dobio pravo emitiranja na besplatnim frekvencijama. Iste godine RTL je stekao prvo pravo na [[Njemačka nogometna Bundesliga|njemačku nogometnu prvu ligu]]. Povoljne ponude za [[The Cannon Group, Inc.|Cannon]] i [[Universal Studios]] napokon su za kanal dale još filmova visokog profila. 2012. godine RTL je sklopio ugovor s [[Filmovi Walta Disneyja iz studija|Walt Disney Studios Motion Pictures]] da emitira filmove iz svoje medijske biblioteke do 2016. godine, kada prelazi na Universal, jer je Disney Channel ponovno pokrenut kao besplatni kanal koji se natječe s RTL-om.<ref>{{Citiranje novina |last=Roxborough |first=Scott |title=Disney Signs Multi-Year Package Deal With Germany's RTL |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/disney-signs-multi-year-package-286373 |accessdate=10. veljače 2013. |work=The Hollywood Reporter |date=1. veljače 2012.}}</ref> === CLT-UFA i Disney udružuju snage === Dana 24. kolovoza 1994., ostavkom [[Jeffrey Katzenberg|Jeffreyja Katzenberga]], dogodila se reorganizacija tvrtke Disney, u kojoj je Richard Frank postao šef novoosnovane [[Disney – ABC Televizijska grupa|Disney Television and Telecommunications (DTT)]], koja je uključivala Walt Disney Television International,<ref>{{Citiranje novina |last=Weinraub |first=Bernard |title=Chairman of Disney Studios Resigns |url=https://www.nytimes.com/1994/08/25/business/chairman-of-disney-studios-resigns.html |accessdate=28. travnja 2014. |work=Los Angeles Times |date=25. kolovoza 1994.}}</ref> koja je držala Disneyjev Super RTL ulog. RTL Disney Fernsehen GmbH & Co. KG osnovana je 1995.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bloomberg.com/research/stocks/private/snapshot.asp?privcapId=32531820 |title=Company Overview of RTL DISNEY Fernsehen GmbH & Co. KG |work=BloombergBusiness |publisher=Bloomberg L.P. |accessdate=17. rujna 2015.}}</ref> === Super RTL === Super RTL konačno je pokrenut 28. travnja 1995., a Winnie the Pooh je bio njegov prvi program.<ref name="bbtn1">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL to launch SVOD service for kids |url=http://www.broadbandtvnews.com/2015/04/27/super-rtl-to-launch-svod-service-for-kids/ |accessdate=12. travnja 2016. |work=Broadband TV News |date=27. travnja 2015.}}</ref> Spajanje Disney-CC/ABC dovelo je do podjele DTT-a u travnju 1996., Walt Disney Television International premješten je u [[Disney – ABC Televizijska grupa|Capital Cities/ABC]] istog mjeseca.<ref>{{Citiranje novina |title=Roth, Iger Assume Expanded Responsibilities at the Walt Disney Company |url=http://www.thefreelibrary.com/ROTH%2c+IGER+ASSUME+EXPANDED+RESPONSIBILITIES+AT+THE+WALT+DISNEY+COMPANY-a018198127 |accessdate=11. ožujka 2013. |work=PRNewswire |date=16. travnja 1996. |archive-date=18. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170918063707/https://www.thefreelibrary.com/ROTH,+IGER+ASSUME+EXPANDED+RESPONSIBILITIES+AT+THE+WALT+DISNEY+COMPANY-a018198127 |url-status=dead }}</ref> CC / ABC kombinirao je međunarodne jedinice, Walt Disney Television International i ACIBG, u [[Disneyjeva distribucija medija|Disney–ABC International Television (DAIT)]] u srpnju.<ref>{{Citiranje novina |last=Johnson |first=Debra |title=Granath takes top slot at Disney–ABC International |url=http://business.highbeam.com/3610/article-1G1-18444077/granath-takes-top-slot-Disneyjabc-international |work=Broadcasting & Cable |date=1. srpnja 1996. |access-date=26. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140606234229/http://business.highbeam.com/3610/article-1G1-18444077/granath-takes-top-slot-Disneyjabc-international |archive-date=6. lipnja 2014.}}</ref> Turneja zabave i akcije, manifestacija za djecu širom Njemačke, započeta je 1997. godine, a sudjelovala je u likovima TV programa. Turneja je kasnije preimenovana u Toggo Tour. Sljedeće godine kanal je postao kanal s najviše pogleda od strane ciljane dobne skupine starih od 3 do 13 godina. Godine 1999. zajedničko ulaganje vidjelo je da je njegov kanal ostvario neto dobit od 4,5 [[Njemačka marka|DM]]&nbsp;milijuna, pokrenula je svoju web stranicu i pokrenula Agenciju za licenciranje Super RTL-a kako bi ostvarila više prihoda od licenciranja za TV. Novi izvršni direktor, Claude Schmit, preuzeo je pothvat 2000. godine. Također 2000. godine, predškolsko programiranje nosi oznaku "Toggolino". Klub Toggolino pokrenut je 2002. godine i nudi plaćeni sadržaj obrazovanja djece predškolskog uzrasta. Kišobran marke Toggo 2001. za sve aktivnosti za djecu od 6 do 13 godina. 2002. izdavačka kuća Sony BMG, Berlin Records, izdala je prvi glazbeni CD Toggo. Super RTL je počeo koristiti oznaku ocjene 'Obiteljski crtić' 2006. godine za obiteljsko gledanje prikladnih animiranih filmova prikazanih u petak i subotu navečer. Vladini regulatorni organi za medije 2005. godine Super RTL-u dodijelili su dozvolu za emitiranje predškolskog TV programa Toggolino TV. Međutim, Toggolino TV nikada nije pokrenut.<ref name="bbtn0">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL to launch second channel |url=http://www.broadbandtvnews.com/2016/03/15/super-rtl-to-launch-second-channel/ |work=Broadband TV News |date=15. ožujka 2016.}}</ref> Bertelsmann je predao platformu za učenje Scoyo Super RTL-u 2009. godine. Sredinom 2013. Super RTL, [[RTL II]] i još četiri RTL kanala bili su dostupni putem Zattoo prijenosa uživo uživo Zattoo u okviru prvog dogovora između njemačkog emitera i vodeće platforme.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.broadbandtvnews.com/2013/05/23/zattoo-adds-rtl-channels-to-linear-ott/ |title=Zattoo adds RTL channels to linear OTT |date=23. svibnja 2013. |publisher=Broadbandtvnews.com |accessdate=3. srpnja 2017.}}</ref> === Disney Channel u Njemačkoj === Najavom pokretanja besplatne [[Disney Channel (Njemačka)|njemačke verzije Disney Channel-a]] koja je prouzrokovala gubitak Disneyjevog programa, Super RTL je u listopadu 2013. potpisao ugovor o količini s [[Warner Bros. televizija|Warner Bros. Television Studios]] i [[Sony Pictures Television]] za animirane značajke i [[DreamWorks Animation]] (DWA) za 1.200 sati programiranja do 2020.<ref name="thr">{{Citiranje novina |last=Roxborough |first=Scott |title=MIPCOM: With 'Scandal' and 'Scooby-Doo' Germany's Super RTL Takes on Disney Channel |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/mipcom-scandal-scooby-doo-germanys-644961 |accessdate=18. veljače 2014. |work=The Hollywood Reporter |date=8. listopada 2013.}}</ref> Dogovor za DWA uključivao je emisije iz biblioteke [[DreamWorks Classics|Classic Media]].<ref>{{Citiranje novina |last=Verrier |first=Richard |title=DreamWorks Animation signs TV deal with Germany's Super RTL |url=http://articles.latimes.com/2013/jun/18/entertainment/la-et-ct-dreamworks-germany-super-rtl-20130618 |accessdate=17. rujna 2015. |work=Los Angeles Times |date=18. lipnja 2013.}}</ref> Kanal je također stekao program kako bi navečer proširio svoje poglede s još TV emisija za odrasle koje će debitirati na rasporedu u jesen 2014. [[Obitelj ABC|ABC Family]] - [[Slatke male lažljivice (televizijska serija)|Pretty Little Liars]], ABC - [[Bilo jednom (TV serija)|Once Upon a Time]] and Scandal i nadnaravna serija Syfy - [[Izgubljena djevojka|Lost Girl]]. Od 1. siječnja 2014. Disneyjev program napustio je kanal jer je emitirana verzija Disney Channel-a pokrenuta 17. siječnja. Međutim, Disney će i dalje držati svoj udio u postaji. RTL Disney TV LP pokrenuo je svoje usluge pretplate na zahtjev Kividoo za video na zahtjev (SVOD) 28. travnja 2015.<ref name="bbtn1">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL to launch SVOD service for kids |url=http://www.broadbandtvnews.com/2015/04/27/super-rtl-to-launch-svod-service-for-kids/ |accessdate=12. travnja 2016. |work=Broadband TV News |date=27. travnja 2015.}}</ref> U veljači 2016. RTL Disney Television LP dobio je odobrenje za drugi kanal od povjerenstva za koncentraciju protiv medija KEK.<ref name="bbtn">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL plans new TV channel |url=http://www.broadbandtvnews.com/2016/02/10/super-rtl-plans-new-tv-channel/ |accessdate=12. travnja 2016. |work=Broadband TV News |date=10. veljače 2016. |quote=RTL Disney Fernsehen is owned 50% each by CLT-UFA which is part of RTL Group and Buena Vista International Television Investments, a subsidiary of Walt Disney.}}</ref> dodijelio je tvrtki desetogodišnju licencu. Dana 15. ožujka, RTL Disney TV objavila je da se naziv drugog kanala zvao "Toggo plus" nakon što je dobio dozvolu za emitiranje od komisije za licenciranje i nadzor nad medijskim vlastima ZAK. Toggo Plus trebalo je lansirati 4. lipnja 2016.<ref name="bbtn0">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL to launch second channel |url=http://www.broadbandtvnews.com/2016/03/15/super-rtl-to-launch-second-channel/ |work=Broadband TV News |date=15. ožujka 2016.}}</ref> Super RTL nastavio je širiti svoju marku Toggo s planovima da krajem svibnja 2020. pokrene radio kanal Toggo, prvi njemački kanal za djecu i obitelj.<ref name="dwdl">{{Citiranje novina |last=Lückerath |first=Thomas |title=Toggo Radio: Super RTL startet neuen Radiosender für Kids |url=https://www.dwdl.de/nachrichten/77339/toggo_radio_super_rtl_startet_neuen_radiosender_fuer_kids/ |accessdate=27. travnja 2020. |work=DWDL.de |date=22. travnja 2020. |language=de}}</ref> == Programiranje == === Programski blokovi === Tijekom cijelog dana Super RTL podijeljen je u 3 različita bloka: * '''Toggo''' (2001. do danas) je mrežni dječji programski blok i kišobran za dob od 6 do 13 godina.<ref name="bbtn0">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL to launch second channel |url=http://www.broadbandtvnews.com/2016/03/15/super-rtl-to-launch-second-channel/ |work=Broadband TV News |date=15. ožujka 2016.}}</ref> U 2016. godini njegova marka i programi dodani su u novu mrežu, Toggo Plus, dodajući još jedan sat ujutro. Uz ovu promjenu, blokada će biti 15 sati dnevno. * '''Toggolino''' emitira emisije usmjerene prema predškolskoj publici. Marka je prvi put korištena 2000. godine. == Povezane usluge == * Kividoo: je pretplata na video na zahtjev (SVOD) pokrenuta 28. travnja 2015. s dječjim emisijama hollywoodskog studija [[DreamWorks Animation]], [[Studio Hamburg]], [[ZDF|ZDF Enterprises]], [[HIT Entertainment]], [[BBC Studios]] i njemačke izdavačke kuće [[:de:Tessloff Verlag|Tessloff Verlag]].<ref name="bbtn1">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL to launch SVOD service for kids |url=http://www.broadbandtvnews.com/2015/04/27/super-rtl-to-launch-svod-service-for-kids/ |accessdate=12. travnja 2016. |work=Broadband TV News |date=27. travnja 2015.}}</ref> * Toggo Plus: Mreža Toggo Plus vremenski bi pomaknula programski blok Toggo Super RTL-a za sat vremena odgode, a blok Toggo dodao je još sat vremena ujutro. Ova bi mreža dodala još jedan sat nakon završetka rasporeda bloka. Infomercials bi ispunio preostalo vrijeme.<ref name="bbtn0">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL to launch second channel |url=http://www.broadbandtvnews.com/2016/03/15/super-rtl-to-launch-second-channel/ |work=Broadband TV News |date=15. ožujka 2016.}}</ref> * Toggo Radio: internetski je radio kanal pokrenut krajem svibnja 2020. Kanal će biti Super RTL platforme, mrežni radijski agregati i pametni uređaji, ali u početku ne FM ili Digitalno emitiranje zvuka. Sadržaj se sastoji od glazbe na ljestvicama, dječjih pjesama i radijskih igara.<ref name="dwdl">{{Citiranje novina |last=Lückerath |first=Thomas |title=Toggo Radio: Super RTL startet neuen Radiosender für Kids |url=https://www.dwdl.de/nachrichten/77339/toggo_radio_super_rtl_startet_neuen_radiosender_fuer_kids/ |accessdate=27. travnja 2020. |work=DWDL.de |date=22. travnja 2020. |language=de}}</ref> == Izvori == {{Izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * {{URL|superrtl.de}} (na Njemačkom) * [http://www.toggo.de Službena stranica TOGGO TV] (na Njemačkom) [[Kategorija:Televizija u Njemačkoj]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] [[Kategorija:Televizijske mreže]] [[Kategorija:RTL Group]] qn0h5thqnsnbve1uzrjns9s0rnppusg 7430505 7430481 2026-04-15T13:51:18Z NeptuneBot 239945 pravopis 7430505 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV postaja|logo=Super RTL Logo orange 2019.svg|Vrsta emitiranja=|Website=http://superrtl.de/|Slogan=Super Primetime. Super RTL.|Početak emitiranja=28. travnja 1995|Vlasnik=Mediengruppe RTL Deutschland (50 %)<br>[[The Walt Disney Company]] (50 %)|Ime=Super RTL|Pokriveno područje=[[Njemačka]]<br>[[Austrija]]<br>[[Švicarska]]<br>[[Europa]]|Sjedište=[[Köln]], [[Njemačka]]|Jezik=Njemački|Opis slike=}} '''Super RTL''' je njemačka besplatna [[televizijska mreža]] u vlasništvu RTL Disney Television Limited Partnership (njemački: RTL Disney Fernsehen GmbH & Co. KG), zajedničkog ulaganja između [[RTL Group]] i [[The Walt Disney Company|Tvrtke Walta Disneyja]], Walt Disney Direct-to-Consumer and International. Svaki partner posjeduje 50% kanala. Ranije kombinacija [[RTL Television]] i [[Disney Channel]], pokrenut je 1995. godine kao [[Joint venture|zajedničko ulaganje]] između prethodne tvrtke RTL Group CLT-UFA i Disneyjeve divizije Buena Vista International Television Investments.<ref name="bbtn">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL plans new TV channel |url=http://www.broadbandtvnews.com/2016/02/10/super-rtl-plans-new-tv-channel/ |accessdate=12. travnja 2016. |work=Broadband TV News |date=10. veljače 2016. |quote=RTL Disney Fernsehen is owned 50% each by CLT-UFA which is part of RTL Group and Buena Vista International Television Investments, a subsidiary of Walt Disney.}}</ref> == Povijest == Super RTL seže i do Disneyjevog kanala u Sjedinjenim Državama i do RTL Televizije u Njemačkoj. === Disney Channel === Početkom 1977., izvršni direktor [[The Walt Disney Company|Walt Disney Productions]] Jim Jimirro iznio je ideju o mreži [[Kabelska televizija|kabelske televizije]] koja bi sadržavala televizijski i filmski materijal iz studija.{{Sfn|Flower|1991}} Budući da se tvrtka fokusirala na razvoj [[Epcot]] centra u [[Walt Disney World]]u, predsjednik Disneyja Card Walker odbio je prijedlog.{{Sfn|Grover|1991}} {{Sfn|Grover|1991}} Disney je oživio ideju 1982. godine, stupivši u partnerstvo sa satelitskom jedinicom Grupe W (koja je prodala svoj 50% vlasničkog udjela u jednom od ranijih rivala Disney Channel-a, [[Vrijeme prikazivanja (TV mreža)|Showtimeu]], [[Viacom (izvorno)|Viacomu]] otprilike u isto vrijeme. ); međutim, Grupa W u konačnici će odustati od namjeravanog [[Joint venture|zajedničkog ulaganja]] tog rujna, zbog neslaganja oko kreativne kontrole kanala i financijskih obveza zbog kojih bi skupina W trebala platiti 50% udjela u početnim troškovima kanala.{{Sfn|Grover|1991}} Unatoč tome što je izgubio grupu W kao partner, Disney Channel nastavio je sa svojim razvojem - sada isključivo pod nadzorom Walta Disney Productions i pod vodstvom prvog predsjednika kanala Alana Wagnera;<ref name="wagner">{{Citiranje novina |url=http://www.nytimes.com/2007/12/22/arts/22wagner.html?_r=1 |last=Hevesi |first=Dennis |title=Alan Wagner, 76, First President of the Disney Channel, Is Dead |date=22. prosinca 2007. |accessdate=26. listopada 2009. |work=The New York Times}}</ref> Walt Disney Productions službeno je najavio pokretanje svog obiteljski orijentiranog kabelskog kanala početkom 1983. godine. Disney je kasnije uložio 11 milijuna [[Američki dolar|američkih]] dolara u stjecanje prostora na dva transpondera satelita Hughes Communications Galaxy 1, a potrošio je 20 milijuna američkih dolara na kupnju i razvoj programa.{{Sfn|Grover|1991}} Koncept vrhunske usluge usmjerene na obiteljsku publiku - koju bi Walt Disney Productions izabrao da razvije Disney Channel - prvi je put pokušao [[HBO]], koji je pokrenuo Take 2 1979. godine (usluga, što je bio prvi pokušaj HBO-a) na spin-off nišnoj usluzi (prije pokretanja [[Cinemax]]a u kolovozu 1980.), ugasio bi se nakon samo nekoliko mjeseci u eteru, a slijedilo je pokretanje mreže kućnih kina u vlasništvu Grupe W (koja je bila jedini premium kanal koji se strogo nadmetao s Disneyjevim kanalom za tu demografsku kategoriju veći dio 1980-ih, sve do 1987. godine kada je [[HBO|Festival]] pokrenut). === Pokretanje i rane godine kao premium kanal (1983. – 1990.) === Disneyjev kanal pokrenut je na nacionalnoj razini kao premium kanal 18. travnja 1983. u 7:00&nbsp; [[Istočnoameričko vrijeme|Istočno vrijeme]].<ref name="vernon">{{Citiranje novina |url=http://news.google.com/newspapers?id=P2YeAAAAIBAJ&sjid=5sgEAAAAIBAJ&pg=1920,4087795&dq=disney-channel&hl=en |last=Scott |first=Vernon |title=Disney invades cable TV |date=19. travnja 1983. |accessdate=31. listopada 2010. |work=TimesDaily}}</ref> Prvi program ikad emitiran na kanalu bila je ujedno i njegova prva originalna serija, ''Dobro jutro, Mickey!'', koji je prikazao klasične Disneyjeve animirane kratke hlače.<ref>{{Citiranje novina |url=http://news.google.com/newspapers?id=jsxRAAAAIBAJ&sjid=m20DAAAAIBAJ&pg=7193,677930&dq=good+morning+mickey&hl=en |last=Fanning |first=Win |title=Mickey to star on Disney Channel |date=5. travnja 1983. |accessdate=31. listopada 2010. |work=Pittsburgh Post-Gazette}}</ref> U vrijeme pokretanja, program Disneyjevog programa emitirao se 16 sati svaki dan,<ref name="wagner">{{Citiranje novina |url=http://www.nytimes.com/2007/12/22/arts/22wagner.html?_r=1 |last=Hevesi |first=Dennis |title=Alan Wagner, 76, First President of the Disney Channel, Is Dead |date=22. prosinca 2007. |accessdate=26. listopada 2009. |work=The New York Times}}</ref> od 7:00&nbsp;ujutro do 11:00&nbsp;popodne Istočno i pacifičko vrijeme (usporedno, njegovi konkurenti HBO, Cinemax, Showtime, [[The Movie Channel]] i [[Reflektori (kabelska TV)|Spotlight]] svi su u to vrijeme radili po 24-satnom programskom rasporedu). Do jeseni 1983. kanal je bio dostupan za više od 532 000 pretplatnika u Sjedinjenim Državama;☃☃ taj bi se u prosincu te godine povećao na 611 000 pretplatnika.☃☃ Programiranje tijekom prikazivanja kanala kao vrhunske usluge - prelaskom na njegov prijelaz na osnovni kabelski kanal - bilo je usmjereno na djecu i tinejdžere tijekom jutra i popodneva, obitelji tijekom prajimeta i odrasle noću. Disney Channel se od ostalih premium usluga razlikovao po tome što nije stekao samo prava na emitiranje igranih filmova, već je, uz proizvodnju vlastitih originalnih programa, emitirao nekoliko [[Televizijski program|televizijskih serija]] koje su stečene preko korporativne sestre [[Disney – ABC domaća televizija|Buena Vista Television]] i drugih programa. distributeri. U svojim prvim godinama programi Disneyjevog kanala uključivali su originalne serije poput ''Dobrodošli u Pooh Corner'' i ''You and Me Kid'', zajedno s nekoliko animiranih serija i filmova iz inozemstva, uključujući ''[[Asterix]]'', ''The Raccoons'', ''Paddington Bear'' i [[Australija|australski]] zapadni ''[[Potok Five Mile|Five Mile Creek]]'' ; uz filmove, u originalnom kasnonoćnom rasporedu prikazane su i reprize ''Avantura Ozzieja i Harriet'' . Dnevni raspored kanala tijekom svog postojanja kao platne usluge bio je popunjen prvenstveno serijalom namijenjenim djeci (za razliku od dnevnih postava ostalih vrhunskih usluga koje vode filmovi), prošaranih ograničenim brojem filmova - obično jednim dnevnim prilogom radnim danom, a dva ili tri filma vikendom, uz povremene dječje i animirane specijalne akcije za djecu. Noćni raspored prikazivao je kombinaciju kazališnih, napravljenih za kablove i filmove izravno na video (noviji i stariji obiteljski orijentirani filmovi prikazivali su se ranim večerima, dok su klasični filmovi - uglavnom izdanja od 1930-ih do 1960-ih - obično prikazivali tijekom kasnih večernjih sati i preko noći) i originalne specijalne ponude (prvenstveno u obliku [[Koncert|koncerata]], estradnih specijaliteta i [[Dokumentarni film|dokumentarnih filmova]] ). ''D-TV'', kratki segment koji sadrži popularnu glazbu protkanu scenama iz Disneyjevih animiranih kratkih filmova i igranih filmova, također povremeno emitiran kao punjenje između emisija. Za razliku od ostalih vrhunskih usluga, The Disney Channel odlučio je ne otkriti filmsku asocijaciju Američkog filma - dodijeljenu [[Rangiranje filmova po sustavu Američke filmske asocijacije|ocjenu]] prije početka prikazivanja (jedini odbojnici koji su se pojavili na početku programa označavali su programe s natpisima, kao i u rijetkim prilikama, roditeljski savjeti za igrani film). Primarni [[logotip]] kanala (koji se koristio do 1997.) sadržavao je više linija nalik televizijskom ekranu koji je imao negativnu svemirsku siluetu glave [[Miki Maus|Mickeyja Mousea]]; Osobne iskaznice prikazane prije emisija između 1986. i 1997. uglavnom su uključivale Mickeyja - čije su ruke samo prikazane - koji je sudjelovao u raznim situacijama (kao što je to što je imao noćnu moru u kojoj logotip "Mickey Mouse TV" progoni, a zatim proguta jednu od njegovih rukavica, Mickey brišući maglovit prozor ili Mickey koji izrađuje figure iz sjene na zidu osvijetljenom svjetiljkom) koji je prikazivao logotip koji se oblikovao ili prikazivao na razne načine. Za svoje pretplatnike kanal je pružao mjesečni (i kasnije dvomjesečni) programski vodič / magazin pod nazivom ''The Disney Channel Magazine'', koji je osim što je sadržavao popise za programe tog kanala, imao i značajne vijesti o nadolazećim programima (časopis je također posuđivao njegovo ime za niz intersticija koji su viđeni tijekom promotivnih pauza na kanalu koji je pružao iza kulisa pogled na program The Disney Channel);<ref name="vernon">{{Citiranje novina |url=http://news.google.com/newspapers?id=P2YeAAAAIBAJ&sjid=5sgEAAAAIBAJ&pg=1920,4087795&dq=disney-channel&hl=en |last=Scott |first=Vernon |title=Disney invades cable TV |date=19. travnja 1983. |accessdate=31. listopada 2010. |work=TimesDaily}}</ref> ''Disney Channel Magazine'' prestao je izlaziti početkom 1997. godine, a zamijenio ga je ''Behind the Ears'' (tiskani časopis koji je također podijelio svoje ime s drugom serijom iza kulisa intersticija koji su se emitirali na kanalu od 1997. do 2000.) kao kanal počeo je primarno raditi kao komercijalni besplatni osnovni kanal.<ref>Gutman, Steve. "Letter from the Publisher". ''The Disney Channel Magazine'', Vol. 14, no. 6, December 1996/January 1997: p. 4.</ref> Osim ''časopisa Disney Channel Magazine'' i ''DTV-a'', međuprostorni segmenti koji su nadoknađivali produžene promotivne pauze između programa (obično onih koji se gledaju u okviru njegovog noćnog rasporeda) tijekom ovog razdoblja uključivali su ''i Disneyjev trenutak'' (koji sadrži isječke iz Disneyjevih igranih filmova i animiranih kratkih filmova); ''Backstage Pass'' (segmenti iza kulisa koji profiliraju predstojeće Disneyjeve filmske i televizijske projekte); ''Dateline Disney'' (generalizirani segment fokusiran na razne Disneyjeve snimljene i tematske zabavne projekte; ''Dateline [[Svijet Walta Disneyja|Walt Disney World]]'' i ''Dateline [[Disneyland]]'' bili su izdanci koji su se emitirali od kasnih 1980-ih do sredine 1990-ih koji su se fokusirali na atrakcije u [[Walt Disney parkovi i odmarališta|Disneyjevim tematskim parkovima]] ); ''[[Walt Disney Imagineering]]'' (fokusira se na Disneyjeve projekte od animacije do atrakcija u Disneyjevim tematskim parkovima); i ''Discover Magazine'' (informativni segment znanosti i tehnologije koji je proizveden zajedno s istoimenim časopisom ). Kao premium kanal, Disney Channel je često prikazivao besplatne preglede u trajanju od pet dana do jednog tjedna četiri puta godišnje, kao i dva povremena pregleda samo za vikend (s oglasima ciljanim kabelskim i satelitskim kupcima koji nisu bili pretplatnici na kanal) ; to je rezultiralo time da je Disney Channel svake kalendarske godine tijekom svog mandata kao platna usluga nudio više događaja prije nego što su HBO, Cinemax i Showtime radili u tom roku. U travnju 1984., kanal je proširio svoj dnevni program na 18 sati (od 7:00&nbsp;ujutro do 1:00&nbsp;jesam Istočno i pacifičko vrijeme), uz dodatak dva sata na kasni noćni raspored.<ref>''The Disney Channel Magazine'', April 1984.</ref> 1. prosinca 1986. Disney Channel počeo je s emitiranjem 24 sata dnevno.<ref>''The Disney Channel Magazine'', December 1986.</ref> Do rujna 1983. Disneyjev kanal bio je dostupan dobavljačima kabelskih usluga u svih 50 američkih država. U listopadu 1983. kanal je predstavio svoj prvi film napravljen za kablove, ''Tiger Town'', koji je kanalu donio nagradu CableACE.<ref name="ks">{{Citiranje novina |last=Kidscreen Staff |title=A Salute to Disney Channel: Disney Channel time line |url=http://kidscreen.com/1998/04/01/21442-19980401/ |accessdate=12. travnja 2014. |work=KidScreen.com |date=1. travnja 1998.}}</ref> Prvi klasični Disneyjev [[animirani film]] koji se emitirao na kanalu, ''Alisa u zemlji čudesa'', premijerno je prikazan na mreži u siječnju 1984. Do siječnja 1985. program programa dosegao je 1,75 milijuna pretplatnika, u to je vrijeme kanal postigao profitabilnost. Početkom 1986. godine na kanalu je premijerno prikazan glazbeni sitcom ''Kids Incorporated''; serija je bila usredotočena na grupu prijatelja prije tinejdžera (a kasnije i za tinejdžere) koji su osnovali pop glazbenu skupinu, miješajući svoje svakodnevne situacije s estradnim emisijama i izvedbama u glazbenom video spotu. Uključujući popularne i novije pjesme koje je glumačka ekipa izvodila (od kojih su neke pojedini tekstovi ublaženi kako bi bili primjereniji dobi), postao je hit za Disney Channel, iznjedrivši brojne buduće zvijezde u glazbenom i glumačkom svijetu devetogodišnja trka, uključujući Martiku (koja se zvala pravim imenom, Marta Marrero, tijekom prve sezone showa); eventualni suigrači ''iz Party of Five,'' Scott Wolf i [[Jennifer Love Hewitt]] (naplaćeno kao Love Hewitt); i Stacy Ferguson (kasnije članica grupe [[Black Eyed Peas|The Black Eyed Peas,]] kao i samostalna umjetnica, pod umjetničkim imenom "[[Fergie]]"). U svibnju 1988. Disney Channel počeo je kodirati signal kako bi spriječio neovlašteno gledanje korisnika kućnih satelitskih antena koji se nisu pretplatili na uslugu. Tog kolovoza kanal je predstavio seriju koncertnih specijala pod nazivom ''Going Home'', s prvim takvim specijalom u kojem su sudjelovali Ashford i Simpson.<ref name="ks">{{Citiranje novina |last=Kidscreen Staff |title=A Salute to Disney Channel: Disney Channel time line |url=http://kidscreen.com/1998/04/01/21442-19980401/ |accessdate=12. travnja 2014. |work=KidScreen.com |date=1. travnja 1998.}}</ref> Iste godine debitirala je ''Good Morning, Miss Bliss'', ''glavno'' vozilo Hayley Mills (iz ''[[Pollyanna (film iz 1960.)|Polyanne]]'' i ''[[Zamka za roditelje (film iz 1961)|The Parent Trap]]'' slave). Nakon otkazivanja od strane Disney Channel-a nakon 13 epizoda zbog niske gledanosti, seriju je preuzeo [[NBC]] 1989. godine, a preuređivao je kao ''[[Spašen zvonom|Saved by the Bell]]'', a jedini su bili Mark-Paul Gosselaar, Dustin Diamond, Lark Voorhies i Dennis Haskins glumci iz ''Miss Bliss'' koji su prebačeni u novi show; renovirana serija postala je hit kao dio NBC-ove subotnje jutarnje postave (u tom procesu proizvela dva spinoffa) i kroz svjetsku sindikaciju . U travnju 1989., kanal je oživio jednu od Disneyjevih ranih televizijskih spona s potpuno ''[[Klub Mickey Mousea|novim klubom Mickey Mouse]]'' (kasnije poznatim kao jednostavno ''MMC'' );<ref name="ks">{{Citiranje novina |last=Kidscreen Staff |title=A Salute to Disney Channel: Disney Channel time line |url=http://kidscreen.com/1998/04/01/21442-19980401/ |accessdate=12. travnja 2014. |work=KidScreen.com |date=1. travnja 1998.}}</ref> postao je neposredni hit koji je dokazao da je Disneyjeva osnovna formula estrade još uvijek djelovala u moderno doba (za razliku od kratkotrajnog preporoda 1970-ih ). Ova je verzija sadržavala mnogo elemenata predstavljenih u originalnoj seriji od "tematskih dana" do ažuriranih jakni za mišice, ali scenaristički i glazbeni segmenti bili su suvremeniji (sadrži široku kombinaciju pop, rock i R&B umjetnika u glazbenim izvedbama, kao i skice i serijske publikacije poput ''Emerald Cove'' i ''Teen Angel'' ). ''MMC je'' služio kao lansirna rampa za nekoliko budućih zvijezda poput [[Christina Aguilera|Christine Aguilere]], [[Britney Spears]], Ryana Goslinga, Keri Russell, JC Chaseza i [[Justin Timberlake|Justina Timberlakea]] . U kolovozu 1989., kanal je pokrenuo seriju intersticijskih segmenata nazvanih ''The Disney Channel Salutes The American Teacher'' ; kanal je nakon toga počeo emitirati American Teacher Awards u studenom 1991.<ref name="ks">{{Citiranje novina |last=Kidscreen Staff |title=A Salute to Disney Channel: Disney Channel time line |url=http://kidscreen.com/1998/04/01/21442-19980401/ |accessdate=12. travnja 2014. |work=KidScreen.com |date=1. travnja 1998.}}</ref> Do siječnja 1990. Disney Channel imao je oko pet milijuna pretplatnika širom zemlje. U svibnju te godine Disney Channel osvojio je prvu [[Dnevna nagrada Emmy|dnevnu nagradu Emmy]] za originalni film izrađen po kablu ''Looking for Miracles'', dokumentarni film ''Calgary '88: 16 Days of Glory'' i specijalni ''A Conversation with...'' ''George Burns'', kao i prva nagrada Peabody za televizijski film ''Mother Goose Rock 'n' Rhyme''. === Kao hibridni premium/osnovni kanal (1990. – 1997.) === 1. rujna 1990. [[Tele-Communications, Inc.|TCI]]-jev sustav [[Montgomery, Alabama|Montgomery]], [[Alabama]] postao je prvi davatelj usluga kabelske televizije koji je taj kanal nosio kao osnovnu kabelsku uslugu.<ref name="ks">{{Citiranje novina |last=Kidscreen Staff |title=A Salute to Disney Channel: Disney Channel time line |url=http://kidscreen.com/1998/04/01/21442-19980401/ |accessdate=12. travnja 2014. |work=KidScreen.com |date=1. travnja 1998.}}</ref> Godine 1991. osam dodatnih davatelja kablovskih usluga prijavilo se da premjeste kanal na svoje proširene osnovne kabelske razine, a prvi koji je izvršio prijelaz (kao probni rad) bili su sustavi Jones Intercablea u [[Fort Myers, Florida|Fort Myersu]] i okrugu Broward na [[Florida|Floridi]].<ref>[http://www.highbeam.com/doc/1G1-10493789.html Jones to offer Disney on basic tier in Fla.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624034122/http://www.highbeam.com/doc/1G1-10493789.html|date=24. lipnja 2011.}}, ''[[Multichannel News]]'' (via [[HighBeam Research]]), February 25, 1991.</ref><ref name="highbeam1991">[http://www.highbeam.com/doc/1G1-11343830.html More systems trying Disney on expanded basic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624034253/http://www.highbeam.com/doc/1G1-11343830.html |date=24. lipnja 2011. }}, ''Multichannel News'' (via HighBeam Research), September 30, 1991.</ref> Ostali davatelji usluga kabelske televizije na kraju su počeli premještati kanal na svoje osnovne razine, bilo eksperimentalno ili na puno radno vrijeme. Iako su glavni pružatelji usluga, poput [[Cox komunikacije|Cox Communications]] i [[Marcus Cable]], počeli nuditi Disney Channel na osnovnim razinama, rukovoditelji tvrtke Walt Disney Company porekli su da kanal planira pretvoriti u osnovnu uslugu podržanu oglasima, navodeći da je prelazak s premium na osnovni kabel na nekim sustavima bio je dio petogodišnje "hibridne" strategije koja je pružateljima usluga omogućila da kanal ponude u bilo kojem obliku.<ref>[http://www.highbeam.com/doc/1G1-18333380.html Marcus moves Disney; Marcus Cable makes The Disney Channel part of its basic service; analysts wonder if Disney is planning major changes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624034330/http://www.highbeam.com/doc/1G1-18333380.html|date=24. lipnja 2011.}}, ''[[Broadcasting & Cable]]'' (via HighBeam Research), May 27, 1996.</ref> 1991. Disney Channel testirao je dvokanalnu [[Multiplex (TV)|Multipleks]] uslugu na dva kabelska sustava<ref>[http://www.highbeam.com/doc/1G1-10899837.html Disney Channel plans two-feed multiplex test] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624034057/http://www.highbeam.com/doc/1G1-10899837.html|date=24. lipnja 2011.}}, ''[[Multichannel News]]'' (via HighBeam Research), June 10, 1991.</ref> (HBO, Cinemax<ref>[http://www.nytimes.com/1991/05/09/business/the-media-business-hbo-planning-to-add-new-movie-channels.html?pagewanted=all The Media Business; HBO Planning to Add New Movie Channels], ''[[The New York Times]]'', May 9, 1991. Retrieved 2011-02-08.</ref> i Showtime također su pokrenuli vlastite multipleks usluge iste godine, međutim Disney Channel nije htio napraviti vlastitu multipleks uslugu) trajna za razliku od ostalih). Do 1992. godine, [[Istraživanje medija Nielsen|Nielsen Media Research]] procjenjuje da je trećina pretplatničke baze kanala odrasla osoba koja nema djecu;<ref>[http://www.highbeam.com/doc/1G1-12416233.html Disney audience grows up] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624034047/http://www.highbeam.com/doc/1G1-12416233.html |date=24. lipnja 2011. }}, ''Multichannel News'' (via HighBeam Research), April 27, 1992.</ref> a do 1995. njegova se pretplatnička baza proširila na 15 milijuna kabelskih kuća,<ref>[http://www.highbeam.com/doc/1G1-17617596.html The Disney Channel achieves milestone in cable television industry with 15 million subscribers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624034141/http://www.highbeam.com/doc/1G1-17617596.html|date=24. lipnja 2011.}}, ''[[Business Wire]]'' (via HighBeam Research), November 13, 1995.</ref> od kojih je osam milijuna plaćalo dodatnu mjesečnu naknadu za primanje kanala.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Children's Television Community |date=7. studenoga 2006.}}</ref> U ožujku 1992. na kanalu je predstavljen originalni dječji program ''Adventures in Wonderland'', suvremena živa radnja ''Alice u zemlji čudesa'' (koja je, pak, temeljena na romanu ''[[Alisa s one strane ogledala|Alice kroz ogledalo]]''). U rujnu 1992., kanal je počeo prikazivati ''Disneyjevu'' seriju ''Simfonijskih orkestara mladih glazbenika'', koja se emitirala godišnje do 1998. U čast svoje 10. godišnjice, kanal je započeo autobusnu turneju po cijelom gradu od 14 gradova koja je započela u travnju 1993.<ref name="ks">{{Citiranje novina |last=Kidscreen Staff |title=A Salute to Disney Channel: Disney Channel time line |url=http://kidscreen.com/1998/04/01/21442-19980401/ |accessdate=12. travnja 2014. |work=KidScreen.com |date=1. travnja 1998.}}</ref> Do siječnja 1995. Disneyjev kanal bio je dostupan za 12,6 milijuna pretplatnika; u razdoblju od 1994. do 1995. najveći je pretplatnik porastao s 4,87 milijuna kućanstava s kabelskom televizijom koja je dodala kanal. U ožujku 1995. na [[Republika Kina|Tajvanu]] je pokrenuta prva [[Disney Channels Worldwide|međunarodna usluga Disney Channel]]. Te je godine na kanalu premijerno prikazan dokumentarni film ''Anne Frank Remember''; taj bi film zaradio [[Oscar|Oskarovu Nagradu]] za najbolji dokumentarac 1996. === RTL Television === S druge strane, RTL je počeo emitirati program s VHF kanala E7 (sustav B, boja PAL) u [[Luksemburg]]u 2. siječnja 1984. godine. Imala je samo teoretsku publiku od približno 200 000 do 1988. godine, kada je preselila svoje sjedište u [[Köln]], Njemačka; prije toga smatrala se postajom sa sjedištem u Luksemburgu. RTL, koji je započeo kao njemačka verzija [[Radio Luksemburg (njemački)|Radio Luksemburga]], započeo je s niskim proračunom, a mnogi od ranih voditelja jednostavno su predstavili verzije svojih radio formata prilagođenih televiziji. Jedan od ranih uspjeha bio je kviz ''Ein Tag wie kein anderer'' (Dan kao nijedan drugi), u kojem su se natjecatelji natjecali za odmor. RTL plus bio je poznat u svojim ranim godinama po prikazivanju niskobudžetnih filmova i američkih programa. 1988. bio je to drugi najgledaniji kanal.<ref>Audience shares 1988: RTL 4.1% and SAT.1 5.6%, see ''Marktanteile der Fernsehsender'' at [[:de:Fernsehen in Deutschland|Fernsehen in Deutschland (de)]]</ref> Nakon [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja]] 1990., emitiranje je prošireno na cijelu zemlju. RTL se preselio u [[Köln]] i dobio pravo emitiranja na besplatnim frekvencijama. Iste godine RTL je stekao prvo pravo na [[Njemačka nogometna Bundesliga|njemačku nogometnu prvu ligu]]. Povoljne ponude za [[The Cannon Group, Inc.|Cannon]] i [[Universal Studios]] napokon su za kanal dale još filmova visokog profila. 2012. godine RTL je sklopio ugovor s [[Filmovi Walta Disneyja iz studija|Walt Disney Studios Motion Pictures]] da emitira filmove iz svoje medijske biblioteke do 2016. godine, kada prelazi na Universal, jer je Disney Channel ponovno pokrenut kao besplatni kanal koji se natječe s RTL-om.<ref>{{Citiranje novina |last=Roxborough |first=Scott |title=Disney Signs Multi-Year Package Deal With Germany's RTL |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/disney-signs-multi-year-package-286373 |accessdate=10. veljače 2013. |work=The Hollywood Reporter |date=1. veljače 2012.}}</ref> === CLT-UFA i Disney udružuju snage === Dana 24. kolovoza 1994., ostavkom [[Jeffrey Katzenberg|Jeffreyja Katzenberga]], dogodila se reorganizacija tvrtke Disney, u kojoj je Richard Frank postao šef novoosnovane [[Disney – ABC Televizijska grupa|Disney Television and Telecommunications (DTT)]], koja je uključivala Walt Disney Television International,<ref>{{Citiranje novina |last=Weinraub |first=Bernard |title=Chairman of Disney Studios Resigns |url=https://www.nytimes.com/1994/08/25/business/chairman-of-disney-studios-resigns.html |accessdate=28. travnja 2014. |work=Los Angeles Times |date=25. kolovoza 1994.}}</ref> koja je držala Disneyjev Super RTL ulog. RTL Disney Fernsehen GmbH & Co. KG osnovana je 1995.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bloomberg.com/research/stocks/private/snapshot.asp?privcapId=32531820 |title=Company Overview of RTL DISNEY Fernsehen GmbH & Co. KG |work=BloombergBusiness |publisher=Bloomberg L.P. |accessdate=17. rujna 2015.}}</ref> === Super RTL === Super RTL konačno je pokrenut 28. travnja 1995., a Winnie the Pooh je bio njegov prvi program.<ref name="bbtn1">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL to launch SVOD service for kids |url=http://www.broadbandtvnews.com/2015/04/27/super-rtl-to-launch-svod-service-for-kids/ |accessdate=12. travnja 2016. |work=Broadband TV News |date=27. travnja 2015.}}</ref> Spajanje Disney-CC/ABC dovelo je do podjele DTT-a u travnju 1996., Walt Disney Television International premješten je u [[Disney – ABC Televizijska grupa|Capital Cities/ABC]] istog mjeseca.<ref>{{Citiranje novina |title=Roth, Iger Assume Expanded Responsibilities at the Walt Disney Company |url=http://www.thefreelibrary.com/ROTH%2c+IGER+ASSUME+EXPANDED+RESPONSIBILITIES+AT+THE+WALT+DISNEY+COMPANY-a018198127 |accessdate=11. ožujka 2013. |work=PRNewswire |date=16. travnja 1996. |archive-date=18. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170918063707/https://www.thefreelibrary.com/ROTH,+IGER+ASSUME+EXPANDED+RESPONSIBILITIES+AT+THE+WALT+DISNEY+COMPANY-a018198127 |url-status=dead }}</ref> CC / ABC kombinirao je međunarodne jedinice, Walt Disney Television International i ACIBG, u [[Disneyjeva distribucija medija|Disney–ABC International Television (DAIT)]] u srpnju.<ref>{{Citiranje novina |last=Johnson |first=Debra |title=Granath takes top slot at Disney–ABC International |url=http://business.highbeam.com/3610/article-1G1-18444077/granath-takes-top-slot-Disneyjabc-international |work=Broadcasting & Cable |date=1. srpnja 1996. |access-date=26. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140606234229/http://business.highbeam.com/3610/article-1G1-18444077/granath-takes-top-slot-Disneyjabc-international |archive-date=6. lipnja 2014.}}</ref> Turneja zabave i akcije, manifestacija za djecu širom Njemačke, započeta je 1997. godine, a sudjelovala je u likovima TV programa. Turneja je kasnije preimenovana u Toggo Tour. Sljedeće godine kanal je postao kanal s najviše pogleda od strane ciljane dobne skupine starih od 3 do 13 godina. Godine 1999. zajedničko ulaganje vidjelo je da je njegov kanal ostvario neto dobit od 4,5 [[Njemačka marka|DM]]&nbsp;milijuna, pokrenula je svoju web stranicu i pokrenula Agenciju za licenciranje Super RTL-a kako bi ostvarila više prihoda od licenciranja za TV. Novi izvršni direktor, Claude Schmit, preuzeo je pothvat 2000. godine. Također 2000. godine, predškolsko programiranje nosi oznaku "Toggolino". Klub Toggolino pokrenut je 2002. godine i nudi plaćeni sadržaj obrazovanja djece predškolskog uzrasta. Kišobran marke Toggo 2001. za sve aktivnosti za djecu od 6 do 13 godina. 2002. izdavačka kuća Sony BMG, Berlin Records, izdala je prvi glazbeni CD Toggo. Super RTL je počeo koristiti oznaku ocjene 'Obiteljski crtić' 2006. godine za obiteljsko gledanje prikladnih animiranih filmova prikazanih u petak i subotu navečer. Vladini regulatorni organi za medije 2005. godine Super RTL-u dodijelili su dozvolu za emitiranje predškolskog TV programa Toggolino TV. Međutim, Toggolino TV nikada nije pokrenut.<ref name="bbtn0">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL to launch second channel |url=http://www.broadbandtvnews.com/2016/03/15/super-rtl-to-launch-second-channel/ |work=Broadband TV News |date=15. ožujka 2016.}}</ref> Bertelsmann je predao platformu za učenje Scoyo Super RTL-u 2009. godine. Sredinom 2013. Super RTL, [[RTL II]] i još četiri RTL kanala bili su dostupni putem Zattoo prijenosa uživo uživo Zattoo u okviru prvog dogovora između njemačkog emitera i vodeće platforme.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.broadbandtvnews.com/2013/05/23/zattoo-adds-rtl-channels-to-linear-ott/ |title=Zattoo adds RTL channels to linear OTT |date=23. svibnja 2013. |publisher=Broadbandtvnews.com |accessdate=3. srpnja 2017.}}</ref> === Disney Channel u Njemačkoj === Najavom pokretanja besplatne [[Disney Channel (Njemačka)|njemačke verzije Disney Channel-a]] koja je prouzrokovala gubitak Disneyjevog programa, Super RTL je u listopadu 2013. potpisao ugovor o količini s [[Warner Bros. televizija|Warner Bros. Television Studios]] i [[Sony Pictures Television]] za animirane značajke i [[DreamWorks Animation]] (DWA) za 1.200 sati programiranja do 2020.<ref name="thr">{{Citiranje novina |last=Roxborough |first=Scott |title=MIPCOM: With 'Scandal' and 'Scooby-Doo' Germany's Super RTL Takes on Disney Channel |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/mipcom-scandal-scooby-doo-germanys-644961 |accessdate=18. veljače 2014. |work=The Hollywood Reporter |date=8. listopada 2013.}}</ref> Dogovor za DWA uključivao je emisije iz biblioteke [[DreamWorks Classics|Classic Media]].<ref>{{Citiranje novina |last=Verrier |first=Richard |title=DreamWorks Animation signs TV deal with Germany's Super RTL |url=http://articles.latimes.com/2013/jun/18/entertainment/la-et-ct-dreamworks-germany-super-rtl-20130618 |accessdate=17. rujna 2015. |work=Los Angeles Times |date=18. lipnja 2013.}}</ref> Kanal je također stekao program kako bi navečer proširio svoje poglede s još TV emisija za odrasle koje će debitirati na rasporedu u jesen 2014. [[Obitelj ABC|ABC Family]] - [[Slatke male lažljivice (televizijska serija)|Pretty Little Liars]], ABC - [[Bilo jednom (TV serija)|Once Upon a Time]] and Scandal i nadnaravna serija Syfy - [[Izgubljena djevojka|Lost Girl]]. Od 1. siječnja 2014. Disneyjev program napustio je kanal jer je emitirana verzija Disney Channel-a pokrenuta 17. siječnja. Međutim, Disney će i dalje držati svoj udio u postaji. RTL Disney TV LP pokrenuo je svoje usluge pretplate na zahtjev Kividoo za video na zahtjev (SVOD) 28. travnja 2015.<ref name="bbtn1">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL to launch SVOD service for kids |url=http://www.broadbandtvnews.com/2015/04/27/super-rtl-to-launch-svod-service-for-kids/ |accessdate=12. travnja 2016. |work=Broadband TV News |date=27. travnja 2015.}}</ref> U veljači 2016. RTL Disney Television LP dobio je odobrenje za drugi kanal od povjerenstva za koncentraciju protiv medija KEK.<ref name="bbtn">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL plans new TV channel |url=http://www.broadbandtvnews.com/2016/02/10/super-rtl-plans-new-tv-channel/ |accessdate=12. travnja 2016. |work=Broadband TV News |date=10. veljače 2016. |quote=RTL Disney Fernsehen is owned 50% each by CLT-UFA which is part of RTL Group and Buena Vista International Television Investments, a subsidiary of Walt Disney.}}</ref> dodijelio je tvrtki desetogodišnju licencu. Dana 15. ožujka, RTL Disney TV objavila je da se naziv drugog kanala zvao "Toggo plus" nakon što je dobio dozvolu za emitiranje od komisije za licenciranje i nadzor nad medijskim vlastima ZAK. Toggo Plus trebalo je lansirati 4. lipnja 2016.<ref name="bbtn0">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL to launch second channel |url=http://www.broadbandtvnews.com/2016/03/15/super-rtl-to-launch-second-channel/ |work=Broadband TV News |date=15. ožujka 2016.}}</ref> Super RTL nastavio je širiti svoju marku Toggo s planovima da krajem svibnja 2020. pokrene radio kanal Toggo, prvi njemački kanal za djecu i obitelj.<ref name="dwdl">{{Citiranje novina |last=Lückerath |first=Thomas |title=Toggo Radio: Super RTL startet neuen Radiosender für Kids |url=https://www.dwdl.de/nachrichten/77339/toggo_radio_super_rtl_startet_neuen_radiosender_fuer_kids/ |accessdate=27. travnja 2020. |work=DWDL.de |date=22. travnja 2020. |language=de}}</ref> == Programiranje == === Programski blokovi === Tijekom cijelog dana Super RTL podijeljen je u 3 različita bloka: * '''Toggo''' (2001. do danas) je mrežni dječji programski blok i kišobran za dob od 6 do 13 godina.<ref name="bbtn0">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL to launch second channel |url=http://www.broadbandtvnews.com/2016/03/15/super-rtl-to-launch-second-channel/ |work=Broadband TV News |date=15. ožujka 2016.}}</ref> U 2016. godini njegova marka i programi dodani su u novu mrežu, Toggo Plus, dodajući još jedan sat ujutro. Uz ovu promjenu, blokada će biti 15 sati dnevno. * '''Toggolino''' emitira emisije usmjerene prema predškolskoj publici. Marka je prvi put korištena 2000. godine. == Povezane usluge == * Kividoo: je pretplata na video na zahtjev (SVOD) pokrenuta 28. travnja 2015. s dječjim emisijama hollywoodskog studija [[DreamWorks Animation]], [[Studio Hamburg]], [[ZDF|ZDF Enterprises]], [[HIT Entertainment]], [[BBC Studios]] i njemačke izdavačke kuće [[:de:Tessloff Verlag|Tessloff Verlag]].<ref name="bbtn1">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL to launch SVOD service for kids |url=http://www.broadbandtvnews.com/2015/04/27/super-rtl-to-launch-svod-service-for-kids/ |accessdate=12. travnja 2016. |work=Broadband TV News |date=27. travnja 2015.}}</ref> * Toggo Plus: Mreža Toggo Plus vremenski bi pomaknula programski blok Toggo Super RTL-a za sat vremena odgode, a blok Toggo dodao je još sat vremena ujutro. Ova bi mreža dodala još jedan sat nakon završetka rasporeda bloka. Infomercials bi ispunio preostalo vrijeme.<ref name="bbtn0">{{Citiranje novina |last=Krieger |first=Jörn |title=Super RTL to launch second channel |url=http://www.broadbandtvnews.com/2016/03/15/super-rtl-to-launch-second-channel/ |work=Broadband TV News |date=15. ožujka 2016.}}</ref> * Toggo Radio: internetski je radio kanal pokrenut krajem svibnja 2020. Kanal će biti Super RTL platforme, mrežni radijski agregati i pametni uređaji, ali u početku ne FM ili Digitalno emitiranje zvuka. Sadržaj se sastoji od glazbe na ljestvicama, dječjih pjesama i radijskih igara.<ref name="dwdl">{{Citiranje novina |last=Lückerath |first=Thomas |title=Toggo Radio: Super RTL startet neuen Radiosender für Kids |url=https://www.dwdl.de/nachrichten/77339/toggo_radio_super_rtl_startet_neuen_radiosender_fuer_kids/ |accessdate=27. travnja 2020. |work=DWDL.de |date=22. travnja 2020. |language=de}}</ref> == Izvori == {{Izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * {{URL|superrtl.de}} (na Njemačkom) * [http://www.toggo.de Službena stranica TOGGO TV] (na Njemačkom) [[Kategorija:Televizija u Njemačkoj]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] [[Kategorija:Televizijske mreže]] [[Kategorija:RTL Group]] j3un9yr2gscjuan4bhnamwp9el1xj2c 2 692253 7430573 7430302 2026-04-15T17:40:29Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Otuča]] 7430573 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) Provjeri module lokacijskih karata od Gvajana</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (42)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> <li id="20250406140227" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Njemačkoj]] 16:02, 6. travnja 2025. (CEST) ultra kratki članci, spojiti prema [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_poveznice?target=http%3A%2F%2F161.53.245.120%2FWebCGI.exe%3FTip%3DListic%26Jbmg%3D016307%26Baza%3D1 izvoru]</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> <li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (8)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (15)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (36)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (103)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (148)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (378)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (678)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoke}} (1194)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250928094741" class="popis-zadataka">[[Mučenje]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 39</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zlostavljanje životinja]] (5)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20260414121954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crnogorski vladike]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (22) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> <li id="20260415081424" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoke]] 10:14, 15. travnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260415174029" class="popis-zadataka">[[Otuča]] 19:40, 15. travnja 2026. (CEST) vidi commons</li> ra5qp8ael0y2t7j1dxktj0atw9mvzmq 7430574 7430573 2026-04-15T17:40:47Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoke]] 7430574 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) Provjeri module lokacijskih karata od Gvajana</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (42)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> <li id="20250406140227" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Njemačkoj]] 16:02, 6. travnja 2025. (CEST) ultra kratki članci, spojiti prema [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_poveznice?target=http%3A%2F%2F161.53.245.120%2FWebCGI.exe%3FTip%3DListic%26Jbmg%3D016307%26Baza%3D1 izvoru]</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> <li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (8)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (15)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (36)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (103)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (148)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (378)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (678)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoke}} (1194)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250928094741" class="popis-zadataka">[[Mučenje]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 39</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zlostavljanje životinja]] (5)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20260414121954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crnogorski vladike]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (22) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> <li id="20260415174029" class="popis-zadataka">[[Otuča]] 19:40, 15. travnja 2026. (CEST) vidi commons</li> 09nql9eg5dtxtw08oghr1yv60tct7gp 7430582 7430574 2026-04-15T18:22:50Z Argo Navis 852 /* Stranice koje koriste infookvir ... bez ... */ 7430582 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) Provjeri module lokacijskih karata od Gvajana</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (42)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> <li id="20250406140227" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Njemačkoj]] 16:02, 6. travnja 2025. (CEST) ultra kratki članci, spojiti prema [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_poveznice?target=http%3A%2F%2F161.53.245.120%2FWebCGI.exe%3FTip%3DListic%26Jbmg%3D016307%26Baza%3D1 izvoru]</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> <li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (9)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (14)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (36)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (102)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (148)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (370)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (677)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1105)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250928094741" class="popis-zadataka">[[Mučenje]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 39</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zlostavljanje životinja]] (5)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20260414121954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crnogorski vladike]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (22) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> <li id="20260415174029" class="popis-zadataka">[[Otuča]] 19:40, 15. travnja 2026. (CEST) vidi commons</li> jo7p7zpnoufjxd08y65hun6do5jc99d 7430687 7430582 2026-04-16T06:55:52Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Zeleno_jezero]] 7430687 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260311102503" class="popis-zadataka">[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20211019150540" class="popis-zadataka">[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno</li> <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121134" class="popis-zadataka">[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260326144415" class="popis-zadataka">[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni</li> <li id="20260328125929" class="popis-zadataka">[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) </li> <li id="20260328131020" class="popis-zadataka">[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) </li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260309234007%7C5215151&limit=500 Nove str. od 10.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) Provjeri module lokacijskih karata od Gvajana</li> === Kategorizacija - promet === <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li Uslužne djelatnosti po državama}}id="20231005025134" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> === Kategorizacija - povijest === ==== Kategorizacija - vladari ==== <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Kategorizacija - religija === === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> === Izdvoji u podkategorije === <li id="20230818110610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama</li> <li id="20250206135400" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) => zabava</li> <li id="20230921092834" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20210320173817" class="popis-zadataka">[[Ekonomija]] 18:38, 20. ožujka 2021. (CET) [[:en:Economy_(disambiguation)]]</li> <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Karbinci]]</li> <li id="20210926201851" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === WP:BR === <li id="20220830090803" class="popis-zadataka">[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!</li> <li id="20251111141937" class="popis-zadataka">[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm</li> === WLH dsm === <li id="20251121145108" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)</li> <li id="20251121145109" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Ambon]] (42)</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20230908124435" class="popis-zadataka">[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]</li> <li id="20230524122258" class="popis-zadataka">[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20240304145604" class="popis-zadataka">[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20211028062850" class="popis-zadataka">[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!</li> <li id="20241212151701" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Spoji u 1 == <li id="20211110141733" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geomorfologija]] 15:17, 10. studenoga 2021. (CET) izdvoji reljef morskog dna, možda i spoji u 1</li> <li id="20250406140227" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u Njemačkoj]] 16:02, 6. travnja 2025. (CEST) ultra kratki članci, spojiti prema [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_poveznice?target=http%3A%2F%2F161.53.245.120%2FWebCGI.exe%3FTip%3DListic%26Jbmg%3D016307%26Baza%3D1 izvoru]</li> == NPOV == === Provjeriti NPOV === <li id="20210529072017" class="popis-zadataka">[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Prekratko i/ili brisati == <li id="20220209080209" class="popis-zadataka">[[WestGate Towers (Split)]] 09:02, 9. veljače 2022. (CET) prekratko</li> <li id="20230907070840" class="popis-zadataka">[[Arhiepiskop pećki]] 09:08, 7. rujna 2023. (CEST) uklopi negdje, prekratko</li> === Suradnici s kratki člancima === <li id="20211026093749" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Facasplaca]] 11:37, 26. listopada 2021. (CEST) Prepisano 2004., vidi [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Facasplaca popis]</li> <li id="20211028081701" class="popis-zadataka">[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]</li> <li id="20230929071649" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]</li> <li id="20251128073814" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su</li> == Loši i strojni prijevodi == <li id="20210610121713" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86</li> <li id="20210825091415" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]</li> <li id="20211115151004" class="popis-zadataka">[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230912111530" class="popis-zadataka">[[Modul:Unicode data]] 13:15, 12. rujna 2023. (CEST) WLH</li> <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20240304090323" class="popis-zadataka">[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> == Sređivanje administrativnih podjela država == <li id="20221103160032" class="popis-zadataka">[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> <li id="20251110100532" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20231006115700" class="popis-zadataka">[[:Slika:Slavonski Brod, Croatia OpenStreetMap.png]]</li> <li id="20260328144250" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Metkoviću]]</li> <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushipn map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)</li> <li id="20231124094718" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)</li> <li id="20231124094720" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra slika}} (9)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra pushpin map}} (14)</li> <li id="20231124094723" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (21)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (36)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (102)</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (106)</li> <li id="20231124094726" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (148)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (370)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (677)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1105)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1392)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20210529080506" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pokolji]] 10:05, 29. svibnja 2021. (CEST) odijeli terorističke napade od ratnih zločina,bolje osmisli kategorizaciju, vidi en</li> <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250928094741" class="popis-zadataka">[[Mučenje]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 39</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 31</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20220829105054" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.</li> <li id="20250210134416" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misterije]] 21</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 21</li> <li id="20250214113742" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 22-2</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20250604062310" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 13</li> <li id="20250220125925" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 10 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20250913003002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Mitologija po narodu]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204249" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100327" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zlostavljanje životinja]] (5)</li> <li id="20260403134311" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Martinički športaši]] (2)</li> <li id="20260414121954" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Crnogorski vladike]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100332" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100333" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100335" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (333)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> <li id="20210908102148" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (176) - neki su ugasli, razvrstaj sve: stratovulkani, aktivni i ugasli... [[:Kategorija:Vulkanologija]] - podkategorije se preklapaju</li> <li id="20230809115321" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Umjetničke nagrade]] (22) po državama, i pod kritika u državama</li> === Brodovi === <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (438)</li> <li id="20231005025317" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}</li> <li id="20251202151401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama</li> == Nerazvrstano == <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> <li id="20260415174029" class="popis-zadataka">[[Otuča]] 19:40, 15. travnja 2026. (CEST) vidi commons</li> <li id="20260416065552" class="popis-zadataka">[[Zeleno jezero]] 08:55, 16. travnja 2026. (CEST) commons - slike su neke iz Like</li> h1mm2nclc5rh5n7zd2kherh0dp8vr4t 0 692390 7430500 7215120 2026-04-15T13:50:42Z NeptuneBot 239945 pravopis 7430500 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar | ime = Jacques Santer | slika = Jacques Santer cropped.jpg | veličina = | datum rođenja = 18. svibnja 1937. | zanimanje = [[političar]] | položaj = [[ Europska komisija|Predsjednik Europske komisije]] | premijer = | mandat_start = [[25. siječnja]] [[1995.]] | mandat_kraj = [[15. ožujka]] [[1999.]] |potpredsjednik = [[Leon Brittan]] | prethodnik = [[Jacques Delors]] | nasljednik = [[Manuel Marín]] }} '''Jacques Santer''' ([[Wasserbillig]], [[Luksemburg]] [[18. svibnja]] [[1937.]])<ref name=":0">{{cite web |url=http://www.gouvernement.lu/1828371/Gouvernements_depuis_1848-version_2011.pdf |title="Les gouvernements du Grand-Duché depuis 1848." Archived copy |access-date=2018-04-03 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171230155752/https://www.gouvernement.lu/1828371/Gouvernements_depuis_1848-version_2011.pdf |archive-date=30. prosinca 2017. |df=dmy}}</ref> je luksemburški političar koji je obnašao dužnost devetog predsjednika [[Europska komisija|Europske komisije]] od 1995. do 1999. Bio je na funkciji [[ministar financija|ministra financija]] [[Luksemburg]]a od 1979. do 1989., a od 1984. do 1995. bio je dvadeseti luksemburški [[premijer]] izabran na listi [[Kršćanska socijalna narodna stranka|Kršćanske socijalne narodne stranke]], vodeće stranke luksemburškog parlamenta od 1979. godine. Kao premijer Luksemburga vodio je također pregovore o [[Jedinstveni europski akt|Jedinstvenog europskog akta]], koji je u praksi stavio u drugi plan dvadesetogodišnju praksu uvedenu [[Luksemburški kompromis|Luksemburškim kompromisom]]. == Karijera == Jacques Santer je diplomirao 1959. godine na [[Pariški institut za političke studije|Pariškom institutu za političke studije]] i doktorirao pravo 1961.<ref name=":0" /> Od 1972. do 1974. bio je mlađi ministar u [[vlada|vladi]], a od 1979. do 1984. obnašao je funkciju ministra financija, ministra rada i ministra socijalne sigurnosti u koalicijskoj vladi između [[Kršćanska socijalna narodna stranka|Kršćanske socijalne narodne stranke]] (CSV) i liberalne [[Demokratska stranka (Luksemburg)|Demokratske stranke Luksemburga]] na čelu s [[Pierre Werner|Pierreom Wernerom]].<ref name=":0" /> Nakon općih izbora u Luksemburgu 1984., Pierre Werner se povlači s funkcije premijera i općenito iz političkog života, a Santer postaje novi premijer.<ref name=":0" /> Zajedno sa strankom CSV uključuje u novu koaliciju [[Luksemburška socijalistička radnička stranka|Luksemburška socijalistička radnička stranka]] (LSAP), koja se pokazala kao druga najveća stranka u tom mandatu nakon CSV i prije Demokratske stranke. Koalicija CSV/LSAP trajala je do 1999. === Predsjedništvo Europske komisije === Santer postaje deveti [[Predsjednik Europske komisije]] 1995. kao kompromisni izbor između [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Francusko-njemački odnosi|Francusko-njemačke alijanse]], nakon što je britanski premijer [[John Major]] uložio veto na francusko-njemačkog kandidata [[Jean-Luc Dehaene|Jeana-Luca Dehaenea]].<ref name="econ61198">{{Citation |title=Europe's presidential race: the form |url=http://www.economist.com/world/europe/displaystory.cfm?story_id=E1_TPQSST&source=login_payBarrier |journal=The Economist |date=11. lipnja 1998. |access-date=16. rujna 2009.}}</ref> [[Europski parlament]] je jedva [[Ratifikacija|ratificirao]] Santerov izbor na funkciju zbog velikih tenzija u vezi procesa izbora predsjednika Europske komisije.<ref name="McCormick2004">{{Citation |title=The European Union: Politics and Policies |year=2004 |author=McCormick, John}}</ref> [[File:Jacques Santer.jpg|220px|right|thumb|Jacques Santer, 2006]] Iste je godine, 1995., bio prvi dobitnik [[Nagrada Europska vizija|Nagrade Europska vizija]]. Navodi o [[Korupcija|korupciji]] pojedinih povjerenika [[Europska unija|EU]]-a doveli su do istrage administrativnih propusta (nesposobnost i nesavjesnost) takozvanog [[Santerova komisija|Odbora neovisnih stručnjaka]]. Unatoč razrješenju većine povjerenika, u izvješću se navodi da nisu pronašli niti jednu osobu koja pokazuje i najmanji osjećaj odgovornosti. Budući da su inkriminirani povjerenici odbili dati ostavku, a [[predsjednik Europske komisije]] nije imao moć otpustiti pojedine povjerenike, Santer i cijelo njegovo povjerenstvo dali su ostavku [[15. ožujka]] [[1999.]], na sam dan objave izvještaja. Kako bi Komisija do kraja mandata imala samo pola godine, Jacquesa Santera je privremeno zamijenio potpredsjednik [[Manuel Marín]]. === Kasnije funkcije === Od [[1999.]] do [[2004.]], Jacques Santer je bio član [[Europski parlament|Europskog parlamenta]]. Bio je također u nadzornom odboru financijskog holdinga [[General Mediterranean Holdings]], čiji je vlasnik britanski financijski poduzetnik iračkog podrijetla [[Nadhmi Auchi]]. Trenutno je počasni predsjednik udruge Group Europe,<ref>{{Cite web |title=Union of European Federalists (UEF): Groupe Europe |url=http://www.federalists.eu/?id=14132 |website=www.federalists.eu |access-date=2015-12-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160105141543/http://www.federalists.eu/?id=14132 |archive-date=5. siječnja 2016. |url-status=dead}}</ref> koja okuplja bivše i trenutne članove Europskog parlamenta i ostale činovnike u širu udrugu [[Unija europskih federalista|Uniju europskih federalista]]. Jedan je od članova odbora direktora međunarodne izdavačke i produkcijske kuće [[RTL Group]]. Dana 23. siječnja 2012., Jacques Santer je izabran kao šef odbora Special Purpose Investment Vehicle (SPIV), koji je osmišljen kao pojačanje financijske moći [[Europski fond za financijsku stabilnost|Europskog fonda za financijsku stabilnost]], fonda za reakciju na krize [[eurozona|eurozone]].<ref>{{Cite web |url=http://uk.reuters.com/article/uk-eu-santer-idUKTRE80N1UG20120124 |title=EU draws fire over Santer return to EU post |date=24. siječnja 2012. |website=Reuters UK |access-date=5. siječnja 2021. |archive-date=8. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200808235136/https://uk.reuters.com/article/uk-eu-santer-idUKTRE80N1UG20120124 |url-status=dead }}</ref> U svibnju 2013., postao je članom [[SME Europe]], službene organizacije za promicanje poduzetništva [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]]. == Izvori == {{izvori}} {{Predsjednici Europske komisije}} {{GLAVNIRASPORED:Santer, Jacques}} [[Kategorija:Predsjednici Europske komisije]] [[Kategorija:Luksemburški političari]] [[Kategorija:Životopisi, Luksemburg]] [[Kategorija:Ministri financija]] nf266x92f4nohb8ks8pu82khw4dhypg 3 692448 7430516 7149722 2026-04-15T14:14:54Z CyberMB vol2 172176 7430516 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {{| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2020....''' == molim te == https://en.m.wikipedia.org/wiki/Chencho_Gyeltshen izbriši statistiku za terton da ne stoji laž kad sve zaključaju i ne daju linkove == Nogomet == I ja sam se malo mislio uhvatiti nogometne statistike. Imaš li ideju koliko bi to posla otprilike bilo, da se za sve hrvatske klubove napišu rezultati po sezonama? Imamo li uopće sve sezone za najviše rangove? --[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])</small> 22:44, 7. siječnja 2020. (CET) : Ne, samo za svaki hrvatski klub po sezonama napisati koju je ligu igrao i kako je završio sezonu, na kojem mjestu. --[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])</small> 20:28, 8. siječnja 2020. (CET) : [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/NK_Borinci_Jarmina Vidi], nije teško.--[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])</small> 20:33, 8. siječnja 2020. (CET) :: Imaš li vremena pogledati što sam napravio na [[NK Galovac]] i možda pokušati popraviti naslov "Napomene" i problem sa znakovima plus i minus? --[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])</small> 23:20, 9. siječnja 2020. (CET) ::: Ako imaš {{tl|Rezultati po sezonama/header}} i {{tl|Rezultati po sezonama/row}}, možeš kad hoćeš ispremještati stupce u svim tablicama odjednom. ::: 2) One sezone bi se mogle lako izdvojiti u posebne članke.--[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])</small> 19:43, 10. siječnja 2020. (CET) == Vratio == *Vratio ti ono [https://hr.wikipedia.org/wiki/NK_Marsonia_1909_Slavonski_Brod ono], ako nisi vidio --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 12:46, 10. svibnja 2020. (CEST) == Rezultati == Imate mozda rezultate i ostalu statistiku 2. Hr kosarkaske lige 95-96 i 96-97? <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:46.188.147.170|46.188.147.170]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:46.188.147.170|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/46.188.147.170|doprinosi]]) 21:27, 8. srpnja 2020.</small> : Misliš na A-2 ligu? : nekad davno je za skupinu ''"Zapad"'' bilo na stranicama KK "Mksimir"'' rezultati po sezonama : probaj sa ove wayback stranice [http://web.archive.org/web/*/http://www.nk-maksimir.hr/kosklub/arhiva/* web.archive.org/web/*/http://www.nk-maksimir.hr/kosklub/arhiva/*] - ima arhiva stavljenih sezona : za 1996./97. mislim da imam rezultate ''"Alkara"'' u skupini ''"Jug"'' : pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:25, 9. srpnja 2020. (CEST) == Unutarnje poveznice == Pozdrav, Cybermb! Mislim da je "unutarnje" pravilnije u odnosu na "unutrašnje", pa sam zato to promijenio na nekim člancima o nogometnim klubovima. --<span style="font-family:calibri;">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</span> 18:29, 17. srpnja 2020. (CEST) == Šaljem masovnu poruku sudionicima prijašnjeg glasovanja == Glasovali ste na prijašnjem glasovanju o izboru provjeritelja [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Administratori/Prijedlozi_za_administratore/Tulkas_Astaldo]. Molimo Vas oglasite se svojim glasom, ako je moguće "za" ili "protiv", na ovom glasovanju [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi_za_ukidanje_ovlasti/Vodomar_Ex13]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 01:01, 14. listopada 2020. (CEST) == Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatskih reprezentacija == Poštovani, Je li možete napraviti popis službenih utakmica hrvatskih reprezentacija u nogometu za žene, rukometu m/ž (evo i [https://www.scorespro.com/handball/world/teams/croatia-OTE0MA==/results/ izvor] za mušku, košarci m/ž, vaterpolu m/ž, odbojci m/ž, hokeju na ledu m/ž, ragbi unijsku m/ž, ragbi ligašku m/ž, ragbi sedmašku m/ž i Hrvatsku američkonogometnu reprezentaciju m/ž ili je to prekomplicirano? Mene je sram što mi na hr.wiki nemamo za rukomet i vaterpolo popis službenih utakmica, a tu smo uspješni, a donekle i košarku. Lijep pozdrav.{{--}}[[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 16:55, 18. listopada 2020. (CEST) :[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Uspjeh_je_klju%C4%8D_%C5%BEivota&diff=5705669 Može]. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 17:21, 29. prosinca 2020. (CET) {{ArhivKraj}} lnrq8mriu6vuiyj2363safbs7dfwbom 7430517 7430516 2026-04-15T14:15:47Z CyberMB vol2 172176 7430517 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2020....''' == molim te == https://en.m.wikipedia.org/wiki/Chencho_Gyeltshen izbriši statistiku za terton da ne stoji laž kad sve zaključaju i ne daju linkove == Nogomet == I ja sam se malo mislio uhvatiti nogometne statistike. Imaš li ideju koliko bi to posla otprilike bilo, da se za sve hrvatske klubove napišu rezultati po sezonama? Imamo li uopće sve sezone za najviše rangove? --[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])</small> 22:44, 7. siječnja 2020. (CET) : Ne, samo za svaki hrvatski klub po sezonama napisati koju je ligu igrao i kako je završio sezonu, na kojem mjestu. --[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])</small> 20:28, 8. siječnja 2020. (CET) : [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/NK_Borinci_Jarmina Vidi], nije teško.--[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])</small> 20:33, 8. siječnja 2020. (CET) :: Imaš li vremena pogledati što sam napravio na [[NK Galovac]] i možda pokušati popraviti naslov "Napomene" i problem sa znakovima plus i minus? --[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])</small> 23:20, 9. siječnja 2020. (CET) ::: Ako imaš {{tl|Rezultati po sezonama/header}} i {{tl|Rezultati po sezonama/row}}, možeš kad hoćeš ispremještati stupce u svim tablicama odjednom. ::: 2) One sezone bi se mogle lako izdvojiti u posebne članke.--[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])</small> 19:43, 10. siječnja 2020. (CET) == Vratio == *Vratio ti ono [https://hr.wikipedia.org/wiki/NK_Marsonia_1909_Slavonski_Brod ono], ako nisi vidio --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 12:46, 10. svibnja 2020. (CEST) == Rezultati == Imate mozda rezultate i ostalu statistiku 2. Hr kosarkaske lige 95-96 i 96-97? <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:46.188.147.170|46.188.147.170]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:46.188.147.170|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/46.188.147.170|doprinosi]]) 21:27, 8. srpnja 2020.</small> : Misliš na A-2 ligu? : nekad davno je za skupinu ''"Zapad"'' bilo na stranicama KK "Mksimir"'' rezultati po sezonama : probaj sa ove wayback stranice [http://web.archive.org/web/*/http://www.nk-maksimir.hr/kosklub/arhiva/* web.archive.org/web/*/http://www.nk-maksimir.hr/kosklub/arhiva/*] - ima arhiva stavljenih sezona : za 1996./97. mislim da imam rezultate ''"Alkara"'' u skupini ''"Jug"'' : pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:25, 9. srpnja 2020. (CEST) == Unutarnje poveznice == Pozdrav, Cybermb! Mislim da je "unutarnje" pravilnije u odnosu na "unutrašnje", pa sam zato to promijenio na nekim člancima o nogometnim klubovima. --<span style="font-family:calibri;">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</span> 18:29, 17. srpnja 2020. (CEST) == Šaljem masovnu poruku sudionicima prijašnjeg glasovanja == Glasovali ste na prijašnjem glasovanju o izboru provjeritelja [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Administratori/Prijedlozi_za_administratore/Tulkas_Astaldo]. Molimo Vas oglasite se svojim glasom, ako je moguće "za" ili "protiv", na ovom glasovanju [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi_za_ukidanje_ovlasti/Vodomar_Ex13]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 01:01, 14. listopada 2020. (CEST) == Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatskih reprezentacija == Poštovani, Je li možete napraviti popis službenih utakmica hrvatskih reprezentacija u nogometu za žene, rukometu m/ž (evo i [https://www.scorespro.com/handball/world/teams/croatia-OTE0MA==/results/ izvor] za mušku, košarci m/ž, vaterpolu m/ž, odbojci m/ž, hokeju na ledu m/ž, ragbi unijsku m/ž, ragbi ligašku m/ž, ragbi sedmašku m/ž i Hrvatsku američkonogometnu reprezentaciju m/ž ili je to prekomplicirano? Mene je sram što mi na hr.wiki nemamo za rukomet i vaterpolo popis službenih utakmica, a tu smo uspješni, a donekle i košarku. Lijep pozdrav.{{--}}[[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 16:55, 18. listopada 2020. (CEST) :[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Uspjeh_je_klju%C4%8D_%C5%BEivota&diff=5705669 Može]. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 17:21, 29. prosinca 2020. (CET) {{ArhivKraj}} 5fdzls3zy24ysepkipzg4hi19atc373 0 692462 7430501 7031398 2026-04-15T13:50:51Z NeptuneBot 239945 pravopis 7430501 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar|ime=Gaston Thorn|slika=Gaston Thorn (1984).jpg|mandat_start=[[20. siječnja]] [[1981.]]|mandat_kraj=[[6. siječnja]] [[1985.]]|prethodnik=[[Roy Jenkins]]|nasljednik=[[Jacques Delors]]|položaj=[[Predsjednik Europske komisije]]|datum rođenja=[[3. rujna]] [[1928.]]|datum smrti=[[26. kolovoza]] [[2007.]]||stranka=[[Demokratska stranka Luksemburga]]|zanimanje=pravnik}} '''Gaston Egmond Thorn''' ([[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[3. rujna]] [[1928.]] - [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[26. kolovoza]] [[2007.]])<ref name=":0">{{Citiranje novina |url=https://www.theguardian.com/news/2007/aug/28/guardianobituaries.obituaries1 |title=Obituary: Gaston Thorn |last=Palmer |first=John |date=28. kolovoza 2007. |work=The Guardian |accessdate=6. prosinca 2015.}}</ref> bio je [[Luksemburg|luksemburški]] političar, služio je na brojnim visokim pozicijama, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Važniji položaji koje je obnašao bili su 19. [[premijer]] Luksemburga ([[1974.]] – [[1979.]]), predsjednik [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine Ujedinjenih naroda]] ([[1975.]]) i [[Predsjednik Europske komisije|sedmi predsjednik Europske komisije]] ([[1981.]] – [[1985.]]). == Životopis == === Život i karijera === Thorn je rođen u gradu [[Luxembourg|Luksemburgu]] 3. rujna 1928. godine. Njegovo rano djetinjstvo proveo je u [[Strasbourg]]<nowiki/>u gdje je njegov otac radio u francuskim željeznicama.<ref name=":2">{{Citiranje novina |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article2337091.ece |title=Obituary: Gaston Thorn |date=28. kolovoza 2007. |work=The Times |access-date=6. siječnja 2021. |archive-date=23. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110523233057/http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article2337091.ece |url-status=dead }}</ref> Po izbijanju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obitelj se vratila u Luksemburg.<ref name=":2" /> Još dok je bio u školi bio je aktivan u otporu [[Treći Reich|njemačkoj]] okupaciji i proveo je nekoliko mjeseci u zatvoru. Nakon rata u početku je studirao medicinu u [[Montpellier]]u, a zatim se promijenio studij i prebacio se na pravo na sveučilište u [[Lausanne|Lausanni]] i Parizu,<ref name=":2" /> i od [[1955.]] radio je kao pravnik u Luksemburgu.<ref name=":1">Thewes, Guy. [http://www.gouvernement.lu/1828371/Gouvernements_depuis_1848-version_2011.pdf "Les gouvernements du Grand-Duché depuis 1848."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303182824/http://www.gouvernement.lu/1828371/Gouvernements_depuis_1848-version_2011.pdf|date=3 March 2016}} Service information et presse. Luxembourg: Imprimerie Centrale, 2011.</ref> Godine [[1957.]] oženio se s novinarkom Liliane Petit i imali su jedno dijete.<ref name=":2" /> U politiku je ušao [[1959.]] godine, član i zastupnik liberalne [[Demokratska stranka (Luksemburg)|Demokratske stranke Luksemburga]]. Bio je član [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] od 1959. do [[1969.]]<ref name=":02">{{Citiranje novina |url=https://www.theguardian.com/news/2007/aug/28/guardianobituaries.obituaries1 |title=Obituary: Gaston Thorn |last=Palmer |first=John |date=28. kolovoza 2007. |work=The Guardian |accessdate=6. prosinca 2015.}}</ref> i predsjednik Demokratske stranke od [[1962.]] do 1969.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dp.lu/history.php?lang=1 |title=Geschichte der Partei |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304185811/http://www.dp.lu/history.php?lang=1 |archivedate=4. ožujka 2016. |work=Demokratesch Partei |language=de |accessdate=7. prosinca 2015.}}</ref> Thorn je bio ministar vanjskih poslova i ministar trgovine Luksemburga od 1969. do 1980., [[Predsjednik vlade|predsjednik luksemburške vlade]] od [[1974.]] do [[1979.]] i [[ministar gospodarstva]] od 1977. do 1980. Također je bio predsjednik [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine Ujedinjenih naroda]] od [[1975.]] do 1976. u njezinom tridesetom zasjedanju.<ref name=":12">Thewes, Guy. [http://www.gouvernement.lu/1828371/Gouvernements_depuis_1848-version_2011.pdf "Les gouvernements du Grand-Duché depuis 1848."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303182824/http://www.gouvernement.lu/1828371/Gouvernements_depuis_1848-version_2011.pdf|date=3 March 2016}} Service information et presse. Luxembourg: Imprimerie Centrale, 2011.</ref> Kao premijer od [[1974.]] do 1979. predsjedavao je socijalističko-liberalnom koalicijom, između vlastite Demokratske stranke i [[Luksemburška socijalistička radnička stranka|Luksemburške socijalističke radničke stranke]]. Ovo je bila prva vlada Luksemburga od Drugog svjetskog rata koja nije uključivala dominantnu [[Kršćanska socijalna narodna stranka|Kršćansko-socijalnu narodnu stranku]] (CSV) i bio je i prvi premijer koji nije član CSV. Bio je šef vlade iako je njegova stranka imala manje mjesta u parlamentu od njihovog koalicijskog partnera. === Europska komisija === [[Slika:G-7 Summit 1983.jpg|mini|lijevo|300px|Thorn (drugi s lijeva) na samitu [[G7]] [[1983.]] godine]] Godine [[1980.]] Gaston Thorn je izabran za predsjednika Komisije Europskih zajednica (koja se danas naziva [[Europska unija]]), naslijedivši [[Roy Jenkins|Roya Jenkinsa]]. Na dužnost je stupio [[12. siječnja]] [[1981.]] godine. [[Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] bile su protiv njegovog imenovanja za predsjednika Komisije, dok su njegovu kandidaturu podržale manje zemlje i [[Zapadna Njemačka]], i to zbog sudjelovanja [[Luksemburg]]a u izboru članova komisije.<ref name=":03">{{Citiranje novina |url=https://www.theguardian.com/news/2007/aug/28/guardianobituaries.obituaries1 |title=Obituary: Gaston Thorn |last=Palmer |first=John |date=28. kolovoza 2007. |work=The Guardian |accessdate=6. prosinca 2015.}}</ref> Njegovo predsjedništvo obilježili su mnogi problemi, jer se poklopilo se s vremenom ekonomske i političke krize, tzv. [[Euroskleroza|euroskleroze]], unutar Europske zajednice.<ref name=":04">{{Citiranje novina |url=https://www.theguardian.com/news/2007/aug/28/guardianobituaries.obituaries1 |title=Obituary: Gaston Thorn |last=Palmer |first=John |date=28. kolovoza 2007. |work=The Guardian |accessdate=6. prosinca 2015.}}</ref> Odnosi između Komisije i britanske vlade pod vodstvom [[Margaret Thatcher]] su u konfliktu zbog zahtjeva premijerke Tatcher da druge zemlje članice trebaju nadoknaditi štetu Ujedinjenom Kraljevstvu zbog njezinog navodno povećanog udjela u uplatama u proračun Komisije.<ref name=":04" /> Bilo je napetosti i zbog rezervi drugih vlada Europske zajednice prema ulozi Britanije u [[Falklandski rat|Falklandskom ratu]] i zbog protivljenja nekih europskih čelnika [[Američka vanjska politka|američkoj vanjskoj politici]] i raspoređivanja [[Krstareća raketa|krstarećih raketa]] i [[Pershing (raketa)|Pershing raketa]] u Europi.<ref name=":04" /> U to je doba trajala i dugogodišnja gospodarska [[recesija]] i povremene prijetnje trgovinskim ratovima. Sve je to "stavilo na čekanje težnje Thorna i ostalih pristaša za daljim europskim integracijama".<ref name=":04" /> Međutim, kao predsjednik Europske komisije, Thorn je uspio postići dogovor o zajedničkoj politici u ribarstvu i postavio je temelj za pridruživanje [[Portugal]]a i [[Španjolska|Španjolske]] [[Europska zajednica|Europskoj zajednici]]. Grčka se nedavno pridružila, baš kad je njegov mandat započeo [[1981.]]<ref name=":04" /> Iako se Thorn nije smatrao vrlo snažnim predsjednikom Komisije, tijekom njegova mandata Komisija je nastavila širiti svoje ovlasti i djelomično preuzeti neke funkcije nacionalnih vlada članica EZ-a i [[Europski parlament|Europskog parlamenta]]. Često je Komisija ulazila u borbu za ovlasti s Europskim parlamentom. Thorn je postavio temelje jake Europske komisije i ostavio je svom nasljedniku [[Jacques Delors|Jacquesu Delorsu]], koji je Komisiju odveo do vrhunca svoje moći. === Poslije predsjedništva === Nakon što je [[1985.]] napustio predsjedništvo Komisije, Thorn se krenuo podužetništvu. Bio je predsjednik najveće luksemburške medijske tvrtke [[RTL Group|CLT]],<ref name=":05">{{Citiranje novina |url=https://www.theguardian.com/news/2007/aug/28/guardianobituaries.obituaries1 |title=Obituary: Gaston Thorn |last=Palmer |first=John |date=28. kolovoza 2007. |work=The Guardian |accessdate=6. prosinca 2015.}}</ref> i predsjednik [[Banque Internationale à Luxembourg]] od 1985. do [[1999.]]<ref name=":13">Thewes, Guy. [http://www.gouvernement.lu/1828371/Gouvernements_depuis_1848-version_2011.pdf "Les gouvernements du Grand-Duché depuis 1848."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303182824/http://www.gouvernement.lu/1828371/Gouvernements_depuis_1848-version_2011.pdf|date=3 March 2016}} Service information et presse. Luxembourg: Imprimerie Centrale, 2011.</ref> Nastavio je biti aktivan u politici i diplomaciji, kao predsjednik [[Europski pokret|Međunarodnog europskog pokreta]] i kao član [[Trilateralna komisija|Trilateralne komisije]], konferencije Bilderberg<ref name=":06">{{Citiranje novina |url=https://www.theguardian.com/news/2007/aug/28/guardianobituaries.obituaries1 |title=Obituary: Gaston Thorn |last=Palmer |first=John |date=28. kolovoza 2007. |work=The Guardian |accessdate=6. prosinca 2015.}}</ref> i odbora [[Jean Monnet]]. Postao je i predsjednik, a kasnije i počasni predsjednik [[Liberalna Internacionala|Liberalne internacionale]], skupine liberalnih političkih stranaka. Bio je oženjen s novinarkom Liliane Thorn-Petit ([[1933.]] – [[2008.]]) i imali su jednog sina.<ref name=":22">{{Citiranje novina |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article2337091.ece |title=Obituary: Gaston Thorn |date=28. kolovoza 2007. |work=The Times |access-date=6. siječnja 2021. |archive-date=23. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110523233057/http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article2337091.ece |url-status=dead }}</ref> == Dodatni sadržaj == Osmrtnica[https://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?view=DETAILS&grid=&xml=/news/2007/08/28/db2804.xml , ''Daily Telegraph'', 28. kolovoza 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218054045/https://www.telegraph.co.uk/news/?view=DETAILS&grid=&xml=%2Fnews%2F2007%2F08%2F28%2Fdb2804.xml |date=18. veljače 2021. }} == Izvori == <references group="" responsive="1"></references> {{Predsjednici Europske komisije}} {{GLAVNIRASPORED:Thorn, Gaston}} [[Kategorija:Predsjednici Europske komisije]] [[Kategorija:Luksemburški političari]] [[Kategorija:Ujedinjeni narodi]] eb32n3sexghcvbbbr3jds6wyuzgf8kz 0 692606 7430702 6893667 2026-04-16T09:02:48Z Argo Navis 852 7430702 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Žirovnica | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = HRV | naselja = | duljina = 22,2 | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = u [[Zrinska gora|Zrinskoj gori]], kod [[Gvozdansko]]g | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = 175 | ušće = kod [[Dvor (općina)|Dvora]] | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Crnomorski | ulijeva se u = [[Una|Unu]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Sisačko-moslavačka županija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Žirovnica''' je [[hrvatska]] rijeka u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]], lijeva pritoka [[Una|Une]]. Izvire u [[Zrinska gora|Zrinskoj gori]], ispod vrha ''Vijenac'' (336 m), kod [[Gvozdansko]]g. Duga je 22,2 km. Prolazi kroz sljedeća naselja: [[Gvozdansko]], [[Rujevac]], [[Donja Stupnica]], [[Kosna]], [[Trgovi]], [[Grmušani]], [[Zakopa]], [[Vanići]] i [[Dvor (općina)|Dvor]]. {{Mrva-rij}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoci Une]] gvdhf3n9iagjhwetl2kuhkzg6qz9nrb 7430703 7430702 2026-04-16T09:03:59Z Argo Navis 852 7430703 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Žirovnica | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = HRV | naselja = | duljina = 22,2 | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = na [[Zrinska gora|Zrinskoj gori]], kod [[Gvozdansko]]g | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|45.134204|16.209608|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 175 | ušće = kod [[Dvor (općina)|Dvora]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|45.063818|16.383727|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Crnomorski | ulijeva se u = [[Una|Unu]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Sisačko-moslavačka županija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Žirovnica''' je [[hrvatska]] rijeka u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]], lijeva pritoka [[Una|Une]]. Izvire u [[Zrinska gora|Zrinskoj gori]], ispod vrha ''Vijenac'' (336 m), kod [[Gvozdansko]]g. Duga je 22,2 km. Prolazi kroz sljedeća naselja: [[Gvozdansko]], [[Rujevac]], [[Donja Stupnica]], [[Kosna]], [[Trgovi]], [[Grmušani]], [[Zakopa]], [[Vanići]] i [[Dvor (općina)|Dvor]]. {{Mrva-rij}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoci Une]] ae3ayapyzwvtcqndrb5np2u4rkfohg1 0 695810 7430749 7414786 2026-04-16T09:52:40Z Moon1238 258470 7430749 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Octavia E. Butler | boja = | slika = Butler signing.jpg | veličina = 250px | opis slike = Butler potpisuje knjigu 2005. godine | puno ime = Octavia Estelle Butler | pseudonim = | rođenje = [[22. srpnja]] [[1947.]] | mjesto rođenja = [[Pasadena]] | smrt = [[24. veljače]] [[2006.]] | mjesto smrti = {{SAD grad|Lake Forest Park|Washington}}, [[SAD]] | zanimanje = književnica | nacionalnost = amerikanka | period pisanja = 1970. – 2006. | vrsta = [[znanstvena fantastika]] | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = Hugo <small>(više puta)</small>,<br> Nebula <small>(više puta)</small>,<br> MacArthur stipendija <small>(1995.)</small> | potpis = | web = https://octaviabutler.com | fusnote = }} '''Octavia Estelle Butler''' ([[Pasadena]], [[22. srpnja]] [[1947.]] – [[24. veljače]] [[2006.]]) bila je [[Afroamerikanci|afroamerička]] kalifornijska spisateljica [[Znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]]. Više je puta osvajala [[Nagrada Hugo|nagrade Hugo]] i [[Nagrada Nebula|Nebula]], a 1995. godine svojila je MacArthurovu stipendiju.<ref name="kindafter1">Crossley, Robert. "Critical Essay." In&nbsp;''Kindred'', by Octavia Butler. Boston: Beacon, 2004. {{ISBN|0807083690}}&nbsp;(10)&nbsp;{{ISBN|978-0807083697}}&nbsp;(13) </ref><ref name="macfound">{{Citiranje weba |url=https://www.macfound.org/fellows/505/ |title=Octavia Butler |work=MacArthur Foundation Fellows |accessdate=9. listopada 2015.}}</ref> == Rani život == Butler je rođena u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni u Kaliforniji]] 22. lipnja 1947. godine. U mladosti je izgubila oca. Butler je odgojila njezina majka koja je radila kao sobarica. Rano je počela stvarati vlastite priče. Butler je bila disleksična, ali nije dopustila da joj taj izazov spriječi u razvoju ljubavi prema knjigama. Pisanje je učinila svojim životnim pozivom već s deset godina. Kao dijete bila je poznata po svojoj sramežljivosti i impresivnoj visini. Pohađala je mnoge fakultete. Diplomu suradnika stekla je na gradskom koledžu u Pasadeni. Također je otišla na [[Kalifornijsko državno sveučilište|Državno sveučilište u Kaliforniji]] i na [[Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles|Kalifornijsko sveučilište u Los Angelesu]]. == Javni život == Butler je studirala [[Beletristika|beletristiku]] kod [[Harlan Ellison|Harlana Ellisona]] i postala je autor knjiga za djecu i odrasle. Bila je hvaljena spisateljica znanstvene fantastike. Važne knjige koje je napisala bile su ''Pattermaster'' i ''Mind of My Mind''. Godine 1984. godine osvojila je priznanje za najbolju kratku priču za ''Govor zvukova'' i nagradu Nebula. Octavia je bila poznata po afroameričkom Spiritualizmu. == Smrt == Butler je umrla u svojoj kući od [[Moždani udar|moždanog udara]] u [[Seattle, Washington|Seattlu u Washingtonu]] 24. veljače 2006. godine. == Izvori == {{Izvori}} {{Citiranje weba |url=http://www.biography.com/people/octavia-e-butler-38207 |title=Octavia E. Butler |year=2015 |publisher=Biography.com |accessdate=10. svibnja 2015.}} {{GLAVNIRASPORED:Butler, Octavia E.}} [[Kategorija:Američki književnici]] [[Kategorija:Pisci znanstvene fantastike]] [[Kategorija:Pisci za djecu]] [[Kategorija:Postmoderni umjetnici]] 8j2lek0m1gm9ycjy9c6r2v0q14momoa 0 705286 7430666 7331420 2026-04-16T01:35:57Z Ton963 315493 7430666 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga|Hrvatski Telekom Prva liga]] |sezona = 2021./22. |slika = [[Datoteka:Prvaliga 2018.png|250px]] |opis = Hrvatski Telekom Prva liga |prvaci = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |promovirani = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |degradirani = [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska konferencijska liga]] |kvalifikanti kup2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br>[[NK Osijek|Osijek]]<br>[[HNK Rijeka|Rijeka]] |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 180 |golova = 504 |najbolji strijelac = 28 pogodaka: <br> {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]) |najveća domaća pobjeda = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 8:0 [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |najveća gostujuća pobjeda = [[HNK Šibenik|Šibenik]] 0:5 [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |najefikasnija utakmica = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] 3:6 [[HNK Rijeka|Rijeka]] |pobjednički niz = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>(6 utakmica) |niz neporaženosti = [[NK Osijek|Osijek]]<br>(13 utakmica) |niz poraza = [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]<br>(8 utakmica) |najveća posjećenost = 30.524 ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 0:0 [[NK Osijek|Osijek]]) |najmanja posjećenost = 50 ([[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] 1:1 [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]) |ukupna posjećenost = 501654 |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]] |sljedeća sezona = [[HNL 2022./23.|2022./23.]] |Doigravanje za 1.hnl = }} '''Prva hrvatska nogometna liga 2021./22.''' (službeno, iz sponzorskih razloga: '''Hrvatski Telekom Prva liga''') je 31. sezona [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] koja je započela [[16. srpnja]] [[šport u 2021.|2021.]], a završila [[21. svibnja]] [[šport u 2022.|2022.]] Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio.<ref>[http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ RASPORED I REZULTATI], pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> <br> Branitelj naslova prvaka je bio [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref>[https://prvahnl.hr/news/22688/dinamu-dvostruka-kruna-poslije-tri-godine/ prvahnl.hr, ''DINAMU DVOSTRUKA KRUNA POSLIJE TRI GODINE''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210709182229/https://prvahnl.hr/news/22688/dinamu-dvostruka-kruna-poslije-tri-godine/ |date=9. srpnja 2021. }}, objavljeno 9. svibnja 2021., preuzeto 1. srpnja 2021.</ref> Kolo prije kraja prvenstva, naslov prvaka osigurao je Dinamo iz Zagreba.<ref>[https://prvahnl.hr/news/24113/dinamo-slavio-u-sibeniku-obranio-naslov-prvaka/ prvahnl.hr, ''DINAMO SLAVIO U ŠIBENIKU, OBRANIO NASLOV PRVAKA!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220515233938/https://prvahnl.hr/news/24113/dinamo-slavio-u-sibeniku-obranio-naslov-prvaka/ |date=15. svibnja 2022. }}, objavljeno 15. svibnja 2022., preuzeto 16. svibnja 2022.</ref> == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski partner !!Glavni sponzor |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||<center>35.123</center> ||{{Z|HRV}} [[Ante Čačić]] ||{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||PSK |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||<center>8000</center> ||{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]]||{{Z|HRV}} [[Matija Dvorneković]] ||{{Z|NJE}} [[Alpas]] ||– |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||<center>35.000</center> ||{{Z|LIT}} [[Valdas Dambrauskas]] ||{{Z|HRV}} [[Lovre Kalinić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron]] ||[[Tommy]] |- |[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>5350</center> ||{{Z|HRV}} [[Dragan Tadić]] ||{{Z|HRV}} [[Valentino Majstorović]] ||{{Z|NJE}} [[Alpas]] ||– |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||<center>10.000</center> ||{{Z|ŠPA}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]] ||{{Z|HRV}} [[Slavko Blagojević]] ||{{Z|ŠPA}} [[Kelme]] ||[[Croatia osiguranje]] |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>5350</center> ||{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]] ||{{Z|HRV}} [[Josip Pivarić]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||– |- |[[NK Osijek|Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Stadion Gradski vrt]] ||<center>19.000</center> ||{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] ||{{Z|HRV}} [[Mile Škorić]] ||{{Z|MAĐ}} [[2Rule]] ||DOBRO, Stadler |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||<center>8279</center> ||{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] ||{{Z|HRV}} [[Hrvoje Smolčić]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joma]] ||Sava Osiguranje |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ||[[Koprivnica]] ||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš]] ||<center>3205</center> ||{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] ||{{Z|HRV}} [[Goran Paracki]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||Belupo ([[Podravka]]) |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||[[Šibenik]] ||[[Stadion Šubićevac]] ||<center>3412</center> ||{{Z|HRV}} [[Dean Računica]] ||{{Z|HRV}} [[Mario Ćurić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron]] ||[[Nacionalni park Krka]] |- |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" |- ! Momčad ! Bivši trener ! Razlog odlaska ! Datum odlaska ! Novi trener ! Datum imenovanja ! Pozicija |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|ŠPA}} [[Sergi Escobar]] |Potpisao za Castellón |23. svibnja 2021.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2021/05/23/sergi-escobar-nije-vise-trener-hnk-sibenik/, ''SERGI ESCOBAR VIŠE NIJE TRENER HNK ŠIBENIK!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211219075853/https://hnk-sibenik.hr/2021/05/23/sergi-escobar-nije-vise-trener-hnk-sibenik/ |date=19. prosinca 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|ŠPA}} [[Mario Rosas]] |14. lipnja 2021.<ref>[https://www.nacional.hr/mario-rosas-novi-trener-sibenika/, ''Mario Rosas novi trener Šibenika''], pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Siniša Oreščanin]] |Otpušten |24. svibnja 2021.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/sinisa-orescanin-i-goran-rosanda-vise-nisu-treneri-gorice/995, ''Siniša Oreščanin i Goran Rosanda više nisu treneri Gorice'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Krunoslav Rendulić]] |30. svibnja 2021.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/krunoslav-rendulic-novi-trener-hnk-gorice-obecajem-red-rad-i-disciplinu/1003, ''Krunoslav Rendulić novi trener HNK Gorice: 'Obećajem red, rad i disciplinu''']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |{{Z|ITA}} [[Paolo Tramezzani]] |Sporazumni raskid |27. svibnja 2021.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/sporazumni-raskid-paolo-tramezzani-vise-nije-trener-hnk-hajduk/13799, ''SPORAZUMNI RASKID: PAOLO TRAMEZZANI VIŠE NIJE TRENER HNK HAJDUK'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|ŠVE}} [[Jens Gustafsson]] |28. svibnja 2021.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/jens-gustafsson-novi-je-trener-hajduka-/13804, ''JENS GUSTAFSSON NOVI JE TRENER HAJDUKA!'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] |Istek ugovora |28. svibnja 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/samir-toplak-nije-vise-trener-lokomotive-1496, ''Samir Toplak nije više trener Lokomotive''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210709184640/https://nklokomotiva.hr/vijest/samir-toplak-nije-vise-trener-lokomotive-1496, |date=9. srpnja 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]] |8. lipnja 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/silvijo-cabraja-novi-je-trener-lokomotive-1499, ''Silvijo Čabraja novi je trener Lokomotive''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210709181514/https://nklokomotiva.hr/vijest/silvijo-cabraja-novi-je-trener-lokomotive-1499, |date=9. srpnja 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |{{Z|HRV}} [[Tomislav Stipić]] |Otpušten |10. lipnja 2021.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/tomislav-stipic-vise-nije-trener-prve-momcadi-slaven-belupa/, ''Tomislav Stipić više nije trener prve momčadi Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211219075857/https://nk-slaven-belupo.hr/tomislav-stipic-vise-nije-trener-prve-momcadi-slaven-belupa/ |date=19. prosinca 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Dean Klafurić]] |11. lipnja 2021.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/dean-klafuric-novi-je-trener-slaven-belupa/, ''Dean Klafurić novi je trener Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211219075925/https://nk-slaven-belupo.hr/dean-klafuric-novi-je-trener-slaven-belupa/ |date=19. prosinca 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |{{Z|HRV}} [[Danijel Jumić]] |Istek ugovora |11. lipnja 2021. |{{Z|ŠPA}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]] |11. lipnja 2021.<ref>[https://nkistra.com/gonzalo-garcia-novi-je-trener-istre-1961/, ''Gonzalo García novi je trener Istre 1961!''], pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |{{Z|HRV}} [[Miroslav Kuljanac]] |Otpušten |22. kolovoza 2021. |{{Z|HRV}} [[Davor Mladina]] |22. kolovoza 2021.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/nakon-sest-kola-smijenjen-trener-hrvatskog-dragovoljca-na-klupu-stize-dezurni-vatrogasac-15096618, ''Nakon šest kola smijenjen trener Hrvatskog Dragovoljca, na klupu stiže ‘dežurni vatrogasac‘'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 23. kolovoza 2021.</ref> |<center>10. |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |{{Z|HRV}} [[Dean Klafurić]] |Otpušten |27. kolovoza 2021.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/dean-klafuric-vise-nije-trener-slaven-belupa/, ''Dean Klafurić više nije trener Slaven Belupa''], pristupljeno 30. kolovoza 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] |31. kolovoza 2021.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/zoran-zekic-novi-je-trener-slaven-belupa/, ''Zoran Zekić novi je trener Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211219075858/https://nk-slaven-belupo.hr/zoran-zekic-novi-je-trener-slaven-belupa/ |date=19. prosinca 2021. }}, pristupljeno 31. kolovoza 2021.</ref> |<center>8. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |{{Z|ŠVE}} [[Jens Gustafsson]] |Otpušten |1. studenoga 2021.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/jens-gustafsson-vise-nije-trener-hnk-hajduk/14272, ''JENS GUSTAFSSON VIŠE NIJE TRENER HNK HAJDUK'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> |{{Z|LIT}} [[Valdas Dambrauskas]] |2. studenoga 2021.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/valdas-dambrauskas-novi-je-trener-hajduka-/14279, ''VALDAS DAMBRAUSKAS NOVI JE TRENER HAJDUKA!'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> |<center>4. |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Damir Krznar]] |Ostavka |1. prosinca 2021.<ref>[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/priopcenje-gnk-dinamo20, ''PRIOPĆENJE GNK DINAMO'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 6. prosinca 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Željko Kopić]] |2. prosinca 2021.<ref>[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/video-zeljko-kopic-novi-glavni-trener-prve-momcadi, ''VIDEO: ŽELJKO KOPIĆ NOVI GLAVNI TRENER PRVE MOMČADI'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 6. prosinca 2021.</ref> |<center>3. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|ŠPA}} [[Mario Rosas]] |Otpušten |5. siječnja 2022.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2022/01/05/mario-rosas-vise-nije-trener-hnk-sibenik/, ''MARIO ROSAS VIŠE NIJE TRENER HNK ŠIBENIK!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220213095429/https://hnk-sibenik.hr/2022/01/05/mario-rosas-vise-nije-trener-hnk-sibenik/ |date=13. veljače 2022. }}, pristupljeno 8. veljače 2022.</ref> |{{Z|HRV}} [[Ferdo Milin]] |5. siječnja 2022.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2022/01/05/ferdo-milin-novi-je-trener-hnk-sibenik/, ''FERDO MILIN NOVI JE TRENER HNK ŠIBENIK!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220213095418/https://hnk-sibenik.hr/2022/01/05/ferdo-milin-novi-je-trener-hnk-sibenik/ |date=13. veljače 2022. }}, pristupljeno 8. veljače 2022.</ref> |<center>7. |- |[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |{{Z|HRV}} [[Davor Mladina]] |Otpušten |12. siječnja 2022. |{{Z|HRV}} [[Dragan Tadić]] |12. siječnja 2022. |<center>10. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|HRV}} [[Ferdo Milin]] |Otpušten |12. veljače 2022. |{{Z|HRV}} [[Marko Kartelo]] |13. veljače 2022. |<center>7. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Krunoslav Rendulić]] |Otpušten |3. ožujka 2022. |{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] |3. ožujka 2022. |<center>7. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|HRV}} [[Marko Kartelo]] |Otpušten |4. ožujka 2022. |{{Z|HRV}} [[Dean Računica]] |7. ožujka 2022. |<center>8. |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Željko Kopić]] |Otpušten |21. travnja 2022.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/priopcenje-gnk-dinamo27, ''PRIOPĆENJE GNK DINAMO''], pristupljeno 10. svibnja 2022.</ref> |{{Z|HRV}} [[Ante Čačić]] |21. travnja 2022.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/ante-cacic-privremeni-dinamov-trener, ''ANTE ČAČIĆ PRIVREMENI DINAMOV TRENER''], pristupljeno 10. svibnja 2022.</ref> |<center>1. |} == Stadioni == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ! [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[Stadion Kranjčevićeva]] |- | Kapacitet: 35.123 | Kapacitet: 5000 | Kapacitet: 34.198 | Kapacitet: 5350 |- | [[Datoteka:Stadion Maksimir in February 2019.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadium Radnik in Velika Gorica, Croatia.png|200px]] | [[Datoteka:2010 IAAF Continental Cup - Poljud, Split.JPG|200px]] | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|200px]] |- ! [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=450 |caption='''1. HNL 2020./21.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=Zagreb }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.743576 |long=15.896101 |label=[[HNK Šibenik|Šibenik]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png|lat=46.65 |long=19.20 |label='''Zagrebački&nbsp;klubovi:'''|position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png|lat=46.45 |long=19.80 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br />[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]|position=left }} }} ! [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- | [[Stadion Aldo Drosina]] | [[Stadion Kranjčevićeva]] |- | Kapacitet: 9800 | Kapacitet: 5350 |- | [[Datoteka:Aldo Drosina Stadium 2011-02-19.JPG|240px]] | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|200px]] |- ! [[NK Osijek|Osijek]] ! [[HNK Rijeka|Rijeka]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ! [[HNK Šibenik|Šibenik]] |- | [[Stadion Gradski vrt]] | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Šubićevac]] |- | Kapacitet: 17.061 | Kapacitet: 8279 | Kapacitet: 3205 | Kapacitet: 3412 |- | [[Datoteka:Kohorta uoči utakmice Osijek-PSV.jpg|240px]] | [[Datoteka:Rujevica stadium, Rijeka, Croatia.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadion Slaven Belupa - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion Šubićevac, Šibenik (1).jpg|240px]] |- |} </center> == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=31 hnl.hr] |team1=DIN |team2=HAJ |team3=OSI |team4=RIJ |team5=LOK |team6=GOR |team7=SLA |team8=ŠIB |team9=IST |team10=HRV |result1=CL2Q |result2=ECL3Q |result3=ECL3Q |result4=ECL3Q |result10=REL |update=complete |win_DIN=24|draw_DIN=7 |loss_DIN=5 |gf_DIN=68|ga_DIN=22 |win_GOR=12|draw_GOR=9 |loss_GOR=15|gf_GOR=43|ga_GOR=50< |win_HAJ=21|draw_HAJ=9 |loss_HAJ=6 |gf_HAJ=64|ga_HAJ=31 |win_HRV=4 |draw_HRV=7 |loss_HRV=25|gf_HRV=31|ga_HRV=75 |win_IST=7 |draw_IST=10|loss_IST=19|gf_IST=42|ga_IST=67 |win_LOK=12|draw_LOK=13|loss_LOK=11|gf_LOK=55|ga_LOK=50 |win_OSI=19|draw_OSI=12|loss_OSI=5 |gf_OSI=49|ga_OSI=29 |win_RIJ=20|draw_RIJ=5 |loss_RIJ=11|gf_RIJ=71|ga_RIJ=51 |win_SLA=9 |draw_SLA=9 |loss_SLA=18|gf_SLA=35|ga_SLA=54 |win_ŠIB=9 |draw_ŠIB=5 |loss_ŠIB=22|gf_ŠIB=46|ga_ŠIB=75 |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |name_HRV=[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |name_ŠIB=[[HNK Šibenik|Šibenik]] |status_DIN=P |status_HRV=R |show_limit=5 |res_col_header=QR |col_CL2Q=green1 |text_CL2Q=[[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Liga prvaka]] |col_ECL3Q=yellow1 |text_ECL3Q=[[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|UEFA Europska konferencijska liga]] |col_REL=red1 |text_REL=[[1. NL 2022./23.|1. NL]] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == {{glavni|Dodatak:Utakmice 1. HNL 2021./22.}} ''stanje: 36. kolo, ažurirano [[21. svibnja]] [[2022.]]'' <center>{{Legend2|#b3ffb3|Pobjeda domaćina utakmice|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffad99|Poraz domaćina utakmica|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffffcc|Rezultatski izjednačena utakmica |text=*|border=solid 1px #AAAAAA}}</center> <center> {| class="wikitable" ! colspan="11" |Prvi ciklus (1. – 18. kolo) ! rowspan="12" | ! colspan="11" |Drugi ciklus (19. – 36. kolo) |- !<center>Domaća / Gostujuća</center> !<center>DIN</center> !<center>GOR</center> !<center>HAJ</center> !<center>HRD</center> !<center>IST</center> !<center>LOK</center> !<center>OSI</center> !<center>RIJ</center> !<center>SLA</center> !<center>ŠIB</center> !<center>Domaća / Gostujuća</center> !<center>DIN</center> !<center>GOR</center> !<center>HAJ</center> !<center>HRD</center> !<center>IST</center> !<center>LOK</center> !<center>OSI</center> !<center>RIJ</center> !<center>SLA</center> !<center>ŠIB</center> |- |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>8:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>3:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> |- |<div style="text-align: right;"> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>3:4</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> |<div style="text-align: right;"> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:4</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>3:3</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>2:3</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:" | | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:4</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>3:6</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>3:4</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>2:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]</div> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]</div> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>3:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#ffffcc" |<center>3:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>2:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:2</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>1:4</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Šibenik|Šibenik]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>6:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> !<center>—</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Šibenik|Šibenik]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:5</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:4</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>3:5</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> !<center>—</center> |} </center> <small> Izvor:<ref> [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=31&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2021-2022 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 1. srpnja 2021. </ref> </small> == Statistike == === Golovi === ''Statistika strijelaca ažurirana je [[21. svibnja]] [[2022.]] (36. kolo).'' '''Najbolji strijelci''' ''Strijelci deset i više pogodaka {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto !Igrač !Momčad !Golovi |- |1. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] |align="center" |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |28 |- |2. |align="left" |{{Z|ŠVI}} [[Josip Drmić]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |21 |- |3. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] |align="center" |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |15 |- |4. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] |align="center" |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |14 |- |5. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Marko Dabro]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |13 |- |6. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Robert Murić]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |11 |- |rowspan=4|7. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Sandro Kulenović]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |rowspan=4|10 |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Marin Jakoliš]] |align="center" |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |align="left" |{{Z|BIH}} [[Ivan Krstanović]] |align="center" |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |- |align="left" |{{Z|SLO}} [[Haris Vučkić]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |} <small>Izvor:</small><ref> [https://hrnogomet.com/hnl/strijelci.php?lang=hr&stranica=1&sortBy=3&sortOrder=desc&prvenstvo=31 hrnogomet.com, ''Strijelci 1. HNL 2021./22.], pristupljeno 16. srpnja 2021. </ref> <ref>[http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ prvahnl.hr, ''Strijelci (2021./22.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180513054938/http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ |date=13. svibnja 2018. }}, pristupljeno 16. srpnja 2021.</ref> <br> === Asistencije === ''Statistika asistenata ažurirana je [[8. svibnja]] [[2022.]] (34. kolo).'' '''Najbolji asistenti''' ''Asistenti šest i više pogodaka {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto !Igrač !Momčad !Golovi |- |rowspan=2|1. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Petar Bočkaj]] |align="center" |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>[[NK Osijek|Osijek]] |rowspan=2|9 |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Robert Murić]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |rowspan=2|3. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Ivan Delić]] |align="center" |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |rowspan=2|8 |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Kristijan Lovrić]] |align="center" |[[NK Osijek|Osijek]]<br>[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |- |rowspan=4|5. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] |align="center" |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |rowspan=4|7 |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Ivan Milićević]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Antonio Marin]] |align="center" |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |align="left" |{{Z|BIH}} [[Branimir Cipetić]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |rowspan=3|9. |align="left" |{{Z|MAK}} [[Stefan Ristovski]] |align="center" |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rowspan=3|6 |- |align="left" |{{Z|ALB}} [[Enis Çokaj]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |align="left" |{{Z|GAN}} [[Prince Ampem]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |} <small>Izvor:</small><ref>[https://www.hntv.hr/statistika/hrvatski-telekom-prva-liga hntv.hr, ''Statistika Hrvatski Telekom Prva Liga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210823092054/https://www.hntv.hr/statistika/hrvatski-telekom-prva-liga |date=23. kolovoza 2021. }}, pristupljeno 23. kolovoza 2021.</ref> == Momčad sezone == {{glavni|Trofej Nogometaš}} Slijedi momčad sezone po izboru Hrvatske udruge „Nogometni sindikat”: {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;" !Golman !Obrana !Veza !Napad |- |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Dominik Livaković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Petar Bočkaj]] ([[NK Osijek|Osijek]]/[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]])<br/>{{Z|HRV}} [[Josip Šutalo]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]])<br/>{{Z|HRV}} [[Josip Elez]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]])<br/>{{Z|MAK}} [[Stefan Ristovski]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Domagoj Pavičić]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]])<br/>{{Z|HRV}} [[Filip Krovinović]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]])<br/>{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]])<br/>{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]])<br/>{{Z|ŠVI}} [[Josip Drmić]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]) |} {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;" !Najbolji igrač lige !Najbolji mladi igrač lige !Najbolji trener lige |- |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Lukas Kačavenda]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]) |- |} <small>Izvor:</small><ref>[https://www.facebook.com/photo/?fbid=451609616969254&set=pb.100063606578782.-2207520000.. ''Najboljih 11 HNL-a po izboru HUNS], pristupljeno 14. lipnja 2022. </ref><ref> [https://www.facebook.com/photo/?fbid=451616153635267&set=pb.100063606578782.-2207520000.. ''Najbolji igrač lige po izboru HUNS], pristupljeno 14. lipnja 2022. </ref><ref> [https://www.facebook.com/photo/?fbid=451613750302174&set=pb.100063606578782.-2207520000.. ''Najbolji mladi igrač lige po izboru HUNS], pristupljeno 14. lipnja 2022. </ref><ref> [https://www.facebook.com/photo/?fbid=451593106970905&set=pb.100063606578782.-2207520000.. ''Najbolji trener lige po izboru HUNS], pristupljeno 14. lipnja 2022. </ref> == Povezani članci == * [[2. HNL 2021./22.]] * [[3. HNL 2021./22.]] * [[4. rang HNL-a 2021./22.]] * [[5. rang HNL-a 2021./22.]] * [[6. rang HNL-a 2021./22.]] * [[7. rang HNL-a 2021./22.]] * [[8. rang HNL-a 2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2021./22.]] == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/ prvahnl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150711085846/http://prvahnl.hr/ |date=11. srpnja 2015. }} * [https://hrnogomet.com/hnl/naslovnica.php?lang=hr&stranica=1 hrnogomet.com – ''Statistike hrvatskog nogometa''] * [https://www.hntv.hr/statistika/hrvatski-telekom-prva-liga hntv.hr – ''Statistika Hrvatski Telekom Prva Liga''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210823092054/https://www.hntv.hr/statistika/hrvatski-telekom-prva-liga |date=23. kolovoza 2021. }} * [https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/memberassociations/cro/domesticleague/matches/#/mt/2020/08 uefa.com, stranica lige] == Izvori == <small> * [http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ prvahnl.hr, ''1. HNL 2021./22. – Raspored i rezultati''], pristupljeno 1. srpnja 2021. * [https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, HT 1. HNL], pristupljeno 1. srpnja 2021. * [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=31&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2021-2022 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 1. srpnja 2021. * [https://int.soccerway.com/national/croatia/1-hnl/20212022/regular-season/r63295/ int.soccerway.com, ''1. HNL – 2021/2022''] {{izvori|30em}} </small> {{HNL sezone}} {{Hrvatska nogometna natjecanja 2021./22.}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2021-22]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2021./22.| 1]] 4rb3tpdosdj89awlauayi0vhc733xcu 7430719 7430666 2026-04-16T09:31:21Z Panasko 203327 7430719 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga|Hrvatski Telekom Prva liga]] |sezona = 2021./22. |slika = [[Datoteka:Prvaliga 2018.png|250px]] |opis = Hrvatski Telekom Prva liga |prvaci = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |promovirani = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |degradirani = [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska konferencijska liga]] |kvalifikanti kup2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br>[[NK Osijek|Osijek]]<br>[[HNK Rijeka|Rijeka]] |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 180 |golova = 504 |najbolji strijelac = 28 pogodaka: <br> {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]) |najveća domaća pobjeda = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 8:0 [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |najveća gostujuća pobjeda = [[HNK Šibenik|Šibenik]] 0:5 [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |najefikasnija utakmica = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] 3:6 [[HNK Rijeka|Rijeka]] |pobjednički niz = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>(6 utakmica) |niz neporaženosti = [[NK Osijek|Osijek]]<br>(13 utakmica) |niz poraza = [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]<br>(8 utakmica) |najveća posjećenost = 30.524 ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 0:0 [[NK Osijek|Osijek]]) |najmanja posjećenost = 50 ([[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] 1:1 [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]) |ukupna posjećenost = 501654 |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]] |sljedeća sezona = [[HNL 2022./23.|2022./23.]] |Doigravanje za 1.hnl = }} '''Prva hrvatska nogometna liga 2021./22.''' (službeno, iz sponzorskih razloga: '''Hrvatski Telekom Prva liga''') je 31. sezona [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] koja je započela [[16. srpnja]] [[šport u 2021.|2021.]], a završila [[21. svibnja]] [[šport u 2022.|2022.]] Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio.<ref>[http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ RASPORED I REZULTATI], pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> <br> Branitelj naslova prvaka je bio [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref>[https://prvahnl.hr/news/22688/dinamu-dvostruka-kruna-poslije-tri-godine/ prvahnl.hr, ''DINAMU DVOSTRUKA KRUNA POSLIJE TRI GODINE''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210709182229/https://prvahnl.hr/news/22688/dinamu-dvostruka-kruna-poslije-tri-godine/ |date=9. srpnja 2021. }}, objavljeno 9. svibnja 2021., preuzeto 1. srpnja 2021.</ref> Kolo prije kraja prvenstva, naslov prvaka osigurao je Dinamo iz Zagreba.<ref>[https://prvahnl.hr/news/24113/dinamo-slavio-u-sibeniku-obranio-naslov-prvaka/ prvahnl.hr, ''DINAMO SLAVIO U ŠIBENIKU, OBRANIO NASLOV PRVAKA!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220515233938/https://prvahnl.hr/news/24113/dinamo-slavio-u-sibeniku-obranio-naslov-prvaka/ |date=15. svibnja 2022. }}, objavljeno 15. svibnja 2022., preuzeto 16. svibnja 2022.</ref> == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski partner !!Glavni sponzor |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||<center>35.123</center> ||{{Z|HRV}} [[Ante Čačić]] ||{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||PSK |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||<center>8000</center> ||{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]]||{{Z|HRV}} [[Matija Dvorneković]] ||{{Z|NJE}} [[Alpas]] ||– |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||<center>35.000</center> ||{{Z|LIT}} [[Valdas Dambrauskas]] ||{{Z|HRV}} [[Lovre Kalinić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||[[Tommy]] |- |[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>5350</center> ||{{Z|HRV}} [[Dragan Tadić]] ||{{Z|HRV}} [[Valentino Majstorović]] ||{{Z|NJE}} [[Alpas]] ||– |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||<center>10.000</center> ||{{Z|ŠPA}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]] ||{{Z|HRV}} [[Slavko Blagojević]] ||{{Z|ŠPA}} [[Kelme]] ||[[Croatia osiguranje]] |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>5350</center> ||{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]] ||{{Z|HRV}} [[Josip Pivarić]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||– |- |[[NK Osijek|Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Stadion Gradski vrt]] ||<center>19.000</center> ||{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] ||{{Z|HRV}} [[Mile Škorić]] ||{{Z|MAĐ}} [[2Rule]] ||DOBRO, Stadler |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||<center>8279</center> ||{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] ||{{Z|HRV}} [[Hrvoje Smolčić]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joma]] ||Sava Osiguranje |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ||[[Koprivnica]] ||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš]] ||<center>3205</center> ||{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] ||{{Z|HRV}} [[Goran Paracki]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||Belupo ([[Podravka]]) |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||[[Šibenik]] ||[[Stadion Šubićevac]] ||<center>3412</center> ||{{Z|HRV}} [[Dean Računica]] ||{{Z|HRV}} [[Mario Ćurić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron]] ||[[Nacionalni park Krka]] |- |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" |- ! Momčad ! Bivši trener ! Razlog odlaska ! Datum odlaska ! Novi trener ! Datum imenovanja ! Pozicija |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|ŠPA}} [[Sergi Escobar]] |Potpisao za Castellón |23. svibnja 2021.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2021/05/23/sergi-escobar-nije-vise-trener-hnk-sibenik/, ''SERGI ESCOBAR VIŠE NIJE TRENER HNK ŠIBENIK!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211219075853/https://hnk-sibenik.hr/2021/05/23/sergi-escobar-nije-vise-trener-hnk-sibenik/ |date=19. prosinca 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|ŠPA}} [[Mario Rosas]] |14. lipnja 2021.<ref>[https://www.nacional.hr/mario-rosas-novi-trener-sibenika/, ''Mario Rosas novi trener Šibenika''], pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Siniša Oreščanin]] |Otpušten |24. svibnja 2021.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/sinisa-orescanin-i-goran-rosanda-vise-nisu-treneri-gorice/995, ''Siniša Oreščanin i Goran Rosanda više nisu treneri Gorice'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Krunoslav Rendulić]] |30. svibnja 2021.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/krunoslav-rendulic-novi-trener-hnk-gorice-obecajem-red-rad-i-disciplinu/1003, ''Krunoslav Rendulić novi trener HNK Gorice: 'Obećajem red, rad i disciplinu''']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |{{Z|ITA}} [[Paolo Tramezzani]] |Sporazumni raskid |27. svibnja 2021.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/sporazumni-raskid-paolo-tramezzani-vise-nije-trener-hnk-hajduk/13799, ''SPORAZUMNI RASKID: PAOLO TRAMEZZANI VIŠE NIJE TRENER HNK HAJDUK'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|ŠVE}} [[Jens Gustafsson]] |28. svibnja 2021.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/jens-gustafsson-novi-je-trener-hajduka-/13804, ''JENS GUSTAFSSON NOVI JE TRENER HAJDUKA!'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] |Istek ugovora |28. svibnja 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/samir-toplak-nije-vise-trener-lokomotive-1496, ''Samir Toplak nije više trener Lokomotive''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210709184640/https://nklokomotiva.hr/vijest/samir-toplak-nije-vise-trener-lokomotive-1496, |date=9. srpnja 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]] |8. lipnja 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/silvijo-cabraja-novi-je-trener-lokomotive-1499, ''Silvijo Čabraja novi je trener Lokomotive''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210709181514/https://nklokomotiva.hr/vijest/silvijo-cabraja-novi-je-trener-lokomotive-1499, |date=9. srpnja 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |{{Z|HRV}} [[Tomislav Stipić]] |Otpušten |10. lipnja 2021.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/tomislav-stipic-vise-nije-trener-prve-momcadi-slaven-belupa/, ''Tomislav Stipić više nije trener prve momčadi Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211219075857/https://nk-slaven-belupo.hr/tomislav-stipic-vise-nije-trener-prve-momcadi-slaven-belupa/ |date=19. prosinca 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Dean Klafurić]] |11. lipnja 2021.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/dean-klafuric-novi-je-trener-slaven-belupa/, ''Dean Klafurić novi je trener Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211219075925/https://nk-slaven-belupo.hr/dean-klafuric-novi-je-trener-slaven-belupa/ |date=19. prosinca 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |{{Z|HRV}} [[Danijel Jumić]] |Istek ugovora |11. lipnja 2021. |{{Z|ŠPA}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]] |11. lipnja 2021.<ref>[https://nkistra.com/gonzalo-garcia-novi-je-trener-istre-1961/, ''Gonzalo García novi je trener Istre 1961!''], pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |{{Z|HRV}} [[Miroslav Kuljanac]] |Otpušten |22. kolovoza 2021. |{{Z|HRV}} [[Davor Mladina]] |22. kolovoza 2021.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/nakon-sest-kola-smijenjen-trener-hrvatskog-dragovoljca-na-klupu-stize-dezurni-vatrogasac-15096618, ''Nakon šest kola smijenjen trener Hrvatskog Dragovoljca, na klupu stiže ‘dežurni vatrogasac‘'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 23. kolovoza 2021.</ref> |<center>10. |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |{{Z|HRV}} [[Dean Klafurić]] |Otpušten |27. kolovoza 2021.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/dean-klafuric-vise-nije-trener-slaven-belupa/, ''Dean Klafurić više nije trener Slaven Belupa''], pristupljeno 30. kolovoza 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] |31. kolovoza 2021.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/zoran-zekic-novi-je-trener-slaven-belupa/, ''Zoran Zekić novi je trener Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211219075858/https://nk-slaven-belupo.hr/zoran-zekic-novi-je-trener-slaven-belupa/ |date=19. prosinca 2021. }}, pristupljeno 31. kolovoza 2021.</ref> |<center>8. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |{{Z|ŠVE}} [[Jens Gustafsson]] |Otpušten |1. studenoga 2021.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/jens-gustafsson-vise-nije-trener-hnk-hajduk/14272, ''JENS GUSTAFSSON VIŠE NIJE TRENER HNK HAJDUK'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> |{{Z|LIT}} [[Valdas Dambrauskas]] |2. studenoga 2021.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/valdas-dambrauskas-novi-je-trener-hajduka-/14279, ''VALDAS DAMBRAUSKAS NOVI JE TRENER HAJDUKA!'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> |<center>4. |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Damir Krznar]] |Ostavka |1. prosinca 2021.<ref>[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/priopcenje-gnk-dinamo20, ''PRIOPĆENJE GNK DINAMO'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 6. prosinca 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Željko Kopić]] |2. prosinca 2021.<ref>[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/video-zeljko-kopic-novi-glavni-trener-prve-momcadi, ''VIDEO: ŽELJKO KOPIĆ NOVI GLAVNI TRENER PRVE MOMČADI'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 6. prosinca 2021.</ref> |<center>3. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|ŠPA}} [[Mario Rosas]] |Otpušten |5. siječnja 2022.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2022/01/05/mario-rosas-vise-nije-trener-hnk-sibenik/, ''MARIO ROSAS VIŠE NIJE TRENER HNK ŠIBENIK!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220213095429/https://hnk-sibenik.hr/2022/01/05/mario-rosas-vise-nije-trener-hnk-sibenik/ |date=13. veljače 2022. }}, pristupljeno 8. veljače 2022.</ref> |{{Z|HRV}} [[Ferdo Milin]] |5. siječnja 2022.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2022/01/05/ferdo-milin-novi-je-trener-hnk-sibenik/, ''FERDO MILIN NOVI JE TRENER HNK ŠIBENIK!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220213095418/https://hnk-sibenik.hr/2022/01/05/ferdo-milin-novi-je-trener-hnk-sibenik/ |date=13. veljače 2022. }}, pristupljeno 8. veljače 2022.</ref> |<center>7. |- |[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |{{Z|HRV}} [[Davor Mladina]] |Otpušten |12. siječnja 2022. |{{Z|HRV}} [[Dragan Tadić]] |12. siječnja 2022. |<center>10. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|HRV}} [[Ferdo Milin]] |Otpušten |12. veljače 2022. |{{Z|HRV}} [[Marko Kartelo]] |13. veljače 2022. |<center>7. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Krunoslav Rendulić]] |Otpušten |3. ožujka 2022. |{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] |3. ožujka 2022. |<center>7. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|HRV}} [[Marko Kartelo]] |Otpušten |4. ožujka 2022. |{{Z|HRV}} [[Dean Računica]] |7. ožujka 2022. |<center>8. |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Željko Kopić]] |Otpušten |21. travnja 2022.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/priopcenje-gnk-dinamo27, ''PRIOPĆENJE GNK DINAMO''], pristupljeno 10. svibnja 2022.</ref> |{{Z|HRV}} [[Ante Čačić]] |21. travnja 2022.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/ante-cacic-privremeni-dinamov-trener, ''ANTE ČAČIĆ PRIVREMENI DINAMOV TRENER''], pristupljeno 10. svibnja 2022.</ref> |<center>1. |} == Stadioni == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ! [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[Stadion Kranjčevićeva]] |- | Kapacitet: 35.123 | Kapacitet: 5000 | Kapacitet: 34.198 | Kapacitet: 5350 |- | [[Datoteka:Stadion Maksimir in February 2019.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadium Radnik in Velika Gorica, Croatia.png|200px]] | [[Datoteka:2010 IAAF Continental Cup - Poljud, Split.JPG|200px]] | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|200px]] |- ! [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=450 |caption='''1. HNL 2020./21.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=Zagreb }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.743576 |long=15.896101 |label=[[HNK Šibenik|Šibenik]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png|lat=46.65 |long=19.20 |label='''Zagrebački&nbsp;klubovi:'''|position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png|lat=46.45 |long=19.80 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br />[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]|position=left }} }} ! [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- | [[Stadion Aldo Drosina]] | [[Stadion Kranjčevićeva]] |- | Kapacitet: 9800 | Kapacitet: 5350 |- | [[Datoteka:Aldo Drosina Stadium 2011-02-19.JPG|240px]] | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|200px]] |- ! [[NK Osijek|Osijek]] ! [[HNK Rijeka|Rijeka]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ! [[HNK Šibenik|Šibenik]] |- | [[Stadion Gradski vrt]] | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Šubićevac]] |- | Kapacitet: 17.061 | Kapacitet: 8279 | Kapacitet: 3205 | Kapacitet: 3412 |- | [[Datoteka:Kohorta uoči utakmice Osijek-PSV.jpg|240px]] | [[Datoteka:Rujevica stadium, Rijeka, Croatia.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadion Slaven Belupa - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion Šubićevac, Šibenik (1).jpg|240px]] |- |} </center> == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=31 hnl.hr] |team1=DIN |team2=HAJ |team3=OSI |team4=RIJ |team5=LOK |team6=GOR |team7=SLA |team8=ŠIB |team9=IST |team10=HRV |result1=CL2Q |result2=ECL3Q |result3=ECL3Q |result4=ECL3Q |result10=REL |update=complete |win_DIN=24|draw_DIN=7 |loss_DIN=5 |gf_DIN=68|ga_DIN=22 |win_GOR=12|draw_GOR=9 |loss_GOR=15|gf_GOR=43|ga_GOR=50< |win_HAJ=21|draw_HAJ=9 |loss_HAJ=6 |gf_HAJ=64|ga_HAJ=31 |win_HRV=4 |draw_HRV=7 |loss_HRV=25|gf_HRV=31|ga_HRV=75 |win_IST=7 |draw_IST=10|loss_IST=19|gf_IST=42|ga_IST=67 |win_LOK=12|draw_LOK=13|loss_LOK=11|gf_LOK=55|ga_LOK=50 |win_OSI=19|draw_OSI=12|loss_OSI=5 |gf_OSI=49|ga_OSI=29 |win_RIJ=20|draw_RIJ=5 |loss_RIJ=11|gf_RIJ=71|ga_RIJ=51 |win_SLA=9 |draw_SLA=9 |loss_SLA=18|gf_SLA=35|ga_SLA=54 |win_ŠIB=9 |draw_ŠIB=5 |loss_ŠIB=22|gf_ŠIB=46|ga_ŠIB=75 |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |name_HRV=[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |name_ŠIB=[[HNK Šibenik|Šibenik]] |status_DIN=P |status_HRV=R |show_limit=5 |res_col_header=QR |col_CL2Q=green1 |text_CL2Q=[[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Liga prvaka]] |col_ECL3Q=yellow1 |text_ECL3Q=[[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|UEFA Europska konferencijska liga]] |col_REL=red1 |text_REL=[[1. NL 2022./23.|1. NL]] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == {{glavni|Dodatak:Utakmice 1. HNL 2021./22.}} ''stanje: 36. kolo, ažurirano [[21. svibnja]] [[2022.]]'' <center>{{Legend2|#b3ffb3|Pobjeda domaćina utakmice|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffad99|Poraz domaćina utakmica|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffffcc|Rezultatski izjednačena utakmica |text=*|border=solid 1px #AAAAAA}}</center> <center> {| class="wikitable" ! colspan="11" |Prvi ciklus (1. – 18. kolo) ! rowspan="12" | ! colspan="11" |Drugi ciklus (19. – 36. kolo) |- !<center>Domaća / Gostujuća</center> !<center>DIN</center> !<center>GOR</center> !<center>HAJ</center> !<center>HRD</center> !<center>IST</center> !<center>LOK</center> !<center>OSI</center> !<center>RIJ</center> !<center>SLA</center> !<center>ŠIB</center> !<center>Domaća / Gostujuća</center> !<center>DIN</center> !<center>GOR</center> !<center>HAJ</center> !<center>HRD</center> !<center>IST</center> !<center>LOK</center> !<center>OSI</center> !<center>RIJ</center> !<center>SLA</center> !<center>ŠIB</center> |- |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>8:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>3:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> |- |<div style="text-align: right;"> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>3:4</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> |<div style="text-align: right;"> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:4</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>3:3</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>2:3</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:" | | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:4</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>3:6</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>3:4</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>2:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]</div> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]</div> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>3:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#ffffcc" |<center>3:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>2:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:2</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>1:4</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Šibenik|Šibenik]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>6:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> !<center>—</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Šibenik|Šibenik]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:5</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:4</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>3:5</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> !<center>—</center> |} </center> <small> Izvor:<ref> [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=31&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2021-2022 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 1. srpnja 2021. </ref> </small> == Statistike == === Golovi === ''Statistika strijelaca ažurirana je [[21. svibnja]] [[2022.]] (36. kolo).'' '''Najbolji strijelci''' ''Strijelci deset i više pogodaka {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto !Igrač !Momčad !Golovi |- |1. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] |align="center" |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |28 |- |2. |align="left" |{{Z|ŠVI}} [[Josip Drmić]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |21 |- |3. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] |align="center" |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |15 |- |4. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] |align="center" |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |14 |- |5. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Marko Dabro]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |13 |- |6. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Robert Murić]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |11 |- |rowspan=4|7. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Sandro Kulenović]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |rowspan=4|10 |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Marin Jakoliš]] |align="center" |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |align="left" |{{Z|BIH}} [[Ivan Krstanović]] |align="center" |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |- |align="left" |{{Z|SLO}} [[Haris Vučkić]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |} <small>Izvor:</small><ref> [https://hrnogomet.com/hnl/strijelci.php?lang=hr&stranica=1&sortBy=3&sortOrder=desc&prvenstvo=31 hrnogomet.com, ''Strijelci 1. HNL 2021./22.], pristupljeno 16. srpnja 2021. </ref> <ref>[http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ prvahnl.hr, ''Strijelci (2021./22.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180513054938/http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ |date=13. svibnja 2018. }}, pristupljeno 16. srpnja 2021.</ref> <br> === Asistencije === ''Statistika asistenata ažurirana je [[8. svibnja]] [[2022.]] (34. kolo).'' '''Najbolji asistenti''' ''Asistenti šest i više pogodaka {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto !Igrač !Momčad !Golovi |- |rowspan=2|1. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Petar Bočkaj]] |align="center" |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>[[NK Osijek|Osijek]] |rowspan=2|9 |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Robert Murić]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |rowspan=2|3. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Ivan Delić]] |align="center" |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |rowspan=2|8 |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Kristijan Lovrić]] |align="center" |[[NK Osijek|Osijek]]<br>[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |- |rowspan=4|5. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] |align="center" |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |rowspan=4|7 |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Ivan Milićević]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Antonio Marin]] |align="center" |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |align="left" |{{Z|BIH}} [[Branimir Cipetić]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |rowspan=3|9. |align="left" |{{Z|MAK}} [[Stefan Ristovski]] |align="center" |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rowspan=3|6 |- |align="left" |{{Z|ALB}} [[Enis Çokaj]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |align="left" |{{Z|GAN}} [[Prince Ampem]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |} <small>Izvor:</small><ref>[https://www.hntv.hr/statistika/hrvatski-telekom-prva-liga hntv.hr, ''Statistika Hrvatski Telekom Prva Liga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210823092054/https://www.hntv.hr/statistika/hrvatski-telekom-prva-liga |date=23. kolovoza 2021. }}, pristupljeno 23. kolovoza 2021.</ref> == Momčad sezone == {{glavni|Trofej Nogometaš}} Slijedi momčad sezone po izboru Hrvatske udruge „Nogometni sindikat”: {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;" !Golman !Obrana !Veza !Napad |- |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Dominik Livaković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Petar Bočkaj]] ([[NK Osijek|Osijek]]/[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]])<br/>{{Z|HRV}} [[Josip Šutalo]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]])<br/>{{Z|HRV}} [[Josip Elez]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]])<br/>{{Z|MAK}} [[Stefan Ristovski]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Domagoj Pavičić]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]])<br/>{{Z|HRV}} [[Filip Krovinović]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]])<br/>{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]])<br/>{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]])<br/>{{Z|ŠVI}} [[Josip Drmić]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]) |} {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;" !Najbolji igrač lige !Najbolji mladi igrač lige !Najbolji trener lige |- |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Lukas Kačavenda]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]) |- |} <small>Izvor:</small><ref>[https://www.facebook.com/photo/?fbid=451609616969254&set=pb.100063606578782.-2207520000.. ''Najboljih 11 HNL-a po izboru HUNS], pristupljeno 14. lipnja 2022. </ref><ref> [https://www.facebook.com/photo/?fbid=451616153635267&set=pb.100063606578782.-2207520000.. ''Najbolji igrač lige po izboru HUNS], pristupljeno 14. lipnja 2022. </ref><ref> [https://www.facebook.com/photo/?fbid=451613750302174&set=pb.100063606578782.-2207520000.. ''Najbolji mladi igrač lige po izboru HUNS], pristupljeno 14. lipnja 2022. </ref><ref> [https://www.facebook.com/photo/?fbid=451593106970905&set=pb.100063606578782.-2207520000.. ''Najbolji trener lige po izboru HUNS], pristupljeno 14. lipnja 2022. </ref> == Povezani članci == * [[2. HNL 2021./22.]] * [[3. HNL 2021./22.]] * [[4. rang HNL-a 2021./22.]] * [[5. rang HNL-a 2021./22.]] * [[6. rang HNL-a 2021./22.]] * [[7. rang HNL-a 2021./22.]] * [[8. rang HNL-a 2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2021./22.]] == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/ prvahnl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150711085846/http://prvahnl.hr/ |date=11. srpnja 2015. }} * [https://hrnogomet.com/hnl/naslovnica.php?lang=hr&stranica=1 hrnogomet.com – ''Statistike hrvatskog nogometa''] * [https://www.hntv.hr/statistika/hrvatski-telekom-prva-liga hntv.hr – ''Statistika Hrvatski Telekom Prva Liga''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210823092054/https://www.hntv.hr/statistika/hrvatski-telekom-prva-liga |date=23. kolovoza 2021. }} * [https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/memberassociations/cro/domesticleague/matches/#/mt/2020/08 uefa.com, stranica lige] == Izvori == <small> * [http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ prvahnl.hr, ''1. HNL 2021./22. – Raspored i rezultati''], pristupljeno 1. srpnja 2021. * [https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, HT 1. HNL], pristupljeno 1. srpnja 2021. * [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=31&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2021-2022 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 1. srpnja 2021. * [https://int.soccerway.com/national/croatia/1-hnl/20212022/regular-season/r63295/ int.soccerway.com, ''1. HNL – 2021/2022''] {{izvori|30em}} </small> {{HNL sezone}} {{Hrvatska nogometna natjecanja 2021./22.}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2021-22]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2021./22.| 1]] c0172xitjimbk9ky9bx34qqmy2q0yzn 7430724 7430719 2026-04-16T09:33:16Z Panasko 203327 7430724 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga|Hrvatski Telekom Prva liga]] |sezona = 2021./22. |slika = [[Datoteka:Prvaliga 2018.png|250px]] |opis = Hrvatski Telekom Prva liga |prvaci = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |promovirani = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |degradirani = [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska konferencijska liga]] |kvalifikanti kup2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br>[[NK Osijek|Osijek]]<br>[[HNK Rijeka|Rijeka]] |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 180 |golova = 504 |najbolji strijelac = 28 pogodaka: <br> {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]) |najveća domaća pobjeda = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 8:0 [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |najveća gostujuća pobjeda = [[HNK Šibenik|Šibenik]] 0:5 [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |najefikasnija utakmica = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] 3:6 [[HNK Rijeka|Rijeka]] |pobjednički niz = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>(6 utakmica) |niz neporaženosti = [[NK Osijek|Osijek]]<br>(13 utakmica) |niz poraza = [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]<br>(8 utakmica) |najveća posjećenost = 30.524 ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 0:0 [[NK Osijek|Osijek]]) |najmanja posjećenost = 50 ([[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] 1:1 [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]) |ukupna posjećenost = 501654 |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]] |sljedeća sezona = [[HNL 2022./23.|2022./23.]] |Doigravanje za 1.hnl = }} '''Prva hrvatska nogometna liga 2021./22.''' (službeno, iz sponzorskih razloga: '''Hrvatski Telekom Prva liga''') je 31. sezona [[Hrvatska nogometna liga|1. HNL]] koja je započela [[16. srpnja]] [[šport u 2021.|2021.]], a završila [[21. svibnja]] [[šport u 2022.|2022.]] Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio.<ref>[http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ RASPORED I REZULTATI], pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> <br> Branitelj naslova prvaka je bio [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref>[https://prvahnl.hr/news/22688/dinamu-dvostruka-kruna-poslije-tri-godine/ prvahnl.hr, ''DINAMU DVOSTRUKA KRUNA POSLIJE TRI GODINE''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210709182229/https://prvahnl.hr/news/22688/dinamu-dvostruka-kruna-poslije-tri-godine/ |date=9. srpnja 2021. }}, objavljeno 9. svibnja 2021., preuzeto 1. srpnja 2021.</ref> Kolo prije kraja prvenstva, naslov prvaka osigurao je Dinamo iz Zagreba.<ref>[https://prvahnl.hr/news/24113/dinamo-slavio-u-sibeniku-obranio-naslov-prvaka/ prvahnl.hr, ''DINAMO SLAVIO U ŠIBENIKU, OBRANIO NASLOV PRVAKA!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220515233938/https://prvahnl.hr/news/24113/dinamo-slavio-u-sibeniku-obranio-naslov-prvaka/ |date=15. svibnja 2022. }}, objavljeno 15. svibnja 2022., preuzeto 16. svibnja 2022.</ref> == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski partner !!Glavni sponzor |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||<center>35.123</center> ||{{Z|HRV}} [[Ante Čačić]] ||{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||PSK |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||<center>8000</center> ||{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]]||{{Z|HRV}} [[Matija Dvorneković]] ||{{Z|NJE}} [[Alpas]] ||– |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||<center>35.000</center> ||{{Z|LIT}} [[Valdas Dambrauskas]] ||{{Z|HRV}} [[Lovre Kalinić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||[[Tommy]] |- |[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>5350</center> ||{{Z|HRV}} [[Dragan Tadić]] ||{{Z|HRV}} [[Valentino Majstorović]] ||{{Z|NJE}} [[Alpas]] ||– |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||<center>10.000</center> ||{{Z|ŠPA}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]] ||{{Z|HRV}} [[Slavko Blagojević]] ||{{Z|ŠPA}} [[Kelme]] ||[[Croatia osiguranje]] |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>5350</center> ||{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]] ||{{Z|HRV}} [[Josip Pivarić]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||– |- |[[NK Osijek|Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Stadion Gradski vrt]] ||<center>19.000</center> ||{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] ||{{Z|HRV}} [[Mile Škorić]] ||{{Z|MAĐ}} [[2Rule]] ||DOBRO, Stadler |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||<center>8279</center> ||{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] ||{{Z|HRV}} [[Hrvoje Smolčić]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joma]] ||Sava Osiguranje |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ||[[Koprivnica]] ||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš]] ||<center>3205</center> ||{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] ||{{Z|HRV}} [[Goran Paracki]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||Belupo ([[Podravka]]) |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||[[Šibenik]] ||[[Stadion Šubićevac]] ||<center>3412</center> ||{{Z|HRV}} [[Dean Računica]] ||{{Z|HRV}} [[Mario Ćurić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||[[Nacionalni park Krka]] |- |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" |- ! Momčad ! Bivši trener ! Razlog odlaska ! Datum odlaska ! Novi trener ! Datum imenovanja ! Pozicija |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|ŠPA}} [[Sergi Escobar]] |Potpisao za Castellón |23. svibnja 2021.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2021/05/23/sergi-escobar-nije-vise-trener-hnk-sibenik/, ''SERGI ESCOBAR VIŠE NIJE TRENER HNK ŠIBENIK!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211219075853/https://hnk-sibenik.hr/2021/05/23/sergi-escobar-nije-vise-trener-hnk-sibenik/ |date=19. prosinca 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|ŠPA}} [[Mario Rosas]] |14. lipnja 2021.<ref>[https://www.nacional.hr/mario-rosas-novi-trener-sibenika/, ''Mario Rosas novi trener Šibenika''], pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Siniša Oreščanin]] |Otpušten |24. svibnja 2021.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/sinisa-orescanin-i-goran-rosanda-vise-nisu-treneri-gorice/995, ''Siniša Oreščanin i Goran Rosanda više nisu treneri Gorice'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Krunoslav Rendulić]] |30. svibnja 2021.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/krunoslav-rendulic-novi-trener-hnk-gorice-obecajem-red-rad-i-disciplinu/1003, ''Krunoslav Rendulić novi trener HNK Gorice: 'Obećajem red, rad i disciplinu''']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |{{Z|ITA}} [[Paolo Tramezzani]] |Sporazumni raskid |27. svibnja 2021.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/sporazumni-raskid-paolo-tramezzani-vise-nije-trener-hnk-hajduk/13799, ''SPORAZUMNI RASKID: PAOLO TRAMEZZANI VIŠE NIJE TRENER HNK HAJDUK'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|ŠVE}} [[Jens Gustafsson]] |28. svibnja 2021.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/jens-gustafsson-novi-je-trener-hajduka-/13804, ''JENS GUSTAFSSON NOVI JE TRENER HAJDUKA!'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] |Istek ugovora |28. svibnja 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/samir-toplak-nije-vise-trener-lokomotive-1496, ''Samir Toplak nije više trener Lokomotive''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210709184640/https://nklokomotiva.hr/vijest/samir-toplak-nije-vise-trener-lokomotive-1496, |date=9. srpnja 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]] |8. lipnja 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/silvijo-cabraja-novi-je-trener-lokomotive-1499, ''Silvijo Čabraja novi je trener Lokomotive''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210709181514/https://nklokomotiva.hr/vijest/silvijo-cabraja-novi-je-trener-lokomotive-1499, |date=9. srpnja 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |{{Z|HRV}} [[Tomislav Stipić]] |Otpušten |10. lipnja 2021.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/tomislav-stipic-vise-nije-trener-prve-momcadi-slaven-belupa/, ''Tomislav Stipić više nije trener prve momčadi Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211219075857/https://nk-slaven-belupo.hr/tomislav-stipic-vise-nije-trener-prve-momcadi-slaven-belupa/ |date=19. prosinca 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Dean Klafurić]] |11. lipnja 2021.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/dean-klafuric-novi-je-trener-slaven-belupa/, ''Dean Klafurić novi je trener Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211219075925/https://nk-slaven-belupo.hr/dean-klafuric-novi-je-trener-slaven-belupa/ |date=19. prosinca 2021. }}, pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |{{Z|HRV}} [[Danijel Jumić]] |Istek ugovora |11. lipnja 2021. |{{Z|ŠPA}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]] |11. lipnja 2021.<ref>[https://nkistra.com/gonzalo-garcia-novi-je-trener-istre-1961/, ''Gonzalo García novi je trener Istre 1961!''], pristupljeno 1. srpnja 2021.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |{{Z|HRV}} [[Miroslav Kuljanac]] |Otpušten |22. kolovoza 2021. |{{Z|HRV}} [[Davor Mladina]] |22. kolovoza 2021.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/nakon-sest-kola-smijenjen-trener-hrvatskog-dragovoljca-na-klupu-stize-dezurni-vatrogasac-15096618, ''Nakon šest kola smijenjen trener Hrvatskog Dragovoljca, na klupu stiže ‘dežurni vatrogasac‘'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 23. kolovoza 2021.</ref> |<center>10. |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |{{Z|HRV}} [[Dean Klafurić]] |Otpušten |27. kolovoza 2021.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/dean-klafuric-vise-nije-trener-slaven-belupa/, ''Dean Klafurić više nije trener Slaven Belupa''], pristupljeno 30. kolovoza 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] |31. kolovoza 2021.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/zoran-zekic-novi-je-trener-slaven-belupa/, ''Zoran Zekić novi je trener Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211219075858/https://nk-slaven-belupo.hr/zoran-zekic-novi-je-trener-slaven-belupa/ |date=19. prosinca 2021. }}, pristupljeno 31. kolovoza 2021.</ref> |<center>8. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |{{Z|ŠVE}} [[Jens Gustafsson]] |Otpušten |1. studenoga 2021.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/jens-gustafsson-vise-nije-trener-hnk-hajduk/14272, ''JENS GUSTAFSSON VIŠE NIJE TRENER HNK HAJDUK'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> |{{Z|LIT}} [[Valdas Dambrauskas]] |2. studenoga 2021.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/valdas-dambrauskas-novi-je-trener-hajduka-/14279, ''VALDAS DAMBRAUSKAS NOVI JE TRENER HAJDUKA!'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> |<center>4. |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Damir Krznar]] |Ostavka |1. prosinca 2021.<ref>[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/priopcenje-gnk-dinamo20, ''PRIOPĆENJE GNK DINAMO'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 6. prosinca 2021.</ref> |{{Z|HRV}} [[Željko Kopić]] |2. prosinca 2021.<ref>[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/video-zeljko-kopic-novi-glavni-trener-prve-momcadi, ''VIDEO: ŽELJKO KOPIĆ NOVI GLAVNI TRENER PRVE MOMČADI'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 6. prosinca 2021.</ref> |<center>3. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|ŠPA}} [[Mario Rosas]] |Otpušten |5. siječnja 2022.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2022/01/05/mario-rosas-vise-nije-trener-hnk-sibenik/, ''MARIO ROSAS VIŠE NIJE TRENER HNK ŠIBENIK!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220213095429/https://hnk-sibenik.hr/2022/01/05/mario-rosas-vise-nije-trener-hnk-sibenik/ |date=13. veljače 2022. }}, pristupljeno 8. veljače 2022.</ref> |{{Z|HRV}} [[Ferdo Milin]] |5. siječnja 2022.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2022/01/05/ferdo-milin-novi-je-trener-hnk-sibenik/, ''FERDO MILIN NOVI JE TRENER HNK ŠIBENIK!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220213095418/https://hnk-sibenik.hr/2022/01/05/ferdo-milin-novi-je-trener-hnk-sibenik/ |date=13. veljače 2022. }}, pristupljeno 8. veljače 2022.</ref> |<center>7. |- |[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |{{Z|HRV}} [[Davor Mladina]] |Otpušten |12. siječnja 2022. |{{Z|HRV}} [[Dragan Tadić]] |12. siječnja 2022. |<center>10. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|HRV}} [[Ferdo Milin]] |Otpušten |12. veljače 2022. |{{Z|HRV}} [[Marko Kartelo]] |13. veljače 2022. |<center>7. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Krunoslav Rendulić]] |Otpušten |3. ožujka 2022. |{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] |3. ožujka 2022. |<center>7. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|HRV}} [[Marko Kartelo]] |Otpušten |4. ožujka 2022. |{{Z|HRV}} [[Dean Računica]] |7. ožujka 2022. |<center>8. |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Željko Kopić]] |Otpušten |21. travnja 2022.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/priopcenje-gnk-dinamo27, ''PRIOPĆENJE GNK DINAMO''], pristupljeno 10. svibnja 2022.</ref> |{{Z|HRV}} [[Ante Čačić]] |21. travnja 2022.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/ante-cacic-privremeni-dinamov-trener, ''ANTE ČAČIĆ PRIVREMENI DINAMOV TRENER''], pristupljeno 10. svibnja 2022.</ref> |<center>1. |} == Stadioni == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ! [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[Stadion Kranjčevićeva]] |- | Kapacitet: 35.123 | Kapacitet: 5000 | Kapacitet: 34.198 | Kapacitet: 5350 |- | [[Datoteka:Stadion Maksimir in February 2019.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadium Radnik in Velika Gorica, Croatia.png|200px]] | [[Datoteka:2010 IAAF Continental Cup - Poljud, Split.JPG|200px]] | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|200px]] |- ! [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=450 |caption='''1. HNL 2020./21.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=Zagreb }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.743576 |long=15.896101 |label=[[HNK Šibenik|Šibenik]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png|lat=46.65 |long=19.20 |label='''Zagrebački&nbsp;klubovi:'''|position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png|lat=46.45 |long=19.80 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br />[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]|position=left }} }} ! [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- | [[Stadion Aldo Drosina]] | [[Stadion Kranjčevićeva]] |- | Kapacitet: 9800 | Kapacitet: 5350 |- | [[Datoteka:Aldo Drosina Stadium 2011-02-19.JPG|240px]] | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|200px]] |- ! [[NK Osijek|Osijek]] ! [[HNK Rijeka|Rijeka]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ! [[HNK Šibenik|Šibenik]] |- | [[Stadion Gradski vrt]] | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Šubićevac]] |- | Kapacitet: 17.061 | Kapacitet: 8279 | Kapacitet: 3205 | Kapacitet: 3412 |- | [[Datoteka:Kohorta uoči utakmice Osijek-PSV.jpg|240px]] | [[Datoteka:Rujevica stadium, Rijeka, Croatia.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadion Slaven Belupa - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion Šubićevac, Šibenik (1).jpg|240px]] |- |} </center> == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=31 hnl.hr] |team1=DIN |team2=HAJ |team3=OSI |team4=RIJ |team5=LOK |team6=GOR |team7=SLA |team8=ŠIB |team9=IST |team10=HRV |result1=CL2Q |result2=ECL3Q |result3=ECL3Q |result4=ECL3Q |result10=REL |update=complete |win_DIN=24|draw_DIN=7 |loss_DIN=5 |gf_DIN=68|ga_DIN=22 |win_GOR=12|draw_GOR=9 |loss_GOR=15|gf_GOR=43|ga_GOR=50< |win_HAJ=21|draw_HAJ=9 |loss_HAJ=6 |gf_HAJ=64|ga_HAJ=31 |win_HRV=4 |draw_HRV=7 |loss_HRV=25|gf_HRV=31|ga_HRV=75 |win_IST=7 |draw_IST=10|loss_IST=19|gf_IST=42|ga_IST=67 |win_LOK=12|draw_LOK=13|loss_LOK=11|gf_LOK=55|ga_LOK=50 |win_OSI=19|draw_OSI=12|loss_OSI=5 |gf_OSI=49|ga_OSI=29 |win_RIJ=20|draw_RIJ=5 |loss_RIJ=11|gf_RIJ=71|ga_RIJ=51 |win_SLA=9 |draw_SLA=9 |loss_SLA=18|gf_SLA=35|ga_SLA=54 |win_ŠIB=9 |draw_ŠIB=5 |loss_ŠIB=22|gf_ŠIB=46|ga_ŠIB=75 |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |name_HRV=[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |name_ŠIB=[[HNK Šibenik|Šibenik]] |status_DIN=P |status_HRV=R |show_limit=5 |res_col_header=QR |col_CL2Q=green1 |text_CL2Q=[[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Liga prvaka]] |col_ECL3Q=yellow1 |text_ECL3Q=[[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|UEFA Europska konferencijska liga]] |col_REL=red1 |text_REL=[[1. NL 2022./23.|1. NL]] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == {{glavni|Dodatak:Utakmice 1. HNL 2021./22.}} ''stanje: 36. kolo, ažurirano [[21. svibnja]] [[2022.]]'' <center>{{Legend2|#b3ffb3|Pobjeda domaćina utakmice|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffad99|Poraz domaćina utakmica|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffffcc|Rezultatski izjednačena utakmica |text=*|border=solid 1px #AAAAAA}}</center> <center> {| class="wikitable" ! colspan="11" |Prvi ciklus (1. – 18. kolo) ! rowspan="12" | ! colspan="11" |Drugi ciklus (19. – 36. kolo) |- !<center>Domaća / Gostujuća</center> !<center>DIN</center> !<center>GOR</center> !<center>HAJ</center> !<center>HRD</center> !<center>IST</center> !<center>LOK</center> !<center>OSI</center> !<center>RIJ</center> !<center>SLA</center> !<center>ŠIB</center> !<center>Domaća / Gostujuća</center> !<center>DIN</center> !<center>GOR</center> !<center>HAJ</center> !<center>HRD</center> !<center>IST</center> !<center>LOK</center> !<center>OSI</center> !<center>RIJ</center> !<center>SLA</center> !<center>ŠIB</center> |- |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>8:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>3:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> |- |<div style="text-align: right;"> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>3:4</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> |<div style="text-align: right;"> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:4</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>3:3</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>2:3</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:" | | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:4</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>3:6</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>3:4</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>2:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]</div> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]</div> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>3:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#ffffcc" |<center>3:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>2:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:2</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>1:4</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Šibenik|Šibenik]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>6:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> !<center>—</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Šibenik|Šibenik]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:5</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:4</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>3:5</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> !<center>—</center> |} </center> <small> Izvor:<ref> [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=31&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2021-2022 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 1. srpnja 2021. </ref> </small> == Statistike == === Golovi === ''Statistika strijelaca ažurirana je [[21. svibnja]] [[2022.]] (36. kolo).'' '''Najbolji strijelci''' ''Strijelci deset i više pogodaka {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto !Igrač !Momčad !Golovi |- |1. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] |align="center" |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |28 |- |2. |align="left" |{{Z|ŠVI}} [[Josip Drmić]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |21 |- |3. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] |align="center" |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |15 |- |4. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] |align="center" |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |14 |- |5. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Marko Dabro]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |13 |- |6. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Robert Murić]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |11 |- |rowspan=4|7. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Sandro Kulenović]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |rowspan=4|10 |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Marin Jakoliš]] |align="center" |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |align="left" |{{Z|BIH}} [[Ivan Krstanović]] |align="center" |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |- |align="left" |{{Z|SLO}} [[Haris Vučkić]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |} <small>Izvor:</small><ref> [https://hrnogomet.com/hnl/strijelci.php?lang=hr&stranica=1&sortBy=3&sortOrder=desc&prvenstvo=31 hrnogomet.com, ''Strijelci 1. HNL 2021./22.], pristupljeno 16. srpnja 2021. </ref> <ref>[http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ prvahnl.hr, ''Strijelci (2021./22.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180513054938/http://prvahnl.hr/statistika/strijelci/ |date=13. svibnja 2018. }}, pristupljeno 16. srpnja 2021.</ref> <br> === Asistencije === ''Statistika asistenata ažurirana je [[8. svibnja]] [[2022.]] (34. kolo).'' '''Najbolji asistenti''' ''Asistenti šest i više pogodaka {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto !Igrač !Momčad !Golovi |- |rowspan=2|1. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Petar Bočkaj]] |align="center" |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>[[NK Osijek|Osijek]] |rowspan=2|9 |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Robert Murić]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |rowspan=2|3. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Ivan Delić]] |align="center" |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |rowspan=2|8 |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Kristijan Lovrić]] |align="center" |[[NK Osijek|Osijek]]<br>[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |- |rowspan=4|5. |align="left" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] |align="center" |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |rowspan=4|7 |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Ivan Milićević]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |align="left" |{{Z|HRV}} [[Antonio Marin]] |align="center" |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |align="left" |{{Z|BIH}} [[Branimir Cipetić]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |rowspan=3|9. |align="left" |{{Z|MAK}} [[Stefan Ristovski]] |align="center" |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rowspan=3|6 |- |align="left" |{{Z|ALB}} [[Enis Çokaj]] |align="center" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |align="left" |{{Z|GAN}} [[Prince Ampem]] |align="center" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |} <small>Izvor:</small><ref>[https://www.hntv.hr/statistika/hrvatski-telekom-prva-liga hntv.hr, ''Statistika Hrvatski Telekom Prva Liga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210823092054/https://www.hntv.hr/statistika/hrvatski-telekom-prva-liga |date=23. kolovoza 2021. }}, pristupljeno 23. kolovoza 2021.</ref> == Momčad sezone == {{glavni|Trofej Nogometaš}} Slijedi momčad sezone po izboru Hrvatske udruge „Nogometni sindikat”: {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;" !Golman !Obrana !Veza !Napad |- |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Dominik Livaković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Petar Bočkaj]] ([[NK Osijek|Osijek]]/[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]])<br/>{{Z|HRV}} [[Josip Šutalo]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]])<br/>{{Z|HRV}} [[Josip Elez]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]])<br/>{{Z|MAK}} [[Stefan Ristovski]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Domagoj Pavičić]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]])<br/>{{Z|HRV}} [[Filip Krovinović]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]])<br/>{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]])<br/>{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]])<br/>{{Z|ŠVI}} [[Josip Drmić]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]) |} {| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;" !Najbolji igrač lige !Najbolji mladi igrač lige !Najbolji trener lige |- |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Lukas Kačavenda]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]) |align=left valign=center| {{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]) |- |} <small>Izvor:</small><ref>[https://www.facebook.com/photo/?fbid=451609616969254&set=pb.100063606578782.-2207520000.. ''Najboljih 11 HNL-a po izboru HUNS], pristupljeno 14. lipnja 2022. </ref><ref> [https://www.facebook.com/photo/?fbid=451616153635267&set=pb.100063606578782.-2207520000.. ''Najbolji igrač lige po izboru HUNS], pristupljeno 14. lipnja 2022. </ref><ref> [https://www.facebook.com/photo/?fbid=451613750302174&set=pb.100063606578782.-2207520000.. ''Najbolji mladi igrač lige po izboru HUNS], pristupljeno 14. lipnja 2022. </ref><ref> [https://www.facebook.com/photo/?fbid=451593106970905&set=pb.100063606578782.-2207520000.. ''Najbolji trener lige po izboru HUNS], pristupljeno 14. lipnja 2022. </ref> == Povezani članci == * [[2. HNL 2021./22.]] * [[3. HNL 2021./22.]] * [[4. rang HNL-a 2021./22.]] * [[5. rang HNL-a 2021./22.]] * [[6. rang HNL-a 2021./22.]] * [[7. rang HNL-a 2021./22.]] * [[8. rang HNL-a 2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2021./22.]] == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/ prvahnl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150711085846/http://prvahnl.hr/ |date=11. srpnja 2015. }} * [https://hrnogomet.com/hnl/naslovnica.php?lang=hr&stranica=1 hrnogomet.com – ''Statistike hrvatskog nogometa''] * [https://www.hntv.hr/statistika/hrvatski-telekom-prva-liga hntv.hr – ''Statistika Hrvatski Telekom Prva Liga''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210823092054/https://www.hntv.hr/statistika/hrvatski-telekom-prva-liga |date=23. kolovoza 2021. }} * [https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/memberassociations/cro/domesticleague/matches/#/mt/2020/08 uefa.com, stranica lige] == Izvori == <small> * [http://prvahnl.hr/prva-liga/raspored-i-rezultati/ prvahnl.hr, ''1. HNL 2021./22. – Raspored i rezultati''], pristupljeno 1. srpnja 2021. * [https://hns-cff.hr/natjecanja/hrvatski-telekom-prva-liga/ hns-cff.hr, HT 1. HNL], pristupljeno 1. srpnja 2021. * [https://hrnogomet.com/hnl/prvenstvo.php?id=31&lang=hr hrnogomet.com, ''Prvenstvo 2021-2022 – Pregled prvenstva po kolima u 1. HNL], pristupljeno 1. srpnja 2021. * [https://int.soccerway.com/national/croatia/1-hnl/20212022/regular-season/r63295/ int.soccerway.com, ''1. HNL – 2021/2022''] {{izvori|30em}} </small> {{HNL sezone}} {{Hrvatska nogometna natjecanja 2021./22.}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2021-22]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2021./22.| 1]] d3vwue3j4zsrf00y9k2re70la24647h 0 707917 7430692 7417068 2026-04-16T07:47:36Z Wagentje 280533 Slika 2025 7430692 wikitext text/x-wiki {{nogometaš/trener/izbornik | ime = Anel Ahmedhodžić | slika = [[Datoteka:Anel Ahmedhodžić bij Feyenoord (2025).JPG|150px]] | opis slike = Ahmedhodžić [[2025.]] godine | država = {{Z+X|BIH}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[25. ožujka]] [[1999.]] | datum smrti = | visina = 1,90 m | trenutačni klub = [[Feyenoord]] | broj u klubu = 21 | pozicija = [[Branič (nogomet)|branič]] | ugovor = | mlade godine = [[2004.]] – [[2016.]] | juniorski klubovi = [[Malmö FF]] | godina = [[2016.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2022.]] <br> [[2019.]] – [[2020.]] <br> [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2025.]] <br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]<br>[[Malmö FF]]<br> → [[Hobro IK]] (posudba) <br> → [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] (posudba) <br> [[Sheffield United F.C.|Sheffield United]] <br> [[Feyenoord]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}55 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}103 {{0}}{{0}}(11) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2014.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2018.]] <br> [[2019.]] <br> [[2020.]] <br> [[2020.]] – [[2024.]] | reprezentacija = {{Z|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija do 17 godina|Švedska do 17]] <br> {{Z|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija do 19 godina|Švedska do 19]] <br> {{Z|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija do 21 godine|Švedska do 21]] <br> {{Z|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] <br> {{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br>{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 6. kolovoza 2025. }} '''Anel Ahmedhodžić''' ([[Malmö]], [[26. ožujka]] [[1999.]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]ni reprezentativac koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|središnjeg beka]]. Trenutačno igra za [[Feyenoord]]. {{Mrva-biog-nogomet-BiH}} {{GLAVNIRASPORED:Ahmedhodžić, Anel}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Švedski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Malmöa]] [[Kategorija:Nogometaši Nottingham Foresta]] [[Kategorija:Nogometaši Girondins de Bordeauxa]] [[Kategorija:Nogometaši Sheffield Uniteda]] [[Kategorija:Nogometaši Feyenoorda]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] f7ecwkw02s2de9bfki1m287nfoy7jss 0 710666 7430589 7428650 2026-04-15T19:02:55Z ~2026-22560-34 357718 7430589 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Crveni ribiz'' | slika = Ribes rubrum2005-07-17.JPG | slika_opis = ''R. rubrum'' | regnum = [[Plantae]] | phylum = [[Angiospermae]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Saxifragales]] | familia = [[Grossulariaceae]] | genus = ''[[Ribes]]'' | species = ''R. rubrum'' | dvoimeno = ''Ribes rubrum'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linne]] 1753. not Torr. & A. Gray 1840. nor Hook. f. & Thomson 1858. | FCD = 8595 }} '''Crveni ribiz''' ([[latinski|lat]]. Filipus Maxus Stančićus) vrsta je iz roda [[ribiz]]a. Ima porijeklo iz [[Europa|Europe]].<ref> Brennan, Rex M. (1996). „Currants and Gooseberries”. Ур.: Jules Janick; James N. Moore. Fruit Breeding. Vol. II - Vine and Small Fruits. John Wiley & Sons. str. 196. ISBN 0471126756.</ref> Ima puno [[kultivar]]a, a negdje raste i u [[divljina|divljini]].<ref> Morin, Nancy R. „Ribes rubrum ”. Flora of North America (FNA). Missouri Botanical Garden</ref> Crveni ribiz je listopadni [[grm]], koji normalno raste do 1 – 2 m [[visina|visine]], s petokrakim [[list]]ovima spiralno raspoređenim na [[stabljika|stabljici]]. [[Cvijet|Cvjetovi]] su neupadljivi žuto-zeleni, u grozdu 4 – 8 cm, koji sazrijevaju u svijetlo crvene prozirne jestive bobice 8 – 12 mm u promjeru, s 3 – 10 bobica u svakom grozdu. Jedan grm može dati 3 – 4 kg bobica od sredine do kraja [[ljeto|ljeta]].<ref>Lu, Lingdi; Alexander, Crinan. „Ribes rubrum ”. Flora of China. Missouri Botanical Garden</ref> Iako se često uzgaja za [[džem]]ove i [[sok]]ove, slično bijelom ribizu, često se poslužuje sirov ili kao jednostavan dodatak u [[voćna salata|voćnim salatama]] ili sezonskim pićima. U 100 [[gram]]a crvenoga ribiza ima 56 [[kalorija]]. Bogat je izvor [[vitamin C|vitamina C]], dajući 49% dnevnih potreba za tim vitaminom. [[Vitamin K]] je jedini drugi esencijalni [[nutrijent]] sa znatnim sadržajem od 10 % dnevnih potreba. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ribiz]] 3cna0whqiq9fe8u1lw3d0ymraf5qs4p 7430590 7430589 2026-04-15T19:03:17Z Quinlan83 234947 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-22560-34|~2026-22560-34]] ([[User talk:~2026-22560-34|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7428650 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Crveni ribiz'' | slika = Ribes rubrum2005-07-17.JPG | slika_opis = ''R. rubrum'' | regnum = [[Plantae]] | phylum = [[Angiospermae]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Saxifragales]] | familia = [[Grossulariaceae]] | genus = ''[[Ribes]]'' | species = ''R. rubrum'' | dvoimeno = ''Ribes rubrum'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linne]] 1753. not Torr. & A. Gray 1840. nor Hook. f. & Thomson 1858. | FCD = 8595 }} '''Crveni ribiz''' ([[latinski|lat]]. ''Ribes rubrum'') vrsta je iz roda [[ribiz]]a. Ima porijeklo iz [[Europa|Europe]].<ref> Brennan, Rex M. (1996). „Currants and Gooseberries”. Ур.: Jules Janick; James N. Moore. Fruit Breeding. Vol. II - Vine and Small Fruits. John Wiley & Sons. str. 196. ISBN 0471126756.</ref> Ima puno [[kultivar]]a, a negdje raste i u [[divljina|divljini]].<ref> Morin, Nancy R. „Ribes rubrum ”. Flora of North America (FNA). Missouri Botanical Garden</ref> Crveni ribiz je listopadni [[grm]], koji normalno raste do 1 – 2 m [[visina|visine]], s petokrakim [[list]]ovima spiralno raspoređenim na [[stabljika|stabljici]]. [[Cvijet|Cvjetovi]] su neupadljivi žuto-zeleni, u grozdu 4 – 8 cm, koji sazrijevaju u svijetlo crvene prozirne jestive bobice 8 – 12 mm u promjeru, s 3 – 10 bobica u svakom grozdu. Jedan grm može dati 3 – 4 kg bobica od sredine do kraja [[ljeto|ljeta]].<ref>Lu, Lingdi; Alexander, Crinan. „Ribes rubrum ”. Flora of China. Missouri Botanical Garden</ref> Iako se često uzgaja za [[džem]]ove i [[sok]]ove, slično bijelom ribizu, često se poslužuje sirov ili kao jednostavan dodatak u [[voćna salata|voćnim salatama]] ili sezonskim pićima. U 100 [[gram]]a crvenoga ribiza ima 56 [[kalorija]]. Bogat je izvor [[vitamin C|vitamina C]], dajući 49% dnevnih potreba za tim vitaminom. [[Vitamin K]] je jedini drugi esencijalni [[nutrijent]] sa znatnim sadržajem od 10 % dnevnih potreba. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ribiz]] f43669kd0bstojxn44tv58forcao7ze 7430593 7430590 2026-04-15T19:05:33Z ~2026-23368-39 358014 Dvojno ime 7430593 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Crveni ribiz'' | slika = Ribes rubrum2005-07-17.JPG | slika_opis = ''R. rubrum'' | regnum = [[Plantae]] | phylum = [[Angiospermae]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Saxifragales]] | familia = [[Grossulariaceae]] | genus = ''[[Ribes]]'' | species = ''R. rubrum'' | dvoimeno = Filipus Maxus Stancicus | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linne]] 1753. not Torr. & A. Gray 1840. nor Hook. f. & Thomson 1858. | FCD = 8595 }} '''Crveni ribiz''' ([[latinski|lat]]. ''Ribes rubrum'') vrsta je iz roda [[ribiz]]a. Ima porijeklo iz [[Europa|Europe]].<ref> Brennan, Rex M. (1996). „Currants and Gooseberries”. Ур.: Jules Janick; James N. Moore. Fruit Breeding. Vol. II - Vine and Small Fruits. John Wiley & Sons. str. 196. ISBN 0471126756.</ref> Ima puno [[kultivar]]a, a negdje raste i u [[divljina|divljini]].<ref> Morin, Nancy R. „Ribes rubrum ”. Flora of North America (FNA). Missouri Botanical Garden</ref> Crveni ribiz je listopadni [[grm]], koji normalno raste do 1 – 2 m [[visina|visine]], s petokrakim [[list]]ovima spiralno raspoređenim na [[stabljika|stabljici]]. [[Cvijet|Cvjetovi]] su neupadljivi žuto-zeleni, u grozdu 4 – 8 cm, koji sazrijevaju u svijetlo crvene prozirne jestive bobice 8 – 12 mm u promjeru, s 3 – 10 bobica u svakom grozdu. Jedan grm može dati 3 – 4 kg bobica od sredine do kraja [[ljeto|ljeta]].<ref>Lu, Lingdi; Alexander, Crinan. „Ribes rubrum ”. Flora of China. Missouri Botanical Garden</ref> Iako se često uzgaja za [[džem]]ove i [[sok]]ove, slično bijelom ribizu, često se poslužuje sirov ili kao jednostavan dodatak u [[voćna salata|voćnim salatama]] ili sezonskim pićima. U 100 [[gram]]a crvenoga ribiza ima 56 [[kalorija]]. Bogat je izvor [[vitamin C|vitamina C]], dajući 49% dnevnih potreba za tim vitaminom. [[Vitamin K]] je jedini drugi esencijalni [[nutrijent]] sa znatnim sadržajem od 10 % dnevnih potreba. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ribiz]] be17ojhdqh06u35os3imgipiko4mtxo 0 716092 7430643 7430025 2026-04-15T21:26:59Z ~2026-17532-03 355560 /* Pregled serije */ 7430643 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Kumovi | slika = Kumovi logo.jpg | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}} | autor = [[Dea Matas]]<br>[[Nataša Buljan]] <small>(prvih 40 epizoda)</small> | razvoj = | redatelj = [[Darko Drinovac]]<br>[[Robert Orhel]]<br>[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]<br>[[Zoran Margetić]] | scenarist = [[Tomislav Hrpka]]<br>[[Milijan Ivezić]]<br>[[Vedrana Klepica]]<br>[[Nikola Šimić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Zrinka Pavlić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Daria Stilin]] <small>(sezona 1)</small><br>[[Irena Jakelić]] <small>(sezona 1)</small> | glazba = [[Tonči Huljić]] | uvodna_glazba = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]] | glumci = [[Momčilo Otašević]]<br>[[Ana Uršula Najev]]<br>[[Vladimir Tintor]]<br>[[Vedran Mlikota]]<br>[[Milan Štrljić]]<br>[[Olga Pakalović]]<br>[[Nika Barišić]]<br>[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]<br>[[Stojan Matavulj]]<br>[[Barbara Vicković]]<br>[[Radoslava Mrkšić]]<br>[[Mirna Mihelčić]]<br>[[Lovre Kondža]]<br>[[Lara Obad]]<br>[[Ratko Glavina]]<br>[[Ecija Ojdanić]]<br>[[Konstantin Haag]]<br>[[Petra Kraljev]]<br>[[Mijo Kevo]]<br>[[Đorđe Kukuljica]]<br>[[Domagoj Ivanković]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 690+ <!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana --> | broj_sezona = 6 | producent = [[Sanja Tucman]]<br>[[Josip Žuvan]] <small>(kreativni)</small> | izvršni_producent = [[Boris Pavelić]] | urednik = [[Jelena Gotovac]] | lokacija = [[Vrlika]] i okolica<br>[[Novi Zagreb]]<br>[[Zagreb]]<br>[[Sinj]]<br>[[Split]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Ljubljana]] | trajanje_epizode = 45 – 50 minuta | tv_kuća = [[Nova TV]] | ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Nova S]]<br>{{Z|SLO}} [[POP TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]]<br>{{Z|MAK}} [[TV Alfa]] | početak_serije = {{premijera|7|2|2022|l}} | kraj_serije = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi | imdb_id = 16636212 }} '''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] u večernjem terminu.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima "Kumove"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prikazivanja, serija je postigla visoku gledanost u Hrvatskoj,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title="MasterChef" i "Kumovi" najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i u nekim susjednim zemljama.<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /> Snimanje treće sezona završeno je [[25. studenoga]] [[2023.]], nakon čega je Nova TV objavila kako se serija privodi kraju, s ukupno 423 epizode.<ref name=":423 ep.">{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Međutim, u veljači [[2024.]] odlučeno je da će se serija ipak obnoviti za četvrtu sezonu. Snimanja je započelo krajem veljače,<ref name=":10">{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> dok je prikazivanje započelo [[30. travnja]] [[2024.]]<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}</ref> Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024., serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}</ref> Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] emitirana je jubilarka, 500. epizoda. Serija je obnovljena i za šestu sezonu koja se snima od studenoga 2025.<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Fenomen! Glumačka ekipa iz Kumova postala je poput velike obitelji|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/poput-velike-obitelji-glumacka-ekipa-iz-kumova-o-odnosima-ljubavi-i-prijateljstvu---935919.html|access-date=2025-11-08|website=Showbuzz|language=hr}}</ref><ref name=":snimanje.S6">{{Citiranje weba|date=2025-11-13|title=Hit serija Nove TV krenula sa snimanjem novih nastavaka|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114185815/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|archive-date=14. studenoga 2025.|access-date=2025-11-14|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> ''Kumovi'' je druga hrvatska serija po broju epizoda, a prema planu trebala bi imati ukupno više od 642 epizode.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}</ref> == Radnja == [[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije. == Pregled serije == [[Nova TV]] započela je emitiranje serije [[7. veljače]] [[2022.]]<ref name=":3" /> Nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] emitiranje prve sezone privremeno je prekinuto zbog ljetne stanke, tijekom koje su snimani preostali nastavci.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu "Kumova", najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Emitiranje je nastavljeno [[29. kolovoza]],<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak "Kumova" – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a posljednja epizoda prve sezone prikazana je [[16. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Druga sezona počela se prikazivati [[6. veljače]] [[2023.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}</ref> Emitiranje je privremeno obustavljeno [[26. svibnja]] 2023., nakon prikazivanje dvostruke epizode (77. i 78.) zbog ljetne stanke,<ref>{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije "Kumovi"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a nastavljeno je [[4. rujna]] 2023..<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Posljednja epizoda druge sezone prikazana je [[28. prosinca]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije "Kumovi" - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Treća sezona počela je s prikazivanjem [[15. siječnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Od [[18. ožujka]] prikazivane su po dvije epizode dnevno. Završna epizoda treće sezone prikazana je [[29. travnja]] 2024. Serija je obnovljena za četvrtu sezonu u [[Veljača|veljači]] 2024.,<ref name=":10" /> a emitiranje je započelo [[30. travnja]] 2024.<ref name=":5" /> Od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka počela je [[31. svibnja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i trajala do [[2. rujna]], kada je nastavljen ostatak sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije "Kumovi"od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=live|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prvog tjeedna jesenskog emitiranja prikazivane su po dvije epizode dnevno. Finale četvrte sezone prikazano je [[11. studenoga]] 2024. Serija je obnovljena i za petu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}</ref> Snimanje je započelo u listopadu 2024., što je potvrdio i glumac [[Vedran Mlikota]] za magazin "''Ekran''" [[Večernji list|Večernjeg lista]].<ref name=":peta sezona najava">{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}</ref><ref name=":peta sezona snimanje">{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: "Nazdravljamo...''|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Emitiranje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova|url-status=dead|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova}}</ref> Zimska stanka trajala je od [[13. prosinca]] [[2024.]] do [[2. veljače]] [[2025.]] Epizoda 78. planirana za emitiranje [[8. svibnja]] 2025. nije bila prikazana na televiziji zbog posebne emisije povodom izbora novog [[Papa|pape]]. Iako nije emitirana u redovnom terminu, epizoda je objavljena na platformi [[Nova Plus]], a televizijsko emitiranje održano je [[12. svibnja]] 2025. Ljetna stanka trajala je od [[13. svibnja]] do [[31. kolovoza]] [[2025.]],<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-02|title="Kumovi" još idući tjedan na Novoj TV, novi nastavci stižu na jesen|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507132823/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak sezone od [[1. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-26|title=„Kumovi“ se vraćaju 1. rujna u 20:15 s novim zapletima i dobrim starim humorom|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-1-rujna-u-20-15-s-novim-zapletima-i-dobrim-starim-humorom---931068.html|url-status=live|access-date=2025-08-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Kraj sezone je bio [[10. prosinca]]. Iako je peta sezona trebala biti posljednja, šesta sezona je najavljena u rujnu 2025. od strane glumca Lovre Kondže,<ref name=":11" /> a snimanje je započelo u studenome iste godine.<ref name=":snimanje.S6" /> Prikazivanje je počelo 11. prosinca 2025., odmah nakon završetka pete sezone, a dan poslije, 12. prosinca je krenula zimska stanka koja je trajala do [[31. siječnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-28|title=Omiljeni ''Kumovi'' od nedjelje, 1. veljače ponovno na malim ekranima!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/omiljeni-kumovi-od-nedjelje-2-veljace-ponovno-na-malim-ekranima---959996.html|url-status=live|access-date=2026-01-28|website=[[Nova TV (Hrvatska)]]|language=hr}}</ref> {{Pregled serije | infoA = Ljetna stanka | boja1 = #B30E1C | epizode1 = 171 | premijera1 = {{premijera|7|2|2022|l}} | finale1 = {{finale|16|12|2022|l}} | infoA1 = {{nowrap|''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''}} | boja2 = #003C92 | epizode2 = 161 | premijera2 = {{premijera|6|2|2023|l}} | finale2 = {{finale|28|12|2023|l}} | infoA2 = {{nowrap|''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''}} | boja3 = #62C42F | epizode3 = 90 | premijera3 = {{premijera|15|1|2024|l}} | finale3 = {{finale|29|4|2024|l}} | infoA3 = {{nowrap|''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''}} | boja4 = #FFFF00 | epizode4 = 80 | premijera4 = {{premijera|30|4|2024|l}} | finale4 = {{finale|11|11|2024|l}} | infoA4 = {{nowrap|''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''}} | boja5 = #800080 | epizode5 = 140 | premijera5 = {{premijera|12|11|2024|l}} | finale5 = {{finale|10|12|2025|l}} | infoA5 = {{nowrap|''[[13. svibnja]] [[2025.]] – [[31. kolovoza]] [[2025.]]''}} | boja6 = #FF8C00 | epizode6 = 110 | premijera6 = {{premijera|11|12|2025|l}} | finale6 = {{TBA}} | infoA6 = ― }} ==Glumačka postava == ===Glavne uloge=== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Momčilo Otašević]]</small> ! <small>Janko Gotovac</small> | <small>Glavni muški lik, suvlasnik hotela Macan, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ana Uršula Najev]]</small> ! <small>Lucija Akrap Gotovac ''Luce''</small> | <small>Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Tintor]]</small> ! <small>Aljoša Gotovac</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Olga Pakalović]]</small> ! <small>Vesna Gotovac</small> | <small>Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije, šefica kuhinje u hotelu Macan</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Daria Lorenci Flatz]]</small> ! <small>Jadranka Macan</small> | <small>Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vedran Mlikota]]</small> ! <small>Vinko Macan</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Nika Barišić]]</small> ! <small>Lara Cukela<br><small>(''djev. Gotovac)''</small></small> | <small>Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Stojan Matavulj]]</small> ! <small>Zvonimir Akrap ''Zvone''</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Barbara Vicković]]</small> ! <small>Anđela Akrap</small> | <small>Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Radoslava Mrkšić]]</small> ! <small>Ivka Macan</small> | <small>Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mirna Mihelčić]]</small> ! <small>Matija Macan</small> | <small>Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, Martinova zaručnica, bivša načelnica općine Zaglave</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lovre Kondža]]</small> ! <small>Martin Akrap</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, lokalni zabavljač i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin zaručnik, Cvitin otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Petra Kraljev]]</small> ! <small>Milica Skelin<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova supruga</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mijo Kevo]]</small> ! <small>Marko Skelin ''Šank''</small> | <small>Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Miličin suprug, Goranov otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ecija Ojdanić]]</small> ! <small>Mirjana Bogdan</small> | <small>Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Domagoj Ivanković]]</small> ! <small>Josip Kvasina</small> | <small>Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]], a kasnije u [[Norveška|Norvešku]]</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ? |- | <small>[[Marina Redžepović]]</small> ! <small>Šima Mamić Macan</small> | <small>Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra</small> ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Fabijan Pavao Medvešek]]</small> ! <small>Tomislav Cukela ''Tommy''</small> | <small>Stanislavov sin, po zanimanju fotograf, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug, tetak malog Andrije</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Žarko Radić]]</small> ! <small>Stanislav Cukela ''Stanley''</small> | <small>Bivši Župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji se vratio iz Kanade u Zaglave, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Matija Prskalo]]</small> ! <small>Spomenka Crljen</small> | <small>Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Tea Ljubešić]]</small> ! <small>Pere Macan #2</small> | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Zdravko Vukelić]]</small> ! <small>Božo Zovko ''Braco''</small> | <small>Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Andrija Tomić]]</small> ! <small>Goran Aviani</small> | <small>Novi policajac u Zaglavama, Karmelin i Markov izvanbračni sin</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} ====Seriju su napustili==== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Milan Štrljić]]</small> ! <small>Stipan Macan † </small> | <small>Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Lara Obad]]</small> ! <small>Pere Macan #1</small> | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Ratko Glavina]]</small> ! <small>Andrija Akrap ''Dida'' †</small> | <small>Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Stjepan Perić]]</small> ! <small>Vice Vuletić</small> | <small>Povjerenik grada Sinja, Šimin bivši dečko</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Linda Begonja]]</small> ! <small>Jasenka Runje</small> | <small>Glavna negativka četvrte sezone, bivša gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Konstantin Haag]]</small> ! <small>Zlatan Bogdan</small> | <small>Mirjanin i Vinkov izvanbračni sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Jagoda Kumrić|Jagoda Kumrić Haag]]</small> ! <small>Vedrana Bogdan<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |} === Sporedne uloge === {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> |- | <small>[[Boris Svrtan]]</small> ! <small>Vlado Herceg †</small> | <small>Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mladen Vulić]]</small> ! <small>Jure Soldo †</small> | <small>Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Đorđe Kukuljica]]</small> ! <small>Mate Šušnjara †</small> | <small>Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Velimir Čokljat]]</small> ! <small>svećenik</small> | <small>Svećenik u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Dražen Mikulić]]</small> ! <small>Darko Jurić</small> | <small>Glavni policijski inspektor u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mirko Ilibašić]]</small> ! <small>Jure Nimac</small> | <small>Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Toni Malenica]]</small> ! <small>Petar</small> | <small>Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Šime Zanze]]</small> ! <small>Frane Peruša</small> | <small>Mještanin Zaglava</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Irena Matas]]</small> ! <small>Zdenka</small> | <small>Prodavačica na pijaci</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ante Krstulović]]</small> ! <small>Ante</small> | <small>Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Iva Kraljević]]</small> ! <small>Sandra</small> | <small>Antina žena i Tonijeva majka, krojačica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Vlasta Ramljak]]</small> ! <small>Danica Macan<br><small>''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''</small></small> | <small>Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Tena Nemet Brankov]]</small> ! <small>Valentina Anđelini<br><small>''(djev. Herceg)''</small></small> | <small>Bivša Jankova supruga , kći ministra Hercega i Daničina nećakinja</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Anica Kontić]]</small> ! <small>Katarina Bulj ''Kate''</small> | <small>Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Asja Jovanović]]</small> ! <small>Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †</small> | <small>Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ivan Čuić]]</small> ! <small>Nenad Derdić ''Neno''</small> | <small>Šimin bivši dečko</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mirela Brekalo]]</small> ! <small>Kaja Mamić †</small> | <small>Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Nives Celzijus]]</small> ! <small>Iris</small> | <small>Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Davor Sabo]]</small> ! <small>Elvis</small> | <small>Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]</small> ! <small>Alen Lončarić</small> | <small>Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Alen Šalinović]]</small> ! <small>Vedran Kuzmanić ''Kuzma''</small> | <small>Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]</small> ! <small>Fani</small> | <small>Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Slavko Juraga]]</small> ! <small>Jadranko Zovko</small> | <small>Glavni negativac treće i šeste sezone, župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Posavec Tušek]]</small> ! <small>Oliver</small> | <small>Investitor i bivši Jankov šef</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Karmen Sunčana Lovrić]]</small> ! <small>Tonka</small> | <small>Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''</small> ! colspan="2" | ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mara Brkić]]</small> ! <small>Cvita Macan-Akrap</small><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> | <small>Martinova i Matijina kćerka</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Bartol Jaker]]</small> ! <small>Stipe Bogdan</small> | <small>Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Duško Valentić]] †</small> ! <small>Vjekoslav Cukela</small> | <small>Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru</small> ! colspan="3" | !style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Anja Matković]]</small> ! <small>Marina Švarc</small> | <small>Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- |<small>[[Anica Kovačević]]</small> !<small>Hrvojka Runje</small> |<small>Bivša službenica grada Sinja i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Bracina bivša supruga, Jadrankova bivša nevjesta i Katina rođakinja</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Franko Jakovčević]]</small> !<small>Frane Žaja</small> |<small>Novi liječnik u Zaglavama, Perina simpatija</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Alin Antunović]]</small> !<small>Karmela Aviani</small> |<small>Goranova majka, Markova bivša djevojka</small> ! colspan="4" | ! colspan="1" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |} === Gostujuće uloge === * [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač * [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac * [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Jure Jerolimov]] kao poštar Iko Perajica * [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime * [[Dražen Bratulić]] kao doktor * [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena * [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž * [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava * [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde'' * [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči * [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma * [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac * [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac * [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica * [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj * [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama * [[Dijana Vidušin]] kao liječnica * [[Dušan Gojić]] kao liječnik * [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama * [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac * [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović * [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}} * [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u * [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena * [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac * [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka †, Jadrankina majka * [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj * [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj * [[Filip Nola]] kao patolog * [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat * [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin * [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović * [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić u prvoj sezoni, u petoj sezoni se pojavljuje kao Zlatanov odvjetnik{{Efn|Glumac Krunoslav Klabučar igrao je također dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni inspektora Margetića, a u petoj sezoni Zlatanovog odvjetnika.}} * [[Sanja Marin]] kao psihijatrica * [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja * [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik * [[Dean Krivačić]] kao beskućnik * [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac * [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik * [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo * [[Adnan Prohić]] kao policajac * [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef * [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik * [[Lucija Alfier]] kao Vlatka, uposlenica na recepciji u hotelu Macan, bivša poštarica i konobarica u kafiću u [[Sinj]]u{{Efn|Lik koji je u seriji igrala Lucija Alfier, u početku se zvao Brankica, da bi poslije postala Vlatka.}} * [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a * [[Vedran Dakić]] kao Jakov * [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić * [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena * [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist * [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica * [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere * [[Mijo Pavelko]] kao Toma * [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica * [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga * [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica * [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber * [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik * [[Erna Rudnički]] kao Brigita * [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica * [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist * [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka * [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino'' * [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka * [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka * [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak * [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić †, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik * [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet * [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet * [[Tonka Mršić]] kao novinarka * [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica * [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica * [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj raspravi dide Akrapa * [[Tomislav Šalov]] kao utjerivač dugova * [[Petar Baljak]] kao fotograf * [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik * [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica * [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a * [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine * [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra * [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće * [[Gordan Miljanović]] kao Mihovil ''(Miho)'', konobar u Hotelu Macan, bivši konobar u restoranu ''Kod'' ''Klepe'' * [[Dražen Zečić]] kao Dražen Zečić * [[Pero Juričić]] kao Danko †, pacijent koji je bio u bolničkoj sobi s Vinkom * [[Mia Biondić]] kao Maja Košta, predstavnica RUI-ja * [[Vini Juričić]] kao Sara Beller, trenerica * [[Zlatan Zuhrić]] kao Ivica Golemac, Zvonin prijatelj i direktor Sinjskog vodovoda * [[Paško Vukasović]] kao Drago Golemac, Ivičin sin * [[Igor Kovač]] kao Kristijan Mađarević * [[Romina Tonković]] kao Aimee * [[Željko Königsknecht]] kao Helmut * [[Tomislav Čubelić]] kao Tiho * [[Barbara Nola]] kao Natalija Velkovska * [[Filip Radoš]] kao Ilija Šaran * [[Roni Lepej]] kao Mirkan, novi poštar u Zaglavama * [[Zlatko Ožbolt]] kao Jure Delaš, Lucin profesor * [[Dora Dimić Rakar]] kao glas umjetne inteligencije == Vrijeme i mjesto radnje == [[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]] [[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]] Radnja serije odvija se u obližnjem selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska zagora. == Glazba == [[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić & Madre Badessa band|Madre Badessa]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Premijera !Finale |- | rowspan="8" |{{Z+X|SRB}} | rowspan="4" |[[Nova S]] !1. |[[7. lipnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[2. ožujka]] [[2023.]] |- !2. |[[10. srpnja]] [[2023.]]<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona "Kuma": Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[29. veljače]] [[2024.]] |- !3. |[[4. lipnja]] [[2024.]] |[[7. studenog]] [[2024.]] |- !4. |[[3. siječnja]] [[2025.]] |{{TBA}} |- | colspan="4" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |[[Nova Series]] !1. |[[24. ožujka]] [[2023.]] |[[13. rujna]] [[2023.]] |- !2. |[[14. rujna]] [[2023.]] |[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series|url-status=dead|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series}}</ref> |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|SLO}} | rowspan="5" |[[POP TV]]<br>[[Voyo]] !1. |[[19. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}</ref> |[[24. srpnja]] [[2023.]] |- !2. |[[26. srpnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}</ref> |[[15. ožujka]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}</ref> |- !3. | [[17. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}</ref> | [[9. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9">{{Citiranje weba|date=2024-12-20|title=Četrta sezona serije "Botri" kmalu na Pop TV!|trans-title=Četvrta sezona serije "Kumovi" uskoro na Pop TV!|url=https://www.infomiks.si/cetrta-sezona-serije-botri-kmalu-na-pop-tv/|url-status=live|access-date=2025-01-02|website=INFOMIKS|language=sl-SI}}</ref> |- !4. | [[10. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9" /> | [[1. kolovoza]] [[2025.]] |- !5. | [[4. kolovoza]] [[2025.]] | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|BIH}} | rowspan="5" |[[Nova BH]] !1. |[[27. veljače]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu "Kumovi", u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref> |[[23. listopada]] [[2023.]] |- !2. |[[24. listopada]] [[2023.]] |[[26. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh}}</ref> |- !3. | [[27. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh}}</ref> | [[21. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-21|title=petak, 21. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh}}</ref> |- !4. | [[24. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=ponedjeljak, 24. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh}}</ref> | [[27. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-27|title=ponedjeljak, 27. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=27. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> |- !5. | [[28. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-28|title=utorak, 28. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=28. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |{{Z+X|MAK}} | rowspan="3" |Alfa !1. |[[18. rujna]] [[2023.]]<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju "Kumovi"|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}</ref> | {{TBA}} |- !2. | colspan="2" {{TBA}} |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- |} == Adaptacije == Serija je dobila adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu {{ill|RTL (Mađarska)|hu|RTL (Magyarország)}}, pod nazivom ''{{ill|Pokoli rokonok|hu|Pokoli rokonok}}'', a s emitiranjem počela je [[2. siječnja]] [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=17. prosinca 2024.|title= Poloki rokonok - Címlap|url=https://rtl.hu/pokolirokonok|access-date=17. prosinca 2024.|website=www.rtl.hu}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]] * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}} *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html|Popis autora i suradnika 6. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211152842/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html |date=2025-12-12}} * [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus * {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske sapunice]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] i276gf4ssuzbi0phg5slcbme6e62wva 3 721737 7430515 7149721 2026-04-15T14:14:35Z CyberMB vol2 172176 7430515 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2021....''' == Nagrada Sportskih novosti 2020. == Postovani Cybermb i {{S|M3zzz00}}, možete li, citiram sa M3zzz00 [[WP:SZR|SZR-a]]: {{Citat|Pozdrav, je li možeš napraviti N.Č. samo za ovu godinu: "[[Sportaši godine Sportskih novosti 2020.]]" kao i za [[Večernjakova ruža 2020.]]? Pitat ću i Cybermba.}} Ipak Vi ste sportski stručnjak, a on je medijski na neki način sudeći po vašim doprinosima. S poštovanjem, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 21:22, 2. siječnja 2021. (CET) == KK == Kod naziva članaka klubova obično koristimo kratice, vidi [[:Kategorija:Hrvatski košarkaški klubovi]]. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 15:15, 19. siječnja 2021. (CET) == Odg. == Pozdrav [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Uspjeh_je_klju%C4%8D_%C5%BEivota&diff=5723479&diffmode=source Cybermbe], odlično si napravio, onako programersko umjetnički, samo bih dodao redne brojeve po utakmicama. I usput, hoćete li napraviti za Svjetsko i Europsko prvenstvo u rukometu? Lijep pozdrav, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 22:00, 20. siječnja 2021. (CET) :Napravit ću i za Europsko i Svjetsko prvenstvo, malo strpljenja. <br> :Kako idem ovako po natjecanjima, mislim da nema potrebe stavljati i redne brojeve. <br> :u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_rukometna_reprezentacija#Rezultati_i_priznanja_seniorske_mom%C4%8Dadi članku o reprezentaciji] ima popis nekih prijateljskih utakmica i turnira, pa mogu i odatle uzeti izvore ako budem pisao za prijateljske i turnirske utakmice, ali mislim da se to neće lako moći kompletirati, a uvijek je problem naći i točan datum ili dvoranu u kojoj se igralo. <br> :Iza rukometne, mogao bih pojedine i vaterpolske reprezentacije ili drugih sportova (jedno vrijeme sam pisao excel tablicu sa rezultatima reprezentacija u službenim utakmicama, ali sam samo kompletirao nogometnu i mušku rukometnu, trebao bih i to nastaviti). <br> :Također koristim stranice sa rezultatima tipa [http://www.todor66.com/handball/index.html todor66.com] ili [https://www.the-sports.org/handball-s8.html the-sports.org], ali i tu imam problem, jer je većinom na natjecanjima rezultat napisana u obliku '''''pobjednik : poraženi''''', a ne ždrijebom ili natjecateljski određeno '''''domaćin : gost'''''. <br> :Pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:58, 26. siječnja 2021. (CET) == Nazivi derbija == Pozdrav Cybermbe, može li nogometni derbi Osijeka i Dinama nositi naziv [[Panonski derbi]], već imamo [[Jadranski derbi]] (i [[Derbi della Učka]]), pa zašto ne bi za deeni nizinski derbi zvali po Panonskoj nizini kad već postoji derbi po Jadranskom moru? Lijep pozdrav, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 19:17, 28. siječnja 2021. (CET) == Malo hrvatskog == Vidim da stalno radiš ove greške: * Ne razlikuješ crticu (–) od spojnice (-) (pravilna upotreba: [https://pravopis.hr/pravilo/crtica/69/]) ** Minusi se pišu s –, a ne s -. Npr. klub je imao gol razliku –23, a ne -23. * Nepravilno koristiš s/sa (pravilna upotreba: [https://bujicarijeci.com/2013/12/s-ili-sa/g]) * 1980.-ih i sl. (ispravno je 1980.) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:30, 16. veljače 2021. (CET) == Sezone sportskih natjecanja == Nastavno na izmjenu [[Special:Diff/5765364|5765364]] na {{s|Argo Navis|Argovoj}} SZR: prošao sam botom [[:Kategorija:Skupni športski predlošci]] i rekurzivne potkategorije (u prvom sam prolazu prošao samo skupne nogometne predloške, moja omaška). Maknuo sam "Dodatak:" sa još 36 predložaka. Čekam da se wiki-baza osvježi, pa ću pogledati Što vodi ovamo iz par crvenih poveznica na Dodatak: u prijašnjim izmjenama. Ako postoji još kategorija ili predložaka koje sam propustio ispraviti, molim javite. Također, Cybermb, usputna napomena, spominjanje (ping) bota nema svrhu jer suradnik tad ne dobije obavijest. Drugi put molim direktno spomenite suradnika koji upravlja botom. Hvala! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 15:36, 1. ožujka 2021. (CET) == Sezone natjecanja ženskog rukometa == Zašto ti više ne praviš članke o sezonama ženskih rukometnih liga i kupova, pa i o ženskim rukometnim klubovima? Kraljice šoka su došle do uspjeha (znamo svi kakvog) a ti više ništa ne praviš u vezi ženskog rukometa. [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 08:58, 27. ožujka 2021. (CET) :Sve to u redu, ali je malo sramota s tvoje strane, zar te kraljice nisu promjenile tvoje mišljenje o tome što si ženski rukomet zanemario i o tome što si praktično odustao od njega? (Šalim se :)) No opet, što se tiče popisa utakmica ženske reprezentacije, jedva čekam. [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 09:50, 27. ožujka 2021. (CET) == Crvene wp == Može li [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=I._razred_NSP_Koprivnica_1974.%2F75.&type=revision&diff=5854600&oldid=5854562 ovako]? Do sad nismo izbjegavali stvarati crvene wp. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 13:56, 19. travnja 2021. (CEST) == 3. HNL Istok == Može pomoć? Nije mi jasno zašto imamo {{kat:|3. HNL - Istok (NS Osijek) po sezonama}} i {{kat:|3. HNL - Istok (NS Osijek / NS Sjever) po sezonama}}. Gdje da stavim članak [[3. HNL – Istok 2020./21.]] kojeg sam upravo stvorio? --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 13:15, 15. srpnja 2021. (CEST) == Druga liga == Možeš li, molim te, provjeriti u izvoru: Iljo Dominković: 70 godina NK "Sloga", Tolisa : (1947. – 2017.) da li se tamo navodi da se [[Druga nogometna liga Federacije BiH 2000./01.|ova liga]] zove Druga liga Federacije BiH Centar 1, a ne Druga liga Herceg-Bosne Centar 1 jer znam da je bila [[Druga nogometna liga Herceg-Bosne|Druga liga Herceg-Bosne Centar 2]]. NS FBiH je osnovan tek 2002. —[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 22:08, 16. rujna 2021. (CEST) : Uglavnom, nije baš jasno i možemo samo nagađati kako se liga zvala. : Lako što nema na internetu, već nema ni monografija gdje bi se moglo ispratiti to vrijeme. Mislim da osim Širokog, Tomislava i par klubova iz Bosanske Posavine niti jedan klub koji je igrao HB-lige nema monografije. Čak ni Zrinjski. Šteta. I još Slobodna Dalmacija nikad objaviti do kraja svoju arhivu, ima samo 1994. i veći dio rezultata prve sezone Prve lige HB.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 21:16, 6. listopada 2021. (CEST) == Rsssf/2021 == Možda će te zanimati: Napravio sam {{pp|Rsssf/2021}} koji stvara wp na [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2021.html rsssf.com za sezonu 2020./21.] (taj najčešće koristim). Već u sebi ima kod koji na temelju nivoa odabire anchor i naziv sekcije na stranici. Primjer: <nowiki>{{Rsssf/2021|level=3|date=2021-11-12}}</nowiki> daje {{Rsssf/2021|level=3|date=2021-11-12}}. Dodao sam i dokumentaciju, pa parametre možeš dodati preko botunića za dodavanje predložaka (ikona slagalice). -—[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 09:57, 12. studenoga 2021. (CET) Usput, kategorizirao sam hrvatske nogometne teme po županijama: [[:Kategorija:Nogomet u Hrvatskoj po županijama]]. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 10:09, 12. studenoga 2021. (CET) : Ja sam neka natjecanja u neovisnoj Hrvatskoj koja su bila u 2 županije kategorizirao pod obje. Ali, ako su pokrivala 3 ili 4 županije, nisam ih kategorizirao po županijama, nije mi imalo smisla. Pa možda možeš tako nekako. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 21:54, 13. studenoga 2021. (CET) : Da, može i s 3 članka. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 13:51, 14. studenoga 2021. (CET) == II. == Ima li neki razlog zašto je [[II. Hrvatska nogometna liga – Zapad 1988./89.]], a ne "2. ...". Ne bi htio uniformirati naslova prije nego pitam autora. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 11:42, 15. prosinca 2021. (CET) {{ArhivKraj}} [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:32, 2. svibnja 2022. (CEST) 95cbzaq2qq0cdznosbmbeqoxrpsyb2z 0 724150 7430668 7286462 2026-04-16T01:56:25Z Ton963 315493 7430668 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga]] |sezona = 2022./23. |slika = |opis = |prvaci = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |promovirani = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |degradirani = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka 2023./24.|UEFA Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.|UEFA Europska konferencijska liga]] |kvalifikanti kup2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br>[[NK Osijek|Osijek]]<br>[[HNK Rijeka|Rijeka]] |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 180 |golova = 445 |najbolji strijelac = 19 pogodaka: <br> {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]) |najveća domaća pobjeda = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 5:1 [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] (4. rujna 2022.) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 4:0 [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] (26. veljače 2023.) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 4:0 [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] (15. travnja 2023.) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 4:0 [[HNK Šibenik|Šibenik]] (14. svibnja 2023.) |najveća gostujuća pobjeda = [[HNK Rijeka|Rijeka]] 2:7 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (13. studenog 2022.) |najefikasnija utakmica = [[HNK Rijeka|Rijeka]] 2:7 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (13. studenog 2022.) <br> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] 5:4 [[NK Istra 1961|Istra 1961]] (10. ožujka 2023.) |pobjednički niz = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>(8 utakmica) |niz neporaženosti = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br>(13 utakmica) |niz poraza = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]<br>[[HNK Šibenik|Šibenik]] <br>(5 utakmica) |najveća posjećenost = |najmanja posjećenost = |ukupna posjećenost = |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] |sljedeća sezona = [[HNL 2023./24.|2023./24.]] |Doigravanje za 1.hnl = }} '''Hrvatska nogometna liga 2022./23.''' (službeno: '''SuperSport Hrvatska nogometna liga''') je 32. sezona [[Hrvatska nogometna liga|HNL]] koja je započela [[15. srpnja]] [[šport u 2022.|2022.]], a završila [[28. svibnja]] [[šport u 2023.|2023.]] Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio.<ref name="Raspored HNL">[https://hnl.hr/supersport-hnl/raspored-i-rezultati/ RASPORED I REZULTATI], pristupljeno 28. srpnja 2022.</ref> <br> Branitelj naslova prvaka je [[Zagreb|zagrebački]] [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref>[https://prvahnl.hr/news/24113/dinamo-slavio-u-sibeniku-obranio-naslov-prvaka/ prvahnl.hr, ''DINAMO SLAVIO U ŠIBENIKU, OBRANIO NASLOV PRVAKA!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220515233938/https://prvahnl.hr/news/24113/dinamo-slavio-u-sibeniku-obranio-naslov-prvaka/ |date=15. svibnja 2022. }}, objavljeno 15. svibnja 2022., preuzeto 22. lipnja 2022.</ref> == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski partner !!Glavni sponzor |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||<center>24.851</center> ||{{Z|HRV}} [[Igor Bišćan]] ||{{Z|HRV}} [[Dominik Livaković]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||PSK |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||<center>4536</center> ||{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]]||{{Z|BIH}} [[Aleksandar Jovičić]] ||{{Z|NJE}} [[Alpas]]||Admiral Bet |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||<center>33.987</center> ||{{Z|HRV}} [[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]] ||{{Z|HRV}} [[Lovre Kalinić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron]]||[[Tommy]] |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||<center>9921</center> ||{{Z|ŠPA}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]]||{{Z|HRV}} [[Slavko Blagojević]] ||{{Z|ŠPA}} [[Kelme]]||Germania |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>3690</center> ||{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]]||{{Z|HRV}} [[Josip Pivarić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron]]||– |- |[[NK Osijek|Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Stadion Gradski vrt]] ||<center>18.856</center> ||{{Z|HRV}} [[Stjepan Tomas]]||{{Z|HRV}} [[Mihael Žaper]] ||{{Z|MAĐ}} [[2Rule]] ||Mészáros és Mészáros Kft. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||<center>8191</center> ||{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] ||{{Z|HRV}} [[Nediljko Labrović]]||{{Z|ŠPA}} [[Joma]]||Sava Osiguranje |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ||[[Koprivnica]] ||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]] ||<center>3054</center> ||{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Božić]]||{{Z|NJE}} [[Jako]]||Belupo ([[Podravka]]) |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||[[Šibenik]] ||[[Stadion Šubićevac]] ||<center>3701</center> ||{{Z|AUT}} [[Damir Čanadi]]||{{Z|HRV}} [[Mario Ćurić]]||{{Z|ITA}} [[Macron]]||Favbet |- |[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] ||[[Varaždin]] ||[[Stadion Varteks]] ||<center>8818</center> ||{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]]||{{Z|HRV}} [[Igor Postonjski]]||{{Z|ITA}} [[Legea]] ||BURA VENTURES |- |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" |- ! Momčad ! Bivši trener ! Razlog odlaska ! Datum odlaska ! Novi trener ! Datum imenovanja ! Pozicija |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|HRV}} [[Dean Računica]] |Ostavka |21. svibnja 2022.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/racunica-nakon-poraza-od-dinama-najavio-odlazak-s-klupe-sibenika-nema-nastavka---724256.html, ''Računica nakon poraza od Dinama najavio odlazak s klupe Šibenika: "Nema nastavka!"''], pristupljeno 22. lipnja 2022.</ref> |{{Z|AUT}} [[Damir Čanadi]] |7. lipnja 2022.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2022/06/07/sluzbeno-damir-canadi-novi-je-glavni-trener-a-dario-dabac-novi-je-sportski-direktor-sibenika/, ''SLUŽBENO: DAMIR ČANADI NOVI JE GLAVNI TRENER, A DARIO DABAC NOVI JE SPORTSKI DIREKTOR ŠIBENIKA!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220626003135/https://hnk-sibenik.hr/2022/06/07/sluzbeno-damir-canadi-novi-je-glavni-trener-a-dario-dabac-novi-je-sportski-direktor-sibenika/ |date=26. lipnja 2022. }}, pristupljeno 22. lipnja 2022</ref> |<center>Predsezona |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] |Sporazumni raskid |28. svibnja 2022.<ref>[https://nk-rijeka.hr/goran-tomic-vise-nije-trener-rijeke/, ''Goran Tomić više nije trener Rijeke''], pristupljeno 22. lipnja 2022.</ref> |{{Z|HRV}} [[Dragan Tadić]] i {{Z|HRV}} [[Fausto Budicin]] |20. lipnja 2022.<ref>[https://nk-rijeka.hr/dragan-tadic-i-fausto-budicin-vodit-ce-rijeku-u-novoj-sezoni/, ''Dragan Tadić i Fausto Budicin vodit će Rijeku u novoj sezoni''], pristupljeno 22. lipnja 2022.</ref> |<center>Predsezona |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|HRV}} [[Dragan Tadić]] |Sporazumni raskid |16. kolovoza 2022.<ref>[https://nk-rijeka.hr/dragan-tadic-vise-nije-trener-hnk-rijeka/, ''Dragan Tadić više nije trener HNK Rijeka''], pristupljeno 22. kolovoza 2022.</ref> |{{Z|HRV}} [[Fausto Budicin]] |16. kolovoza 2022. |<center>9. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] |Otpušten |26. kolovoza 2022.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/samir-toplak-i-branko-ladjevic-vise-nisu-treneri-gorice/1648, ''Samir Toplak i Branko Lađević više nisu treneri Gorice''], pristupljeno 27. kolovoza 2022.</ref> |{{Z|MAK}} [[Igor Angelovski]] |27. kolovoza 2022.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/igor-angelovski-novi-je-trener-gorice/1649, ''Igor Angelovski novi je trener Gorice''], pristupljeno 27. kolovoza 2022.</ref> |<center>9. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] |Otpušten |29. kolovoza 2022.<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/32661/nenad-bjelica-razrijesen-duznosti-sportskog-direktora-i-trenera-nk-osijek/, ''NENAD BJELICA RAZRIJEŠEN DUŽNOSTI SPORTSKOG DIREKTORA I TRENERA NK OSIJEK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020033439/https://nk-osijek.hr/vijesti/32661/nenad-bjelica-razrijesen-duznosti-sportskog-direktora-i-trenera-nk-osijek/,/ |date=20. listopada 2022. }}, pristupljeno 1. rujna 2022.</ref> |{{Z|AUT}} [[Rene Poms]] |1. rujna 2022.<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/32664/reneu-pomsu-ovlasti-glavnog-trenera-prve-momcadi-nk-osijek/, ''RENEU POMSU OVLASTI GLAVNOG TRENERA PRVE MOMČADI NK OSIJEK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220908063257/https://nk-osijek.hr/vijesti/32664/reneu-pomsu-ovlasti-glavnog-trenera-prve-momcadi-nk-osijek/,/ |date=8. rujna 2022. }}, pristupljeno 1. rujna 2022.</ref> |<center>5. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|HRV}} [[Fausto Budicin]] |Otpušten |4. rujna 2022. |{{Z|ITA}} [[Serse Cosmi]] |4. rujna 2022.<ref>[https://nk-rijeka.hr/serse-cosmi-novi-trener-hnk-rijeka/, ''Serse Cosmi novi trener HNK Rijeka''], pristupljeno 7. rujna 2022.</ref> |<center>10. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |{{Z|LIT}} [[Valdas Dambrauskas]] |Sporazumni raskid |12. rujna 2022. |{{Z|BIH}} [[Mislav Karoglan]] |12. rujna 2022. |<center>4. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|AUT}} [[Damir Čanadi]] |Sporazumni raskid |24. rujna 2022. |{{Z|HRV}} [[Mario Cvitanović]] |24. rujna 2022. |<center>7. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|ITA}} [[Serse Cosmi]] |Sporazumni raskid |13. studenoga 2022. |{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] |25. studenoga 2022. |<center>8. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|MAK}} [[Igor Angelovski]] |Sporazumni raskid |13. studenoga 2022. |{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]] |28. studenoga 2022. |<center>10. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |{{Z|BIH}} [[Mislav Karoglan]] |Sporazumni raskid |31. prosinca 2022. |{{Z|HRV}} [[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]] |31. prosinca 2022. |<center>2. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|HRV}} [[Mario Cvitanović]] |Otpušten |31. siječnja 2023. |{{Z|AUT}} [[Damir Čanadi]] |31. siječnja 2023. |<center>9. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|AUT}} [[Rene Poms]] |Otpušten |2. ožujka 2023. |{{Z|HRV}} [[Borimir Perković]] |2. ožujka 2023. |<center>3. |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Ante Čačić]] |Otpušten |6. travnja 2023. |{{Z|HRV}} [[Igor Bišćan]] |6. travnja 2023. |<center>1. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|HRV}} [[Borimir Perković]] |Sporazumni raskid |22. travnja 2023. |{{Z|HRV}} [[Stjepan Tomas]] |24. travnja 2023. |<center>4. |} == Stadioni == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ! [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[Stadion Aldo Drosina]] |- | Kapacitet: 24.851 | Kapacitet: 4536 | Kapacitet: 33.987 | Kapacitet: 9921 |- | [[Datoteka:Stadion Maksimir in February 2019.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadium Radnik in Velika Gorica, Croatia.png|240px]] | [[Datoteka:2010 IAAF Continental Cup - Poljud, Split.JPG|240px]] | [[Datoteka:Aldo Drosina Stadium 2011-02-19.JPG|240px]] |- ! [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=450 |caption='''HNL 2022./23.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.743576 |long=15.896101 |label=[[HNK Šibenik|Šibenik]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942 |long=16.3472 |label=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |position=left}} }} ! [[NK Osijek|Osijek]] |- | [[Stadion Kranjčevićeva]] | [[Stadion Gradski vrt]] |- | Kapacitet: 3690 | Kapacitet: 18.856 |- | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadion NK Osijek 2 rujna 2008.jpg|240px]] |- ! [[HNK Rijeka|Rijeka]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ! [[HNK Šibenik|Šibenik]] ! [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |- | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Šubićevac]] | [[Stadion Varteks]] |- | Kapacitet: 8191 | Kapacitet: 3054 | Kapacitet: 3701 | Kapacitet: 8818 |- | [[Datoteka:Rujevica stadium, Rijeka, Croatia.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadion Slaven Belupa - panoramio.jpg|240px]] | [[Datoteka: Stadion Šubićevac, Šibenik (1).jpg|240px]] | [[Datoteka:Stade Varteks.JPG|240px]] |- |} </center> == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=32 hnl.hr] |team1=DIN |team2=HAJ |team3=OSI |team4=RIJ |team5=IST |team6=VAR |team7=LOK |team8=SLA |team9=GOR |team10=ŠIB |result1=CL2Q |result2=ECL3Q |result3=ECL3Q |result4=ECL3Q |result10=REL |update=complete |win_DIN=24|draw_DIN=9 |loss_DIN=3 |gf_DIN=81|ga_DIN=28 |win_GOR=7 |draw_GOR=11|loss_GOR=18|gf_GOR=36|ga_GOR=50 |win_HAJ=21|draw_HAJ=8 |loss_HAJ=7 |gf_HAJ=65|ga_HAJ=41 |win_IST=11|draw_IST=13|loss_IST=12|gf_IST=36|ga_IST=38 |win_LOK=11|draw_LOK=10|loss_LOK=15|gf_LOK=45|ga_LOK=50 |win_OSI=13|draw_OSI=11|loss_OSI=12|gf_OSI=46|ga_OSI=41 |win_SLA=10|draw_SLA=13|loss_SLA=13|gf_SLA=27|ga_SLA=46 |win_RIJ=14|draw_RIJ=7 |loss_RIJ=15|gf_RIJ=44|ga_RIJ=44 |win_ŠIB=5 |draw_ŠIB=12|loss_ŠIB=19|gf_ŠIB=24|ga_ŠIB=56 |win_VAR=12|draw_VAR=10|loss_VAR=14|gf_VAR=41|ga_VAR=51 |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<ref>Hajduk se kvalificirao za [[UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.|3. kvalifikacijsko kolo UEFA Europske konferencijske lige 2023./24.]] tako što je osvojio [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.]]</ref> |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |name_ŠIB=[[HNK Šibenik|Šibenik]] |name_VAR=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |res_col_header=QR |col_CL2Q=green1 |text_CL2Q=[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|UEFA Liga prvaka]] |col_ECL3Q=yellow1 |text_ECL3Q=[[UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.|UEFA Europska konferencijska liga]] |col_REL=red1 |text_REL=[[1. NL 2023./24.|1. NL]] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == {{col-begin}} {{col-2}} ===Prva polovica=== {{#invoke:sports results|main | source = [https://web.archive.org/web/20230602094649/https://hnl.hr/statistika/rezultati/ SuperSport HNL] | update = complete | a_note = yes | matches_style = FBR | team1 = DIN | team2 = GOR | team3 = HAJ | team4 = IST | team5 = LOK | team6 = OSI | team7 = RIJ | team8 = SLA | team9 = ŠIB | team10 = VAR | name_DIN = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | name_GOR = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] | name_HAJ = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | name_IST = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] | name_LOK = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | name_OSI = [[NK Osijek|Osijek]] | name_RIJ = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | name_SLA = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | name_ŠIB = [[HNK Šibenik|Šibenik]] | name_VAR = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | match_DIN_GOR = 0:0 | match_DIN_HAJ = [[Vječni derbi|4:1]] | match_DIN_IST = 4:1 | match_DIN_LOK = 3:2 | match_DIN_OSI = 5:2 | match_DIN_RIJ = 3:1 | match_DIN_SLA = 4:1 | match_DIN_ŠIB = 3:0 | match_DIN_VAR = 3:1 | match_GOR_DIN = 0:1 | match_GOR_HAJ = 0:1 | match_GOR_IST = 0:2 | match_GOR_LOK = 3:2 | match_GOR_OSI = 0:1 | match_GOR_RIJ = 0:2 | match_GOR_SLA = 1:1 | match_GOR_ŠIB = 0:0 | match_GOR_VAR = 0:0 | match_HAJ_DIN = [[Vječni derbi|1:1]] | match_HAJ_GOR = 3:1 | match_HAJ_IST = 2:2 | match_HAJ_LOK = 2:1 | match_HAJ_OSI = 3:1 | match_HAJ_RIJ = [[Jadranski derbi|2:0]] | match_HAJ_SLA = 5:1 | match_HAJ_ŠIB = 2:1 | match_HAJ_VAR = 2:1 | match_IST_DIN = 1:0 | match_IST_GOR = 1:0 | match_IST_HAJ = 0:2 | match_IST_LOK = 1:2 | match_IST_OSI = 1:0 | match_IST_RIJ = 1:1 | match_IST_SLA = 0:0 | match_IST_ŠIB = 0:0 | match_IST_VAR = 1:2 | match_LOK_DIN = 1:2 | match_LOK_GOR = 2:1 | match_LOK_HAJ = 2:2 | match_LOK_IST = 2:0 | match_LOK_OSI = 2:1 | match_LOK_RIJ = 3:1 | match_LOK_SLA = 0:1 | match_LOK_ŠIB = 1:1 | match_LOK_VAR = 1:2 | match_OSI_DIN = 1:0 | match_OSI_GOR = 2:1 | match_OSI_HAJ = 2:1 | match_OSI_IST = 2:0 | match_OSI_LOK = 4:1 | match_OSI_RIJ = 1:1 | match_OSI_SLA = 0:0 | match_OSI_ŠIB = 1:1 | match_OSI_VAR = 2:2 | match_RIJ_DIN = 2:7 | match_RIJ_GOR = 1:1 | match_RIJ_HAJ = [[Jadranski derbi|0:1]] | match_RIJ_IST = 0:1 | match_RIJ_LOK = 3:0 | match_RIJ_OSI = 0:3 | match_RIJ_SLA = 0:1 | match_RIJ_ŠIB = 0:0 | match_RIJ_VAR = 1:2 | match_SLA_DIN = 1:5 | match_SLA_GOR = 2:1 | match_SLA_HAJ = 2:2 | match_SLA_IST = 0:3 | match_SLA_LOK = 0:0 | match_SLA_OSI = 0:4 | match_SLA_RIJ = 2:1 | match_SLA_ŠIB = 0:0 | match_SLA_VAR = 1:0 | match_ŠIB_DIN = 1:2 | match_ŠIB_GOR = 1:1 | match_ŠIB_HAJ = 1:1 | match_ŠIB_IST = 0:0 | match_ŠIB_LOK = 2:1 | match_ŠIB_OSI = 0:2 | match_ŠIB_RIJ = 0:1 | match_ŠIB_SLA = 0:2 | match_ŠIB_VAR = 1:2 | match_VAR_DIN = 1:1 | match_VAR_GOR = 2:1 | match_VAR_HAJ = 0:2 | match_VAR_IST = 1:1 | match_VAR_LOK = 0:0 | match_VAR_OSI = 4:1 | match_VAR_RIJ = 0:3 | match_VAR_SLA = 0:1 | match_VAR_ŠIB = 2:2 }} {{col-2}} ===Druga polovica=== {{#invoke:sports results|main | source = [https://web.archive.org/web/20230602094649/https://hnl.hr/statistika/rezultati/ SuperSport HNL] | update = complete | a_note = yes | matches_style = FBR | team1 = DIN | team2 = GOR | team3 = HAJ | team4 = IST | team5 = LOK | team6 = OSI | team7 = RIJ | team8 = SLA | team9 = ŠIB | team10 = VAR | name_DIN = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | name_GOR = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] | name_HAJ = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | name_IST = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] | name_LOK = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | name_OSI = [[NK Osijek|Osijek]] | name_RIJ = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | name_SLA = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | name_ŠIB = [[HNK Šibenik|Šibenik]] | name_VAR = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | match_DIN_GOR = 4:1 | match_DIN_HAJ = [[Vječni derbi|4:0]] | match_DIN_IST = 1:0 | match_DIN_LOK = 2:1 | match_DIN_OSI = 1:1 | match_DIN_RIJ = 1:0 | match_DIN_SLA = 4:0 | match_DIN_ŠIB = 4:0 | match_DIN_VAR = 2:0 | match_GOR_DIN = 1:1 | match_GOR_HAJ = 0:0 | match_GOR_IST = 5:4 | match_GOR_LOK = 1:0 | match_GOR_OSI = 2:0 | match_GOR_RIJ = 1:0 | match_GOR_SLA = 0:0 | match_GOR_ŠIB = 0:3 | match_GOR_VAR = 5:2 | match_HAJ_DIN = [[Vječni derbi|0:0]] | match_HAJ_GOR = 2:1 | match_HAJ_IST = 2:2 | match_HAJ_LOK = 3:4 | match_HAJ_OSI = 3:0 | match_HAJ_RIJ = 1:2 | match_HAJ_SLA = 1:0 | match_HAJ_ŠIB = 3:0 | match_HAJ_VAR = 2:0 | match_IST_DIN = 0:0 | match_IST_GOR = 1:0 | match_IST_HAJ = 3:0 | match_IST_LOK = 0:0 | match_IST_OSI = 1:0 | match_IST_RIJ = 0:2 | match_IST_SLA = 1:1 | match_IST_ŠIB = 3:0 | match_IST_VAR = 2:1 | match_LOK_DIN = 1:2 | match_LOK_GOR = 2:2 | match_LOK_HAJ = 0:3 | match_LOK_IST = 3:1 | match_LOK_OSI = 1:0 | match_LOK_RIJ = 1:2 | match_LOK_SLA = 1:0 | match_LOK_ŠIB = 1:0 | match_LOK_VAR = 1:1 | match_OSI_DIN = 0:0 | match_OSI_GOR = 2:0 | match_OSI_HAJ = 0:2 | match_OSI_IST = 1:0 | match_OSI_LOK = 2:2 | match_OSI_RIJ = 1:1 | match_OSI_SLA = 0:0 | match_OSI_ŠIB = 0:0 | match_OSI_VAR = 0:1 | match_RIJ_DIN = 1:2 | match_RIJ_GOR = 2:0 | match_RIJ_HAJ = 2:0 | match_RIJ_IST = 2:2 | match_RIJ_LOK = 2:0 | match_RIJ_OSI = 1:1 | match_RIJ_SLA = 0:1 | match_RIJ_ŠIB = 1:0 | match_RIJ_VAR = 3:1 | match_SLA_DIN = 1:1 | match_SLA_GOR = 1:1 | match_SLA_HAJ = 0:1 | match_SLA_IST = 2:0 | match_SLA_LOK = 0:0 | match_SLA_OSI = 2:1 | match_SLA_RIJ = 1:3 | match_SLA_ŠIB = 0:1 | match_SLA_VAR = 1:1 | match_ŠIB_DIN = 2:1 | match_ŠIB_GOR = 0:4 | match_ŠIB_HAJ = 2:3 | match_ŠIB_IST = 0:0 | match_ŠIB_LOK = 0:4 | match_ŠIB_OSI = 1:4 | match_ŠIB_RIJ = 1:2 | match_ŠIB_SLA = 3:1 | match_ŠIB_VAR = 0:2 | match_VAR_DIN = 1:3 | match_VAR_GOR = 2:1 | match_VAR_HAJ = 1:4 | match_VAR_IST = 0:0 | match_VAR_LOK = 0:0 | match_VAR_OSI = 1:3 | match_VAR_RIJ = 2:0 | match_VAR_SLA = 1:0 | match_VAR_ŠIB = 2:0 }} {{col-end}} == Statistike == === Golovi === <small>Izvor: [https://web.archive.org/web/20230608174642/https://hns-cff.hr/natjecanja/supersport-hnl/ SuperSport HNL]</small> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto !Igrač !Momčad !Golovi |- |1. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] |align="left"|[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |19 |- |2. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Matija Frigan]] |align="left"|[[HNK Rijeka|Rijeka]] |14 |- |rowspan="3"|3. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Fran Brodić]] |align="left"|[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |rowspan="3"|12 |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Luka Ivanušec]] |align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |align="left"|{{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]] |align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] |- |6 |align="left"|{{Z|HRV}} [[Ante Erceg]] |align="left"|[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |11 |- |rowspan="2"|7. |align="left"|{{Z|SLO}} [[Jan Mlakar]] |align="left"|[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |rowspan="2"|10 |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Bruno Petković]] |align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |9 |align="left"|{{Z|HRV}} [[Sandro Kulenović]] |align="left"|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |9 |- |rowspan="4"|10. |align="left"|{{Z|ALŽ}} [[Mounsef Bakrar]] |align="left"|[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |rowspan="4"|8 |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] |align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Mijo Caktaš]] |align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] |align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |} == Povezani članci == * [[1. NL 2022./23.]] * [[2. NL 2022./23.]] * [[3. NL 2022./23.]] * [[5. rang HNL-a 2022./23.]] * [[6. rang HNL-a 2022./23.]] * [[7. rang HNL-a 2022./23.]] * [[8. rang HNL-a 2022./23.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup 2022./23.]] == Vanjske poveznice == * [https://hnl.hr/ hnl.hr] * [https://www.sofascore.com/hr/turnir/nogomet/croatia/hnl/170 ''HNL - Statistika''] * [https://hns-cff.hr/natjecanja/supersport-hnl/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/insideuefa/national-associations/cro/domestic/league/1030/ uefa.com, stranica lige] == Izvori == {{izvori}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2022-23]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2022./23.| 1 HNL]] 24kt22dm01vffs6cdv83skyic1p0klo 7430720 7430668 2026-04-16T09:31:31Z Panasko 203327 7430720 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga]] |sezona = 2022./23. |slika = |opis = |prvaci = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |promovirani = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |degradirani = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka 2023./24.|UEFA Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.|UEFA Europska konferencijska liga]] |kvalifikanti kup2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br>[[NK Osijek|Osijek]]<br>[[HNK Rijeka|Rijeka]] |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 180 |golova = 445 |najbolji strijelac = 19 pogodaka: <br> {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]) |najveća domaća pobjeda = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 5:1 [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] (4. rujna 2022.) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 4:0 [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] (26. veljače 2023.) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 4:0 [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] (15. travnja 2023.) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 4:0 [[HNK Šibenik|Šibenik]] (14. svibnja 2023.) |najveća gostujuća pobjeda = [[HNK Rijeka|Rijeka]] 2:7 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (13. studenog 2022.) |najefikasnija utakmica = [[HNK Rijeka|Rijeka]] 2:7 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (13. studenog 2022.) <br> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] 5:4 [[NK Istra 1961|Istra 1961]] (10. ožujka 2023.) |pobjednički niz = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>(8 utakmica) |niz neporaženosti = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br>(13 utakmica) |niz poraza = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]<br>[[HNK Šibenik|Šibenik]] <br>(5 utakmica) |najveća posjećenost = |najmanja posjećenost = |ukupna posjećenost = |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] |sljedeća sezona = [[HNL 2023./24.|2023./24.]] |Doigravanje za 1.hnl = }} '''Hrvatska nogometna liga 2022./23.''' (službeno: '''SuperSport Hrvatska nogometna liga''') je 32. sezona [[Hrvatska nogometna liga|HNL]] koja je započela [[15. srpnja]] [[šport u 2022.|2022.]], a završila [[28. svibnja]] [[šport u 2023.|2023.]] Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio.<ref name="Raspored HNL">[https://hnl.hr/supersport-hnl/raspored-i-rezultati/ RASPORED I REZULTATI], pristupljeno 28. srpnja 2022.</ref> <br> Branitelj naslova prvaka je [[Zagreb|zagrebački]] [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref>[https://prvahnl.hr/news/24113/dinamo-slavio-u-sibeniku-obranio-naslov-prvaka/ prvahnl.hr, ''DINAMO SLAVIO U ŠIBENIKU, OBRANIO NASLOV PRVAKA!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220515233938/https://prvahnl.hr/news/24113/dinamo-slavio-u-sibeniku-obranio-naslov-prvaka/ |date=15. svibnja 2022. }}, objavljeno 15. svibnja 2022., preuzeto 22. lipnja 2022.</ref> == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski partner !!Glavni sponzor |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||<center>24.851</center> ||{{Z|HRV}} [[Igor Bišćan]] ||{{Z|HRV}} [[Dominik Livaković]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||PSK |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||<center>4536</center> ||{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]]||{{Z|BIH}} [[Aleksandar Jovičić]] ||{{Z|NJE}} [[Alpas]]||Admiral Bet |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||<center>33.987</center> ||{{Z|HRV}} [[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]] ||{{Z|HRV}} [[Lovre Kalinić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||[[Tommy]] |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||<center>9921</center> ||{{Z|ŠPA}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]]||{{Z|HRV}} [[Slavko Blagojević]] ||{{Z|ŠPA}} [[Kelme]]||Germania |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>3690</center> ||{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]]||{{Z|HRV}} [[Josip Pivarić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron]]||– |- |[[NK Osijek|Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Stadion Gradski vrt]] ||<center>18.856</center> ||{{Z|HRV}} [[Stjepan Tomas]]||{{Z|HRV}} [[Mihael Žaper]] ||{{Z|MAĐ}} [[2Rule]] ||Mészáros és Mészáros Kft. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||<center>8191</center> ||{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] ||{{Z|HRV}} [[Nediljko Labrović]]||{{Z|ŠPA}} [[Joma]]||Sava Osiguranje |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ||[[Koprivnica]] ||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]] ||<center>3054</center> ||{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Božić]]||{{Z|NJE}} [[Jako]]||Belupo ([[Podravka]]) |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||[[Šibenik]] ||[[Stadion Šubićevac]] ||<center>3701</center> ||{{Z|AUT}} [[Damir Čanadi]]||{{Z|HRV}} [[Mario Ćurić]]||{{Z|ITA}} [[Macron]]||Favbet |- |[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] ||[[Varaždin]] ||[[Stadion Varteks]] ||<center>8818</center> ||{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]]||{{Z|HRV}} [[Igor Postonjski]]||{{Z|ITA}} [[Legea]] ||BURA VENTURES |- |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" |- ! Momčad ! Bivši trener ! Razlog odlaska ! Datum odlaska ! Novi trener ! Datum imenovanja ! Pozicija |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|HRV}} [[Dean Računica]] |Ostavka |21. svibnja 2022.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/racunica-nakon-poraza-od-dinama-najavio-odlazak-s-klupe-sibenika-nema-nastavka---724256.html, ''Računica nakon poraza od Dinama najavio odlazak s klupe Šibenika: "Nema nastavka!"''], pristupljeno 22. lipnja 2022.</ref> |{{Z|AUT}} [[Damir Čanadi]] |7. lipnja 2022.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2022/06/07/sluzbeno-damir-canadi-novi-je-glavni-trener-a-dario-dabac-novi-je-sportski-direktor-sibenika/, ''SLUŽBENO: DAMIR ČANADI NOVI JE GLAVNI TRENER, A DARIO DABAC NOVI JE SPORTSKI DIREKTOR ŠIBENIKA!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220626003135/https://hnk-sibenik.hr/2022/06/07/sluzbeno-damir-canadi-novi-je-glavni-trener-a-dario-dabac-novi-je-sportski-direktor-sibenika/ |date=26. lipnja 2022. }}, pristupljeno 22. lipnja 2022</ref> |<center>Predsezona |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] |Sporazumni raskid |28. svibnja 2022.<ref>[https://nk-rijeka.hr/goran-tomic-vise-nije-trener-rijeke/, ''Goran Tomić više nije trener Rijeke''], pristupljeno 22. lipnja 2022.</ref> |{{Z|HRV}} [[Dragan Tadić]] i {{Z|HRV}} [[Fausto Budicin]] |20. lipnja 2022.<ref>[https://nk-rijeka.hr/dragan-tadic-i-fausto-budicin-vodit-ce-rijeku-u-novoj-sezoni/, ''Dragan Tadić i Fausto Budicin vodit će Rijeku u novoj sezoni''], pristupljeno 22. lipnja 2022.</ref> |<center>Predsezona |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|HRV}} [[Dragan Tadić]] |Sporazumni raskid |16. kolovoza 2022.<ref>[https://nk-rijeka.hr/dragan-tadic-vise-nije-trener-hnk-rijeka/, ''Dragan Tadić više nije trener HNK Rijeka''], pristupljeno 22. kolovoza 2022.</ref> |{{Z|HRV}} [[Fausto Budicin]] |16. kolovoza 2022. |<center>9. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] |Otpušten |26. kolovoza 2022.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/samir-toplak-i-branko-ladjevic-vise-nisu-treneri-gorice/1648, ''Samir Toplak i Branko Lađević više nisu treneri Gorice''], pristupljeno 27. kolovoza 2022.</ref> |{{Z|MAK}} [[Igor Angelovski]] |27. kolovoza 2022.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/igor-angelovski-novi-je-trener-gorice/1649, ''Igor Angelovski novi je trener Gorice''], pristupljeno 27. kolovoza 2022.</ref> |<center>9. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] |Otpušten |29. kolovoza 2022.<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/32661/nenad-bjelica-razrijesen-duznosti-sportskog-direktora-i-trenera-nk-osijek/, ''NENAD BJELICA RAZRIJEŠEN DUŽNOSTI SPORTSKOG DIREKTORA I TRENERA NK OSIJEK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020033439/https://nk-osijek.hr/vijesti/32661/nenad-bjelica-razrijesen-duznosti-sportskog-direktora-i-trenera-nk-osijek/,/ |date=20. listopada 2022. }}, pristupljeno 1. rujna 2022.</ref> |{{Z|AUT}} [[Rene Poms]] |1. rujna 2022.<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/32664/reneu-pomsu-ovlasti-glavnog-trenera-prve-momcadi-nk-osijek/, ''RENEU POMSU OVLASTI GLAVNOG TRENERA PRVE MOMČADI NK OSIJEK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220908063257/https://nk-osijek.hr/vijesti/32664/reneu-pomsu-ovlasti-glavnog-trenera-prve-momcadi-nk-osijek/,/ |date=8. rujna 2022. }}, pristupljeno 1. rujna 2022.</ref> |<center>5. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|HRV}} [[Fausto Budicin]] |Otpušten |4. rujna 2022. |{{Z|ITA}} [[Serse Cosmi]] |4. rujna 2022.<ref>[https://nk-rijeka.hr/serse-cosmi-novi-trener-hnk-rijeka/, ''Serse Cosmi novi trener HNK Rijeka''], pristupljeno 7. rujna 2022.</ref> |<center>10. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |{{Z|LIT}} [[Valdas Dambrauskas]] |Sporazumni raskid |12. rujna 2022. |{{Z|BIH}} [[Mislav Karoglan]] |12. rujna 2022. |<center>4. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|AUT}} [[Damir Čanadi]] |Sporazumni raskid |24. rujna 2022. |{{Z|HRV}} [[Mario Cvitanović]] |24. rujna 2022. |<center>7. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|ITA}} [[Serse Cosmi]] |Sporazumni raskid |13. studenoga 2022. |{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] |25. studenoga 2022. |<center>8. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|MAK}} [[Igor Angelovski]] |Sporazumni raskid |13. studenoga 2022. |{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]] |28. studenoga 2022. |<center>10. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |{{Z|BIH}} [[Mislav Karoglan]] |Sporazumni raskid |31. prosinca 2022. |{{Z|HRV}} [[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]] |31. prosinca 2022. |<center>2. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|HRV}} [[Mario Cvitanović]] |Otpušten |31. siječnja 2023. |{{Z|AUT}} [[Damir Čanadi]] |31. siječnja 2023. |<center>9. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|AUT}} [[Rene Poms]] |Otpušten |2. ožujka 2023. |{{Z|HRV}} [[Borimir Perković]] |2. ožujka 2023. |<center>3. |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Ante Čačić]] |Otpušten |6. travnja 2023. |{{Z|HRV}} [[Igor Bišćan]] |6. travnja 2023. |<center>1. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|HRV}} [[Borimir Perković]] |Sporazumni raskid |22. travnja 2023. |{{Z|HRV}} [[Stjepan Tomas]] |24. travnja 2023. |<center>4. |} == Stadioni == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ! [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[Stadion Aldo Drosina]] |- | Kapacitet: 24.851 | Kapacitet: 4536 | Kapacitet: 33.987 | Kapacitet: 9921 |- | [[Datoteka:Stadion Maksimir in February 2019.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadium Radnik in Velika Gorica, Croatia.png|240px]] | [[Datoteka:2010 IAAF Continental Cup - Poljud, Split.JPG|240px]] | [[Datoteka:Aldo Drosina Stadium 2011-02-19.JPG|240px]] |- ! [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=450 |caption='''HNL 2022./23.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.743576 |long=15.896101 |label=[[HNK Šibenik|Šibenik]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942 |long=16.3472 |label=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |position=left}} }} ! [[NK Osijek|Osijek]] |- | [[Stadion Kranjčevićeva]] | [[Stadion Gradski vrt]] |- | Kapacitet: 3690 | Kapacitet: 18.856 |- | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadion NK Osijek 2 rujna 2008.jpg|240px]] |- ! [[HNK Rijeka|Rijeka]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ! [[HNK Šibenik|Šibenik]] ! [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |- | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Šubićevac]] | [[Stadion Varteks]] |- | Kapacitet: 8191 | Kapacitet: 3054 | Kapacitet: 3701 | Kapacitet: 8818 |- | [[Datoteka:Rujevica stadium, Rijeka, Croatia.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadion Slaven Belupa - panoramio.jpg|240px]] | [[Datoteka: Stadion Šubićevac, Šibenik (1).jpg|240px]] | [[Datoteka:Stade Varteks.JPG|240px]] |- |} </center> == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=32 hnl.hr] |team1=DIN |team2=HAJ |team3=OSI |team4=RIJ |team5=IST |team6=VAR |team7=LOK |team8=SLA |team9=GOR |team10=ŠIB |result1=CL2Q |result2=ECL3Q |result3=ECL3Q |result4=ECL3Q |result10=REL |update=complete |win_DIN=24|draw_DIN=9 |loss_DIN=3 |gf_DIN=81|ga_DIN=28 |win_GOR=7 |draw_GOR=11|loss_GOR=18|gf_GOR=36|ga_GOR=50 |win_HAJ=21|draw_HAJ=8 |loss_HAJ=7 |gf_HAJ=65|ga_HAJ=41 |win_IST=11|draw_IST=13|loss_IST=12|gf_IST=36|ga_IST=38 |win_LOK=11|draw_LOK=10|loss_LOK=15|gf_LOK=45|ga_LOK=50 |win_OSI=13|draw_OSI=11|loss_OSI=12|gf_OSI=46|ga_OSI=41 |win_SLA=10|draw_SLA=13|loss_SLA=13|gf_SLA=27|ga_SLA=46 |win_RIJ=14|draw_RIJ=7 |loss_RIJ=15|gf_RIJ=44|ga_RIJ=44 |win_ŠIB=5 |draw_ŠIB=12|loss_ŠIB=19|gf_ŠIB=24|ga_ŠIB=56 |win_VAR=12|draw_VAR=10|loss_VAR=14|gf_VAR=41|ga_VAR=51 |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<ref>Hajduk se kvalificirao za [[UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.|3. kvalifikacijsko kolo UEFA Europske konferencijske lige 2023./24.]] tako što je osvojio [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.]]</ref> |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |name_ŠIB=[[HNK Šibenik|Šibenik]] |name_VAR=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |res_col_header=QR |col_CL2Q=green1 |text_CL2Q=[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|UEFA Liga prvaka]] |col_ECL3Q=yellow1 |text_ECL3Q=[[UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.|UEFA Europska konferencijska liga]] |col_REL=red1 |text_REL=[[1. NL 2023./24.|1. NL]] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == {{col-begin}} {{col-2}} ===Prva polovica=== {{#invoke:sports results|main | source = [https://web.archive.org/web/20230602094649/https://hnl.hr/statistika/rezultati/ SuperSport HNL] | update = complete | a_note = yes | matches_style = FBR | team1 = DIN | team2 = GOR | team3 = HAJ | team4 = IST | team5 = LOK | team6 = OSI | team7 = RIJ | team8 = SLA | team9 = ŠIB | team10 = VAR | name_DIN = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | name_GOR = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] | name_HAJ = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | name_IST = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] | name_LOK = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | name_OSI = [[NK Osijek|Osijek]] | name_RIJ = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | name_SLA = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | name_ŠIB = [[HNK Šibenik|Šibenik]] | name_VAR = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | match_DIN_GOR = 0:0 | match_DIN_HAJ = [[Vječni derbi|4:1]] | match_DIN_IST = 4:1 | match_DIN_LOK = 3:2 | match_DIN_OSI = 5:2 | match_DIN_RIJ = 3:1 | match_DIN_SLA = 4:1 | match_DIN_ŠIB = 3:0 | match_DIN_VAR = 3:1 | match_GOR_DIN = 0:1 | match_GOR_HAJ = 0:1 | match_GOR_IST = 0:2 | match_GOR_LOK = 3:2 | match_GOR_OSI = 0:1 | match_GOR_RIJ = 0:2 | match_GOR_SLA = 1:1 | match_GOR_ŠIB = 0:0 | match_GOR_VAR = 0:0 | match_HAJ_DIN = [[Vječni derbi|1:1]] | match_HAJ_GOR = 3:1 | match_HAJ_IST = 2:2 | match_HAJ_LOK = 2:1 | match_HAJ_OSI = 3:1 | match_HAJ_RIJ = [[Jadranski derbi|2:0]] | match_HAJ_SLA = 5:1 | match_HAJ_ŠIB = 2:1 | match_HAJ_VAR = 2:1 | match_IST_DIN = 1:0 | match_IST_GOR = 1:0 | match_IST_HAJ = 0:2 | match_IST_LOK = 1:2 | match_IST_OSI = 1:0 | match_IST_RIJ = 1:1 | match_IST_SLA = 0:0 | match_IST_ŠIB = 0:0 | match_IST_VAR = 1:2 | match_LOK_DIN = 1:2 | match_LOK_GOR = 2:1 | match_LOK_HAJ = 2:2 | match_LOK_IST = 2:0 | match_LOK_OSI = 2:1 | match_LOK_RIJ = 3:1 | match_LOK_SLA = 0:1 | match_LOK_ŠIB = 1:1 | match_LOK_VAR = 1:2 | match_OSI_DIN = 1:0 | match_OSI_GOR = 2:1 | match_OSI_HAJ = 2:1 | match_OSI_IST = 2:0 | match_OSI_LOK = 4:1 | match_OSI_RIJ = 1:1 | match_OSI_SLA = 0:0 | match_OSI_ŠIB = 1:1 | match_OSI_VAR = 2:2 | match_RIJ_DIN = 2:7 | match_RIJ_GOR = 1:1 | match_RIJ_HAJ = [[Jadranski derbi|0:1]] | match_RIJ_IST = 0:1 | match_RIJ_LOK = 3:0 | match_RIJ_OSI = 0:3 | match_RIJ_SLA = 0:1 | match_RIJ_ŠIB = 0:0 | match_RIJ_VAR = 1:2 | match_SLA_DIN = 1:5 | match_SLA_GOR = 2:1 | match_SLA_HAJ = 2:2 | match_SLA_IST = 0:3 | match_SLA_LOK = 0:0 | match_SLA_OSI = 0:4 | match_SLA_RIJ = 2:1 | match_SLA_ŠIB = 0:0 | match_SLA_VAR = 1:0 | match_ŠIB_DIN = 1:2 | match_ŠIB_GOR = 1:1 | match_ŠIB_HAJ = 1:1 | match_ŠIB_IST = 0:0 | match_ŠIB_LOK = 2:1 | match_ŠIB_OSI = 0:2 | match_ŠIB_RIJ = 0:1 | match_ŠIB_SLA = 0:2 | match_ŠIB_VAR = 1:2 | match_VAR_DIN = 1:1 | match_VAR_GOR = 2:1 | match_VAR_HAJ = 0:2 | match_VAR_IST = 1:1 | match_VAR_LOK = 0:0 | match_VAR_OSI = 4:1 | match_VAR_RIJ = 0:3 | match_VAR_SLA = 0:1 | match_VAR_ŠIB = 2:2 }} {{col-2}} ===Druga polovica=== {{#invoke:sports results|main | source = [https://web.archive.org/web/20230602094649/https://hnl.hr/statistika/rezultati/ SuperSport HNL] | update = complete | a_note = yes | matches_style = FBR | team1 = DIN | team2 = GOR | team3 = HAJ | team4 = IST | team5 = LOK | team6 = OSI | team7 = RIJ | team8 = SLA | team9 = ŠIB | team10 = VAR | name_DIN = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | name_GOR = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] | name_HAJ = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | name_IST = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] | name_LOK = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | name_OSI = [[NK Osijek|Osijek]] | name_RIJ = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | name_SLA = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | name_ŠIB = [[HNK Šibenik|Šibenik]] | name_VAR = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | match_DIN_GOR = 4:1 | match_DIN_HAJ = [[Vječni derbi|4:0]] | match_DIN_IST = 1:0 | match_DIN_LOK = 2:1 | match_DIN_OSI = 1:1 | match_DIN_RIJ = 1:0 | match_DIN_SLA = 4:0 | match_DIN_ŠIB = 4:0 | match_DIN_VAR = 2:0 | match_GOR_DIN = 1:1 | match_GOR_HAJ = 0:0 | match_GOR_IST = 5:4 | match_GOR_LOK = 1:0 | match_GOR_OSI = 2:0 | match_GOR_RIJ = 1:0 | match_GOR_SLA = 0:0 | match_GOR_ŠIB = 0:3 | match_GOR_VAR = 5:2 | match_HAJ_DIN = [[Vječni derbi|0:0]] | match_HAJ_GOR = 2:1 | match_HAJ_IST = 2:2 | match_HAJ_LOK = 3:4 | match_HAJ_OSI = 3:0 | match_HAJ_RIJ = 1:2 | match_HAJ_SLA = 1:0 | match_HAJ_ŠIB = 3:0 | match_HAJ_VAR = 2:0 | match_IST_DIN = 0:0 | match_IST_GOR = 1:0 | match_IST_HAJ = 3:0 | match_IST_LOK = 0:0 | match_IST_OSI = 1:0 | match_IST_RIJ = 0:2 | match_IST_SLA = 1:1 | match_IST_ŠIB = 3:0 | match_IST_VAR = 2:1 | match_LOK_DIN = 1:2 | match_LOK_GOR = 2:2 | match_LOK_HAJ = 0:3 | match_LOK_IST = 3:1 | match_LOK_OSI = 1:0 | match_LOK_RIJ = 1:2 | match_LOK_SLA = 1:0 | match_LOK_ŠIB = 1:0 | match_LOK_VAR = 1:1 | match_OSI_DIN = 0:0 | match_OSI_GOR = 2:0 | match_OSI_HAJ = 0:2 | match_OSI_IST = 1:0 | match_OSI_LOK = 2:2 | match_OSI_RIJ = 1:1 | match_OSI_SLA = 0:0 | match_OSI_ŠIB = 0:0 | match_OSI_VAR = 0:1 | match_RIJ_DIN = 1:2 | match_RIJ_GOR = 2:0 | match_RIJ_HAJ = 2:0 | match_RIJ_IST = 2:2 | match_RIJ_LOK = 2:0 | match_RIJ_OSI = 1:1 | match_RIJ_SLA = 0:1 | match_RIJ_ŠIB = 1:0 | match_RIJ_VAR = 3:1 | match_SLA_DIN = 1:1 | match_SLA_GOR = 1:1 | match_SLA_HAJ = 0:1 | match_SLA_IST = 2:0 | match_SLA_LOK = 0:0 | match_SLA_OSI = 2:1 | match_SLA_RIJ = 1:3 | match_SLA_ŠIB = 0:1 | match_SLA_VAR = 1:1 | match_ŠIB_DIN = 2:1 | match_ŠIB_GOR = 0:4 | match_ŠIB_HAJ = 2:3 | match_ŠIB_IST = 0:0 | match_ŠIB_LOK = 0:4 | match_ŠIB_OSI = 1:4 | match_ŠIB_RIJ = 1:2 | match_ŠIB_SLA = 3:1 | match_ŠIB_VAR = 0:2 | match_VAR_DIN = 1:3 | match_VAR_GOR = 2:1 | match_VAR_HAJ = 1:4 | match_VAR_IST = 0:0 | match_VAR_LOK = 0:0 | match_VAR_OSI = 1:3 | match_VAR_RIJ = 2:0 | match_VAR_SLA = 1:0 | match_VAR_ŠIB = 2:0 }} {{col-end}} == Statistike == === Golovi === <small>Izvor: [https://web.archive.org/web/20230608174642/https://hns-cff.hr/natjecanja/supersport-hnl/ SuperSport HNL]</small> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto !Igrač !Momčad !Golovi |- |1. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] |align="left"|[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |19 |- |2. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Matija Frigan]] |align="left"|[[HNK Rijeka|Rijeka]] |14 |- |rowspan="3"|3. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Fran Brodić]] |align="left"|[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |rowspan="3"|12 |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Luka Ivanušec]] |align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |align="left"|{{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]] |align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] |- |6 |align="left"|{{Z|HRV}} [[Ante Erceg]] |align="left"|[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |11 |- |rowspan="2"|7. |align="left"|{{Z|SLO}} [[Jan Mlakar]] |align="left"|[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |rowspan="2"|10 |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Bruno Petković]] |align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |9 |align="left"|{{Z|HRV}} [[Sandro Kulenović]] |align="left"|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |9 |- |rowspan="4"|10. |align="left"|{{Z|ALŽ}} [[Mounsef Bakrar]] |align="left"|[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |rowspan="4"|8 |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] |align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Mijo Caktaš]] |align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] |align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |} == Povezani članci == * [[1. NL 2022./23.]] * [[2. NL 2022./23.]] * [[3. NL 2022./23.]] * [[5. rang HNL-a 2022./23.]] * [[6. rang HNL-a 2022./23.]] * [[7. rang HNL-a 2022./23.]] * [[8. rang HNL-a 2022./23.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup 2022./23.]] == Vanjske poveznice == * [https://hnl.hr/ hnl.hr] * [https://www.sofascore.com/hr/turnir/nogomet/croatia/hnl/170 ''HNL - Statistika''] * [https://hns-cff.hr/natjecanja/supersport-hnl/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/insideuefa/national-associations/cro/domestic/league/1030/ uefa.com, stranica lige] == Izvori == {{izvori}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2022-23]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2022./23.| 1 HNL]] lyoj5spx3u43rpnnsn566f7lqw2npjt 7430723 7430720 2026-04-16T09:32:52Z Panasko 203327 7430723 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga]] |sezona = 2022./23. |slika = |opis = |prvaci = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |promovirani = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |degradirani = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka 2023./24.|UEFA Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.|UEFA Europska konferencijska liga]] |kvalifikanti kup2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br>[[NK Osijek|Osijek]]<br>[[HNK Rijeka|Rijeka]] |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 180 |golova = 445 |najbolji strijelac = 19 pogodaka: <br> {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]) |najveća domaća pobjeda = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 5:1 [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] (4. rujna 2022.) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 4:0 [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] (26. veljače 2023.) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 4:0 [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] (15. travnja 2023.) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 4:0 [[HNK Šibenik|Šibenik]] (14. svibnja 2023.) |najveća gostujuća pobjeda = [[HNK Rijeka|Rijeka]] 2:7 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (13. studenog 2022.) |najefikasnija utakmica = [[HNK Rijeka|Rijeka]] 2:7 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (13. studenog 2022.) <br> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] 5:4 [[NK Istra 1961|Istra 1961]] (10. ožujka 2023.) |pobjednički niz = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>(8 utakmica) |niz neporaženosti = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br>(13 utakmica) |niz poraza = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]<br>[[HNK Šibenik|Šibenik]] <br>(5 utakmica) |najveća posjećenost = |najmanja posjećenost = |ukupna posjećenost = |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] |sljedeća sezona = [[HNL 2023./24.|2023./24.]] |Doigravanje za 1.hnl = }} '''Hrvatska nogometna liga 2022./23.''' (službeno: '''SuperSport Hrvatska nogometna liga''') je 32. sezona [[Hrvatska nogometna liga|HNL]] koja je započela [[15. srpnja]] [[šport u 2022.|2022.]], a završila [[28. svibnja]] [[šport u 2023.|2023.]] Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio.<ref name="Raspored HNL">[https://hnl.hr/supersport-hnl/raspored-i-rezultati/ RASPORED I REZULTATI], pristupljeno 28. srpnja 2022.</ref> <br> Branitelj naslova prvaka je [[Zagreb|zagrebački]] [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref>[https://prvahnl.hr/news/24113/dinamo-slavio-u-sibeniku-obranio-naslov-prvaka/ prvahnl.hr, ''DINAMO SLAVIO U ŠIBENIKU, OBRANIO NASLOV PRVAKA!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220515233938/https://prvahnl.hr/news/24113/dinamo-slavio-u-sibeniku-obranio-naslov-prvaka/ |date=15. svibnja 2022. }}, objavljeno 15. svibnja 2022., preuzeto 22. lipnja 2022.</ref> == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski partner !!Glavni sponzor |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||<center>24.851</center> ||{{Z|HRV}} [[Igor Bišćan]] ||{{Z|HRV}} [[Dominik Livaković]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||PSK |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||<center>4536</center> ||{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]]||{{Z|BIH}} [[Aleksandar Jovičić]] ||{{Z|NJE}} [[Alpas]]||Admiral Bet |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||<center>33.987</center> ||{{Z|HRV}} [[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]] ||{{Z|HRV}} [[Lovre Kalinić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||[[Tommy]] |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||<center>9921</center> ||{{Z|ŠPA}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]]||{{Z|HRV}} [[Slavko Blagojević]] ||{{Z|ŠPA}} [[Kelme]]||Germania |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>3690</center> ||{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]]||{{Z|HRV}} [[Josip Pivarić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||– |- |[[NK Osijek|Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Stadion Gradski vrt]] ||<center>18.856</center> ||{{Z|HRV}} [[Stjepan Tomas]]||{{Z|HRV}} [[Mihael Žaper]] ||{{Z|MAĐ}} [[2Rule]] ||Mészáros és Mészáros Kft. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||<center>8191</center> ||{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] ||{{Z|HRV}} [[Nediljko Labrović]]||{{Z|ŠPA}} [[Joma]]||Sava Osiguranje |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ||[[Koprivnica]] ||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]] ||<center>3054</center> ||{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Božić]]||{{Z|NJE}} [[Jako]]||Belupo ([[Podravka]]) |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||[[Šibenik]] ||[[Stadion Šubićevac]] ||<center>3701</center> ||{{Z|AUT}} [[Damir Čanadi]]||{{Z|HRV}} [[Mario Ćurić]]||{{Z|ITA}} [[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||Favbet |- |[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] ||[[Varaždin]] ||[[Stadion Varteks]] ||<center>8818</center> ||{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]]||{{Z|HRV}} [[Igor Postonjski]]||{{Z|ITA}} [[Legea]] ||BURA VENTURES |- |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" |- ! Momčad ! Bivši trener ! Razlog odlaska ! Datum odlaska ! Novi trener ! Datum imenovanja ! Pozicija |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|HRV}} [[Dean Računica]] |Ostavka |21. svibnja 2022.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/racunica-nakon-poraza-od-dinama-najavio-odlazak-s-klupe-sibenika-nema-nastavka---724256.html, ''Računica nakon poraza od Dinama najavio odlazak s klupe Šibenika: "Nema nastavka!"''], pristupljeno 22. lipnja 2022.</ref> |{{Z|AUT}} [[Damir Čanadi]] |7. lipnja 2022.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2022/06/07/sluzbeno-damir-canadi-novi-je-glavni-trener-a-dario-dabac-novi-je-sportski-direktor-sibenika/, ''SLUŽBENO: DAMIR ČANADI NOVI JE GLAVNI TRENER, A DARIO DABAC NOVI JE SPORTSKI DIREKTOR ŠIBENIKA!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220626003135/https://hnk-sibenik.hr/2022/06/07/sluzbeno-damir-canadi-novi-je-glavni-trener-a-dario-dabac-novi-je-sportski-direktor-sibenika/ |date=26. lipnja 2022. }}, pristupljeno 22. lipnja 2022</ref> |<center>Predsezona |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]] |Sporazumni raskid |28. svibnja 2022.<ref>[https://nk-rijeka.hr/goran-tomic-vise-nije-trener-rijeke/, ''Goran Tomić više nije trener Rijeke''], pristupljeno 22. lipnja 2022.</ref> |{{Z|HRV}} [[Dragan Tadić]] i {{Z|HRV}} [[Fausto Budicin]] |20. lipnja 2022.<ref>[https://nk-rijeka.hr/dragan-tadic-i-fausto-budicin-vodit-ce-rijeku-u-novoj-sezoni/, ''Dragan Tadić i Fausto Budicin vodit će Rijeku u novoj sezoni''], pristupljeno 22. lipnja 2022.</ref> |<center>Predsezona |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|HRV}} [[Dragan Tadić]] |Sporazumni raskid |16. kolovoza 2022.<ref>[https://nk-rijeka.hr/dragan-tadic-vise-nije-trener-hnk-rijeka/, ''Dragan Tadić više nije trener HNK Rijeka''], pristupljeno 22. kolovoza 2022.</ref> |{{Z|HRV}} [[Fausto Budicin]] |16. kolovoza 2022. |<center>9. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Samir Toplak]] |Otpušten |26. kolovoza 2022.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/samir-toplak-i-branko-ladjevic-vise-nisu-treneri-gorice/1648, ''Samir Toplak i Branko Lađević više nisu treneri Gorice''], pristupljeno 27. kolovoza 2022.</ref> |{{Z|MAK}} [[Igor Angelovski]] |27. kolovoza 2022.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/igor-angelovski-novi-je-trener-gorice/1649, ''Igor Angelovski novi je trener Gorice''], pristupljeno 27. kolovoza 2022.</ref> |<center>9. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] |Otpušten |29. kolovoza 2022.<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/32661/nenad-bjelica-razrijesen-duznosti-sportskog-direktora-i-trenera-nk-osijek/, ''NENAD BJELICA RAZRIJEŠEN DUŽNOSTI SPORTSKOG DIREKTORA I TRENERA NK OSIJEK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020033439/https://nk-osijek.hr/vijesti/32661/nenad-bjelica-razrijesen-duznosti-sportskog-direktora-i-trenera-nk-osijek/,/ |date=20. listopada 2022. }}, pristupljeno 1. rujna 2022.</ref> |{{Z|AUT}} [[Rene Poms]] |1. rujna 2022.<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/32664/reneu-pomsu-ovlasti-glavnog-trenera-prve-momcadi-nk-osijek/, ''RENEU POMSU OVLASTI GLAVNOG TRENERA PRVE MOMČADI NK OSIJEK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220908063257/https://nk-osijek.hr/vijesti/32664/reneu-pomsu-ovlasti-glavnog-trenera-prve-momcadi-nk-osijek/,/ |date=8. rujna 2022. }}, pristupljeno 1. rujna 2022.</ref> |<center>5. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|HRV}} [[Fausto Budicin]] |Otpušten |4. rujna 2022. |{{Z|ITA}} [[Serse Cosmi]] |4. rujna 2022.<ref>[https://nk-rijeka.hr/serse-cosmi-novi-trener-hnk-rijeka/, ''Serse Cosmi novi trener HNK Rijeka''], pristupljeno 7. rujna 2022.</ref> |<center>10. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] |{{Z|LIT}} [[Valdas Dambrauskas]] |Sporazumni raskid |12. rujna 2022. |{{Z|BIH}} [[Mislav Karoglan]] |12. rujna 2022. |<center>4. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|AUT}} [[Damir Čanadi]] |Sporazumni raskid |24. rujna 2022. |{{Z|HRV}} [[Mario Cvitanović]] |24. rujna 2022. |<center>7. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|ITA}} [[Serse Cosmi]] |Sporazumni raskid |13. studenoga 2022. |{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] |25. studenoga 2022. |<center>8. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|MAK}} [[Igor Angelovski]] |Sporazumni raskid |13. studenoga 2022. |{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]] |28. studenoga 2022. |<center>10. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |{{Z|BIH}} [[Mislav Karoglan]] |Sporazumni raskid |31. prosinca 2022. |{{Z|HRV}} [[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]] |31. prosinca 2022. |<center>2. |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |{{Z|HRV}} [[Mario Cvitanović]] |Otpušten |31. siječnja 2023. |{{Z|AUT}} [[Damir Čanadi]] |31. siječnja 2023. |<center>9. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|AUT}} [[Rene Poms]] |Otpušten |2. ožujka 2023. |{{Z|HRV}} [[Borimir Perković]] |2. ožujka 2023. |<center>3. |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Ante Čačić]] |Otpušten |6. travnja 2023. |{{Z|HRV}} [[Igor Bišćan]] |6. travnja 2023. |<center>1. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|HRV}} [[Borimir Perković]] |Sporazumni raskid |22. travnja 2023. |{{Z|HRV}} [[Stjepan Tomas]] |24. travnja 2023. |<center>4. |} == Stadioni == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ! [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[Stadion Aldo Drosina]] |- | Kapacitet: 24.851 | Kapacitet: 4536 | Kapacitet: 33.987 | Kapacitet: 9921 |- | [[Datoteka:Stadion Maksimir in February 2019.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadium Radnik in Velika Gorica, Croatia.png|240px]] | [[Datoteka:2010 IAAF Continental Cup - Poljud, Split.JPG|240px]] | [[Datoteka:Aldo Drosina Stadium 2011-02-19.JPG|240px]] |- ! [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=450 |caption='''HNL 2022./23.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.743576 |long=15.896101 |label=[[HNK Šibenik|Šibenik]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942 |long=16.3472 |label=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |position=left}} }} ! [[NK Osijek|Osijek]] |- | [[Stadion Kranjčevićeva]] | [[Stadion Gradski vrt]] |- | Kapacitet: 3690 | Kapacitet: 18.856 |- | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadion NK Osijek 2 rujna 2008.jpg|240px]] |- ! [[HNK Rijeka|Rijeka]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ! [[HNK Šibenik|Šibenik]] ! [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |- | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Šubićevac]] | [[Stadion Varteks]] |- | Kapacitet: 8191 | Kapacitet: 3054 | Kapacitet: 3701 | Kapacitet: 8818 |- | [[Datoteka:Rujevica stadium, Rijeka, Croatia.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadion Slaven Belupa - panoramio.jpg|240px]] | [[Datoteka: Stadion Šubićevac, Šibenik (1).jpg|240px]] | [[Datoteka:Stade Varteks.JPG|240px]] |- |} </center> == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=32 hnl.hr] |team1=DIN |team2=HAJ |team3=OSI |team4=RIJ |team5=IST |team6=VAR |team7=LOK |team8=SLA |team9=GOR |team10=ŠIB |result1=CL2Q |result2=ECL3Q |result3=ECL3Q |result4=ECL3Q |result10=REL |update=complete |win_DIN=24|draw_DIN=9 |loss_DIN=3 |gf_DIN=81|ga_DIN=28 |win_GOR=7 |draw_GOR=11|loss_GOR=18|gf_GOR=36|ga_GOR=50 |win_HAJ=21|draw_HAJ=8 |loss_HAJ=7 |gf_HAJ=65|ga_HAJ=41 |win_IST=11|draw_IST=13|loss_IST=12|gf_IST=36|ga_IST=38 |win_LOK=11|draw_LOK=10|loss_LOK=15|gf_LOK=45|ga_LOK=50 |win_OSI=13|draw_OSI=11|loss_OSI=12|gf_OSI=46|ga_OSI=41 |win_SLA=10|draw_SLA=13|loss_SLA=13|gf_SLA=27|ga_SLA=46 |win_RIJ=14|draw_RIJ=7 |loss_RIJ=15|gf_RIJ=44|ga_RIJ=44 |win_ŠIB=5 |draw_ŠIB=12|loss_ŠIB=19|gf_ŠIB=24|ga_ŠIB=56 |win_VAR=12|draw_VAR=10|loss_VAR=14|gf_VAR=41|ga_VAR=51 |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<ref>Hajduk se kvalificirao za [[UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.|3. kvalifikacijsko kolo UEFA Europske konferencijske lige 2023./24.]] tako što je osvojio [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.]]</ref> |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |name_ŠIB=[[HNK Šibenik|Šibenik]] |name_VAR=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |res_col_header=QR |col_CL2Q=green1 |text_CL2Q=[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|UEFA Liga prvaka]] |col_ECL3Q=yellow1 |text_ECL3Q=[[UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.|UEFA Europska konferencijska liga]] |col_REL=red1 |text_REL=[[1. NL 2023./24.|1. NL]] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == {{col-begin}} {{col-2}} ===Prva polovica=== {{#invoke:sports results|main | source = [https://web.archive.org/web/20230602094649/https://hnl.hr/statistika/rezultati/ SuperSport HNL] | update = complete | a_note = yes | matches_style = FBR | team1 = DIN | team2 = GOR | team3 = HAJ | team4 = IST | team5 = LOK | team6 = OSI | team7 = RIJ | team8 = SLA | team9 = ŠIB | team10 = VAR | name_DIN = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | name_GOR = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] | name_HAJ = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | name_IST = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] | name_LOK = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | name_OSI = [[NK Osijek|Osijek]] | name_RIJ = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | name_SLA = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | name_ŠIB = [[HNK Šibenik|Šibenik]] | name_VAR = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | match_DIN_GOR = 0:0 | match_DIN_HAJ = [[Vječni derbi|4:1]] | match_DIN_IST = 4:1 | match_DIN_LOK = 3:2 | match_DIN_OSI = 5:2 | match_DIN_RIJ = 3:1 | match_DIN_SLA = 4:1 | match_DIN_ŠIB = 3:0 | match_DIN_VAR = 3:1 | match_GOR_DIN = 0:1 | match_GOR_HAJ = 0:1 | match_GOR_IST = 0:2 | match_GOR_LOK = 3:2 | match_GOR_OSI = 0:1 | match_GOR_RIJ = 0:2 | match_GOR_SLA = 1:1 | match_GOR_ŠIB = 0:0 | match_GOR_VAR = 0:0 | match_HAJ_DIN = [[Vječni derbi|1:1]] | match_HAJ_GOR = 3:1 | match_HAJ_IST = 2:2 | match_HAJ_LOK = 2:1 | match_HAJ_OSI = 3:1 | match_HAJ_RIJ = [[Jadranski derbi|2:0]] | match_HAJ_SLA = 5:1 | match_HAJ_ŠIB = 2:1 | match_HAJ_VAR = 2:1 | match_IST_DIN = 1:0 | match_IST_GOR = 1:0 | match_IST_HAJ = 0:2 | match_IST_LOK = 1:2 | match_IST_OSI = 1:0 | match_IST_RIJ = 1:1 | match_IST_SLA = 0:0 | match_IST_ŠIB = 0:0 | match_IST_VAR = 1:2 | match_LOK_DIN = 1:2 | match_LOK_GOR = 2:1 | match_LOK_HAJ = 2:2 | match_LOK_IST = 2:0 | match_LOK_OSI = 2:1 | match_LOK_RIJ = 3:1 | match_LOK_SLA = 0:1 | match_LOK_ŠIB = 1:1 | match_LOK_VAR = 1:2 | match_OSI_DIN = 1:0 | match_OSI_GOR = 2:1 | match_OSI_HAJ = 2:1 | match_OSI_IST = 2:0 | match_OSI_LOK = 4:1 | match_OSI_RIJ = 1:1 | match_OSI_SLA = 0:0 | match_OSI_ŠIB = 1:1 | match_OSI_VAR = 2:2 | match_RIJ_DIN = 2:7 | match_RIJ_GOR = 1:1 | match_RIJ_HAJ = [[Jadranski derbi|0:1]] | match_RIJ_IST = 0:1 | match_RIJ_LOK = 3:0 | match_RIJ_OSI = 0:3 | match_RIJ_SLA = 0:1 | match_RIJ_ŠIB = 0:0 | match_RIJ_VAR = 1:2 | match_SLA_DIN = 1:5 | match_SLA_GOR = 2:1 | match_SLA_HAJ = 2:2 | match_SLA_IST = 0:3 | match_SLA_LOK = 0:0 | match_SLA_OSI = 0:4 | match_SLA_RIJ = 2:1 | match_SLA_ŠIB = 0:0 | match_SLA_VAR = 1:0 | match_ŠIB_DIN = 1:2 | match_ŠIB_GOR = 1:1 | match_ŠIB_HAJ = 1:1 | match_ŠIB_IST = 0:0 | match_ŠIB_LOK = 2:1 | match_ŠIB_OSI = 0:2 | match_ŠIB_RIJ = 0:1 | match_ŠIB_SLA = 0:2 | match_ŠIB_VAR = 1:2 | match_VAR_DIN = 1:1 | match_VAR_GOR = 2:1 | match_VAR_HAJ = 0:2 | match_VAR_IST = 1:1 | match_VAR_LOK = 0:0 | match_VAR_OSI = 4:1 | match_VAR_RIJ = 0:3 | match_VAR_SLA = 0:1 | match_VAR_ŠIB = 2:2 }} {{col-2}} ===Druga polovica=== {{#invoke:sports results|main | source = [https://web.archive.org/web/20230602094649/https://hnl.hr/statistika/rezultati/ SuperSport HNL] | update = complete | a_note = yes | matches_style = FBR | team1 = DIN | team2 = GOR | team3 = HAJ | team4 = IST | team5 = LOK | team6 = OSI | team7 = RIJ | team8 = SLA | team9 = ŠIB | team10 = VAR | name_DIN = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | name_GOR = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] | name_HAJ = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | name_IST = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] | name_LOK = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | name_OSI = [[NK Osijek|Osijek]] | name_RIJ = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | name_SLA = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | name_ŠIB = [[HNK Šibenik|Šibenik]] | name_VAR = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | match_DIN_GOR = 4:1 | match_DIN_HAJ = [[Vječni derbi|4:0]] | match_DIN_IST = 1:0 | match_DIN_LOK = 2:1 | match_DIN_OSI = 1:1 | match_DIN_RIJ = 1:0 | match_DIN_SLA = 4:0 | match_DIN_ŠIB = 4:0 | match_DIN_VAR = 2:0 | match_GOR_DIN = 1:1 | match_GOR_HAJ = 0:0 | match_GOR_IST = 5:4 | match_GOR_LOK = 1:0 | match_GOR_OSI = 2:0 | match_GOR_RIJ = 1:0 | match_GOR_SLA = 0:0 | match_GOR_ŠIB = 0:3 | match_GOR_VAR = 5:2 | match_HAJ_DIN = [[Vječni derbi|0:0]] | match_HAJ_GOR = 2:1 | match_HAJ_IST = 2:2 | match_HAJ_LOK = 3:4 | match_HAJ_OSI = 3:0 | match_HAJ_RIJ = 1:2 | match_HAJ_SLA = 1:0 | match_HAJ_ŠIB = 3:0 | match_HAJ_VAR = 2:0 | match_IST_DIN = 0:0 | match_IST_GOR = 1:0 | match_IST_HAJ = 3:0 | match_IST_LOK = 0:0 | match_IST_OSI = 1:0 | match_IST_RIJ = 0:2 | match_IST_SLA = 1:1 | match_IST_ŠIB = 3:0 | match_IST_VAR = 2:1 | match_LOK_DIN = 1:2 | match_LOK_GOR = 2:2 | match_LOK_HAJ = 0:3 | match_LOK_IST = 3:1 | match_LOK_OSI = 1:0 | match_LOK_RIJ = 1:2 | match_LOK_SLA = 1:0 | match_LOK_ŠIB = 1:0 | match_LOK_VAR = 1:1 | match_OSI_DIN = 0:0 | match_OSI_GOR = 2:0 | match_OSI_HAJ = 0:2 | match_OSI_IST = 1:0 | match_OSI_LOK = 2:2 | match_OSI_RIJ = 1:1 | match_OSI_SLA = 0:0 | match_OSI_ŠIB = 0:0 | match_OSI_VAR = 0:1 | match_RIJ_DIN = 1:2 | match_RIJ_GOR = 2:0 | match_RIJ_HAJ = 2:0 | match_RIJ_IST = 2:2 | match_RIJ_LOK = 2:0 | match_RIJ_OSI = 1:1 | match_RIJ_SLA = 0:1 | match_RIJ_ŠIB = 1:0 | match_RIJ_VAR = 3:1 | match_SLA_DIN = 1:1 | match_SLA_GOR = 1:1 | match_SLA_HAJ = 0:1 | match_SLA_IST = 2:0 | match_SLA_LOK = 0:0 | match_SLA_OSI = 2:1 | match_SLA_RIJ = 1:3 | match_SLA_ŠIB = 0:1 | match_SLA_VAR = 1:1 | match_ŠIB_DIN = 2:1 | match_ŠIB_GOR = 0:4 | match_ŠIB_HAJ = 2:3 | match_ŠIB_IST = 0:0 | match_ŠIB_LOK = 0:4 | match_ŠIB_OSI = 1:4 | match_ŠIB_RIJ = 1:2 | match_ŠIB_SLA = 3:1 | match_ŠIB_VAR = 0:2 | match_VAR_DIN = 1:3 | match_VAR_GOR = 2:1 | match_VAR_HAJ = 1:4 | match_VAR_IST = 0:0 | match_VAR_LOK = 0:0 | match_VAR_OSI = 1:3 | match_VAR_RIJ = 2:0 | match_VAR_SLA = 1:0 | match_VAR_ŠIB = 2:0 }} {{col-end}} == Statistike == === Golovi === <small>Izvor: [https://web.archive.org/web/20230608174642/https://hns-cff.hr/natjecanja/supersport-hnl/ SuperSport HNL]</small> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto !Igrač !Momčad !Golovi |- |1. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] |align="left"|[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |19 |- |2. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Matija Frigan]] |align="left"|[[HNK Rijeka|Rijeka]] |14 |- |rowspan="3"|3. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Fran Brodić]] |align="left"|[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |rowspan="3"|12 |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Luka Ivanušec]] |align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |align="left"|{{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]] |align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] |- |6 |align="left"|{{Z|HRV}} [[Ante Erceg]] |align="left"|[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |11 |- |rowspan="2"|7. |align="left"|{{Z|SLO}} [[Jan Mlakar]] |align="left"|[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |rowspan="2"|10 |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Bruno Petković]] |align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |9 |align="left"|{{Z|HRV}} [[Sandro Kulenović]] |align="left"|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |9 |- |rowspan="4"|10. |align="left"|{{Z|ALŽ}} [[Mounsef Bakrar]] |align="left"|[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |rowspan="4"|8 |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] |align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Mijo Caktaš]] |align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] |align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |} == Povezani članci == * [[1. NL 2022./23.]] * [[2. NL 2022./23.]] * [[3. NL 2022./23.]] * [[5. rang HNL-a 2022./23.]] * [[6. rang HNL-a 2022./23.]] * [[7. rang HNL-a 2022./23.]] * [[8. rang HNL-a 2022./23.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|Hrvatski kup 2022./23.]] == Vanjske poveznice == * [https://hnl.hr/ hnl.hr] * [https://www.sofascore.com/hr/turnir/nogomet/croatia/hnl/170 ''HNL - Statistika''] * [https://hns-cff.hr/natjecanja/supersport-hnl/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/insideuefa/national-associations/cro/domestic/league/1030/ uefa.com, stranica lige] == Izvori == {{izvori}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2022-23]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2022./23.| 1 HNL]] 5jzq9djrmcxaqvfayiubfnon9az4i1k 2 727804 7430691 7430348 2026-04-16T07:36:17Z Ame71 128419 /* Izlučno natjecanje */ 7430691 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | sezona = 1931./32. | izdanje = 13. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[HAŠK]] <small>(5. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 30 | golova = 117 | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = Građanski (5) | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.|1932./33.]] }} '''Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.''' bilo je trinaesto po redu nogometno prvenstveno natjecanje u organizaciji [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. [[Jugoslavenski nogometni savez]] je na svojoj 14. glavnoj skupštini usvojio novi način odigravanja prvenstva, te su u prvenstvu [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] ponovno uvedeni 1. A i 1. B razred. Prvakom je postao [[HAŠK|HAŠK]] nakon što je u posljednjoj utakmici odigranoj [[22. svibnja]] [[1932.]] godine pred 2000 gledatelja pobijedio [[HŠK Concordia Zagreb|Concordiju]] 2:0. == Natjecateljski sustav == Prvenstvo [[Zagreb]]a bilo je podijeljeno u 5 razreda. Najjači razredi, 1. A i 1. B, formirani su nakon izlučnog dijela natjecanja u kojem su sudjelovali [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]], [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]], [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]], [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]], [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]], [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]], [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] i [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]]. Državni ligaši [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]], [[HAŠK|HAŠK]] i [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] izravno su se plasirali u 1. A razred. Tri prvoplasirane momčadi nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] izborile su natjecanje 1. A razredu, a preostalih 5 momčadi formirale su 1. B razred. Prvakom Zagrebačkog nogometnog podsaveza postala je momčad s najviše sakupljenih bodova nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] (pobjeda = 2 boda, neodlučeno = 1 bod, poraz = bez bodova). U [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za državno prvenstvo]] plasirale su se tri prvoplasirane momčadi izravno, te četvrtoplasirana momčad i prvak provincije u doigravanje. == Izlučno natjecanje == 20. 9. 1931. Sokol – Slavija 3:2, Šparta – Viktorija 1:1, Grafičar – Ferraria 3:2, Jugoslavija – Željezničar 4:2<br/> 27. 9. 1931. Ferraria – Sparta 2:0, Željezničar – Slavija 6:1, Viktorija – Sokol 4:0, Jugoslavija – Grafičar 2:0<br/> 4. 10. 1931. Sokol – Šparta 0:0, Viktorija – Jugoslavija 0:0, Grafičar – Slavija 5:1, Željezničar – Ferraria 1:1<br/> 11. 10. 1931. Sokol – Grafičar 4:0, Jugoslavija – Slavija 5:5, Viktorija – Ferraria 4:0, Željezničar – Šparta 5:1<br/> 18. 10. 1931. Jugoslavija – Ferraria 2:1, Viktorija – Grafičar 2:0, Šparta – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 3:0<br/> 25. 10. 1931. Sokol – Ferraria 2:0, Jugoslavija – Šparta 0:0, Viktorija – Slavija 7:0, Frafičar – Željezničar 1:0<br/> 14. 11. 1931. Sokol – Jugoslavija 4:2, Slavija – Ferraria 2:2, Šparta – Grafičar 2:1, Viktorija – Željezničar 2:2<br/> 22. 11. 1931. Šparta – Slavija 3:0, Viktorija – Ferraria 3:0, Jugoslavija – Sokol 1:1, Željezničar – Grafičar 3:0<br/> 6. 12. 1931. Željezničar – Slavija 7:0, Jugoslavija – Viktorija 2:2, Ferraria – Sokol 1:0, Grafičar – Šparta 2:1<br/> 13. 12. 1931. Grafičar – Ferraria 4:1, Željezničar – Šparta 0:1, Jugoslavija – Slavija 1:1, Viktorija – Sokol 2:0<br/> 10. 1. 1932. Slavija – Ferraria 6:0, Grafičar – Sokol 3:2, Jugoslavija – Šparta 1:0, Viktorija – Željezničar 6:1<br/> 17. 1. 1932. Jugoslavija – Ferraria 7:0, Grafičar – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 2:0, Viktorija – Šparta 3:1<br/> 24. 1. 1932. Jugoslavija – Grafičar 3:0, Viktorija – Slavija 2:0, Željezničar – Ferraria 1:0, Sokol – Šparta 1:1<br/> 31. 1. 1932. Viktorija – Grafičar 3:0, Šparta – Ferraria 5:0, Slavija – Sokol 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||14||10||4||0||41||7||5,857||24 |-style="background:#FFEFD5;" |2. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||14||8||2||4||34||17||2,000||18 |-style="background:#FFEFD5;" |3. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||14||6||6||2||30||17||1,764||18 |- |4. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||14||5||4||5||16||16||1,000||14 |- |5. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||14||7||0||7||20||26||0,769||14 |- |6. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||14||4||3||7||17||22||0,772||11 |- |7. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||14||2||3||9||20||43||0,465||5 |- |8. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||14||2||2||10||10||40||0,250||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu2">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED]</ref> </small> |} * Viktoria, Željezničar i Jugoslavija su izborili plasman u 1. A razred == Prvenstvo Zagreba == === I. razred === '''Jesenski dio:'''<br/> 5. 10. 1930. HAŠK – Sokol 4:0, Grafičar – Šparta 2:0, Građanski – Željezničar 2:0<br/> 12. 10. 1930. Željezničar – Grafičar 3:3, Građanski – Viktorija 1:0, HAŠK – Šparta 9:0<br/> 19. 10. 1930. Građanski – Sokol 3:1, Željezničar – Viktorija 4:0, HAŠK – Grafičar 2:2<br/> 23. 11. 1930. Građanski – Grafičar 2:1, Željezničar – Šparta 3:0, Viktorija – Sokol 2:0<br/> 30. 11. 1930. Sokol – Grafičar 1:0, Viktorija – Šparta 2:0, Concordia – Željezničar 3:0, HAŠK – Građanski 6:4<br/> 7. 12. 1930. Viktorija – Grafičar 5:0, Građanski – Concordia 4:0, HAŠK – Željezničar 6:4<br/> 14. 12. 1930. HAŠK – Viktorija 3:0, Građanski – Šparta 3:0, Željezničar – Sokol 3:1, Concordia – Grafičar 4:2<br/> 21. 12. 1930. Sokol – Šparta 0:0<br/> 28. 12. 1930. Concordia – Sokol 1:1<br/> 11. 1. 1931. HAŠK – Concordia 3:2<br/> 18. 1. 1931. Concordia – Viktorija 2:1<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 1. 3. 1931. Sokol – Grafičar 2:0 (poništena), Građanski – Viktorija 1:0, HAŠK – Šparta 3:0<br/> 8. 3. 1931. HAŠK – Sokol 2:1<br/> 22. 3. 1931. HAŠK – Viktorija 1:1, Željezničar – Grafičar 3:1, Sokol – Šparta 3:0, Građanski – Concordia 5:1<br/> 29. 3. 1931. Željezničar – Concordia 3:2, Šparta – Grafičar 4:0, Građanski – Viktorija 2:0 Nakon što je odigrano treće proljetno kolo 1. razreda, tri prvoplasirane momčadi su se prestale natjecati u 1. razredu te su prešle u nacionalnu ligu, dok su se preostale momčadi 1. razreda nastavile natjecati u 1. razredu. U nastavku prvenstva priznati su svi jesenski rezultati, no poništene su sve proljetne utakmice u kojima su sudjelovale tri prvoplasirane momčadi. {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[HAŠK]] ||10||8||2||0||39||14||2,785||18 |-style="background:#FFEFD5;" |2. || [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] ||9||8||0||1||26||9||2,888||16 |- |3. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||8||5||1||3||23||18||1,277||11 |-style="background:#FFEFD5;" |4. || [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] ||9||4||1||4||16||19||0,842||9 |- |5. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||10||3||2||5||10||15||0,666||8 |- |6. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||9||3||1||6||11||14||0,785||7 |- |7. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||10||1||2||7||11||26||0,423||4 |- |8. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||9||1||1||7||4||25||0,160||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu2">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED]</ref> </small> |} '''Nastavak prvenstva:'''<br/> 26. 4. 1931. Viktorija – Šparta 6:0, Željezničar – Sokol 6:1<br/> 3. 5. 1931. Viktorija – Grafičar 8:1, Željezničar – Šparta 2:2<br/> 10. 5. 1931. Viktorija – Sokol 2:0<br/> 17. 5. 1931. Viktorija – Željezničar 3:0, Sokol – Grafičar 0:0 (nova) {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||8||7||0||1||28||5||5,600||14 |- |2. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||8||5||2||1||24||11||2,181||12 |- |3. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||8||2||2||4||6||13||0,461||6 |- |4. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||8||1||2||5||7||24||0,291||4 |- |5. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||8||1||2||5||6||18||0,333||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160701162232/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931 exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/A RAZRED]</ref> </small> |} === II. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160403061518/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1930-31_treci_razred.htm nk-maksimir.hr]</ref> * [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]], [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] i [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] prelaze u prvi razred za sezonu [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.|1931./32.]] === III. razred === 14. 9. 1930. Maksimir – ZŠK 1:0, Zmaj – Udruženi 1:3, Borongaj – Olympia 1:6, Ličanin – Sava 3:4<br/> 21. 9. 1930. Olympia – Sava 3:2, ZŠK – Zmaj 5:1<br/> 28. 9. 1930. Ličanin – Olympia 3:2<br/> 5. 10. 1930. Udruženi – Borongaj 2:4, Pekarski – Sava 0:3, Derby – Maksimir 0:2<br/> 12. 10. 1930. Derby – ZŠK 0:1, Ličanin – Udruženi 2:0<br/> 19. 10. 1930. Derby – Pekarski 2:0, Olympia – Udruženi 4:2, Ličanin – ZŠK 1:1<br/> 2. 11. 1930. Zmaj – Maksimir 1:0, Derby – Sava 2:2, ZŠK – Pekarski 1:1<br/> 9. 11. 1930. Udruženi – Pekarski 2:0, Borongaj – Ličanin 3:1, ZŠK – Olympia 1:1<br/> 16. 11. 1930. Maksimir – Pekarski 3:1, Zmaj – Derby 0:12<br/> 23. 11. 1930. Udruženi – Sava 4:4, ZŠK – Borongaj 0:0<br/> 30. 11. 1930. Zmaj – Ličanin 1:5<br/> 7. 12. 1930. Pekarski – Borongaj 4:0, Zmaj – Olympia 1:1, Ličanin – Derby 6:1<br/> 14. 12. 1930. ZŠK – Udruženi 0:3<br/> 21. 12. 1930. Maksimir – Ličanin 0:2, Olympia – Derby 0:4<br/> 28. 12. 1930. Maksimir – Udruženi 0:2, Derby – Borongaj 3:1, Pekarski – Ličanin 1:5<br/> 4. 1. 1931. Maksimir – Olympia 2:0, Sava – Borongaj 6:1<br/> 11. 1. 1931. Derby – Udruženi 6:2, Sava – Zmaj 9:1<br/> 18. 1. 1931. Maksimir – Borongaj 2:1, Pekarski – Zmaj 1:0<br/> 8. 3. 1931. Zmaj – Borongaj 2:1, Sava – Maksimir 2:1<br/> 15. 3. 1931. Sava – ZŠK 4:0<br/> 22. 3. 1931. Olympia – Pekarski 2:1<br/> 12. 4. 1931. Maksimir – Zmaj 2:0, Olympia – Pekarski 4:0<br/> 26. 4. 1931. Ličanin – Derby 0:0, ZŠK – Borongaj 3:0<br/> 3. 5. 1931. Derby – Sava 4:1, Olympia – Maksimir 0:2, ZŠK – Zmaj 3:0<br/> 17. 5. 1931. Sava – Pekarski 2:1, Ličanin – ZŠK 4:0, Olympia – Borongaj 0:4<br/> 31. 5. 1931. Olympia – Zmaj 5:0, Derby – Pekarski 2:1, Sava – Borongaj 4:2<br/> 7. 6. 1931. Derby – Borongaj 1:0, Ličanin – Maksimir 3:0. Borongaj – Derby 1:3<br/> 14. 6. 1931. Derby – Zmaj 5:0, ZŠK – Pekarski 0:4, Maksimir – Borongaj 3:1, Ličanin – Olympia 3:0<br/> 21. 6. 1931. Derby – Olympia 2:1, Borongaj – Zmaj 3:0, Sava – Maksimir 5:0, Ličanin – Pekarski 1:1<br/> 28. 6. 1931. Pekarski – Zmaj 1:0, Derby – ZŠK 2:0<br/> 5. 7. 1931. ZŠK – Olympia 1:4, Sava – Zmaj 4:0, Ličanin – Borongaj 6:0<br/> 12. 7. 1931. ZŠK – Maksimir 1:2, Sava – Ličanin 2:0<br/> 19. 7. 1931. Ličanin – Zmaj 4:0, Derby – Maksimir 1:2, Borongaj – Pekarski 0:4, Sava – Olympia 5:1<br/> 26. 7. 1931. Sava – ZŠK 2:2, Maksimir – Pekarski 4:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] ||17||12||3||2||60||25||2,400||25 |- |2. || [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin]] ||17||11||3||3||49||17||2,882||25 |- |3. || [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] ||17||11||2||4||48||19||2,526||24 |- |4. || [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]] ||17||11||0||6||26||20||1,300||22 |- |5. || [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] ||17||7||2||8||34||35||0,971||16 |- |6. || [[ŠK Zagreb|ZŠK]] ||17||4||5||8||20||31||0,645||13 |- |7. || [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] ||17||5||2||10||21||31||0,677||12 |- |8. || [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] ||17||4||1||12||23||47||0,489||9 |- |9. || [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] ||17||2||1||14||8||63||0,126||5 |- | || [[Hrvatski udruženi športski klub Zagreb|Udruženi]] ||colspan="8"|<center> <small> ''spojio se s [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]]om tijekom sezone'' |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="maks"/> </small> |} * Tijekom veljače ili ožujka 1931. došlo je do spajanja Maksimira i Udruženog (također zvanog Atena po jednom od dvaju klubova na temelju kojih je nastao Udruženi), zapravo do svojevrsnog stapanja Udruženog u Maksimir.<ref name="maks"/> === IV. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks"/> == Prvenstvo provincije == Gospićka župa osnovana je 1931. kao deseta župa ZNP-a za klubove [[Gospić]]a. Župa je ukinuta 1933., a klubovi s njezina područja pripojeni su drugoj (karlovačkoj) župi.<ref>[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 163.</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1931./32.|Sušačka župa]] || [[HNK Orijent|Orient Sušak]] |- | [[Prvenstvo Karlovačke župe u nogometu 1931./32.|Karlovačka župa]] || [[Građanski ŠK Karlovac|Građanski Karlovac]] |- | [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1931./32.|Varaždinska župa]] || [[VŠK Varaždin]] |- | [[Prvenstvo Bjelovarske župe u nogometu 1931./32.|Bjelovarska župa]] || [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] |- | [[Prvenstvo Podravske župe u nogometu 1931./32.|Podravska župa]] || |- | [[Prvenstvo Moslavačke župe u nogometu 1931./32.|Moslavačka župa]] || |- | [[Prvenstvo Brodske župe u nogometu 1931./32.|Brodska župa]] || |- | [[Prvenstvo Banjalučke župe u nogometu 1931./32.|Banjalučka župa]] || [[OFK Prijedor|Slavija Prijedor]] |- | [[Prvenstvo Sisačke župe u nogometu 1931./32.|Sisačka župa]] || [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] |- | [[Prvenstvo Gospićke župe u nogometu 1931./32.|Gospićka župa]] || |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 151-152.</ref> </small> |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka provincije''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''2. 10. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''9. 10. 1932.'''</small> |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]''' ||–|| [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] || 1:0 || 2:2 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Segesta Sisak prvak je provincijskog prvenstva ZNP-a.<ref name="milorad"/> == Finale podsaveza == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka ZNP-a''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''[[Sisak]]<br />9. 4. 1933.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[HAŠK|HAŠK Zagreb]]''' || 0:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * HAŠK je prvak podsaveza == Poveznice == * [[Zagrebački nogometni savez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] == Vanjske poveznice == Rezultati prikupljeni iz izvora [http://www.exyufudbal.in.rs Ex-Yu Fudbal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160701162232/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931 |date=7. listopada 2021. }} * [https://web.archive.org/web/20160701162232/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED] * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 149-150. * [https://web.archive.org/web/20160403061518/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1930-31_treci_razred.htm nk-maksimir.hr, Sezona 1930./31.] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{sport start}} {{Prvenstva grada Zagreba u nogometu}} {{ZNP sezone}} {{YU nogomet 1930./31.}} {{sport kraj}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza|1930-31]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1930-31 Zagreb]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1930./31.|Zagreb]] --> ndi7gmmgpi1x6fywrmkce171h5dr8rx 7430693 7430691 2026-04-16T08:08:04Z Ame71 128419 /* Prvenstvo Zagreba */ 7430693 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | sezona = 1931./32. | izdanje = 13. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[HAŠK]] <small>(5. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 30 | golova = 117 | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = Građanski (5) | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.|1932./33.]] }} '''Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.''' bilo je trinaesto po redu nogometno prvenstveno natjecanje u organizaciji [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. [[Jugoslavenski nogometni savez]] je na svojoj 14. glavnoj skupštini usvojio novi način odigravanja prvenstva, te su u prvenstvu [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] ponovno uvedeni 1. A i 1. B razred. Prvakom je postao [[HAŠK|HAŠK]] nakon što je u posljednjoj utakmici odigranoj [[22. svibnja]] [[1932.]] godine pred 2000 gledatelja pobijedio [[HŠK Concordia Zagreb|Concordiju]] 2:0. == Natjecateljski sustav == Prvenstvo [[Zagreb]]a bilo je podijeljeno u 5 razreda. Najjači razredi, 1. A i 1. B, formirani su nakon izlučnog dijela natjecanja u kojem su sudjelovali [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]], [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]], [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]], [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]], [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]], [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]], [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] i [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]]. Državni ligaši [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]], [[HAŠK|HAŠK]] i [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] izravno su se plasirali u 1. A razred. Tri prvoplasirane momčadi nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] izborile su natjecanje 1. A razredu, a preostalih 5 momčadi formirale su 1. B razred. Prvakom Zagrebačkog nogometnog podsaveza postala je momčad s najviše sakupljenih bodova nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] (pobjeda = 2 boda, neodlučeno = 1 bod, poraz = bez bodova). U [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za državno prvenstvo]] plasirale su se tri prvoplasirane momčadi izravno, te četvrtoplasirana momčad i prvak provincije u doigravanje. == Izlučno natjecanje == 20. 9. 1931. Sokol – Slavija 3:2, Šparta – Viktorija 1:1, Grafičar – Ferraria 3:2, Jugoslavija – Željezničar 4:2<br/> 27. 9. 1931. Ferraria – Sparta 2:0, Željezničar – Slavija 6:1, Viktorija – Sokol 4:0, Jugoslavija – Grafičar 2:0<br/> 4. 10. 1931. Sokol – Šparta 0:0, Viktorija – Jugoslavija 0:0, Grafičar – Slavija 5:1, Željezničar – Ferraria 1:1<br/> 11. 10. 1931. Sokol – Grafičar 4:0, Jugoslavija – Slavija 5:5, Viktorija – Ferraria 4:0, Željezničar – Šparta 5:1<br/> 18. 10. 1931. Jugoslavija – Ferraria 2:1, Viktorija – Grafičar 2:0, Šparta – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 3:0<br/> 25. 10. 1931. Sokol – Ferraria 2:0, Jugoslavija – Šparta 0:0, Viktorija – Slavija 7:0, Frafičar – Željezničar 1:0<br/> 14. 11. 1931. Sokol – Jugoslavija 4:2, Slavija – Ferraria 2:2, Šparta – Grafičar 2:1, Viktorija – Željezničar 2:2<br/> 22. 11. 1931. Šparta – Slavija 3:0, Viktorija – Ferraria 3:0, Jugoslavija – Sokol 1:1, Željezničar – Grafičar 3:0<br/> 6. 12. 1931. Željezničar – Slavija 7:0, Jugoslavija – Viktorija 2:2, Ferraria – Sokol 1:0, Grafičar – Šparta 2:1<br/> 13. 12. 1931. Grafičar – Ferraria 4:1, Željezničar – Šparta 0:1, Jugoslavija – Slavija 1:1, Viktorija – Sokol 2:0<br/> 10. 1. 1932. Slavija – Ferraria 6:0, Grafičar – Sokol 3:2, Jugoslavija – Šparta 1:0, Viktorija – Željezničar 6:1<br/> 17. 1. 1932. Jugoslavija – Ferraria 7:0, Grafičar – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 2:0, Viktorija – Šparta 3:1<br/> 24. 1. 1932. Jugoslavija – Grafičar 3:0, Viktorija – Slavija 2:0, Željezničar – Ferraria 1:0, Sokol – Šparta 1:1<br/> 31. 1. 1932. Viktorija – Grafičar 3:0, Šparta – Ferraria 5:0, Slavija – Sokol 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||14||10||4||0||41||7||5,857||24 |-style="background:#FFEFD5;" |2. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||14||8||2||4||34||17||2,000||18 |-style="background:#FFEFD5;" |3. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||14||6||6||2||30||17||1,764||18 |- |4. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||14||5||4||5||16||16||1,000||14 |- |5. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||14||7||0||7||20||26||0,769||14 |- |6. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||14||4||3||7||17||22||0,772||11 |- |7. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||14||2||3||9||20||43||0,465||5 |- |8. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||14||2||2||10||10||40||0,250||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu2">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED]</ref> </small> |} * Viktoria, Željezničar i Jugoslavija su izborili plasman u 1. A razred == Prvenstvo Zagreba == === 1. A razred === ==== Rezultati ==== 7. 2. 1932. Građanski – Viktorija 0:0, HAŠK – Željezničar 4:0, Concordia – Jugoslavija 2:1<br/> 14. 2. 1932. Građanski – Željezničar 7:0, Viktorija – Concordia 3:1, HAŠK – Jugoslavija 1:0<br/> 21. 2. 1932. Concordia – HAŠK 2:2, Građanski – Jugoslavija 0:0, Viktorija – Željezničar 4:1<br/> 28. 2. 1932. Građanski – Concordia 0:0, HAŠK – Viktorija 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0<br/> 6. 3. 1932. HAŠK – Građanski 3:2, Concordia – Železničar 5:1, Viktorija – Jugoslavija 8:0<br/> 13. 3. 1932. Građanski – Viktorija 4:2, HAŠK – Željezničar 3:0<br/> 3. 4. 1932. Građanski – Željezničar 6:0, HAŠK – Jugoslavija 12:0, Viktorija – Concordia 3:0 pff <br/> 10. 4. 1932. Građanski – Jugoslavija 5:1, Viktorija – Željezničar 5:2<br/> 17. 4. 1932. Concordia – Građanski 2:5, Viktorija – HAŠK 1:2, Željezničar – Jugoslavija 1:1<br/> 24. 4. 1932. Građanski – HAŠK 3:1, Viktorija – Jugoslavija 3:1, Concordia – Željezničar 0:3 pff <br/> 8. 5. 1932. Jugoslavija – Concordia 3:0 pff <br/> 22. 5. 1932. HAŠK – Concordia 2:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[HAŠK]] ||10||8||1||1||30||8||3,750||17 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] ||10||6||3||1||33||7||4,714||15 |- style="background:#B0FFB0;" |3. || [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] ||10||4||2||4||17||15||1,133||10 |-style="background:#FFEFD5;" |4. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||10||4||1||5||21||18||1,166||9 |- |5. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||10||2||1||7||9||35||0,257||5 |- |6. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||10||1||2||7||7||34||0,205||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-a-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/A RAZRED]</ref> </small> |} * HAŠK, Građanski i Concordia plasirali su se u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja za državno prvenstvo]], a Viktorija u doigravanje [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja državnog prvenstva]] (protiv Segeste Sisak, pokrajinskog prvaka ZNP-a). {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Doigravanje''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''15. 5. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''22. 5. 1932.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[ZŠK Viktorija|Viktorija Zagreb]]''' || 0:3 || 2:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Viktorija se plasirala u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja za državno prvenstvo]]. '''Nastavak prvenstva:'''<br/> 26. 4. 1931. Viktorija – Šparta 6:0, Željezničar – Sokol 6:1<br/> 3. 5. 1931. Viktorija – Grafičar 8:1, Željezničar – Šparta 2:2<br/> 10. 5. 1931. Viktorija – Sokol 2:0<br/> 17. 5. 1931. Viktorija – Željezničar 3:0, Sokol – Grafičar 0:0 (nova) {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod <tr style="height: 12.75pt;"> <td class="xl65" style="height: 12.75pt; width: 29pt; text-align: center;" width="39" height="17">1.</td> <td class="xl66" style="width: 158pt;" width="211">HAŠK (Zagreb)</td> <td class="xl67" style="width: 30pt; text-align: center;" width="40">10</td> <td class="xl67" style="width: 30pt; text-align: center;" width="40">8</td> <td class="xl67" style="width: 30pt; text-align: center;" width="40">1</td> <td class="xl67" style="width: 30pt; text-align: center;" width="40">1</td> <td class="xl65" style="width: 69pt; text-align: center;" width="92">30:8</td> <td class="xl68" style="width: 34pt; text-align: center;" width="45"><strong>17</strong></td> </tr> <tr style="height: 12.75pt;"> <td class="xl65" style="height: 12.75pt; text-align: center;" height="17">2.</td> <td class="xl66">Građanski (Zagreb)</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">10</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">6</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">3</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">1</td> <td class="xl65" style="text-align: center;">33:7</td> <td class="xl68" style="text-align: center;"><strong>15</strong></td> </tr> <tr style="height: 12.75pt;"> <td class="xl65" style="height: 12.75pt; text-align: center;" height="17">3.</td> <td class="xl66">Concordia (Zagreb)</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">10</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">4</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">2</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">4</td> <td class="xl65" style="text-align: center;">17:15</td> <td class="xl68" style="text-align: center;"><strong>10</strong></td> </tr> <tr style="height: 12.75pt;"> <td class="xl65" style="height: 12.75pt; text-align: center;" height="17">4.</td> <td class="xl66">Viktorija (Zagreb)</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">10</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">4</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">1</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">5</td> <td class="xl65" style="text-align: center;">21:18</td> <td class="xl68" style="text-align: center;"><strong>9</strong></td> </tr> <tr style="height: 12.75pt;"> <td class="xl65" style="height: 12.75pt; text-align: center;" height="17">5.</td> <td class="xl66">Željezničar (Zagreb)</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">10</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">2</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">1</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">7</td> <td class="xl65" style="text-align: center;">9:35</td> <td class="xl68" style="text-align: center;"><strong>5</strong></td> </tr> <tr style="height: 12.75pt;"> <td class="xl65" style="height: 12.75pt; text-align: center;" height="17">6.</td> <td class="xl66">Jugoslavija (Zagreb)</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">10</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">1</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">2</td> <td class="xl67" style="text-align: center;">7</td> <td class="xl65" style="text-align: center;">7:34</td> <td class="xl68" style="text-align: center;"><strong>3</strong></td> |- bgcolor="gold" |1. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||8||7||0||1||28||5||5,600||14 |- |2. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||8||5||2||1||24||11||2,181||12 |- |3. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||8||2||2||4||6||13||0,461||6 |- |4. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||8||1||2||5||7||24||0,291||4 |- |5. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||8||1||2||5||6||18||0,333||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160701162232/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931 exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/A RAZRED]</ref> </small> |} === II. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160403061518/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1930-31_treci_razred.htm nk-maksimir.hr]</ref> * [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]], [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] i [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] prelaze u prvi razred za sezonu [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.|1931./32.]] === III. razred === 14. 9. 1930. Maksimir – ZŠK 1:0, Zmaj – Udruženi 1:3, Borongaj – Olympia 1:6, Ličanin – Sava 3:4<br/> 21. 9. 1930. Olympia – Sava 3:2, ZŠK – Zmaj 5:1<br/> 28. 9. 1930. Ličanin – Olympia 3:2<br/> 5. 10. 1930. Udruženi – Borongaj 2:4, Pekarski – Sava 0:3, Derby – Maksimir 0:2<br/> 12. 10. 1930. Derby – ZŠK 0:1, Ličanin – Udruženi 2:0<br/> 19. 10. 1930. Derby – Pekarski 2:0, Olympia – Udruženi 4:2, Ličanin – ZŠK 1:1<br/> 2. 11. 1930. Zmaj – Maksimir 1:0, Derby – Sava 2:2, ZŠK – Pekarski 1:1<br/> 9. 11. 1930. Udruženi – Pekarski 2:0, Borongaj – Ličanin 3:1, ZŠK – Olympia 1:1<br/> 16. 11. 1930. Maksimir – Pekarski 3:1, Zmaj – Derby 0:12<br/> 23. 11. 1930. Udruženi – Sava 4:4, ZŠK – Borongaj 0:0<br/> 30. 11. 1930. Zmaj – Ličanin 1:5<br/> 7. 12. 1930. Pekarski – Borongaj 4:0, Zmaj – Olympia 1:1, Ličanin – Derby 6:1<br/> 14. 12. 1930. ZŠK – Udruženi 0:3<br/> 21. 12. 1930. Maksimir – Ličanin 0:2, Olympia – Derby 0:4<br/> 28. 12. 1930. Maksimir – Udruženi 0:2, Derby – Borongaj 3:1, Pekarski – Ličanin 1:5<br/> 4. 1. 1931. Maksimir – Olympia 2:0, Sava – Borongaj 6:1<br/> 11. 1. 1931. Derby – Udruženi 6:2, Sava – Zmaj 9:1<br/> 18. 1. 1931. Maksimir – Borongaj 2:1, Pekarski – Zmaj 1:0<br/> 8. 3. 1931. Zmaj – Borongaj 2:1, Sava – Maksimir 2:1<br/> 15. 3. 1931. Sava – ZŠK 4:0<br/> 22. 3. 1931. Olympia – Pekarski 2:1<br/> 12. 4. 1931. Maksimir – Zmaj 2:0, Olympia – Pekarski 4:0<br/> 26. 4. 1931. Ličanin – Derby 0:0, ZŠK – Borongaj 3:0<br/> 3. 5. 1931. Derby – Sava 4:1, Olympia – Maksimir 0:2, ZŠK – Zmaj 3:0<br/> 17. 5. 1931. Sava – Pekarski 2:1, Ličanin – ZŠK 4:0, Olympia – Borongaj 0:4<br/> 31. 5. 1931. Olympia – Zmaj 5:0, Derby – Pekarski 2:1, Sava – Borongaj 4:2<br/> 7. 6. 1931. Derby – Borongaj 1:0, Ličanin – Maksimir 3:0. Borongaj – Derby 1:3<br/> 14. 6. 1931. Derby – Zmaj 5:0, ZŠK – Pekarski 0:4, Maksimir – Borongaj 3:1, Ličanin – Olympia 3:0<br/> 21. 6. 1931. Derby – Olympia 2:1, Borongaj – Zmaj 3:0, Sava – Maksimir 5:0, Ličanin – Pekarski 1:1<br/> 28. 6. 1931. Pekarski – Zmaj 1:0, Derby – ZŠK 2:0<br/> 5. 7. 1931. ZŠK – Olympia 1:4, Sava – Zmaj 4:0, Ličanin – Borongaj 6:0<br/> 12. 7. 1931. ZŠK – Maksimir 1:2, Sava – Ličanin 2:0<br/> 19. 7. 1931. Ličanin – Zmaj 4:0, Derby – Maksimir 1:2, Borongaj – Pekarski 0:4, Sava – Olympia 5:1<br/> 26. 7. 1931. Sava – ZŠK 2:2, Maksimir – Pekarski 4:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] ||17||12||3||2||60||25||2,400||25 |- |2. || [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin]] ||17||11||3||3||49||17||2,882||25 |- |3. || [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] ||17||11||2||4||48||19||2,526||24 |- |4. || [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]] ||17||11||0||6||26||20||1,300||22 |- |5. || [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] ||17||7||2||8||34||35||0,971||16 |- |6. || [[ŠK Zagreb|ZŠK]] ||17||4||5||8||20||31||0,645||13 |- |7. || [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] ||17||5||2||10||21||31||0,677||12 |- |8. || [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] ||17||4||1||12||23||47||0,489||9 |- |9. || [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] ||17||2||1||14||8||63||0,126||5 |- | || [[Hrvatski udruženi športski klub Zagreb|Udruženi]] ||colspan="8"|<center> <small> ''spojio se s [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]]om tijekom sezone'' |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="maks"/> </small> |} * Tijekom veljače ili ožujka 1931. došlo je do spajanja Maksimira i Udruženog (također zvanog Atena po jednom od dvaju klubova na temelju kojih je nastao Udruženi), zapravo do svojevrsnog stapanja Udruženog u Maksimir.<ref name="maks"/> === IV. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks"/> == Prvenstvo provincije == Gospićka župa osnovana je 1931. kao deseta župa ZNP-a za klubove [[Gospić]]a. Župa je ukinuta 1933., a klubovi s njezina područja pripojeni su drugoj (karlovačkoj) župi.<ref>[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 163.</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1931./32.|Sušačka župa]] || [[HNK Orijent|Orient Sušak]] |- | [[Prvenstvo Karlovačke župe u nogometu 1931./32.|Karlovačka župa]] || [[Građanski ŠK Karlovac|Građanski Karlovac]] |- | [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1931./32.|Varaždinska župa]] || [[VŠK Varaždin]] |- | [[Prvenstvo Bjelovarske župe u nogometu 1931./32.|Bjelovarska župa]] || [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] |- | [[Prvenstvo Podravske župe u nogometu 1931./32.|Podravska župa]] || |- | [[Prvenstvo Moslavačke župe u nogometu 1931./32.|Moslavačka župa]] || |- | [[Prvenstvo Brodske župe u nogometu 1931./32.|Brodska župa]] || |- | [[Prvenstvo Banjalučke župe u nogometu 1931./32.|Banjalučka župa]] || [[OFK Prijedor|Slavija Prijedor]] |- | [[Prvenstvo Sisačke župe u nogometu 1931./32.|Sisačka župa]] || [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] |- | [[Prvenstvo Gospićke župe u nogometu 1931./32.|Gospićka župa]] || |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 151-152.</ref> </small> |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka provincije''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''2. 10. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''9. 10. 1932.'''</small> |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]''' ||–|| [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] || 1:0 || 2:2 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Segesta Sisak prvak je provincijskog prvenstva ZNP-a.<ref name="milorad"/> == Finale podsaveza == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka ZNP-a''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''[[Sisak]]<br />9. 4. 1933.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[HAŠK|HAŠK Zagreb]]''' || 0:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * HAŠK je prvak podsaveza == Poveznice == * [[Zagrebački nogometni savez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] == Vanjske poveznice == Rezultati prikupljeni iz izvora [http://www.exyufudbal.in.rs Ex-Yu Fudbal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160701162232/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931 |date=7. listopada 2021. }} * [https://web.archive.org/web/20160701162232/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED] * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 149-150. * [https://web.archive.org/web/20160403061518/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1930-31_treci_razred.htm nk-maksimir.hr, Sezona 1930./31.] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{sport start}} {{Prvenstva grada Zagreba u nogometu}} {{ZNP sezone}} {{YU nogomet 1930./31.}} {{sport kraj}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza|1930-31]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1930-31 Zagreb]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1930./31.|Zagreb]] --> 8t9ic4x5dlhr964chvak5oyl73oe9tc 7430758 7430693 2026-04-16T10:17:18Z Ame71 128419 /* Prvenstvo Zagreba */ 7430758 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza | sezona = 1931./32. | izdanje = 13. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[HAŠK]] <small>(5. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 30 | golova = 117 | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = Građanski (5) | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.|1932./33.]] }} '''Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.''' bilo je trinaesto po redu nogometno prvenstveno natjecanje u organizaciji [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. [[Jugoslavenski nogometni savez]] je na svojoj 14. glavnoj skupštini usvojio novi način odigravanja prvenstva, te su u prvenstvu [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] ponovno uvedeni 1. A i 1. B razred. Prvakom je postao [[HAŠK|HAŠK]] nakon što je u posljednjoj utakmici odigranoj [[22. svibnja]] [[1932.]] godine pred 2000 gledatelja pobijedio [[HŠK Concordia Zagreb|Concordiju]] 2:0. == Natjecateljski sustav == Prvenstvo [[Zagreb]]a bilo je podijeljeno u 5 razreda. Najjači razredi, 1. A i 1. B, formirani su nakon izlučnog dijela natjecanja u kojem su sudjelovali [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]], [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]], [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]], [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]], [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]], [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]], [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] i [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]]. Državni ligaši [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]], [[HAŠK|HAŠK]] i [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] izravno su se plasirali u 1. A razred. Tri prvoplasirane momčadi nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] izborile su natjecanje 1. A razredu, a preostalih 5 momčadi formirale su 1. B razred. Prvakom Zagrebačkog nogometnog podsaveza postala je momčad s najviše sakupljenih bodova nakon [[Bergerove tablice|dvokružnog natjecateljskog sustava]] (pobjeda = 2 boda, neodlučeno = 1 bod, poraz = bez bodova). U [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za državno prvenstvo]] plasirale su se tri prvoplasirane momčadi izravno, te četvrtoplasirana momčad i prvak provincije u doigravanje. == Izlučno natjecanje == 20. 9. 1931. Sokol – Slavija 3:2, Šparta – Viktorija 1:1, Grafičar – Ferraria 3:2, Jugoslavija – Željezničar 4:2<br/> 27. 9. 1931. Ferraria – Sparta 2:0, Željezničar – Slavija 6:1, Viktorija – Sokol 4:0, Jugoslavija – Grafičar 2:0<br/> 4. 10. 1931. Sokol – Šparta 0:0, Viktorija – Jugoslavija 0:0, Grafičar – Slavija 5:1, Željezničar – Ferraria 1:1<br/> 11. 10. 1931. Sokol – Grafičar 4:0, Jugoslavija – Slavija 5:5, Viktorija – Ferraria 4:0, Željezničar – Šparta 5:1<br/> 18. 10. 1931. Jugoslavija – Ferraria 2:1, Viktorija – Grafičar 2:0, Šparta – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 3:0<br/> 25. 10. 1931. Sokol – Ferraria 2:0, Jugoslavija – Šparta 0:0, Viktorija – Slavija 7:0, Frafičar – Željezničar 1:0<br/> 14. 11. 1931. Sokol – Jugoslavija 4:2, Slavija – Ferraria 2:2, Šparta – Grafičar 2:1, Viktorija – Željezničar 2:2<br/> 22. 11. 1931. Šparta – Slavija 3:0, Viktorija – Ferraria 3:0, Jugoslavija – Sokol 1:1, Željezničar – Grafičar 3:0<br/> 6. 12. 1931. Željezničar – Slavija 7:0, Jugoslavija – Viktorija 2:2, Ferraria – Sokol 1:0, Grafičar – Šparta 2:1<br/> 13. 12. 1931. Grafičar – Ferraria 4:1, Željezničar – Šparta 0:1, Jugoslavija – Slavija 1:1, Viktorija – Sokol 2:0<br/> 10. 1. 1932. Slavija – Ferraria 6:0, Grafičar – Sokol 3:2, Jugoslavija – Šparta 1:0, Viktorija – Željezničar 6:1<br/> 17. 1. 1932. Jugoslavija – Ferraria 7:0, Grafičar – Slavija 1:0, Željezničar – Sokol 2:0, Viktorija – Šparta 3:1<br/> 24. 1. 1932. Jugoslavija – Grafičar 3:0, Viktorija – Slavija 2:0, Željezničar – Ferraria 1:0, Sokol – Šparta 1:1<br/> 31. 1. 1932. Viktorija – Grafičar 3:0, Šparta – Ferraria 5:0, Slavija – Sokol 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||14||10||4||0||41||7||5,857||24 |-style="background:#FFEFD5;" |2. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||14||8||2||4||34||17||2,000||18 |-style="background:#FFEFD5;" |3. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||14||6||6||2||30||17||1,764||18 |- |4. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||14||5||4||5||16||16||1,000||14 |- |5. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||14||7||0||7||20||26||0,769||14 |- |6. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||14||4||3||7||17||22||0,772||11 |- |7. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||14||2||3||9||20||43||0,465||5 |- |8. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||14||2||2||10||10||40||0,250||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu2">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED]</ref> </small> |} * Viktoria, Željezničar i Jugoslavija su izborili plasman u 1. A razred == Prvenstvo Zagreba == === 1. A razred === ==== Rezultati ==== 7. 2. 1932. Građanski – Viktorija 0:0, HAŠK – Željezničar 4:0, Concordia – Jugoslavija 2:1<br/> 14. 2. 1932. Građanski – Željezničar 7:0, Viktorija – Concordia 3:1, HAŠK – Jugoslavija 1:0<br/> 21. 2. 1932. Concordia – HAŠK 2:2, Građanski – Jugoslavija 0:0, Viktorija – Željezničar 4:1<br/> 28. 2. 1932. Građanski – Concordia 0:0, HAŠK – Viktorija 2:0, Željezničar – Jugoslavija 1:0<br/> 6. 3. 1932. HAŠK – Građanski 3:2, Concordia – Železničar 5:1, Viktorija – Jugoslavija 8:0<br/> 13. 3. 1932. Građanski – Viktorija 4:2, HAŠK – Željezničar 3:0<br/> 3. 4. 1932. Građanski – Željezničar 6:0, HAŠK – Jugoslavija 12:0, Viktorija – Concordia 3:0 pff <br/> 10. 4. 1932. Građanski – Jugoslavija 5:1, Viktorija – Željezničar 5:2<br/> 17. 4. 1932. Concordia – Građanski 2:5, Viktorija – HAŠK 1:2, Željezničar – Jugoslavija 1:1<br/> 24. 4. 1932. Građanski – HAŠK 3:1, Viktorija – Jugoslavija 3:1, Concordia – Željezničar 0:3 pff <br/> 8. 5. 1932. Jugoslavija – Concordia 3:0 pff <br/> 22. 5. 1932. HAŠK – Concordia 2:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[HAŠK]] ||10||8||1||1||30||8||3,750||17 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] ||10||6||3||1||33||7||4,714||15 |- style="background:#B0FFB0;" |3. || [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] ||10||4||2||4||17||15||1,133||10 |-style="background:#FFEFD5;" |4. || [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] ||10||4||1||5||21||18||1,166||9 |- |5. || [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||10||2||1||7||9||35||0,257||5 |- |6. || [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] ||10||1||2||7||7||34||0,205||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-a-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/A RAZRED]</ref> </small> |} * HAŠK, Građanski i Concordia plasirali su se u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja za državno prvenstvo]], a Viktorija u doigravanje [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja državnog prvenstva]] (protiv Segeste Sisak, pokrajinskog prvaka ZNP-a). {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Doigravanje''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''15. 5. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''22. 5. 1932.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[ZŠK Viktorija|Viktorija Zagreb]]''' || 0:3 || 2:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Viktorija se plasirala u jednu od skupina [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanja za državno prvenstvo]]. === 1. B razred === 3. 4. 1932. Grafičar – Sokol 4:2, Šparta – Slavija 3:2<br/> 10. 4. 1932. Ferraria – Slavija 4:1, Šparta – Sokol 2:0<br/> 17. 4. 1932. Šparta – Ferraria 1:0, Grafičar – Slavija 3:0<br/> 24. 4. 1932. Grafičar – Šparta 0:0, Sokol – Ferraria 1:1<br/> 1. 5. 1932. Sokol – Slavija 1:1<br/> 8. 5. 1932. Grafičar – Ferraria 5:0<br/> 29. 5. 1932. Sokol – Grafičar 3:2, Šparta – Slavija 1:1<br/> 5. 6. 1932. Slavija – Ferraria 4:1, Šparta – Sokol 5:2<br/> 12. 6. 1932. Grafičar – Slavija 3:2, Šparta – Ferraria 4:0<br/> 19. 6. 1932. Sokol – Ferraria 6:3, Šparta – Grafičar 4:0<br/> 26. 6. 1932. Grafičar – Ferraria 2:1, Sokol – Slavija 4:3 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta]] ||8||7||1||0||23||5||4,600||15 |- |2. || [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] ||8||5||1||2||19||12||1,583||11 |- |3. || [[HŠK Zagorac Zagreb|Sokol]] ||8||3||2||3||19||21||0,904||8 |- |4. || [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||8||1||1||6||14||23||0,608||3 |- |5. || [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ||8||1||1||6||10||24||0,416||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu3">[https://web.archive.org/web/20160701163206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#zagrebački-podsavez-i-b-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I/B RAZRED]</ref> </small> |} * Osam klubova borilo se za tri mjesta u novom prvom (I/A) razredu, koji je organiziran prema odredbama skupštine JNS-a. Novi razred I/A sastojat će se od tri ekipe iz prvog razreda kao i ekipa koje sudjeluju u državnom prvenstvu (Građanski, HAŠK i Concordia). Ostali klubovi činit će I/B razred.<ref name="exyu3"/> === II. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160403061518/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1930-31_treci_razred.htm nk-maksimir.hr]</ref> * [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]], [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] i [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] prelaze u prvi razred za sezonu [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.|1931./32.]] === III. razred === 14. 9. 1930. Maksimir – ZŠK 1:0, Zmaj – Udruženi 1:3, Borongaj – Olympia 1:6, Ličanin – Sava 3:4<br/> 21. 9. 1930. Olympia – Sava 3:2, ZŠK – Zmaj 5:1<br/> 28. 9. 1930. Ličanin – Olympia 3:2<br/> 5. 10. 1930. Udruženi – Borongaj 2:4, Pekarski – Sava 0:3, Derby – Maksimir 0:2<br/> 12. 10. 1930. Derby – ZŠK 0:1, Ličanin – Udruženi 2:0<br/> 19. 10. 1930. Derby – Pekarski 2:0, Olympia – Udruženi 4:2, Ličanin – ZŠK 1:1<br/> 2. 11. 1930. Zmaj – Maksimir 1:0, Derby – Sava 2:2, ZŠK – Pekarski 1:1<br/> 9. 11. 1930. Udruženi – Pekarski 2:0, Borongaj – Ličanin 3:1, ZŠK – Olympia 1:1<br/> 16. 11. 1930. Maksimir – Pekarski 3:1, Zmaj – Derby 0:12<br/> 23. 11. 1930. Udruženi – Sava 4:4, ZŠK – Borongaj 0:0<br/> 30. 11. 1930. Zmaj – Ličanin 1:5<br/> 7. 12. 1930. Pekarski – Borongaj 4:0, Zmaj – Olympia 1:1, Ličanin – Derby 6:1<br/> 14. 12. 1930. ZŠK – Udruženi 0:3<br/> 21. 12. 1930. Maksimir – Ličanin 0:2, Olympia – Derby 0:4<br/> 28. 12. 1930. Maksimir – Udruženi 0:2, Derby – Borongaj 3:1, Pekarski – Ličanin 1:5<br/> 4. 1. 1931. Maksimir – Olympia 2:0, Sava – Borongaj 6:1<br/> 11. 1. 1931. Derby – Udruženi 6:2, Sava – Zmaj 9:1<br/> 18. 1. 1931. Maksimir – Borongaj 2:1, Pekarski – Zmaj 1:0<br/> 8. 3. 1931. Zmaj – Borongaj 2:1, Sava – Maksimir 2:1<br/> 15. 3. 1931. Sava – ZŠK 4:0<br/> 22. 3. 1931. Olympia – Pekarski 2:1<br/> 12. 4. 1931. Maksimir – Zmaj 2:0, Olympia – Pekarski 4:0<br/> 26. 4. 1931. Ličanin – Derby 0:0, ZŠK – Borongaj 3:0<br/> 3. 5. 1931. Derby – Sava 4:1, Olympia – Maksimir 0:2, ZŠK – Zmaj 3:0<br/> 17. 5. 1931. Sava – Pekarski 2:1, Ličanin – ZŠK 4:0, Olympia – Borongaj 0:4<br/> 31. 5. 1931. Olympia – Zmaj 5:0, Derby – Pekarski 2:1, Sava – Borongaj 4:2<br/> 7. 6. 1931. Derby – Borongaj 1:0, Ličanin – Maksimir 3:0. Borongaj – Derby 1:3<br/> 14. 6. 1931. Derby – Zmaj 5:0, ZŠK – Pekarski 0:4, Maksimir – Borongaj 3:1, Ličanin – Olympia 3:0<br/> 21. 6. 1931. Derby – Olympia 2:1, Borongaj – Zmaj 3:0, Sava – Maksimir 5:0, Ličanin – Pekarski 1:1<br/> 28. 6. 1931. Pekarski – Zmaj 1:0, Derby – ZŠK 2:0<br/> 5. 7. 1931. ZŠK – Olympia 1:4, Sava – Zmaj 4:0, Ličanin – Borongaj 6:0<br/> 12. 7. 1931. ZŠK – Maksimir 1:2, Sava – Ličanin 2:0<br/> 19. 7. 1931. Ličanin – Zmaj 4:0, Derby – Maksimir 1:2, Borongaj – Pekarski 0:4, Sava – Olympia 5:1<br/> 26. 7. 1931. Sava – ZŠK 2:2, Maksimir – Pekarski 4:0 {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] ||17||12||3||2||60||25||2,400||25 |- |2. || [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin]] ||17||11||3||3||49||17||2,882||25 |- |3. || [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] ||17||11||2||4||48||19||2,526||24 |- |4. || [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]] ||17||11||0||6||26||20||1,300||22 |- |5. || [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] ||17||7||2||8||34||35||0,971||16 |- |6. || [[ŠK Zagreb|ZŠK]] ||17||4||5||8||20||31||0,645||13 |- |7. || [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] ||17||5||2||10||21||31||0,677||12 |- |8. || [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] ||17||4||1||12||23||47||0,489||9 |- |9. || [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] ||17||2||1||14||8||63||0,126||5 |- | || [[Hrvatski udruženi športski klub Zagreb|Udruženi]] ||colspan="8"|<center> <small> ''spojio se s [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]]om tijekom sezone'' |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="maks"/> </small> |} * Tijekom veljače ili ožujka 1931. došlo je do spajanja Maksimira i Udruženog (također zvanog Atena po jednom od dvaju klubova na temelju kojih je nastao Udruženi), zapravo do svojevrsnog stapanja Udruženog u Maksimir.<ref name="maks"/> === IV. razred === * Sudionici: 10.<ref name="maks"/> == Prvenstvo provincije == Gospićka župa osnovana je 1931. kao deseta župa ZNP-a za klubove [[Gospić]]a. Župa je ukinuta 1933., a klubovi s njezina područja pripojeni su drugoj (karlovačkoj) župi.<ref>[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 163.</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1931./32.|Sušačka župa]] || [[HNK Orijent|Orient Sušak]] |- | [[Prvenstvo Karlovačke župe u nogometu 1931./32.|Karlovačka župa]] || [[Građanski ŠK Karlovac|Građanski Karlovac]] |- | [[Prvenstvo Varaždinske župe u nogometu 1931./32.|Varaždinska župa]] || [[VŠK Varaždin]] |- | [[Prvenstvo Bjelovarske župe u nogometu 1931./32.|Bjelovarska župa]] || [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] |- | [[Prvenstvo Podravske župe u nogometu 1931./32.|Podravska župa]] || |- | [[Prvenstvo Moslavačke župe u nogometu 1931./32.|Moslavačka župa]] || |- | [[Prvenstvo Brodske župe u nogometu 1931./32.|Brodska župa]] || |- | [[Prvenstvo Banjalučke župe u nogometu 1931./32.|Banjalučka župa]] || [[OFK Prijedor|Slavija Prijedor]] |- | [[Prvenstvo Sisačke župe u nogometu 1931./32.|Sisačka župa]] || [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] |- | [[Prvenstvo Gospićke župe u nogometu 1931./32.|Gospićka župa]] || |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 151-152.</ref> </small> |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka provincije''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''2. 10. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''9. 10. 1932.'''</small> |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]''' ||–|| [[NK Bjelovar|BGŠK Bjelovar]] || 1:0 || 2:2 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * Segesta Sisak prvak je provincijskog prvenstva ZNP-a.<ref name="milorad"/> == Finale podsaveza == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale za prvaka ZNP-a''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''[[Sisak]]<br />9. 4. 1933.'''</small> |- | [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[HAŠK|HAŠK Zagreb]]''' || 0:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad"/> </small> |} * HAŠK je prvak podsaveza == Poveznice == * [[Zagrebački nogometni savez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] == Vanjske poveznice == Rezultati prikupljeni iz izvora [http://www.exyufudbal.in.rs Ex-Yu Fudbal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160701162232/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931 |date=7. listopada 2021. }} * [https://web.archive.org/web/20160701162232/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931#zagrebački-podsavez-i-razred exyufudbal, ZAGREBAČKI PODSAVEZ - I RAZRED] * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 149-150. * [https://web.archive.org/web/20160403061518/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1930-31_treci_razred.htm nk-maksimir.hr, Sezona 1930./31.] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{sport start}} {{Prvenstva grada Zagreba u nogometu}} {{ZNP sezone}} {{YU nogomet 1930./31.}} {{sport kraj}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza|1930-31]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1930-31 Zagreb]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1930./31.|Zagreb]] --> kpbs49hnezfdbgaq8c6y2v2knrvydhh 0 731351 7430445 7428649 2026-04-15T12:30:47Z CommonsDelinker 3582 Slika Stemma_di_Corfu.jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Túrelio 7430445 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=Fanti Oltramarini<br>"Schiavoni"<br><small>Prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike</small> |slika=[[Datoteka:War flag of st Marc(XIV century-1797).png |border|200px]] |država=[[Datoteka:St marc.png|20px]] [[Mletačka Republika]]<br>[[Datoteka:Coat of arms of Venetian Dalmatia.png|20px]] [[Dalmacija pod mletačkom upravom|Mletačka Dalmacija]] |odanost=[[Datoteka:Coat of Arms of the Republic of Venice.svg|20px]] [[Popis mletačkih duždeva|Mletački dužd]]<br>[[Datoteka: Banner of the Holy League 1571.png|27px]] [[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]] |vrsta=[[Mornaričko pješaštvo]]<br>[[Garda]] |specijalizacija=Ekspedicijske snage<br>Duždeva tjelesna garda |veličina=6000 (mir) – {{n|11000}} (rat) |sjedište=[[Datoteka:Zaracoaupdatekrsevan.png|23px]] [[Zadar]] |nadimak=''Fedelissimi Schiavoni'' |zaštitnik=[[Sveti Jeronim]] |geslo=''Viva San Marco''<br>''Per mar e per terra''<br>''Ti con nu, nu con ti'' |boje=[[Datoteka:Chess RBd44.png|border|20px]] modra<br>[[Datoteka:L Game R44.png|border|20px]] grimizna |obljetnica=[[30. rujna]], [[Sveti Jeronim|Blagdan sv. Jeronima]]<br>[[Blažena Djevica Marija od Krunice|Ružarij]], [[Bitka kod Lepanta]] |oprema=[[Schiavona]] |odlikovanja=[[Datoteka:Cross of the Order of Saint Mark.svg|25px]] [[Orden Svetog Marka]] |istaknuti zapovjednici=[[Ivan Radoš]]<br>[[Šimun Fanfogna]]<br>[[Marko Antonio Bubić]]<br>[[Lujo Detrico]] <br>[[Ivan Anton Kumbat]] |ratovi=[[Mletačko-osmanski ratovi]]<br>[[Talijanski rat 1494. – 1495.|Talijanski ratovi]]<br>[[Rat Cambraiske lige]]<br>[[Ciparski rat]]<br>[[Uskočki rat]]<br>[[Tridesetogodišnji rat|Rat za mantovsko nasljeđe]]<br>[[Kandijski rat]]<br>[[Morejski rat]]<br>[[Rat za španjolsku baštinu]]<br>[[Veliki turski rat]]<br>[[Drugi morejski rat]]<br>[[Austrijski nasljedni rat|Rat za austrijsku baštinu]]<br>[[Sedmogodišnji rat]]<br>[[Berberski korsari|Mletačka ekspedicija u Tunis]]<br>[[Francuski revolucionarni ratovi|Rat Prve koalicije]]<br>[[Mletačka Republika|Pad Venecije]] |grana=[[Datoteka:War flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Vojska Mletačke Republike]] * [[Datoteka:Variant war flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Mletačka mornarica]] |garnizon={{Plainlist| * [[Datoteka:Coat of arms of Dalmatia (Dalmatinski Grb).png|16px]] [[Dalmacija]] * [[Datoteka:Blason d'or au lion couronné de gueules.svg|16px]] [[Boka kotorska]] * [[Datoteka:St marc.png|16px]] [[Dogado]] * [[Datoteka:Seal of the Lion of Saint Mark.svg|16px]] [[Terraferma]] * [[Datoteka:Coat of arms of Istria.svg|16px]] [[Istra]] * [[Krf]] * [[Datoteka:Coat of arms of the Regno di Morea.svg|16px]] [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]] (do [[1715.]]) * [[Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Candia.svg|16px]] [[Heraklion|Kandija]] (do [[1667.]]) * [[Datoteka:Coat of Arms of the House of Lusignan (Kings of Armenia, Cyprus and Jerusalem).svg|16px]] [[Cipar]] (do [[1571.]]) }} |period={{Nowrap|[[1501.]] – [[12. svibnja]] [[1797.]]}} |opis slike=<br>Prekomorska ratna zastava vojske Mletačke Republike |osnovana datum=[[15. stoljeće]] |ukinuta datum=[[12. svibnja]] [[1797.]] }} '''Oltramarini''' (''Fanti Oltramarini "Schiavoni"''), "''dalmatinske regimente''",<ref name=":3" /> "''prikomorske čete"''<ref>{{Citiranje časopisa|last=Kuzmanić|first=Ante|date=1873.|title=Spomeni iz moga dnevnika. Članak VI.|journal=Narodni List|volume=89|pages=1-2}}</ref> ili prekomorsko pješaštvo [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] (''Reggimenti Oltra(e)marini'') bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] kao [[Mornaričko pješaštvo|elitna pješačka]] postrojba Mletačke Republike. Posebno su se istaknuli u borbama protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]] diljem mletačkih prekomorskih posijeda (''[[Mletački prekomorski posjedi|Stato da Màr]]''), ali i po službi u ''[[Terraferma|Terrafermi]]'', mletačkim posjedima u zaleđu [[Venecija|Venecije]] (''Domini di Terraferma'') u sjevernoj [[Italija|Italiji]]. Osnovne zadaće ovih postrojbi bile su [[Abordaža|abordaže]] na neprijateljske brodove, osiguravanje mletačkih konvoja, osvajanje i čuvanje isturenih utvrda i luka na Mediteranu, te osiguravanje mletačke granice u Dalmaciji. == Ustroj == ''Oltramarini'' su primarno popunjavani s domaćim ljudstvom iz [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačkih posjeda]] na istočnoj [[jadran]]skoj obali, tj. [[Južni Slaveni|slavenskim]] (kao i [[Romanski narodi|latinskim]]) stanovništvom iz Dalmacije tzv. [[Schiavoni|''Schiavonima'']], a kasnije su u nešto manjoj mjeri bili novačeni i pripadnici drugih naroda koji su došli u ove postrojbe, tj. kršćanske izbjeglice i prognanici iz [[Mletačka Albanija|Mletačke Albanije]] te grčkih zemalja<ref>{{Citiranje weba|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|title=Venetian Works of Defence between the 16th and 17th Centuries&#x3a; &lt;em&gt;Stato da Terra&lt;&#x2f;em&gt; &ndash; Western &lt;em&gt;Stato da Mar&lt;&#x2f;em&gt;|url=https://whc.unesco.org/en/list/1533/|access-date=2022-10-27|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}</ref> pod mletačkom upravom ([[Jonski otoci|Jonsko vojvodstvo]], [[Trijumvirat Negropont|Negropont]], [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]], [[Egejski otoci|Egejsko vojvodstvo]], [[Kreta|Kandija]] i [[Povijest Cipra|Cipar]]).<ref>{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2012-07-10|title=Tripun Štukanović (+1769) from Perast–Officer of the Venetian Regiments of Oltremarini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/127093|journal=Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku|language=hr|issue=50|pages=385–410|issn=1330-0598}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Reggimento Oltremarini (Schiavoni)|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/reggimento-oltremarini-schiavoni|access-date=2022-10-27|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}</ref> Zapovjedništvo i regrutni centar dalmatinskih profesionalnih postrojbi bilo je u [[Zadar|Zadru]]. Časnici ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|cappelletta]]'' osnovali su u Zadru [[1675.]] godine [[Vojnička bratovština sv. Jeronima u Zadru|bratovštinu sv. Jeronima]] koja je djelovala sve do [[1805.]]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Balić Nižić|first2=Nedjeljka|date=2006-12-22|title=Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/7481|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|language=hr|volume=24|pages=71–130|issn=1330-7134}}</ref> [[1740.]] godine u Zadru je osnovana vojna akademija (''Militar Collegio'') namijenjena školovanju lokalnih časnika, koji su se do tad školovali u [[Padova|Padovi]]. Glavna okupljališta ''oltramarina'' u Veneciji bila su; [[Riva degli Schiavoni|''Rivi degli Schiavoni'']] i [[Bratovština sv. Jurja i Tripuna|''Dalmatinska bratovština']] ili ''Bratovština [[Sveti Juraj|sv. Jurja]] i [[Sveti Tripun|Tripuna]]'' (''Scuola Dalmata di San Giorgio degli Schiavoni''), koju su osnovali dalmatinski pomorci i trgovci [[1451.]], a koja i danas djeluje.<ref name=":7">{{Citiranje weba|title=La storia dei Dalmati nella Repubblica di Venezia|url=https://www.scuoladalmatavenezia.com/it/la-storia|access-date=2022-10-27|website=Scuola Dalmata di Venezia|language=it}}</ref> [[Datoteka:Giovanni Antonio Canal, il Canaletto - The Riva degli Schiavoni - WGA03889.jpg|lijevo|mini|210x210px|''[[Riva degli Schiavoni]]'']] Zbog trajnih sukoba s Turcima, mletačka uprava nikada nije imala problema s novačenjem novih ''oltramarina'', tako da nikada nije bilo prisilne mobilizacije, u puku se pozitivno gledalo na profesionalnu službu jer ionako se moralo boriti protiv Turaka, a ovako bi se dobilo "''lipo odilo, dobra plaća i spiza''".<ref>{{Citiranje časopisa|date=1840.|title=Glasnik dalmatinski, br. 17|journal=Glasnik dalmatinski|volume=17}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje knjige|last=Oršolić|first=Tado|title=Vojna Dalmacija u 19. stoljeću: Vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797.-1914.)|publisher=Sveučilište u Zadru|year=2013|isbn=978-953-331-030-5|location=Zadar|pages=20-25}}</ref> Jezik kojim se zapovijedalo i govorilo u satnijama i kasnije pukovnijama ''oltramarinima'' bio je lokalkni ''dalmatinski'' ili ''ilirski'' (''lingua illirica''). Vojnici su se međusobno zvali "brate". Plaća vojnika iznosila je 31 mletačku liru (8 lira od te plaće odvajao je za modru "radnu" odoru, a 2 lire za svečanu grimiznu dolamu). Zbog službe na brodovima dnevni obrok tzv. mornarskog kruha ("''baškotina''") i crnog vina bio je dodan plaći. Za upis su bili potrebni sljedeći uvjeti; minimalna visina od 170 cm, mornarske vještine i čvrsta tjelesna građa.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|title=GLI SCHIAVONI «I FEDELISSIMI DI SAN MARCO»|journal=La Voce}}</ref> Dob za upis bila je od 17 do 35 godina. Obuka je trajala šest mjeseci i obavljala se u Veneciji. Oltramarini su služili diljem mletačkog imperija odnosno u [[Dalmacija|Dalmaciji]], po [[Levant|Levantu]], na [[Terraferma|Terrafermi]] ili na brodovima. Najbolji oltramarini služili su u tjelesnim gardama [[Dužd|mletačkog dužda]] u Veneciji, [[Generalni providur Dalmacije|dalmatinskog providura]] u Zadru ili zapovjednika mornarice ("Capitano Generale da Mar") na Krfu. ''Sargente generale'' Salibeni daje ovakav opis ''oltramarina'': {{Citat|otporniji po prirodi od Talijana (tim je imenom označena mletačka linijska postrojba) dalmatinski Oltremarini sposobni su podnijeti glad i vremenske nepogode, a od djetinjstva su navikli igrati se s noževima i [[arkebuza]]ma, imaju bolje dispozicije za obuku vojnika, ali jako su skloni svađi, bilo da su ukrcani na brod ili podijeljeni na graničnim postajama, da čuvaju red za vrijeme [[kuga|kuge]], prate karavane ili osuđenike...|Sargente general Salibeni, 25. listopada 1785., Zadar<ref>{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-06-10|title=GLI SCHIAVONI, GRANDI GUERRIERI, MA QUANTO A DISCIPLINA …|url=https://www.venetostoria.com/?p=12263|access-date=2022-10-26|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}</ref>}} [[Datoteka:Oltramarino 1580.jpg|mini|342x342px|''Schiavone overo Dalmatino, Venecija, 1590., Cesare Vecellio''<ref>{{Citiranje weba|title=Cesare Vecellio {{!}} De gli habiti antichi et moderni di diversi parti del mondo, libri due ...|url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search/358319|access-date=2023-09-16|website=The Metropolitan Museum of Art|language=en}}</ref>]] == Povijest == Vojne elite istočnoga Jadrana, milicije dalmatinskih gradova te ratne družine hrvatskih plemića Istre i Dalmacije ratovat će pod mletačkom zastavom već od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] u ratovima protiv [[Republika Genova|Genove]], u dinastičkim ratovima za kontrolu Dalmacije protiv [[Ugarsko Kraljevstvo|Ugarske]] te u uvodnim ratovima protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Upravo će iz ovih ratničkih elita, krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] izaći prvi zapovjednici i najamnici mletačkih profesionalnih postrojbi mornaričkog pješaštva i lakog konjaništva podrijetlom iz Istre i Dalmacije, ali i šireg hrvatskog prostora, tzv. "''schiavoni''". Zbog stalnih [[Osmanski ratovi u Europi|osmanskih prodora]] nakon [[Pad Carigrada 1453.|pada]] [[Carigrad|Carigrada]] [[1453.]] i razbuktavanja rata između Osmanskog Carstva i Venecije, slavensko stanovništvo [[Dalmacija|Dalmacije]], u kojoj se početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] konsolidira [[Mletačka Dalmacija|mletačka vlast]] sa središtem u Zadru, masovno pristupa u postrojbe [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] među kojima i u korpus mornaričkog pješaštva. [[Mornaričko pješaštvo mletačke mornarice]] ili "''fanti da mar"'' ustrojena je još davne [[1202.]] za vrijeme [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]] kada su bili ključ [[Križarska opsada Zadra|osvajanja Zadra]] i kasnije Carigrada. Slavensko stanovništvo Dalmacije, brojem uskoro premašuje pripadnike latinskog/mletačkog podrijetla, da bi krajem 16. stoljeća ''fanti da mar'' bili isključivo novačeni iz Dalmacije, a naziv ''[[schiavoni]]'' postaje sinonim za mornaričke pješake. === 16. stoljeće === Tijekom Drugog mletačko-osmanskog rata ([[1499.]] do [[1503.]]) bilježimo prva ustrojavnja "''oltramarina''" točnije satnija "''kumpanija''" mornaričkog pješaštva, koje sudjeluju na dvije fronte. Pod zapovjedništvom Gonzala Fernándeza de Córdobe<ref>{{Citiranje weba|title=Fernández de Córdoba, Gonzalo|url=https://enciklopedija.hr/clanak/19323|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> sudjeluju u jedinoj uspješnoj ofenzivi rata, kada mletačko-španjolska flota [[1500.]] godine uspjeva zauzeti otoke [[Kefalonija|Kefaloniju]] i [[Lefkada (grad)|Lefkadu]]. Na dalmatinskom bojištu služe kao profesionalna vojska te s [[Černide|lokalnim milicijama]] vode teške borbe sa snagama Bosanskog [[Sandžak-beg|sandžak-bega]] Skender-paše<ref>{{Citiranje weba|title=Skender-paša|url=https://enciklopedija.hr/clanak/56411|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> koji s konjicom provaljuje sve do [[Šibenik|Šibenika]]. Obalni gradovi se uspješno brane, ali je cijela [[Dalmatinska zagora|Zagora]] opustošena. ==== Treći mletačko-osmanski rat ==== [[Datoteka:Ritratto di Alessandro da Terni.png|mini|208x208px|Kapetan Alessandro Tomassoni da Terni]] Godine [[1538.]] stotine dalmatinskih ''oltramarina'' i mornara gubi život u tragediji kod [[Preveza|Preveze]] kada je [[Republika Genova|genoveško]]-[[Mletačka Republika|mletačko]]-[[Habsburško Carstvo|habsburška]] flota (Sveta liga [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]]) od 300 brodova pod zapovjedništvom [[Republika Genova|genoveškog]] admirala Andree Dorije<ref>{{Citiranje weba|title=Doria, Andrea|url=https://enciklopedija.hr/clanak/15993|access-date=2022-11-04|website=enciklopedija.hr}}</ref> porazila manja flota otomanskog admirala [[Hajreddin Barbarossa|Hajreddina Barbarosse]]. Uvodne borbe započinju [[25. rujna]] kada na nagovor papinskog admirala i biskupa Marca Grimanija mletačke galije iskrcavaju 800 ''oltramarina'' i oko stotinu [[Ivanovci|malteških vitezova]] pod zapovjedništvom Alessandra Tomassonija kako bi osvojili osmansku utvrdu na [[Preveza|Prevezi]]. Suočen sa snažnom vatrom i brojčano slabiji, kapetan Tomassoni bio je prisiljen povući se. Sutradan, [[26. rujna]], Tomassoni još jednom vodi svoje ''Schiavone'', no ishod je isti, povlače se uz teške gubitke. Neuspjeh ove akcije određuje i ostatak bitke, koja kulminira [[28. rujna]]. Do kraja bitke, zbog nesposobnosti i neodlučnosti admirala Dorije koji se i sam kasnije povlači iz borbe, flota Svete lige gubi jednu polovinu brodovlja i ima više tisuća poginulih.<ref name=":8">{{Citation|title=Preveza 1538 - Ottoman Wars DOCUMENTARY|url=https://www.youtube.com/watch?v=QAME42prcGw|accessdate=2022-11-03|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Battle of Preveza {{!}} Ottoman Empire [1538] {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Battle-of-Preveza|access-date=2022-11-03|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> ==== Ciparski rat ==== [[Datoteka:Siège de Famagouste (1571).jpg|mini|210x210px|Opsada Famaguste (1571.), Bibliothèque nationale de France, S. Ghibellini]] Schiavonski ''fanti'' tragičnu sudbinu podijeliti će s ostalim braniteljima [[Cipar|Cipra]] tijekom [[Ciparski rat|opsade]] [[Famagusta|Famaguste]]. Osim manjeg posadnog kontigenta koji je u utvrdi od početka bitke, veći broj ''oltramarina'' pridružuju se opsadi [[26. siječnja]] [[1571.|1571]]. pod zapovjedništvom kapetana Gianantonija Querinija nakon što probijaju osmansku blokadu i stižu u opkoljenu Famagustu. Herojska obrana će potrajati do ljeta kada je nakon punih 11 mjeseci zapovjednik obrane [[Marco Antonio Bragadin]] odlučio zatražiti primirje i predati se. Preživjelim braniteljima obećan je siguran prolaz, ali [[4. kolovoza]] Osmanlije krše svoje obećanje te masakriraju civile i preostalih pet stotina preživjelih branitelja, a samog Bragadina zvjerski muče i nakon dva tjedna živog deru.<ref>{{Citiranje weba|title=The Venetian Period in Cyprus - Siege of Famagusta|url=http://www.cypnet.co.uk/ncyprus/history/venetian/v10.htm|access-date=2022-11-02|website=www.cypnet.co.uk}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Curmudgeon|first=Author Cape Cod|title=Siege of famagusta|url=https://todayinhistory.blog/tag/siege-of-famagusta/|access-date=2022-11-02|website=Today in History|language=en}}</ref> ===== Bitka kod Lepanta ===== Herojski otpor [[Famagusta|Famaguste]] pružio je [[Sveta liga (1571.)|kršćanskim snagama]] dovoljno vremena, držeći ogromnu osmansku flotu okupiranom, da se okupi i organizira, ali i snažan motiv da se osveti samo dva mjeseca kasnije [[Bitka kod Lepanta|na Lepantu]]. [[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]] isplovila je iz luke u [[Messina|Messini]] sa snagom od 206 [[Galija (brod)|galija]] i 6 velikih galijaca (''galeazza''). [[Mletačka Republika]] sudjelovala je sa 109 [[Galija (brod)|galija]] i šest galijaca. Mornari i vojnici iz Dalmacije i Istre popunjavali su čak dvadeset galija mletačke flote, uključujući i ''Capitanu'', mletački zapovjedni brod admirala (''Capitàn da mar'') Sebastiana Veniera, vrhovnog zapovjednika svih mletačkih snaga, čiju su kompletnu posadu, tradicionalno činili Zadarski mornari i pješaci. Uz Zadrane je na ''Capitani'' bilo i dvanaest [[Bokeljski Hrvati|bokeljskih]] zastavnika/[[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'') iz [[Perast|Perasta]] (pripadnika 12 peraških bratstava – [[Kazada|''kazada'']]) kojima je pripadala čast čuvati glavnu ratnu zastavu Mletačke Republike sv. Križa (''[[Gonfalonijer|gonfalone]]''). Uz Zadrane i Peraštane s ''Capitane'', galije su poslale i sve dalmatinske komune i to: * Otok [[Cres]], galija ''Sv. Nikola'' (posada pobijena) * Otok [[Krk]], galija ''Uskrsli Krist'' (potopljena) * Otok [[Rab]], galija ''San Giovanni'' * Grad [[Šibenik]], galija ''San Giorgio'' (potopljena) * Grad [[Trogir]], galija ''La Donna'' (posada pobijena) * Otok [[Hvar]] ([[Vis]]), galija ''Zvir Sv. Jerolima'' * Grad [[Kotor]], galija ''San Trifone'' (potopljena) * Grad [[Zadar]], galija ''San'' ''Crisogono'' (potopljena) Istriani popunjavaju komunalnu galiju grada [[Kopar|Kopra]], ''Leone'' of Capodistria Također treba napomenuti kako je zadarska galija uništena kod [[Krf|Krfa]] u uvodnim borbama s alžirskim gusarima prije glavne bitke, dok je [[Korčula (grad)|korčulanska]] galija, ''San Teodoro'', uništena prilikom [[Osmanski napad na Korčulu 1571.|obrane Korčule]] mjesec dana ranije. Osim ovih galija koje su poslale i opremile dalmatinske komune, dalmatinci su popunjavali još deset mletačkih galija, a kao mornaričko pješaštvo su bili prisutni na gotovo pedeset drugih galija. Zanimljivo je da su dalmatinskim ''fantima'' kao pojačanje pridodane jedinice španjolskog mornaričkog pješaštva ''Infantería de Armada'', u čijem je sastavu u bitci sudjelovao i bio ranjen budući pisac [[Miguel de Cervantes]], autor ''[[Don Quijote]]a''. Nakon četiri sata žestokih borbi flota [[Sveta liga (1571.)|Svete lige]] odnijela je pobjedu. Bitka kraj Lepanta bila je težak poraz za osmansku flotu, jer je 117 njezinih galija i 15.000 ljudi ostalo u rukama Svete lige (od toga je 12.000 veslača bilo oslobođeno), drugo je brodovlje bilo uništeno, a 25.000 do 30.000 ljudi je poginulo. Flota Svete lige izgubila je oko 15 galija; 7500 do 9000 ljudi je poginulo, preko pet tisuća iz mletačkog kontigenta, a 15.000 bilo ranjeno. Nakon Lepantske bitke prestala je osmanska pomorska premoć na Sredozemlju. Gubitci Dalmacije i Istre bili su ogromni, od oko 9000 mornara i pješaka, čak trećina se nije vratila. [[Datoteka:Battle of Lepanto, 1571 (by Andrea Vicentino) - Doge's Palace, Venice (2).jpg|središte|mini|500x500px|[[Bitka kod Lepanta]], ''Boj za Capitanu'']] === 17. stoljeće === ==== Uskočki rat ==== [[Datoteka:Uskoken im Senjer Kanal.JPG|mini|244x244px|Prikaz uskoka ]] Tijekom [[Uskočki rat|Uskočkog ili Gradiščanskog rata]] dalmatinske profesionalne postrojbe pokazati će se ključnima u suzbijanju uskočih prepada. Sudjeluju u obrani [[Istra|Istre]] i [[Gorica (grad)|Gorice]] kao laka pješadija, s konjaničkim [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|postrojbama]], dok su na dalmatinskom bojištu postrojbe ''oltramarina'' bile organizirane kao posade brzih brodica (''Barche armate Croate'' ili ''Barche armate contro Uscocchi''), ustrojno na razini satnija od 50 ljudi. [[Uskoci]], organizirani u male skupine, pljačkali su u ime Austrije osmanske i mletačke posjede. Kako su zapravo vrlo rijetko napadali same Osmanlije koji su u Lici i Bosni imali velike vojne snage, njihova glavna meta postaju upravo mletački posjedi na Jadranu. Sam rat počeo je kao odgovor Venecije na sve učestalije [[Uskoci|uskočke]] prepade koji su krajem 16. stoljeća prerasli u organizirane pljačke podvelebitskih i [[Kvarnerski zaljev|kvarnerskih]] otoka te istarske obale, samo u gradu [[Pag (grad)|Paga]] uskoci su ubili 400 mladića u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]], dok je Istra izgubila 30 – 50 % stanovništva.<ref name=":8" /> Godine [[1615.]] kao odgovor na ubijanje paškog kneza Ante Zorzija i oko stotinu paških mladića, Venecija šalje flotu od 25 ratnih galija i 35 brzih brodica ''oltramarina'' pod vodstvom dalmatinskog providura Jakova Zanea te na prepad osvajaju [[Karlobag]] i ubijaju ili zarobljavaju sve uskoke, a uskočkog poglavicu Petra Dančića osuđuju na smrt. Nakon što su Mlečani upali na austrijski teritorij, u [[Trst|tršćansku]] okolicu pristiže carska vojska vojska pod vodstvom generala [[Hrvatska vojna krajina|Hrvatske krajine]] [[Vuk II. Krsto Frankapan|Vuka Krste Frankopana]]. Rat se vodio od [[Alpe|Alpa]] do Dalmacije, a posebno teške borbe vodile su se u Istri te na granicama mletačkih i austrijskih  stečevina.<ref name=":9" /> Rat je završio [[1617.]] Madridskim mirom, a glavni cilj Venecije je postignut, većina uskoka je pogubljena ili prognana u unutrašnjost, borbe u Istri potrajati će još godinu dana. Sam rat je na neki način bio uvertira u [[Tridesetogodišnji rat]].<ref name=":7" />[[Datoteka:Confalone, di SMarco, custodito dalla fedelta, e difeso dal valore de Perastini - Coronelli Vincenzo - 1688.jpg|mini|244x244px|Prikaz [[Perast|Peraštana]] [[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'').]] ==== Tridesetogodišnji rat (Rat za mantovsko nasljeđe) ==== Mletačka Republika tijekom Tridesetogodišnjeg rata održavala je formalnu neutralnost, ali je u Ratu za mantovansko nasljeđe ([[1628.]] - [[1631.]]) postala aktivni sudionik. U borbi između [[Kraljevina Francuska|Francuske]], te austrijskih i španjolskih [[Habsburg|Habsburgovaca]] koji su nastojali proširiti svoj utjecaj u Italiji, Venecija je, zabrinuta zbog mogućeg habsburškog prodora prema vlastitim teritorijima, stala uz francusku stranu i otvoreno zaratila s austro-španjolskim snagama. Mletačka vojska branila je strateške pravce u sjevernoj Italiji, posebice područje oko Verone i rijeke Po. Godine 1630. kod Villabone Mletačka vojska pretrpjela je težak poraz<ref>{{Citiranje knjige|title=Venezia e i Lanzichenecchi. La viltà di Zaccaria Sagredo|url=https://iris.univr.it/handle/11562/937726|publisher=Pisa|date=1995|first=Francesco|last=Vecchiato}}</ref> izgubivši 4000 vojnika. U samoj bitci posebno su se istakli dalmatinski vojnici iz tri bokeljske ''kumpanije'' koji su izdržali više napada carske vojske do dolaska francuskog pojačanja<ref>{{Citiranje knjige|title=Dizionario biografico Cremasco|url=https://books.google.hr/books?id=1_ONYdGmJUAC&dq=villabuona&pg=PA305&redir_esc=y|publisher=C. Cazzamalli|date=1888|language=it|first=F. Sforza|last=Benvenuti}}</ref>. ==== Kandijski rat ==== [[Datoteka:Candia- Rostagno, 1668.jpg|mini|241x241px|Opsada [[Heraklion|Kandije]] (od [[1648.]] do [[1669.]])]] [[Datoteka:Christoph_Martin_von_Degenfeld.jpg|mini|305x305px|Gravura Christopha Martina von Degenfelda]] Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] ''oltramarini'' će ratovati na tri fronta; u obrani Dalmacije, u obrani Krete i kao mornaričko pješaštvo u pomorskim bitkama. Zabrinuta zbog osmanskih priprema, Republika je krajem 1644. pojačala Kretu s 2500 profesionalnih vojnika, dok su Papa i Toskana obećali pomoć u slučaju rata. Napad na Kretu počeo je [[23. lipnja]] [[1645.]] turskim iskrcavanjem 15 milja zapadno od [[Hania|Hanie]] (''Canea''), nakon čega napadaju malu otočnu utvrdu Sv. Todero. Posadu isturene utvrde čini trideset ''oltramarina'' pod zapovjedništvom Istrijana Blasia Zuliana. Kada su shvatili da će biti pregaženi, kapetan Blasio, odlučio je raznijeti arsenal u trenutku kada su stotine turskih vojnika već bile ušle u malu utvrdu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth Meyer|url=https://books.google.hr/books?id=XN51y209fR8C&redir_esc=y|title=Venice, Austria, and the Turks in the Seventeenth Century|date=1991|publisher=American Philosophical Society|isbn=978-0-87169-192-7|language=en}}</ref> Kroz nekoliko mjeseci cijela Kreta je osvojena te započinje dugotrajna opsada glavnog grada mletačke Krete, [[Heraklion]]a (''Candia''). Početkom opsade sve samostalne satnije ''oltramarina'' stacionirane na Kreti bit će po prvi puta organizirane u ''regimentu'' ([[Pukovnija|pukovniju]]) ''Oltramarina'' (''Reggimento di Oltramarini''). Dalmatinski kontingent bio je zadužen za obranu providurovog bastiona, kasnije nazvanog po zapovjedniku Dalmatinaca trogirskom grofu [[Vitturi]]ju, ''Vitturi bastion''. Ova pukovnija bit će prisutna tijekom cijele opsade, stalno nadopunjavajući gubitke novim regrutima iz Dalmacije, ali i Boke i Istre, te će zajedno s ostalim mletačkim, švicarskim, njemačkim, grčkim i korzikanskim pukovnijama biti pod izravnim zapovjedništvom kretskog providura Cornera.<ref>{{Citiranje weba|title=Cretan War (1645-1671) {{!}} Military History Books {{!}} Helion & Company|url=https://www.helion.co.uk/conflicts/cretan-war.php|access-date=2024-07-09|website=www.helion.co.uk}}</ref> Značajan događaj u dugoj opsadi Kandije zbio se [[19. listopada]] [[1667.]] kada je kontingent ''oltramarina'' pod zapovjedništvom admirala [[Francesco Morosini|Morosinija]] izveo prvo noćno amfibijsko iskrcavanje<ref>I marciani, guidati dall’ottimo Morosini, ottennero vittorie navali importanti – il 19 ottobre 1667 a Stantia s’imposero in una delle rare battaglie notturne della storia – e sperimentarono con successo la guerra anfibia, impiegando i coraggiosi schiavoni oltremarini2 come fanti da mar in sincronia con l’artiglieria terrestre e la micidiale tecnica delle mine.</ref> uz potporu topova na otok Standiu (danas Dia) na kojem je bio Turski tabor, te ga uništio.<ref>{{Citiranje weba|title=Navigare necesse, di Marco Valle|url=https://www.osservatoriocattedrale.com/racconti-dautore-in/2025/9/26/navigare-necesse-di-marco-valle|website=Cattedrale - Osservatorio sul racconto|date=2025-09-26|access-date=2025-11-30|language=en-US|first=Rossell|last=Milone}}</ref> [[Datoteka:Osmanska opsada Šibenika 1645. za vrijeme Kandijskog rata.png|mini|240x240px|[[Opsada Šibenika 1647.|Osmanska opsada Šibenika 1647.]] za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]]]] U Dalmaciji će ''oltramarini'' zadržati ustroj satnije kao osnovne borbene postrojbe, koje će u iznimnim situacijama (opsada Šibenika, bitke kod Novigrada i Klisa) biti okupljane u veće borbene skupine. Godine [[1645.]] satnije ''oltramarina'' uspješno odbijaju prvi turski napad na Split, kada sa splitskom posadom razbijaju tursku vojsku od oko 2000 vojnika. Krajem ljeta [[1647.]] ''oltramarini'' sudjeluju u [[Opsada Šibenika 1647.|obrani Šibenika]]. Pod zapovjedništvom njemačkog [[kondotjer]]a baruna Christopha Martina von Degenfela čine profesionalni kontigent od 2500 pješaka. S oko 3000 Šibenčana mjesec dana odolijevaju napadima od oko 25.000 osmasnkih vojnika. Najžešće borbe vodile su se oko [[Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku|tvrđave sv. Ivana]]. Dana 11. rujna, nakon 25 dana borba, u luku uplovljava [[Generalni providur Dalmacije|providur]] [[Leonardo Foscolo]] s pojačanjima. Dana 16. rujna [[Bosanski pašaluk|bosanski paša]] [[Husein-paša Tekelija]] je prekinuo opsadu, prikupio svu preostalu vojsku i vratio se k [[Drniš]]u, putem kojim je i došao. Poginulo je oko 4000 osmanskih vojnika.<ref>{{Citiranje knjige|last=Del Negro|first=Piero|title=La milizia, u Storia di Venezia, dio VII. La Venezia Barocca|publisher=Gino Benzoni i Gaetano Cozzi|year=1999.|location=Roma}}</ref> Nakon obrane Šibenika, oko 2000 ''oltramarina'' sudjeluje u oslobođenju dalmatinskih utvrda [[Novigrad]]a, [[Karinsko more|Karin]]a, [[Obrovac|Obrovca]] i [[Vrana (Pakoštane)|Vrane]]. U ovim borbama posebno se istaknuo Trogiranin [[Ivan Radoš|Zuanne Radoš]] kao jedan od zapovjednika (''sopraintendante'') ''oltramarina'' koji će za hrabrost u ovim bitkama biti odlikovan [[Orden Svetog Marka|Redom vitezova svetog Marka]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Lovorka Čoralić|first=Maja Katušić|title=Conte Veneto i Cavaliere di San Marco – Ivan Radoš}}</ref> [[1648.]] na južnom dijelu bojištu velika mletačka vojska pod zapovjedništvom don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]] od 3000 ''oltramarina'', 2000 [[Švicarska garda|švicaraca]], 600 [[Cappelletti Dalmati|konjanika]], 200 draguna i oko 1000 černida (pod vodstvom [[Vuk Mandušić|Vuka Mandušića]]) oslobađa [[Drniš]] i [[Klis]].<ref>{{Citiranje weba|title=Mandušić, Vuk|url=https://enciklopedija.hr/clanak/38588|access-date=2022-11-22|website=www.enciklopedija.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga / Filip Grabovac ; priredio Tomo Matić|url=https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=185875|access-date=2022-11-22|website=dizbi.hazu.hr}}</ref> Uskoro oslobađaju i Vrliku. U [[Obrana Splita od Osmanlija 1657.|obrani Splita]] 1657. čine mali profesionalni kontingent te sa Splitskim dobrovoljcima uspješno odolijevaju turskim napadima.<ref name=":5">{{Citiranje časopisa|last=Mayhew|first=Tea Perinčić|title=Mletački vojnik na istočnoj obali Jadrana za kandijskog rata (1645-1669)|url=https://www.academia.edu/1080595/Mleta%C4%8Dki_vojnik_na_isto%C4%8Dnoj_obali_Jadrana_za_kandijskog_rata_1645_1669_}}</ref> Mletačke pobjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]] bit će njezini jedini uspjesi ovog rata. Republika nakon 21 godine opsade gubi glavni grad Krete [[Heraklion|Kandiju]]. Ljudski gubitci opsade bili su značajni. Turski izvori izvještavaju o 137.116 ubijenih Turaka, uključujući 25.000 janjičara i 15 paša. Kršćanski gubitci također golemi, od bolesti umire i u borbi gine 38.000 kretskih kmetova, kao i 30.985 branitelja.<ref name=":5" /> Istureni utvrđeni otoci Spinalonga, Souda i Gramvousa, ostali su jedini mletački posjedi na Kreti. ==== Prvi morejski rat ==== [[Mletačka Republika|Venecija]] iskorištava osmanske [[Opsada Beča 1683.|poraze]] kod [[Beč|Beča]] u prvim godinama [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] te godine [[1684.]] na nagovor i pod zapovjedništvom admirala (''Capitàn da mar'') [[Francesco Morosini|Francesca Morosinija]] kreće u [[Morejski rat|osvajanje osmanskih posjeda]] u [[Grčka|Grčkoj]], koji će zapovijedati mornaricom dok će kopnenim snagama zapovijedati švedski maršal grof Otto Wilhelm Königsmarck. U [[Prosinac|prosincu]] [[1684.|1684]]. ''oltramarini'' se s četiri pojačane pukovnije (regimenta ''Makedonija'', regimenta ''Dandria'', regimenta ''Bellafusa'' te regimenta ''Bacchili''<ref name=":11">{{Citiranje knjige|last=Markulin|first=Nikola|title=MLETAČKA VOJNA ORGANIZACIJA U DALMACIJI I BOKI OD MOREJSKOG RATA (1684. - 1699.) DO POŽAREVAČKOG MIRA 1718.|publisher=SVEUČILIŠTE U ZADRU|year=2015.|location=Zadar|pages=}}</ref>)<ref name=":6" /><ref>{{Citiranje rada|last=Pinzelli|first=Eric|date=2003-12-13|title=Venise et la Morée: du triomphe à la désillusion (1684-1718)|url=https://hal.science/tel-01287498|language=fr}}</ref> pridružuju velikoj mletačkoj armadi na [[Krf|Krfu]]. Mletačkoj vojsci pomoć od 6000 vojnika šalju [[Hannover|Hanover]] i [[Saska (pokrajina)|Saska]], dok [[Papa]] [[Inocent XI.]] šalje pojačanje od 2000 vojnika, od kojih je najbitniji kontingent od nekoliko stotina [[Ivanovci|Malteških vitezova]] i vitezova [[Sveti Stjepan|Reda Svetog Stjepana]]. Prve operacija rata za ''oltramarine'' bile su uspješno iskrcavanje i osvajanje utvrda Santa Maura na Lefkadi u kolovozu i osvajanje utrde [[Preveza]] koja pada u rujnu nakon kraće opsade. Ove uvodne pobjede poslužiti kao velika psihološka pobjeda jer su oba uporišta imala reputaciju neosvojivih utvrda. ===== Levantsko bojište ===== [[Datoteka:Medal for the Venetian victories in the Morean War, G. Hautsch, Nuremberg, 1687.jpg|mini|296x296px|Spomenica Morejskog rata "''Terror Turcarum''", s prikazom mletačkih zapovjednika; [[Francesco Morosini|Morosinija]], [[Girolamo Cornaro|Cornera]] i Königsmarcka s jedne strane te sedam oslobođenih utvrda; Mistra, Castelnovo, Castel Tornese, Atena, Korint, Patras i Lepant s druge strane.]] U ljeto [[1685.]] snage admirala Morosinija kreću u oslobađanje [[Peloponez|Peloponeza]]. Nakon iskrcavanja kod Koronija dalmatinsko-njemačke snage (2400 [[Hannover|Hanoveranaca]] i 1000 Dalmatinaca)<ref>{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=https://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}</ref> pod zapovjedništvom mladog general Hannibala von Degenfelda, sina baruna Degenfelda, porazile jaku posadu osmanskog generala Kapudan-paše, a nedugo nakon toga oslobođeni su kašteli grada [[Kalamata]]. [[1686.]] Morosini s flotom napada [[Prefektura Mesanija|Modon]] koji nakon dva tjedna bombardiranja i žestokog pješačkog napada ''oltramarina'' pada. Dalmatinske pukovnije pod zapovjedništvom brigadira [[Šimun Fanfogna|Fanfogne]] istaknule su se u munjevitom osvajanju utvrda [[Arkadija|Arkadije]], ''Navarino'' (Pylos), [[Arg (grad)|Arga]] i [[Nauplion|Naupliona]]. U proljeće [[1687.]] padaju i posljednje veće osmanske utvrde na Peloponezu, grad [[Patras]] i utvrde na ulazu u [[Korintski zaljev]] ''Rion'' i ''Antirion''. Nakon što je [[Peloponez]] bio pod potpunom mletačkom kontrolom, mletačka vojska kreće u daljnje osvajanje grčke. Velike mletačke snage [[1687.]] osvajaju [[Atena (grad)|Atenu]], opsada je ostala poznata po neslavnim mletačkim bombardiranjem [[Partenon|Partenona]], a Morosini postaje [[mletački dužd]]. Mletačko napredovanje staje [[1688.]] nakon neuspjele opsade [[Eubeja|Negropontea]], kada je u mletačkom kampu izbila kuga, od koje je umro i sam maršal Königsmarck.<ref>{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=http://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}</ref> ===== Dalmatinsko bojište ===== Morejski rat vodio se i u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Kao profesionalna vojska Venecije u Dalmaciji ''oltremarini'' i ''kapeleti'', s potporom švicarskih pukovnija i lokalnih pomoćnih postrojbi černida, pod zapovjedništvom admirala i providura [[Girolamo Cornaro|Cornera]] uspješno oslobađaju [[Sinj]] ([[1686.]]), [[Herceg Novi|Hereceg Novi]] ([[1687.]]) i [[Knin]] ([[1688.]]). Ovim pobjedama zacrtana je buduća granica Dalmacije prema [[Hercegovina|Hercegovini]] (planina [[Dinara]]). Rat je okončan [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mirovnim ugovorom u Srijemskim Karlovcima 1699.]] Mlečani su zadržali dio stečevina na Peloponezu, dok su u Dalmaciji u sastav Mletačke Republike pripojeni [[Knin]], [[Vrlika]], [[Sinj]] i [[Vrgorac]]. Iako pod mletačkom vojnom kontrolom nakon rata, dubrovačko zaleđe u Hercegovini vraćeno je pod osmansku vlast, a u Boki kotorskoj Mlečani su uz Herceg Novi oslobodili i [[Risan]]. Novoosvojeni mletački posjedi u Dalmaciji poslije su nazvani [[Razgraničenje Turske i Mletaka u Dalmaciji|''Acquisto nuovo'' (nove stečevine)]].<ref>{{Citiranje weba|title=Morejski rat|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/morejski-rat|access-date=2024-08-21|website=www.enciklopedija.hr}}</ref><gallery widths="90" heights="90"> Datoteka:Compagnia dei dalmatia 1685.jpg|Prikaz dalmatinskih vojnika (''oltramarini'' i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|''kapeleti'']]) tijekom morejskog rata.<ref>{{Citiranje weba|title=1685: SCHIAVONI ALL'ASSEDIO DI ATENE. UNA ISTANTANEA.|url=https://dalvenetoalmondoblog.blogspot.com/2018/07/1685-schiavoni-allassedio-di-atene-una.html?spref=pi|access-date=2024-08-23|website=1685}}</ref> Datoteka:IAN 0214 detail Coronelli 1691 Preveza.jpg|Napad na Prevezu 1684. Datoteka:Città, e Fortezza di Coron Battuta, e pressa dall'Armi Ven- l'Anno 1685 - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Koronija 1685. Datoteka:Χάρτης της Κορώνης.jpg|Opsada Modona 1685. Datoteka:La battaglia sotto Calamata - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Kalamate 1687. Datoteka:Pianta del castello d'acropoli, F.Fanelli 1707.jpg|Opsada i bombardiranje Atene 1687. Datoteka:Arsenale (Venice) - First Ancient Greek lion.jpg|[[Pirej|Pirejski]] Lav, kip iz [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], [[Ratni trofej|ratni trofe]]<nowiki/>j nakon osvajanja Atene. </gallery> === 18. stoljeće === ==== Rat za španjolsku baštinu ==== Iako je Mletačka Republika uspjela ostati neutralna u [[Rat za španjolsku baštinu|Ratu za španjolsku baštinu]], tisuće ''oltramarina, [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]] i [[Černide|černida]]'' služile su po mletačkom zaleđu kao posadne vojske gradova i utvrda ''[[Terraferma|Terraferme]]'', vrijeme trajanja cijelog rata. Do 1709. za službu u Italiji unovačeno je 5 novih regimenti<ref name=":11" /> ''oltramarina'' (i 2 regimente ''kapeleta''). Dalmatinskim pukovnijama, ali i mletačkim i švicarskim zapovjedio je zadarski general, ''sargente generale'' [[Šimun Fanfogna]]. ==== Drugi morejski rat ==== Početak 18. stoljeća obilježiti će novi rat s [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]], koji u nastojanjima da vrate izgubljena područja u [[Morejski rat|Morejskom ratu]] objavljuju rat Veneciji. Novi rat biti će poznat kao [[Drugi morejski rat]] ili Sinjski rat. Kao i u [[Kandijski rat|Kandijskom ratu]], stoljeće ranije, [[1715.]] osmanska vojska iz [[Bosanski pašaluk|Bosne]] napada Dalmaciju te u [[Kolovoz|kolovozu]] napada [[Sinj]] i drži ga pod dugotrajnom opsadom, poznatoj kao [[Opsada Sinja 1715.|Opsada Sinja]].<ref name=":9">{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}</ref> ===== Opsada Sinja 1715. ===== Providur Angelo Emo očekivao je napad na [[Sinj]] koji je bio glavni strateški grad u dalmatinskom zaleđu te je domaća vojna posada od stotinjak ''[[Černide|černida]]''<ref>{{Citiranje weba|title=Cernide e Kraine Venete|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/cernide-e-kraine-venete|access-date=2022-11-14|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}</ref> ojačanih s ''regimentom'' od oko 700 profesionalnih vojnika, elitnih mletačkih [[Grenadir|grenadira]], ''[[Abruzzo|Abružana]]'' i domaćih ''oltramarina'' uglavnom iz [[Sjever|sjeverne]] Dalmacije pod zapovjedništvom ''colonela'' Sentilera i kapetana Balbija (sinjski providur) te par satnija (''compagnia'') [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjanika]] ''kapeleta'' pod zapovjedništvom kapetana Šurića koji u bitci gine.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=fra Ivan Marković|first=fra Josip Ante Soldo|title=Dnevnik opsade Sinja 1715. godine (Giornale del blocco et assedio de’ Turchi alla fortezza di Sign ch’ incomincioli 23 luglio 1715.)}}</ref> Više tisuća (oko 20.000<ref name=":6">{{Citiranje časopisa|last=Markulin|first=Nikola|date=2017-12-20|title=Mletačka organizacija tertiorijalnih vojnih postrojbi u Dalmaciji od 1684. do 1718. godine|url=https://hrcak.srce.hr/191123|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=59|pages=251–287|doi=10.21857/yq32oh4kj9|issn=1330-0474}}</ref>) osmanskih vojnika napalo je Sinj i njegovu malu posadu. Dva tjedna vode se žestoke borbe s velikim gubitcima. Nakon teške opsade i herojske obrane u noći između [[14. kolovoza|14.]] i [[15. kolovoza]], Osmanlije su odustali te su bijegom u [[Livno]] potražili sigurnost.<ref>{{Citiranje weba|title=Matica hrvatska - Hrvatska revija 2, 2015. - Sinjska bitka 1715. godine u svjetlu mletačkih arhivskih vrela|url=https://www.matica.hr/hr/459/sinjska-bitka-1715-godine-u-svjetlu-mletackih-arhivskih-vrela-24929/|access-date=2023-01-09|website=www.matica.hr}}</ref> Preživjeli branitelji pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru [[Sveta Marija|Gospe Sinjske]]. [[Datoteka:Segno1715.jpg|mini|306x306px|Bitka pod Sinjem ]] U zahvalu za pomoći kapetan Balbi je s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u [[Venecija|Veneciju]] da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik. Pri dnu krune urezali su u dva reda riječi:<blockquote>IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT ANNO MDCCXV'' (prevedeno: Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.)</blockquote>Danas u čast veličanstvene pobjede nad Osmanlijama i obrane Sinja "''dalmatinskog [[Bitka kod Termopila|Termopila]]''", Sinjani svake godine tradicionalno održavaju viteški turnir, poznat u cijelom svijetu kao [[Sinjska alka]].<ref>{{Citiranje weba|date=2021-11-22|title=The siege of Sinj, 1715|url=https://historyofcroatia.com/2021/11/22/the-siege-of-sinj-in-1715/|access-date=2022-11-13|website=HISTORY OF CROATIA and related history|language=en}}</ref> ===== Levantsko bojište ===== [[Datoteka:2016-08-01 Tour Spinalonga 067.jpg|mini|284x284px|Utvrda Spinalonga danas ]] U proljeće 1715. velika turska vojska, pod zapovjedništvom [[Veliki vezir|velikog vezira]] Damata Ali-paše, od preko 100.000 vojnika (15.000 [[Janjičari|janjičara]], 22.844 konjanika te 87.520 pješaka)<ref>{{Citiranje knjige|last=Aksan|first=Virginia H.|title=Ottoman Wars 1700–1870: An Empire Besieged|publisher=London and New York: Routledge|year=2013|isbn=978-0-582-30807-7}}</ref> napala je mletačke utvrde na Peloponezu. Mletačka vojska na Peloponezu brojila je samo 8000 profesionalnih vojnika i 42 broda. U samo sto dana Osmanlije su pregazile male mletačke garnizone te uz brojne masakre nad kršćanskim stanovništvom odanim Veneciji povratili sav teritorij izgubljen u [[Morejski rat|Prvom morejskom ratu]]. Brojne postrojbe ''oltramarina'' imale su velike gubitke kao npr. regimenta ''Viskovich'', koja je nakon pada utvrde Castello di Morea (Rion) uništena, a sam pukovnik Nikola Visković odveden je u [[Carigrad]], gdje je 1718. godine i preminuo od [[kuga|kuge]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2012|title=Venetian officer Nicholas Visković and the military complement of his regiment of the oltramarini at the beginning of the eighteenth century|url=https://www.bib.irb.hr:8443/620567|journal=Historijski zbornik|volume=65}}</ref> Godine 1715. nakon tri mjeseca opsade padaju i zadnje mletačke utvrde na Kreti, [[Spinalonga|Spinalogna]].<ref>{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Spinalonga|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=spinaloga|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}</ref> i Souda<ref>{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Souda Fortress|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=souda|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}</ref> Obe utvrde odoljevale su turskim napadaima 46 godina nakon pada Krete te imali stalni garnizon ''oltramarina'' kroz cijelo vrijeme. Nespremnost Venecije na novi rat s Turcima ostavila ih je izoliranim, a mali garnizoni mornaričke pješadije nisu imali šanse.<ref>{{Citiranje knjige|last=Stavrianos|first=L.S.|title=The Balkans since 1453|publisher=Holt McDougal|year=1958|isbn=0814797660|location=New York|pages=181}}</ref> ===== Opsada Krfa 1716. ===== [[Datoteka:1716. Plan de Corfou.jpg|mini|262x262px|Plan grada Krfa iz [[1716.]], prikaz isturenih utvrda Monte d'Abramo i Scarpone ]] Otomanska vojska od oko 30.000 pješaka i 3000 konjanika, iskrcala se [[8. lipnja]] [[1716.]] na [[Krf|Krfu]], najvažnijem mletačkom uporištu u [[Jonsko more|Jonskom moru]]. [[Opsada Krfa 1716.|Obranu]] je vodio [[Pruska|pruski]] grof [[Johann Matthias von der Schulenburg]], s oko 2000 vojnika sastavljenih od njemačkih plaćenika i mletačkih vojnika. U srpnju pomorsku blokadu probija mletački eskadron i iskrcava 1500 ''oltramarina'', koji preuzimaju zadaću obrane glavnih položaja od njemačkih vojnika koje je pokosila bolest (1/3 je bila vojno sposobna). Dalmatinci su herojski držali svoje položaje na utvrdi Monte d'Abramo do [[3. kolovoza]].<ref>{{Citiranje weba|title=Storia della marina veneziana: da Lepanto alla caduta della Repubblica {{!}} Archivio Studi Adriatici|url=http://asa.archiviostudiadriatici.it/islandora/object/libria:1245#mode/2up|access-date=2023-07-12|website=asa.archiviostudiadriatici.it}}</ref> [[19. kolovoza]] 600 ''oltramarina'' i 300 ''oltramontana'' (profesionalni vojnici podrijetlom iz [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] u mletačkoj službi) ponovo osvaja Monte d'Abramo, u isto vrijeme pada utvrda Scarpone kada se 400 njemačkih vojnika povuklo pred napadom 3000 janjičara. Svjestan značaja gubitka utvrde Scarpone, Schulenburg naređuje očajnički juriš pukovniji oltramarina po zapovjedništvom [[Ivan Anton Kumbat|Antonia Kumbata]], 800 vojnika, ojačanih elitnim mletačkim grenadirima i jakom topničkom vatrom. Nakon 6 sati borbi Mleci izlaze kao pobjednici, 1200 janjičara izgubilo je život kao i polovina branitelja. Nakon gubitka najboljih postrojbi, i dolaska novih mletačkih pojačanja, [[21. kolovoza]] Turci prekidaju s napadima i [[25. kolovoza]] se povlače s Krfa.<ref>{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2009-04-11|title=history|url=http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|access-date=2023-07-12|website=web.archive.org|archive-date=11. travnja 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090411090942/http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|url-status=dead}}</ref> ===== Austrijski nasljedni rat i Sedmogodišnji rat ===== Kako bi sačuvala svoju neutralnost za vrijeme velikih ratova sredine 18. stoljeća, [[Austrijski nasljedni rat]] i [[Sedmogodišnji rat]], Venecija je unovačili i rasporedila vojsku od 40.000 vojnika<ref>{{Citiranje knjige|last=Paoletti|first=Ciro|title=A Military History of Italy|publisher=Praeger|year=2008|isbn=9780275985059|pages=70}}</ref> po [[Terraferma|''Terrafermi'']]. Kao i za vrijeme [[Rat za španjolsku baštinu|Rata za španjolsku baštinu]], [[Regimenta|regimente]] ''oltramarina'' bile su raspoređene kao posadne postrojbe u [[Bergamo|Bergamu]], [[Verona|Veroni]], [[Brescia|Bresci]] i [[Gorica (grad)|Gorici]] idućih 30 godina (od 1740. do 1763.).<ref>{{Citiranje weba|title=Paoletti, Ciro - A Military History of Italy (Praeger 2008) {{!}} PDF {{!}} Galley {{!}} Republic Of Venice|url=https://www.scribd.com/document/546478430/Paoletti-Ciro-A-Military-History-of-Italy-Praeger-2008|access-date=2025-10-11|website=Scribd|language=en}}</ref> Venecija će uspješno zadržati svoju suverenost no cijena uzdržavanja vojske trajno će utjecati na bogatsvo republike, pogotov na polagani pad ulaganja u mornaricu.<ref>{{Citiranje knjige|last=de Vries|first=Jan|title=Economy of Europe in an Age of Crisis, 1600–1750.|publisher=New York: Cambridge University Press.|year=1976.}}</ref> ==== Mletačke ekspedicije u Sjevernu Afriku ==== [[1766.]] godine kao odgovor na guarske napade mletački senat šalje četiri redovne [[Fregata|fregate]] mletačke moranrice (''San Michele Arcangelo, Vicenzo Ferrer, Tolleranza i Vigilanza'') te 6 domaćih (''Barche armate Croate'') [[tartana]] (''Santissimo Crocefi sso e Madonna del Rosario, Redentor, Spirito Santo e Madonna del Carmine, Natività del Signore, Sacra Famiglia, Regina degli Angeli''), u sastavu mletačke moranrice ''oltramarini'' sudjeluju u vojnome pohodu protiv [[Tripolitanija|tripolitanskih]] gusara.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2013-12-30|title=Gente di mare della nazione bochese– bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine|url=https://hrcak.srce.hr/113254|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=32|issue=45|pages=283–310|issn=0351-9767}}</ref>[[Datoteka:Admiral Angelo Emo bombards the city of Sfax.jpg|mini|354x354px|Bombardiranje luke Sfax]] Od [[1784.]] do [[1792.]] godine, tijekom zadnjeg velikog mletačkog vojnog pohoda na Tunis, pod zapovjedništvom admirala Angela Ema, devetnaest satnija ''oltramarina'' bilo je ukupno unovačeno kao pješačka formacija mletačke flote koja je bombardirala i napdala gusarska uporišta cijelom obalom Tunisa.<ref>{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}</ref> Dalmatinci iz pukovnije ''Cernizza'' (Crnica) posebno su pohvaljeni prilikom zauzimanja berberskoga broda "Hanibal" kod rta Kartage. Ove operacije su uspješno zatvorile tunisku piratsku flotu u svoje luke te prouzročile velike štete i žrtve po obalnim gradovima, admiral Emo postao poznat diljem Europe, gdje su slike njegovih noćnih bombardiranja poput vatrometa raspirivale maštu. No unatoč uspjesima Senat je odbio Emove zahtjeve za ekspedicijskom snagom od 10.000 vojnika kojom bi napali i zauzeli obalu Tunisa. 1792. Emo umire, a flota se vraća na Krf, gdje će ostati sve do pada Republike.<ref>{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}</ref><ref name=":4">{{Citiranje knjige|last=ROKSANDIĆ|first=DRAGO|title=LUJO MATUTINOVIĆ (1765.-1844.) ISTRAŽIVAČKI IZAZOVI ŽIVOTOPISA JEDNOGA NEPOZNATOG MARŠALA|publisher=Filozofski fakultet, Zagreb}}</ref> ==== Pad Mletačke Republike ==== [[Datoteka:15, Via Mazzanti, Verona, lapide.jpg|mini|251x251px|Ploča na mjestu početka pobune]] U pokušaju da ostane neutralna u ratu između [[Prva Francuska Republika|Francuza]] i [[Habsburška Monarhija|Austrijanaca]], mletački senat odlučio se za politiku popuštanja. Francuske trupe nesmetano ulaze na teritorij [[Mletačka Republika|Republike]] na opće nezadovljstvo mletačke vojske. U strahu od francuske okupacije, mletačka vlast uvodi potpunu mobilizacija. 11.000 ''oltramarina'' (ojačanih ''černidama''), pod zapovjedništvom zadarskog generala (''sergente generale'') Anotnia Stratika<ref>{{Citiranje časopisa|last=Peričić|first=Šime|date=2000-06-20|title=Neki Dalmatinci – generali stranih vojski|url=https://hrcak.srce.hr/12198|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=42|pages=195–220|issn=1330-0474}}</ref>'','' raspoređeno je po ''[[Terraferma|Terrafermi]]'', s izričitom zapovjedi da pod svaku cijenu izbjegavaju sukobe s Francuzima.<ref>{{Citiranje weba|title=Dalmatinci u vojsci cara Napoleona: Krvavi pohod u Rusiju|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dalmatinci-u-vojsci-cara-napoleona-krvavi-pohod-u-rusiju-499844|access-date=2022-11-23|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> „Mirna” francuska okupacija mletačkih gradova ne prolazi mirno i ubrzo počinju [[Jakobinska diktatura|protujakobinske]] pobune, najznačijni bio je u [[Verona|Veroni]], gdje se [[17. travnja]] građani pridružuju dalmatinskim trupama u izbacivanju francuskog garnizona, događaj će ostati zapamćen kao Veronski [[Uskrs]] – ''Pasque Veronesi'', tj. kao ''Le Massacre de Verone'' u francuskim izvorima. Nakon devet dana borbi, pod opsadom od novih 15.000 francuskih vojnika, [[25. travnja]] Verona pada. Osim sukoba u Veroni, ''oltramarini'' će sudjelovati u posljednjoj mletačkoj pomorskoj bitci [[20. travnja]], kada se bokeljska fusta "''Annetta Bella"'' pod zapovjedništvom kapetana Alvisa Viscovicha sukobila s francuskom fregatom ''"Le Libérateur d'Italiei"'' koja je silom pokušava ući u venecijansku lagunu. Nakon razmjene topovske vatre, Viscovich je sa svojim ''oltramarinima'' izveo [[Abordaža|abordažu]], te se francuska posada nakon kratke borbe predala <ref>{{Citiranje weba|title=Il memorabile Capitano Alvise Viscovich e il Doge liberatore della Dalmazia {{!}} Arcipelago Adriatico|url=https://www.arcipelagoadriatico.it/il-memorabile-capitano-alvise-viscovich-e-il-doge-liberatore-della-dalmazia/|access-date=2024-07-21|website=Your Site Name Goes Here|language=it-IT}}</ref> Kao zadnji dokaz odanosti Mletačkoj Republici, tisuće dalmatinskih ''oltramarina'' i mornara bili su zadnja oružana sila voljna boriti se do kraja za [[Venecija|Veneciju]]. Časnici ''oltramarina'' tražili su da se grad spremi za opsadu i da se brani. Glavni pristaša te ideje bio je duždev ''consigliere'' Francesco Pesaro koji je do zadnjeg dana molio dužda da ne predaje vlast [[Jakobinci|jakobincima]] te da se povuće u Zadar, tada jako središte [[Dalmacija pod mletačkom upravom|Mletačke Dalmacije]]. U strahu od razaranja grada, dužd [[Ludovik Manin|Manin]] i večina [[Plemstvo|plemstva]] nije udovoljila željama Dalmatinaca za borbu te [[12. svibnja]] [[1797.]] predaju vlast [[Napoleon|Napoleonou]], i time pada tisuću godina stara republika. Prilikom ulasaka [[Prva Francuska Republika|francuskih]] vojnika u grad, ''oltramarini'' su odbili predati oružje te su uz pucnjeve u zrak uzvikivali stoljećima star vojni poklič "''viva san marco''" dok su se ukrcavali na brodove koji su ih trebali odvesti u [[Dalmacija|domovinu]].<ref>{{Citation|title=TV kalendar 17.10.2017. (Pad Venecije,Ivan Pavao I.,C. Dujšin-Ribar,Mak Dizdar,Elizabeta II. u YUG)|url=https://www.youtube.com/watch?v=uf4C_Tb5ObU|accessdate=2022-10-27|language=hr-HR}}</ref> [[Datoteka:(Venice) Memoriam degli Schiavone.jpg|poveznica=https://it.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Memoriam_degli_schiavone.jpg|mini|Memorijalna ploča, posvećena dalmatinskim ''oltramarinima'' i njihovoj službi, podignuta na dvjestotu obljetnicu pada Venecije. [[Riva degli Schiavoni]]|središte|310x310px]] Dana [[21. lipnja]] [[1797.]] zadnji zapovjednik ''oltramarina'' general-narednik (''sargente generale'') [[Marko Antonio Bubić]], zajedno sa svojim časnicima i s dalmatinskim plemstvom, priseguno je vjernost [[Sveto Rimsko Carstvo|austrijskom caru]] [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]], a pukovnijske zastave su tada uz počasti položene u [[Zadarska katedrala|zadarsku katedralu]], isto je napravila pukovnija ''Medin'' u [[Boka kotorska|Boki]] i pukovnija ''Cernizza'' na [[Krf|Krfu]]. Prilikom skidanja [[mletačka zastava|mletačke zastave]] u [[Perast|Perastu]] jedan od oltramarinskih zapovjednika [[Bokeljski Hrvati|bokeljski]] pukovnik ''conte'' [[Josip Visković]] održao je poznati govor u čast služenja Mletačkoj Republici: {{citat|''Za tristo i sedamdeset i sedam godišta naša bića, krv naša, i životi naši isti, bili su poklonjeni tebi, i vele smo se srećni cijenili: za trista i sedamdeset i sedam ljeta "'''Ti s nami, a mi s Tobom'''" bijesmo na moru vazda glasoviti, vazda slavodobitnici. Nitko nas s tobom ne vidje bježati; nitko nas s tobom ne vidje predobivene''.|conte Viscovich, 23. kolovoza 1797., Perast''<ref>{{Citiranje weba|title=Razgovor ignorantski profesora mletačkog|url=https://www.matica.hr/vijenac/188/Razgovor%20ignorantski%20profesora%20mletačkog/|access-date=2022-10-25|website=www.matica.hr|language=hr}}</ref>''}} === Oltramarini nakon 1797. === [[Datoteka:Marineinfanterie.jpg|mini|217x217px|Odora mornaričkog pješaštva austrijske ratne mornarice]] Lojalnost i hrabrost dalmatinskih pukovnija nije prošla nezapaženo ni austrijskim, a ni francuskim generalima. S uspostavom austrijske vlasti, odmah se krenulo s regrutacijom iskusnog časničkog i dočasničkog kadra ''oltramarinskih'' pukovnija, no nije bilo željenog odaziva.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Brnardić|first=Vladimir|date=2004|title=Napoleon’s Balkan troops|url=https://www.bib.irb.hr/1015248|language=en}}</ref> Germanska vojnička stega i novi zapovjedni jezik nisu naišli na odobravanje kod dalmatinskog stanovništva, naviknuto na službu u mletačkoj vojsci pod svojim časnicima. Unovačene su tek četiri bojne mornaričkoga pješaštva (''Dalmatiner Marineinfanterie)'', svaka s oko 700 vojnika te su poslani na talijansko bojište tijekom [[Napoleonski ratovi|Rat treće koalicije]]. Vojnička disciplina i izvrsna uvježbanost postrojbi ''Oltramarina'' nadživjeli su [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. U vrijeme [[Ilirske pokrajine|francuske uprave]] u Dalmaciji, bivši visoki časnik ''oltramarina'' [[Lujo Matutinović]], rodom iz Dalmacije, zabilježio je kako u vojnim krugovima austrijske i francuske vojske živi sjećanje na te postrojbe: {{citat|"Deset dana poslije (prestanka postojanja Republike), Dalmatinci su pozvani da polože prisegu vjernosti caru [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]] Oni to učiniše, ali pod uvjetom da im se dopusti odavanje počasti svojim vojnim zastavama. Zastave su svečano položene u [[Zadarska katedrala|zadarskoj katedrali]] 21. lipnja 1797. godine. Jednako su učinili i Dalmatinci garnizona na Krfu. Njegova Carska Visost, princ potkralj, zadužen tada kao pobočnik u glavnom stožeru generala Bonaparte da generalu Gentillyju prenese vijest o [[Mir u Campo Formiju|miru u Campoformiju]], divio se disciplini tih postrojba, a ja sam kao viši časnik imao zadovoljstvo iz njegovih usta čuti te pohvale... Dvije godine poslije, došavši u Veneciju, jedan je princ iz Austrijske carske kuće poželio vidjeti manevre dalmatinske mornaričke pukovnije; bio je njima toliko zadovoljan da je naredio da od toga dana pukovnijski bubnjevi udaraju grenadirski marš: ta je visoka čast bila namijenjena samo elitnim austrijskim regimentama."|Matutinović, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori<ref>MATUTINOVIĆ, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori, 139-140</ref>''}} Nakon [[Bitka kod Austerlitza|poraza]] Austrije i pada Dalmacije pod francusku [[Ilirske pokrajine|upravu]], od ove četiri bojne Francuzi osnivaju svoje dvije dalmatinske bojne, tzv. "''Premier et Deuxième bataillon Dalmate''".1808. primarno od časničkog kadra bivših ''oltramarina'' francuzi će osnovati [[Kraljevska dalmatinska pukovnija|Kraljevsku dalmatinsku pukovniju]] (''Le régiment royal Dalmate''), no zbog izrazitog negativnog stava prema francuskoj okupaciji u Dalmaciji, pukovnija nikada neće brojčano preći broj od 2300 vojnika raspoređenih u 4 bojne.<ref name=":4" /> Konačno uspostavom [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] od preostalih veterana ''oltramarina'' austrijska vlast će u sklopu mornaričkoga pješaštva ratne mornarice osnovati "Dalmatinsku laku bojnu" (''Leichtes Dalmatiner Bataillon'').<ref>{{Citiranje časopisa|last=Katušić|first=Maja|date=2014-12-22|title=Tado Oršolić, Vojna Dalmacija u 19. stoljeću, vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797. – 1914.), Zadar: Sveučilište u Zadru, 2013., 322 str.|url=https://hrcak.srce.hr/131252|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=33|issue=47|pages=244–246|issn=0351-9767}}</ref> == Organizacija == ''Oltramarini'' su prvotno bili organizirani u samostalne (''sciolte'') satnije (''kumpanija'') koje su osobno ustrojavali kapetani, te su nosile njegovo ime. Svaka je ''kumpanija'', brojila u prosjeku oko pedeset vojnika i časnika. Satnije su djelovale raspoređene na brodovima ili isturenim fortifikacijama. Za vrijeme rata satnijama profesionalnih ''oltramarina'' dodavale bi se odabrane ''[[Banderij|banderije]]'' teritorijalnih postrojbi [[Černide|''černida'']], odnosno ''paesana''. Tijekom Kadnijskog rata okupljanjem svih samostalnih satnija stacioniranih unutar opkoljene Kandije osniva se prva zabilježena pukovnija ''oltramarina''. Početkom Morejskog rata 1684. pukovnije postaju primarne vojne formacije ''oltramarina''. Od 60ak satnija ustrojava se 9 pukovnija. Popis ''regimenti'' netom nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]], [[1700.]] godine: * [[Datoteka:ZdFanfonja.png|24x24px]] ''Regimenta oltramarini Fanfonja'' * [[Datoteka:Benjazd.png|24x24px]] ''Regimenta oltramarini Benja'' * [[Datoteka:Kumbat 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Kumbat'' * [[Datoteka:Ecu d'azur à l'aigle d'or.svg|22x22px]]'' Regimenta oltramarini Crnica'' * [[Datoteka:Ballafusa 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Belafuža'' * [[Datoteka:Posedarski grb.svg.png|26x26px]] ''Regimenta oltramarini Posedarski'' * [[Datoteka:Carponese 2.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Carponese'' * [[Datoteka:Rados 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Radoš'' * [[Datoteka:Pasquali 3.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Paskvali'' Tijekom 18. stoljeća broj pukovnija varira, 1704., u osam pukovnija bilo je raspoređeno samo 2238 pješaka, dok je 1710. u osam pukovnija bilo raspoređeno 5000 vojnika.<ref name=":12">{{Citiranje knjige|last=Tamburrini|first=Pierluigi|title=L’organizzazione militare veneziana nella prima metà del Settecento|publisher=Fabrizio Serra Publisher|year=2005.|pages=}}</ref> 1718. na kraju Drugog morejskog rata ''oltramarini'' su činili 6 pukovnija (''Corponese'' ''(Petar), Margnani, Corponese (Šime), Medin, Fanfonja i Ivković''), te 15 samostalnih satnija (ostaci uništenih pukovnija sa levantskog bojišta).<ref name=":11" /> 1738. popisano je bilo čak trinaest pukovnija,<ref name=":12" /> a 1783. jedanaest pukovnija<ref name=":11" />. Pad republike 1797. dočekalo je deset pukovnija sa čak 11.000 vojnika. Iako je broj varirao providur je u pravilu uvijek računao na 9 [[Pukovnija|regimenti]] odnosno 6000 ''oltramarina'' tijekom cijelog [[18. stoljeće|18. stoljeća]].<ref name=":3" /> Svaka [[pukovnija]]/regimenta (''reggimento'') uzimala je ime svog domaćeg ''kolunela''/[[Pukovnik|pukovnika]] (''colonnello'') koji bi po zapovjedi [[Generalni providur Dalmacije|providura]] regrutirao dobrovoljce za službu, npr. ''Reggimento [[Ivan Anton Kumbat|Cumbat]]'' ili ''Reggimento [[Šimun Fanfogna|Fanfogna]]''. Regimentu je u pravilu činilo devet [[satnija]]/''kumpanija'' (''compagnia''). Za vrijeme [[Napoleonski ratovi|Napoleonove]] invazije na [[Terraferma|''Terrafermu'']], broj vojnika po satnijama, pukovnije ''Medin'', povećao s 50-ak na čak 120 vojnika, pola od kojih su bili ''černide''.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2020-12-22|title=Paštrovski pukovnik Nikola Medin – zapovjednik mletačkih prekomorskih pješačkih snaga koncem 18. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/361742|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=62|pages=231–256|doi=10.21857/y7v64t08qy|issn=1330-0474}}</ref> Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] kroz [[korpus]] ''oltramarina'' prošlo je 17.000 vojnika.<ref>{{Citiranje knjige|last=Sorini|first=Fabio|title=Gli Schiavoni, le fedelissime truppe Oltremarine di Venezia, Tre secoli di Storia 1500-1797|publisher=Roberto Chiaramonte|year=2016}}</ref> Ostali viši činovi u regimenti bili su [[potpukovnik]] (''tenente colonnello''), [[bojnik]] (''sargente maggiore'') te šest [[Satnik|kapetana]] (''capitano'') zapovjednika satnija. Osobna satnija pukovnika (''compagnia propria'' ili ''compagnia colonnella'') imala je [[Natporučnik|kapetan-poručnika]] (''tenente capitano'') za zamjenika zapovjednika.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2023-10-03|website=issuu.com|language=en}}</ref> Niži časnički činovi unutar satnije bili su [[poručnik]] (''tenente''), zamjenik zapovjednika satnije, i [[zastavnik]] (''alfier'') koji je bio zadužen za stijeg pukovnije, odnosno satnije. Svaka satnija je imala jednog [[Narednik|narednika]] (''sargente''), dva [[Kaplar|kaplara]] (''caporal'') i oko 50 vojnika. Pukovnikova satnija imala je glazebni sastav od 6 svirača frule (piffaro) i 9 bubnjara (''tamburo'') pod zapovjedništvom narednika bubanjara (''tamburo maggiore''), 6 kadeta i [[Pobočnik|ađutanta]].<ref>{{Citiranje weba|title=‪Mletačka vojna organizacija u Dalmaciji i Boki od Morejskog rata (1684.–1699.) do Požarevačkog mira 1718‬|url=https://scholar.google.hr/citations?view_op=view_citation&hl=hr&user=brtnUQoAAAAJ&citation_for_view=brtnUQoAAAAJ:hqOjcs7Dif8C|access-date=2023-10-03|website=scholar.google.hr}}</ref> Vojnu pratnju činili su specijalizirani vojnici, iznimka je bio [[kapelan]], najčešće redovnik iz reda [[Franjevačka provincija sv. Jeronima|franjevaca konventualaca]]. Ostatak pukovnijske pratnje činili su; kirurg, brijač/pomoćni kirurg (''barbir''), šegrti (''mali od kumpanije/regimente''), kovač (''favro'' ili ''spadaio'', kovač mačeva), računovođa (''škrivan''), puškar (''armaiolo''), glavni kuhar (''kogo''), mesar (''bikar''), konačar (''foriere'', dočasnik), krojač (''šaltur''), postolar (''kaliger''), te pukovnikov intedant (''majordomo'') koji je defakto bio zapovjednik pratnje. Pratnja satnije bila je manja, sastojala se od kuhara, ''artežana'' (vojnik/majstor specijaliziran za popravke opreme i oružja na terenu) i brijača, nekoliko šegrta, a ponekad i kapelana. Glazba satnije sastojala se od dva glazbenika; svirača frule (''pifar'') i bubnjara (''tambur''). Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] satnije imaju svirača roga (''trubadura'').<ref>{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2024-07-09|website=issuu.com|language=en}}</ref> Satnije specijalizirane za brodsku službu imale su po tri mornara (''marinjeri'').<ref>{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-04-28|title=IL RECLUTAMENTO DEGLI OLTREMARINI E DELLA FANTERIA VENETA|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/04/28/il-reclutamento-degli-oltremarini-e-della-fanteria-veneta/|access-date=2022-10-27|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}</ref>[[Datoteka:Scuttari.png|mini|175x175px|''Alfier'' regimente ''Scuttari'' u svečanoj odori, 18. st.]]Činovi pukovnije (''regimente'') * Colonello – [[pukovnik]] (''kolunel'') * Tenente Colonello – [[potpukovnik]] * Sargente Maggiore – [[bojnik]] (major) * Aiutante – [[pobočnik]]/ađutant ([[časnički namjesnik]]) Činovi satnije (''kumpanije'') * Capitano – [[satnik|kapetan]] * Tenente Capitano – [[natporučnik]] / kapetan-poručnik (''tenant kapetan'') * Tenente – [[poručnik]] (''tenant'') * Alifere – [[zastavnik]] (''alfir'') * Sargente – [[narednik]] (''saržent'') * Furiere – kvartirmajstor/konačar (''furir'') * Capolare – [[skupnik]] (''kaplar'') * Cadetto – kadet {| class="wikitable sortable" |+Ustroj satnija unutar pukovnije, na primjeru regimente Fanfonja iz 1716.<ref name=":6" /> !''Ime satnije'' !''Ime zapovjednika'' |- |''Compagnia oltramarini Colonella (Propria) Fanfonja -'' Pukovnikova satnija Fanfonja |''colonnello conte'' Josip Ante Fanfonja |- |''Compagnia oltramarini di Tn. Colonello Kolanović -'' Potpukovnikova satnija Kolanović |''tenente colonnello'' Ante Kolanović |- |''Compagnia oltramarini di Sargente Maggiore'' ''Grančić'' - Bojnikova satnija Grančić |''sargente maggiore'' Frane Grančić (Grancich) |- |''Compagnia oltramarini'' ''Fanfognja -'' Linijska satnija ''Fanfognja'' |''capitano'' Frane Fanfonja |- |''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Grančić'' ''-'' Linijska satnija ''Grančić'' |''capitano'' Ante Grančić |- |''Compagnia oltramarini'' ''Arnević'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' |''capitano'' Petar Arnević |- |''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Arnević'' ''(Z.)'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' ''(Z.)'' |''capitano'' Ivan (Zuane) Arnević |- |''Compagnia oltramarini'' ''Klarić'' ''-'' Linijska satnija ''Klarić'' |''capitano'' Juraj Klarić |- |''Compagnia oltramarini'' ''Jeličić'' ''-'' Linijska satnija ''Jeličić'' |''capitano'' Toma Jeličić (Gelizich) |}Osim čina pukovnika (''kolunela''), određeni pukovnici iz redova ''oltramarina'' dobivali su visoke činove kao ''Sargente Maggiore di Battaglia'' "bojnik vojske" koji bi odgovarao modernom činu [[Brigadir|brigadira]] ili [[Brigadni general|brigadnog generala]]. Uloga bojnika vojske bila je zapovjedanje više pukovnija grupiranih u borbenu skupinu, [[brigada]] (''brigata''). Čin "''Sargnete generale''" "general narednik" koji bi odgovarao modernom činu [[General bojnik|generala bojnika]] nosili su visoki časnici ''oltramarina'' [[Šimun Fanfogna|Šimun Fanfonja]] i [[Marko Antonio Bubić]]. General narednik bio je zadužen za jedan od 4 vojna okruga republike. Najviši čin (ujedno i najviši regularni vojni čin mletačke vojske) koji je nosio neki pripadnik ''oltramarina'' nalazimo u iznimnom slučaju [[Inženjerija|vojnog inženjera]] [[Antonio Giancix (Jančić)|Antonia Jančića]], kojeg je mletački [[senat]] promaknuo u čin ''Tenente Generale'' "general poručnik" (koji bi odgovorao modernom činu [[General pukovnik|general pukovnika.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Žmegač|first=Andrej|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-knjiga/62029|title=Antonio Giancix - an Ignored Genius?|date=2018.|publisher=Torino: Politecnico di Torino|isbn=978-88-85745-10-0|editor-last=Marotta|editor-first=Anna|language=en|editor-last2=Spallone|editor-first2=Roberta}}</ref> Uz visoke činove, neki su časnici oltramarina držali i prestižan naslov ''Sopraintendante della Natione Oltramarina'', tj. naslov nadintendanta profesionalnih postrojbi pješaštva i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjaništva]] ''oltramarina''.<ref name=":6" /> === Specijalizirane postrojbe oltramarina === ==== Mornaričke postrojbe ==== Prvotno su sve satnije ''oltramarina'' bile formirane kao mornarička pješadija. S vremenom, kako su se ratovi protiv Osmanlija širili i kako su se formirale veće vojne jedinice – pukovnije, služba na brodovima prestaje biti osnovna svrha ''oltramarina''. Međutim Venecija zadržava kontigent od oko 1500 do 2000 mornaričikih pješaka specijaliziranih za obranu Jadrana od osmanskih ili uskočkih napada. Radilo se o linijskim satnijama ''oltramarina'' pojedinih pukovnija stacioniranih u Dalmaciji ili na Levantu, koje su bile zadužene za službu na ratnim brodovima. Generalni providur Dalmacije imao je pod svojim zapovjedništvom ''"Jadransku eskadru"'',<ref>{{Citiranje časopisa|last=Madunić|first=Domagoj|date=2013-12-30|title=The Adriatic Naval Squadron (1645-1669): Defense of the Adriatic during the War for Crete|url=https://hrcak.srce.hr/113250|journal=Povijesni prilozi|language=en|volume=32|issue=45|pages=199–234|issn=0351-9767}}</ref> čiju je jezgru činilo do 30 manjih ratnih brodova, tzv. ''Barche armate Croate'' (ranije poznate kao ''Barche armate contro Uscocchi''). Svaki od tih brodova imao ukrcanu satniju ''oltramarina'', odnosno oko 50 ''scappola'' – mornaričkih pješaka.<ref>{{Citiranje rada|last=Barbaroša|first=Šime|date=2020-12-11|title=Mletački vojni sustav kopnenog dijela Dalmacije u 16. stoljeću|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:190370|language=hr}}</ref> ==== Gardijske postrojbe ==== Garda mletačkog dužda bila je elitna vojna postrojba zadužena za osobnu sigurnost dužda i očuvanje reda unutar Duždeve palače. Od 15. stoljeća sastojala se od slavenskih ([[Schiavoni|''schiavoni'']]) vojnika iz Dalmacije,<ref name=":10">{{Citiranje weba|last=AB|date=2020-05-01|title=Gli Schiavoni carabinieri {{!}} Conoscere Venezia|url=https://www.conoscerevenezia.it/?p=79005|access-date=2024-07-10|language=it-IT}}</ref> koji su zbog svoje vjernosti i vještine imali povlašten status. Osim zaštitne funkcije, garda je imala i ceremonijalnu ulogu, sudjelujući u svečanim povorkama, javnim događanjima i državnim svečanostima, simbolizirajući moć i ugled Republike. Najpoznatiji primjer bila je osobna garda ([[karabinjeri]])<ref name=":10" /> admirala i dužda [[Francesco Morosini|Morosinija]] tijekom mletačke ekspedicije na [[Peloponez]]. Sastojala se od 24 ''oltramarina'' unovačena iz raznih dalmatinskih pukovnija u [[Morejski rat|Moreji]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}</ref> ==== Grenadirske postrojbe ==== Za vrijeme Morejskog rata po prvi put novačene su elitne [[Grenadir|grenadirske]] satnije ''oltramarina'' koje su služile kao osobne borbene satnije zapovjednika brigade ''oltramarina''. Satnija bi se organizirala na način da bi se iz svake regimente unutar brigade izvukli najbolji vojnici. Satnija grenadira brojala je oko 100 vojnika i nosila je ime "bojnika vojske" (''Sargente Maggiore di Battaglia'') koji je zapovjedao brigadom.<ref name=":6" /> === Stijeg === Glavna oznaka satnije, a kasnije i pukovnije bila je njen borbeni [[Veksilologija|stijeg]]/''bandira''. Svakoj pukovnije bila su dodijeljena dva stijega, jedan se nalazio u pukovnikovoj, a drugi u potpukovnikovoj satniji. Stjegovi ''oltramarina'' nisu se razlikovali previše od ostalih pukovnijskih stjegova mletačke vojske, s jedne strane nalazio se ispleteni zlatni lav sv. Marka s mačem, a s druge strane oznaka (grb) pukovnika. ''Oltramarinske'' su zastave bile strogo kvadratne i sastavljene od dvije naizmjenične i suprotne boje, podijeljene u četiri četvrtine koje su bile modre, grimizne, bijele, zlatne ili tirkizne.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}</ref> <gallery widths="140" heights="130" caption="Vektorski prikaz stijegova"> Datoteka:Bandiera di oltramarini Scuttari.png|''Bandira'' pukovnije Scuttari 1791. Datoteka:Bandiera di oltramarini Belafuža.png|''Bandira'' pukovnije Belafuža ili Bubich 1791. Datoteka:Bandiera di oltramarini Medin.png|''Bandira'' pukovnije Medin 1791. Datoteka:Bandiera di oltramarini 1.png|''Bandira'' pukovnije Crnica ili Fanfonja 1791. Datoteka:Bandiera di oltramarini Carponese.png|''Bandira'' pukovnije Carponese 1791. </gallery> Satnijske zastave bile su jednobojne s ispletenim lavom s jedne strane, a oznakom pukovnije i satnije na drugoj. Ako se radilo o bivšoj samostalnoj satniji koja je imala kvadratni stijeg, ona bi ga u pravilu zadržavala prilikom ulaska u pukovniju.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}</ref> == Naoružanje == Naoružanje ''oltramarina'' bilo je raznoliko kao i njihova uloga. * ''[[Schiavona]]'' – teški mač široke duple oštrice s upečatljivom košarom na dršci koja je bila u obliku takozavne „mačje-glave”. Mač se koristio sve do doba [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], no ime i slavu stekao je upravo kao primarno oružje mletačkih ''oltramarina'', u hrvatskoj literaturi navodi se kao ''paloš''.<ref>{{Citiranje weba|title=schiavona|url=https://enciklopedija.hr/clanak/54866|access-date=2022-10-28|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> * ''[[Schiavonesca]]'' – stariji teški mač, ostao u ceremonijaloj službi ([[Duždeva palača|duždeva garde]]), osnovni mač hrvatskih vitezova i konjanika na području Dalmacije od 14. stoljeća. Ugarskog porijekla, u Italiji poznat pod imenmom ''schiavonesca'' upravo zbog dalmatinskih vojnika u mletačkoj službi. * ''Kurtela'' – ratni noževi, za razliku od većih oružja koje se kovalo u [[Venecija|Veneciji]], kurtele su se proizvodile po dalmatinskim komunama, tako da su bile najstarije i najdostupnije oružje koje vežemo za schiavonske postrojbe. * [[Bodež]] ili ''stiletto'' – borbeni nož s vrlo oštrim vrhom i dva oštra ruba, tipično dizajniran kao oružje za rezanje ili probijanje.<ref>{{Citiranje weba|title=„Povijesno oružje u Hrvatskoj“ – nova knjiga Tomislava Aralice posvećena ideji formiranja muzeja hrvatske vojne povijesti|url=https://hrvatska-povijest.hr/povijesno-oruzje-u-hrvatskoj-nova-knjiga-tomislava-aralice-posvecena-ideji-formiranja-muzeja-hrvatske-vojne-povijesti/|access-date=2024-10-19|website=Lemacks Media|language=en}}</ref> * ''Iatagan'' ili [[Jatagan|''jatagan'']] – dugi turski noževi s blago zakrivljenom oštricom, izrađeni isključivo za blisku borbu. Drška im je zbog stabilnijeg držanja račvasta, s dva uha, načinjena od drva ili goveđe kosti. Jatagani su predstavljali svojevrsan simbol iskustva, među ostalim vojnicima, uzimali su ih od poraženih muslimanskih vojnika, a poseban prestiž imali su janjičarski jatagani. * [[Sablja]] ili ''sciabola'' – standardno oružje ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]]'', lakši od schiavone, u pješačkim postrojbama koriste ga zastavnici i glazbenici. * ''Martello'' ili ''nadžak'' – bojni čekić, oružje s kljunom i čekićem. Vješao se na sedlo ili se zaticao o pojas. * ''Ascia'' ili [[Ratna sjekira|bojna sjekira]] – u početku obična sjekira korištena za borbu, kasnije rađena po uzoru na bojni čekić * [[Buzdovan|Maca ili buzdovan]] – oružje koje se sastoji od drvenog ili željeznog drška na koji je nataknuta željezna glava koja može biti različito oblikovana. Kasnije su se buzdovani zbog svojih dekorativnih oblika počeli upotrebljavati kao znak časti i vojničkog položaja. * [[Helebarda|''Alabarda'' ili ''helebarda'']] (''saržentina'') – sastoji se od motke, metalnog šiljka te sjekire koja je s druge strane ima trorog ili kuku. ''Oltramarini'' je preuzimaju od [[švicarska|švicarskih]] i [[njemačka|njemačkih]] pukovnija (''oltramontani''). Od sredine 17. stoljeća nose je samo narednici.<ref>{{Citiranje weba|title=Oružje|url=http://www.kliskiuskoci.hr/oruzje.html|access-date=2022-10-28|website=www.kliskiuskoci.hr}}</ref> * [[Partizana]] – oružje slično koplju, ima široku dvosječnu oštricu, s dvije kraće oštrice sa strane. Od sredine 17. stoljeća nose je samo kaplari. * [[Samostrel]] – ostao u uporabi i nakon uvođenja vatrenog oružja zbog svoje pouzdanosti, pogotovo zbog borbe na brodovima. * [[Arkebuza]] – prvo vatreno oružje korišteno primarno kao obrambeno oružje na galijama i utvrdama, korišten uz samostrel. * [[Mušketa]] – moderno vatreno oružje, brzo postaje glavna naoružanje, a od [[1715.]] sve pješačke pukovnije mletačke vojske naoružane su mušketama.<ref>{{Citiranje weba|title=Arsenale|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/arsenale|access-date=2023-10-07|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}</ref> Oltramarini su nosili različite tipove mušketa, radilo se uglavnom od lokalnim i austrijskim modelima. Prva standardizacija dolazi 1759. s Venecijanskim modelom ''Gasperoni'', 1776. senat je kupio 32.000 austrijskih mušketa ''model-1774'', a od 1777. do pada repubilike u Veneciji se proizvodi model ''Tartagna''. Pukovnije ''oltramarina'' razlikovale su se od ostalih u mletačkoj vojsci jer nisu dužili [[Bajunet|bajunete]].<ref>{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2015-09-03|title=I FUCILI DELL’ESERCITO VENETO|url=https://venetostoria.wordpress.com/2015/09/03/i-fucili-dellesercito-veneto/|access-date=2023-10-07|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}</ref> * [[Kubura]] – kubure su bile oružje časnika i dočasnika, često ukrašavano, proizvodili su ih domaći majstori po narudžbi, simbol časti, časnik je nosio dvije kubure koje su obično bile oko pasa. [[Datoteka:GiorcesMarzoli4.jpg|središte|mini|398x398px|Serija mačeva Schiavone, 16. i 17. stoljeće, Palazzo Duranti-Marzoli]] == Odora i oprema == [[Datoteka:Scappolo 1580.jpg|mini|311x311px|Dalmatinski marinac (''scappolo'') u Lepantskoj bitci. ''Verižan'' ispod modrog [[Dalmatinski veštit|veštita]], te više vrsta oružja; ''skjavonesku'', ''kurtelu'' i bojni čekić.<ref>{{Citiranje weba|last=Šimunjak|first=Filip|date=2020-09-29|title=Svjetski kostimi i nošnje krajem 16. st. (Cesare Vecellio)|url=https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/svjetski-kostimi-i-nosnje-krajem-16-st-cesare-vecellio/|access-date=2023-01-23|website=Bulwark of Europe|language=hr}}</ref>]]Početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] dalmatinski vojnici nisu se razlikovali od ostalih mletačkih vojnika.<ref>{{Citiranje weba|title=34. Grb obitelji Hreljanović – 15. st. – HeralD|url=https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221107221212/https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|archive-date=7. studenoga 2022.|access-date=2022-11-07|language=hr}}</ref> Pločasti oklop tipa ''brigantina''<ref>{{Citiranje weba|title=Brigantine armor "Wimbledon"|url=https://armours.pro/brigantine-armor-wimbledon|access-date=2022-11-07|website=armours.pro}}</ref> ispod kojeg su nosili željezne košulje od pletenih prstena, tzv. ''verižan'' te lagane kacige tipa ''barbuta''<ref>{{Citiranje weba|title=Barbute|url=https://military-history.fandom.com/wiki/Barbute|access-date=2022-11-07|website=Military Wiki|language=en}}</ref> ili ''morion''<ref>{{Citiranje weba|title=Morion (kaciga)|url=https://hmn.wiki/bs/Morion_(helmet)|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928155306/https://hmn.wiki/bs/Morion_%28helmet%29|archive-date=28. rujna 2023.|access-date=2023-09-25|website=hmn.wiki|language=en}}</ref>. Specijaliziranjem dalmatinskih vojnika za službu na brodovima napuštaju se puni kompleti oklopa, dok ih satnije raspoređene na isturenim fortifikacijama nose i za vrijeme Kadijskog rata. Primarna zaštita trupa postaje ''verižan'' iznad kojeg bi nosili modri ''veštit'', a kacige ispadaju iz upotrebe. Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] [[Vojna odora|odora]] ''oltramarina'' se standardizira, usko prateći tadašnju dalmatinsku nošnju. Osim košulje koja je bila lanena ili pamučna ostatak odore bio je od [[Čoha|čohe]] (''čoje''). Odora se sastojala od bijele košulje preko koje su nosili modri prsluk (''krožet''). Oko struka nosili su svileni pojas (''pas''), plave, bijele, tirkizne, zlatne ili crvene boje. Preko svega nosili su kratki modri [[Dalmatinski veštit|''veštit'']] koji se nosio otkopčan, te uske modre hlače (''gaće'') od fine čoje. Tkanine su isporučivale radionice na području [[Bergamo|Bergama]], dok se u Veneciji izrađivala grimizna i plava uniforma ''oltramarina'', te slala u Zadar.<ref name=":12" />[[Datoteka:Mostra-le-Trionfanti-Armate-Venete-divise.jpg|mini|269x269px|Svakodnevna odora dalmatinskih ''oltramarina'', [[18. stoljeće|18. stoljeće.]]'', Le Trionfanti Armate Venete'', [[Mestre]]]] Mač i bodež nosio se oko pasa dok je tobolac sa barutom i balinima visio na kožnom pojasu koji se nosio preko ramena. Vojnici su nosili kožne cipele i crne gamaše (''ghette''), dok su viši časnici (od kapetana prema gore) nosili konjaničke čizme.<ref>{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2019-03-15|title=LE DIVISE DELLA FANTERIA VENETA, 1790-1797|url=https://www.venetostoria.com/le-divise-della-fanteria-veneta-1790-1797/|access-date=2025-12-05|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}</ref> Na glavi su nosili krznenu kapu (''kalpak''<ref>{{Citiranje weba|last=enciklopedija|first=Hrvatska|title=kalpak|url=https://www.enciklopedija.hr/|access-date=2025-12-05|website=Hrvatska enciklopedija|language=hr}}</ref>) od kože [[kuna (životinja)|kune]] s pokrivkom od crvene ili plave boje s crnim vezom po zimi, te svoju inačicu dalmatinske ''[[Šibenska kapa|barete]]'' po ljeti. Časnici su ljeti nosili crne trokutaste kape<ref>{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-02-04|title=HO RICOSTRUITO LA DIVISA DI UN COLONEL OLTREMARINO DI FINE’ ‘700, ECCO (PROBABILMENTE) COME ERA.|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/02/04/ho-ricostruito-la-divisa-di-un-colonel-oltremarino-di-meta-700-ecco-come-era/|access-date=2026-02-14|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}</ref> (''tricorno''). Oko vrata svaki vojnik je nosio svilenu maramu/[[Kravata|kravatu]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-07|title=Marama preko mora: Dalmacija i rađanje kravate - Academia Cravatica|url=https://academia-cravatica.hr/marama-preko-mora-dalmacija-i-radanje-kravate/|access-date=2025-12-05|language=hr}}</ref> (''fazzoletto''). Uz osnovno odoru svaki vojnik dužio je i dva kaputa (''[[Dolama|dolame]]''). Jedna je bila svečana grimizna s reverima koja se nosila umjesto ''veštita'' i nosila se po [[Terraferma|''Terrafermi'']] i u posebnim prigodama, dok je druga bila modra presvučena premazom od voska te je služila kao kabanica, za zaštitu od oštrih vremenskih uvjeta. Odora časnika razlikovala se od vojničke odore po kvaliteti izrade<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Dandolo|first=Girolamo|title=La caduta della Repubblica di Venezia ed i suoi ultimi cinquant'anni|publisher=Pietro Naratovich tipografo editore|year=1855.|location=Venezia}}</ref> i detaljima, odlikovanjima i ukrasima. Činovi su se iskazivali s perima na kapi, što nalazimo i kod drugih postrojba toga vremena koje su popunjavali hrvatski vojnici.<ref>{{Citiranje weba|title=Odore – Kravat Pukovnija|url=https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|access-date=2023-01-22|language=hr|archive-date=22. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230122210141/https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|url-status=dead}}</ref> Običaj je bio nositi dugu kosu i duge brkove. <gallery widths="90" heights="100"> Datoteka:Fant.png|Prikaz ''oltramarina'', opsada Kandije [[17. stoljeće|17. stoljeća]]<ref name=":13">{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}</ref> Datoteka:Croaticava.jpg|Odore iz [[1771.]] 1.) svečana odora 2.) odora konjanika 3.) svakodnevna odora Datoteka:Dalm oltra.png|''Oltramarini'' u svečanoj i svakodnevnoj odora, 18. stoljeće (prema carte Bubich)<ref name=":14" /> Datoteka:Oltramarino.png|''Oltramarin'' u svakodnevnoj odori, 18. stoljeće (prema carte Bubich)<ref name=":14" /> Datoteka:Oltramarinoff.png|[[Časnik]] ''oltramarina'' u svečanoj odori, 18. st. (prema carte Bubich)<ref name=":14">{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2020-01-29|title=LA DIVISA DA SCHIAVONE, CHE PASSIONE!|url=https://www.venetostoria.com/la-divisa-da-schiavone-che-passione/|access-date=2026-02-17|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}</ref> </gallery> == Poznati pripadnici == * [[Josip Visković]] (tal. Giuseppe Viscovich), posljednji mletački [[Gradski kapetan|kapetan]] [[Perast]]a, ''conte'' * [[Ivan Anton Kumbat|Antonio Kumbat]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'') * [[Antonio Giancix]] (Vojni inženjer i časnik oltramarina, dogurao do visokog čina ''Tenete Generale'' mletačke vojske) * [[Brne Karnarutić]] (Satnik ''cappelletta'' i književnik) * [[Stipan Sorić]] (zapovjednik mletačke vojske prilikom oslobađanja [[Drniš]]a i [[Klis]]a, katolički [[svećenik]]) * [[Vuk Mandušić]] (zapovjednik šibenskih ''černida'' i časnik ''cappelletta'') * [[Lujo Matutinović]] (časnik u pukovniji ''Cernizza'', odlikovan u borbama s berberskim gusarima, kasnije zapovjednik bojne tijekom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]]) * [[Šimun Fanfogna]] (Pukovnik i ''Sargente Maggiore di Battaglia'' ''oltramarina'' u Morejskom ratu, kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'') * [[Marko Antonio Bubić]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'', zadnji zapovjednik korpusa ''oltramarina'' ) * [[Lujo Detrico]] (Kapetan ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], potom Pukovnik, a kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'' te ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'') * [[Vid Matasović]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'' u [[Ciparski rat|Ciparskom ratu]]) * [[Tripun Štukanović]] (Pukovnik ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], oslobodio [[Herceg Novi]]) * [[Ivan Radoš|Zuanne Ivan Radoš]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije Conte, ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'' i ''Cavaliere di San Marco'', veteran Kandijskog rata) * [[Šimun Bartolazzi]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'') == Galerija == <gallery widths="135" heights="150"> Datoteka:Viscovich.jpg|''Conte'' Josip Visković Datoteka:Niccolò Cassana detto Nicoletto Vecchio schiavone, 1700-1710.jpg|''Veteran'', Niccolò Cassana 1710. Datoteka:Capitano Dalmato.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica Datoteka:Capitano di Schiavoni.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica Datoteka:Giacomo-ceruti-schiavoni-playing-cards.jpg|Slika Giacoma Cerutia, [[1750.]] "Soldati Schiavoni che giocano a carte", dalmatinski vojnici igraju [[Talijanske karte|karte]]. </gallery> == Povezani članci == * [[Povijest Dalmacije]] * [[Dalmatinski gradovi-države]] * [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]] * [[Dalmacija pod mletačkom upravom]] * [[Sinjska alka]] * [[Uskoci]] * [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]] * [[Generalni providur Dalmacije]] * [[Bitka kod Lepanta]] * [[Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809.]] * [[Graničari]] == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * David Nicolle, ''The Venetian Empire 1200-1670 (Men-at-Arms''), Osprey, 1989. * Roger Crowley, Empires of the Sea: ''The Siege of Malta, the Battle of Lepanto, and the Contest for the Center of the World'', Kindle, 2008. * Roger Crowley, City of Fortune: ''How Venice Ruled the Seas'', Kindle, 2013. * M. E. Mallett, ''The Military Organisation of a Renaissance State: Venice c.1400 to 1617'', Cambridge University Press, 2003. * ''Archivio di Stato di Venezia'' * ''Museo dei Dalmati, Scuola dei Dalmati a Venezia'' * ''Francesco Favaloro; Schizzi e disegni dell’esercito veneziano del 700'' * ''Eugenio Barbarich, La campagna del 1796 nel Veneto.'' == Vanjske poveznice == * [http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_15108 Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju (fond)] * [https://web.archive.org/web/20060512132047/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040331/feljton01.asp U vihoru mletačko-turskih ratova] * [https://web.archive.org/web/20220408125310/http://www.hic.hr/books/pavlicev/images/s05.gif Zemljovid Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata] * [https://hrcak.srce.hr/clanak/139040 Šibenski plemić Nikola Divnić (1654. – 1734.), pukovnik hrvatske lake konjice (Cavalleria Croati)] * [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11273 Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća] * [http://hrcak.srce.hr/clanak/154889 Zadarski patricij Šimun Nassi – pukovnik hrvatskih konjanika u mletačkoj vojsci (početak 18. stoljeća)] * [http://hrcak.srce.hr/clanak/126462 Kotorski plemići Frano Buća, Gabrijel Vraćen i Nikola Paskvali – zapovjednici mletačkih prekomorskih vojnih postrojbi (prva polovica XVIII. stoljeća)] * [https://hrcak.srce.hr/clanak/19576 Ivan iz Vrane – mletački admiral u Lepantskom boju (1571.)] * [http://hu-benedikt.hr/?p=929 Bitka kod Lepanta 7. listopada 1571. godine] [[Kategorija:Mletačka vojna povijest]] [[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] [[Kategorija:Hrvatske povijesne vojne postrojbe]] govht0qjpsoqsc77vm7x6ihs1sebn95 0 732752 7430649 7366544 2026-04-15T21:33:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7430649 wikitext text/x-wiki {{Pravopis}} '''Milenijalci''', također poznati kao '''generacija Y''', [[Demografija|demografska]] su [[Kohorta (statistika)|skupina]] koja slijedi nakon [[Generacija X|generacije X]] te prethodi generaciji Z. Istraživači i popularni mediji koriste rane 1980-e kao početne godine rođenja, a sredinu 1990-ih do ranih 2000-ih kao završne godine rođenja, pa se ovom generacijom obično smatraju ljudi rođeni od 1981. do 1996. godine.<ref name="Rauch">{{Citiranje novina|last=Rauch|first=Jonathan|date=November 2018|title=Generation next, Millennials will outnumber baby-boomers in 2019|work=The Economist|url=https://worldin2019.economist.com/millennialsvboomers|access-date=13 March 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190315052954/https://worldin2019.economist.com/millennialsvboomers|archive-date=15 March 2019}}</ref> Većina milenijalaca djeca su [[Baby boomer|''baby boomera'']] i rane [[Generacija X|generacije X]];<ref name="Strauss 2000 54">{{Citiranje knjige|last=Strauss|first=William|url=https://books.google.com/books?id=To_Eu9HCNqIC|title=Millennials Rising: The Next Great Generation|last2=Howe|first2=Neil|publisher=Vintage Original|others=Cartoons by R.J. Matson|year=2000|isbn=978-0375707193|location=New York|page=54|access-date=17 October 2013}}</ref> milenijalci su često roditelji generaciji alfa.<ref name=":283">{{Citiranje novina|last=Shaw Brown|first=Genevieve|date=17 February 2020|title=After Gen Z, meet Gen Alpha. What to know about the generation born 2010 to today|work=ABC News|department=Family|url=https://abcnews.go.com/GMA/Family/gen-meet-gen-alpha-generation-born-2010-today/story?id=68971965|access-date=17 February 2020}}</ref> Diljem svijeta mladi ljudi odgađaju brak. Milenijalci su rođeni u vrijeme pada stope plodnosti diljem svijeta te imaju manje djece od svojih predaka. Oni rođeni u zemljama u razvoju nastavit će sačinjavati glavni dio svjetskog rasta stanovništva. U zemljama trećeg svijeta mladi su ljudi za vrijeme 2010-ih godina bili manje skloni seksualnIm odnosima u odnosu na svoje pretke u istom dobnom rasponu. Na svjetskom Zapadu su manje religiozni od svojih predaka, ali se katkad identificiraju sa spiritualnošću. Milenijalci su opisani kao prva [[Globalizacija|svjetska generacija]] i prva generacija koja je odrasla u doba interneta.<ref>David Pendleton, Peter Derbyshire, Chloe Hodgkinson (2021), Work-Life Matters: Crafting a New Balance at Work and at Home (p. 35), Springer Nature, ISBN 9783030777685</ref> Generaciju općenito obilježava povećana upotreba i poznavanje interneta, mobilnih uređaja te društvenih mreža,<ref>{{Citiranje weba|title=NowUKnow: Millennials Lead the Way in the Digital Future|url=https://www.bentley.edu/news/nowuknow-millennials-lead-way-digital-future|website=www.bentley.edu}}</ref> zbog čega se ponekad nazivaju digitalnim urođenicima.<ref name="Prensky">{{Citiranje weba|last=Prensky|first=Marc|title=Digital Natives, Digital Immigrants|url=http://www.marcprensky.com/writing/Prensky%20-%20Digital%20Natives,%20Digital%20Immigrants%20-%20Part1.pdf|access-date=6 November 2013|publisher=MCB University Press|archive-date=2. rujna 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110902091228/http://www.marcprensky.com/writing/Prensky%20-%20Digital%20Natives,%20Digital%20Immigrants%20-%20Part1.pdf|url-status=dead}}</ref> Između 1990-ih i 2010-ih, oni iz zemalja u razvoju učestalije su postali visokoobrazovani, što je bio čimbenik koji je potaknuo gospodarski rast u tim zemljama.<ref name=":55">{{Citiranje novina|last=Soloman|first=Paul|date=31 May 2018|title=Why the new global wealth of educated women spurs backlash|work=PBS Newshour|url=https://www.pbs.org/newshour/show/why-the-new-global-wealth-of-educated-women-spurs-backlash|access-date=20 November 2020}}</ref> Milenijalci diljem svijeta pretrpjeli su mnoge značajne ekonomske poremećaje od početka svog radnog vijeka; mnogi su se suočili s visokom razinom nezaposlenosti tijekom ranijih godina na tržištu rada posljedicom velike recesije u 2008. godini, a pretrpjeli su i [[Financijska kriza 2020.|recesiju 2020. godine]] uzrokovanu [[Pandemija COVID-19|pandemijom COVID-19]].<ref name=":46">{{Citiranje novina|last=Kahn|first=Michael|date=9 July 2020|title=Coronavirus 'Class of 2020': Europe's lost generation?|work=Reuters|department=World News|url=https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-unemployment-youth-idUSKBN24A0LN|access-date=18 July 2020}}</ref><ref name=":44">{{Citiranje novina|last=Kurtzleben|first=Danielle|date=8 June 2020|title=Here We Go Again: Millennials Are Staring At Yet Another Recession|work=NPR|url=https://www.npr.org/2020/06/08/871042916/d-j-vu-for-millennials-staring-at-the-2nd-recession-of-their-adult-lives|access-date=3 July 2020}}</ref> == Terminologija i etimologija == Članovi ove demografske skupine poznati su kao milenijalci zato što su oni najstariji postali odrasle osobe na prijelazu tisućljeća.<ref>{{Citiranje weba|last=D|first=Paulin,Geoffrey|date=March 2018|title=Fun facts about Millennials: compa Tring expenditure patterns from the latest through the Greatest generation : Monthly Labor Review: U.S. Bureau of Labor Statistics|url=https://www.bls.gov/opub/mlr/2018/article/fun-facts-about-millennials.htm|access-date=29 November 2019|website=www.bls.gov|language=en-us|quote=According to the Pew Research Center, the first of the Millennials (so called because the oldest of them became adults around the turn of the millennium) were born in 1981}}</ref> Autorima Williamu Straussu i Neilu Howeu, poznatima po Strauss–Howe-ovoj generacijskoj teoriji, naširoko se pripisuje imenovanje milenijalaca.<ref name="Horovitz">{{Citiranje novina|last=Horovitz|first=Bruce|date=4 May 2012|title=After Gen X, Millennials, what should next generation be?|work=USA Today|url=http://usatoday30.usatoday.com/money/advertising/story/2012-05-03/naming-the-next-generation/54737518/1|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200320040227/http://usatoday30.usatoday.com/money/advertising/story/2012-05-03/naming-the-next-generation/54737518/1|archive-date=20 March 2020}}</ref> Termin su osmislili 1987. godine, otprilike u vrijeme kada su djeca rođena 1982. kretala u vrtić, a mediji su prvi identificirali njihovu moguću vezu s nadolazećim novim tisućljećem kao maturantski razred 2000. godine.<ref name="Strauss 2000 370" /> O skupini su pisali u svojim knjigama: ''Generacije: Povijest američke budućnosti, 1584. – 2069.'' (1991.)<ref>{{Citiranje knjige|last=Strauss|first=William|url=https://books.google.com/books?id=FTGY-uoCCCoC|title=Generations: The History of America's Future, 1584 to 2069|last2=Howe|first2=Neil|publisher=Harper Perennial|year=1991|isbn=978-0688119126}} p. 335</ref> i ''Uspon milenijalaca: Sljedeća velika generacija'' (2000.).<ref name="Strauss 2000 370">{{Citiranje knjige|last=Strauss|first=William|url=https://books.google.com/books?id=To_Eu9HCNqIC|title=Millennials Rising: The Next Great Generation|last2=Howe|first2=Neil|publisher=Vintage Original|others=Cartoons by R.J. Matson|year=2000|isbn=978-0375707193|location=New York|pages=370|access-date=17 October 2013}}</ref> U kolovozu 1993. godine, uvodni članak časopisa ''Advertising Age'' skovao je izraz ''generacija Y'' kako bi opisao tadašnje tinejdžere u dobi od 13 do 19 godina (rođeni 1974. – 1980. godine), koji su u to vrijeme bili smatrani različitima od generacije X.<ref>"Generation Y" ''Ad Age'' 30 August 1993. p. 16.</ref> Međutim, većina medijskih izvora kasnije je ipak identificirala one rođene između 1974. i 1980. godine kao posljednji val generacije X,<ref name="Strauss 2000 43">{{Citiranje knjige|last=Strauss|first=William|url=https://books.google.com/books?id=To_Eu9HCNqIC|title=Millennials Rising: The Next Great Generation|last2=Howe|first2=Neil|publisher=Vintage Original|others=Cartoons by R.J. Matson|year=2000|isbn=978-0375707193|location=New York|pages=42–43|access-date=17 October 2013}}</ref> a ''Ad Age'' je 2003. godine i pomaknuo početnu godinu njihove g''eneracije Y'' na 1982. godinu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Francese|first=Peter|date=1 September 2003|title=Trend Ticker: Ahead of the Next Wave|url=http://adage.com/article/american-demographics/trend-ticker-ahead-wave/44208/|journal=Advertising Age|access-date=31 March 2011|quote=Today's 21-year-olds, who were born in 1982 and are part of the leading edge of Generation Y, are among the most-studied group of young adults ever.}}</ref> Prema novinaru Bruceu Horovitzu, ''Ad Age'' se 2012. godine „prestao odupirati i priznao da su ''milenijalci'' bolji naziv od g''eneracije Y''”,<ref name="Horovitz"/> a 2014. je godine bivši upravitelj strategije za podatke u ''Ad Ageu'' za NPR izjavio da je „naziv g''eneracije Y'' bio zadan privremeno dok ne saznamo više o njima.”<ref name="NPR">{{Citiranje weba|last=Samantha Raphelson|date=6 October 2014|title=From GIs To Gen Z (Or Is It iGen?): How Generations Get Nicknames|url=https://www.npr.org/2014/10/06/349316543/don-t-label-me-origins-of-generational-names-and-why-we-use-them|access-date=7 October 2014|publisher=NPR}}</ref> Milenijalci se ponekad nazivaju ''echo boomerima'' zbog toga što su često potomci [[baby boomer]]a, zbog značajnog porasta stope nataliteta od ranih 1980-ih do sredine 1990-ih te zbog veličine njihove generacije u odnosu na onu ''baby boomera''.<ref name="RebeccaLeung">{{Citiranje novina|last=Rebecca Leung|date=4 September 2005|title=The Echo Boomers – 60 Minutes|work=CBS News|url=https://www.cbsnews.com/stories/2004/10/01/60minutes/main646890.shtml|access-date=24 August 2010}}</ref><ref name="Marino 1">{{Citiranje novina|last=Marino|first=Vivian|date=20 August 2006|title=College-Town Real Estate: The Next Big Niche?|pages=1|work=The New York Times|url=http://www.nytimes.com/2006/08/20/realestate/commercial/20sqft.html?fta=y|access-date=25 September 2010|quote=College enrollments have been on the rise as the baby boomers’ children – sometimes known as the “echo boom” generation – come of age. This group, born from 1982 to 1995, is about 80 million strong.}}</ref><ref name="usa110605">{{Citiranje novina|last=Armour|first=Stephanie|date=6 November 2008|title=Generation Y: They've arrived at work with a new attitude|work=[[USA Today]]|url=https://www.usatoday.com/money/workplace/2005-11-06-gen-y_x.htm|access-date=27 November 2009}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Huntley|first=Rebecca|url=https://books.google.com/books?id=b7RV5njJ3zcC&q=generation%20y&pg=PA10|title=The World According to Y: Inside the New Adult Generation|publisher=Allen Unwin|year=2006|isbn=1-74114-845-6}}</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama su [[Natalitet|stope nataliteta]] ''echo booma'' dosegle svoj vrhunac u kolovozu 1990. godine,<ref name="RebeccaLeung" /><ref>[https://www.cdc.gov/nchs/data/mvsr/supp/mv41_09s.pdf Advance Report of Final Natality Statistics, 1990], Monthly Vital Statistics Report, 25 February 1993</ref> a trend se manjih obitelji dvadesetog stoljeća u razvijenim zemljama nastavio.<ref>{{Citiranje weba|date=9 August 1948|title=Baby Boom – A History of the Baby Boom|url=http://geography.about.com/od/populationgeography/a/babyboom.htm|access-date=24 August 2010|publisher=Geography.about.com|archive-date=4. prosinca 2010.|archive-url=https://web.archive.org/web/20101204215628/http://geography.about.com/od/populationgeography/a/babyboom.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Rosenthal|first=Elisabeth|date=4 September 2006|title=European Union's Plunging Birthrates Spread Eastward|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2006/09/04/world/europe/04prague.html|url-status=live|url-access=subscription|access-date=2 April 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091117164259/http://www.nytimes.com/2006/09/04/world/europe/04prague.html|archive-date=17 November 2009}}</ref> Psihologinja Jean Twenge opisala je milenijalce kao „Ja generaciju” u svojoj knjizi iz 2006. godine: „J''a generacija: Zašto su današnji mladi Amerikanci samopouzdaniji, asertivniji, povlašteniji – te nesretniji nego ikad prije''”,<ref>{{Citiranje novina|last=Twinge|first=Jean|date=30 September 2014|title=Generation Me – Revised and Updated: Why Today's Young Americans Are More Confident, Assertive, Entitled – and More Miserable Than Ever Before|isbn=978-1476755564}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=27 February 2007|title=College students think they're so special – Study finds alarming rise in narcissism, self-centeredness in 'Generation Me'|agency=NBC News|url=https://www.nbcnews.com/id/17349066/ns/health-mental_health/t/college-students-think-theyre-so-special/#.WAFOoscld8c|access-date=14 October 2016}}</ref> dok je 2013. godine časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'' objavio [[wiktionary:cover story|naslovnu priču]] pod nazivom „''Milenijalci: Ja ja ja generacija.''” Drugi nazivi predloženi za ovu skupinu uključuju: ''mrežna generacija'',<ref name="Shapira">{{Citiranje novina|last=Shapira|first=Ian|date=6 July 2008|title=What Comes Next After Generation X?|pages=C01|work=The Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/07/05/AR2008070501599.html|access-date=19 July 2008}}</ref> ''generacija 09/11'',<ref name="Newsweek">{{Citiranje novina|last=Kantrowitz|first=Barbara|date=11 November 2001|title=Generation 9/11|work=Newsweek|url=https://www.newsweek.com/generation-9-11-149333|access-date=28 June 2020}}</ref> ''generacija poslije''<ref>{{Citiranje weba|title=The Online NewsHour: Generation Next|url=https://www.pbs.org/newshour/generation-next/index-old.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825060002/http://www.pbs.org/newshour/generation-next/index-old.html|archive-date=25 August 2010|access-date=24 August 2010|publisher=PBS}}</ref> te ''burnout generacija''.<ref>{{Citiranje weba|title=How Millennials Became The Burnout Generation|url=https://www.buzzfeednews.com/article/annehelenpetersen/millennials-burnout-generation-debt-work|access-date=11 January 2019|website=BuzzFeed News|language=en}}</ref> Američka sociologinja Kathleen Shaputis prozvala je milenijalce ''Bumerang generacijom'' ili ''Petar Pan generacijom'' zbog osjetne sklonosti članova prema odgađanju nekih bitnih životnih događaja u odraslu dob, i to na duža razdoblja u odnosu na većinu prethodnih generacija. Ti nazivi također se odnose i na trend da članovi generacije žive sa roditeljima duže nego članovi prethodnih generacija. Kimberly Palmer smatra da su glavni pokretači ovog trenda visoki troškovi stanovanja, viša razina obrazovanja te relativna imućnost starije generacije. Pitanja vezana za točno značenje ideje odraslosti također utječu na raspravu o odgođenom stupanju u samostalan život te novu fazu života. Istraživanje iz 2012. godine koje su proveli profesori na Sveučilištu Brigham Young pokazalo je da studenti češće definiraju odraslost na temelju određenih osobnih sposobnosti i karakteristika nego na temelju tradicionalnih oblika obreda prijelaza''.'' Larry Nelson primjećuje: „U prijašnjim generacijama se oženiš te započneš karijeru, i to odmah. Ono što su mladi ljudi danas počeli shvaćati je da takav pristup vodi razvodima, nezadovoljstvu karijerom... Većina želi stupiti u brak (...) oni samo to žele učiniti kako treba iz prve, a isto vrijedi i za karijeru.” == Definicije raspona datuma i dobi == Oxford Living Dictionaries opisuje milenijalca kao osobu "rođenu između ranih 1980-ih i kasnih 1990-ih."<ref>{{Citiranje weba|title=millennial|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/millennial|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161120124039/https://en.oxforddictionaries.com/definition/millennial|archive-date=20 November 2016|access-date=23 March 2019|website=OxfordDictionaries.com}}</ref> Rječnik Merriam-Webster definira milenijalca kao "osobu rođenu 1980-ih ili 1990-ih."<ref>{{Citiranje weba|title=Definition of MILLENNIAL|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/millennial|access-date=18 August 2021|website=www.merriam-webster.com|language=en}}</ref> Jonathan Rauch, viši suradnik Instituta Brookings, napisao je 2018. za ''[[The Economist]]'' da su "generacije zamagljeni pojmovi", ali skupina rođena 1981. – 1996. "široko je prihvaćena" definicija za milenijalce.<ref name="Rauch"/> Reuters također tvrdi da se "uobičajena definicija" odnosi na 1981-1996.[2] Isto tako, Pew Research Center definira milenijalce kao ljude rođene od 1981. do 1996., odabirući te datume za "ključne političke, ekonomske i društvene čimbenike", uključujući [[Teroristički napadi 11. rujna 2001.|terorističke napade 11. rujna]], invaziju na Irak 2003., [[Velika recesija|Veliku recesiju]] te internetsku eksploziju.<ref name="Pew2019">{{Citiranje weba|last=Dimock|first=Michael|date=17 January 2019|title=Defining generations: Where Millennials end and Generation Z begins|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2019/01/17/where-millennials-end-and-generation-z-begins/|access-date=13 March 2019|publisher=Pew Research Center}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Adamczyk|first=Alicia|date=11 February 2020|title=How millennials are helping their parents save for retirement|work=CNBC|department=Spend|url=https://www.cnbc.com/2020/02/11/how-millennials-are-helping-their-parents-save-for-retirement.html|access-date=2 March 2020}}</ref> [[Kongresna knjižnica]] Sjedinjenih Država objašnjava da "definiranje generacija nije egzaktna znanost", iako citira Pewovu definiciju iz 1981.-1996. za definiranje milenijalaca.<ref>{{Citiranje weba|last=Burclaff|first=Natalie|title=Research Guides: Doing Consumer Research: A Resource Guide: Generations|url=https://guides.loc.gov/consumer-research/market-segments/generations|access-date=3 February 2022|website=guides.loc.gov|language=en}}</ref> Razni mediji i statističke organizacije citirale su Pewovu definiciju, uključujući ''Time'' magazine, ''BBC'',<ref>{{Citiranje weba|date=19 July 2019|title=The films defending the demonised millennial generation|url=http://www.bbc.com/culture/story/20190718-the-films-defending-the-demonised-millennial-generation|website=BBC News}}</ref> ''The Washington Post'',<ref>{{Citiranje novina|last=Strauss|first=Valerie|date=5 November 2018|title=Americans: Get ready for the post-millennial generation. They have a lot to say.|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/education/2018/11/05/americans-get-ready-post-millennial-generation-they-have-lot-say/?noredirect=on|access-date=4 March 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181116095242/https://www.washingtonpost.com/education/2018/11/05/americans-get-ready-post-millennial-generation-they-have-lot-say/|archive-date=16 November 2018}}</ref> ''The New York Times'',<ref>{{Citiranje novina|last=Stack|first=Liam|date=1 March 2018|title=Are You 21 to 37? You Might Be a Millennial|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2018/03/01/style/millennials.html|url-status=live|url-access=subscription|access-date=18 August 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180302185702/https://www.nytimes.com/2018/03/01/style/millennials.html|archive-date=2 March 2018}}</ref> ''The Wall Street Journal'',<ref>{{Citiranje novina|last=Nicole|first=Ault|date=22 August 2018|title=Don't Trust Anyone Over 21|work=The Wall Street Journal|url=https://www.wsj.com/articles/dont-trust-anyone-over-21-1534977740|access-date=18 August 2019}}</ref> PBS,<ref>{{Citiranje novina|last=Yarvin|first=Jessica|date=15 February 2019|title=The game for 2020 Democrats: wooing millennials|publisher=PBS|url=https://www.pbs.org/newshour/politics/the-game-for-2020-democrats-wooing-millennials|access-date=13 March 2019}}</ref> ''The Los Angeles Times'',<ref>{{Citiranje novina|last=Jarvie|first=Jenny|date=3 April 2018|title=Parkland highlights political potential of millennials. The question now is if they'll vote|work=The Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/nation/la-na-young-voters-2018-story.html|access-date=13 March 2019}}</ref> ''The Guardian'',<ref>{{Citiranje weba|date=5 December 2021|title=Gen Z workers are more confident, diverse and tech-savvy but lack experience {{!}} Gene Marks|url=https://www.theguardian.com/business/2021/dec/05/gen-z-workers-confident-diverse-tech-savvy|website=the Guardian|language=en}}</ref> Zavod za statistiku rada Sjedinjenih Država,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Freemam|first=Michelle|date=October 2019|title=Time use of millennials and nonmillennials|journal=Monthly Labor Review|doi=10.21916/mlr.2019.22|doi-access=free}}</ref> te Kanadska statistika.<ref name="Statistics">{{Citiranje novina|date=2022|title=A generational portrait of Canada's aging population|publisher=Statistics Canada|url=https://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2021/as-sa/98-200-X/2021003/98-200-X2021003-eng.cfm|access-date=13 May 2022}}</ref> Institut Brookings definira milenijsku generaciju kao ljude rođene od 1981. do 1996.,<ref>{{Citiranje weba|last=Gale|first=William|date=28 May 2020|title=The wealth of generations, with special attention to the millennials|url=https://www.brookings.edu/research/the-wealth-of-generations-with-special-attention-to-the-millennials/|access-date=27 June 2020|website=Brookings Institution|publisher=Brookings Institution}}</ref> kao i Gallup,<ref>{{Citiranje weba|last=Inc|first=Gallup|date=24 February 2021|title=LGBT Identification Rises to 5.6% in Latest U.S. Estimate|url=https://news.gallup.com/poll/329708/lgbt-identification-rises-latest-estimate.aspx|website=Gallup.com}}</ref> Odbor federalnih rezervi,<ref>{{Citiranje weba|date=January 2019|title=Consumer & Community Context|url=https://www.federalreserve.gov/publications/files/consumer-community-context-201901.pdf|access-date=17 March 2019|publisher=Federal Reserve}}</ref> Američka psihološka udruga,<ref>{{Citiranje weba|date=August 2018|title=Black Male Millennial: Unemployment and Mental Health|url=https://www.apa.org/advocacy/health-disparities/black-male-unemployment.pdf|access-date=13 March 2019|publisher=American Psychological Association}}</ref> CBS,<ref>{{Citiranje novina|last=Picchi|first=Aimee|date=1 February 2019|title=How marriage became a status symbol for millennials|publisher=CBS|url=https://www.cbsnews.com/news/how-marriage-became-a-status-symbol-for-millennials/|access-date=13 March 2019}}</ref> te ABC Australia.<ref>{{Citiranje novina|date=15 February 2019|title=Would you take a pay cut to work at an environmentally responsible company?|publisher=ABC Australia|url=https://www.abc.net.au/triplej/programs/hack/taking-a-pay-cut-to-work-at-environmentally-responsible-company/10817768|access-date=13 March 2019}}</ref> Australski McCrindle Research koristi godine 1980. – 1994. kao godine rođenja generacije Y (milenijalci). Australski zavod za statistiku koristi razdoblje od 1981. do 1995. za definiranje milenijalaca u popisu stanovništva 2021. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=28 June 2022|title=2021 Census shows Millennials overtaking Boomers {{!}} Australian Bureau of Statistics|url=https://www.abs.gov.au/media-centre/media-releases/2021-census-shows-millennials-overtaking-boomers|website=www.abs.gov.au|language=en}}</ref> Psihologinja Jean Twenge definira milenijalce kao one rođene 1980-1994.<ref>{{Citiranje weba|title=Move Over, Millennials: How 'iGen' Is Different From Any Other Generation &#124; CSU|url=https://www2.calstate.edu/csu-system/news/Pages/Move-Over-Millennials-How-iGen-Is-Different-Than-Any-Other-Generation-.aspx|website=www2.calstate.edu|access-date=14. studenoga 2022.|archive-date=15. prosinca 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20211215182909/https://www.calstate.edu/csu-system/news/Pages/Move-Over-Millennials-How-iGen-Is-Different-Than-Any-Other-Generation-.aspx|url-status=dead}}</ref> [[CNN]] izvještava da studije često koriste razdoblje od 1981. do 1996. za definiranje milenijalaca, ali ponekad navode razdoblje od 1980. do 2000. godine.<ref>{{Citation|title=American Generation Fast Facts|date=17 August 2019|publisher=[[CNN]]|url=https://edition.cnn.com/2013/11/06/us/baby-boomer-generation-fast-facts/index.html|access-date=3 March 2020}}</ref> Ured [[Ured SAD-a za popis stanovništva|za popis stanovništva Sjedinjenih Američkih Država]] nedosljedan je, spominjući 1996. godinu kao kraj datumskog raspona za milenijalce u priopćenju za 2020.,<ref>{{Citiranje weba|last=Bureau|first=US Census|title=Reaching Out to the Young and Mobile to Respond to the 2020 Census|url=https://www.census.gov/library/stories/2020/03/reaching-out-to-the-young-and-mobile-to-respond-to-the-2020-census.html|access-date=8 March 2021|website=The United States Census Bureau|language=EN-US}}</ref> ali navodi 2000. na grafikonima u demografskoj analizi 2020.<ref>{{Citiranje weba|date=15 December 2020|title=2020 Demographic Analysis|url=https://www.census.gov/content/dam/Census/newsroom/press-kits/2020/2020-demographic-analysis/presentation-2020-demographic-analysis-news-conference.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201215190634/https://www.census.gov/content/dam/Census/newsroom/press-kits/2020/2020-demographic-analysis/presentation-2020-demographic-analysis-news-conference.pdf|archive-date=15 December 2020|access-date=26 May 2022|publisher=[[United States Census Bureau]]}}</ref> Međutim, prethodno su izjavili da "nema službenog datuma početka i završetka rođenja milenijalaca"<ref>{{Citiranje weba|last=Vespa|first=Jonathan|date=April 2017|title=The Changing Economics and Demographics of Young Adulthood: 1975–2016|url=https://www.census.gov/content/dam/Census/library/publications/2017/demo/p20-579.pdf|access-date=11 March 2019|publisher=U.S. Census Bureau}}</ref> te službeno ne definiraju milenijalce.<ref>{{Citiranje weba|last=Colby|first=Sandra|title=Talkin' 'Bout Our Generations: Will Millennials Have a Similar Impact on America's Institutions as the Baby Boomers?|url=https://www.census.gov/newsroom/blogs/research-matters/2015/05/talkin-bout-our-generations-will-millennials-have-a-similar-impact-on-americas-institutions-as-the-baby-boomers.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170602014726/https://www.census.gov/newsroom/blogs/research-matters/2015/05/talkin-bout-our-generations-will-millennials-have-a-similar-impact-on-americas-institutions-as-the-baby-boomers.html|archive-date=2 June 2017|access-date=11 March 2019|publisher=U.S. Census Bureau Blogs}}</ref> U Velikoj Britaniji, Resolution Foundation koristi 1981.–2000.<ref>{{Citiranje weba|title=It's getting better all the time? • Resolution Foundation|url=https://www.resolutionfoundation.org/comment/its-getting-better-all-the-time/}}</ref> Sociolog Elwood Carlson, koji generaciju naziva "Novi boomeri", identificirao je godine rođenja od 1983. do 2001., na temelju porasta rađanja nakon 1983. i završavajući s "političkim i društvenim izazovima" koji su se dogodili nakon terorističkih napada 11. rujna.<ref name="Carlson">{{Citiranje knjige|last=Carlson|first=Elwood|url=https://books.google.com/books?id=zUJgaHde6YUC&pg=PT45|title=The Lucky Few: Between the Greatest Generation and the Baby Boom|publisher=Springer|year=2008|isbn=978-1402085406|page=29}}</ref> Autor Neil Howe, sukreator Strauss–Howe generacijske teorije, definira milenijalce kao one rođene od 1982. do 2004.<ref name="Horovitz"/> Skupine rođene tijekom prijelaznih godina prije i poslije milenijalaca identificirane su kao "mikrogeneracije" s karakteristikama obaju generacija. Imena koja su dana ovim cuspersima uključuju redom: ''Xenijalci'',<ref>{{Citiranje novina|last=Stankorb|first=Sarah|date=25 September 2014|title=Reasonable People Disagree about the Post-Gen X, Pre-Millennial Generation|work=Huffington Post|url=http://magazine.good.is/articles/generation-xennials|url-status=dead|access-date=28 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160114145050/https://magazine.good.is/articles/generation-xennials|archive-date=14 January 2016}}</ref> ''Generacija Catalano'',<ref>{{Citiranje novina|last=Shafrir|first=Doree|date=24 October 2011|title=Generation Catalano|work=Slate|url=http://www.slate.com/articles/life/culturebox/2011/10/generation_catalano_the_generation_stuck_between_gen_x_and_the_m.html|access-date=26 June 2014}}</ref> Generacija Oregon Trail ;<ref name="Huffington1">{{Citiranje novina|last=Garvey|first=Ana|date=25 May 2015|title=The Biggest (And Best) Difference Between Millennial and My Generation|work=Huffington Post|url=https://huffingtonpost.com/anna-garvey/the-biggest-and-best-difference-between-millennials_b_7438370.html|access-date=28 March 2016}}</ref> ''Zenijalci''<ref name="DeGering2021">{{Citiranje weba|last=DeGering|first=Nicea|date=4 March 2021|title=Do you feel left out of the generational war? You might be a zennial|url=https://www.abc4.com/gtu/do-you-feel-left-out-of-the-generational-war-you-might-be-a-zennial/|access-date=7 March 2021|website=abc4.com|archive-date=5. ožujka 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210305023044/https://www.abc4.com/gtu/do-you-feel-left-out-of-the-generational-war-you-might-be-a-zennial/|url-status=dead}}</ref> i ''Zilenijalci.''<ref>{{Citiranje weba|last=Pence|first=Laura|date=26 May 2021|title=There's a New Term for People Who Aren't a Millennial or GenZ|url=https://www.wfxb.com/2021/05/26/theres-a-new-term-for-people-who-arent-a-millennial-or-genz/|website=WFXB}}</ref>. == Psihologija == Psihologinja Jean Twenge, autorica knjige ''Ja generacija'' iz 2006., milenijalce, zajedno s mlađim pripadnicima generacije X, smatra dijelom onoga što ona naziva "Ja generacija".<ref name="auto">{{Citiranje knjige|last=Twenge|first=Jean M.|url=https://archive.org/details/generationmewhyt00twen|title=Generation Me|publisher=Free Press (Simon & Schuster)|year=2006|isbn=978-0743276979|location=New York}}</ref> Twenge pripisuje milenijalcima osobine samopouzdanja i tolerancije, ali također opisuje osjećaj povlaštenosti i [[Narcizam|narcisoidnosti]], na temelju istraživanja NPI -ja koja pokazuju povećani narcizam među milenijalcima  u usporedbi s prethodnim generacijama kada su bili tinejdžeri i u svojim dvadesetima.<ref name="auto1">{{Citiranje knjige|last=Twenge|first=Jean M.|url=https://books.google.com/books?id=tV4M1hpG-3wC|title=Generation me: Why today's young Americans are more confident, assertive, entitled – and more miserable than ever before|year=2007|isbn=978-0743276986}}</ref><ref name="auto2">{{Citiranje časopisa|last=Twenge|first=JM|last2=Campbell|first2=WK|last3=Freeman|first3=EC|year=2012|title=Generational Differences in Young Adults' Life Goals, Concern for Others, and Civic Orientation, 1966–2009|url=http://www.apa.org/pubs/journals/releases/psp-102-5-1045.pdf|journal=Journal of Personality and Social Psychology|volume=102|issue=5|pages=1045–62|doi=10.1037/a0027408|pmid=22390226}}</ref> Psiholog Jeffrey Arnett, sa Sveučilišta Clark u Worcesteru, kritizirao je Twengeovo istraživanje o narcisoidnosti među milenijalcima, rekavši: "Mislim da ona uvelike krivo tumači ili pretjerano tumači podatke, i mislim da je to destruktivno".<ref>{{Citiranje novina|last=Quenqua|first=Douglas|date=5 August 2013|title=Seeing Narcissists Everywhere|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2013/08/06/science/seeing-narcissists-everywhere.html?pagewanted=all|access-date=30 December 2017|issn=0362-4331}}</ref> Sumnja da Popis narcisoidne osobnosti uopće mjeri narcizam. Arnett kaže da ne samo da su milenijalci manje narcisoidni, već su "iznimno velikodušna generacija koja obećava poboljšanje svijeta".<ref>{{Citiranje novina|last=Jarret|first=Christian|date=17 November 2017|title=Millennials are narcissistic? The evidence is not so simple|publisher=BBC|url=http://www.bbc.com/future/story/20171115-millenials-are-the-most-narcissistic-generation-not-so-fast|access-date=17 March 2019}}</ref> Studija objavljena 2017. u časopisu ''Psychological Science'' otkrila je mali ''pad'' narcizma među mladima od 1990-ih.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Wetzel|first=Eunike|last2=Brown|first2=Anna|last3=Hill|first3=Patrick L.|last4=Chung|first4=Joanne M.|last5=Robbins|first5=Richard W.|last6=Roberts|first6=Brent W.|date=24 October 2017|title=The Narcissism Epidemic Is Dead; Long Live the Narcissism Epidemic|url=https://kar.kent.ac.uk/62391/1/Wetzel_et_al_%28in_press%29_The_narcissism_epidemic_is_dead_long_live_the_narcissism_epidemic_final_accepted_version.pdf|journal=Psychological Science|volume=28|issue=12|pages=1833–47|doi=10.1177/0956797617724208|pmid=29065280}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Newman|first=Kira M.|date=17 January 2018|title=The Surprisingly Boring Truth about Millennials and Narcissism|work=Greater Good Magazine, Science-Based Insights for a Meaningful Life|url=https://greatergood.berkeley.edu/article/item/the_surprisingly_boring_truth_about_millennials_and_narcissism|access-date=23 March 2019}}</ref> Autori William Strauss i Neil Howe tvrde da svaka generacija ima zajedničke karakteristike koje joj daju specifičan karakter s četiri osnovna generacijska arhetipa, koji se ponavljaju u ciklusu. Prema njihovoj hipotezi, predvidjeli su da će milenijalci postati više poput "građanski orijentirane" G.I. generacije s jakim osjećajem za zajednicu, kako lokalno tako i globalno.<ref name="Strauss 2000 370"/> Strauss i Howe pripisuju milenijskoj skupini sedam osnovnih osobina: posebnost, zaštićenost, samouvjerenost, timska orijentiranost, konvencionalnost, "pritisnutost" i uspješnost. Međutim, Arthur E. Levine, autor knjige ''Kada se sudare nada i strah: Portret današnjeg studenta'', odbacio je ove generacijske slike kao "stereotipe".<ref name="Hoover">{{Citiranje novina|last=Hoover|first=Eric|date=11 October 2009|title=The Millennial Muddle: How stereotyping students became a thriving industry and a bundle of contradictions|work=[[The Chronicle of Higher Education]]|url=http://chronicle.com/article/The-Millennial-Muddle-How/48772/|access-date=21 December 2010}}</ref> Zatim, psihologinja Jean Twenge kaže da su Straussove i Howeove tvrdnje pretjerano determinističke, da se ne mogu krivotvoriti te da nisu potkrijepljene rigoroznim dokazima.<ref name="auto"/> Agencija za ispitivanje javnog mnjenja Ipsos-MORI upozorila je da se riječ 'milenijalci' "zlorabi do te mjere da se često pogrešno smatra samo još jednom besmislenom modnom riječi" jer su "mnoge tvrdnje o karakteristikama milenijalaca pojednostavljene, pogrešno protumačene ili jednostavno krive, što može značiti da se stvarne razlike gube" i da su "jednako važne sličnosti između drugih generacija—stavovi i ponašanja koji ostaju isti ponekad su jednako važni i iznenađujući."<ref name=":36">{{Citiranje weba|last=Duffy|first=Bobby|last2=Shrimpton|first2=Hannah|last3=Clemence|first3=Michael|date=July 2017|title=Millennial: Myths and Realities|url=https://www.ipsos.com/sites/default/files/2017-05/ipsos-mori-millennial-myths-realities-full-report.pdf|access-date=19 April 2020|website=Ipsos-MORI}}</ref> Iako se često kaže da milenijalci ignoriraju konvencionalno oglašavanje, ono zapravo uvelike utječe na njih. Posebno su osjetljivi na pozivanje na transparentnost, na iskustva, a ne na stvari, te na fleksibilnost.<ref>{{Citiranje novina|date=4 October 2018|title=Established firms try dancing to a millennial tune|work=The Economist|url=https://www.economist.com/business/2018/10/04/established-firms-try-dancing-to-a-millennial-tune|access-date=17 November 2020}}</ref> Studija iz 2015., koju je proveo [[Microsoft]], otkrila je da je 77% ispitanika u dobi od 18 do 24 godine potvrdilo izjavu: "Kad ništa ne zaokuplja moju pažnju, prva stvar koju učinim je posegnem za telefonom", u usporedbi sa samo 10% ispitanika u dobi od 65 godina i više.<ref>{{Citiranje novina|last=MacSpadden|first=Kevin|date=14 May 2015|title=You Now Have a Shorter Attention Span Than a Goldfish|work=Time|url=https://time.com/3858309/attention-spans-goldfish/|access-date=9 December 2020|archive-date=22. veljače 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220222032444/https://time.com/3858309/attention-spans-goldfish/|url-status=dead}}</ref> == Kognitivne sposobnosti == James R. Flynn, istraživač koji se bavi inteligencijom, otkrio je da je 1950-ih jaz između razine vokabulara odraslih i djece bio mnogo manji nego što je to bio slučaj u ranom 21. stoljeću. Između 1953. i 2006. dobitak odraslih na subtestu vokabulara Wechslerovog IQ testa iznosio je 17,4 boda, dok je odgovarajući dobitak djece bio samo 4. Ustvrdio je da su neki od razloga tome porast interesa za visoko obrazovanje te kulturološke promjene. Broj Amerikanaca koji traže visokoškolske kvalifikacije i kognitivno zahtjevne poslove značajno je porastao od 1950-ih. To je povećalo razinu vokabulara kod odraslih. Pedesetih godina 20. stoljeća djeca su općenito oponašala svoje roditelje i usvajala njihov rječnik. To više nije bio slučaj u 2000-ima, kada su tinejdžeri često razvijali vlastitu subkulturu i kao takvi bili manje skloni korištenju "odraslog" vokabulara u svojim esejima.<ref>{{Citiranje weba|last=Gambino|first=Megan|date=3 December 2012|title=Are You Smarter Than Your Grandfather? Probably Not.|url=https://www.smithsonianmag.com/science-nature/are-you-smarter-than-your-grandfather-probably-not-150402883/|access-date=22 October 2020|website=Smithsonian Magazine}}</ref> U izvješću iz 2009. Flynn je analizirao rezultate testa Ravenove progresivne matrice za britanske četrnaestogodišnjake od 1980. do 2008. godine. Otkrio je da je njihov prosječni IQ pao za više od dva boda tijekom tog vremenskog razdoblja. Među onima u višoj polovici distribucije inteligencije pad je bio još značajniji, šest bodova. Ovo je jasan slučaj preokreta Flynnovog efekta, očitog porasta IQ rezultata uočenog tijekom dvadesetog stoljeća. Flynn je sumnjao da je to zbog promjena u britanskoj kulturi mladih. Nadalje je primijetio da je u prošlosti porast IQ-a bio u korelaciji sa socioekonomskom klasom, ali to više nije točno.<ref name="RPM UK">{{Citiranje novina|last=Gray|first=Richard|date=7 February 2009|title=British teenagers have lower IQs than their counterparts did 30 years ago|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/education/educationnews/4548943/British-teenagers-have-lower-IQs-than-their-counterparts-did-30-years-ago.html|url-status=live|access-date=19 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201109041719/https://www.telegraph.co.uk/education/educationnews/4548943/British-teenagers-have-lower-IQs-than-their-counterparts-did-30-years-ago.html|archive-date=9 November 2020}}</ref> Psiholozi Jean Twenge, W. Keith Campbell i Ryne A. Sherman analizirali su rezultate testa vokabulara u američkom Generalnom društvenom pregledu ( <math>n = 29,912</math> ) i otkrili da je nakon korekcije za obrazovanje, upotreba sofisticiranog vokabulara pala između sredine 1970-ih i sredine 2010-ih na svim razinama obrazovanja, od nižih razreda srednje škole do diplomskih studija. Oni s najmanje prvostupničkom diplomom zabilježili su najveći pad. Stoga se jaz između ljudi koji nikada nisu dobili diplomu iz srednje škole i onih sa sveučilišnom diplomom smanjio s prosječnih 3,4 točna odgovora sredinom do kasnih 1970-ih na 2,9 u ranim i sredinom 2010-ih. Visoko obrazovanje je od male ili nikakve koristi verbalnim sposobnostima. Budući da je veća vjerojatnost da će oni s tek umjerenom razinom vokabulara biti primljeni na sveučilište nego u prošlosti, prosjek za imaoce diploma je pao. Za to postoje razna objašnjenja. Prihvaćanje velikog broja imigranata, od kojih mnogi nisu osobito vješti u engleskom jeziku, moglo bi smanjiti nacionalni prosjek odraslih. Mladi ljudi danas puno manje čitaju iz užitka, čime smanjuju svoj vokabular. S druge strane, dok je Odbor fakulteta izvijestio da su verbalni rezultati SAT-a u padu, ti su rezultati nesavršena mjera razine vokabulara nacije u cjelini jer se promijenila demografija polaganja ispita i jer više studenata polaže SAT u 2010-ima nego u 1970-ima, što znači da ima više ljudi s ograničenim sposobnostima koji su ga polagali. Starenje stanovništva je neuvjerljivo jer je učinak preslab.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Twenge|first=Jean|last2=Campbell|first2=W. Keith|last3=Sherman|first3=Ryne A.|date=2019|title=Declines in vocabulary among American adults within levels of educational attainment, 1974–2016|url=https://doi.org/10.1016/j.intell.2019.101377|journal=Intelligence|volume=76|issue=101377|page=101377|doi=10.1016/j.intell.2019.101377}}</ref> == Kulturni identitet == === U Sjedinjenim Američkim Državama === [[Datoteka:Cute_girl_reading_outdoors.jpg|lijevo|mini| Mlada žena čita na otvorenom u New Yorku (2009).]] Izvješće [[Nacionalna zaklada za umjetnost|Nacionalne zaklade za umjetnost]] iz 2007. navodi da kao skupina, odrasli Amerikanci čitaju iz užitka rjeđe nego prije. Točnije, Amerikanci u dobi od 15 do 24 godine provode u prosjeku dva sata gledajući televiziju i samo sedam minuta čitajući. Godine 2002. samo je 52% Amerikanaca između 18 i 24 godine dobrovoljno čitalo knjige, što je pad u odnosu na 59% 1992. godine. Vještine čitanja s razumijevanjem kod odraslih Amerikanaca na svim razinama obrazovanja pogoršale su se između ranih 1990-ih i ranih 2000-ih, osobito među onima s višim razinama obrazovanja. Prema poslodavcima, gotovo tri četvrtine diplomanata imalo je "nedostatak" u vještini pisanja na engleskom jeziku. U međuvremenu, rezultati čitanja američkih učenika desetog razreda pokazali su se osrednjim, na petnaestom mjestu od 31 industrijalizirane nacije, a broj učenika dvanaestog razreda koji nikada nisu čitali iz zadovoljstva udvostručio se na 19%.<ref name=":54">{{Citiranje novina|date=19 November 2007|title=Study: Americans Reading A Lot Less|work=CBS News|url=https://www.cbsnews.com/news/study-americans-reading-a-lot-less/|access-date=14 November 2020}}</ref> Izdavači i knjižari primijetili su da je prodaja beletristike za adolescente i mlade i dalje na visokoj razini. To bi moglo biti zato što su stariji kupovali naslove namijenjene mlađima, što je dovelo do inflacije, te zato što je manje čitatelja kupovalo više knjiga.<ref name=":54"/> Do kasnih 2010-ih, gledanost kasnonoćne američke televizije među odraslim osobama u dobi od 18 do 49 godina, najvažnijom demografskom skupinom za oglašivače, znatno je pala unatoč obilju materijala. To je dijelom zbog dostupnosti i popularnosti online gledanja sadržaja na zahtjev. Međutim, kada se uzme u obzir odgođeno gledanje unutar tri dana, sve su najbolje emisije imale povećan broj gledatelja. Ova događanja podriva trenutni poslovni model industrije televizijske zabave. "Ako se nebo baš i ne spušta na model televizijskog oglašavanja, svakako se čini da je mnogo bliže zemlji nego što je nekada bio", napisao je reporter Anthony Crupi za ''Ad Age''.<ref>{{Citiranje novina|last=Pallotta|first=Frank|date=4 October 2019|title=Trump is giving late-night TV plenty to talk about. Trouble is, viewership is falling|work=CNN|department=Business|url=https://www.cnn.com/2019/10/04/media/late-night-ratings/index.html|access-date=28 October 2019}}</ref> Unatoč tome što su na lošem glasu da "ubijaju" mnoge vrijedne stvari za starije generacije, milenijalci i generacija Z nostalgično čuvaju polaroidne fotoaparate, [[Gramofonska ploča|vinilne ploče]], goblene te brigu oko vrta, da spomenemo samo neke.<ref>{{Citiranje novina|last=Jensen|first=Erin|date=18 November 2019|title=Hold your heads high, millennials and Gen Z! There are (at least) 6 things you haven't ruined|work=USA Today|department=Life|url=https://www.usatoday.com/story/life/2019/11/18/millennials-gen-z-traditional-items-they-havent-killed/4180942002/|access-date=28 November 2019}}</ref> Zapravo, milenijalci su ključna skupina koja stoji iza oživljavanja vinila.<ref name=":210">{{Citiranje novina|last=Eckersley|first=Marina|date=3 November 2019|title=Gen Xers, millennials and even some Gen Zs choose vinyl & drive record sales up|work=The Conversation|url=https://theconversation.com/gen-xers-millennials-and-even-some-gen-zs-choose-vinyl-and-drive-record-sales-up-125541|access-date=28 October 2021}}</ref> Međutim, zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]] početkom 2020-ih, čini se da se oživljavaju određeni artikli čija je budućnost bila upitna zbog općeg nedostatka interesa milenijalaca, i to s većom prodajom nego prethodnih godina, poput [[Konzerva|konzervirane hrane]].<ref name="NYTCOVID19FOODREVIVAL">{{Citiranje novina|last=Creswell|first=Julie|date=7 April 2020|title='I Just Need the Comfort': Processed Foods Make a Pandemic Comeback|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2020/04/07/business/coronavirus-processed-foods.html|url-status=live|url-access=subscription|access-date=18 June 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200407185005/https://www.nytimes.com/2020/04/07/business/coronavirus-processed-foods.html|archive-date=7 April 2020}}</ref> {{Multiple image|align=right}}{{multiple image|align=right|image1=Taylor Swift 3, 2011.jpg|width1=125|image2=Beyonce cropped2.jpg|width2=182|image3=Backstreet Boys 2019 by Glenn Francis.jpg|width3=225|footer=Taylor Swift, Beyonce i Backstreet Boys neki su od najreprezentativnijih glazbenika milenijske generacije.}} Anketa Ypulsea iz 2019. pokazala je da su, među ljudima u dobi od 27 do 37 godina, glazbenici koji najviše predstavljaju svoju generaciju [[Taylor Swift]], [[Beyoncé]], [[Backstreet Boys]], [[Michael Jackson]], [[Drake]] i [[Eminem]]. (Posljednja dva bila su izjednačena na petom mjestu.)<ref>{{Citiranje novina|date=8 October 2019|title=The 17 Musicians Gen Z & Millennials Say Represent Their Generations|work=Ypulse|url=https://www.ypulse.com/article/2019/10/08/the-17-musicians-gen-z-millennials-say-represent-their-generations/|access-date=8 September 2021}}</ref> Od popisa stanovništva u SAD-u 2000. milenijci su iskoristili mogućnost odabira više od jedne rasne skupine u izobilju.<ref>{{Citiranje novina|last=Ryder|first=Ulli K.|date=20 February 2011|title=The President, the Census and the Multiracial 'Community'|work=[[Salon (website)|Open Salon]]|url=http://open.salon.com/blog/ulli_k_ryder/2011/02/20/the_president_the_census_and_the_multiracial_community|access-date=17 May 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20121006233939/http://open.salon.com/blog/ulli_k_ryder/2011/02/20/the_president_the_census_and_the_multiracial_community|archive-date=6 October 2012}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Espinoza|first=Chip|date=10 July 2012|title=Millennials: The Most Diverse Generation|url=http://newsroom.blogs.cnn.com/2012/07/10/millennials-the-most-diverse-generation/|access-date=8 May 2014|publisher=CNN|archive-date=27. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927043435/https://newsroom.blogs.cnn.com/2012/07/10/millennials-the-most-diverse-generation/|url-status=dead}}</ref> U 2015. Istraživački centar Pew proveo je istraživanje o generacijskom identitetu koje je pokazalo da većina ispitanih milenijalaca ne voli etiketu "milenijalac".<ref name="pporg">{{Citiranje weba|date=3 September 2015|title=Most Millennials Resist the 'Millennial' Label|url=http://www.people-press.org/2015/09/03/most-millennials-resist-the-millennial-label/|access-date=13 October 2015|website=Pew Research Center for the People and the Press}}</ref> Otkriveno je da je manja vjerojatnost da će se milenijalci snažno identificirati s pojmom generacije u usporedbi s generacijom X ili ''baby boomerima'', pri čemu se samo 40% onih rođenih između 1981. i 1997. identificira kao milenijalci. Među starijim milenijalcima, onima rođenima 1981. – 1988., Pew Research je otkrio da se 43% njih osobno identificiralo kao pripadnici starije demografske skupine, Generacija X, dok se samo 35% identificiralo kao milenijalci. Među mlađim milenijalcima (rođeni 1989. – 1997.), generacijski identitet nije bio mnogo jači, gdje se samo samo 45% njih osobno identificiralo kao milenijalci. Također, utvrđeno je da su milenijalci najčešće sebe definirali negativnijim pojmovima kao što su samozaokupljeni, rastrošni ili pohlepni.<ref name="pporg" /> Fred Bonner, predstojnik prokurata za obrazovanje Samuel DeWitt na Sveučilištu Rutgers i autor knjige ''Raznoliki studenti milenijalci na fakultetu: Implikacije za fakultet i studentsku službu'', vjeruje da bi većina komentara o milenijskoj generaciji mogla biti djelomično točna, ali preopćenita te da se mnogi osobine koje opisuju prvenstveno odnose na "bijele, imućne tinejdžere koji postižu velike stvari dok odrastaju u predgrađima, koji se suočavaju s tjeskobom kada se prijavljuju na vrhunske selekcijske fakultete i koji s lakoćom obavljaju više zadataka dok njihovi pretjerano zaštitnički i investirani roditelji umirujuće bdiju nad njima. " Tijekom studentskih rasprava, Bonner je slušao crne i latinoameričke učenike kako opisuju da se neke ili sve takozvane temeljne osobine ne odnose na njih. Često su govorili da je upravo "posebnost" neprepoznatljiva. Druge socioekonomske skupine često ne pokazuju iste osobine koje se obično pripisuju milenijalcima. "Nije da mnogi raznoliki roditelji ne žele tretirati svoju djecu kao posebnu", kaže on, "ali oni često nemaju društvene i kulturne predispozicije, vrijeme te resurse da to učine."<ref name="Hoover"/> Istraživanje pod nazivom "Praćenje budućnosti" Sveučilišta u Michiganu učenika završnih razreda srednjih škola (koja se kontinuirano provodi od 1975.) te istraživanje američkih brucoša, koje provodi Institut za istraživanje visokog obrazovanja među novim studentima na UCLA-u od 1966., pokazali su povećanje udjela studenata koji bogatstvo smatraju vrlo važnim atributom, od 45% za Baby Boomere (anketa između 1967. i 1985.) do 70% za generaciju X i 75% za milenijalce. Postotak onih koji su rekli da je važno biti u toku s političkim zbivanjima pao je, s 50% za ''baby boomere'' na 39% za generaciju X te 35% za milenijalce. Pojam "razvijanja značajne životne filozofije" najviše se smanjio među generacijama, sa 73% za ''boomere'' na 45% za milenijalce. Spremnost uključenja u program čišćenja okoliša pala je s 33% za ''baby boomere'' na 21% za milenijalce.<ref>{{Citiranje novina|last=Healy|first=Michelle|date=15 March 2012|title=Millennials might not be so special after all, study finds|work=USA Today|url=https://www.usatoday.com/news/health/wellness/story/2012-03-15/Millennials-might-not-be-so-special-after-all-study-finds/53552744/1|access-date=7 May 2012}}</ref> === Općenito === [[Datoteka:Future_Music_Festival_2011_(5520592096).jpg|mini| Mladi na glazbenom festivalu u [[Sydney]]u tijekom 2011.]] Politologinja Shirley Le Penne tvrdi da za milenijalce "težnja za osjećajem pripadnosti postaje sredstvo za postizanje osjećaja potrebe... Milenijalci doživljavaju pripadnost nastojeći utjecati na svijet."<ref>{{Citiranje časopisa|last=Le Penne|first=Shirley|year=2017|title=Longing to Belong: Needing to Be Needed in a World in Need|journal=Society|volume=54|issue=6|pages=535–536|doi=10.1007/s12115-017-0185-y|doi-access=free}}</ref> Obrazovna psihologinja Elza Venter vjeruje da su milenijalci digitalni domorodci jer su odrasli uz digitalnu tehnologiju i poznaju je cijeli život. Prensky je skovao koncept 'digitalni urođenici' jer su pripadnici generacije 'izvorni govornici digitalnog jezika računala, videoigara i interneta'.<ref>Prensky, M. (2001). "Digital natives, digital immigrants": Part 1. ''On the Horizon'', 9(5), 1–6.</ref> Stariji pripadnici ove generacije koriste kombinaciju komunikacije licem u lice i računalno posredovane komunikacije, dok njeni mlađi pripadnici koriste uglavnom elektroničke i digitalne tehnologije za međuljudsku komunikaciju.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Venter|first=Elza|year=2017|title=Bridging the communication gap between Generation y and the Baby Boomer generation|journal=International Journal of Adolescence and Youth|volume=22|issue=4|pages=497–507|doi=10.1080/02673843.2016.1267022|doi-access=free}}</ref> Istraživanje gotovo tisuću [[Britanci|Britanaca]] u dobi od 18 do 24 godine, iz 2013., pokazalo je da 62% ima povoljno mišljenje o [[BBC|British Broadcasting Corporation (BBC)]], a 70% se osjeća ponosnim na svoju nacionalnu povijest.<ref name="YouGov">{{Citiranje weba|title=YouGov / The Sun Youth Survey Results|url=http://cdn.yougov.com/cumulus_uploads/document/jgdvn3vm4b/YG-Archive-Pol-Sun-results-190613-youth-survey.pdf|access-date=22 October 2019}}</ref> U 2017. godini istraživanje je pokazalo da je gotovo polovica osoba u dobi od 18 do 34 godine, koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu, prethodne godine prisustvovalo glazbenom događaju uživo.<ref name="musicweek">{{Citiranje novina|date=21 June 2017|title=Eventbrite study shows millennials choose music events based on more than just the music|work=[[Music Week]]|url=http://www.musicweek.com/live/read/eventbrite-study-shows-millennials-choose-music-events-based-on-more-than-just-the-music/068876}}</ref>{{Quote box|Računalne igrice i računalna kultura doveli su do pada u čitanju knjiga. Sklonost profesora da sada učenike "priprema za ispite" također je uzrokovalo pad sposobnosti razmišljanja "van okvira".|width=25%|align=right}}Nakon što su se suočili s punim teretom Velike recesije, milenijalci u Europi bili su skloni pesimizmu u vezi budućeg smjera svojih zemalja, iako su postojale značajne razlike, otkrio je Istraživački centar Pew 2014. Milenijalci iz zemalja s relativno zdravim gospodarstvima poput Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, općenito su bili sretniji od država sa ekonomskim poteškoćama, poput Španjolske, Italije i Grčke. S druge strane, mladi su vjerojatnije bili više skloni optimizmu od starijih.<ref name=":53">{{Citiranje weba|last=Stokes|first=Bruce|date=9 February 2015|title=Who are Europe's Millennials?|url=https://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/02/09/who-are-europes-millennials/|access-date=10 November 2020|website=Pew Research Center}}</ref> Milenijalci su postali odrasli u vrijeme kada je na industriju zabave počeo utjecati Internet.<ref>{{Citiranje novina|last=Anderson|first=Kurt|date=5 August 2009|title=Pop Culture in the Age of Obama|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2009/08/09/books/review/Andersen-t.html|url-status=live|url-access=subscription|access-date=29 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20090810104339/http://www.nytimes.com/2009/08/09/books/review/Andersen-t.html|archive-date=10 August 2009}}</ref><ref name="All Songs Considered : NPR">{{Citiranje weba|date=5 June 2008|title=The Sound of a Generation|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=91204851|access-date=2 November 2011|publisher=NPR}}</ref><ref name="usatoday.com">{{Citiranje novina|last=Gundersen|first=Edna|date=30 December 2009|title=The decade in music: Sales slide, pirates, digital rise|work=USA Today|url=https://www.usatoday.com/tech/news/2009-12-29-musicdecade29_CV_N.htm|access-date=23 December 2011}}</ref> Koristeći umjetnu inteligenciju, Joan Serrà i njegov tim iz Španjolskog nacionalnog istraživačkog vijeća proučavali su masivni Popis od milijun pjesama i otkrili da je između 1955. i 2010. popularna glazba postala glasnija, dok su akordi, melodije i vrste zvukova koji se koriste sve više homogenizirani.<ref name=":04">{{Citiranje novina|last=Wickham|first=Chris|date=26 July 2012|title=Pop music too loud and all sounds the same: official|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-science-music/pop-music-too-loud-and-all-sounds-the-same-official-idUSBRE86P0R820120726|access-date=27 October 2019}}</ref><ref name=":58">{{Citiranje časopisa|last=Serrà|first=Joan|last2=Corral|first2=Álvaro|last3=Haro|first3=Martín|last4=Arcos|first4=Josep Ll.|date=26 July 2012|title=Measuring the Evolution of Contemporary Western Popular Music|journal=Scientific Reports|volume=2|issue=521|page=521|arxiv=1205.5651|bibcode=2012NatSR...2E.521S|doi=10.1038/srep00521|pmc=3405292|pmid=22837813|doi-access=free}}</ref> Doista, čini se da su producenti uključeni u " rat glasnoće ", s namjerom da privuku sve više i više publike.<ref>{{Citiranje novina|last=CTV News Staff|date=27 July 2012|title=New study says pop music getting louder, blander|work=CTV News|department=Entertainment|url=https://www.ctvnews.ca/entertainment/new-study-says-pop-music-getting-louder-blander-1.895641|access-date=29 June 2020}}</ref> Serrà i njegovi kolege napisali su: "...stari napjev s nešto jednostavnijom progresijom akorda, novim zvučnostima instrumenata koji su bili u skladu s trenutnim tendencijama, i snimljen suvremenim tehnikama koje su dopuštale povećane razine glasnoće, mogao se lako percipirati kao novi, moderan i prijeloman."<ref name=":58" /><ref name=":59">{{Citiranje weba|last=McAlpine|first=Fraser|date=12 February 2018|title=Has pop music lost its fun?|url=https://www.bbc.co.uk/music/articles/fb84bf19-29c9-4ed3-b6b6-953e8a083334|access-date=29 December 2020|website=BBC}}</ref> Iako je glazbena industrija dugo bila optuživana da proizvodi pjesme koje su glasnije i blaže, ovo je prvi put da se kvaliteta pjesama sveobuhvatno proučava i mjeri.<ref name=":04" /> Dodatno istraživanje pokazalo je da je u posljednjih nekoliko desetljeća popularna glazba postala sporija; da je većina slušatelja, mladih i starih, više voljela starije pjesme nego nove; da je jezik popularnih pjesama psihološki postajao sve negativniji; i da su stihovi postajali jednostavniji i više se ponavljali, približavajući se listovima od jedne riječi, nešto što se može izmjeriti promatranjem koliko učinkovito [[Sažimanje podataka bez gubitaka|algoritmi za kompresiju bez gubitaka]] (kao što je LZ algoritam ) rukuju njima.<ref name=":59" /> U modernom društvu neizbježno postoje ljudi koji se odbijaju prilagoditi dominantnoj kulturi i nastoje učiniti upravo suprotno; s dovoljno vremena, antikonformisti će postati homogeniji u odnosu na vlastitu subkulturu, čineći njihovo ponašanje suprotnim bilo kakvim tvrdnjama o kontrakulturi. Ova se sinkronizacija događa čak i ako je dostupno više od dva izbora, poput odabira između više stilova brade umjesto odabira da li imati bradu ili ne. Matematičar Jonathan Touboul sa Sveučilišta Brandeis, koji proučava kako širenje informacija kroz društvo utječe na ljudsko ponašanje, naziva to hipster efektom.<ref>{{Citiranje novina|last=Brandeis University|date=1 March 2019|title=The hipster effect: Why anti-conformists always end up looking the same|work=Phys.org|url=https://phys.org/news/2019-03-hipster-effect-anti-conformists.html|access-date=31 December 2020}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Feingold|first=Lindsey|last2=Garcia-Navarro|first2=Lulu|date=10 March 2019|title=Man Inadvertently Proves That Hipsters Look Alike By Mistaking Photo As Himself|work=NPR|url=https://www.npr.org/2019/03/10/702063209/man-inadvertently-proves-that-hipsters-look-alike-by-mistaking-photo-as-himself|access-date=31 December 2020}}</ref> Nekoć vrlo uspješan žanr na radiju, a potom i televiziji, sapunice—karakterizirane melodramatičnim zapletima usredotočenim na međuljudske afere i jeftinu produkcijsku vrijednost—opadaju u gledanosti od 1990-ih. Stručnjaci vjeruju da je to zbog njihovog neuspjeha u privlačenju mlađe demografije, tendencije moderne publike za kraćim rasponom pažnje te zbog uspona reality televizije u 1990-ima. Unatoč tome, internetske usluge gledanja na zahtjev nude materijale u serijskom formatu, nasljeđu sapunica.<ref>{{Citiranje novina|last=Shaath|first=Sarah|date=27 March 2019|title=Decline of soap operas: Was OJ Simpson to blame?|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-47585335|access-date=3 November 2020}}</ref> Međutim, dostupnost takvih platformi na zahtjev rezultirala je s tim da sapunice nikada više neće postati kulturni fenomen kakav su bile u dvadesetom stoljeću, osobito među mlađim generacijama, zato što i ''cliffhangeri'' više nisu mogli zaokupiti maštu gledatelja kao što su u prošlosti, kada su televizijske emisije bile dostupne prema rasporedu, a ne na zahtjev.<ref>{{Citiranje novina|last=O'Donnell|first=Hugh|date=17 February 2015|title=Why the soap opera is in terminal decline|work=The Conversation|url=https://theconversation.com/why-the-soap-opera-is-in-terminal-decline-37669|access-date=3 November 2020}}</ref> == Demografija == === Azija === Kineski milenijalci obično se nazivaju generacijama nakon 80-ih i nakon 90-ih godina. Na konferenciji u Šangaju 2015., koju je organizirao Američko-kineski institut Sveučilišta Južne Kalifornije, milenijalci u Kini ispitani su i uspoređeni s američkim milenijalcima. Nalazi su uključivali sklonosti milenijalaca prema braku, rađanju i odgoju djece, životnim i karijernim ambicijama te stavovima prema volonterstvu i aktivizmu.<ref>{{Citiranje weba|date=2015|title=Video: #MillennialMinds|url=http://china.usc.edu/video-millennialminds|publisher=University of Southern California|access-date=14. studenoga 2022.|archive-date=14. siječnja 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160114193642/http://china.usc.edu/video-millennialminds|url-status=dead}}</ref> Zbog [[Kineska politika jednog djeteta|politike jednog djeteta]] uvedene kasnih 1970-ih, kućanstva s jednim djetetom postala su norma u Kini, što je dovelo do brzog starenja stanovništva, posebno u gradovima gdje su troškovi života znatno viši nego na selu.<ref name=":48">{{Citiranje novina|last=French|first=Howard|date=June 2020|title=China's Twilight Years|work=The Atlantic|url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/2016/06/chinas-twilight-years/480768/|access-date=13 August 2020}}</ref> Kao rezultat kulturnih ideala, vladine politike te moderne medicine, u Kini i Indiji došlo je do ozbiljne rodne neravnoteže. Prema Ujedinjenim narodima, 2018. godine bilo je 112 Kineza u dobi od 15 do 29 godina na svakih stotinu žena u toj dobnoj skupini. Taj broj u Indiji bio je 111. Kina je imala ukupno 34&nbsp;milijuna muškaraca viška, a Indija 37&nbsp;milijuna, više nego cjelokupno stanovništvo Malezije. Takva razlika potiče epidemije usamljenosti, trgovinu ljudima (iz drugih dijelova Azije, poput Kambodže i Vijetnama) i prostituciju, među ostalim društvenim problemima.<ref>{{Citiranje novina|last=Deyner|first=Simon|last2=Gowen|first2=Annie|date=24 April 2018|title=Too many men: China and India battle with the consequences of gender imbalance|work=South China Morning Post|url=https://www.scmp.com/magazines/post-magazine/long-reads/article/2142658/too-many-men-china-and-india-battle-consequences|access-date=6 December 2019}}</ref> Stopa nataliteta u Singapuru pala je ispod razine zamjene od 2,1 od 1980-ih prije nego što se stabilizirala tijekom 2000-ih i 2010-ih.<ref name=":24" /> Dosegla je 1,14 u 2018., što je čini najnižom od 2010. i jednom od najnižih u svijetu.<ref>{{Citiranje novina|last=Sin|first=Yuen|date=22 July 2019|title=Number of babies born in Singapore drops to 8-year low|work=Straits Times|department=Singapore|url=https://www.straitstimes.com/singapore/number-of-babies-born-here-drops-to-8-year-low|access-date=27 December 2019}}</ref> ) Državni poticaji poput dodatka za bebe pokazali su se nedovoljnima za podizanje stope nataliteta. Iskustvo Singapura podudara se sa iskustvom Japana i Južne Koreje.<ref name=":24">{{Citiranje novina|last=Sin|first=Yuen|date=2 March 2018|title=Govt aid alone not enough to raise birth rate: Minister|work=Straits Times|department=Singapore|url=https://www.straitstimes.com/singapore/govt-aid-alone-not-enough-to-raise-birth-rate-minister|access-date=27 December 2019}}</ref> Prosječna dob u Vijetnamu u 2018. bila je 26 godina i raste. Između 1970-ih i kasnih 2010-ih očekivani životni vijek popeo se sa 60 na 76 godina.<ref name=":31">{{Citiranje novina|date=8 November 2018|title=Vietnam is getting old before it gets rich|work=The Economist|url=https://www.economist.com/asia/2018/11/08/vietnam-is-getting-old-before-it-gets-rich|access-date=8 February 2020}}</ref> Sada je drugi najviši u jugoistočnoj Aziji. Stopa plodnosti u Vijetnamu pala je s 5 u 1980. na 3,55 u 1990., a zatim na 1,95 u 2017. Iste godine, 23% vijetnamske populacije bilo je u dobi od 15 godina ili mlađe, što je pad u odnosu na gotovo 40% 1989.<ref name=":29">{{Citiranje novina|last=Hutt|first=David|date=2 October 2017|title=Will Vietnam Grow Old Before it Gets Rich?|work=The Diplomat|department=ASEAN Beat|url=https://thediplomat.com/2017/10/will-vietnam-grow-old-before-it-gets-rich/|access-date=8 February 2020}}</ref> Druge brzorastuće zemlje jugoistočne Azije, poput Filipina, imale su slične demografske trendove.<ref>{{Citiranje novina|last=Business Wire|date=6 May 2019|title=Focus on the bleak ramifications of falling fertility rates in South East Asian countries|work=Associated Press|url=https://apnews.com/e003c55a028f4cfcae7c1e17c60d21f7|access-date=8 February 2020}}</ref><gallery class="center" widths="300" heights="209" mode="packed" caption="Populacijske piramide Indije, Kine i Singapura 2016. godine"> Datoteka:Population pyramid of India 2016.png Datoteka:Population pyramid of China 2016.png Datoteka:Population pyramid of Singapore 2016.png </gallery>Populacijska piramida Indije, Kine i Singapura u 2016. godini === Europa === [[Datoteka:Population_pyramid_of_the_European_Union_2016.png|mini|400x400px| Piramida stanovništva Europske unije 2016]] Otprilike od 1750. do 1950. većina zapadne Europe prešla je s visoke stope rađanja i mortaliteta na niske stope rađanja i mortaliteta. Do kasnih 1960-ih i 1970-ih prosječna je žena imala manje od dvoje djece, i, iako su demografi isprva očekivali "promjenu", takav skok dogodio se samo u nekoliko zemalja. Unatoč velikom padu [[Stopa plodnosti|stope ukupnog fertiliteta]] (TFR) u nekim europskim zemljama u kasnom dvadesetom stoljeću (1980-ih i 1990-ih), posebno u Francuskoj i [[Skandinavija|Skandinaviji]], ona vratila se na normalnu ukupnu stopu fertiliteta samo u Švedskoj (dostigavši TFR od 2,14 1990. u odnosu na 1,68 u 1980),<ref>{{Citiranje weba|title=Summary of Population Statistics 1960–2020|url=https://www.scb.se/en/finding-statistics/statistics-by-subject-area/population/population-composition/population-statistics/pong/tables-and-graphs/yearly-statistics--the-whole-country/summary-of-population-statistics/#Fotnoter|website=[[Statistics Sweden]]}}</ref> Irskoj<ref>{{Citiranje weba|title=Central Statistics Office|url=https://data.cso.ie}}</ref> te u Islandu;<ref>{{Citiranje weba|title=Fertility and reproduction rates 1853-2020|url=https://px.hagstofa.is/pxen/pxweb/en/Ibuar/Ibuar__Faeddirdanir__faeddir__faedingar/MAN05202.px|website=[[Statistics Iceland]]}}</ref> do skoka u Švedskoj uvelike je došlo zbog poboljšanja ekonomske proizvodnje i velikodušnih, dalekosežnih obiteljskih beneficija dodijeljenih od strane nordijskog sustava socijalne skrbi,<ref>{{Citiranje weba|title=Why does Sweden have such high fertility?|url=https://www.demographic-research.org/volumes/vol13/22/13-22.pdf|website=[[Demographic Research (journal)|Demographic research]]}}</ref> dok su ga u Francuskoj uglavnom potaknule starije žene koje ostvaruju svoje snove o majčinstvu. Što se tiče Švedske, povećanje stope fertiliteta došlo je s porastom stope nataliteta (od 11,7 u 1980. do 14,5 u 1990.),<ref name="auto9">{{Citiranje weba|title=Summary of Population Statistics 1960-2020|url=https://www.scb.se/en/finding-statistics/statistics-by-subject-area/population/population-composition/population-statistics/pong/tables-and-graphs/yearly-statistics--the-whole-country/summary-of-population-statistics/#Fotnoter|website=Statistics Sweden}}</ref> koji se usporio, a zatim zaustavio na kratko razdoblje zbog starenja švedskog stanovništva<ref>{{Citiranje weba|title=Average age and median age in sweden by sex. Year 1968 - 2020|url=https://www.statistikdatabasen.scb.se/pxweb/en/ssd/START__BE__BE0101__BE0101B/BefolkMedianAlder/|website=Statistics Sweden}}</ref> uzrokovano padom nataliteta krajem 1970-ih i početk,om 1980-ih. Do danas Francuska i Švedska još uvijek imaju više stope plodnosti od većine Europe, a obje su gotovo dosegle normalnu ukupnu stopu fertiliteta 2010. (2,03<ref>{{Citiranje weba|title=Demographic balance sheet 2019|url=https://www.insee.fr/en/statistiques/2382605?sommaire=2382613|website=[[Institut national de la statistique et des études économiques]]}}</ref> i 1,98, redom<ref name="auto9" /> ). Isprva je pad plodnosti posljedica urbanizacije i smanjene stope smrtnosti dojenčadi, što je umanjilo koristi i povećalo troškove odgoja djece. Drugim riječima, postalo je ekonomski razumnije ulagati više u manji broj djece, kao što je tvrdio ekonomist Gary Becker. (Ovo je prva demografska tranzicija. ) Tada je do pada plodnosti došlo zbog promjena u stavovima. Do 1960-ih ljudi su počeli odbacivati tradicionalne i društvene vrijednosti te se počeli okretati ekspresivnijim i individualističkim pogledima zbog pristupa i težnji ka visokom obrazovanju, te širenju životnih vrijednosti koje je nekoć prakticirala samo mala manjina kulturnih elita. (Ovo je [[Demografska tranzicija|druga demografska tranzicija]]. ) Iako su se značajne kulturne promjene iz 1960-ih smanjile do 1990-ih, društveno i kulturno okruženje vrlo kasnog dvadesetog stoljeća bilo je sasvim drugačije od onog iz 1950-ih. Takve promjene vrijednosti uvelike su utjecale na plodnost. Države članice [[Europska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]] zabilježile su stalan porast ne samo razvoda i izvanbračnog rađanja djece između 1960. i 1985., nego i pad stopa plodnosti. Godine 1981. istraživanje u zemljama diljem [[Razvijene zemlje|industrijaliziranog svijeta]] otkrilo je da dok više od polovice ljudi u dobi od 65 i više godina misli da žene trebaju djecu kako bi bile ispunjene, složilo se samo 35% onih u dobi od 15 do 24 godine (mlađi ''baby boomeri'' i stariji iz generacije X).<ref name=":23">{{Citiranje knjige|last=Kaufmann|first=Eric|title=Whither the Child? Causes and Consequences of Low Fertility|publisher=Paradigm Publishers|year=2013|isbn=978-1-61205-093-5|editor-last=Kaufmann|editor-first=Eric|location=Boulder, Colorado, United States|pages=135–56|chapter=Chapter 7: Sacralization by Stealth? The Religious Consequences of Low Fertility in Europe|editor-last2=Wilcox|editor-first2=W. Bradford}}</ref> Početkom 1980-ih Istočna Njemačka, Zapadna Njemačka, Danska i [[Kanalski otoci]] imali su neke od najnižih stopa nataliteta u svijetu.<ref>{{Citiranje novina|date=29 June 2019|title=Why Germany's birth rate is rising and Italy's isn't|work=The Economist|department=Europe|url=https://www.economist.com/europe/2019/06/29/why-germanys-birth-rate-is-rising-and-italys-isnt|access-date=8 February 2020}}</ref> Na početku dvadeset i prvog stoljeća, Europa pati od starenja stanovništva. Ovaj problem posebno je ozbiljan u istočnoj Europi, dok je u zapadnoj Europi ublažen međunarodnim useljavanjem. Osim toga, sve veći broj djece rođene u Europi rođen je od roditelja koji nisu Europljani. Budući da su djeca imigranata u Europi obično religiozna koliko i oni, ovo bi moglo usporiti pad religije (ili rast [[Sekularizam|sekularizma]] ) na kontinentu kako dvadeset i prvo stoljeće bude napredovalo.<ref name=":21">{{Citiranje časopisa|last=Kaufmann|first=Eric|author-link=Eric Kaufmann|date=Winter 2010|title=Shall the Religious Inherit the Earth?|journal=Studies: An Irish Quarterly Review|volume=99|issue=396, the future of religion|pages=387–94|jstor=27896504}}</ref> U Ujedinjenom Kraljevstvu broj stanovnika rođenih u inozemstvu iznosio je 6% stanovništva 1991. Imigracija je nakon toga porasla i od tada (od 2018.) nije pala. Istraživanje demografa i politologa Erica Kaufmanna, Rogera Eatwella i Matthewa Goodwina sugerira da je tako brza etnodemografska promjena jedan od ključnih razloga iza javnog otpora u obliku nacionalnog populizma u bogatim liberalnim demokracijama, čiji je primjer [[Referendum o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji|referendum o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji (Brexit) 2016]].<ref name=":20">{{Citiranje novina|date=3 November 2018|title=Two new books explain the Brexit revolt|work=The Economist|department=Britain|url=https://www.economist.com/britain/2018/11/03/two-new-books-explain-the-brexit-revolt|access-date=21 December 2019}}</ref> Italija je zemlja u kojoj je problem starenja stanovništva posebno ozbiljan. Stopa plodnosti pala je s otprilike četiri u 1960-ima na 1,2 u 2010-ima. To nije zato što mlade Talijanke ne žele rađati. Naprotiv, imati puno djece talijanski je ideal. No njezino gospodarstvo "muči" se od početka velike recesije 2007.–2008., sa stopom nezaposlenosti mladih od nevjerojatnih 35% u 2019. Mnogi Talijani preselili su se u inozemstvo – 150 000 je to učinilo 2018., od kojih su mnogi mladi ljudi koji traže obrazovne i ekonomske prilike. S padom broja rođenih svake godine, očekuje se pad talijanskog stanovništva u sljedećih pet godina. Štoviše, ''baby boomeri'' u velikom broju odlaze u mirovinu, a njihov broj zasjenjuje broj mladih koji se o njima brinu. Samo Japan ima dobnu strukturu koja je više nagnuta prema starijima.<ref>{{Citiranje novina|last=Livesay|first=Christopher|date=25 November 2019|title=In Italy, rising anxiety over falling birth rates|work=PBS Newshour|url=https://www.pbs.org/newshour/show/in-italy-rising-anxiety-over-falling-birth-rates|access-date=21 December 2019}}</ref> Grčka također pati od ozbiljnog demografskog problema jer mnogi mladi ljudi napuštaju zemlju u potrazi za boljim prilikama negdje drugdje nakon velike recesije. Ovaj [[odljev mozgova]] i brzo starenje stanovništva mogli bi ostati katastrofalni za zemlju.<ref>{{Citiranje novina|last=Brabant|first=Malcolm|date=13 November 2017|title=Brain drain and declining birth rate threaten the future of Greece|work=PBS Newshour|url=https://www.pbs.org/newshour/show/brain-drain-and-declining-birth-rate-threaten-the-future-of-greece|access-date=21 December 2019}}</ref> Među Francuskinjama rođenim početkom 1960-ih samo je trećina imala najmanje troje djece. Ipak, oni su bili odgovorni za više od polovice sljedeće generacije jer je toliko njihovih suvremenika imalo samo jedno ili niti jedno dijete.<ref name=":52">{{Citiranje weba|last=Longman|first=Philip|author-link=Phillip Longman|date=20 October 2009|title=The Return of Patriarchy|url=https://foreignpolicy.com/2009/10/20/the-return-of-patriarchy/|access-date=22 February 2020|website=Foreign Policy}}</ref> Općenito, demografski podaci EU-a pokazuju da je broj ljudi u dobi od 18 do 33 godine u 2014. iznosio 24% stanovništva, s visokim 28% u Poljskoj i niskim 19% u Italiji.<ref name=":53"/> Kao rezultat šokova zbog pada i [[Raspad SSSR-a|raspada Sovjetskog Saveza]], stopa nataliteta u Rusiji počela je padati u kasnim 1980-ima, dok je stopa smrtnosti porasla, posebno među muškarcima.<ref name=":22">{{Citiranje novina|last=Grammaticas|first=Damian|date=4 November 2004|title=Life ebbs away from Russian villages|work=BBC News|department=Europe|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3984951.stm|access-date=22 December 2019}}</ref> Početkom 2000-ih, u Rusiji nije došlo samo do pada stope nataliteta, već i do pada stanovništva unatoč poboljšanju gospodarstva.<ref>{{Citiranje novina|last=Eke|first=Stephen|date=23 June 2005|title=Russia's population falling fast|work=BBC News|department=Europe|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4125072.stm|access-date=22 December 2019}}</ref> Između 1992. i 2002. broj stanovnika Rusije pao je sa 149&nbsp;milijuna do 144&nbsp;milijuna. Prema "srednjem scenariju" UN-ovog Odjela za stanovništvo, Rusija bi mogla izgubiti još 20&nbsp;milijuna ljudi do 2020-ih.<ref name=":22" /> Demografska stvarnost Europe pridonosi njezinim gospodarskim problemima. Budući da europski ''baby boomeri'' nisu uspjeli sami sebe zamijeniti, do 2020-ih i 2030-ih deseci europskih nacija naći će se u još težoj situaciji nego prije.<ref name=":410">{{Citiranje knjige|last=Zeihan|first=Peter|title=The Absent Superpower: The Shale Revolution and a World without America|publisher=Zeihan on Geopolitics|year=2016|isbn=978-0-9985052-0-6|location=Austin, TX|chapter=Chapter 5: The End of the (Old) World|postscript=. Population pyramids of the [https://zeihan.com/wp-content/uploads/2020/01/developed_without_us_2030.jpg developed world without the U.S.] and of [https://zeihan.com/wp-content/uploads/2020/01/5.3-us-demography-2030.jpg the U.S. in 2030].|author-link=Peter Zeihan}}</ref><gallery class="center" widths="300" heights="209" mode="packed" caption="Populacijska piramide Italije, Grčke i Rusije u 2016."> Datoteka:Population pyramid of Italy 2016.png Datoteka:Population pyramid of Greece 2016.png Datoteka:Population pyramid of Russia 2016.png </gallery> === Oceanija === Ukupna stopa plodnosti u Australiji pala je s iznad tri u poslijeratnom razdoblju, na otprilike normalnu ukupnu stopu (2,1) u 1970-ima do ispod one u kasnim 2010-ima. Međutim, imigracija nadoknađuje učinke pada nataliteta. U 2010-ima među stanovnicima Australije 5% je rođeno u Velikoj Britaniji, 3% u Kini, 2% u Indiji i 1% na Filipinima. 84% novopridošlica u fiskalnoj godini 2016. bilo je mlađe od 40 godina, u usporedbi s 54% onih koji su već bili u zemlji. Poput drugih zemalja koje su prijateljski raspoložene prema imigrantima, poput Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država, očekuje se da će radno sposobno stanovništvo Australije rasti do otprilike 2025. Međutim, omjer ljudi u radnoj dobi i umirovljenika ( omjer radnog i neradnog stanovništvai ) popeo se s osam u 1970-ima na oko četiri u 2010-ima. Mogao bi pasti na dva do 2060-ih, ovisno o razinama imigracije.<ref name=":25">{{Citiranje novina|last=Fensom|first=Anthony|date=1 December 2019|title=Australia's Demographic 'Time Bomb' Has Arrived|work=The National Interest|publisher=Yahoo! News|url=https://news.yahoo.com/australia-demographic-time-bomb-arrived-193400024.html|access-date=24 December 2019}}</ref> "Što je populacija starija, to više ljudi prima socijalnu pomoć, potrebno nam je više zdravstvene skrbi i manja je osnovica za plaćanje poreza", rekao je Ian Harper iz Poslovne škole u Melbourneu za ABC News (Australija).<ref name=":27">{{Citiranje novina|last=Kohler|first=Alan|last2=Hobday|first2=Liz|title=So many baby boomers are retiring this doctor quit his job to go build them luxury homes|work=ABC News (Australia)|department=7.30|url=https://www.abc.net.au/news/2019-11-20/economy-demographics-baby-boomers-retiring-immigration/11700508|access-date=24 December 2019}}</ref> Dok je vlada smanjila planove o povećanju dobi za odlazak u mirovinu, smanjenju mirovina i povećanju poreza zbog protivljenja javnosti, demografski pritisci nastavljaju rasti kako olakšavajući učinci useljavanja nestaju.<ref name=":25" /> === Sjeverna Amerika === [[Datoteka:US_living_adult_generations.png|alt=Živuća odrasla generacija u SAD-u|središte]] Povijesno gledano, rani anglo-protestantski doseljenici u sedamnaestom stoljeću bili su najuspješnija skupina, kulturno, ekonomski i politički, i zadržali su svoju dominaciju do početka dvadesetog stoljeća. Predanost idealima prosvjetiteljstva značila je da su nastojali asimilirati pridošlice izvan [[Britanski otoci|Britanskog otočja]], ali malo ih je bilo zainteresirano za prihvaćanje paneuropskog identiteta za svoju državu, a još manje za pretvaranje u globalni "melting pot". Ali početkom 1900-ih, liberalni progresivci i modernisti počeli su promicati uključive ideale o tome kakav bi trebao biti nacionalni identitet Sjedinjenih Država. Dok su tradicionalniji članovi društva nastavili održavati svoje anglo-protestantske etnokulturne tradicije, univerzalizam i kozmopolitizam počeli su dobivati naklonost među elitama. Ti su ideali postali norma nakon Drugog svjetskog rata, a etničke manjine počele su seijeakon o imigraciji i državljanstvu iz 1965. (također poznat kao Hart-Cellarov zakon), donesen na poticaj predsjednika Lyndona B. Johnsona, ukinuo je nacionalne kvote za imigrante i zamijenio ih sustavom koji prima fiksni broj osoba godišnje na temelju kvaliteta kao što su vještine i potreba za utočištem. Imigracija je kasnije porasla iz drugih dijelova Sjeverne Amerike (osobito iz Kanade i Meksika), Azije, Srednje Amerike i Zapadne Indije.<ref>{{Citiranje knjige|last=Garraty|first=John A.|title=The American Nation: A History of the United States|publisher=Harper Collins Publishers|year=1991|isbn=0-06-042312-9|pages=857–58|chapter=Chapter XXXI: The Best of Times, The Worst of Times}}</ref> Do sredine 1980-ih većina imigranata bilo je porijeklom iz Azije i Latinske Amerike. Neki su bili izbjeglice iz Vijetnama, Kube, Haitija i drugih dijelova Amerike, dok su drugi došli ilegalno prešavši dugu i uglavnom nezaštićenu američko-meksičku granicu. U isto vrijeme, činilo se da su poslijeratni ''baby boom'' i potonji pad stope plodnosti ugrozili američki sustav socijalne sigurnosti dok su se b''aby boomeri'' povlačili u mirovinu u dvadeset i prvom stoljeću.<ref>{{Citiranje knjige|last=Garraty|first=John A|title=The American Nation: A History of the United States|publisher=Harper Collins|year=1991|isbn=0-06-042312-9|pages=932–33|chapter=Chapter XXXIII: Our Times}}</ref> Privremeni podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti otkrivaju da su stope plodnosti u SAD-u pale ispod normalne ukupne stope od 2,1 od 1971. godine. (U 2017. pao je na 1.765. )<ref>{{Citiranje novina|last=Howard|first=Jacqueline|date=10 January 2019|title=US fertility rate is below level needed to replace population, study says|work=CNN|url=https://www.cnn.com/2019/01/10/health/us-fertility-rate-replacement-cdc-study/index.html|access-date=1 January 2020}}</ref> Među ženama rođenim tijekom kasnih 1950-ih, jedna petina nije imala djece, u usporedbi s 10% onih rođenih 1930-ih, stoga za sobom nisu ostavile ni genetsko ni kulturno nasljeđe. 17% žena iz generacije ''baby boomera'' imalo je samo po jedno dijete i bile su odgovorne za samo 8% sljedeće generacije. S druge strane, 11% žena ''baby boomera'' rodilo je svaka najmanje četvero djece, što je ukupno jedna četvrtina milenijske generacije. To će vjerojatno uzrokovati kulturne, političke i društvene promjene u budućnosti jer roditelji imaju velik utjecaj na svoju djecu. Na primjer, do ranih 2000-ih već je postalo očito da se popularna američka kultura okreće od sekularnog individualizma prema religioznosti.<ref name=":52"/> [[Datoteka:Population_pyramid_of_the_United_States_2016.png|lijevo|mini|400x400px| Piramida stanovništva Sjedinjenih Država u 2016]] Veličina tisućljetne populacije se mijenja, ovisno o korištenoj definiciji. Koristeći vlastitu definiciju, Pew Research Center procjenjuje da milenijalci čine 27% stanovništva SAD-a u 2014.<ref name=":53"/> Iste godine, koristeći datume u rasponu od 1982. do 2004., Neil Howe izmijenio je zbroj na preko 95&nbsp;milijuna ljudi u SAD-u<ref>{{Citiranje weba|last=Howe|first=Neil|title=The Millennial Generation, 'Keep Calm and Carry On'|url=https://www.forbes.com/sites/neilhowe/2014/09/04/the-millennial-generation-keep-calm-and-carry-on-part-6-of-7/#3324e014bb20|access-date=2 April 2019|website=[[Forbes]]}}</ref> U članku [[Time (časopis)|časopisa ''Time'']] iz 2012. procijenjeno je da ima otprilike 80&nbsp;milijuna američkih milenijalaca. Ured [[Ured SAD-a za popis stanovništva|za popis stanovništva Sjedinjenih Država]], koristeći datume rođenja u rasponu od 1982. do 2000., naveo je da je procijenjeni broj milenijalaca u SAD-u u 2015. bio 83,1&nbsp;milijuna ljudi.<ref>{{Citiranje weba|last=Bureau|first=US Census|title=Millennials Outnumber Baby Boomers and Are Far More Diverse|url=https://www.census.gov/newsroom/press-releases/2015/cb15-113.html|access-date=5 October 2015|website=www.census.gov}}</ref> U 2017. manje od 56% milenijalaca bili su ne-hispanski bijelci, u usporedbi s više od 84% Amerikanaca u 70-im i 80-im godinama, 57% nikada nije bilo u braku, a 67% živjelo je u gradskom području.<ref name="pewmillennials">{{Citiranje novina|date=16 March 2018|title=How Millennials today compare with their grandparents 50 years ago|publisher=Pew Research Center|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2018/03/16/how-millennials-compare-with-their-grandparents/}}</ref> Prema Institutu Brookings, milenijalci su "demografski most između većinom bijelih starijih generacija (pre-milenijalci) i mnogo rasno raznolikijih mlađih generacija (postmilenijalci)."<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=Frey|first=William|date=January 2018|title=The millennial generation: A demographic bridge to America's diverse future|url=https://www.brookings.edu/research/millennials/|access-date=13 March 2019|publisher=The Brookings Institution}}</ref> Analizirajući podatke Ureda za popis stanovništva SAD-a, Istraživački centar Pew procijenio je da su milenijalci, koje definiraju kao osobe rođene između 1981. i 1996., prvi put u 2019. nadmašili ''baby boomere'' rođene od 1946. do 1964. godine. Te je godine bilo 72,1 milijun milenijalaca u usporedbi sa 71,6 milijuna ''baby boomera'', koji su prethodno bili najveća živuća odrasla generacija u zemlji. Podaci Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku pokazuju da je oko 62 milijuna milenijalaca rođeno u Sjedinjenim Državama, u usporedbi s 55 milijuna pripadnika generacije X, 76 milijuna ''baby boomera'' i 47 milijuna iz Tihe generacije. Između 1981. i 1996. prosječno se rađalo 3,9 milijuna milenijskih beba svake godine, u usporedbi s 3,4 milijuna prosječnih rođenja generacije X godišnje između 1965. i 1980. Međutim milenijalci nastavljaju rasti u broju kao rezultat useljavanja i naturalizacije. Zapravo, milenijalci čine najveću skupinu useljenika u Sjedinjene Države 2010-ih. Pew je projicirao da će milenijska generacija dosegnuti oko 74,9 milijuna 2033. godine, nakon čega će smrtnost nadmašiti imigraciju.<ref name="2020Overtake">{{Citiranje weba|last=Fry|first=Richard|date=28 April 2020|title=Millennials overtake Baby Boomers as America's largest generation|url=https://www.pewresearch.org/fact-tank/2020/04/28/millennials-overtake-baby-boomers-as-americas-largest-generation/|access-date=28 April 2020|website=Pew Research Center}}</ref> Ipak, 2020. bit će prvi put da se milenijalcima (koji imaju između 24 i 39 godina) njihov udio u biračkom tijelu smanjuje jer je vodeći val generacije Z (u dobi od 18 do 23 godine) stekao pravo glasa. Drugim riječima, njihova je izborna moć bila na vrhuncu 2016. godine. U apsolutnom smislu, međutim, broj milenijalaca rođenih u inozemstvu nastavlja rasti kako postaju naturalizirani građani. Zapravo, 10% američkih birača rođeno je izvan zemlje do izbora 2020., što je porast u odnosu na 6% 2000. Činjenica da ljudi iz različitih rasnih ili dobnih skupina glasaju različito znači da će ova demografska promjena utjecati na budućnost američkog političke slike. Dok mlađi birači imaju znatno drugačija stajališta od svojih starijih birača, znatno je manja vjerojatnost da će glasati. Ne-bijelci skloni su favorizirati kandidate iz Demokratske stranke, dok bijelci uglavnom preferiraju Republikansku stranku.<ref>{{Citiranje weba|last=Cilluffo|first=Anthony|last2=Fry|first2=Richard|date=30 January 2019|title=An early look at the 2020 electorate|url=https://www.pewsocialtrends.org/essay/an-early-look-at-the-2020-electorate/|access-date=8 May 2020|website=Pew Research Center}}</ref> [[Datoteka:US_Navy_050223-N-5821P-054_Seaman_Chanthorn_Peou_of_San_Diego,_Calif.,_takes_his_Scholastic_Aptitude_Test_(SAT)_aboard_the_conventionally_powered_aircraft_carrier_USS_Kitty_Hawk_(CV_63).jpg|mini| Mornar američke mornarice na SAT -u na brodu USS ''[[USS Kitty Hawk (CV-63)|Kitty Hawk]]'' (2004.).]] Od sredine 2010-ih, Sjedinjene su Države jedna od rijetkih razvijenih zemalja koja ''nema'' piramidu stanovništva s najvišim brojem stanovnika. Zapravo, od 2016., srednja dob stanovništva SAD-a bila je mlađa od svih drugih bogatih nacija osim Australije, Novog Zelanda, Cipra, Irske i Islanda, čije je ukupno stanovništvo samo djelić stanovništva Sjedinjenih Država. To je zato što su američki ''baby boomeri'' imali višu stopu plodnosti u usporedbi s njihovim kolegama iz većeg dijela razvijenog svijeta. U usporedbi, Kanada, Njemačka, Italija, Japan i Južna Koreja brzo stare jer su njihovi milenijalci manji brojem od svojih roditelja. Ova demografska stvarnost stavlja Sjedinjene Države u prednost u usporedbi s mnogim drugim velikim gospodarstvima kada milenijalci dosegnu srednju dob: nacija će i dalje imati značajan broj potrošača, investitora i poreznih obveznika.<ref name=":410"/> Prema Istraživačkom centru Pew, "među muškarcima, samo 4% milenijalaca (od 21 do 36 godina u 2017.) su [[veteran]]i, u usporedbi s 47%" muškaraca u 70-im i 80-im godinama, "od kojih su mnogi postali punoljetni tijekom [[Korejski rat|Korejskog rata]] i njegovih posljedica."<ref name="pewmillennials"/> Neki od tih bivših pripadnika vojne službe ratni su veterani koji su se borili u [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|Afganistanu]] i/ili [[Rat u Iraku|Iraku]]. Od 2016. milenijalci većina su ukupne populacije branitelja.<ref>{{Citiranje weba|last=Arens|first=Bob|date=4 April 2016|title=What percentage of veterans are Millennials?|url=https://medium.com/@martian_bob/what-percentage-of-veterans-are-millennials-d5309d51481b|access-date=11 May 2019|website=Medium}}</ref> Prema podacima Pentagona iz 2016., 19% milenijalaca zainteresirano je za služenje u vojsci, a 15% ima roditelja s poviješću služenja u vojsci.<ref>{{Citiranje novina|last=Tilghman|first=Andrew|date=9 July 2016|title=The Pentagon keeps data on millennials. This is what it says|work=Military Times|location=Virginia|url=https://www.militarytimes.com/news/your-military/2016/07/09/the-pentagon-keeps-data-on-millennials-this-is-what-it-says/|access-date=11 May 2019}}</ref> == Ekonomska očekivanja i trendovi == Prema podacima Međunarodne organizacije rada ( [[Međunarodna organizacija rada|ILO]] ), 200&nbsp;milijuna ljudi bilo je nezaposleno 2015. Od toga je 73,3&nbsp;milijuna (37%) bilo je u dobi od 15 i 24 godine. Između 2009. i 2015. nezaposlenost mladih znatno je porasla u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku te neznatno u istočnoj Aziji. Tijekom istog razdoblja nezaposlenost mladih znatno je pala u Europi (unutar i izvan EU), te ostatku razvijenog svijeta, subsaharskoj Africi, jugoistočnoj Aziji, srednjoj i južnoj Americi, ali je ostala stabilna u južnoj Aziji. ILO je procijenio da će do sredine 2020-ih trebat će otvoriti otprilike 475 milijuna radnih mjesta diljem svijeta kako bi se značajno smanjio broj nezaposlenih mladih.<ref>{{Citiranje weba|last=Ryder|first=Guy|date=20 January 2016|title=3 ways we can tackle youth employment|url=https://www.weforum.org/agenda/2016/01/3-ways-we-can-tackle-youth-employment|access-date=28 October 2019|website=World Economic Forum}}</ref> U 2018., kako se broj robota na poslu nastavio povećavati, globalna stopa nezaposlenosti pala je na 5%, najnižu u 38 godina. Sadašnji trendovi sugeriraju da razvoj umjetne inteligencije i robotike neće rezultirati masovnom nezaposlenošću, nego zapravo može stvoriti visokokvalificirana radna mjesta. Međutim, kako bi se iskoristila ova situacija, potrebno je usavršiti vještine kojima strojevi još nisu ovladali, poput timskog rada i učinkovite komunikacije.<ref>{{Citiranje weba|last=Kasriel|first=Stephane|date=10 January 2019|title=What the next 20 years will mean for jobs – and how to prepare|url=https://www.weforum.org/agenda/2019/01/jobs-of-next-20-years-how-to-prepare|access-date=25 October 2019|website=World Economic Forum}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Zao-Sanders|first=Marc|last2=Palmer|first2=Kelly|date=26 September 2019|title=Why Even New Grads Need to Reskill for the Future|url=https://hbr.org/2019/09/why-even-new-grads-need-to-reskill-for-the-future|journal=Harvard Business Review|publisher=Harvard Business School Publishing|access-date=25 October 2019}}</ref> Analizirajući podatke Ujedinjenih naroda i Global Talent Competitive Index, KDM Engineering je otkrio da su od 2019. pet zemalja s najvećim brojem međunarodnih visokokvalificiranih radnika Švicarska, Singapur, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države te Švedska. Čimbenici koji su uzeti u obzir uključivali su sposobnost privlačenja visokokvalificiranih stranih radnika, pogodnost poslovanja, regulatorno okruženje, kvalitetu obrazovanja i životni standard. Švicarska je najbolja u zadržavanju talenata zbog izvrsne kvalitete života. Singapur je dom okruženja svjetske klase za poduzetnike. A Sjedinjene Države nude najviše mogućnosti za rast zbog same veličine svog gospodarstva i kvalitete visokog obrazovanja i obuke.<ref>{{Citiranje weba|last=Desjardins|first=Jeff|date=20 March 2019|title=Which countries are best at attracting high-skilled workers?|url=https://www.weforum.org/agenda/2019/03/which-countries-are-set-to-attract-the-highest-skilled-workers-from-abroad|access-date=27 October 2019|website=World Economic Forum}}</ref> Od 2019. to su također neka od najkonkurentnijih svjetskih gospodarstava, prema [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskom gospodarskom forumu]] (WEF). Kako bi odredio gospodarsku konkurentnost zemlje ili teritorija, WEF razmatra čimbenike kao što su pouzdanost javnih institucija, kvaliteta infrastrukture, makroekonomska stabilnost, kvaliteta zdravstvene zaštite, poslovna dinamika, učinkovitost tržišta rada te inovacijski kapacitet.<ref>{{Citiranje weba|last=Geiger|first=Thierry|last2=Crotti|first2=Roberto|date=9 October 2019|title=These are the world's 10 most competitive economies in 2019|url=https://www.weforum.org/agenda/2019/10/competitive-economies-world|access-date=27 October 2019|website=World Economic Forum}}</ref> Tijekom prva dva desetljeća dvadeset i prvog stoljeća, neposredno prije pandemije COVID-19, gospodarske su se aktivnosti uglavnom koncentrirale u velikim gradskim područjima, poput San Francisca, New Yorka, Londona, Tokija i Sydneya. Produktivnost se iznimno povećala kako su se informacijski stručnjaci skupili. Pandemija COVID-19 dovela je do porasta [[Rad na daljinu|rada na daljinu]], još više u razvijenim zemljama, potpomognuta tehnologijom.<ref>{{Citiranje novina|date=8 October 2020|title=Zoom and gloom|work=[[The Economist]]|url=https://www.economist.com/special-report/2020/10/08/zoom-and-gloom}}</ref> Koristeći razne mjere, ekonomisti su došli do zaključka da je stopa inovacija i poduzetništva u zapadnom svijetu u padu između ranih 1990-ih i ranih 2010-ih, kada se ujednačila. U slučaju SAD-a, jednog od najsloženijih postojećih gospodarstava, ekonomist Nicholas Kozeniauskas objasnio je da je "pad poduzetništva usmjeren među pametnima" jer se udio poduzetnika sa sveučilišnom diplomom u toj zemlji više nego prepolovio između sredine 1980-ih i sredinom 2010-ih. Mnogo je mogućih razloga za to: starenje stanovništva, koncentracija tržišta i zombi tvrtke (one s niskom produktivnošću, ali se održavaju na životu zahvaljujući subvencijama). Dok je zapošljavanje postalo stabilnije i prikladnije, moderna su gospodarstva toliko složena da su u biti okoštala, što ih čini ranjivima na poremećaje.<ref>{{Citiranje novina|last=Naudé|first=Wim|date=8 October 2019|title=The surprising decline of entrepreneurship and innovation in the West|work=The Conversation|url=https://theconversation.com/the-surprising-decline-of-entrepreneurship-and-innovation-in-the-west-124552|access-date=10 October 2020}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:21. stoljeće]] [[Kategorija:20. stoljeće]] [[Kategorija:Demografija]] ajb77k5nyjjzb024ppbdu88govn9p8j 0 741212 7430507 7416828 2026-04-15T13:51:44Z NeptuneBot 239945 pravopis 7430507 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Eurovizija |ime = Pjesma Eurovizije 2024. |ime_izvornik = Eurovision Song Contest 2024 |slogan_izvornik = United by Music |slogan = Ujedinjeni muzikom |slika = Eurovision Song Contest 2024 logo.png |veličina_slike = |slika_opis = |polufinale1 = 7. svibanj 2024. |polufinale2 = 9. svibanj 2024. |finale = 11. svibanj 2024. |voditelji = [[Petra Mede]]<br>Malin Åkerman |dirigent = |redatelj = Andrew Cartmell |domaćin = [[File:SVT 2016.svg|45px]] [[Sveriges Television|SVT]] |mjesto = {{Z|ŠVE}} [[Malmö Arena]], [[Malmö]], [[Švedska]] |pobjednik = {{Z+X|ŠVI}}<br />[[Nemo (reper)|Nemo]] – "[[The Code (Nemo)|The Code]]" |mapa = ESC_2024_Map_2.svg |legenda = {{Legenda|#1565C0|Zemlje finalisti}}{{Legenda|black|Zemlja diskvalificirana poslije prolaska u finale, ali prije finala}}{{Legenda|#941a1a|Zemlje koje su eliminirane}}{{Legenda|#9E9E9E|Zemlje koje su sudjelovale u prošlosti, ali ne 2024.}} |glasovanje = 50/50 (žiri/glasovi publike) |sudionice = 37 |debi = |povratak = {{Z+X|LUX}} |povlačenje = {{Z+X|RUM}} |diskvalificija = {{Z+X|NIZ}} |nula = |show = |uvod = |godinaP = [[Pjesma Eurovizije 2023.|2023.]] |godinaN = [[Pjesma Eurovizije 2025.|2025.]] }}'''Pjesma Eurovizije 2024.''' bilo je 68. izdanje izbora za najbolju [[Pjesma Eurovizije|Pjesmu Eurovizije]]. Natjecanje se održalo u [[Malmö|Malmöu]] u [[Malmö Arena|Malmö Areni]] 7, 9. i [[11. svibnja]] [[2024.]] nakon što je [[Loreen]] ostvarila pobjedu na [[Pjesma Eurovizije 2023.|prošlogodišnjem ''Eurosongu'']]. U suorginazaciji [[Europska radiodifuzijska unija|Europske radiodifuzijske unije]] i [[Sveriges Television]]a (SVT) natjecanje se sastojalo od dva polufinala i jedne finalne večeri. Polufinala su se održala 7. i 9. svibnja, a veliko finale 11. svibnja 2024 godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-07-07|title=Malmö will host the 68th Eurovision Song Contest in May 2024|url=https://eurovision.tv/story/malmo-will-host-68th-eurovision-song-contest-may-2024|access-date=2023-07-14|website=eurovision.tv|language=en}}</ref> Švedska je bila domaćin sedmi put u povijesti natjecanja te je iza Ujedinjenog Kraljevstva (koji je domaćin natjecanja bio devet puta) uz Irsku zemlja koja je najviše puta bila domaćin Pjesme Eurovizije. Švedska je domaćin bila [[Pjesma Eurovizije 1975.|1975.]], [[Pjesma Eurovizije 1985.|1985.]], [[Pjesma Eurovizije 1992.|1992.]], [[Pjesma Eurovizije 2000.|2000.]], [[Pjesma Eurovizije 2013.|2013.]], [[Pjesma Eurovizije 2016.|2016.]], dok je ovo Malmöu treći put kako je grad domaćin ovog natjecanja. Tri emisije uživo vodile su [[Petra Mede]] i [[Malin Åkerman]], a prva je tu ulogu već preuzela 2013. i 2016. godine. Potvrđeno je sudjelovanje 37 zemalja na natjecanju, s tim da se [[Luksemburg]] vratio nakon 31 godinu od posljednjeg sudjelovanja [[Pjesma Eurovizije 1993.|1993.]], dok je [[Rumunjska]] odlučila ne sudjelovati. [[Joost Klein]] iz [[Nizozemska|Nizozemske]] dikvalificiran je nakon polufinala. Pobjedu je odnijela Švicarska. Drugo mjesto je osvojila [[Hrvatska]], kojoj je ovo ujedno bio i najveći uspjeh u povijesti Eurosonga. Slijedili su je Ukrajina, Francuska i Izrael. == Lokacija == [[File:Malmö Arena, augusti 2014-2.jpg|mini|250px|left|Malmö Arena, mjesto održavanja Pjesme Eurovizije 2024.]] Dana 14. svibnja 2023., nedugo nakon što je Švedska pobijedila na natjecanju 2023, izvršna direktorica SVT-a Hanna Stjärne objavila je da će Švedska biti domaćin Pjesme Eurovizije 2024. Prema Stjärnenim riječima, planiranje natjecanja započet će iste večeri.<ref>{{Citiranje weba|last=Nyheter|first=S. V. T.|date=2023-05-14|title=SVT:s vd om ESC på hemmaplan: ”Kommer vara utmanande”|url=https://www.svt.se/kultur/hanna-stjarne-loreen-ar-drottningen-av-eurovision|access-date=2023-05-15|website=SVT Nyheter|language=sv}}</ref> Odabrano mjesto je Malmö Arena s 15.500 sjedala, višenamjenska dvorana koja služi kao mjesto za rukometne utakmice, utakmice [[floorball]]a, koncerte i druga događanja, poznato po tome što je već ugostilo natjecanje za [[Pjesma Eurovizije 2013.|Pjesmu Eurovizije 2013.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2023-07-07|title=Malmö får Eurovision 2024|url=https://www.aftonbladet.se/a/pQOkGW|access-date=2023-07-14|website=www.aftonbladet.se|language=sv}}</ref> === Natječaj za domaćinstvo === Odmah nakon pobjede Švedske na natjecanju 2023, prvi gradovi koji su iskazali interes za domaćinstvo 2024. bili su [[Stockholm]], [[Göteborg]] i [[Malmö]], tri najveća grada u zemlji, koji su prethodno bili domaćini natjecanja. Osim njih, brojni drugi gradovi također su izrazili svoju namjeru da se nadmeću u danima koji su uslijedili nakon pobjede 2023., [[Eskilstuna]], [[Jönköping]], [[Örnsköldsvik]], [[Partille]] i [[Sandviken]].<ref>{{Citiranje weba|last=https://www.facebook.com/Escplusdotcom|date=2023-06-12|title=Eurovision 2024: Last day for Swedish cities to submit hosting bids|url=https://www.esc-plus.com/eurovision-2024-last-day-to-submit-hosting-bids-for-swedish-cities/|access-date=2023-07-14|website=ESCplus|language=en-GB}}</ref> [[Sveriges Television]] (SVT, švedska nacionalna televizijska kuća) odredila je rok do 12. lipnja 2023. za zainteresirane gradove da se službeno prijave. Stockholm i Göteborg službeno su objavili svoje ponude 7., odnosno 10. lipnja, nakon čega su uslijedili Malmö i Örnsköldsvik 13. lipnja. Neposredno prije zatvaranja roka za podnošenje prijava, SVT je otkrio da je primio još nekoliko ponuda, kasnije pojasnivši da su stigle iz ova četiri grada. Prije ove objave, Sandviken i Jönköping već su izjavili da će se povući iz natječaja. Dana 7. srpnja objavljeno je da su ponude Göteborga i Örnsköldsvika eliminirane. Kasnije tog dana, EBU i SVT najavili su Malmö kao grad domaćin.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-07-07|title=Malmö will host the 68th Eurovision Song Contest in May 2024|url=https://eurovision.tv/story/malmo-will-host-68th-eurovision-song-contest-may-2024|access-date=2023-07-14|website=eurovision.tv|language=en}}</ref> {{Color box|#CEDFF2|†|border=darkgray}} Grad domaćin {{Color box|#D0F0C0|*|border=darkgray}} Uži izbor {{Color box|#F2E0CE|^|border=darkgray}} Predana ponuda {| class="wikitable" |+ !Grad !Mjesto održavanja !Napomene !Izvori |- |[[Eskilstuna]] |Stiga Sports Arena |Arena je bila domaćin Druge šanse Melodifestivalena 2020., švedskog izbora za Pjesmu Eurovizije. Ne zadovoljava zahtjeve EBU-a za kapacitet mjesta. |<ref>{{Citiranje weba|url=https://ekuriren.se/bli-prenumerant/artikel/r4047voj/ek-2m2kr_s_22|access-date=2023-07-14|website=ekuriren.se}}</ref> |-style="background:#F2E0CE" |[[Göteborg]]^ |Scandinavium |Bila je domaćin [[Pjesma Eurovizije 1985.|Pjesme Eurovizije 1985.]] Krovu potrebna adaptacija za rasvjetnu opremu. Planira se rušenje kompleksa zbog izgradnje novih sportskih objekata u blizini. |<ref>{{Citiranje weba|last=Andersson|first=Rafaell|date=2023-06-10|title=🇸🇪 Eurovision 2024: Gothenburg Prepares Bid To Host|url=https://eurovoix.com/2023/06/10/eurovision-2024-gothenburg-prepares-bid-to-host/|access-date=2023-07-14|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-07-07|title=Malmö får Eurovision 2024|url=https://www.aftonbladet.se/a/pQOkGW|access-date=2023-07-14|website=www.aftonbladet.se|language=sv}}</ref> |- |[[Jönköping]] |Husqvarna Garden |Bila je domaćin audicijskih nastupa na Melodifestivalenu 2007. Ne zadovoljava zahtjeve EBU-a za kapacitet mjesta. |<ref>{{Citiranje novina|last=Ahlqvist|first=Carin|last2=Jönköping|first2=P4|last3=Carlwe|first3=Ida|last4=Jönköping|first4=P4|date=2023-05-15|title=Hon vill att Eurovision arrangeras i Jönköping: "Stora event är vi ju vana vid"|language=sv|work=Sveriges Radio|url=https://sverigesradio.se/artikel/hon-vill-att-eurovision-arrangeras-i-jonkoping-stora-event-ar-vi-ju-vana-vid|access-date=2023-07-14}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Hermansson|first=Sanna|last2=Jönköping|first2=P4|date=2023-05-24|title=Jönköping med i striden om Eurovision: "Viktigt att vi vågar sticka ut"|language=sv|work=Sveriges Radio|url=https://sverigesradio.se/artikel/jonkoping-med-i-striden-om-eurovision-viktigt-att-vi-vagar-sticka-ut|access-date=2023-07-14}}</ref> |-style="background:#CEDFF2" |'''[[Malmö]]'''† |'''[[Malmö Arena]]''' |Arena je bila domaćin [[Pjesma Eurovizije 2013.|Pjesme Eurovizije 2013.]] Odabrana je kao domaćin ovogodišnje Pjesme Eurovizije. |<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2023-05-15|title=🇸🇪 Eurovision 2024: Malmö Prepared to Bid to Host Eurovision|url=https://eurovoix.com/2023/05/15/malmo-prepared-to-bid-to-host-eurovision-2024/|access-date=2023-07-14|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> |-style="background:#F2E0CE" |[[Örnsköldsvik]]^ |Hägglunds Arena |Domaćin audicija za Melodifestivale 2007., 2010., 2014., 2018. i polufinala 2023. |<ref>{{Citiranje weba|date=2023-07-07|title=Malmö får Eurovision 2024|url=https://www.aftonbladet.se/a/pQOkGW|access-date=2023-07-14|website=www.aftonbladet.se|language=sv}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Norrlandskommunen vill ha Eurovision - ”Skulle ge en annan bild av Sverige”|url=https://www.dagenssamhalle.se/offentlig-ekonomi/kommunal-ekonomi/norrlandskommunen-vill-ha-eurovision---skulle-ge-en-annan-bild-av-sverige/|access-date=2023-07-14|website=www.dagenssamhalle.se|language=sv}}</ref> |- |[[Partille]] |Partille Arena |Domaćin Eurovision Choir 2019 (Izbor za najbolji zbor godine). Ne zadovoljava zahtjeve EBU-a za kapacitet mjesta. |<ref>{{Citiranje weba|date=2023-05-18|title=Skrällen: Eurovision till Partille? ”Välkommen”|url=https://www.partilletidning.se/nyheter/partille-oppnar-for-eurovision-song-contest-2024-vi-kan-arrangera-finalen.a7fcd2b1-c4ad-418f-b401-6ec56ccc80d7|access-date=2023-07-14|website=Partille Tidning|language=sv}}</ref> |- |[[Sandviken]] |Göransson Arena |Bila je domaćin audicija Melodifestivalena 2010. Planovi su uključivali suradnju s drugim općinama u Gävleborgu. |<ref>{{Citiranje weba|last=Waarden|first=Franciska van|date=2023-05-22|title=🇸🇪 Eurovision 2024: Sandviken City Council to Examine a Potential Hosting Bid|url=https://eurovoix.com/2023/05/22/eurovision-2024-sandviken-potential-hosting-bid/|access-date=2023-07-14|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Nyheter|first=S. V. T.|last2=Jansson|first2=Arvid|date=2023-05-21|title=Sandvikens kommun vill ta Eurovision Song Contest till Göransson Arena|language=sv|work=SVT Nyheter|url=https://www.svt.se/nyheter/lokalt/gavleborg/sandvikens-kommun-vill-ta-eurovision-song-contest-till-goransson-arena|access-date=2023-07-14}}</ref> |- style="background:#D0F0C0" | rowspan="3" |[[Stockholm]]* |Friends Arena |Bila je domaćin svih finala Melodifestivalena osim jednog od 2013. Favorit mjesto Gradskog vijeća Stockholma. | rowspan="3" |<ref>{{Citiranje weba|last=Washak|first=James|date=2023-05-16|title=🇸🇪 Eurovision 2024: Stockholm's Aim is for the Friends Arena to Host the Contest|url=https://eurovoix.com/2023/05/16/eurovision-2024-stockholm-friends-arena-venue/|access-date=2023-07-14|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-06-20|title=May 18th ruled out as possible Grand Final date in Stockholms Friends Arena|url=https://escxtra.com/2023/06/20/may-18th-ruled-possible-grand-final/|access-date=2023-07-14|website=ESCXTRA.com|language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-06-29|title=Taylor Swift gör extra konsert i Stockholm|url=https://www.aftonbladet.se/a/rlOxbe|access-date=2023-07-14|website=www.aftonbladet.se|language=sv}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-06-20|title=Uppgifter: Stockholm vill bygga ny arena för Eurovision|url=https://www.aftonbladet.se/a/dwaJLJ|access-date=2023-07-14|website=www.aftonbladet.se|language=sv}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-06-20|title=Stockholm vill bygga ny arena för Eurovision nästa år|url=https://www.dn.se/kultur/stockholm-vill-bygga-ny-arena-for-eurovision-nasta-ar/|access-date=2023-07-14|website=DN.SE|language=sv}}</ref> |-style="background:#D0F0C0" |Tele2 Arena |– |- style="background:#D0F0C0" |''Privremena arena'' |Prijedlog oko izgradnje privremene arene u Frihamnenu, motiviran produkcijskim potrebama natjecanja i poteškoćama u pronalaženju slobodnih mjesta tijekom potrebnih tjedana. |} == Format == === Sustav glasovanja === Nakon što je ishod natjecanja [[Pjesma Eurovizije 2023.|2023.]], u kojem je Švedska pobijedila unatoč vodstvu [[Finska|Finske]] u ''[[televoting]]u'', izazvao kontroverze među publikom, norveška televizijska kuća [[NRK]] započela je razgovore s [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-om]] u vezano za reviziju postupka glasovanja žirija, predlažući smanjenje njegove težine u konačnom rezultatu s trenutnih 49,4 % na 40 % ili 30 %. Odluka o tome hoće li i koje promjene biti primijenjene je na referentnoj skupini natjecanja i zakazana je za siječanj 2024.<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2023-06-14|title=EBU in Discussions Regarding Changes to Jury System for Eurovision 2024|url=https://eurovoix.com/2023/06/14/ebu-discussions-changes-jury-system-eurovision-2024/|access-date=2023-07-21|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Stephenson|first=James|date=2023-07-19|title=🇸🇪 Eurovision 2024: Norway Plans to Propose New Voting System|url=https://eurovoix.com/2023/07/19/eurovision-2024-norway-plans-to-propose-new-voting-system/|access-date=2023-07-21|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-11-22|title=Voting changes (2023) FAQ {{!}} Eurovision Song Contest|url=https://eurovision.tv/voting-changes-2023-faq|access-date=2023-07-21|website=eurovision.tv|language=en}}</ref> === Vrijeme trajanja === Prijavljeno je da televizijska kuća domaćin SVT procjenjuje potencijalne promjene formata kako bi smanjila trajanje finala za otprilike jedan sat, što se značajno produžilo od uvođenja značajki kao što je uvodna parada zastava 2013. i podijeljeni sustav žirija/teleglasanja 2016.<ref>{{Citiranje weba|last=Stephenson|first=James|date=2023-06-16|title=🇸🇪 Eurovision 2024: SVT Aim to Shorten the Grand Final by One Hour|url=https://eurovoix.com/2023/06/16/eurovision-2024-svt-aim-shorten-the-grand-final-one-hour/|access-date=2023-07-21|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> === Slogan i vizualni dizajn === Dana 14. studenog 2023. EBU je objavio da će "United by Music", slogan natjecanja 2023., biti zadržan za 2024. i buduća izdanja.<ref name="Slogan">{{Citiranje weba |date=2023-11-14 |title='United By Music' chosen as permanent Eurovision slogan |url=https://eurovision.tv/story/united-by-music-permanent-slogan |access-date=2023-11-14 |work=Eurovision.tv |publisher=EBU |lang=en-gb}}</ref> Popratna tematska slika za 2024., nazvana "The Eurovision Lights", predstavljena je 14. prosinca. Dizajniran od strane agencija Uncut i Bold Scandinavia sa sjedištem u Stockholmu, temelji se na jednostavnim, linearnim gradijentima inspiriranim okomitim linijama koje se nalaze na auroras i zvučnim ekvilajzerima, a izgrađen je s prilagodljivošću u različitim formatima uzetim u obzir.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-12-14 |title=Eurovision 2024 theme art revealed! |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2024-theme-art-revealed |access-date=2023-12-14 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}</ref><ref>{{Cite Instagram|postid=C01r1pPChen|user=uncut_stuff|title=Uncut je dobio zadatak, zajedno s internim timom SVT-a, voditi strateški smjer za Euroviziju kao i pokretni vizualni identitet. Uncut i SVT su zauzvrat izgradili jedinstveni, kreativni tim za projekt, gdje Sidney Lim iz Bold Stockholma, između ostalih, preuzima ulogu dizajnera.|date=2023-12-14|access-date=2023-12-14|author=Uncut}}</ref> === Dizajn scene === Dizajn scene za natjecanje 2024. predstavljen je 19. prosinca 2023. Osmislio ga je Nijemac {{ill|Florian Wieder|de}}, isti dizajner scene za natjecanja 2011–12, 2015, 2017–19 i 2021, sa Šveđaninom Fredrikom Stormbyjem koji dizajnira rasvjetu i sadržaj ekrana. Sadrži pomične LED kocke i podove zajedno s drugom rasvjetom, video i scenskom tehnologijom, sve postavljeno oko središta u obliku križa, s ciljem "stvaranja jedinstvenog iskustva od 360 stupnjeva" za gledatelje.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-12-19 |title=Incredible stage revealed for Eurovision 2024 |url=https://eurovision.tv/story/incredible-stage-revealed-eurovision-2024 |access-date=2023-12-19 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}</ref> === Voditelji === [[File:Malin Åkerman Petra Mede Eurovision Song Contest 2024 Final Malmö 02.jpg|mini|Malin Åkerman i Petra Mede, voditeljice natjecanja 2024.]] Švedska komičarka i televizijska voditeljica [[Petra Mede]] i švedsko-američka glumica Malin Åkerman proglašene su voditeljicama natjecanja 2024. na dan [[5. veljače]] [[2024|2024]]. Mede je prethodno bila voditeljica izdanja [[Pjesma Eurovizije 2013.|2013.]] i [[Pjesma Eurovizije 2016.|2016.]] (samostalno i s Måns Zelmerlöw), kao i poseban program za godišnjicu 2015. ''Najveći hitovi natjecanja za Pjesmu Eurovizije'' zajedno s [[Graham Norton|Grahamom Nortonom]].<ref>{{Citiranje weba |date=2024-02-05 |title=Petra Mede and Malin Åkerman will host the Eurovision Song Contest 2024 |url=https://eurovision.tv/story/petra-mede-and-malin-akerman-will-host-eurovision-song-contest-2024 |access-date=2024-02-05 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU}}</ref> Voditelji svečanosti otvaranja, tzv. "tirkiznog tepiha", koje će se održati [[5. svibnja]] u Malmöu su [[drag kraljica|''drag'']] izvođači Elekctra i Tia Kofi.<ref>{{Citiranje weba |date=3. svibnja 2024. |title=Drag superstars Elecktra and Tia Kofi to host Eurovision Turquoise Carpet |url=https://eurovision.tv/story/elecktra-tia-kofi-turquoise-carpet |access-date=4. svibnja 2024.|website=Eurovision.tv |publisher=EBU|trans-title=Drag superzvijezde Elecktra i Tia Kofi vodit će eurovizijski tirkizni tepih}}</ref> == Zemlje sudionice == Mogućnost za sudjelovanje na natjecanju za Pjesmu Eurovizije zahtijeva nacionalnog emitera punopravno članstvo u [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-u]] koji može prenositi natjecanje uživo diljem svoje zemlje. EBU šalje pozivnice za sudjelovanje na natjecanju svim državama članicama. Dana 5. prosinca 2023., za razliku od prethodnih godina kada je konačna lista bila objavljena već u listopadu, EBU je objavio da će u natjecanju 2024. sudjelovati 37 zemalja. [[Luksemburg]] se vraća na natjecanje 31 godinu nakon posljednjeg sudjelovanja na [[Pjesma Eurovizije 1993.|Pjesmi Eurovizije 1993.]], dok je [[Rumunjska]], koja je sudjelovala u natjecanju 2023., privremeno najavljena da ne sudjeluje u 2024.;<ref>{{Citiranje weba|url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2024-37-broadcasters-head-malmo|title=Eurovision 2024: 37 broadcasters head to Malmö|date=2023-12-05|access-date=2023-12-05|website=Eurovision.tv|publisher=EBU}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|url=https://eurovoix.com/2024/01/03/romania-eurovision-2024-participation-still-being-discussed/|title=Romania: TVR Confirms Eurovision 2024 Participation Still Being Discussed|date=2024-01-03|access-date=2024-01-03|website=Eurovoix}}</ref> to je naknadno potvrdio rumunjski emiter TVR 25. siječnja.<ref>{{Citiranje weba |last=Suta |first=Dan |date=2024-01-17 |title=Bomba momentului! Șeful TVR spune dacă România mai ajunge la Eurovision 2024 |language=ro |url=https://www.fanatik.ro/bomba-momentului-seful-tvr-spune-daca-romania-mai-ajunge-la-eurovision-2024-20581615 |access-date=2024-01-17 |work=Fanatik}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=CA al SRTv nu a aprobat participarea la Eurovision 2024 |url=http://www.tvr.ro/ca-al-srtv-nu-a-aprobat-participarea-la-eurovision-2024_44394.html |access-date=2024-01-25 |website=tvr.ro |publisher=TVR |language=ro}}</ref> === Prvo polufinale === Prvo polufinale održalo se 7. svibnja 2024. u 21:00 po [[Srednjoeuropsko ljetno vrijeme|CEST-u]]. Osim 15 zemalja sudionica ovog polufinala pravo glasa imala je i publika iz '''Njemačke, Švedske i Velike Britanije''' i zemlje koje ne sudjeluju, ali mogu glasati pod nazivom '''''Ostatak svijeta'''''.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=30. siječnja 2024.|title=Eurovision 2024: Semi-Final Draw results|url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2024-semi-final-draw-results|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240130182906/https://eurovision.tv/story/eurovision-2024-semi-final-draw-results|archive-date=30. siječnja 2024.|access-date=31. siječnja 2024.|website=eurovision.tv}}</ref> {| class="wikitable sortable" !R.B !Država !Izvođač !Naziv pjesme !Jezik !Prijevod na hrvatski !Bodovi !Plasman |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !1. |{{Z+X|CIP}} |Silia Kapsis |Liar |engleski |Lažljivac |67 |6. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !2. |{{Z+X|SRB}} |[[Teya Dora]] |Ramonda |srpski |— |47 |10. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !3. |{{Z+X|LIT}} |Silvester Belt |Luktelk |litavski |Sačekaj |119 |4. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !4. |{{Z+X|IRS}} |Bambie Thug |Doomsday Blue |engleski |Plava/tuga sudnjeg dana |124 |3. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !5. |{{Z+X|UKR}} |Alyona Alyona i Jerry Heil |Teresa & Maria |ukrajinski, engleski |Tereza i Marija |173 |2. |- !6. |{{Z+X|POLJ}} |Luna |The Tower |engleski |Toranj |35 |12. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !7. |{{Z+X|HRV}} |[[Baby Lasagna]] |[[Rim Tim Tagi Dim]] |engleski | — |177 |1. |- !8. |{{Z+X|ISL}} |Hera Björk |Scared of Heights |engleski |Strah od visine |3 |15. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !9. |{{Z+X|SLO}} | Raiven | Veronika | slovenski |— |51 |9. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !10. |{{Z+X|FIN}} |Windows95man |No Rules! |engleski |Bez pravila! |59 |7. |- !11. |{{Z+X|MOL}} |Natalia Barbu |In the Middle |engleski |U sredini |20 |13. |- !12. |{{Z+X|AZE}} | Fahree feat. Ilkin Dovlatov | Özünlə apar | engleski, azerbajdžanski | Ponesite ga sa sobom |11 |14. |- !13. |{{Z+X|AUS}} |Electric Fields |One Milkali (One Blood) |engleski, yankunytjatjara |Jedna krv |41 |11. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !14. |{{Z+X|POR}} |Iolanda |Grito |portugalski |Vrisak |58 |8. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !15. |{{Z+X|LUX}} |Tali |Fighter |engleski, francuski |Borkinja |117 |5. |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 9. svibnja 2024. u 21:00 po [[Srednjoeuropsko ljetno vrijeme|CEST-u]]. Osim 16 zemalja sudionica ovog polufinala pravo glasa imala je i publika iz '''Francuske, Italije i Španjolske''' i zemlje koje ne sudjeluju, ali mogu glasati pod nazivom '''''Ostatak svijeta''.<ref name=":1" />''' {| class="wikitable sortable" !R.B !Država !Izvođač !Naziv pjesme !Jezik !Prijevod na hrvatski !Bodovi !Plasman |- !1. |{{Z+X|MLT}} |Sarah Bonnici |Loop |engleski |Petlja |13 |16. |- !2. |{{Z+X|ALB}} |Besa Kokëdhima |Titan |engleski |— |14 |15. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !3. |{{Z+X|GRČ}} |Marina Satti |Zari |grčki, engleski |Kocka |86 |5. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !4. |{{Z+X|ŠVI}} |Nemo |The Code |engleski |Kod |132 |4. |- !5. |{{Z+X|ČEŠ}} |Aiko |Pedestal |engleski |Pijedestal |38 |11. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !6. |{{Z+X|AUT}} |Kaleen |We Will Rave |engleski |Rejvat ćemo |46 |9. |- !7. |{{Z+X|DAN}} |Saba |Sand |engleski |Pijesak |36 |12. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !8. |{{Z+X|ARM}} |Ladaniva |Jako |armenski |— |137 |3. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !9. |{{Z+X|LAT}} | Dons | Hollow | engleski |Šuplje |72 |7. |- !10. |{{Z+X|SMR}} |Megara |11:11 |španjolski, talijanski |— |16 |14. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !11. |{{Z+X|GRU}} |Nutsa Buzaladze |Fire Fighter |engleski |Vatrogasac |54 |8. |- !12. |{{Z+X|BEL}} | Mustii | Before the Party's Over | engleski | Prije završetka zabave |18 |13. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !13. |{{Z+X|EST}} |5miinust i Puuluup |(Nendest) narkootikumidest ei tea me (küll) midagi |estonski |Mi (stvarno) ne znamo ništa o (ovim) drogama |79 |6. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !14. |{{Z+X|IZR}} |[[Eden Golan]] |Hurricane |engleski, hebrejski |Uragan |194 |1. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !15. |{{Z+X|NOR}} |Gåte |Ulveham |norveški |Vučje krzno |43 |10. |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" !16. |{{Z+X|NIZ}} |[[Joost Klein]] |[[Europapa]] |nizozemski |— |182 |2. |} === Finale === Finale se održalo 11. svibnja 2024. u 21:00 po [[Srednjoeuropsko ljetno vrijeme|CEST-u]]. Na finalu je sudjelovalo dvadeset i šest zemalja sastavljenih od pobjednice prethodnog izdanja, Švedske, ''Velike petorke'' (koja uključuje zemlju domaćina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku, Italiju i Španjolsku) te deset najbolje rangiranih zemalja svakog od dvaju polufinala. Svih trideset i sedam zemalja sudionica sa žirijem i ''televoteom'', kao i zemlje koje ne sudjeluju u zbirnom ''online'' glasovanju kao ''Ostatak svijeta'', glasovali su u finalu. Na dan finala, otprilike 9 sati prije održavanja istog, potvrđeno je da je Nizozemska, čiji je predstavnik [[Joost Klein]] trebao nastupiti kao peti po redu, diskvalificirana s natjecanja.<ref name="DQ">{{Citiranje weba|date=11. svibnja 2024.|title=Nizozemska diskvalificirana s Eurosonga!|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nizozemska-diskvalificirana-s-eurosonga-15459492|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=11. svibnja 2024.|language=|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> {| class="wikitable" !R.B !Država !Izvođač !Naziv pjesme !Jezik !Prijevod na hrvatski !Bodovi !Plasman |- !1. |{{Z+X|ŠVE}} |Marcus & Martinus |Unforgettable |engleski |Nezaboravna |174 |9. |- bgcolor="#CD7F32" !2. |{{Z+X|UKR}} |Alyona Alyona i Jerry Heil |Teresa & Maria |ukrajinski, engleski |Tereza i Marija |453 |3. |- !3. |{{Z+X|NJE}} |Isaak |Always on the Run |engleski |Uvijek u bijegu |117 |12. |- !4. |{{Z+X|LUX}} |Tali |Fighter |engleski, francuski |Borkinja |103 |13. |- style="background:salmon;" | !style="background: salmon;" |<s>5.<s> |<s>{{Z+X|NIZ}}<s> |<s>[[Joost Klein]]</s> |<s>[[Europapa]]</s> |<s>nizozemski</s> |— |— |— |- !6. |{{Z+X|IZR}} |[[Eden Golan]] |Hurricane |engleski, hebrejski |Uragan |375 |5. |- !7. |{{Z+X|LIT}} |Silvester Belt |Luktelk |litavski |Sačekaj |90 |14. |- !8. |{{Z+X|ŠPA}} |Nebulossa |Zorra |španjolski |Kučka |30 |22. |- !9. |{{Z+X|EST}} |5miinust i Puuluup |(Nendest) narkootikumidest ei tea me (küll) midagi |estonski |Mi (stvarno) ne znamo ništa o (ovim) drogama |37 |20. |- !10. |{{Z+X|IRS}} |Bambie Thug |Doomsday Blue |engleski |Plava/tuga sudnjeg dana |278 |6. |- !11. |{{Z+X|LAT}} |Dons |Hollow |engleski |Šuplje |64 |16. |- !12. |{{Z+X|GRČ}} |Marina Satti |Zari |grčki, engleski |Kocka |126 |11. |- !13. |{{Z+X|UK}} |Olly Alexander |Dizzy |engleski |Vrtoglavica |46 |18. |- bgcolor="#F08080" !14. |{{Z+X|NOR}} |Gåte |Ulveham |norveški |Vučje krzno |16 |25. |- !15. |{{Z+X|ITA}} |Angelina Mango |La noia |talijanski |Dosada |268 |7. |- !16. |{{Z+X|SRB}} |[[Teya Dora]] |Ramonda |srpski |— |54 |17 |- !17. |{{Z+X|FIN}} |Windows95man |No Rules! |engleski |Bez pravila! |38 |19. |- !18. |{{Z+X|POR}} |Iolanda |Grito |portugalski |Vrisak |152 |10. |- !19. |{{Z+X|ARM}} |Ladaniva |Jako |armenski |— |183 |8. |- !20. |{{Z+X|CIP}} |Silia Kapsis |Liar |engleski |Lažljivac |78 |15. |- style="font-weight:bold; background:gold;" !21. |{{Z+X|ŠVI}} |Nemo |The Code |engleski |Kod |591 |1. |- !22. |{{Z+X|SLO}} |Raiven |Veronika |slovenski |— |27 |23. |- style="font-weight:bold; background:silver;" !23. |{{Z+X|HRV}} |[[Baby Lasagna]] |[[Rim Tim Tagi Dim]] |engleski |— |547 |2. |- !24. |{{Z+X|GRU}} |Nutsa Buzaladze |Fire Fighter |engleski |Vatrogasac |34 |21. |- !25. |{{Z+X|FRA}} |Slimane |Mon amour |francuski |Moja ljubavi |445 |4. |- !26. |{{Z+X|AUT}} |Kaleen |We Will Rave |engleski |Rejvat ćemo |24 |24. |} == Detaljni rezultati glasovanja == === Prvo polufinale === {| class="wikitable mw-collapsible" style="margin: 10px; font-size: 85%;" |+TELEVOTING | rowspan="2" |'''Natjecatelji''' ! colspan="20" |Rezultati glasanja (glasovi televotinga)‍ |- !<small>Ukupan</small> <small>br. bodova</small> !{{Z|CIP}} !{{Z|SRB}} !{{Z|LIT}} !{{Z|IRS}} !{{Z|UKR}} !{{Z|POLJ}} !{{Z|HRV}} !{{Z|ISL}} !{{Z|SLO}} !{{Z|FIN}} !{{Z|MOL}} !{{Z|AZE}} !{{Z|AUS}} !{{Z|POR}} !{{Z|LUX}} !{{Z|UK}} !{{Z|NJE}} !{{Z|ŠVE}} !Ostatak svijeta |- |{{Z+X|CIP}} |67 |– |4 |0 |1 |0 |0 |4 |4 |7 |2 |'''12''' |'''12''' |7 |8 |4 |1 |0 |1 |0 |- |{{Z+X|SRB}} |47 |5 |– |0 |0 |0 |0 |'''12''' |0 |10 |0 |0 |5 |0 |1 |5 |0 |5 |0 |4 |- |{{Z+X|LIT}} |119 |10 |2 |– |'''12''' |10 |7 |3 |7 |6 |7 |2 |3 |6 |4 |10 |'''12''' |8 |5 |5 |- |{{Z+X|IRS}} |124 |6 |7 |8 |– |8 |8 |6 |3 |4 |8 |5 |6 |10 |7 |6 |10 |6 |6 |10 |- |{{Z+X|UKR}} |173 |'''12''' |6 |'''12''' |8 |– |'''12''' |8 |10 |8 |10 |10 |10 |8 |'''12''' |8 |7 |10 |10 |'''12''' |- |{{Z+X|POLJ}} |35 |0 |0 |4 |7 |3 |– |0 |8 |1 |0 |0 |0 |1 |0 |0 |6 |2 |3 |0 |- |{{Z+X|HRV}} |177 |7 |'''12''' |10 |10 |'''12''' |10 |– |'''12''' |'''12''' |'''12''' |8 |7 |'''12''' |6 |7 |8 |'''12''' |'''12''' |8 |- |{{Z+X|ISL}} |3 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |– |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |2 |0 |- |{{Z+X|SLO}} |51 |2 |10 |3 |0 |0 |4 |10 |0 |– |3 |4 |1 |3 |3 |1 |0 |0 |0 |7 |- |{{Z+X|FIN}} |59 |0 |0 |6 |5 |6 |5 |5 |6 |3 |– |0 |0 |5 |0 |2 |4 |3 |8 |1 |- |{{Z+X|MOL}} |20 |3 |3 |0 |2 |4 |0 |1 |0 |0 |0 |– |2 |0 |5 |0 |0 |0 |0 |0 |- |{{Z+X|AZE}} |11 |0 |1 |1 |0 |1 |1 |0 |0 |0 |1 |6 |– |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- |{{Z+X|AUS}} |41 |0 |0 |2 |4 |5 |2 |0 |2 |0 |5 |1 |0 |– |2 |3 |5 |4 |4 |2 |- |{{Z+X|POR}} |58 |4 |5 |5 |3 |2 |3 |2 |1 |2 |4 |3 |4 |2 |– |'''12''' |2 |1 |0 |3 |- |{{Z+X|LUX}} |117 |8 |8 |7 |6 |7 |6 |7 |5 |5 |6 |7 |8 |4 |10 |– |3 |7 |7 |6 |} ==== 14 bodova ==== Tablica ispod je sažetak svih 12 bodova dobivenih od televotea svake zemlje. {| class="wikitable plainrowheaders" ! scope="col" |# ! scope="col" |Natjecatelji ! scope="col" |Države koje su dodijelile 12 bodova |- |4 |{{Z+X|AZE}} |{{Z+X|CIP}}, {{Z+X|IRS}}, {{Z+X|ISL}}, {{Z+X|AUS}} |- |4 |{{Z+X|POLJ}} |{{Z+X|SRB}}, {{Z+X|MOL}}, {{Z+X|AZE}}, {{Z+X|LUX}} |- |4 |{{Z+X|ISL}} |{{Z+X|UKR}}, {{Z+X|POLJ}}, {{Z+X|HRV}}, {{Z+X|POR}} |- |2 |{{Z+X|MOL}} |{{Z+X|SLO}}, {{Z+X|FIN}} |- |1 |{{Z+X|SRB}} |{{Z+X|LIT}} |} === Drugo polufinale === {| class="wikitable sortable mw-collapsible" style="margin: 10px; font-size: 85%;" | rowspan="2" |'''Natjecatelji''' ! colspan="21" |Rezultati glasanja (glasovi televotinga)‍ |- !<small>Ukupan</small> <small>br. bodova</small> !{{Z|MLT}} !{{Z|ALB}} !{{Z|GRČ}} !{{Z|ŠVI}} !{{Z|ČEŠ}} !{{Z|AUT}} !{{Z|DAN}} !{{Z|ARM}} !{{Z|LAT}} !{{Z|SMR}} !{{Z|GRU}} !{{Z|BEL}} !{{Z|EST}} !{{Z|IZR}} !{{Z|NOR}} !{{Z|NIZ}} !{{Z|FRA}} !{{Z|ITA}} !{{Z|ŠPA}} !Ostatak svijeta |- |{{Z+X|MLT}} |'''13''' | | |3 | | | | |5 | |4 | | | | | | |1 | | | |- |{{Z+X|ALB}} |'''14''' | | |5 |3 | | | | | |2 | | | | | | | |4 | | |- |{{Z+X|GRČ}} |'''98''' |6 |8 | |8 |4 |5 |5 |'''12''' | | |6 |8 | |6 |4 |6 |4 |6 |5 |5 |- |{{Z+X|ŠVI}} |'''132''' |8 |5 |7 | |8 |8 |6 |7 |7 |'''12''' |5 |7 |7 |4 |7 |8 |8 |8 |4 |6 |- |{{Z+X|ČEŠ}} |'''38''' |2 | | | | |5 |1 |1 |3 |6 |4 | |2 |5 |3 |1 | |2 |2 |1 |- |{{Z+X|AUT}} |'''46''' |3 |4 |4 |4 |2 | |3 |4 |2 | |1 |1 |3 |8 |2 | |2 | |3 | |- |{{Z+X|DAN}} |'''36''' |1 | | |2 | |3 | |3 |4 |7 | | |5 |1 |10 | | | | | |- |{{Z+X|ARM}} |'''137''' |5 |6 |8 |6 |7 |6 |5 | |5 |8 |'''12''' |6 |4 |'''12''' |5 |10 |10 |7 |7 |8 |- |{{Z+X|LAT}} |'''72''' |7 | | |7 |5 |4 |7 | | |3 |7 |5 |'''12''' | |6 |3 | | |6 | |- |{{Z+X|SMR}} |'''16''' | | | | | | | | | | |3 | | | | | | |1 |10 |2 |- |{{Z+X|GRU}} |'''54''' |4 |7 |6 | |1 |1 | |10 | | | |2 |1 |6 | | |6 |5 |1 |4 |- |{{Z+X|BEL}} |'''18''' | |2 |1 | | | | | |1 | |2 | | |2 | |5 |5 | | | |- |{{Z+X|EST}} |'''79''' | |3 |2 |5 |6 |7 |4 |2 |'''12''' |1 | |4 | |10 |4 |7 |2 |3 | |7 |- |{{Z+X|IZR}} |'''194''' |10 |'''12''' |10 |'''12''' |'''12''' |10 |'''12''' |6 |10 | |10 |10 |8 | |'''12''' |'''12''' |'''12''' |'''12''' |'''12''' |'''12''' |- |{{Z+X|NOR}} |'''43''' | |1 | |1 |3 | |8 | |6 |5 | |3 |6 | | |4 |3 | | |3 |- |{{Z+X|NIZ}} |'''182''' |'''12''' |10 |'''12''' |10 |10 |'''12''' |10 |8 |8 |10 |8 |'''12''' |10 |7 |8 | |7 |10 |8 |10 |} ==== 12 bodova ==== Tablica ispod sadrži informacije o podjeli maksimalnih 12 bodova u finalu. {| class="wikitable plainrowheaders" ! scope="col" |# ! scope="col" |Natjecatelji ! scope="col" |Države koje su dodijelile 12 bodova |- |10 |{{Z+X|IZR}} |{{Z+X|ALB}}, {{Z+X|ŠVI}}, {{Z+X|ČEŠ}}, {{Z+X|DAN}}, {{Z+X|NOR}}, {{Z+X|NIZ}}, {{Z+X|FRA}}, {{Z+X|ITA}}, {{Z+X|ŠPA}}, Ostatak svijeta |- |4 |{{Z+X|NIZ}} |{{Z+X|MLT}}, {{Z+X|GRČ}}, {{Z+X|AUT}}, {{Z+X|BEL}} |- |2 |{{Z+X|ARM}} |{{Z+X|GRU}}, {{Z+X|IZR}} |- |1 |{{Z+X|GRČ}} |{{Z+X|ARM}} |- |1 |{{Z+X|ŠVI}} |{{Z+X|SMR}} |- |1 |{{Z+X|LAT}} |{{Z+X|EST}} |- |1 |{{Z+X|EST}} |{{Z+X|LAT}} |} === Finale === Redoslijed službenog predstavljanja uspostavljen je 11. svibnja 2024., na dan finala. {| class="wikitable mw-collapsible" style="margin: 10px; font-size: 85%;" | rowspan="2" |'''Natjecatelji''' ! colspan="38" |Rezultati glasanja (glasovi žirija)‍ |- !<small>Ukupan</small> <small>br. bodova</small> !{{Z|UKR}} !{{Z|UK}} !{{Z|LUX}} !{{Z|AZE}} !{{Z|SMR}} !{{Z|MLT}} !{{Z|HRV}} !{{Z|ALB}} !{{Z|ČEŠ}} !{{Z|IZR}} !{{Z|AUS}} !{{Z|DAN}} !{{Z|ŠPA}} !{{Z|NOR}} !{{Z|NJE}} !{{Z|ARM}} !{{Z|SLO}} !{{Z|GRU}} !{{Z|ŠVI}} !{{Z|MOL}} !{{Z|GRČ}} !{{Z|EST}} !{{Z|NIZ}} !{{Z|AUT}} !{{Z|FRA}} !{{Z|ITA}} !{{Z|FIN}} !{{Z|POR}} !{{Z|BEL}} !{{Z|ISL}} !{{Z|LAT}} !{{Z|IRS}} !{{Z|POL}} !{{Z|CIP}} !{{Z|LIT}} !{{Z|SRB}} !{{Z|ŠVE}} |- |{{Z+X|ŠVE}} |125 |8 |6 |1 |5 |2 | |2 | |8 |8 |5 |5 |8 |3 |'''12''' | | |5 | |1 |1 |6 | | | |6 |7 |3 |3 |1 |5 |10 |5 |2 |5 |5 | |- |{{Z+X|UKR}} |146 | | |5 |1 | | |7 | |'''12''' | |1 |6 | |4 |4 | | | |2 |'''12''' |2 |10 |2 |6 |10 | |8 |6 |1 |3 |8 |2 |10 |1 |6 |1 |3 |- |{{Z+X|NJE}} |99 |7 |2 |4 | |1 | | | |5 |10 | | |5 |6 | |1 | |2 | | |5 |4 |5 | |8 |4 |3 |2 |8 |2 |4 |6 |4 | |1 | | |- |{{Z+X|LUX}} |83 |1 |4 | |8 | |4 |5 |4 | |'''12''' |2 |1 | | |3 | |5 | | |2 |3 | | | |7 | |4 | | | | |8 | |4 | | |6 |- |{{Z+X|IZR}} |52 | | | | | |3 | | | | | | | |8 |8 | | |3 | |3 | |5 | | |3 | | | |5 | |2 | | |8 |4 | | |- |{{Z+X|LIT}} |32 |5 | | | | | | | | | | | | | |1 | | | | |5 | |2 |4 | |1 | | |7 | | | | | | | |7 | |- |{{Z+X|ŠPA}} |19 | | | | |6 | | | | | | | | | | | | | |1 | | | | |4 | |7 |1 | | | | | | | | | | |- |{{Z+X|EST}} |4 | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |2 | |2 | | | | | | | | | | | |- |{{Z+X|IRS}} |142 |10 |7 | |10 |7 |7 |8 | |7 | |'''12''' |7 |10 | | | |1 | |10 | | | | |3 | |10 |6 |10 |4 |7 | | |1 | |3 |2 | |- |{{Z+X|LAT}} |36 | |3 |8 | | |5 | | | | | |4 |4 | | | | |8 | | | |1 |1 | | | | | | | | | |2 | | | | |- |{{Z+X|GRČ}} |41 | | | | | | | |7 | | | | | |2 | |4 |2 | |'''12''' | | | | | |4 | | | | | | | | |7 | |3 | |- |{{Z+X|UK}} |46 | | | | | | | | | | |4 | |2 | | | | | |3 | | | | | | | | |4 |6 |8 |3 |4 | | | |4 |8 |- |{{Z+X|NOR}} |12 | | | | | | | |6 |1 | | | | | | | | | | | | | | |1 | | |2 | | | | | | | |2 | | |- |{{Z+X|ITA}} |164 |2 |5 | |6 |10 |8 |6 |10 | |6 |7 | |1 |5 |2 |8 |3 |7 |6 |10 |8 |3 |6 |10 | | | |5 |7 | | | |7 |3 | |6 |7 |- |{{Z+X|SRB}} |22 | | | | | | |3 |1 | | | |2 | | | |5 |4 | | | | | | | | | | |1 | | | |1 | |5 | | | |- |{{Z+X|FIN}} |7 | | | | |4 | | | | | |3 | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |- |{{Z+X|POR}} |139 |3 |'''12''' |3 | |5 |1 |'''12''' |5 |3 |3 | | |3 | | | |8 |4 |7 |4 |6 | |8 | |'''12''' | | | |2 |4 |1 |5 |6 | |8 | |4 |- |{{Z+X|ARM}} |101 | | |2 | |8 | | |8 |6 | | |3 | |7 |7 | |7 |6 |4 | |4 | |3 |7 |6 |3 | |8 | |5 |7 | | | | | | |- |{{Z+X|CIP}} |34 | |1 |7 |2 |3 | |1 | | | |6 | | | | |2 | | | | |10 | | | | | | | | | | | | | | | |2 |- |{{Z+X|ŠVI}} |365 |'''12''' |10 |'''12''' |'''12''' |'''12''' |'''12''' | |'''12''' |10 |5 |10 |'''12''' |'''12''' |'''12''' |5 |7 |10 |'''12''' | |7 |'''12''' |'''12''' |'''12''' |'''12''' |5 |'''12''' |'''12''' |'''12''' |10 |6 |'''12''' |'''12''' |'''12''' |6 |'''12''' |10 |'''12''' |- |{{Z+X|SLO}} |15 | | | |3 | | |10 |2 | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |- |{{Z+X|HRV}} |210 |4 |8 |6 |4 | |10 | |3 |2 |4 |8 |8 | | |6 |6 |6 |1 |8 |8 | |8 |7 |8 |2 |8 |10 | | |10 |6 |7 |8 |'''12''' |10 |'''12''' |10 |- |{{Z+X|GRU}} |15 | | | |7 | |2 | | | |2 | | | |1 | |3 | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |- |{{Z+X|FRA}} |218 |6 | |10 | | |6 |4 | |4 |1 | |10 |7 |10 |10 |'''12''' |'''12''' |10 |5 |6 |7 |7 |10 |5 | |1 |5 | |'''12''' |'''12''' |10 |3 |3 |10 |7 |8 |5 |- |{{Z+X|AUT}} |19 | | | | | | | | | |7 | | |6 | | | | | | | | | | | | |5 | | | | | | | | | | |1 |} {| class="wikitable mw-collapsible plainrowheaders" style="margin: 10px; font-size: 85%;" ! rowspan="2" scope="col" |Mjesto ! colspan="2" scope="colgroup" |Sveukupno ! colspan="2" scope="colgroup" |Žiri ! colspan="2" scope="colgroup" |Televoting |- ! scope="col" |Zemlja ! scope="col" |Bodovi ! scope="col" |Zemlja ! scope="col" |Bodovi ! scope="col" |Zemlja ! scope="col" |Bodovi |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''1.''' |{{Z+X|ŠVI}} |591 |{{Z+X|ŠVI}} |365 |{{Z+X|HRV}} |337 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''2.''' |{{Z+X|HRV}} |547 |{{Z+X|FRA}} |218 |{{Z+X|IZR}} |323 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''3.''' |{{Z+X|UKR}} |453 |{{Z+X|HRV}} |210 |{{Z+X|UKR}} |307 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''4.''' |{{Z+X|FRA}} |445 |{{Z+X|ITA}} |164 |{{Z+X|FRA}} |227 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''5.''' |{{Z+X|IZR}} |375 |{{Z+X|UKR}} |146 |{{Z+X|ŠVI}} |226 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''6.''' |{{Z+X|IRS}} |278 |{{Z+X|IRS}} |142 |{{Z+X|IRS}} |136 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''7.''' |{{Z+X|ITA}} |268 |{{Z+X|POR}} |139 |{{Z+X|ITA}} |104 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''8.''' |{{Z+X|ARM}} |183 |{{Z+X|ŠVE}} |125 |{{Z+X|GRČ}} |85 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''9.''' |{{Z+X|ŠVE}} |174 |{{Z+X|ARM}} |101 |{{Z+X|ARM}} |82 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''10.''' |{{Z+X|POR}} |152 |{{Z+X|NJE}} |99 |{{Z+X|LIT}} |58 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''11.''' |{{Z+X|GRČ}} |126 |{{Z+X|LUX}} |83 |{{Z+X|ŠVE}} |49 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''12.''' |{{Z+X|NJE}} |117 |{{Z+X|IZR}} |52 |{{Z+X|CIP}} |44 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''13.''' |{{Z+X|LUX}} |103 |{{Z+X|UK}} |46 |{{Z+X|EST}} |33 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''14.''' |{{Z+X|LIT}} |90 |{{Z+X|GRČ}} |41 |{{Z+X|SRB}} |32 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''15.''' |{{Z+X|CIP}} |78 |{{Z+X|LAT}} |36 |{{Z+X|FIN}} |31 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''16.''' |{{Z+X|LAT}} |64 |{{Z+X|CIP}} |34 |{{Z+X|LAT}} |28 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''17.''' |{{Z+X|SRB}} |54 |{{Z+X|LIT}} |32 |{{Z+X|LUX}} |20 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''18''' |{{Z+X|UK}} |46 |{{Z+X|SRB}} |22 |{{Z+X|GRU}} |19 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''19.''' |{{Z+X|FIN}} |38 |{{Z+X|ŠPA}} |19 |{{Z+X|NJE}} |18 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''20.''' |{{Z+X|EST}} |37 |{{Z+X|AUT}} |19 |{{Z+X|POR}} |13 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''21.''' |{{Z+X|GRU}} |34 |{{Z+X|GRU}} |15 |{{Z+X|SLO}} |12 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''22.''' |{{Z+X|ŠPA}} |30 |{{Z+X|SLO}} |15 |{{Z+X|ŠPA}} |11 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''23.''' |{{Z+X|SLO}} |27 |{{Z+X|NOR}} |12 |{{Z+X|AUT}} |5 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''24.''' |{{Z+X|AUT}} |24 |{{Z+X|FIN}} |7 |{{Z+X|NOR}} |4 |- | scope="row" style="text-align: center;" |'''25.''' |{{Z+X|NOR}} |16 |{{Z+X|EST}} |4 |{{Z+X|UK}} |0 |} ==== 12 bodova ==== Tablica ispod sadrži informacije o podjeli maksimalnih 12 bodova u finalu. {| class="wikitable plainrowheaders" ! scope="col" |# ! scope="col" |Natjecatelji ! scope="col" |Države koje su dodijelile 12 bodova |- |22 |{{Z+X|ŠVI}} |{{Z+X|UKR}}, {{Z+X|LUX}}, {{Z+X|AZE}}, {{Z+X|SMR}}, {{Z+X|MLT}}, {{Z+X|ALB}}, {{Z+X|DAN}}, {{Z+X|ŠPA}}, {{Z+X|NOR}}, {{Z+X|GRU}}, {{Z+X|GRČ}}, {{Z+X|EST}}, {{Z+X|NIZ}}, {{Z+X|AUT}}, {{Z+X|ITA}}, {{Z+X|FIN}}, {{Z+X|POR}}, {{Z+X|LAT}}, {{Z+X|IRS}}, {{Z+X|POLJ}}, {{Z+X|LIT}}, {{Z+X|ŠVE}} |- |4 |{{Z+X|FRA}} |{{Z+X|ARM}}, {{Z+X|SLO}}, {{Z+X|BEL}}, {{Z+X|ISL}} |- |3 |{{Z+X|POR}} |{{Z+X|UK}}, {{Z+X|HRV}}, {{Z+X|FRA}} |- |2 |{{Z+X|UKR}} |{{Z+X|ČEŠ}}, {{Z+X|MOL}} |- |2 |{{Z+X|HRV}} |{{Z+X|CIP}}, {{Z+X|SRB}} |- |1 |{{Z+X|GRČ}} |{{Z+X|ŠVI}} |- |1 |{{Z+X|IRS}} |{{Z+X|AUS}} |- |1 |{{Z+X|LUX}} |{{Z+X|IZR}} |- |1 |{{Z+X|ŠVE}} |{{Z+X|NJE}} |} == Ostale zemlje == Za pravo sudjelovanja na natjecanju Pjesme Eurovizije, država mora biti punopravni i aktivni član [[Europska radiodifuzijska unija|EBU-a]]<ref name="#10">{{Citiranje weba|date=2017-01-12|title=Rules|url=https://eurovision.tv/about/rules|access-date=2022-03-13|website=Eurovision.tv|language=en-gb}}</ref> te koja će moći prenositi natjecanje putem Eurovizijske mreže. EBU redovito upućuje pozive za sudjelovanje u natjecanju svim aktivnim članovima. === Aktivni članovi EBU-a === Aktivni emiteri članovi EBU-a u [[Andora|Andori]],<ref>{{Citiranje weba |last=Jiandani |first=Sanjay |date=2023-08-21 |title=Andorra: RTVA confirms non participation at Eurovision 2024 |url=https://esctoday.com/191745/andorra-rtva-confirms-non-participation-at-eurovision-2024/ |access-date=2023-08-21 |website=ESCToday |language=en}}</ref> [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]],<ref>{{Citiranje weba |last=Jiandani |first=Sanjay |date=2023-08-02 |title=Bosnia & Herzegovina: BHRT confirms non participation at Eurovision 2024 |url=https://esctoday.com/191722/bosnia-herzegovina-bhrt-confirms-non-participation-at-eurovision-2024/ |access-date=2023-08-02 |website=ESCToday }}</ref> [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]],<ref>{{Citiranje weba |last=Jiandani |first=Sanjay |date=2023-12-05 |title=North Macedonia: MKRTV confirms non participation at Eurovision 2024 |url=https://esctoday.com/191664/north-macedonia-mkrtv-confirms-non-participation-at-eurovision-2024/ |access-date=2023-12-06 |website=ESCToday |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Stephenson |first=James |date=2023-12-06 |title=North Macedonia: MRT Explains Absence from Eurovision 2024 |url=https://eurovoix.com/2023/12/06/north-macedonia-mrt-explains-absence-from-eurovision-2024/ |access-date=2023-12-06 |website=Eurovoix}}</ref> [[Monako|Monaku]]<ref>{{Citiranje weba |last=Jiandani |first=Sanjay |date=2023-09-15 |title=Monaco: MMD-TVMONACO will not compete at Eurovision 2024 |url=https://esctoday.com/191779/monaco-mmd-tvmonaco-will-not-compete-at-eurovision-2024/ |access-date=2023-09-15 |website=ESCToday }}</ref> i [[Slovačka|Slovačkoj]]<ref>{{Citiranje weba |date=2023-06-04 |title=Eslovaquia: RTVS seguirá fuera de Eurovisión y Eurovisión Junior |url=https://eurofestivales.blogspot.com/2023/06/eslovaquia-rtvs-seguira-fuera-de.html |access-date=4 June 2023 |work=Eurofestivales |language=es-ES}}</ref> potvrdili su da neće sudjelovati prije objave popisa sudionika od strane EBU-a. Iz financijskih razloga, [[Rumunjska]] nije bila uključena u popis sudionika objavljen 5. prosinca 2023., ali je njegov emiter TVR ostao u pregovorima s EBU-om nakon roka u vezi s njegovim sudjelovanjem; 25. siječnja 2024. TVR je konačno odlučio ne sudjelovati u 2024. ====Emiteri koji nisu članovi EBU-a ==== * {{Z+X|KOSV}} – U svibnju 2023. objavljeno je da nacionalni kosovski emiter [[Radiotelevizija Kosova|RTK]] lobira za članstvo u EBU-u i za pozivnicu za Euroviziju,<ref>{{Citiranje weba |url=https://eurovoix.com/2023/05/11/kosovo-rtk-ebu-membership/ |title=Kosovo: RTK Continuing to Push for EBU Membership |date=2023-05-11 |access-date=2023-10-19 |work=Eurovoix |last=Granger |first=Anthony}}</ref> dok pokreću svoj budući nacionalni izbor za Euroviziju, Festivali i Këngës.<ref>{{Citiranje weba |url=https://eurovoix.com/2023/03/08/kosovo-launches-festivali-te-kenges/ |title=Kosovo: RTK Launches Festivalit të Këngës to Select Future Eurovision Participants |date=2023-03-08 |access-date=2023-10-19 |work=Eurovoix |last=Granger |first=Anthony}}</ref> Dana 16. listopada 2023., direktor RTK-ovog Festivali i Këngës, Adi Kastra, izjavio je da Kosovo neće sudjelovati u Euroviziji 2024, ali je izvijestio da su ravnatelji EBU-a pokazali "iznimno oduševljenje" festivalom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://lajme.rtsh.al/artikull/festivali-i-kenges-ne-kosove-per-here-te-pare-adi-krasta-zbulon-detajet-nuk-do-te-perfaqesohemi-ne-eurosong?fbclid=IwAR3P5aru-KBp1tt6RYDUh77VrVh2BO63xpwKFjXzpCYZSXWmPTttWBVI4Zc |title=Festivali i Këngës në Kosovë për herë të parë/ Adi Krasta zbulon detajet: Nuk do të përfaqësohemi në Eurosong |date=2023-10-16 |access-date=2023-10-19 |work=[[RTSH]] |archive-date=20. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231020182014/https://lajme.rtsh.al/artikull/festivali-i-kenges-ne-kosove-per-here-te-pare-adi-krasta-zbulon-detajet-nuk-do-te-perfaqesohemi-ne-eurosong |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://eurovoix.com/2023/10/19/kosovo-ebu-reportedly-positive-of-song-festival/ |title=Kosovo: EBU Reportedly Positive of Festivali i Këngës ne RTK |date=2023-10-19 |access-date=2023-10-19 |work=Eurovoix |last=Heap |first=Steven}}</ref> === Ždrijeb polufinala === [[File:ESC 2024 Semi-Finals.svg|thumb|{{Legend|#D40000|Zemlje sudionice u prvom polufinalu}}{{Legend|#ffaaaa|Pretkvalificirani za finale, ali i glasovanje u prvom polufinalu}}{{Legend|#000080|Zemlje sudionice drugog polufinala}}{{Legend|#99CCFF|Pretkvalificirani za finale, ali i glasovanje u drugom polufinalu}}]] Ždrijeb za određivanje polufinala zemalja sudionica održan je 30. siječnja 2024. u 19:00 CET, u Gradska vijećnica u Malmöu.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-12-21 |title=Details released for 'Eurovision Song Contest 2024: The Draw' |url=https://eurovision.tv/story/details-released-eurovision-song-contest-2024-draw |access-date=2023-12-21 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}</ref> Trideset i jedan polufinalist podijeljen je u pet šešira, na temelju povijesnih uzoraka glasovanja, sa svrhom smanjenja šanse blok glasovanja i povećanja neizvjesnosti u polufinalu.<ref>{{Citiranje weba |date=2017-01-14|title=Eurovision Song Contest: Semi-Final Allocation Draw |url=https://eurovision.tv/about/in-depth/semi-final-allocation-draw/ |access-date=2020-07-02 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU}}</ref> Ždrijeb je također odredio kojemu bi polufinalu svaki od šest automatski kvalificiranih - zemlja domaćin [[Švedska]] i "Velika petorka" zemlje ([[Francuska]], [[Italija]], [[Njemačka]], [[Španjolska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) - morali glasati i prenositi na svojim kanalima. Ceremoniju su vodili Pernilla Månsson Colt i Farah Abadi, a uključivala je donošenje obilježja grada domaćina od Stevea Rotherama, gradonačelnik gradske regije Liverpool i predstavnik prethodnog grada domaćina [[Liverpool]], Katrin Stjernfeldt Jammeh, gradonačelnici općine Malmö.<ref>{{Citiranje weba |date=2024-01-26 |title=How to watch the Semi-Final Draw for the Eurovision Song Contest 2024 |url=https://eurovision.tv/story/how-watch-semi-final-draw-eurovision-song-contest-2024 |access-date=2024-01-27 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}</ref><ref>{{Cite news |date=2024-01-30 |title=Eurovision: Liverpool to hand over key to Malmo |url=https://www.bbc.com/news/uk-england-merseyside-68138789 |access-date=2024-01-30 |work=BBC News Online |publisher=BBC |language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Cafarelli |first=Donato |date=2024-01-30 |title=Eurovision 2024, sorteggio semifinali: Italia al voto nella seconda serata |url=https://www.eurofestivalnews.com/2024/01/30/eurovision-2024-sorteggio-semifinali-italia-al-voto-nella-seconda-serata/ |access-date=2024-01-31 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}</ref> Uz odobrenje referentne skupine natjecanja, Izrael je dodijeljen u drugo polufinale nakon zahtjeva izraelske radiotelevizije Kan, budući da se datum probe za prvo polufinale poklapao s Yom HaShoah.<ref>{{Citiranje weba |last=Israel |first=Harel |date=2024-01-30 |title=אירוויזיון 2024: ישראל תתמודד בחלקו השני של חצי הגמר השני |url=https://www.euromix.co.il/2024/01/30/אירוויזיון-2024-ישראל-תתמודד-בחלקו-השני-ש/ |access-date=2024-01-31 |website=EuroMix |language=he-IL}}</ref> {| class="wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" style="width:20%;" | Šešir broj 1 ! scope="col" style="width:20%;" | Šešir broj 2 ! scope="col" style="width:20%;" | Šešir broj 3 ! scope="col" style="width:20%;" | Šešir broj 4 ! scope="col" style="width:20%;" | Šešir broj 5 |- |valign="top" | * {{Z+X|ALB}} * {{Z+X|AUT}} * {{Z+X|HRV}} * {{Z+X|SRB}} * {{Z+X|SLO}} * {{Z+X|ŠVI}} |valign="top" | * {{Z+X|AUS}} * {{Z+X|DAN}} * {{Z+X|EST}} * {{Z+X|FIN}} * {{Z+X|ISL}} * {{Z+X|NOR}} |valign="top" | * {{Z+X|ARM}} * {{Z+X|AZE}} * {{Z+X|GRU}} * {{Z+X|IZR}} * {{Z+X|LAT}} * {{Z+X|LIT}} * {{Z+X|UKR}} |valign="top" | * {{Z+X|CIP}} * {{Z+X|GRČ}} * {{Z+X|IRS}} * {{Z+X|MLT}} * {{Z+X|POR}} * {{Z+X|SMR}} |valign="top" | * {{Z+X|BEL}} * {{Z+X|ČEŠ}} * {{Z+X|LUX}} * {{Z+X|MOL}} * {{Z+X|NIZ}} * {{Z+X|POLJ}} |} == Međunarodni televizijski i radijski prijenosi == Svi emiteri koji sudjeluju mogu odabrati da imaju komentatore na licu mjesta ili udaljene komentatore koji svojoj lokalnoj publici pružaju uvid u emisiju i informacije o glasovanju. Iako moraju emitirati barem polufinale u kojem glasaju i finale, većina emitera prikazuje sve tri emisije s različitim programskim planovima. Slično tome, neki emiteri koji ne sudjeluju možda i dalje žele emitirati natjecanje. Osim toga, [[Europska radiodifuzijska unija|EBU]] će osigurati međunarodne prijenose uživo oba polufinala i finala putem svog službenog [[YouTube]] kanala bez komentara. Sljedeći emiteri su u cijelosti ili djelomično potvrdili svoje planove emitiranja: {| class="wikitable" !Država !TV kuća !Kanal !Emisije !Komentator(i) |- !style="font-weight:normal; text-align:left|{{Z+X|ALB}} |RTSH |RTSH 1, RTSH Muzikë, Radio Tirana |sve |Andri Xhahu |- !style="font-weight:normal; text-align:left|{{Z+X|ARM}} |AMPTV |Armenia 1 |sve |Hrachuhi Utmazyan i Sevak Hakobyan |- !style="font-weight:normal; text-align:left|{{Z+X|AUS}} | SBS | SBS | sve | Myf Warhurst i Joel Creasey |- ! rowspan="2" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|AUT}} | rowspan="2" |[[ORF]] |ORF 1 |sve |Andi Knoll |- |FM4 |finale |Jan Böhmermann i Olli Schulz |- ! style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|AZE}} | colspan="2" |[[ITV|İctimai]] |sve |Nurlana Jafarova |- ! rowspan="5" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|BEL}} | rowspan="3" |RTBF |Tipik |PF1 | rowspan="3" |''francuski'': Maureen Louys i Jean-Louis Lahaye |- |La Une |PF2, finale |- |VivaCité |finale |- | rowspan="2" |VRT |VRT 1 |sve | rowspan="2" |''nizozemski'': Peter Van de Veire |- |Radio 2 |finale |- ! rowspan="2" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|CIP}} | rowspan="2" |CyBC |RIK 1, RIK Sat | rowspan="2" |sve |Melina Karageorgiou and Hovig Demirjian |- |RIK Trito |TBA |- ! style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|ČEŠ}} |ČT |ČT2 |sve |Vašek Matějovský, Patricie Kaňok Fuxová i Dominika Hašková |- ! style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|DAN}} |DR | DR1 | sve |Ole Tøpholm |- ! rowspan="3" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|EST}} | rowspan="3" |ERR |ETV | rowspan="3" |sve |''estonski'': Marko Reikop |- |ETV+ |''ruski'': Aleksandr Hobotov i Julia Kalenda |- |ETV2 |''estonski znakovni jezik:'' razni |- ! rowspan="5" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|FIN}} | rowspan="5" |YLE |Yle TV1, TV Finland | rowspan="4" |sve |''finska'': Mikko Silvennoinen ''švedski'': Eva Frantz i Johan Lindroos |- |Yle Radio Suomi |''finski'': Toni Laaksonen i Sanna Pirkkalainen |- |Yle X3M |''švedski'': Eva Frantz i Johan Lindroos |- | rowspan="2" |Yle Areena |''Inari Sámi'': Heli Huovinen ''sjeverni Sámi'': Aslak Paltto |- |PF1, finale |''ruski'': Levan Tvaltvadze |- ! rowspan="2" |{{Z+X|FRA}} | rowspan="2" |France Télévisions |Culturebox |polufinala |Nicky Doll |- | France 2 | finale | Stéphane Bern and Laurence Boccolini |- ! rowspan="2" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|GRČ}} | rowspan="2" |ERT |ERT1 | rowspan="2" |sve |Thanasis Alevras i Jérôme Kaluta |- |Deftero Programma |Dimitris Meidanis |- ! style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|GRU}} |GPB |1TV |sve |Nika Lobiladze |- ! rowspan="2" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|HRV}} | rowspan="2" |[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] |[[HRT – HTV 1|HRT 1]] | rowspan="2" |sve |[[Duško Ćurlić]] |- |HR 2 |[[Zlatko Turkalj]] |- ! rowspan="3" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|IRS}} | rowspan="3" |RTÉ |RTÉ One |PF1, finale | rowspan="2" |Marty Whelan |- |RTÉ2 |PF2 |- |RTÉ 2fm |PF1, finale |Zbyszek Zalinski and Neil Doherty |- ! rowspan="3" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|ISL}} | rowspan="3" |RÚV |RÚV | rowspan="2" |sve |Gunna Dís Emilsdóttir |- |RÚV 2 |''islandski znakovni jezik:'' razni |- |Rás 2 |PF1, finale |Gunna Dís Emilsdóttir |- ! rowspan="3" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|ITA}} | rowspan="3" |[[Radiotelevisione Italiana|RAI]] |Rai 2 |polufinale | rowspan="2" |Gabriele Corsi i Mara Maionchi |- |Rai 1 |finale |- |Rai Radio 2 |sve |Diletta Parlangeli i Matteo Osso |- ! rowspan="2" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|IZR}} | rowspan="2" |IPBC |Kan 11 | polufinala |Asaf Liberman, Akiva Novick i Yoav Tzafir |- |Kan 88, Kan Tarbut, Kan Bet |finale |TBA |- ! rowspan="2" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|LAT}} | rowspan="2" |[[Latvijska televizija|LTV]] | rowspan="2" |LTV 1 |polufinala |Toms Grēviņš |- |finale |Toms Grēviņš i Lauris Reiniks |- ! style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|LIT}} |LRT |LRT TV, LRT Radijas |sve |Ramūnas Zilnys |- ! rowspan="3" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|LUX}} | rowspan="3" |[[RTL Group|RTL]] |[[RTL Télé Lëtzebuerg|RTL]], RTL Radio | rowspan="2" |sve |''luksemburški'': Raoul Roos i Roger Saurfeld |- |RTL Today |''engleski:'' Sarah Tapp i Meredith Moss |- |RTL Infos |PF1, finale |''francuski'': Jerôme Didelot i Emma Sorgato |- ! style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|MLT}} |PBS |TVM |sve |bez komentatora |- ! style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|MOL}} |TRM |Moldova 1, Radio Moldova |sve |Angela Rudenco |- ! rowspan="2" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|NIZ}} | rowspan="2" |AVROTROS |NPO 1, BVN |sve |Cornald Maas i Jacqueline Govaert |- |NPO Radio 2 |sve |Carolien Borgers |- ! rowspan="3" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|NJE}} | rowspan="2" |[[ARD]]/[[Norddeutscher Rundfunk|NDR]] |One |polufinala | rowspan="2" |Thorsten Schorn |- |Das Erste | rowspan="2" |finale |- |ARD/RBB |Radio Eins |Amelie Ernst i Max Spallek |- ! rowspan="2" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|NOR}} | rowspan="2" |[[NRK]] |NRK1 |sve |Marte Stokstad |- |NRK P1 |fiale |Jon Marius Hyttebakk |- ! style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|POLJ}} |[[Poljska televizija|TVP]] | TVP1, TVP Polonia | sve |Artur Orzech |- ! rowspan="2" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|POR}} | rowspan="2" |RTP |RTP1, RTP Internacional |sve | rowspan="2" |José Carlos Malato i Nuno Galopim |- |RTP África |PF1, finale |- ! style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|SMR}} |SMRTV |San Marino RTV |sve |Lia Fiorio i Gigi Restivo |- ! rowspan="3" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|SLO}} | rowspan="3" |[[Radiotelevizija Slovenija|RTVSLO]] |TV SLO 1 |PF1, finale | rowspan="2" |Mojca Mavec |- |TV SLO 2 |PF 2 |- |Radio Val 202 |PF1, finale |Maj Valerij |- ! rowspan="4" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|SRB}} | rowspan="4" |[[Radiotelevizija Srbije|RTS]] |RTS Svet |sve | rowspan="2" |Duška Vučinić |- |RTS 1 |sve |- | rowspan="2" |Radio Beograd 1 |PF1 |Katarina Epstein |- |PF1, finale |Katarina Epstein i Nikoleta Dojčinović |- ! rowspan="5" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|ŠPA}} | rowspan="5" |[[RTVE]] |La 2 |PF1 | rowspan="2" |''španjolski'': Julia Varela i Tony Aguilar |- | rowspan="2" |La 1 |PF 2 |- |Finale |''španjolski'': Julia Varela and Tony Aguilar ''katalonski'': Sònia Urbano and Xavi Martínez |- |Radio Nacional | rowspan="2" |finale |''španjolski'': David Asensio, Sara Calvo, Ángela Fernández, Manu Martín-Albo i Luis Miguel Montes |- |Ràdio 4 |''katalonski'': Sònia Urbano and Xavi Martínez |- ! rowspan="3" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|ŠVE}} | rowspan="2" |[[Sveriges Television|SVT]] |SVT1 | rowspan="2" |sve |''švedski'': Tina Mehrafzoon and Edward af Sillén |- |SVT Play |''Inari Sámi'': Heli Huovinen ''sjeverni Sámi'': Aslak Paltto ''švedski'': Tina Mehrafzoon i Edward af Sillén |- |SR |SR P4 |sve |''švedski'': Carolina Norén |- ! rowspan="6" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|ŠVI}} | rowspan="6" |SRG SSR |RSI La 2 |polufinala | rowspan="2" |''talijanski'': Ellis Cavallini and Gian-Andrea Costa |- |RSI La 1 |finale |- |RTS 2 |polufinala |''francuski'': Jean-Marc Richard, Nicolas Tanner |- |RTS 1 |finale |''francuski'': Jean-Marc Richard, Nicolas Tanner i Julie Berthollet |- |SRF zwei |polufinale | rowspan="2" |''njemački'': Sven Epiney |- |SRF 1 |finale |- ! rowspan="5" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|UK}} | rowspan="5" |[[BBC]] | rowspan="2" |BBC One |polufinale |Scott Mills i Rylan Clark |- |finale |[[Graham Norton]] |- |rowspan="2"|BBC Radio 2 |polufinale |Richie Anderson |- |finale |cott Mills i Rylan Clark |- |BBC Red Button |sve |''britanski znakovni jezik:'' razni |- ! rowspan="3" style="font-weight:normal; text-align:left" |{{Z+X|UKR}} | rowspan="3" |Suspilne | rowspan="2" |Suspilne Kultura |polufinala |''ukrajinski'': Timur Miroshnychenko ''ukrajinski znakovni jezik'': Tetiana Zhurkova, Inna Petrova, Iryna Skolotova, Yuliia Porplik, Anfisa Boldusieva i Lada Sokoliuk |- |finale |''ukrajinski'': Timur Miroshnychenko i Vasyl Baidak ''ukrajinski znakovni jezik'': Tetiana Zhurkova, Inna Petrova, Iryna Skolotova, Yuliia Porplik, Anfisa Boldusieva i Lada Sokoliuk |- |Radio Promin |sve |Dmytro Zakharchenko i Lesia Antypenko |} === Emiteri i komentatori u zemljama koje ne sudjeluju na ovogodišnjoj Pjesmi Eurovizije === {| class="wikitable plainrowheaders" |+ !Država !TV kuća !Kanal !Emisije !Komentator(i) |- ! rowspan="2" |{{Z+X|CG}} | rowspan="2" |[[Radiotelevizija Crne Gore|RTVCG]] |TVCG 1 | rowspan="2" |sve |Dražen Bauković |- |Radio 98 |TBA |- !{{Z+X|ČIL}} | colspan="2" |Zapping |finale |Rayén Araya i Ignacio Lira |- !{{Z+X|KOSV}} |RTK |RTK 1, Radio Kosovo 2 |sve |Agron Krasniqi i Egzona Rafuna |- !{{Z+X|SAD}} |NBC |Peacock |sve |Bez komentatora |- !{{Z+X|MAK}} |MRT |MRT 1, Radio Skopje |sve |Aleksandra Jovanovska |- !{{Z+X|SLK}} |RTVS |Rádio FM |finale |Daniel Baláž, Lucia Haverlík, Pavol Hubinák i Juraj Malíček |} == Ostale nagrade == Uz trofej glavnog pobjednika, tijekom natjecanja za Pjesmu Eurovizije 2024. odrćat će se natjecanje za nagrade Marcel Bezençon i You're a Vision Award. Prije natjecanja održana je i anketa OGAE <small>(Opće organizacije obožavatelja Eurovizije)</small>. === Marcel Bezençon Awards === Dodjela nagrada Marcel Bezençon, koju od 2002. organizira tadašnji šef delegacije Švedske i predstavnik 1992. Christer Björkman, i pobjednik natjecanja Richard Herrey 1984., odaje počast pjesmama u finalu natjecanja. Nagrade su podijeljene u tri kategorije: '''umjetnička''' '''nagrada''', '''nagrada''' '''skladatelja''' i '''nagrada''' '''tiska'''.<ref>{{Citiranje weba|title=|url=https://eurovision.tv/about/in-depth/marcel-bezencon-awards|url-status=live}}</ref> Pobjednici su objavljeni malo prije finala 11. svibnja. === OGAE === [[Datoteka:Baby Lasagna Eurovision Song Contest 2024 Final dress rehearsal 03.jpg|230px|mini|desno|[[Baby Lasagna]] na Pjesmi Eurovizije 2024.]] OGAE, organizacija koju čini više od četrdeset klubova obožavatelja Eurosonga diljem Europe i šire, provodi godišnju anketu koja je prvi put održana 2002. godine kao nagrada obožavatelja Marcela Bezençona. Nakon što su sve članice kluba glasovale, pobjednik je hrvatski predstavnik [[Baby Lasagna]] sa pjesmom [[Rim Tim Tagi Dim|''Rim Tim Tagi Dim'']].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-28|title=2024 OGAE Poll|url=https://ogaeinternational.org/2024-ogae-poll/|access-date=2024-05-10|website=OGAE International|language=en-US}}</ref> Top 5 rezultata nalazi se u tablici ispod: {| class="wikitable sortable" !Država !Izvođač(i) !Pjesma !Rezultat |--style="background:gold;" !{{Z+X|HRV}} |Baby Lasagna |''"Rim Tim Tagi Dim"'' |356 |--style="background:silver !{{Z+X|ITA}} |Angelina Mango |''"La noia"'' |338 |-style="background:#c96 !{{Z+X|ŠVI}} |Nemo |''"The Code"'' |290 |- !{{Z+X|BEL}} |Mustii |''"Before the Party's Over"'' |223 |- !{{Z+X|FRA}} |Slimane |''"Mon amour"'' |188 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.eurovision.tv Službena stanica Eurovizije] {{eng oznaka}} * [https://twitter.com/Eurovision Službena Twitter stranica Eurovizije] {{eng oznaka}} * [http://www.eurosong.hr Eurosong.hr] * [https://www.facebook.com/eurosong Facebook stranica] {{Pjesma Eurovizije}} [[Kategorija:Izbori za pjesmu Eurovizije u Švedskoj]] [[Kategorija:Manifestacije u Malmöu]] ml2lguz1o7lut7lrqrvw5irov6v9i89 0 741309 7430572 7195210 2026-04-15T17:39:26Z Argo Navis 852 7430572 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Otuča | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Otuča, Gračac (1).jpg | slika_opis = Otuča u [[Gračac]]u | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = HRV | naselja = [[Gračac]] | duljina = 18,2 | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = nije plovna | smrznuta = | brane = | izvor = kod [[Bruvno|Bruvna]], pod Velikim Urljajem | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = | ušće = na rubu [[Gračačko polje|Gračačkog polja]], ispod Kite Gaćešine i Velikoga Crnopca | tip ušća = ponor | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | slijev = | ulijeva se u = | pritoci = Bašinica, Kijašica | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Ličko-senjska županija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Otuča''' (''Otuća'') je [[rijeka]] [[ponornica]] u [[Gračačko polje|Gračačkom polju]], [[Hrvatska]]. Rijeka Otuča duga je 18,2 kilometara, a porječje joj obuhvaća 382,8 km². Izvire u podnožju Velikog Urljaja istočno od [[Bruvno|Bruvna]] u [[Gračac|gračačkoj općini]]. Ponire u više ponora na rubu Gračačkog polja.<ref name="enciklopedija.hr">{{Citiranje weba |title=Otuča |url=https://enciklopedija.hr/clanak/45928 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=15. svibnja 2023.}}</ref> Dno joj je kamenito i šljunkovito, a mjestimično i muljevito. Važnije pritoke su [[Bašinica]], desna pritoka duga devet te nešto duža lijeva pritoka [[Kijašica]] (13 km).<ref name="ihtiofauna">Dobrila Habeković, Krešimir Pažur, Josip Popović: [https://hrcak.srce.hr/clanak/114400 Ihtiofauna nekih ličkih tekućica], Croatian Journal of Fisheries, Vol. 47, No. 1-2, Zagreb, 1992.</ref> Dana 14. svibnja 2023. na vodomjernoj postaji Gračac 2 izmjeren je rekordan [[vodostaj]] od +236 cm. Uslijed visokog vodostaja došlo je do izlijevanja rijeke Otuče te plavljenja objekata i infrastrukture u Gračacu i okolici.<ref>[https://voda.hr/hr/novost/prognoza-i-stanje-vodostaja-24 Prognoza i stanje vodostaja], voda.hr, preuzeto 18. svibnja 2023.</ref> U rijeci obitava [[potočna pastrva]].<ref name="ihtiofauna"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Jadranski slijev]] [[Kategorija:Ponornice]] [[Kategorija:Gračac]] 0zkae9hln3ebv9pbv7cnth6g7f1bc8r 2 742216 7430548 7430082 2026-04-15T16:53:55Z Neptune, the Mystic 95253 /* Znanstvena fantastika */ 7430548 wikitext text/x-wiki '''Magični realizam''' ili '''magijski realizam''' [[književnost|književno]]-[[umjetnost|umjetnički]] je smjer u kojem je svijet prikazan [[realizam (likovna umjetnost)|realistično]], ali s [[magija|magičnim]] obilježjima, čime se često muti granica između [[spekulativna fikcija|spekulativne fikcije]] i stvarnosti.<ref>{{cite web|title=What Is Magical Realism? Definition and Examples of Magical Realism in Literature, Plus 7 Magical Realism Novels You Should Read| url= https://www.masterclass.com/articles/what-is-magical-realism|archive-url=https://web.archive.org/web/20220216232227/https://www.masterclass.com/articles/what-is-magical-realism#what-is-magical-realism|archive-date=16. veljače 2022.|url-status=dead|accessdate=5. travnja 2026.|website=MasterClass}}</ref> Taj se pojam ponajprije odnosi na književnost u kojoj su magične ili nadnaravne pojave dio stvarnoga svijeta ili normalnih okruženja. Najviše je prisutan u romanima i dramskim komadima.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004">{{Cite book|last=Bowers|first=Maggie Ann|title=Magic(al) Realism|date=2004|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-26854-7|location=New York}}</ref>{{rp|1–5}} [[Luis Leal]] ističe da magična književnost i magični realizam nisu istovjetni pojmovi jer je cilj magičnog realizma „iskazati, a ne izazvati osjećaje”.<ref>{{Cite book |url=http://dx.doi.org/10.1515/9780822397212 |title=Magical Realism |date=1995-11-14 |publisher=Duke University Press |doi=10.1515/9780822397212 |isbn=978-0-8223-9721-2 |editor-last=Zamora |editor-first=Lois Parkinson |editor-last2=Faris |editor-first2=Wendy B.}}</ref> Premda sadrži određena obilježja magije, žanrovski se uglavnom smatra drukčijim od [[fantastika|fantastike]] zbog podrobnih opisa stvarnoga svijeta i zato što obilježjima magije nastoji nešto reći o stvarnome svijetu; fantastika, s druge strane, često je odvojena od njega.<ref name="Cornés">{{cite book |author=Cortes |first=Eladio |url=https://books.google.com/books?id=fE7EEAAAQBAJ |title=Dictionary of Mexican Literature |publisher=Greenwood Publishing Group |year=1992 |isbn=0-313-26271-3 |location= |page= |quote=Magični realizam nije čista fantastika jer podrobno opisuje stvarni svijet (...)}}</ref><ref name="auto">{{cite journal |author=Wexler |first=Joyce |year=2002 |title=What Is a Nation? Magic Realism and National Identity in Midnight's Children and Clear Light of Day |journal=The Journal of Commonwealth Literature |volume=37 |issue=2 |pages=137–155 |doi=10.1177/002198940203700209 |s2cid=161325155 |quote=Oksimoron „magični realizam” (...) Taj je pojam širi od realizma ili fantastike.}}</ref><ref name="Hegerfeldt">{{cite book |author=Hegerfeldt |first=Anne C. |url=https://books.google.com/books?id=FdrXgdj5TZAC |title=Lies that Tell the Truth: Magic Realism Seen Through Contemporary Fiction from Britain |publisher=Rodopi |year=2005 |isbn=9789042019744 |location=New York |page=6 |quote=(...) očito je nedostatna kraća definicija magičnog realizma kao „mješavina realizma i fantastike”}}</ref> Ta se dva žanra također razlikuju po tome što je magični realizam bliži književnoj fikciji nego fantastici, koja je tek vrsta žanrovske fikcije.<ref>{{Citiranje weba|title=What Is Magical Realism?|url=https://www.writersdigest.com/write-better-fiction/what-is-magical-realism|access-date=2026-04-05|last=Woodson|first=Michael|date=2023-05-12|website=Writer's Digest}}</ref> Magični realizam često se smatra mješavinom stvarnih i magičnih obilježja koja omogućuje slobodniji stil pisanja nego [[realizam (književnost)|realizam]] i fantastika.<ref name="auto"/> == Opis == Pojam ''magični realizam'' više je deskriptivan nego precizan; Matthew Strecher određuje ga kao „ono što se događa kad u iznimno detaljno i realistično mjesto radnje prodre nešto prečudno da bi bilo vjerojatno”.<ref>Strecher, Matthew C. 1999. „Magical Realism and the Search for Identity in the Fiction of Murakami Haruki.” ''[[Journal of Japanese Studies]]'' 25(2):263–98, str. 267.</ref> Pojam i šira definicija često se mogu miješati jer se brojni književnici svrstavaju među magične realiste. Taj je pojam nadahnut njemačkim i talijanskim slikarskim stilom iz dvadesetih godina 20. stoljeća, kojemu je nadjenuto isto ime.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" /> U knjizi ''[[The Art of Fiction]]'' britanski književnik i kritičar [[David Lodge]] magični realizam određuje kao „pojave čudesnoga i nemogućega u onome što se inače smatra realističnom pričom; to je učinak koji se pogotovo povezuje sa suvremenom latinskoameričkom fikcijom (primjerice s radovima kolumbijskoga književnika [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcíje Márqueza]]), ali se javlja i na drugim kontinentima, na primjer u romanima [[Günter Grass|Güntera Grassa]], [[Salman Rushdie|Salmana Rushdieja]] i [[Milan Kundera|Milana Kundere]]. Svi su ti pisci živjeli u doba velikih povijesnih prevrata i iskusili su žestoke osobne promjene koje, smatraju, ne mogu primjereno prikazati u diskursu neporemećena realizma”. Kao primjer navodi Kunderin roman ''[[Knjiga smijeha i zaborava]]'' iz 1979.<ref>{{Cite book |last=Lodge |first=David |title=[[The Art of Fiction]] |year=1992|publisher=Secker & Warburg}}</ref> [[Michiko Kakutani]] tvrdi da „dijalozi nadnaravnoga i običnoga u velikom dijelu latinskoameričke fikcije nisu tek književni postupci nego i odraz stvarnosti u kojoj je fantastika često dio svakodnevnoga života”.<ref>{{Cite news |last=Kakutani |first=Michiko |date=February 24, 1989 |title=Critic's Notebook: Telling Truth Through Fantasy: Rushdie's Magic Realism |work=[[The New York Times]] |url=https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/books/99/04/18/specials/rushdie-realism.html}}</ref> Magični realizam često miješa povijest i fantastiku; u romanu ''[[Djeca ponoći]]'' Salmana Rushdieja djeca rođena u ponoć 15. kolovoza 1947., na dan na koji je Indija stekla nezavisnost, telepatski su povezana.<ref>{{Cite web |last=Stewart |first=Nicholas |date=21 June 1999 |title=Magic realism as post-colonialist device in Midnight's Children |url=http://www.qub.ac.uk/schools/SchoolofEnglish/imperial/india/rushdie.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230072709/http://www.qub.ac.uk/schools/SchoolofEnglish/imperial/india/rushdie.htm |archive-date=30 December 2006}}</ref> Irene Guenther u opisu njemačkih korijena pojma tvrdi da se javljao uz zamjenski pojam „Neue Sachlichkeit” ili „nova objektivnost” te prikazuje odnos rane umjetnosti magičnog realizma i kasnije književnosti magičnog realizma.<ref name="Guenther1995">{{cite book |last1=Zamora |first1=Lois Parkinson |last2=Faris |first2=Wendy B. |last3=Guenther |first3=Irene |date=January 1995 |title=Magical Realism: Theory, History, Community |url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.1515/9780822397212-004/pdf?licenseType=restricted |chapter=Magic Realism, New Objectivity, and the Arts during the Weimar Republic |publisher=Duke University Press |pages=33–73 |doi=10.1515/9780822397212-004 |isbn=0822316404 |access-date=6 July 2025}}</ref> Međutim, usprkos njezinu prikazu njemačkih korijena tog pojma, magični realizam često se povezuje s latinskoameričkom književnošću i osnivačima tog žanra, pogotovo književnicima kao što su [[Gabriel García Márquez]], [[Isabel Allende]], [[Jorge Luis Borges]], [[Juan Rulfo]], [[Miguel Ángel Asturias]], [[Elena Garro]], [[Carrión Grimes]], [[Mireya Robles]], [[Rómulo Gallegos]], [[Alejo Carpentier]] i [[Arturo Uslar Pietri]]. U engleskoj književnosti među glavnim su predstavnicima toga žanra [[Neil Gaiman]], Salman Rushdie, [[Alice Hoffman]], [[Louis De Bernieres]], [[Nick Joaquin]] i [[Nicola Barker]]. Najistaknutiji predstavnicima žanra u ruskoj su književnosti [[Mihail Bulgakov]], sovjetski disident [[Andrej Sinjavski]] i dramatičarka [[Nina Sadur]]. U bengalskoj književnosti najprominentniji su autori djela magičnog realizma [[Nabarun Bhattacharya]], [[Akhteruzzaman Elias]], [[Shahidul Zahir]], [[Jibanananda Das]] i [[Syed Waliullah]]. U književnosti na [[Kannada jezik|karnatičkome jeziku]] autori [[Shivaram Karanth]] i [[Devanur Mahadeva]] uvrstili su obilježja magičnog realizma u svoja najpoznatija djela. U japanskoj je književnosti jedan od najvažnijih predstavnika tog žanra [[Haruki Murakami]], a u kineskoj [[Mo Yan]], koji je 2012. osvojio Nobelovu nagradu za književnost za svoj „halucinacijski realizam”. == Podrijetlo pojma i izvori u književnosti== ===Preteče=== [[Romantizam|Romantičarskim]] književnicima 19. stoljeća kao što su [[E. T. A. Hoffmann]] i [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaj Gogolj]], pogotovo kad je riječ o njihovim bajkama i pripovijetkama, pripisuju se zasluge za osmišljavanje romantičarskog pravca u kojem „carstva fantastike stalno prodiru u carstva stvarnoga i napučuju ih”.<ref>{{Cite book|title=Introduction to the Special Issue: The Two-Hundred-Year Legacy of E. T. A. Hoffmann|last=Owen|first=Christopher|publisher=Anglia Ruskin University|year=2020|publication-place=London|chapter=Transgression of Fantastika|chapter-url=https://digitalcommons.wayne.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1542&context=marvels}}</ref> [[Anatolij Lunačarski]] izjavio je: <blockquote>Hoffmann je, za razliku od ostalih romantičara, satirik. Stvarnost oko sebe promatrao je neuobičajeno oštro i u tom je smislu jedan od prvih i najvećih realista. Primjećivao je najsitnije detalje svakodnevnoga života i smiješne osobine ljudi koji su ga okruživali te ih prenosio uz nevjerojatnu iskrenost. U tom su smislu njegova djela poput planine predivno nacrtanih karikatura stvarnosti. No nije se zadržao samo na tome. Često je stvarao noćne more nalik na Gogoljev ''[[Portret (pripovijetka)|Portret]]''. Gogolj je Hoffmannov sljedbenik i uvelike ovisi o njemu u brojnim djelima, primjerice u ''Portretu'' i ''Nosu''. U njima, poput Hoffmanna, zastražuje mòrom i stavlja je u kontrast s pozitivnim početkom ... Hoffmannov je san beskrajno slobodan, graciozan, privlačan i veseo. Kad čitate njegove bajke, jasno vam je da je Hoffmann draga i jasna osoba jer je djetetu mogao ispričati stvari poput ''Orašara'' i ''Kraljevne mladenke'' — te bisere ljudske mašte.<ref>{{Cite book|title=История западноевропейской литературы|last=Lunacharsky|first=Anatoly|publisher=Gosizdat|year=1924|publication-place=Moscow|chapter=Романтическая литература|chapter-url=https://lit.wikireading.ru/38678|language=Russian}}</ref></blockquote> Filozof [[Nikolaj Berdjajev]] i pjesnik [[Andrej Beli]] služili su se pojmom „mistični realizam” u predgovoru djela ''Filozofska, društvena i književna iskustva (1900. – 1906.)'' odnoseći se pritom na književni žanr koji spaja realizam s mističnim otkrivenjima, s naglaskom na samo autorovo poimanje duhovnoga umjesto na dogmama.<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1346 |quote='Mistični realizam (мистический реализм)' često se može upotrijebiti kao sinonim za taj pojam. Nikolaj Berdjajev, ruski filozof, i Andrej Beli, simbolist, među prvima su rabili taj termin. U predgovoru svojeg djela ''Filozofska, društvena i književna iskustva (1900. – 1906.)'' (Опыты философские, социальные и литературные (1900-1906 г.)), objavljena 1907., Berdjajev objektivno tvrdi da je 'mistični realizam' pojam koji najbolje opisuje njegovu filozofiju. Berdjajev objašnjava da u njegovoj filozofiji mistična otkrivenja i realizam u ravnoteži. Taj se pristup temelji na ideji da se stvarnost može razumjeti ne racionalizmom, nego po dubokim mističnim iskustvima. U tom kontekstu Berdjajev kritički promatra religijske dogme i smatra da je za pojedince od prijeke važnosti da uspostave vezu s duhovnom stvarnošću na temelju vlastitih unutrašnjih doživljaja.}}</ref> Ističu da su kasnija djela [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Fjodora Dostojevskoga]],<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1346 |quote=Berdjajev se osvrće na realizam Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga tvrdeći da je vrlo blizak njegovim filozofskim principima, pogotovo u obradi tema kao što su autonomija pojedinca i odnos čovječanstva s božanskim. To je posebno očito u kasnijem dijelu umjetničke karijere Dostojevskoga, koju Berdjajev naziva 'mističnim'.}}</ref> pogotovo priča o Ivanu Fjodoroviču Karamazovu u ''[[Braća Karamazovi|Braći Karamazovima]]'' (1879. – 1880.), primjeri toga stila smatrajući da Ivanov odnos sa Smerdjakovim i vragom „nadilazi stvarnost i prebiva u apstraktnijem, više metafizičkom okruženju”.<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1346 |quote=Stoga se smatra da se način na koji je Dostojevski opisao Ivanovu dvojnost i unutrašnja previranja u ''Braći Karamazovima'' (1880.) u interakcijama između Ivana, nezakonita sina Fjodora Pavloviča, i njegova nezakonitog sina Smerdjakova, ne može nazvati potpuno realističnim. Pretpostavlja se da odnos između Ivana i vraga u romanu nadilazi stvarnost i prebiva u apstraktnijem, više metafizičkom okruženju. Smatra da je prikaz odnosa između Ivana i vraga u djelu uvelike odvojen od stvarnosti.}}</ref> Također spominju da se slična božanska obilježja mogu zamijetiti između Stavrogina i Šatova u ''[[Bjesovi]]ma'' (1871. – 1872.), protagonista i Svidrigajlova u ''[[Zločin i kazna|Zločinu i kazni]]'' (1866.) te između protagonista i Nastasje Filipovne i Rogožina u ''[[Idiot (Fjodor Dostojevski)|Idiotu]]'' (1868. – 1869.).<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1347 |quote=Svoj stav argumentira uspoređujući likove u romanima Dostojevskoga. Primjerice, Berdjajev smatra da je Miškin, protagonist u ''Idiotu'' (Идиот, 1868.), pod utjecajem Nastasje Filipovne i Rogožina, a Raskoljnikov, protagonist u ''Zločinu i kazni'' (Преступление и наказание, 1866.) u sličnu je odnosu sa Svidrigajlovom. Tvrdi da su tajanstvene veze između Ivana u ''Braći Karamazovima'' i Smerdjakova te Stavrogina u ''Bjesovima'' (Бесы, 1872.) i Šatova božanske prirode.}}</ref> Među ostalim se autorima navode još i Gogolj, [[Aleksandar Sergejevič Puškin]] i [[Lav Nikolajevič Tolstoj]].<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1346 |quote=Berdjajev se osvrće na realizam Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga tvrdeći da je vrlo blizak njegovim filozofskim principima, pogotovo u obradi tema kao što su autonomija pojedinca i odnos čovječanstva s božanskim. To je posebno očito u kasnijem dijelu umjetničke karijere Dostojevskoga, koju Berdjajev naziva 'mističnim'. Ruski akademik tvrdi da realistički pravac, utjelovljen u djelima ključnih figura u ruskoj književnosti 19. stoljeća poput Aleksandra Puškina, Lava Tolstoja, Dostojevskoga i Gogolja, simboličan oblik umjtnosti koji povezuje dva svijeta.}}</ref> Akademik Ceylan Özdemir napisao je da „mistični realizam” nije sinonim magičnom realizmu, nego stil koji je prethodio njegovoj religijskoj strani.<ref>{{cite journal |last1=Özdemir |first1=Ceylan |title=Multidimensional view of magical realism in Russian literature |journal=World Languages, Cultures and Literatures |date=21 December 2023 |issue=37 |page=1347 |quote=Berdjajev tvrdi da način na koji se Dostojevski postavlja prema realizmu prethodi i utire put posebnoj književnoj kategoriji poznatoj kao mistični realizam povezivanjem opipljivoga i metafizičkoga. Iz te perspektive valja usporediti taj žanr i magični realizam. Duboki mistični temelji na kojima počiva Novalisovo poimanje magičnog idealizma igraju glavnu ulogu u žanru koji Berdjajev opisuje. S druge strane, Rohova nesklonost izrazu 'mistični' odvaja magični realizam dvadesetoga stoljeća od čiste religijske atmosfere, ako ne i u potpunosti. Međutim, kako je vjera u svete stvari uvelike utjecala na magični realizam, razumno je pretpostaviti da mistični realizam Berdjajeva i taj žanr imaju mnogo toga zajedničkog.}}</ref> U eseju ''Ruski magični realizam i Pelevin kao njegov nositelj'' Alexandra Berlina piše da je sedam godina prije nego što je Franz Roh osmislio pojam ''magischer Realismus'' [[Viktor Šklovski]] u eseju ''Umjetnost kao postupak; teorija proze'' (1918.) raspravljao o temi koja „nevjerojatno podsjeća” na to U tom se eseju mahom raspravlja o Tolstoju i njegovoj priči ''Holstomer'' (1896.) te „očuđenju poznatih predmeta” jer je pripovjedač konj.<ref>{{cite journal |last1=Berlina |first1=Alexandra |title=Russian Magical Realism and Pelevin as Its Exponent |journal=CLCWeb: Comparative Literature and Culture |date=2009 |volume=11 |issue=4 |pages=2 |doi=10.7771/1481-4374.1561 |quote=Ovaj je način pisanja iz 1925. nevjerojatno podsjeća na esej koji je na ruskome sedam godina prije napisao Viktor Šklovski – 'Isskustvo kak priem' ('Umjetnost kao postupak; teorija proze'): ostranenie ('očuđenje') pojam je Šklovskoga kojim se u umjetnosti nastoji nanovo iskusiti ono što se automatski prepoznaje u životu. U tom eseju Šklovski se mahom bavi Tolstojem: nazovemo li ga pretečom magičnog realizma, pojam bismo previše proširili, ali istoimeni lik (i djelomično pripovjedač) u njegovu ''Holstomeru'', konj koji ono što ljudi čine promatra s čuđenjem, ilustrira ključno obilježje Rohova ''magischer Realismusa''.|doi-access=free }}</ref> U članku „Magični realizam” iz 1932. [[Serge Charchoune]] komentira da se u svojem radu koristi simbolizmom, emocionalnom dubinom i zamućivanjem granice između stvarnosti i magije te da svim tim postupcima slijedi definiciju žanra magičnog realizma koju je odredio [[Edmond Jaloux]].<ref>{{cite journal |last1=Sharshun |first1=Sergey |title=Magicheskiy realizm |journal=Chisla |date=1932 |volume=6 |pages=229–231}}</ref> U odgovoru na taj članak kritičar [[Gleb Struve]] spomenuo je da njegova djela te djela [[Gaito Gazdanov|Gaita Gazdanova]], [[Irina Odojevceva|Irine Odojevceve]] i [[Nina Berberova|Nine Berberove]] „u biti ilustriraju magični realizam”.<ref>{{cite book |last1=Gleb |first1=Struve |title=Russian Literature in Exile |date=1956 |publisher=Izdatel'stvo imeni Chekhova. |location=New York}}</ref> ''[[Majstor i Margarita (roman)|Majstor i Margarita]]'', roman [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]], napisan između 1928. i 1940., a objavljen između 1966. i 1967., ''The Cambridge Companion to European Novelists'' iz 2012. proglasio je „jednim od velikih djela magičnog realizma” dodavši da stilski slijedi Puškina, Gogolja, Dostojevskoga i Tolstoja te da pokazuje kako se magični realizam drukčije razvijao od latinskoameričke tradicije.<ref>{{cite book |last1=Bell |first1=Michael |title=The Cambridge Companion to European Novelists |date=14 June 2012 |publisher=[[Cambridge University Press]] |location=Cambridge |isbn=9780521515047 |page=442 |quote=S druge strane, formalnije rečeno, Evanđelje, koje je samo po sebi jedno od velikih djela magičnog realizma, postaje sekularna priča, a ateistička moskva postaje mjesto nadnaravnih posredovanja. Da je takva inverzija učinjena s gledišta vjere, značenje bi bilo ograničenije i bez dubine. No Bulgakovljeva nadnaravnost književni je postupak kojim se priziva moć maštanja velikih ruskih romanopisaca: ne aludira se samo na Aleksandra Puškina, Nikolaja Gogolja, Dostojevskoga i Tolstoja; oni priči ulijevaju dodatnu energiju. Pomodnost magičnog realizma krajem dvadesetog stoljeća često se pripisuje Latinskoj Americi i tvrdi se da odražava osjetljivost koja prethodi modernome razdoblju. No djela kao što su ''Limeni bubanj'' i ''Majstor i Margarita'', koja su nastala mnogo prije latinskoameričke 'eksplozije' u šezdesetim godinama 20. stoljeća, upućuju na književne tradicije koje su tenatski u prednjem planu djela. Ustvari, magični realizam nije znak etnografske jedinstvenosti, nego literarnosti koja jasno naznačuje da djelo iznosi tvrdnje o istinitosti psihološkog ili mitskog poretka koji se ne može upisati u usko shvaćanje realizma. Pritom izraz 'magični realizam' jednako pretpostavlja vrstu realizma i odmak od njega, a u tom smislu upućuje na daljnju suvremenu fazu izvornih dijaloga realizma i romana koji su izrodili suvremeni roman.}}</ref> === Podrijetlo pojma === Pojam se prvi put pojavio u njemačkome jeziku kao ''magischer Realismus''. Godine 1925. njemački kritičar umjetnosti [[Franz Roh]] poslužio se tim pojmom u opisima slikarstvom nadahnuta stila poznata kao ''[[Neue Sachlichkeit]]'' (nova objektivnost),<ref>Slemon, Stephen. 1988. "[https://web.archive.org/web/20180425234831/https://www.artsrn.ualberta.ca/sslemon/slemon/canlit116-Magic(Slemon)%20(1).pdf Magic realism as post-colonial discourse]." ''[[Canadian Literature (journal)|Canadian Literature]]'' 116:9–24. {{doi|10.14288/cl.v0i116}}. Archived from the [https://www.artsrn.ualberta.ca/sslemon/slemon/canlit116-Magic(Slemon)%20(1).pdf original] on 2018-04-25. str. 9.</ref><ref>[[Franz Roh|Roh, Franz]]. 1925. ''Nach-Expressionismus. Magischer Realismus. Probleme der neuesten europäischen Malerei''. Leipzig: Klinkhardt & Biermann.</ref> odgovoru na [[ekspresionizam]] čiji je glavni predstavnik bio njemački ravnatelj muzeja [[Gustav Hartlaub]].<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|9–11}}<ref name="Guenther1995" />{{rp|33}} Roh je kao temeljne značajke magičnoga realizma izdvojio preciznost u detaljima, glatku fotografsku jasnoću i prikaze 'magične' naravi racionalnoga svijeta; odražavao je jezivu prirodu ljudi i suvremenoga tehnološkog okruženja.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|9–10}} Također je izjavio da je magični realizam povezan s [[nadrealizam|nadrealizmom]], ali opet odvojen od njega; napisao je da se magični realizam posvećuje materijalnim objektima i ''stvarnom postojanju'' stvari u svijetu, a nadrealizam apstraktnijem prikazu stvarnosti utemeljenu na psihologiji i podsvijesti.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{rp|12}} Njemačke slike magičnoga realizma utjecale su na talijanskoga pisca [[Massimo Bontempelli|Massima Bontemepellija]], za kojega se tvrdi da je prva osoba koja je pretočila obilježja magičnoga realizma u književnost u nastojanju da zahvati fantastičnu i tajanstvenu prirodu stvarnosti. Godine 1926. osnovao je ''900. Novecento'', časopis posvećen tom žanru, a njegovi su tekstovi nadahnuli belgijske magične realiste [[Johan Daisne|Johana Daisnea]] i [[Hubert Lampo|Huberta Lampoa]].<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|13–14}} Rohov je magični realizam također utjecao na pisce u Latinskoj Americi, gdje je 1927. pojam preveden kao ''realismo mágico''. Venezuelanski književnik [[Arturo Uslar-Pietri]], koji je poznavao Bontempellija, dvadesetih i tridesetih je godina 20. stoljeća pisao utjecajne kratke priče u žanru magičnoga realizma u kojima se posvećivao tajanstvenosti i stvarnosti ljudskoga života.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|14–15}} [[Luis Leal]] izjavio je da je Uslar Pietri vjerojatno prva osoba koja je upotrijebila izraz ''realismo mágico'' u književnosti, i to 1948.<ref>Leal, Luis. "Magical Realism in Spanish America." In ''MR: Theory, History, Community''. str. 120.</ref> Postoje dokazi da se meksička književnica [[Elena Garro]] služila istim pojmom u opisu djela [[E. T. A. Hoffmanna]], no vlastita djela nije svrstavala u taj žanr.<ref>Lopátegui, Patricia Rosas. 2006. ''El asesinato de Elena Garro''. México: [[Librería Porrúa|Porrúa]].</ref> Godine 1949. kubanski pisac [[Alejo Carpentier]], koji je odbacio Rohov magični realizam nazvavši ga pretencioznim, osmislio je povezani pojam ''lo real maravilloso'' (čudesni realizam).<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|14}} Maggie Ann Bowers komentirala je da književnost i umjetnost čudesnog realizma iskazuju „naočigled suprotstavljen odnos pragmatična, praktična i opipljiva pristupa stvarnosti te prihvaćanja magije i praznovjerja” na sjecištu različitih kultura.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|2–3}} Pojmom magičnog realizma poslije se opisivao jeziv realizam američkih slikara kao što su [[Ivan Albright]], [[Peter Blume]], [[Paul Cadmus]], [[Gray Foy]], [[George Tooker]], [[Brian Connelly]] i [[Henry Koerner]], koji su stvarali u četrdesetim i pedesetim godinama 20. stoljeća. Međutim, za razliku od načina na koji se primjenjuje u književnosti, magični realizam u umjetnosti nerijetko ne sadrži očite fantastična ili magična obilježja, nego svakidašnje predmete i događaje prikazuje iznimno realistično i često tajanstveno.<ref name="Guenther1995" /> === Počeci === Književni magični realizam prvi se put pojavio u Latinskoj Americi. Pisci su često putovali iz svojih država u europska središta kulture kao što su Pariz i Berlin te su ih nadahnjivali tadašnji umjetnički pokreti.<ref name="Faris, Wendy B pp. 3-4"/><ref name=":2" /> Na kubanskog pisca [[Alejo Carpentier|Aleja Carpentiera]] i venezuelanskog pisca [[Arturo Uslar-Pietri|Artura Uslar-Pietrija]] snažno su utjecali europski umjetnički pravci poput nadrealizma dok su tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća prebivali u Parizu.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> Ključan događaj koji je povezao slikarski i književni magični realizam zbio se 1927., kad je [[José Ortega y Gasset]], osnivač časopisa ''Revista de Occidente'' i ključna književna ličnost, objavio prijevod knjige Franza Roha na španjolskome jeziku. Obilježja magičnog realizma „već su se za godinu dana primjenjivala na prozu europskih autora u književnim krugovima u Buenos Airesu”.<ref name="Guenther1995" />{{rp|61}} Između 1935. i 1950. u latinskoameričkoj književnosti pojavili su se preteče magičnog realizma, među kojima su<ref name="jstor.org" /> [[Jorge Luis Borges]] i njegova zbirka kratkih priča ''[[Opća povijest gadosti]]'' (iz 1935.).<ref name="jstor.org"/> Roman ''[[Kraljevstvo ovoga svijeta]]'' Aleja Carpentiera (iz 1949.) često se naziva važnim djelom koje je najavilo magični realizam, koji je naposljetku utjelovljen u romanu ''[[Sto godina samoće]]'' [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcíje Márqueza]] (iz 1967.).<ref>Stephen M. Hart, Wen-chin Ouyang, ''A Companion to Magical Realism'' Boydell & Brewer 2005, str. 3</ref> García Márquez izjavio je da ga je nadahnula ''[[Preobrazba (Kafka)|Preobrazba]]'' [[Franz Kafka|Franza Kafke]]: „Prva me rečenica zamalo izbacila iz kreveta. Počinje ovako: 'Kada se Gregor Samsa jednog jutra probudio nakon nemirnih snova, primijetio je da se u krevetu bio pretvorio u golemog kukca.' Kad sam pročitao tu rečenicu, pomislio sam da ne poznajem nikoga komu bi bilo dopušteno pisati takve stvari. Da sam znao, davno bih počeo pisati.” Dodao je i da su ga inspirirale bajke koje mu je pričala baka: „Govorila mi je o stvarima koje su mi zvučale nadnaravno i fantastično, ali je govorila o njima potpuno prirodno. Dok je pričala bajke, uopće nije mijenjala izraz lica, što je iznenadilo svakoga. Kad sam prije pokušavao napisati ''Sto godina samoće'', pokušao sam ispričati priču, ali nisam vjerovao u nju. Postalo mi je jasno da moram i sam vjerovati u nju i napisati je s istim izrazom lica kakav je imala moja baka kad ih je pričala: trebam biti bezizražajan.”<ref>{{Cite news |last=Stone |first=Peter |date=1981 |title=Gabriel García Márquez, The Art of Fiction No. 69 |work=[[The Paris Review]] |url=https://www.theparisreview.org/interviews/3196/the-art-of-fiction-no-69-gabriel-garcia-marquez}}</ref> Teorija magičnog realizma u likovnoj umjetnosti uvelike je utjecala na europsku i latinskoameričku književnost. [[Massimo Bontempelli]] smatrao je da se knjiženošću može stvoriti kolektivna svijet, i to „otvaranjem novih mističnih i magičnih pogleda na stvarnost”. Svojim je djelima tako nastojao nadahnuti talijanski narod za vrijeme [[fašizam|fašizma]].<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> Uslar-Pietri usko je bio povezan s Rohovim pojmom magičnog realizma i poznavao je Bontempellija. No umjesto da slijedi Carpentierov „(latinsko)američki čudesni realizam”, u svojim je tekstovima isticao „tajanstvenosti ljudskih bića koja žive okružena stvarnošću života”. Smatrao je da je magični realizam nastavak [[avangarda|avangardnih]], modernističkih i eksperimentalnih književnih djela koja su nastajala u Latinskoj Americi.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> == Obilježja == Dolje navedena obilježja nisu jednako zastupljena u djelima magičnog realizma; svaki je tekst drukčiji. Međutim, precizno određuju što se sve može naći u književnim djelima toga žanra. === Obilježja fantastičnog realizma=== U žanru magičnog realizma fantastični se događaji odvijaju u inače realističnom kontekstu. Bajke, narodne priče i mitovi postaju relevantni u suvremenom društvu. Fantastične osobine pridane likovima, kao što su [[levitacija]], [[telepatija]] i [[telekineza]], pomažu obuhvatiti suvremenu političku stvarnost [[fantazmagorija|fantazmagorične]] naravi.<ref>''The Concise Oxford Dictionary of Literary Terms'' (3rd ed.). [[Oxford University Press]]. 2008.</ref> === Smještenost u stvarni svijet === Prisutnost fantastičnih elemenata u svakidašnjem svijetu temelj je magičnoga realizma. Pisci ne izmišljaju nove svjetove, nego otkrivaju magično u postojećem svijetu; primjer takva postupka vidljiv je u romanu ''[[Sto godina samoće]]'' [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcíje Márqueza]]. U djelima toga žanra ono nadnaravno postaje dio prirodnoga, poznatoga svijeta.<ref name=":0">Zlotchew, Clark. 2007. ''Varieties of Magical Realism.'' New Jersey: Academic Press ENE.</ref>{{Rp|15}} Ključno je to što likovi u djelima tog žanra smatraju da ono što bi se inače smatralo nadnaravnim ili čak jezivim (npr. anđelov pad s neba) nije ništa neuobičajeno. === Autorova šutnja === Autorova šutnja odnosi se na „namjerno suzdržavanje od dijeljenja informacija i objašnjenja o zbunjujućem izmišljenom svijetu”.<ref name=":1">Chanady, Amaryll Beatrice. 1985. ''Magical Realism and the Fantastic: Resolved versus Unresolved Antinomy''. New York: [[Garland Publishing, Inc.|Garland Publishing Inc.]]</ref>{{Rp|16}} Pripovjedač je ravnodušan, što pogotovo dolazi do izražaja kad ne objašnjava fantastične zgode. Priča se razvija „logično i precizno”, kao da se ne događa ništa neuobičajeno.<ref name="jstor.org">{{cite journal |last1=Flores |first1=Angel |title=Magical Realism in Spanish American Fiction |journal=Hispania |date=May 1955 |volume=38 |issue=2 |pages=187–192 |doi=10.2307/335812 |jstor=335812}}</ref><ref name=":1" />{{Rp|30}} Magični događaji prikazuju se kao svakodnevna zbivanja; čitatelj se potiče da ono čudesno doživljava kao normalno i uobičajeno.<ref name="Bowers25-27">Bowers, Maggie A. 2004. ''Magic(al) Realism''. New York: Routledge. Print. pp. 25–27.</ref> === Obilje === U eseju „Barok i čudesno stvarno” kubanski pisac [[Alejo Carpentier]] određuje [[barok]] kao manjak praznine, otklon od strukture i pravila te „izvanredno” obilje detalja koji ošamućuju; kao suprotnost tomu navodi [[Piet Mondrian|Pieta Mondriana]]. Carpentier tvrdi da je barok slojevitost elemenata, što se lako prenosi u postkolonijalno i transkulturno latinskoameričko ozračje kojemu daje istaknuto mjesto u romanu ''[[Kraljevstvo ovoga svijeta]]''. Izjavio je da je Amerika „kontinent simbioze, mutacija&nbsp;... ''[[mestizaje]]'', koji stvara barok”,<ref name=":2" /> što uočava u iskićenim astečkim hramovima i pjesništvu na jeziku [[Nahua|nahuatl]]. Dodao je da među izmiješanim narodima nastaje ono „čudesno stvarno”, ali naglašava da čudesno ne znači lijepo i ugodno, nego izvanredno, neobično i izvrsno. Zaključio je da se tom izgradnjom slojeva, obuhvaćenom latinskoameričkom vrstom romana, nastoji „prevesti širinu Amerike”.<ref name=":2">Carpentier, Alejo. 1975. "The Baroque and the Marvelous Real". In ''Magical Realism: Theory, History, Community''.</ref>{{Rp|107}} === Hibridnost === Priče u djelima magičnog realizma uglavnom se odvijaju u hibridnim slojevima stvarnosti, u „neskladnim arenama suprotnosti kao što su gradsko i seosko, zapadno i urođeno”.<ref name="Post Colonial Studies at Emory">{{cite web |url = http://www.english.emory.edu/Bahri/MagicalRealism.html |title = Post Colonial Studies at Emory |year = 1998 |access-date = June 18, 2009 |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20090620034827/http://www.english.emory.edu/Bahri/MagicalRealism.html |archive-date = June 20, 2009 }}</ref><ref name="Daniel, Lee A 1982">{{cite journal |last1=Daniel |first1=Lee A. |title=Realismo Mágico: True Realism with a Pinch of Magic |journal=The South Central Bulletin |date=1982 |volume=42 |issue=4 |pages=129–130 |doi=10.2307/3188273 |jstor=3188273}}</ref> === Metafikcija === Ovo se obilježje odnosi na čitateljevu ulogu u književnosti. Zbog višestrukih slojeva stvarnosti i odnosa sa svijetom čitatelja posvećeno je utjecaju fikcije na stvarnost, stvarnosti na fikciju i čitateljevu ulogu u svemu tome, zbog čega poziva na društvenu ili političku kritiku. Riječ je o sredstvu bitnu za povezanu i učestalu pojavu u žanru magičnog realizma: [[tekstualnost]]. Taj pojam određuju dva uvjeta: zamišljeni čitatelj ulazi u priču unutar priče dok je čita i time postaje svjestan svoje čitateljske uloge. S druge strane, svijet teksta prelazi u čitateljev (stvarni) svijet. Razum bi onemogućio taj proces, ali „magija” ga omogućuje.<ref name=":3">Thiem, Jon. "The Textualization of the Reader in Magical Realist Fiction". Magical Realism: Theory, History, Community, edited by Lois Parkinson Zamora and Wendy B. Faris, New York, USA: Duke University Press, 1995, str. 235-248. https://doi.org/10.1515/9780822397212-014</ref> === Veća svijest o tajanstvenosti === Književnost magičnoga realizma uglavnom izostavlja objašnjenja o onome magičnom ili zamućuje neke dijelove priče, što zbunjuje i stvara misteriozan ugođaj.<ref>{{Cite web |title=An Introduction to Magical Realism {{!}} Dr. Philip Irving Mitchell {{!}} Dallas Baptist University |url=https://www.dbu.edu/mitchell/post-colonial-resources/magical.html |access-date=2024-01-12 |website=www.dbu.edu}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021 |title=How to Write Magical Realism |url=https://www.masterclass.com/articles/how-to-write-magical-realism}}</ref> Primjerice, kad čita ''Sto godina samoće'', čitatelj treba zaboraviti očekivane književne postupke kao što su kontekstualizacija likova, razvoj priče, linearno vrijeme radnje, znanstvene činjenice itd. i nastojati težiti k stanju veće svijesti o povezanim stvarima u životu ili skrivenim značenjima kako bi mu knjiga počela imati smisla. [[Luis Leal]] opisao je taj osjećaj rekavši da valja „uhvatiti misterij koji diše onkraj stvari”<ref>Leal, Luis. "Magical Realism in Spanish American Literature". In ''MR: Theory, History, Community''</ref> i komentirao je da pisac mora izoštriti svoja osjetila do krajnjih granica kako bi obuhvatio sve razine stvarnosti, a naročito onu koja pokriva misterije.<ref>Carpentier, Alej. "On the Marvelous Real in America". Introduction in ''[[The Kingdom of This World|The Kingdom of this World]]''.</ref> === Politička kritika === Magični realizam „implicitno kritizira društvo, pogotovo elitu”.<ref>{{cite web |publisher = University of Texas Press |url = http://www-english.tamu.edu/pers/fac/andreadis/474H_ahapw/Definition_Magic.Realism.html |title = Twentieth-Century Spanish American Literature |year = 194 |access-date = June 18, 2009 |url-status = dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20090227034359/http://www-english.tamu.edu/pers/fac/andreadis/474H_ahapw/Definition_Magic.Realism.html |archive-date = February 27, 2009 }}</ref> Posebice kad je riječ o Latinskoj Americi, žanr se odvaja od „privilegiranih središta književnosti”.<ref name=":4">D'haen, Theo. "Magical realism and postmodernism: decentering privileged centers". In ''Magical Realism: Theory, History, Community''.</ref> Taj oblik književnosti ponajprije je posvećen i govori o onima koji su „izvan središta” – o osobama koje su marginalizirane u geografskom, društvenom i gospodarskom kontekstu. Stoga „alternativni svijet” magičnog realizma nastoji ispraviti stvarnost ukorijenjenih stavova (npr. realizam, [[naturalizam]], [[modernizam]]). Tekstovi magičnoga realizma zato su subverzivni – suprotstavljaju se dominantnim silama u društvu. S druge strane, osobe među dominantnim silama u društvu mogu se okoristiti magičnim realizmom kako bi se odvojili od svojeg „diskursa moći”.<ref name=":4" />{{Rp|195}} Theo D'haen tu promjenu stava naziva „decentriranjem”. U doktorskoj disertaciji ''Magical Insurrections: Cultural Resistance and the Magic Realist Novel in Latin America'', ([[University of Essex]], 1996.) [[William Spindler]] tvrdi da je u latinskoameričkim romanima tog žanra prisutna tema kulturnog otpora,<ref name="Spindler">{{Cite thesis |last=Spindler |first=William |title=Magical Insurrections: Cultural Resistance and the Magic Realist Novel in Latin America |date=January 1996 |degree=doctoral |publisher=University of Essex |url=https://repository.essex.ac.uk/40531/ |language=en}}</ref> koji [[popularna kultura]] podupire time što se suprotstavlja hegemoniji. U osvrtu na roman ''[[Kronika najavljene smrti]]'' Garcíje Márqueza [[Salman Rushdie]] napisao je da se zahvaljujući formalnom eksperimentu magičnog realizma političke ideje mogu izraziti onako kako možda nije moguće u prethodno uspostavljenim književnim žanrovima:<ref>{{cite web|last1=Juul|first1=Jesper|title=Are Game Experiments Apolitical? Avant-garde and Magic Realism|url=https://www.jesperjuul.net/ludologist/2014/08/13/are-game-experiments-apolitical/|website=The Ludologist|access-date=4 July 2017|date=13 August 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180425234831/https://www.jesperjuul.net/ludologist/2014/08/13/are-game-experiments-apolitical/|archive-date=25 April 2018}}</ref> {{blockquote|„El realismo mágico”, magični realizam, barem onaj koji nailazimo u Márqueza, razvio se iz nadrealizma koji prikazuje stvarnu svijest trećega svijeta. Bavi se onim što je [[V. S. Naipaul|Naipaul]] nazvao „napola oblikovanim” društvima, u kojima se ono prastaro bori protiv odvratno novoga, u kojima su javna korupcija i privatna patnja nekako upadljivije i žešće nego na tzv. sjeveru, gdje su stoljeća bogatstva i moći oblikovala slojeve i njima prekrila površinu onoga što se doista događa. U Márquezovim djelima, kao i u svijetu koji opisuje, stalno se zbivaju nemoguće stvari, i to uistinu vjerodostojno, na otvorenome, ispod podnevnoga sunca.<ref>{{cite book|last1=Rushdie|first1=Salman|title=Imaginary Homelands: Essays and Criticism 1981–1991|date=1991|publisher=Granta Books|location=London|isbn=978-0-670-83952-0}}</ref>}} == Glavne teme u kritici == === Nejasne definicije === Meksički kritičar Luis Leal probleme u definiranju magičnog realizma sažeo je napisavši: „Ako ga možete objasniti, onda to nije magični realizam.”<ref>García, ''Leal'', str. 127–28</ref> Ponudio je vlastitu definiciju izjavivši: „Ne razmišljajući o pojmu magičnoga realizma, svaki pisac izražava stvarnost koju primjećuje u ljudima. U mojim je očima magični realizam stav likova u romanu naspram svijeta” ili prirode. Uslar-Pietri o magičnom je realizmu rekao ovo: „[Č]ovjek kao misterij okružen realističnim činjenicama. Pjesničko predviđanje ili pjesničko odbacivanje stvarnosti. To je ono što bi se, s obzirom na to da drugoga imena nema, moglo nazvati magičnim realizmom.”<ref>[[Arturo Uslar Pietri|Pietri, Arturo Uslar]]. 1949. ''Letras y hombres de Venezuela''. Mexico City: [[Fondo de Cultura Económica|Fondo de Cultura Economica]]. p. 161.</ref> === Zapadnjačko i urođeničko poimanje svijeta === Kritičko poimanje magičnog realizma kao sukoba stvarnosti i nenormalnosti izvire iz odvojenosti zapadnjačkih čitatelja od [[mitologija|mitologije]], korijena magičnog realizma koji je mnogo bliži nezapadnjačkim kulturama.<ref name="Faris, Wendy B pp. 3-4">Faris, Wendy B., and Zamora, Lois Parkinson. "Introduction". In ''Magical Realism: Theory, History, Community''.</ref>{{Rp|3–4}} Magični realizam zbunjuje čitatelje na zapadu zbog „shvaćanja stvarnosti” u tekstu; taj žanr ne objašnjava stvarnost oslanjajući se na prirodne zakone, što je slučaj u tipičnim zapadnjačkim tekstovima, nego stvara stvarnost „u kojoj se odnosi među zbivanjima, likovima te mjestima i vremenima radnje ne mogu temeljiti na onima u stvarnome svijetu i opravdavati njima, odnosno ne mogu se oslanjati na to kako će ih prihvatiti buržujski mentalitet.”<ref>Angel Flores, quoted in {{cite journal|last=Simpkins|first=Scott|title=Magical Strategies: The Supplement of Realism|journal=Twentieth Century Literature|volume=34|number=2|pages=140–154|year=1988|doi=10.2307/441074|jstor=441074}} str. 142.</ref> Gvatemalski književnik [[William Spindler]] u svojem članku „Magic realism: A Typology”,<ref>Spindler, William (1993). "Magic realism: A Typology". ''Forum for Modern Language Studies'' 39(1). https://leftychan.net/edu/src/1608528039596.pdf</ref> spominje da postoje tri vrste magičnoga realizma premda to ne znači da se međusobno isključuju:<ref>Cited in {{cite conference|title=''Ceremony'': A Case Study in Literary Anthropology |pages=9–15 |last=Aniballi |first=Francesca |book-title=Diverse Engagement: Drawing in the Margins |editor1-first=Matthew |editor1-last=French |editor2-first=Simon |editor2-last=Jackson |editor3-first=Elina |editor3-last=Jokisuu |conference=Proceedings of the University of Cambridge Interdisciplinary Graduate Conference |date=June 2010 |location=Cambridge, United Kingdom |url=http://www.dspace.cam.ac.uk/bitstream/1810/225960/3/French,%20M.,%20Jackson,%20S.%20Jokisuu,%20E.%20(2010)%20'Diverse%20Engagement%20-%20Drawing%20in%20the%20Margins'%20online%20edition-3.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119235615/http://www.dspace.cam.ac.uk/bitstream/1810/225960/3/French,%20M.,%20Jackson,%20S.%20Jokisuu,%20E.%20(2010)%20'Diverse%20Engagement%20-%20Drawing%20in%20the%20Margins'%20online%20edition-3.pdf |archive-date=2012-01-19 |access-date=2024-01-11}}</ref> * europski „metafizički” magični realizam, koji obilježava otuđenost i ono jezivo; taj stil oprimjeruje Kafkina fikcija; * „[[ontologija|ontološki]]” magični realizam, u kojem se neobjašnjiva zbivanja iznose činjenično, bez čuđenja; * „[[antropologija|antropološki]]” magični realizam, u kojem se urođeničko poimanje svijeta smješta uza zapadnjačko racionalno poimanje svijeta. Spindlerova je tipologija magičnoga realizma izvrgnuta kritici kao:<ref>Connell, Liam. 1998. "Discarding Magic Realism: Modernism, Anthropology, and Critical Practice". ''ARIEL'' 29(2):95–110.</ref> {{blockquote|[P]okušaj kategorizacije kojom se nastoji odrediti magični realizam kao projekt specifičan za kulturu, pri čemu se čitateljima određuju ona (nesuvremena) društva u kojima mitovi i magija opstaju do danas i za koja bi se moglo očekivati da će njegovati magični realizam. Ta analiza nije bez zamjerke. [...] [M]oguće je zamisliti slučajeve u kojima oba oblika znanja supostoje.}} ===''Lo real maravilloso''=== [[Alejo Carpentier]] osmislio je pojam {{lang|es|lo real maravilloso}} („čudesno stvarno”) i uvrstio ga je u prolog svojeg romana ''[[Kraljevstvo ovoga svijeta]]'' (1949.). Međutim, postoje nesuglasice oko toga pripadaju li njegova djela žanru magičnog realizma ili ga je njima tek najavio i nadahnuo. Maggie Bowers tvrdi da se naširoko smatra pretečom latinskoameričkoga magičnog realizma (kao romanopisac i kritičar),<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> za koji je izjavila da prikazuje viši oblik stvarnosti u kojem se mogu pojaviti elementi čudesnoga, koji pritom ne djeluju neprirodno ili usiljeno. Spomenula je i da je Carpentier, odvojivši se od Rohova slikarskog magičnog realizma, nastojao pokazati kako su nevjerojatne i čudesne stvari, u skladu s latinskoameričkom raznolikom poviješću, geografijom, demografijom, politikom, mitologijom i religijom, zapravo moguće.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> K tomu, Carpentier govori da Latinska Amerika obiluje čudesima te da se „samim pisanjem o tom prostoru automatski stvara književnost čudesne stvarnosti”.<ref name=":0" /> [[Slika:Alejocarpentier.jpg|thumb|upright|right|Alejo Carpentier]] „Čudesno” se može pomiješati s magičnim realizmom jer oba oblika uvode nadnaravne pojave i događaje koji ne iznenađuju implicitnog autora. U obama se oblicima ti magični događaji očekuju i prihvaćaju kao svakidašnji. Međutim, čudesni svijet jest svijet jedne dimenzije. Implicitni autor vjeruje da se ondje može dogoditi bilo što jer je cijeli svijet ionako pun nadnaravnih bića i situacija. Bajke dobro ilustriraju čudesnu književnost. U određivanju čudesnoga važnu ulogu igra svijest čitatelja o tome da je taj izmišljeni svijet drukčiji od svijeta u kojem se nalaze. „Čudesni” svijet jedne dimenzije razlikuje se od dvodimenzijskog svijeta magičnog realizma jer se u potonjem slučaju nadnaravni svijet spaja s prirodnim, poznatim svijetom (i tako nastaje spoj ''dvaju'' slojeva stvarnosti – dvodimenzionalnost).<ref name=":0" />{{Rp|15}} Premda se pojmovi magičnog realizma i čudesnog stvarnog katkad rabe kao sinonimi, ključna je razlika u tome čemu se pridaje pozornost u djelu.<ref name=":0" />{{Rp|11}} Kritičar Luis Leal smatra da je Carpentier idejni začetnik magičnog realizma odnoseći se pritom na njegova kritička djela; napisao je da je „[p]ostojanje čudesnog stvarnog ono što je začelo književnost magičnog realizma, koji neki kritičari smatraju ''pravom'' američkom književnošću”.<ref>Leal, Luis. "Magical Realism in Spanish America". In ''MR: Theory, History, Community''. str. 122</ref> Na temelju toga može se izvesti zaključak da je Carpentierovo ''čudesno stvarno'' odvojeno od magičnoga realizma po tome što se odnosi upravo na američki kontinent.<ref name="Daniel, Lee A 1982"/> Lee A. Daniel u skladu s time razvrstava Carpentierove kritičare u tri kategorije: one koji ga ne smatraju pripadnikom pokreta magičnog realizma ni u kojem obliku (Ángel Flores), one koji ga nazivaju književnikom magičnog realizma, ali pritom ne spominju njegov pojam ''čudesnog stvarnog'' (Gómez Gil, Jean Franco, Carlos Fuentes), i one koji se u opisu njegova književnoga rada služe obama pojmovima kao sinonimima (Fernando Alegria, Luis Leal, Emir Rodriguez Monegal).<ref name="Daniel, Lee A 1982"/> === Isključiva povezanost s Latinskom Amerikom === Ángel Flores tvrdi da je magični realizam međunarodni proizvod, ali da mu je podrijetlo latinskoameričko. Dodao je da je „magični realizam nastavak romantičke realističke struje u književnosti na španjolskome jeziku i ostalim podudarnim europskim književnostima”.<ref>Flores, Angel. "Magical Realism in Spanish America". In ''MR: Theory, History, Community''.</ref> Književni kritičari nisu usuglašeni oko toga je li magični realizam latinskoameričkog podrijetla ili globalni ostvaraj [[postmoderna|postmodernoga]] svijeta.<ref name="Faris, Wendy B pp. 3-4" /> Guenther je izjavio: „Pustimo pretpostavke, [magični realizam] prvo je prihvatila latinskoamerička književna kritika, a potom su ga prijevodi i književna prisvajanja izmijenili.”<ref name="Guenther1995" />{{rp|61}} Magični realizam postao je međunarodna pojava: među predstavnike toga žanra ubraja se mnogo književnika koji nisu podrijetlom iz Latinske Amerike i brojni smatraju da je žanr u međuvremenu doista postao međunarodni proizvod.<ref name="Faris, Wendy B pp. 3-4" />{{Rp|4, 8}} === Postmoderna === Pojedini književni kritičari nastojali su povezati magični realizam s [[postmoderna|postmodernom]]. Belgijski kritičar Theo D'haen u svojem eseju „Magical Realism and Postmodernism” tvrdi da se, iako se književnici kao što su [[Günter Grass]], [[Thomas Bernhard]], [[Peter Handke]], [[Italo Calvino]], [[John Fowles]], [[Angela Carter]], [[John Banville]], [[Michel Tournier]], [[Willem Brakman]] i [[Louis Ferron]] općenito mogu smatrati postmodernim autorima, „isto se tako mogu ubrojiti&nbsp;... među [književnike] magičnoga realizma”.<ref>D'haen, Theo L. "Magical realism and postmodernism". In ''MR: Theory, History, Community''. str. 193</ref> Među osobinama koje se uglavnom pripisuju postmoderni, ali koje se također mogu pripisati književnomu magičnom realizmu, jesu „[[samoreferiranje]], metafikcija, [[eklekticizam]], redundantnost, mnogostrukost, diskontinuitet, [[intertekstualnost]], [[parodija]], nestajanje lika i pripovjedne instance, brisanje granica i destabilizacija čitatelja”.<ref>D'haen, Theo L. "Magical realism and postmodernism". In ''MR: Theory, History, Community''. str. 192–93. D'haen navodi brojna djela koja prikazuju te osobine.</ref> Magični realizam i postmodernu također povezuje postkolonijalni diskurs, u kojem se skokovi povezani s vremenom i fokalnom točkom ne mogu objasniti znanstveno, nego posredovanjem magije, tekstualizacijom (čitatelja) i metafikcijom. Ta se dva pojma katkad smatraju prilično sličnima kad je riječ o stavovima prema čitateljima. Književna djela magičnog realizma ne nastoje udovoljiti željama prominentne, nego sofisticirane čitateljske publike koja može primijetiti „suptilnosti” u tekstu.<ref name="jstor.org"/> Premda postmodernistički književnici nisu skloni eskapističkim žanrovima (kao što su fantastika, priče o duhovima i kriminalistička djela), neraskidivo su povezani s njima uzme li se u obzir čitateljstvo. Postmodernistička književnost može se podijeliti dvojako: na tržišno uspješnu pomodnu fikciju i na filozofska djela namijenjena intelektualnim čitateljskim krugovima. Nakon samo jednog čitanja prve vrste tekstova čitatelji će ili iskriviti ili umanjiti smisao djela. Implicitni čitatelj – kao npr. Aureliano iz ''Sto godina samoće'' – talac je kojim se pisac služi kako bi iskazao tjeskobu koja izvire iz neznanja tko čita djelo i koliko pomno te činjenice da pisac uvijek ovisi o potrebama i željama čitatelja (tržišta).<ref name=":3" /> Književnici magičnoga realizma s teškoćom pokušava uravnotežiti prodajnu privlačnost djela s intelektualnim integritetom. Wendy Faris, u raspravi o magičnom realizmu kao suvremenoj pojavi koja napušta modernu i priklanja se postmoderni, kaže: „Fikcija magičnog realizma doista djeluje mlađe i popularnije od modernističkih djela koja su joj prethodila jer svojim jednosmjernim fabulama često (ali ne i uvijek) udovoljava našoj prirodnoj potrebi da saznamo što slijedi. Zato zna biti više namijenjena čitalačkoj zabavi.”<ref>Faris, Wendy. "Scheherezade's Children: Magical Realism and Postmodern Fiction". In ''MR: Theory, History, Community''. str. 163.</ref> == Usporedbe s povezanim žanrovima == === Realizam === [[Realizam (književnost)|Realizmom]] se u književnosti pokušava prikazati stvarni život; roman se ne oslanja samo na ono što prikazuje nego i na to kako to prikazuje. Djela realizma uspostavljaju okvir koji omogućuje čitatelju da oblikuje svijet koristeći se onime što život čini onim što jest. Magični realizam „oslanja se na prikaze stvarnih, izmišljenih ili magičnih elemenata kao da su stvarni. Oslanja se na realizam, ali tek toliko da može proširiti granice stvarnoga onoliko koliko je prihvatljivo.”<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{Rp|22}} Književni teoretičar Kornelije Kvas napisao je: „[U] djelima magičnog realizma stvara se izmišljeni svijet blizak stvarnosti koji određuje velika zastupljenost neobičnog i fantastičnog, a čime se, između ostalog, nastoji istaknuti proturječnosti i mane društva. Prisutnost fantastičnog ne krši očitu suvislost djela tipičnih za tradicionalnu književnost realizma. Elementi fantastičnog (magičnog) prikazuju se kao svakidašnje pojave, spašavaju ono ljudsko suočeno s napadima konformizma, zla i totalitarizma. K tomu, u magičnom realizmu pripovijedanje je objektivno i tipično za tradicionalni realizam iz 19. stoljeća.”<ref>{{Cite book|title=The Boundaries of Realism in World Literature|last=Kvas|first=Kornelije|publisher=Lexington Books|year=2019|isbn=978-1-7936-0910-6|location=Lanham, Boulder, New York, London|pages=29}}</ref> Rohovo razlikovanje ekspresionizma i postekspresionizma, opisano u tekstu ''German Art in the 20th Century'', može se primijeniti i u usporedbi realizma i magičnog realizma. Realizam se povezuje s pojmovima kao što su „povijest”, „[[mimeza]]”, „upoznavanje”, „empirizam i logika”, „pripovijedanje”, „reduktivni naturalizam / naturalizam vođen završetkom” te „racionalizacija / uzrok i posljedica”.<ref name="Simpkins, Scott 1988">{{cite journal |last1=Simpkins |first1=Scott |title=Magical Strategies: The Supplement of Realism |journal=Twentieth Century Literature |date=1988 |volume=34 |issue=2 |pages=140–154 |doi=10.2307/441074 |jstor=441074}}</ref> S druge strane, magični realizam obuhvaća pojmove kao što su „mit / legenda”, „fantastično / nadomjestak”, „očuđenje”, „misticizam / magija”, „metanaracija”, „prostrani / otvoreni romantizam” te „mašta / obrnuta vještina”.<ref name="Simpkins, Scott 1988"/> === Nadrealizam === [[Nadrealizam]] se često pomiješa s magičnim realizmom jer oba žanra istražuju nelogične i nerealistične karakteristike ljudskosti i postojanja. Rohov pojam magičnog realizma povijesno je čvrsto povezan s nadrealizmom te posljedičnim utjecajem na Carpentierovu čudesnu stvarnost. Međutim, ipak se razlikuju po važnim obilježjima. Nadrealizam „je najviše odvojen od magičnog realizma po tome što ne istražuje materijalnu stvarnost, nego maštu i um te umjetnošću pokušava izraziti 'unutrašnji život' i psihologiju ljudi”. Nastoji iskazati podsvjesno, nesvjesno, potisnuto i neizrecivo. Magični realizam, s druge strane, rijetko prikazuje ono izvanredno u obliku snova ili psiholoških iskustava. „Kad bi se to učinilo,” izjavila je Bowers, „magija bi se premjestila iz poznate materijalne stvarnosti i uvrstila u neshvaćeni svijet mašte. Običnost magije magičnog realizma ovisi o svojem prihvaćenom i neupitnom položaju u opipljivoj i materijalnoj stvarnosti.”<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{Rp|22–4}} === Fabulizam === Fabulizam se odnosi na basne, parabole i mitove te se u suvremenom kontekstu rabi kao pojam kojim se opisuju književnici čija djela spadaju u magični realizam ili su mu bliska. Premda se tim pojmom nerijetko određuju djela magičnog realizma, fabulizam u stvarnost prenosi elemente fantastike te u njemu mitovi i basne služe kritici vanjskoga svijeta i iznošenju alegorijskih tumačenja. [[Bruno Bettelheim]], austrijsko-američki dječji psiholog, izjavio je da bajke imaju psihološku korist. Omogućuju lakše razumijevanje i prihvaćanje teških činjenica prevođenjem traume u drugi kontekst. Dodao je i da tama i etika u tradicionalnim bajkama, pretvorene u simbole, pomažu djeci da se nose s pitanjima straha. Fabulizam pomaže prevladati te složene osjećaje i „pretočiti u stvarnost ono što je inače prolazno ili neizrecivo u pokušajima&nbsp;... razumijevanja stvari o kojima najteže progovaramo: o gubitku voljenih osoba, ljubavi, promjeni.”<ref>{{cite web |last1=Haggard |first1=Kit |title=How a queer fabulism came to dominate contemporary women's writing |url=https://theoutline.com/post/5751/fabulism-fiction-carmen-maria-machado-daisy-johnson-melissa-broder?zd=2&zi=uju7vyr3 |website=The Outline |access-date=24 November 2018}}</ref> Književnica Amber Sparks izjavila je da fabulizam spaja elemente fantastike s realističnim mjestom i vremenom radnje te da je za taj žanr ključno to što se ti elementi često preuzimaju iz konkretnih mitova, bajki i folklora. Za razliku od magičnog realizma ne služi se samo općenitim magičnim elementima nego unosi i detalje iz poznatih priča. Premda se pojam magičnog realizma uglavnom rabi u opisu djela latinskoameričkih književnika, fabulizam nije povezan ni s jednom konkretnom kulturom. Ne oslanja se na političku stvarnost, nego na cjelokupno ljudsko iskustvo koristeći se bajkama i mitovima.<ref>{{Cite thesis |last=Capettini |first=Emily |title=A Second Ribcage: Fiction and an Article on New Wave Fabulism, Trauma, and the Environment |date=2014 |type=Doctoral dissertation |institution=University of Louisiana at Lafayette |url=https://www.proquest.com/docview/1548306771 |id={{ProQuest|1548306771|access=free}} }}</ref> Taj je pristup vidljiv u djelima [[C. S. Lewis]]a; njegov roman ''[[Dok imamo lica]]'' (iz 1956.) navodi se kao primjer fabulističkog pripovijedanja. Tom prerađenom pričom o Amoru i Psihi čitatelju se šalje moralna poruka. U recenziji Lewisove biografije ''[[The Washington Post|Washington Post]]'' komentirao je da je svojim djelima stvarao „fikciju” s poukom i dodao je da „fabulist&nbsp;... rasvjetljuje prirodu stvari pričom za koju i on i njegova publika odnosno čitatelji znaju da je genijalno izmišljena analogija.”<ref>{{cite news |last1=Kirk |first1=Russell |title=The Faith of a Fabulist |url=https://www.washingtonpost.com/archive/entertainment/books/1990/04/01/the-faith-of-a-fabulist/a855894c-0126-490b-a4a0-ed6b9829978b/ |newspaper=The Washington Post |access-date=25 November 2018}}</ref> [[Italo Calvino]] primjer je književnika žanra koji se služi pojmom fabulizam. Calvinovo je najpoznatije djelo njegova trilogija ''Naši preci'', zbirka poučnih priča ispričanih u obliku nadrealističke fantastike. Kao što je slučaj s brojnim fabulističkim radovima, njegova se djela često kategoriziraju kao skup alegorija za djecu. Calvino je želio da fikcija bude poučna poput bajki. „Calvino je neprestano inzistirao na 'poučnom potencijalu' bajke i njezinoj svrsi kao primjeru etike”, napisao je novinar Ian Thomson.<ref>{{cite news |last1=Thomson |first1=Ian |title=Italo Calvino: a celebration of the fairy king |url=https://www.telegraph.co.uk/books/what-to-read/italo-calvino-the-fairy-king/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/books/what-to-read/italo-calvino-the-fairy-king/ |archive-date=2022-01-11 |url-access=subscription |url-status=live |website=The Telegraph |date=19 September 2015 |access-date=8 December 2018}}{{cbignore}}</ref> === Fantastika === Fantastika i magični realizam uglavnom se ne smatraju povezanim žanrovima izuzmu li se zajednička mitološka i folklorna nadahnuća. Amaryll Beatrice Chanady razlikuje književnog magičnog realizma od fanastičke uspoređujući tri zajednička obilježja: uporabu [[antinomija|antinomije]] (istodobne prisutnosti dvaju sukobljenih kodova), uvrštavanje događaja koji se ne mogu uklopiti u okvir logike te pripovjedačevu šutnju. U fantastici se nadnaravni kod smatra problematičnim, nečim što posebno privlači pozornost, a u magičnom realizmu prisutnosti nadnaravnoga ne pridaje se posebna pažnja. U fantastici pripovjedačeva šutnja uznemiruje čitatelja, ali u magičnom realizmu pomaže uklopiti ono nadnaravno u prirodne okvire. To je uklapanje moguće u magičnom realizmu zato što autor ono nadnaravno prikazuje kao jednako valjano kao i ono prirodno. Ta dva koda nisu u hijerarhiji.<ref>Chanady, Amaryll Beatrice (1985). ''Magical realism and the fantastic: Resolved versus unresolved antinomy.'' New York: Garland. pp. 30–31.</ref> Pripovjedači Melquíadesov duh u Márquezovu romanu ''Sto godina samoće'' i duh novorođenčeta u romanu ''Voljena'' [[Toni Morrison]], koji posjećuju ili progone osobe koje žive u njihovim nekadašnjim domovima, prikazuju kao normalne pojave; čitatelj, stoga, prihvaća ono čudesno kao nešto normalno i uobičajeno.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{Rp|25–27}} Clark Zlotchew izjavio je da se fantastika i magični realizam razlikuju po tome što u fantastici, npr. u Kafkinu ''Preobražaju'', protagonist, implicitni autor ili čitatelj oklijeva odlučiti valja li uznemirujućim događajima pripisati prirodni ili nadnaravni uzrok odnosno treba li posegnuti za racionalnim ili iracionalnim objašnjenjima.<ref name=":0" />{{Rp|14}} U djelima fantastike prisutno je kolebanje između vjere i nevjerice u ono nadnaravno ili nevjerojatan događaj. Leal smatra da pisci fantastike, među koje ubraja i Borgesa, mogu stvoriti „nove svjetove, možda nove planete. Suprotno tomu, pisci poput Garcíje Márqueza, koji se služe magičnim realizmom, ne stvaraju nove svjetove, nego nagovještavaju magično u našem svijetu.”<ref name=Leal89 /> U magičnom realizmu nadnaravno se spaja s prirodnim i poznatim svijetom. Takav dvodijelni svijet magičnog realizma razlikuje se od jednodijelnog svijeta kakav prikazuju bajke i fantastika.<ref name=":0" />{{Rp|15}} Pojedini pisci fantastike na engleskome jeziku ne smatraju da je „magični realizam” išta osim sinonima za fantastiku. [[Gene Wolfe]] izjavio je da je „magični realizam fantastika koju pišu ljudi koji govore španjolski”,<ref>{{cite book | last1 = Wolfe | first1 = Gene | author-link = Gene Wolfe |last2=Baber |first2=Brendan | chapter = Gene Wolfe Interview | editor-last = Wright |editor-first=Peter | title = Shadows of the New Sun: Wolfe on Writing/Writers on Wolfe | chapter-url = https://books.google.com/books?id=MkPfjCVo3g4C&pg=PA132 | access-date = 2009-01-20| isbn = 9781846310577 | year = 2007 | publisher = Liverpool University Press }}</ref> a [[Terry Pratchett]] komentirao je da izrazom magični realizam „pristojno kažete da pišete fantastiku”.<ref>{{cite magazine |magazine = January Magazine |url = http://januarymagazine.com/profiles/tpratchett2002.html |title = Terry Pratchett by Linda Richards |year = 2002 |access-date = February 17, 2008 |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20071217212623/http://januarymagazine.com/profiles/tpratchett2002.html |archive-date = December 17, 2007 }}</ref> === Animistički realizam === Animistički realizam pojam je kojim se obuhvaća afrička književnost koja crpi nadahnuće iz snažne prisutnosti zamišljenog pretka i tradicionalne religije, a pogotovo afričkog [[animizam|animizma]].<ref>Paradiso, Silvio Ruiz. 2014. "Postcolonialism and religiosity in African literatures". Proceedings of the 4th International Congress in Cultural Studies. Aveiro, Portugal. pp. 73–79.</ref> Tim su pojmom [[Pepetela]] (1989.)<ref>[[Pepetela]] (1989.). {{lang|pt|Lueji, o nascimento de um império}}. Porto, Portugal: {{lang|pt|italic=no|União dos Escritores Angolanos}}.</ref> i Harry Garuba (2003.)<ref>Garuba , Harry. 2003. "Explorations in Animist Materialism: Notes on Reading/Writing African Literature, Culture, and Society". ''[[Public Culture]]''.</ref> nazvali nov oblik magičnog realizma u afričkoj kulturi. === Znanstvena fantastika === Premda i [[znanstvena fantastika]] i magični realizam mijenjaju ono što se smatra zbiljom, poigravaju se s ljudskom maštom i oblici su (često fantastičke) fikcije, uvelike se razlikuju. Bowers navodi ''[[Vrli novi svijet]]'' [[Aldous Huxley|Aldousa Huxleyja]] kao roman koji oprimjeruje osobinu znanstvene fantastike da nudi „racionalno, fizičko objašnjenje za bilo kakve neobične pojave”. Premda protagonisti proživljavaju distopijska i fantastična iskustva, ona se oslanjaju na zbiljski razvoj tehnologije i društva, npr. na [[industrijalizacija|industrijalizaciju]], kemijske spojeve koji mijenjaju raspoloženje ili [[in vitro oplodnja|oplodnju ''in vitro'']]. Bowers tvrdi da se „priče znanstvene fantastike izričito razlikuju od magičnog realizma po tome što se odvijaju na svjetovima drukčijim od bilo kakve poznate stvarnosti, a realistične su zato što u njima vidimo svoju moguću budućnost. Za razliku od magičnog realizma ne odvijaju se u realističnom okruženju koje se može usporediti s prošlom ili sadašnjom stvarnošću.”<ref name="Bowers, Maggie A. 2004" />{{Rp|29–30}} == Važniji autori i djela == Među latinskoameričkim književnicima koji se smatraju važnijim predstavnicima magičnog realizma jesu [[Jorge Luis Borges]],<ref>{{cite book|last1=Parkinson Zamora|first1=Lois|last2=B. Faris|first2=Wendy|title=Magical Realism: Theory, History, Community|date=1995|publisher=Duke University Press|location=Durham & London}}</ref> [[Isabel Allende]]<ref>{{cite web|last1=Jaggi|first1=Maya|title=A View From The Bridge|url=https://www.theguardian.com/books/2000/feb/05/isabelallende.fiction|website=The Guardian|date=5 February 2000|access-date=15 January 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180115184804/https://www.theguardian.com/books/2000/feb/05/isabelallende.fiction|archive-date=15 January 2018}}</ref> i [[Gabriel García Márquez]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za književnost čiji je roman ''[[Sto godina samoće]]'' doživio velik uspjeh diljem svijeta. [[Slika:Garcia Marquez Plaque.jpg|thumb|upright|right|spomen-ploča Gabrielu Garcíji Márquezu u Parizu]] García Márquez izjavio je: „Najvažniji mi je problem taj što sam uništio granicu koja odvaja ono što djeluje stvarno od onoga što djeluje fantastično.”<ref>Interview in ''[[Primera Plana]]'' 5(234):52–55. Quoted in {{cite web|title=Diario Digital del Choapa|url=http://www.illapel.net/nzr_soledad.doc|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090306065737/http://www.illapel.net/nzr_soledad.doc|archive-date=2009-03-06|access-date=2009-01-25 |language=es |quote=Mi problema más importante era destruir la línea de demarcación que separa lo que parece real de lo que parece fantástico. Porque en el mundo que trataba de evocar esa barrera no existía. Pero necesitaba un tono convincente, que por su propio prestigio volviera verosímiles las cosas que menos lo parecían, y que lo hicieran sin perturbar la unidad del relato.}}</ref> Allende je prva Latinoamerička književnica čiji je rad zapažen i izvan američkog kontinenta. Njezin najpoznatiji roman ''[[Kuća duhova]]'' stilski podsjeća na magični realizam Garcíje Márqueza.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/>{{rp|43}} Među istaknutim je književnicima i [[Laura Esquivel]], čiji roman ''[[Kao voda za čokoladu]]'' govori o kućanskom životu žena koje žive na marginama svojih obitelji i društva. Protagonistici Titi majka ne dopušta da se uda i bude sretna; zbog neuzvraćene ljubavi i odbačenosti od obitelji svojim nadnaravnim moćima ubacuje vlastite osjećaje u hranu koju pravi. Tako je sve goste, nakon jedenja svadbene torte koju je Tita napravila dok je patila zbog zabranjene ljubavi, prožeo val žudnje. Meksički književnik [[Juan Rulfo]] u svojem je kratkom romanu ''[[Pedro Páramo]]'' utro put ekspoziciji u nelinearnim književnim strukturama; roman govori o Comali kao gradu punu života za vrijeme života Pedra Párama i kao gradu duhova iz perspektive njegova sina Juana Preciada, koji odlazi onamo kako bi ispunio obećanje dano njegovoj preminuloj majci.<ref>{{Cite web |last=Mambrol |first=Nasrullah |date=2023-08-03 |title=Analysis of Juan Rulfo's Pedro Páramo |url=https://literariness.org/2023/08/03/analysis-of-juan-rulfos-pedro-paramo/ |access-date=2024-01-18 |website=Literary Theory and Criticism |language=en-US}}</ref> Među važnijim su predstavnicima magičnog realizma na portugalskome jeziku [[Jorge Amado]] i nobelovac [[José Saramago]]. Među predstavnike tog žanra na tom jeziku mogu se ubrojiti i [[Murilo Rubião]], dramski pisac [[Dias Gomes]] i [[José J. Veiga]]. Premda se [[Érico Veríssimo]] uglavnom ne smatra predstavnikom toga žanra, njegov roman ''Incident u Antaresu'' ubraja se u djela magičnoga realizma. Amado je među najprominentnijim suvremenim brazilskim književnicima; njegova su djela prevedena na 49 jezika. Također je brazilski književnik čija su djela najviše ekranizirana i prilagođena za kazališne predstave; prema njegovu je romanu ''[[Dona Flor i njezina dva supruga]]'' 1976. snimljen istoimeni brazilski film, a šest godina poslije uslijedila je i američka adaptacija ''[[Posljednji poljubac]]''. ''[[Prozirni grad]]'', roman angolskog književnika [[Ondjaki]]ja, primjer je magičnog realizma u afričkoj književnosti. Taj je roman 2013. osvojio nagradu José Saramago.<ref>{{Cite web |last=Kona |first=Bongani |date=3 September 2018 |title=A kaleidoscopic novel of radiant beauty—Bongani Kona reviews the new English translation of Ondjaki’s Transparent City |url=https://johannesburgreviewofbooks.com/2018/09/03/a-kaleidoscopic-novel-of-radiant-beauty-bongani-kona-reviews-the-new-english-translation-of-ondjakis-transparent-city/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20260119110823/https://johannesburgreviewofbooks.com/2018/09/03/a-kaleidoscopic-novel-of-radiant-beauty-bongani-kona-reviews-the-new-english-translation-of-ondjakis-transparent-city/ |archive-date=19 January 2026 |access-date=6 March 2026 |website=The Johannesburg Review of Books}}</ref> Među važnijim su predstavnicima magičnog realizma na engleskom jeziku britansko-indijski književnik [[Salman Rushdie]] (u čijem se romanu ''[[Djeca ponoći]]'' spajaju povijest i fantastika), afroameričke književnice [[Toni Morrison]] (iako se nije slagala s takvom kategorizacijom njezinih djela<ref>{{Cite web|title=Morrison on Magical Realism|url=https://content.sakai.rutgers.edu/access/content/group/9cc8b809-0caa-4e0f-90c2-95c266b62feb/public/morrison.pdf}}</ref>) i [[Gloria Naylor]]; američki književnici latinoameričkog podrijetla kao što su [[Ana Castillo]], [[Rudolfo Anaya]], [[Daniel Olivas]], [[Rudy Ruiz]] i [[Helena Maria Viramontes]]; gvatemalski pisac [[Miguel Ángel Asturias]]; indijanski autori [[Louise Erdrich]] i [[Sherman Alexie]]; engleski književnik [[Louis de Bernières]] i engleska feministička spisateljica [[Angela Carter]]. Od navedenih je književnika vjerojatno najpoznatiji Rushdie, čiji „jezik magičnog realizma obuhvaća i europsku nadrealističku i latinskoameričku mitsku tradiciju [toga žanra]”.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> Roman ''[[Voljena]]'' Toni Morrison govori o majci koju progone duh njezina djeteta i uspomene na traumatično djetinjstvo, kad je bila zlostavljana robinja, te je opterećuje to što se brine o djeci u surovu društvu.<ref name="Bowers, Maggie A. 2004"/> [[Jonathan Safran Foer]] služi se okvirima magičnog realizma u prikazima povijesti štetlova i [[Holokaust]]a u djelu ''[[Sve je rasvijetljeno]]''. Južnoafričko-talijanska književnica [[Patricia Schonstein]] u magičnim realizmom nadahnutim romanima ''Vrijeme anđela'' i ''Pokrivač snova'' obrađuje teme Holokausta, Rodezijskoga građanskog rata i ''[[apartheid]]a''. Romani i kratke priče [[Dino Buzzati|Dina Buzzatija]] navode kao primjeri magičnog realizma u talijanskoj književnosti.<ref>{{cite book|last=D’haen|first=T.|chapter=Magical Realism: The European Trajectory|editor1=C. Warnes|editor2=K.A. Sasser|title=Magical Realism and Literature. Cambridge Critical Concepts|location=Cambridge|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2020|pp=117-130}}</ref> Poslije raspada Sovjetskog Saveza magični realizam doživio je procvat u nekadašnjim državama [[Istočni blok|Istočnoga bloka]]; među poznatijim su književnicima čija se djela smatraju primjerima toga žanra [[Viktor Pelevin]], [[Ljudmila Petruševskaja]], [[Tatjana Tolstaja]] i [[Ljudmila Ulickaja]]. Među utjecajnim su djelima iz tog razdoblja ''Duh domoljuba'' (1989.) [[Jevgenij Anatoljevič Popov|Jevgenija Popova]], ''Ruska ljepotica'' (1990.) [[Viktor Jerofejev|Viktora Jerofejeva]] i ''Šaht'' [[Vladimir Makanin|Vladimira Makanina]]. [[Dmitrij Lipskerov]] u svojem je romanu ''Četrdeset godina u Čančžoju'' prikazao utjecaj obilježja latinskoameričkog magičnog realizma.<ref>{{cite journal |last1=Berlina |first1=Alexandra |title=Russian Magical Realism and Pelevin as Its Exponent |journal=CLCWeb: Comparative Literature and Culture |date=2009 |volume=11 |issue=4 |pages=3 |doi=10.7771/1481-4374.1561 |quote=Apart from Pelevin's Omon Ra, it includes Moscow-Petushki by Venedikt Erofeev and Russian Beauty by his namesake Viktor Erofeev, The Soul of a Patriot by Yevgeny Popov, The Manhole by Vladimir Makanin and Forty years in Chanchzhoe by Dmitrii Lipskerov which "unashamedly owes something to García Márquez's One Hundred Years of Solitude" (483). Several works by women writers such as Tolstaya, Ulitskaya, and Petrushevskaya could be added to the list, although in them elements of magical realism tend to be combined with dystopia, narration of madness, and absurdism, respectively. Porter concludes: "If magic realism came about in South America in the wake of the post-war processes of modernization and relative liberalization, then the appearance of such writing in the post-Soviet era is perfectly understandable"|doi-access=free }}</ref> p7hft91xtpllu03jjuuyd8276bqovag 0 745402 7430669 7286463 2026-04-16T02:12:10Z Ton963 315493 7430669 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga]] |sezona = 2023./24. |slika = |opis = |prvaci = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |promovirani = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |degradirani = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|UEFA Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska liga 2024./25.|UEFA Europska liga]] |kvalifikanti kup2 =[[HNK Rijeka|Rijeka]] |kontinentalni kup3 = [[UEFA Konferencijska liga 2024./25.|UEFA Konferencijska liga]] |kvalifikanti kup3 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br>[[NK Osijek|Osijek]] |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 180 |golova = 479 |najbolji strijelac = 19 pogodaka: <br> {{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |najveća domaća pobjeda = [[HNK Rijeka|Rijeka]] 6:0 [[NK Istra 1961|Istra]] (6. kolovoza 2023.) |najveća gostujuća pobjeda = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] 1:5 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (24. rujna 2023.)<br>[[NK Istra 1961|Istra 1961]] 0:4 [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] (2. listopada 2023.)<br />[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] 0:4 [[NK Istra 1961|Istra 1961]] (11. studenoga 2023.) |najefikasnija utakmica = [[NK Istra 1961|Istra]] 4:4 [[NK Osijek|Osijek]] (13. kolovoza 2023.) |pobjednički niz = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> (10 utakmica) |niz neporaženosti = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> (18 utakmica) |niz poraza = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] <br> (9 utakmica) |najveća posjećenost = |najmanja posjećenost = |ukupna posjećenost = |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[HNL 2022./23.|2022./23.]] |sljedeća sezona = [[HNL 2024./25.|2024./25.]] |Doigravanje za 1.hnl = }} '''Hrvatska nogometna liga 2023./24.''' (službeno: '''SuperSport Hrvatska nogometna liga''') je 33. sezona [[Hrvatska nogometna liga|HNL-a]] koja je započela [[21. srpnja]] [[2023.]], a završila [[25. svibnja]] [[2024.]] Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio.<ref name="Raspored HNL">[https://hnl.hr/supersport-hnl/raspored-i-rezultati/ RASPORED I REZULTATI], pristupljeno 25. srpnja 2023.</ref> <br> Branitelj naslova prvaka je [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref> [https://hnl.hr/news/25437/dinamo-u-splitskom-derbiju-potvrdio-naslov-osijek-pobijedio-i-u-varazdinu/ hnl.hr, ''DINAMO U SPLITSKOM DERBIJU POTVRDIO NASLOV, OSIJEK POBIJEDIO I U VARAŽDINU''], objavljeno 30. travnja 2023., preuzeto 25. srpnja 2023. </ref> == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski partner !!Glavni sponzor |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||<center>24.851</center> ||{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] ||{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||PSK |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||<center>5200</center> ||{{Z|HRV}} [[Rajko Vidović]]||{{Z|HRV}} [[Filip Mrzljak]] ||{{Z|NJE}} [[Alpas]]||Kömmerling |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||<center>33.987</center> ||{{Z|HRV}} [[Jure Ivanković]] (privremeni trener) ||{{Z|HRV}} [[Lovre Kalinić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron]]||[[Tommy]] |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||<center>9800</center> ||{{Z|ITA}} [[Paolo Tramezzani]]||{{Z|HRV}} [[Slavko Blagojević]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joma]]||Germania |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>5350</center> ||{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]]||{{Z|BIH}} [[Mateo Marić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron]]||Favbet |- |[[NK Osijek|Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Opus Arena]] ||<center>13.005</center> ||{{Z|HRV}} [[Ivo Smoje]] (privremeni trener)||{{Z|HRV}} [[Marko Malenica]] ||{{Z|MAĐ}} [[2Rule]] ||Mészáros és Mészáros Kft. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||<center>8191</center> ||{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]] ||{{Z|HRV}} [[Nediljko Labrović]]||{{Z|ŠPA}} [[Joma]]||Favbet |- |[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>5350</center> ||{{Z|HRV}} [[Davor Mladina]] ||{{Z|HRV}} [[Mateo Pavlović]]||{{Z|NJE}} [[Adidas]]||Sava Osiguranje |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ||[[Koprivnica]] ||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]] ||<center>3054</center> ||{{Z|BIH}} [[Ivan Radeljić]] ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Božić]]||{{Z|NJE}} [[Jako]]||Belupo ([[Podravka]]) |- |[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] ||[[Varaždin]] ||[[Stadion Varteks]] ||<center>8818</center> ||{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]]||{{Z|HRV}} [[Igor Postonjski]]||{{Z|SAD}} [[Capelli Sport]] ||BURAI |- |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" |- ! Momčad ! Bivši trener ! Razlog odlaska ! Datum odlaska ! Novi trener ! Datum imenovanja ! Plasman |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] |Istek ugovora |27. svibnja 2023.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/zekic-potvrdio-da-odlazi-iz-slaven-belupa-i-pojasnio-zasto-svasta-se-prica-po-gradu-sad-je-dosta-1673835 ''Zekić potvrdio da odlazi iz Slaven Belupa i pojasnio zašto: Svašta se priča po gradu, sad je dosta''], pristupljeno 25. srpnja 2023.</ref> |{{Z|NIZ}} [[Ricardo Moniz]] |5. lipnja 2023.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/ricardo-moniz-je-novi-trener-slaven-belupa/ ''Ricardo Moniz je novi trener Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240716051320/https://nk-slaven-belupo.hr/ricardo-moniz-je-novi-trener-slaven-belupa/ |date=16. srpnja 2024. }}, pristupljeno 25. srpnja 2023.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |{{Z|HRV}} [[Davor Mladina]] |Istek ugovora |5. lipnja 2023.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/druga-hnl/rudes-izborio-prvu-ligu-pa-ostao-bez-trenera-dobio-sam-ponude-iz-inozemstva-idemo-svatko-svojim-putem-15342983 ''Rudeš izborio prvu ligu pa ostao bez trenera: ‘Dobio sam ponude iz inozemstva, idemo svatko svojim putem‘''], pristupljeno 25. srpnja 2023.</ref> |{{Z|HRV}} [[Robert Prosinečki]] |7. lipnja 2023.<ref>[https://hns.family/vijesti/25607/robert-prosinecki-novi-trener-rudesa/ ''ROBERT PROSINEČKI NOVI TRENER RUDEŠA''], pristupljeno 25. srpnja 2023.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |{{Z|ŠPA}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo Garcia]] |Sporazumni raskid |7. lipnja 2023.<ref>[https://nkistra.com/gonzalo-garcia-vise-nije-trener-istre-1961/ ''GONZALO GARCIA VIŠE NIJE TRENER ISTRE 1961''], pristupljeno 25. srpnja 2023.</ref> |{{Z|BIH}} [[Mislav Karoglan]] |11. lipnja 2023.<ref>[https://nkistra.com/mislav-karoglan-novi-je-trener-istre-1961/ ''MISLAV KAROGLAN NOVI JE TRENER ISTRE 1961''], pristupljeno 25. srpnja 2023.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |{{Z|BIH}} [[Mislav Karoglan]] |Otkaz |9. kolovoza 2023.<ref>[https://nkistra.com/mislav-karoglan-vise-nije-trener-istre-1961/ ''MISLAV KAROGLAN VIŠE NIJE TRENER ISTRE 1961''], pristupljeno 16. kolovoza 2023.</ref> |{{Z|ŠPA}} [[David Català]] |14. kolovoza 2023.<ref>[https://nkistra.com/dobro-dosao-david-catala/ ''DOBRO DOŠAO DAVID CATALA''], pristupljeno 16. kolovoza 2023.</ref> |<center>9. |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Igor Bišćan]] |Otkaz |21. kolovoza 2023.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/priopcenje-gnk-dinamo42 ''PRIOPĆENJE GNK DINAMO''], pristupljeno 24. kolovoza 2023.</ref> |{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] |21. kolovoza 2023.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/sergej-jakirovic-novi-trener-dinama ''SERGEJ JAKIROVIĆ NOVI TRENER DINAMA''], pristupljeno 24. kolovoza 2023.</ref> |<center>7. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] |Potpisao za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |21. kolovoza 2023.<ref>[https://nk-rijeka.hr/hnk-rijeka-priopcenje/ ''HNK Rijeka – priopćenje''], pristupljeno 24. kolovoza 2023.</ref> |{{Z|HRV}} [[Darko Raić-Sudar]] <br> (privremeni trener) |21. kolovoza 2023.<ref>Vido Bonačić, [https://hrsport.hr/darko-raic-sudar-privremeni-trener-rijeke/ Darko Raić-Sudar privremeni trener Rijeke], pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |<center>3. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]] |Potpisao za [[HNK Rijeka|Rijeku]] |23. kolovoza 2023.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/zeljko-sopic-vise-nije-trener-gorice/2096 ''Željko Sopić više nije trener Gorice''], pristupljeno 24. kolovoza 2023.</ref> |{{Z|BIH}} [[Mensur Mujdža]] <br> (privremeni trener) |23. kolovoza 2023. |<center>5. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|HRV}} [[Darko Raić-Sudar]] <br> (privremeni trener) |Imenovanje Sopića |23. kolovoza 2023. |{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]] |23. kolovoza 2023.<ref>[https://nk-rijeka.hr/zeljko-sopic-novi-trener-hnk-rijeka/ ''Željko Sopić novi trener HNK Rijeka''], pristupljeno 24. kolovoza 2023.</ref> |<center>3. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|BIH}} [[Mensur Mujdža]] <br> (privremeni trener) |Imenovanje Jeličića |30. kolovoza 2023. |{{Z|HRV}} [[Dinko Jeličić]] |30. kolovoza 2023.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/dinko-jelicic-novi-trener-hnk-gorica/2103 ''Dinko Jeličić novi trener HNK Gorica''], pristupljeno 8. rujna 2023.</ref> |<center>6. |- |[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |{{Z|HRV}} [[Robert Prosinečki]] |Otkaz |3. rujna 2023.<ref>[https://nk-rudes.hr/rudes-i-robert-prosinecki-sporazumno-se-razisli/ ''Rudeš i Robert Prosinečki SPORAZUMNO se razišli''], pristupljeno 8. rujna 2023.</ref> |{{Z|HRV}} [[Toni Golem]] |5. rujna 2023.<ref>[https://nk-rudes.hr/toni-golem-novi-trener-nk-rudesa/ ''Toni Golem, novi trener NK Rudeša''], pristupljeno 8. rujna 2023.</ref> |<center>10. |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |{{Z|NIZ}} [[Ricardo Moniz]] |Otkaz |4. rujna 2023.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/ricardo-moniz-vise-nije-trener-slaven-belupa/ ''Ricardo Moniz više nije trener Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230911043514/https://nk-slaven-belupo.hr/ricardo-moniz-vise-nije-trener-slaven-belupa/ |date=11. rujna 2023. }}, pristupljeno 8. rujna 2023.</ref> |{{Z|HRV}} [[Roy Ferenčina]] |5. rujna 2023.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/roy-ferencina-novi-je-trener-slaven-belupa/ ''Roy Ferenčina novi je trener Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230911043514/https://nk-slaven-belupo.hr/roy-ferencina-novi-je-trener-slaven-belupa/ |date=11. rujna 2023. }}, pristupljeno 8. rujna 2023.</ref> |<center>9. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|HRV}} [[Stjepan Tomas]] |Otkaz |3. listopada 2023.<ref>Gradimir Đukarić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/transferi/tomas-dobio-otkaz-a-odlazi-i-glavni-covjek-za-transfere-na-klupu-se-vraca-klupska-legenda-15380469 Tomas dobio otkaz, a odlazi i glavni čovjek za transfere! Na klupu se vraća klupska legenda], Sportske novosti, objavljeno 6. listopada 2023., pristupljeno 6. listopada 2023.</ref> |{{Z|HRV}} [[Ivo Smoje]] <br> (privremeni trener) |3. listopada 2023. |<center>6. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|HRV}} [[Ivo Smoje]] <br> (privremeni trener) |Imenovanje Zekića |13. listopada 2023. |{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] |13. listopada 2023.<ref>HINA, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/osijek/video-zoran-zekic-i-sluzbeno-na-klupi-osijeka-pogledajte-kako-su-ga-predstavili-na-pampasu-15383897 VIDEO: Zoran Zekić i službeno na klupi Osijeka, pogledajte kako su ga predstavili na Pampasu], Sportske novosti, objavljeno 13. listopada 2023., pristupljeno 13. listopada 2023.</ref> |<center>5. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |{{Z|HRV}} [[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]] |Sporazumni raskid |23. listopada 2023.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/ivan-leko-vise-nije-trener-hajduka-/16333 IVAN LEKO VIŠE NIJE TRENER HAJDUKA!], pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |{{Z|BIH}} [[Mislav Karoglan]] |23. listopada 2023.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/mislav-karoglan-ponovno-na-klupi-bijelih-/16334 MISLAV KAROGLAN PONOVNO NA KLUPI BIJELIH!], pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |<center>2. |- |[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |{{Z|HRV}} [[Toni Golem]] |Otkaz |12. studenoga 2023.<ref>[https://nk-rudes.hr/nk-rudes-i-toni-golem-sporazumno-se-razisli/ ''NK Rudeš i Toni Golem sporazumno se razišli''], pristupljeno 19. studenoga 2023.</ref> |{{Z|HRV}} [[Ivan Mijač]] <br> (privremeni trener) |17. studenoga 2023.<ref>Ante Šakić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/rudes/bivsi-trener-pionira-dinama-vodi-rudes-do-zimske-stanke-ceka-se-odgovor-na-kljucno-pitanje-15395203 Bivši trener pionira Dinama vodi Rudeš do zimske stanke, čeka se odgovor na ključno pitanje], Sportske novosti, objavljeno 17. studenoga 2023., pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |<center>10. |- |[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |{{Z|HRV}} [[Ivan Mijač]] <br> (privremeni trener) |Imenovanje Mladine |6. prosinca 2023. |{{Z|HRV}} [[Davor Mladina]] |6. prosinca 2023.<ref>[https://nk-rudes.hr/davor-mladina-vraca-se-na-klupu-rudesa/ Davor Mladina vraća se na klupu Rudeša], pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |<center>10. |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |{{Z|ŠPA}} [[David Català]] |Otkaz |7. veljače 2024.<ref>[https://nkistra.com/david-catala-vise-nije-trener-nk-istre-1961/ ''DAVID CATALÀ VIŠE NIJE TRENER NK ISTRE 1961''], pristupljeno 13. veljače 2024.</ref> |{{Z|ITA}} [[Paolo Tramezzani]] |8. veljače 2024.<ref>[https://nkistra.com/paolo-tramezzani-je-novi-trener-nk-istre-1961/ ''PAOLO TRAMEZZANI JE NOVI TRENER NK ISTRE 1961''], pristupljeno 13. veljače 2024.</ref> |<center>9. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Dinko Jeličić]] |Otkaz |11. ožujka 2024.<ref name="dne">[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/gorica-smijenila-dinka-jelicica---837263.html 'Nova smjena trenera: Vodio je Cristiana Ronalda, a sada je dobio otkaz u HNL-u], pristupljeno 18. ožujka 2024.</ref> |{{Z|BIH}} [[Mensur Mujdža]] <br> (privremeni trener) |11. ožujka 2024.<ref name="dne" /> |<center>6. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|BIH}} [[Mensur Mujdža]] <br> (privremeni trener) |Imenovanje Vidovića |18. ožujka 2024.<ref>Eldar Ganibegović, [https://sportsport.ba/fudbal/mensur-mujdza-gorica/470885 Najave su bile uzaludne - Mensur Mujdža se nadao preuzimanju člana HNL, on predstavio drugog trenera], SportSport, objavljeno 18. ožujka 2024., pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |{{Z|HRV}} [[Rajko Vidović]] |18. ožujka 2024.<ref>Toni Roić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/gorica/gorica-predstavila-novog-trenera-kvalitetna-ekipa-koja-je-imala-peha-decki-nisu-zaboravili-igrati-nogomet-15440319 'Gorica predstavila novog trenera: ‘Kvalitetna ekipa koja je imala peha, dečki nisu zaboravili igrati nogomet‘], pristupljeno 18. ožujka 2024.</ref> |<center>6. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |{{Z|BIH}} [[Mislav Karoglan]] |Sporazumni raskid |8. travnja 2024.<ref name="haj">[https://hajduk.hr/vijest/mislav-karoglan-vise-nije-trener-hajduka/16743 MISLAV KAROGLAN VIŠE NIJE TRENER HAJDUKA], pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |{{Z|BIH}} [[Jure Ivanković]] |8. travnja 2024.<ref name="haj" /> |<center>3. |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |{{Z|HRV}} [[Roy Ferenčina]] |Otkaz |9. travnja 2024.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/roy-ferencina-vise-nije-trener-slaven-belupa/ Roy Ferenčina više nije trener Slaven Belupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240716051825/https://nk-slaven-belupo.hr/roy-ferencina-vise-nije-trener-slaven-belupa/ |date=16. srpnja 2024. }}, pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |{{Z|BIH}} [[Ivan Radeljić]] |9. travnja 2024.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/ivan-radeljic-novi-je-trener-slaven-belupa/ Ivan Radeljić novi je trener Slaven Belupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240419121044/https://nk-slaven-belupo.hr/ivan-radeljic-novi-je-trener-slaven-belupa/ |date=19. travnja 2024. }}, pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |<center>9. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] |Sporazumni raskid |20. svibnja 2024.<ref name="osi">[https://nk-osijek.hr/vijesti/35296/sporazumno-raskinut-ugovor-sa-zoranom-zekicem/ SPORAZUMNO RASKINUT UGOVOR SA ZORANOM ZEKIĆEM], pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |{{Z|HRV}} [[Ivo Smoje]] <br> (privremeni trener) |20. svibnja 2024.<ref name="osi" /> |<center>4. |- |} == Stadioni == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ! [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[Stadion Aldo Drosina]] |- | Kapacitet: 24.851 | Kapacitet: 5200 | Kapacitet: 33.987 | Kapacitet: 9800 |- | [[Datoteka:Stadion Maksimir in February 2019.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadium Radnik in Velika Gorica, Croatia.png|200px]] | [[Datoteka:2010 IAAF Continental Cup - Poljud, Split.JPG|200px]] | [[Datoteka:Aldo Drosina Stadium 2011-02-19.JPG|240px]] |- ! [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=450 |caption='''HNL 2023./24.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]<br/>[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942 |long=16.3472 |label=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |position=left}} }} ! [[NK Osijek|Osijek]] |- | [[Stadion Kranjčevićeva]] | [[Opus Arena]] |- | Kapacitet: 5350 | Kapacitet: 13.005 |- | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion NK Osijeka na Pampasu.jpg|200px]] |- ! [[HNK Rijeka|Rijeka]] ! [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ! [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |- | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Stadion Kranjčevićeva]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Varteks]] |- | Kapacitet: 8191 | Kapacitet: 5350 | Kapacitet: 3054 | Kapacitet: 8818 |- | [[Datoteka:Rujevica stadium, Rijeka, Croatia.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion Slaven Belupa - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stade Varteks.JPG|200px]] |- |} </center> == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=33 hnl.hr] |team_order= DIN, RIJ, HAJ, OSI, LOK, VAR, GOR, IST, SLA, RUD |result1=CLPO |result2=EL2Q |result3=ECL2Q |result4=ECL2Q |result10=REL |update=complete |win_DIN=25|draw_DIN=7 |loss_DIN=4 |gf_DIN=67|ga_DIN=30 |win_GOR=11|draw_GOR=8 |loss_GOR=17|gf_GOR=35|ga_GOR=50 |win_HAJ=21|draw_HAJ=5 |loss_HAJ=10|gf_HAJ=54|ga_HAJ=26 |win_IST=10|draw_IST=11|loss_IST=15|gf_IST=36|ga_IST=54 |win_LOK=12|draw_LOK=15|loss_LOK=9 |gf_LOK=52|ga_LOK=45 |win_OSI=16|draw_OSI=9 |loss_OSI=11|gf_OSI=62|ga_OSI=43 |win_RIJ=23|draw_RIJ=5 |loss_RIJ=8 |gf_RIJ=69|ga_RIJ=30 |win_RUD=1 |draw_RUD=6 |loss_RUD=29|gf_RUD=22|ga_RUD=85 |win_SLA=9 |draw_SLA=6 |loss_SLA=21|gf_SLA=43|ga_SLA=69 |win_VAR=10|draw_VAR=12|loss_VAR=14|gf_VAR=39|ga_VAR=47 |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_RUD=[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |name_VAR=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |status_DIN=P |status_RUD=R |res_col_header=QR |col_CLPO=green1 |text_CLPO=[[UEFA Liga prvaka 2024./25.|UEFA Liga prvaka]] |col_EL2Q=blue1 |text_EL2Q=[[UEFA Europska liga 2024./25.|UEFA Europska liga]] |col_ECL2Q=yellow1 |text_ECL2Q=[[UEFA Konferencijska liga 2024./25.|UEFA Konferencijska liga]] |col_REL=red1 |text_REL=[[1. NL 2024./25.|1. NL]] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka== {{col-begin}} {{col-2}} === Prva polovica === {{#invoke:sports results|main | source = [http://hnl.hr/statistika/rezultati SuperSport HNL] | update = complete | matches_style = FBR | solid_cell = grey | legs = 1 |team1=DIN |team2=GOR |team3=HAJ |team4=IST |team5=LOK |team6=OSI |team7=RIJ |team8=RUD |team9=SLA |team10=VAR | name_DIN = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | name_GOR = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] | name_HAJ = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | name_IST = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] | name_LOK = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | name_OSI = [[NK Osijek|Osijek]] | name_RIJ = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | name_RUD = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] | name_SLA = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | name_VAR = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | match_DIN_GOR = 0:0 | match_DIN_HAJ = [[Vječni derbi|1:2]] | match_DIN_IST = 3:0 | match_DIN_LOK = 2:1 | match_DIN_OSI = 2:1 | match_DIN_RIJ = 2:1 | match_DIN_RUD = 1:0 | match_DIN_SLA = 3:0 | match_DIN_VAR = 2:1 | match_GOR_DIN = 2:1 | match_GOR_HAJ = 2:1 | match_GOR_IST = 0:0 | match_GOR_LOK = 1:0 | match_GOR_OSI = 3:0 | match_GOR_RIJ = 2:3 | match_GOR_RUD = 3:0 | match_GOR_SLA = 2:2 | match_GOR_VAR = 1:1 | match_HAJ_DIN = [[Vječni derbi|1:0]] | match_HAJ_GOR = 3:0 | match_HAJ_IST = 0:1 | match_HAJ_LOK = 1:0 | match_HAJ_OSI = 0:2 | match_HAJ_RIJ = [[Jadranski derbi|1:0]] | match_HAJ_RUD = 1:0 | match_HAJ_SLA = 3:0 | match_HAJ_VAR = 3:1 | match_IST_DIN = 0:3 | match_IST_GOR = 0:1 | match_IST_HAJ = 0:2 | match_IST_LOK = 0:4 | match_IST_OSI = 4:4 | match_IST_RIJ = 1:1 | match_IST_RUD = 0:0 | match_IST_SLA = 2:0 | match_IST_VAR = 2:0 | match_LOK_DIN = 2:2 | match_LOK_GOR = 1:1 | match_LOK_HAJ = 1:1 | match_LOK_IST = 1:1 | match_LOK_OSI = 2:2 | match_LOK_RIJ = 1:1 | match_LOK_RUD = 1:0 | match_LOK_SLA = 1:3 | match_LOK_VAR = 3:3 | match_OSI_DIN = 2:3 | match_OSI_GOR = 1:0 | match_OSI_HAJ = 0:1 | match_OSI_IST = 3:1 | match_OSI_LOK = 1:1 | match_OSI_RIJ = 0:0 | match_OSI_RUD = 3:0 | match_OSI_SLA = 6:1 | match_OSI_VAR = 1:1 | match_RIJ_DIN = 2:2 | match_RIJ_GOR = 1:0 | match_RIJ_HAJ = [[Jadranski derbi|1:0]] | match_RIJ_IST = 6:0 | match_RIJ_LOK = 2:1 | match_RIJ_OSI = 2:1 | match_RIJ_RUD = 4:0 | match_RIJ_SLA = 2:4 | match_RIJ_VAR = 2:2 | match_RUD_DIN = 1:5 | match_RUD_GOR = 0:2 | match_RUD_HAJ = 0:2 | match_RUD_IST = 0:4 | match_RUD_LOK = 0:0 | match_RUD_OSI = 3:4 | match_RUD_RIJ = 1:2 | match_RUD_SLA = 0:0 | match_RUD_VAR = 0:0 | match_SLA_DIN = 0:2 | match_SLA_GOR = 0:0 | match_SLA_HAJ = 0:1 | match_SLA_IST = 2:2 | match_SLA_LOK = 0:1 | match_SLA_OSI = 1:0 | match_SLA_RIJ = 0:1 | match_SLA_RUD = 3:2 | match_SLA_VAR = 3:2 | match_VAR_DIN = 1:1 | match_VAR_GOR = 1:0 | match_VAR_HAJ = 1:2 | match_VAR_IST = 1:0 | match_VAR_LOK = 0:0 | match_VAR_OSI = 2:2 | match_VAR_RIJ = 0:2 | match_VAR_RUD = 2:0 | match_VAR_SLA = 2:2 }} {{col-2}} === Druga polovica === {{#invoke:sports results|main | source = [http://hnl.hr/statistika/rezultati SuperSport HNL] | update = complete | matches_style = FBR | solid_cell = grey | legs = 1 |team1=DIN |team2=GOR |team3=HAJ |team4=IST |team5=LOK |team6=OSI |team7=RIJ |team8=RUD |team9=SLA |team10=VAR | name_DIN = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | name_GOR = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] | name_HAJ = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | name_IST = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] | name_LOK = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | name_OSI = [[NK Osijek|Osijek]] | name_RIJ = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | name_RUD = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] | name_SLA = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | name_VAR = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | match_DIN_GOR = 2:0 | match_DIN_HAJ = [[Vječni derbi|0:0]] | match_DIN_IST = 4:1 | match_DIN_LOK = 0:3 | match_DIN_OSI = 1:0 | match_DIN_RIJ = 1:0 | match_DIN_RUD = 3:3 | match_DIN_SLA = 5:2 | match_DIN_VAR = 1:0 | match_GOR_DIN = 0:2 | match_GOR_HAJ = 0:3 | match_GOR_IST = 2:0 | match_GOR_LOK = 1:2 | match_GOR_OSI = 0:3 | match_GOR_RIJ = 0:2 | match_GOR_RUD = 2:1 | match_GOR_SLA = 1:0 | match_GOR_VAR = 1:3 | match_HAJ_DIN = [[Vječni derbi|0:1]] | match_HAJ_GOR = 2:1 | match_HAJ_IST = 1:0 | match_HAJ_LOK = 1:2 | match_HAJ_OSI = 1:2 | match_HAJ_RIJ = [[Jadranski derbi|1:2]] | match_HAJ_RUD = 5:1 | match_HAJ_SLA = 4:0 | match_HAJ_VAR = 0:1 | match_IST_DIN = 0:1 | match_IST_GOR = 0:0 | match_IST_HAJ = 1:1 | match_IST_LOK = 0:0 | match_IST_OSI = 1:0 | match_IST_RIJ = 0:2 | match_IST_RUD = 2:1 | match_IST_SLA = 3:0 | match_IST_VAR = 2:0 | match_LOK_DIN = 0:1 | match_LOK_GOR = 1:1 | match_LOK_HAJ = 2:5 | match_LOK_IST = 3:0 | match_LOK_OSI = 1:1 | match_LOK_RIJ = 3:1 | match_LOK_RUD = 3:0 | match_LOK_SLA = 2:1 | match_LOK_VAR = 0:0 | match_OSI_DIN = 1:1 | match_OSI_GOR = 3:0 | match_OSI_HAJ = 1:1 | match_OSI_IST = 1:2 | match_OSI_LOK = 3:1 | match_OSI_RIJ = 2:0 | match_OSI_RUD = 2:0 | match_OSI_SLA = 4:1 | match_OSI_VAR = 0:1 | match_RIJ_DIN = 1:2 | match_RIJ_GOR = 3:0 | match_RIJ_HAJ = [[Jadranski derbi|1:0]] | match_RIJ_IST = 3:0 | match_RIJ_LOK = 4-0 | match_RIJ_OSI = 3:0 | match_RIJ_RUD = 3:0 | match_RIJ_SLA = 4:0 | match_RIJ_VAR = 2:0 | match_RUD_DIN = 0:3 | match_RUD_GOR = 2:1 | match_RUD_HAJ = 0:2 | match_RUD_IST = 1:3 | match_RUD_LOK = 3:3 | match_RUD_OSI = 2:3 | match_RUD_RIJ = 0:3 | match_RUD_SLA = 1:3 | match_RUD_VAR = 0:2 | match_SLA_DIN = 2:3 | match_SLA_GOR = 4:1 | match_SLA_HAJ = 0:1 | match_SLA_IST = 1:1 | match_SLA_LOK = 2:3 | match_SLA_OSI = 0:1 | match_SLA_RIJ = 0:1 | match_SLA_RUD = 4:0 | match_SLA_VAR = 0:1 | match_VAR_DIN = 0:1 | match_VAR_GOR = 2:4 | match_VAR_HAJ = 1:1 | match_VAR_IST = 2:2 | match_VAR_LOK = 0:2 | match_VAR_OSI = 0:2 | match_VAR_RIJ = 3:1 | match_VAR_RUD = 1:0 | match_VAR_SLA = 1:2 }} {{col-end}} == Statistike == === Golovi === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto !Igrač !Momčad !Golovi |- |1. |align="left"|{{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]] |align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] |19 |- |2. |align="left" |{{Z|CRO}} [[Fran Brodić]] |align="left" |[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] <small>(7)</small>, [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>(6)</small> |13 |- |3. |align="left" |{{Z|CRO}} [[Duje Čop]] |align="left" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |12 |- |rowspan="2" |4. |align="left"|{{Z|CRO}} [[Niko Janković]] |align="left"|[[HNK Rijeka|Rijeka]] |rowspan="2" |11 |- |align="left"|{{Z|CRO}} [[Bruno Petković]] |align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |- |rowspan="2" |6. |align="left"|{{Z|CRO}} [[Marko Livaja]] |align="left"|[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |rowspan="2" |10 |- |align="left"|{{Z|CRO}} [[Benedik Mioč]] |align="left" |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |- |8. |align="left"|{{Z|CRO}} [[Marin Šotiček]] |align="left"|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |9 |} Izvor:<ref>[https://hnl.hr/statistika/strijelci/ ''Strijelci – SuperSport HNL'']. ''HNL'', pristupljeno 13. veljače 2024.</ref> == Povezani članci == * [[1. NL 2023./24.]] * [[2. NL 2023./24.]] * [[3. NL 2023./24.]] * [[5. rang HNL-a 2023./24.]] * [[6. rang HNL-a 2023./24.]] * [[7. rang HNL-a 2023./24.]] * [[8. rang HNL-a 2023./24.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2023./24.|Hrvatski kup 2023./24.]] == Vanjske poveznice == * [https://hnl.hr/ hnl.hr] * [https://www.sofascore.com/hr/turnir/nogomet/croatia/hnl/170 ''HNL - Statistika''] * [https://hns-cff.hr/natjecanja/supersport-hnl/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/insideuefa/national-associations/cro/domestic/league/1030/ uefa.com, stranica lige] == Izvori == {{izvori}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2023-24]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2023./24.| 1 HNL]] q4d9jxc6vwwngtsez6aafkoy7rcl6uq 7430721 7430669 2026-04-16T09:31:47Z Panasko 203327 7430721 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga]] |sezona = 2023./24. |slika = |opis = |prvaci = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |promovirani = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |degradirani = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |kontinentalni kup1 = [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|UEFA Liga prvaka]] |kvalifikanti kup1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |kontinentalni kup2 = [[UEFA Europska liga 2024./25.|UEFA Europska liga]] |kvalifikanti kup2 =[[HNK Rijeka|Rijeka]] |kontinentalni kup3 = [[UEFA Konferencijska liga 2024./25.|UEFA Konferencijska liga]] |kvalifikanti kup3 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br>[[NK Osijek|Osijek]] |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 180 |golova = 479 |najbolji strijelac = 19 pogodaka: <br> {{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |najveća domaća pobjeda = [[HNK Rijeka|Rijeka]] 6:0 [[NK Istra 1961|Istra]] (6. kolovoza 2023.) |najveća gostujuća pobjeda = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] 1:5 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (24. rujna 2023.)<br>[[NK Istra 1961|Istra 1961]] 0:4 [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] (2. listopada 2023.)<br />[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] 0:4 [[NK Istra 1961|Istra 1961]] (11. studenoga 2023.) |najefikasnija utakmica = [[NK Istra 1961|Istra]] 4:4 [[NK Osijek|Osijek]] (13. kolovoza 2023.) |pobjednički niz = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> (10 utakmica) |niz neporaženosti = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> (18 utakmica) |niz poraza = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] <br> (9 utakmica) |najveća posjećenost = |najmanja posjećenost = |ukupna posjećenost = |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[HNL 2022./23.|2022./23.]] |sljedeća sezona = [[HNL 2024./25.|2024./25.]] |Doigravanje za 1.hnl = }} '''Hrvatska nogometna liga 2023./24.''' (službeno: '''SuperSport Hrvatska nogometna liga''') je 33. sezona [[Hrvatska nogometna liga|HNL-a]] koja je započela [[21. srpnja]] [[2023.]], a završila [[25. svibnja]] [[2024.]] Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio.<ref name="Raspored HNL">[https://hnl.hr/supersport-hnl/raspored-i-rezultati/ RASPORED I REZULTATI], pristupljeno 25. srpnja 2023.</ref> <br> Branitelj naslova prvaka je [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref> [https://hnl.hr/news/25437/dinamo-u-splitskom-derbiju-potvrdio-naslov-osijek-pobijedio-i-u-varazdinu/ hnl.hr, ''DINAMO U SPLITSKOM DERBIJU POTVRDIO NASLOV, OSIJEK POBIJEDIO I U VARAŽDINU''], objavljeno 30. travnja 2023., preuzeto 25. srpnja 2023. </ref> == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Kapetan !!Športski partner !!Glavni sponzor |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||<center>24.851</center> ||{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] ||{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] ||{{Z|NJE}} [[Adidas]] ||PSK |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||<center>5200</center> ||{{Z|HRV}} [[Rajko Vidović]]||{{Z|HRV}} [[Filip Mrzljak]] ||{{Z|NJE}} [[Alpas]]||Kömmerling |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||<center>33.987</center> ||{{Z|HRV}} [[Jure Ivanković]] (privremeni trener) ||{{Z|HRV}} [[Lovre Kalinić]] ||{{Z|ITA}} [[Macron (sportska odjeća)|Macron]]||[[Tommy]] |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||<center>9800</center> ||{{Z|ITA}} [[Paolo Tramezzani]]||{{Z|HRV}} [[Slavko Blagojević]] ||{{Z|ŠPA}} [[Joma]]||Germania |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>5350</center> ||{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]]||{{Z|BIH}} [[Mateo Marić]] ||{{Z|ITA}} Macron||Favbet |- |[[NK Osijek|Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Opus Arena]] ||<center>13.005</center> ||{{Z|HRV}} [[Ivo Smoje]] (privremeni trener)||{{Z|HRV}} [[Marko Malenica]] ||{{Z|MAĐ}} [[2Rule]] ||Mészáros és Mészáros Kft. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||<center>8191</center> ||{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]] ||{{Z|HRV}} [[Nediljko Labrović]]||{{Z|ŠPA}} [[Joma]]||Favbet |- |[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] ||<center>5350</center> ||{{Z|HRV}} [[Davor Mladina]] ||{{Z|HRV}} [[Mateo Pavlović]]||{{Z|NJE}} [[Adidas]]||Sava Osiguranje |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ||[[Koprivnica]] ||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]] ||<center>3054</center> ||{{Z|BIH}} [[Ivan Radeljić]] ||{{Z|HRV}} [[Tomislav Božić]]||{{Z|NJE}} [[Jako]]||Belupo ([[Podravka]]) |- |[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] ||[[Varaždin]] ||[[Stadion Varteks]] ||<center>8818</center> ||{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]]||{{Z|HRV}} [[Igor Postonjski]]||{{Z|SAD}} [[Capelli Sport]] ||BURAI |- |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" |- ! Momčad ! Bivši trener ! Razlog odlaska ! Datum odlaska ! Novi trener ! Datum imenovanja ! Plasman |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] |Istek ugovora |27. svibnja 2023.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/zekic-potvrdio-da-odlazi-iz-slaven-belupa-i-pojasnio-zasto-svasta-se-prica-po-gradu-sad-je-dosta-1673835 ''Zekić potvrdio da odlazi iz Slaven Belupa i pojasnio zašto: Svašta se priča po gradu, sad je dosta''], pristupljeno 25. srpnja 2023.</ref> |{{Z|NIZ}} [[Ricardo Moniz]] |5. lipnja 2023.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/ricardo-moniz-je-novi-trener-slaven-belupa/ ''Ricardo Moniz je novi trener Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240716051320/https://nk-slaven-belupo.hr/ricardo-moniz-je-novi-trener-slaven-belupa/ |date=16. srpnja 2024. }}, pristupljeno 25. srpnja 2023.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |{{Z|HRV}} [[Davor Mladina]] |Istek ugovora |5. lipnja 2023.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/druga-hnl/rudes-izborio-prvu-ligu-pa-ostao-bez-trenera-dobio-sam-ponude-iz-inozemstva-idemo-svatko-svojim-putem-15342983 ''Rudeš izborio prvu ligu pa ostao bez trenera: ‘Dobio sam ponude iz inozemstva, idemo svatko svojim putem‘''], pristupljeno 25. srpnja 2023.</ref> |{{Z|HRV}} [[Robert Prosinečki]] |7. lipnja 2023.<ref>[https://hns.family/vijesti/25607/robert-prosinecki-novi-trener-rudesa/ ''ROBERT PROSINEČKI NOVI TRENER RUDEŠA''], pristupljeno 25. srpnja 2023.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |{{Z|ŠPA}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo Garcia]] |Sporazumni raskid |7. lipnja 2023.<ref>[https://nkistra.com/gonzalo-garcia-vise-nije-trener-istre-1961/ ''GONZALO GARCIA VIŠE NIJE TRENER ISTRE 1961''], pristupljeno 25. srpnja 2023.</ref> |{{Z|BIH}} [[Mislav Karoglan]] |11. lipnja 2023.<ref>[https://nkistra.com/mislav-karoglan-novi-je-trener-istre-1961/ ''MISLAV KAROGLAN NOVI JE TRENER ISTRE 1961''], pristupljeno 25. srpnja 2023.</ref> |<center>Predsezona |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |{{Z|BIH}} [[Mislav Karoglan]] |Otkaz |9. kolovoza 2023.<ref>[https://nkistra.com/mislav-karoglan-vise-nije-trener-istre-1961/ ''MISLAV KAROGLAN VIŠE NIJE TRENER ISTRE 1961''], pristupljeno 16. kolovoza 2023.</ref> |{{Z|ŠPA}} [[David Català]] |14. kolovoza 2023.<ref>[https://nkistra.com/dobro-dosao-david-catala/ ''DOBRO DOŠAO DAVID CATALA''], pristupljeno 16. kolovoza 2023.</ref> |<center>9. |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Igor Bišćan]] |Otkaz |21. kolovoza 2023.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/priopcenje-gnk-dinamo42 ''PRIOPĆENJE GNK DINAMO''], pristupljeno 24. kolovoza 2023.</ref> |{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] |21. kolovoza 2023.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/sergej-jakirovic-novi-trener-dinama ''SERGEJ JAKIROVIĆ NOVI TRENER DINAMA''], pristupljeno 24. kolovoza 2023.</ref> |<center>7. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] |Potpisao za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |21. kolovoza 2023.<ref>[https://nk-rijeka.hr/hnk-rijeka-priopcenje/ ''HNK Rijeka – priopćenje''], pristupljeno 24. kolovoza 2023.</ref> |{{Z|HRV}} [[Darko Raić-Sudar]] <br> (privremeni trener) |21. kolovoza 2023.<ref>Vido Bonačić, [https://hrsport.hr/darko-raic-sudar-privremeni-trener-rijeke/ Darko Raić-Sudar privremeni trener Rijeke], pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |<center>3. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]] |Potpisao za [[HNK Rijeka|Rijeku]] |23. kolovoza 2023.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/zeljko-sopic-vise-nije-trener-gorice/2096 ''Željko Sopić više nije trener Gorice''], pristupljeno 24. kolovoza 2023.</ref> |{{Z|BIH}} [[Mensur Mujdža]] <br> (privremeni trener) |23. kolovoza 2023. |<center>5. |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |{{Z|HRV}} [[Darko Raić-Sudar]] <br> (privremeni trener) |Imenovanje Sopića |23. kolovoza 2023. |{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]] |23. kolovoza 2023.<ref>[https://nk-rijeka.hr/zeljko-sopic-novi-trener-hnk-rijeka/ ''Željko Sopić novi trener HNK Rijeka''], pristupljeno 24. kolovoza 2023.</ref> |<center>3. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|BIH}} [[Mensur Mujdža]] <br> (privremeni trener) |Imenovanje Jeličića |30. kolovoza 2023. |{{Z|HRV}} [[Dinko Jeličić]] |30. kolovoza 2023.<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/dinko-jelicic-novi-trener-hnk-gorica/2103 ''Dinko Jeličić novi trener HNK Gorica''], pristupljeno 8. rujna 2023.</ref> |<center>6. |- |[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |{{Z|HRV}} [[Robert Prosinečki]] |Otkaz |3. rujna 2023.<ref>[https://nk-rudes.hr/rudes-i-robert-prosinecki-sporazumno-se-razisli/ ''Rudeš i Robert Prosinečki SPORAZUMNO se razišli''], pristupljeno 8. rujna 2023.</ref> |{{Z|HRV}} [[Toni Golem]] |5. rujna 2023.<ref>[https://nk-rudes.hr/toni-golem-novi-trener-nk-rudesa/ ''Toni Golem, novi trener NK Rudeša''], pristupljeno 8. rujna 2023.</ref> |<center>10. |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |{{Z|NIZ}} [[Ricardo Moniz]] |Otkaz |4. rujna 2023.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/ricardo-moniz-vise-nije-trener-slaven-belupa/ ''Ricardo Moniz više nije trener Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230911043514/https://nk-slaven-belupo.hr/ricardo-moniz-vise-nije-trener-slaven-belupa/ |date=11. rujna 2023. }}, pristupljeno 8. rujna 2023.</ref> |{{Z|HRV}} [[Roy Ferenčina]] |5. rujna 2023.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/roy-ferencina-novi-je-trener-slaven-belupa/ ''Roy Ferenčina novi je trener Slaven Belupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230911043514/https://nk-slaven-belupo.hr/roy-ferencina-novi-je-trener-slaven-belupa/ |date=11. rujna 2023. }}, pristupljeno 8. rujna 2023.</ref> |<center>9. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|HRV}} [[Stjepan Tomas]] |Otkaz |3. listopada 2023.<ref>Gradimir Đukarić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/transferi/tomas-dobio-otkaz-a-odlazi-i-glavni-covjek-za-transfere-na-klupu-se-vraca-klupska-legenda-15380469 Tomas dobio otkaz, a odlazi i glavni čovjek za transfere! Na klupu se vraća klupska legenda], Sportske novosti, objavljeno 6. listopada 2023., pristupljeno 6. listopada 2023.</ref> |{{Z|HRV}} [[Ivo Smoje]] <br> (privremeni trener) |3. listopada 2023. |<center>6. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|HRV}} [[Ivo Smoje]] <br> (privremeni trener) |Imenovanje Zekića |13. listopada 2023. |{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] |13. listopada 2023.<ref>HINA, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/osijek/video-zoran-zekic-i-sluzbeno-na-klupi-osijeka-pogledajte-kako-su-ga-predstavili-na-pampasu-15383897 VIDEO: Zoran Zekić i službeno na klupi Osijeka, pogledajte kako su ga predstavili na Pampasu], Sportske novosti, objavljeno 13. listopada 2023., pristupljeno 13. listopada 2023.</ref> |<center>5. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |{{Z|HRV}} [[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]] |Sporazumni raskid |23. listopada 2023.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/ivan-leko-vise-nije-trener-hajduka-/16333 IVAN LEKO VIŠE NIJE TRENER HAJDUKA!], pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |{{Z|BIH}} [[Mislav Karoglan]] |23. listopada 2023.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/mislav-karoglan-ponovno-na-klupi-bijelih-/16334 MISLAV KAROGLAN PONOVNO NA KLUPI BIJELIH!], pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |<center>2. |- |[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |{{Z|HRV}} [[Toni Golem]] |Otkaz |12. studenoga 2023.<ref>[https://nk-rudes.hr/nk-rudes-i-toni-golem-sporazumno-se-razisli/ ''NK Rudeš i Toni Golem sporazumno se razišli''], pristupljeno 19. studenoga 2023.</ref> |{{Z|HRV}} [[Ivan Mijač]] <br> (privremeni trener) |17. studenoga 2023.<ref>Ante Šakić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/rudes/bivsi-trener-pionira-dinama-vodi-rudes-do-zimske-stanke-ceka-se-odgovor-na-kljucno-pitanje-15395203 Bivši trener pionira Dinama vodi Rudeš do zimske stanke, čeka se odgovor na ključno pitanje], Sportske novosti, objavljeno 17. studenoga 2023., pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |<center>10. |- |[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |{{Z|HRV}} [[Ivan Mijač]] <br> (privremeni trener) |Imenovanje Mladine |6. prosinca 2023. |{{Z|HRV}} [[Davor Mladina]] |6. prosinca 2023.<ref>[https://nk-rudes.hr/davor-mladina-vraca-se-na-klupu-rudesa/ Davor Mladina vraća se na klupu Rudeša], pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |<center>10. |- |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |{{Z|ŠPA}} [[David Català]] |Otkaz |7. veljače 2024.<ref>[https://nkistra.com/david-catala-vise-nije-trener-nk-istre-1961/ ''DAVID CATALÀ VIŠE NIJE TRENER NK ISTRE 1961''], pristupljeno 13. veljače 2024.</ref> |{{Z|ITA}} [[Paolo Tramezzani]] |8. veljače 2024.<ref>[https://nkistra.com/paolo-tramezzani-je-novi-trener-nk-istre-1961/ ''PAOLO TRAMEZZANI JE NOVI TRENER NK ISTRE 1961''], pristupljeno 13. veljače 2024.</ref> |<center>9. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Dinko Jeličić]] |Otkaz |11. ožujka 2024.<ref name="dne">[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/gorica-smijenila-dinka-jelicica---837263.html 'Nova smjena trenera: Vodio je Cristiana Ronalda, a sada je dobio otkaz u HNL-u], pristupljeno 18. ožujka 2024.</ref> |{{Z|BIH}} [[Mensur Mujdža]] <br> (privremeni trener) |11. ožujka 2024.<ref name="dne" /> |<center>6. |- |[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |{{Z|BIH}} [[Mensur Mujdža]] <br> (privremeni trener) |Imenovanje Vidovića |18. ožujka 2024.<ref>Eldar Ganibegović, [https://sportsport.ba/fudbal/mensur-mujdza-gorica/470885 Najave su bile uzaludne - Mensur Mujdža se nadao preuzimanju člana HNL, on predstavio drugog trenera], SportSport, objavljeno 18. ožujka 2024., pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |{{Z|HRV}} [[Rajko Vidović]] |18. ožujka 2024.<ref>Toni Roić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/gorica/gorica-predstavila-novog-trenera-kvalitetna-ekipa-koja-je-imala-peha-decki-nisu-zaboravili-igrati-nogomet-15440319 'Gorica predstavila novog trenera: ‘Kvalitetna ekipa koja je imala peha, dečki nisu zaboravili igrati nogomet‘], pristupljeno 18. ožujka 2024.</ref> |<center>6. |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |{{Z|BIH}} [[Mislav Karoglan]] |Sporazumni raskid |8. travnja 2024.<ref name="haj">[https://hajduk.hr/vijest/mislav-karoglan-vise-nije-trener-hajduka/16743 MISLAV KAROGLAN VIŠE NIJE TRENER HAJDUKA], pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |{{Z|BIH}} [[Jure Ivanković]] |8. travnja 2024.<ref name="haj" /> |<center>3. |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |{{Z|HRV}} [[Roy Ferenčina]] |Otkaz |9. travnja 2024.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/roy-ferencina-vise-nije-trener-slaven-belupa/ Roy Ferenčina više nije trener Slaven Belupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240716051825/https://nk-slaven-belupo.hr/roy-ferencina-vise-nije-trener-slaven-belupa/ |date=16. srpnja 2024. }}, pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |{{Z|BIH}} [[Ivan Radeljić]] |9. travnja 2024.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/ivan-radeljic-novi-je-trener-slaven-belupa/ Ivan Radeljić novi je trener Slaven Belupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240419121044/https://nk-slaven-belupo.hr/ivan-radeljic-novi-je-trener-slaven-belupa/ |date=19. travnja 2024. }}, pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |<center>9. |- |[[NK Osijek|Osijek]] |{{Z|HRV}} [[Zoran Zekić]] |Sporazumni raskid |20. svibnja 2024.<ref name="osi">[https://nk-osijek.hr/vijesti/35296/sporazumno-raskinut-ugovor-sa-zoranom-zekicem/ SPORAZUMNO RASKINUT UGOVOR SA ZORANOM ZEKIĆEM], pristupljeno 9. srpnja 2024.</ref> |{{Z|HRV}} [[Ivo Smoje]] <br> (privremeni trener) |20. svibnja 2024.<ref name="osi" /> |<center>4. |- |} == Stadioni == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ! [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[Stadion Aldo Drosina]] |- | Kapacitet: 24.851 | Kapacitet: 5200 | Kapacitet: 33.987 | Kapacitet: 9800 |- | [[Datoteka:Stadion Maksimir in February 2019.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadium Radnik in Velika Gorica, Croatia.png|200px]] | [[Datoteka:2010 IAAF Continental Cup - Poljud, Split.JPG|200px]] | [[Datoteka:Aldo Drosina Stadium 2011-02-19.JPG|240px]] |- ! [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=450 |caption='''HNL 2023./24.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]<br/>[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942 |long=16.3472 |label=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |position=left}} }} ! [[NK Osijek|Osijek]] |- | [[Stadion Kranjčevićeva]] | [[Opus Arena]] |- | Kapacitet: 5350 | Kapacitet: 13.005 |- | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion NK Osijeka na Pampasu.jpg|200px]] |- ! [[HNK Rijeka|Rijeka]] ! [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] ! [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |- | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Stadion Kranjčevićeva]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Varteks]] |- | Kapacitet: 8191 | Kapacitet: 5350 | Kapacitet: 3054 | Kapacitet: 8818 |- | [[Datoteka:Rujevica stadium, Rijeka, Croatia.jpg|240px]] | [[Datoteka:Stadion u Kranjčevićevoj - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadion Slaven Belupa - panoramio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stade Varteks.JPG|200px]] |- |} </center> == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://hnl.hr/povijest/rezultati-i-poretci/?sid=33 hnl.hr] |team_order= DIN, RIJ, HAJ, OSI, LOK, VAR, GOR, IST, SLA, RUD |result1=CLPO |result2=EL2Q |result3=ECL2Q |result4=ECL2Q |result10=REL |update=complete |win_DIN=25|draw_DIN=7 |loss_DIN=4 |gf_DIN=67|ga_DIN=30 |win_GOR=11|draw_GOR=8 |loss_GOR=17|gf_GOR=35|ga_GOR=50 |win_HAJ=21|draw_HAJ=5 |loss_HAJ=10|gf_HAJ=54|ga_HAJ=26 |win_IST=10|draw_IST=11|loss_IST=15|gf_IST=36|ga_IST=54 |win_LOK=12|draw_LOK=15|loss_LOK=9 |gf_LOK=52|ga_LOK=45 |win_OSI=16|draw_OSI=9 |loss_OSI=11|gf_OSI=62|ga_OSI=43 |win_RIJ=23|draw_RIJ=5 |loss_RIJ=8 |gf_RIJ=69|ga_RIJ=30 |win_RUD=1 |draw_RUD=6 |loss_RUD=29|gf_RUD=22|ga_RUD=85 |win_SLA=9 |draw_SLA=6 |loss_SLA=21|gf_SLA=43|ga_SLA=69 |win_VAR=10|draw_VAR=12|loss_VAR=14|gf_VAR=39|ga_VAR=47 |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_RUD=[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |name_VAR=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |status_DIN=P |status_RUD=R |res_col_header=QR |col_CLPO=green1 |text_CLPO=[[UEFA Liga prvaka 2024./25.|UEFA Liga prvaka]] |col_EL2Q=blue1 |text_EL2Q=[[UEFA Europska liga 2024./25.|UEFA Europska liga]] |col_ECL2Q=yellow1 |text_ECL2Q=[[UEFA Konferencijska liga 2024./25.|UEFA Konferencijska liga]] |col_REL=red1 |text_REL=[[1. NL 2024./25.|1. NL]] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka== {{col-begin}} {{col-2}} === Prva polovica === {{#invoke:sports results|main | source = [http://hnl.hr/statistika/rezultati SuperSport HNL] | update = complete | matches_style = FBR | solid_cell = grey | legs = 1 |team1=DIN |team2=GOR |team3=HAJ |team4=IST |team5=LOK |team6=OSI |team7=RIJ |team8=RUD |team9=SLA |team10=VAR | name_DIN = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | name_GOR = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] | name_HAJ = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | name_IST = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] | name_LOK = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | name_OSI = [[NK Osijek|Osijek]] | name_RIJ = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | name_RUD = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] | name_SLA = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | name_VAR = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | match_DIN_GOR = 0:0 | match_DIN_HAJ = [[Vječni derbi|1:2]] | match_DIN_IST = 3:0 | match_DIN_LOK = 2:1 | match_DIN_OSI = 2:1 | match_DIN_RIJ = 2:1 | match_DIN_RUD = 1:0 | match_DIN_SLA = 3:0 | match_DIN_VAR = 2:1 | match_GOR_DIN = 2:1 | match_GOR_HAJ = 2:1 | match_GOR_IST = 0:0 | match_GOR_LOK = 1:0 | match_GOR_OSI = 3:0 | match_GOR_RIJ = 2:3 | match_GOR_RUD = 3:0 | match_GOR_SLA = 2:2 | match_GOR_VAR = 1:1 | match_HAJ_DIN = [[Vječni derbi|1:0]] | match_HAJ_GOR = 3:0 | match_HAJ_IST = 0:1 | match_HAJ_LOK = 1:0 | match_HAJ_OSI = 0:2 | match_HAJ_RIJ = [[Jadranski derbi|1:0]] | match_HAJ_RUD = 1:0 | match_HAJ_SLA = 3:0 | match_HAJ_VAR = 3:1 | match_IST_DIN = 0:3 | match_IST_GOR = 0:1 | match_IST_HAJ = 0:2 | match_IST_LOK = 0:4 | match_IST_OSI = 4:4 | match_IST_RIJ = 1:1 | match_IST_RUD = 0:0 | match_IST_SLA = 2:0 | match_IST_VAR = 2:0 | match_LOK_DIN = 2:2 | match_LOK_GOR = 1:1 | match_LOK_HAJ = 1:1 | match_LOK_IST = 1:1 | match_LOK_OSI = 2:2 | match_LOK_RIJ = 1:1 | match_LOK_RUD = 1:0 | match_LOK_SLA = 1:3 | match_LOK_VAR = 3:3 | match_OSI_DIN = 2:3 | match_OSI_GOR = 1:0 | match_OSI_HAJ = 0:1 | match_OSI_IST = 3:1 | match_OSI_LOK = 1:1 | match_OSI_RIJ = 0:0 | match_OSI_RUD = 3:0 | match_OSI_SLA = 6:1 | match_OSI_VAR = 1:1 | match_RIJ_DIN = 2:2 | match_RIJ_GOR = 1:0 | match_RIJ_HAJ = [[Jadranski derbi|1:0]] | match_RIJ_IST = 6:0 | match_RIJ_LOK = 2:1 | match_RIJ_OSI = 2:1 | match_RIJ_RUD = 4:0 | match_RIJ_SLA = 2:4 | match_RIJ_VAR = 2:2 | match_RUD_DIN = 1:5 | match_RUD_GOR = 0:2 | match_RUD_HAJ = 0:2 | match_RUD_IST = 0:4 | match_RUD_LOK = 0:0 | match_RUD_OSI = 3:4 | match_RUD_RIJ = 1:2 | match_RUD_SLA = 0:0 | match_RUD_VAR = 0:0 | match_SLA_DIN = 0:2 | match_SLA_GOR = 0:0 | match_SLA_HAJ = 0:1 | match_SLA_IST = 2:2 | match_SLA_LOK = 0:1 | match_SLA_OSI = 1:0 | match_SLA_RIJ = 0:1 | match_SLA_RUD = 3:2 | match_SLA_VAR = 3:2 | match_VAR_DIN = 1:1 | match_VAR_GOR = 1:0 | match_VAR_HAJ = 1:2 | match_VAR_IST = 1:0 | match_VAR_LOK = 0:0 | match_VAR_OSI = 2:2 | match_VAR_RIJ = 0:2 | match_VAR_RUD = 2:0 | match_VAR_SLA = 2:2 }} {{col-2}} === Druga polovica === {{#invoke:sports results|main | source = [http://hnl.hr/statistika/rezultati SuperSport HNL] | update = complete | matches_style = FBR | solid_cell = grey | legs = 1 |team1=DIN |team2=GOR |team3=HAJ |team4=IST |team5=LOK |team6=OSI |team7=RIJ |team8=RUD |team9=SLA |team10=VAR | name_DIN = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | name_GOR = [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] | name_HAJ = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | name_IST = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] | name_LOK = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | name_OSI = [[NK Osijek|Osijek]] | name_RIJ = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | name_RUD = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] | name_SLA = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | name_VAR = [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | match_DIN_GOR = 2:0 | match_DIN_HAJ = [[Vječni derbi|0:0]] | match_DIN_IST = 4:1 | match_DIN_LOK = 0:3 | match_DIN_OSI = 1:0 | match_DIN_RIJ = 1:0 | match_DIN_RUD = 3:3 | match_DIN_SLA = 5:2 | match_DIN_VAR = 1:0 | match_GOR_DIN = 0:2 | match_GOR_HAJ = 0:3 | match_GOR_IST = 2:0 | match_GOR_LOK = 1:2 | match_GOR_OSI = 0:3 | match_GOR_RIJ = 0:2 | match_GOR_RUD = 2:1 | match_GOR_SLA = 1:0 | match_GOR_VAR = 1:3 | match_HAJ_DIN = [[Vječni derbi|0:1]] | match_HAJ_GOR = 2:1 | match_HAJ_IST = 1:0 | match_HAJ_LOK = 1:2 | match_HAJ_OSI = 1:2 | match_HAJ_RIJ = [[Jadranski derbi|1:2]] | match_HAJ_RUD = 5:1 | match_HAJ_SLA = 4:0 | match_HAJ_VAR = 0:1 | match_IST_DIN = 0:1 | match_IST_GOR = 0:0 | match_IST_HAJ = 1:1 | match_IST_LOK = 0:0 | match_IST_OSI = 1:0 | match_IST_RIJ = 0:2 | match_IST_RUD = 2:1 | match_IST_SLA = 3:0 | match_IST_VAR = 2:0 | match_LOK_DIN = 0:1 | match_LOK_GOR = 1:1 | match_LOK_HAJ = 2:5 | match_LOK_IST = 3:0 | match_LOK_OSI = 1:1 | match_LOK_RIJ = 3:1 | match_LOK_RUD = 3:0 | match_LOK_SLA = 2:1 | match_LOK_VAR = 0:0 | match_OSI_DIN = 1:1 | match_OSI_GOR = 3:0 | match_OSI_HAJ = 1:1 | match_OSI_IST = 1:2 | match_OSI_LOK = 3:1 | match_OSI_RIJ = 2:0 | match_OSI_RUD = 2:0 | match_OSI_SLA = 4:1 | match_OSI_VAR = 0:1 | match_RIJ_DIN = 1:2 | match_RIJ_GOR = 3:0 | match_RIJ_HAJ = [[Jadranski derbi|1:0]] | match_RIJ_IST = 3:0 | match_RIJ_LOK = 4-0 | match_RIJ_OSI = 3:0 | match_RIJ_RUD = 3:0 | match_RIJ_SLA = 4:0 | match_RIJ_VAR = 2:0 | match_RUD_DIN = 0:3 | match_RUD_GOR = 2:1 | match_RUD_HAJ = 0:2 | match_RUD_IST = 1:3 | match_RUD_LOK = 3:3 | match_RUD_OSI = 2:3 | match_RUD_RIJ = 0:3 | match_RUD_SLA = 1:3 | match_RUD_VAR = 0:2 | match_SLA_DIN = 2:3 | match_SLA_GOR = 4:1 | match_SLA_HAJ = 0:1 | match_SLA_IST = 1:1 | match_SLA_LOK = 2:3 | match_SLA_OSI = 0:1 | match_SLA_RIJ = 0:1 | match_SLA_RUD = 4:0 | match_SLA_VAR = 0:1 | match_VAR_DIN = 0:1 | match_VAR_GOR = 2:4 | match_VAR_HAJ = 1:1 | match_VAR_IST = 2:2 | match_VAR_LOK = 0:2 | match_VAR_OSI = 0:2 | match_VAR_RIJ = 3:1 | match_VAR_RUD = 1:0 | match_VAR_SLA = 1:2 }} {{col-end}} == Statistike == === Golovi === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto !Igrač !Momčad !Golovi |- |1. |align="left"|{{Z|ARG}} [[Ramón Miérez]] |align="left"|[[NK Osijek|Osijek]] |19 |- |2. |align="left" |{{Z|CRO}} [[Fran Brodić]] |align="left" |[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] <small>(7)</small>, [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>(6)</small> |13 |- |3. |align="left" |{{Z|CRO}} [[Duje Čop]] |align="left" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |12 |- |rowspan="2" |4. |align="left"|{{Z|CRO}} [[Niko Janković]] |align="left"|[[HNK Rijeka|Rijeka]] |rowspan="2" |11 |- |align="left"|{{Z|CRO}} [[Bruno Petković]] |align="left"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |- |rowspan="2" |6. |align="left"|{{Z|CRO}} [[Marko Livaja]] |align="left"|[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |rowspan="2" |10 |- |align="left"|{{Z|CRO}} [[Benedik Mioč]] |align="left" |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |- |8. |align="left"|{{Z|CRO}} [[Marin Šotiček]] |align="left"|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |9 |} Izvor:<ref>[https://hnl.hr/statistika/strijelci/ ''Strijelci – SuperSport HNL'']. ''HNL'', pristupljeno 13. veljače 2024.</ref> == Povezani članci == * [[1. NL 2023./24.]] * [[2. NL 2023./24.]] * [[3. NL 2023./24.]] * [[5. rang HNL-a 2023./24.]] * [[6. rang HNL-a 2023./24.]] * [[7. rang HNL-a 2023./24.]] * [[8. rang HNL-a 2023./24.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2023./24.|Hrvatski kup 2023./24.]] == Vanjske poveznice == * [https://hnl.hr/ hnl.hr] * [https://www.sofascore.com/hr/turnir/nogomet/croatia/hnl/170 ''HNL - Statistika''] * [https://hns-cff.hr/natjecanja/supersport-hnl/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/insideuefa/national-associations/cro/domestic/league/1030/ uefa.com, stranica lige] == Izvori == {{izvori}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2023-24]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2023./24.| 1 HNL]] qzagxyfo50jm13u1wcqzaoa1byzwwyf 0 745748 7430482 7417738 2026-04-15T13:20:26Z NeptuneBot 239945 premješteno iz [[Category:RTL Grupa]] u [[Category:RTL Group]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7430482 wikitext text/x-wiki {{Infookvir web stranica | slika = | opis slike = | veličina = | logo = Voyo logo (2021).svg | snimka zaslona = Voyo snimka zaslona.png | opis snimke = Početna stranica platforme Voyo u kolovozu 2025. | veličina snimke = | url = {{URL|https://voyo.rtl.hr|Hrvatska}} <br> {{URL|https://voyo.rs|Srbija}} <br> {{URL|https://voyo.ba|Bosna i Hercegovina}} | prijašnja imena = | vrsta = [[video na zahtjev]] | komercijalna = da | slogan = | država = {{Z+X|ČEŠ}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | vlasnik = [[Central European Media Enterprises]], [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | autor = | razvoj = | ključne osobe = | sjedište = | registracija = obvezna za pristup sadržaju | broj korisnika = | datum objave = {{Z|ČEŠ}} {{objavljeno|||2011|dodaj=prije|link=da}} <br> {{Z|HRV}} {{objavljeno|27|8|2023|dodaj=prije|link=da}} <br> {{Z|SRB}} {{objavljeno|4|11|2024|dodaj=prije|link=da}} | datum gašenja = | prihod = | alexa = | status = aktivna }}'''Voyo''' je platforma za [[Internetski prijenos|''streaming'']] i usluga plaćenog [[Video na zahtjev|videa na zahtjev]] [[RTL (Hrvatska)|RTL-a]]. Pokrenuta je u [[Češka|Češkoj]] [[2011.]] godine kao besplatna [[arhiva]] programa za prijenos izvornog rada i sportskih prijenosa uživo. Postupno se pretvorila u plaćenu uslugu po uzoru na američki [[Netflix]]. U Hrvatskoj je aktivna od [[27. kolovoza]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=31. srpnja 2023.|title=RTL predstavlja Voyo!|url=https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/rtl-predstavlja-voyo-79e53602-2f76-11ee-915f-d69ce2a1bb8e|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230731092724/https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/rtl-predstavlja-voyo-79e53602-2f76-11ee-915f-d69ce2a1bb8e|archive-date=31. srpnja 2023.|access-date=2. kolovoza 2023.|website=[[RTL (Hrvatska)|rtl.hr]]}}</ref> kao nasljednik RTL-ove usluge ''Play''. Voyo ima više od 10 tisuća sati domaćeg, regionalnog i stranog sadržaja: [[Film|filmova]], [[Televizijska serija|televizijskih serija]], [[Animirani film|animiranih filmova]] i [https://voyo.rtl.hr/serije/serije-za-djecu serija za djecu], televizijskih emisija, [[Reality show|reality showova]] i [[Dokumentarni film|dokumentaraca]]. Sadržaj u produkciji RTL-a većinom je korisnicima dostupan 24 sata ranije nego na televiziji. VOYO također ima uslugu izravnog prijenosa svih RTL-ovih kanala: [[RTL (Hrvatska)|RTL]], [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]], [[RTL Kockica]], [[RTL Living]], [[RTL Crime]], [[RTL Adria]], [[RTL Passion]], te ostale dodatne kanale uključujući [[Nova TV]], [[Doma TV]], [[Sportska televizija]], [[Croatian Music Channel]] i [[Laudato TV]]. Pristup je omogućen iz svih [[Europska unija|zemalja članica Europske unije]], na svim digitalnim uređajima: [[Računalo|računalima]], [[Prijenosno računalo|prijenosnim računalima]], [[Mobilni telefon|mobilnim telefonima]] i [[Tablet|tabletima]] (operacijskih sustava [[iOS]] i [[Android (operacijski sustav)|Android]]), [[Chromecast|Chromecastu]] i televizorima koje pokreće [[Android TV]] te [[Samsung]] i [[LG Corporation|LG]].<ref>{{Citiranje weba|date=31. srpnja 2023.|title=Voyo Podrška|url=https://podrskavoyo.rtl.hr/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230731095412/https://podrskavoyo.rtl.hr/|archive-date=31. srpnja 2023.|access-date=2. kolovoza 2023.|website=podrskavoyo.rtl.hr}}</ref> Krajem [[Listopad|listopada]] [[2024.]] godine najavljen je dolazak platforme u [[Srbija|Srbiju]]<ref>{{Citiranje weba|title=Tko je Voyo?|url=https://podrskavoyo.rs/|url-status=live|access-date=2024-10-31|website=Voyo|language=srpski}}</ref>, a platforma je službeno dostupna od [[4. studenoga]] [[2024.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=VOYO - Bilo kad i bilo gdje|url=https://voyo.rs/|access-date=2024-11-04|website=voyo.rs}}</ref> Krajem prosinca 2025. godine, [[RTL (Hrvatska)|RTL Hrvatska]] uveo je značajku koja pretplatnicima streaming platforme Voyo omogućuje pregledavanje sadržaja na portalu [[Net.hr]] bez prikazivanja oglasa, uz uvjet prijave identičnom korisničkom e-mail adresom.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-17|title=Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!|url=https://net.hr/hot/voyo/prijavite-se-na-net-hr-s-istom-e-mail-adresom-kojom-ste-pretplaceni-na-voyo-i-citaj-sadrzaje-bez-oglasa-a3e74881-db40-11f0-9a51-9600040c8f8e|access-date=2025-12-27|website=net.hr|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{RTL u Hrvatskoj}} {{Video na zahtjev}} [[Kategorija:Internetska televizija]] [[Kategorija:Video na zahtjev]] [[Kategorija:RTL Group]] rsp4aclpuplmc7oqpp2qlyonx02wcm7 14 746287 7430478 7417727 2026-04-15T13:20:25Z NeptuneBot 239945 premješteno iz [[Category:RTL Grupa]] u [[Category:RTL Group]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7430478 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Hrvatske televizijske postaje]] [[Kategorija:RTL Group]] l79luhg9fiki3oew43h3qukh1cwje85 14 752140 7430837 7430299 2026-04-16T11:54:00Z Argo Navis 852 7430837 wikitext text/x-wiki {{CategoryTOC|}} __HIDDENCAT__ Rijeke koje nedostaju u [[Modul:Pritoci/podatci]]. [[Kategorija:Kategorije za praćenje]] 13785yiqg9f17a8vz9ldcmtsbwnk6pw 0 753355 7430466 7370213 2026-04-15T13:11:21Z DanielaJovic 332298 gramaticke ispravke 7430466 wikitext text/x-wiki {{Svemirska misija|naziv misije=CroCube|organizacija=Društvo za Edukaciju van okvira i Spacemanic|dimenzije=10 cm × 10 cm × 10 cm|masa pri lansiranju=1,1 kg|lansirni ugovaratelj=[[SpaceX]]|datum lansiranja=[[21. prosinca]] [[2024.]]|mjesto lansiranja=[[Vandenberg AFB (Kalifornija)]]|tip misije=satelitska misija|trajanje=oko 2 godine|svemirska letjelica=[[Falcon 9]] ([[Bandwagon-2]])|slika=CroCube nanosatellite crop.jpg|slika_širina=250px}} '''CroCube''' je misija sklapanja i lansiranja prvog hrvatskog [[Umjetni satelit|nanosatelita]], iz kategorije malih satelita CubeSat.<ref>[https://www.tportal.hr/tehno/clanak/hakom-odrzao-dan-novih-tehnologija-u-fokusu-satelitska-komunikacija-foto-20240515 Tportal]</ref> Dio je misije [[Bandwagon-2]].<ref>{{Citiranje weba|last=CroCube|date=2024-12-21|title=Uspješno je lansiran CroCube, prvi hrvatski satelit|url=https://crocube.hr/2024/12/21/lansiranje-2/|access-date=2024-12-22|website=CroCube|language=hr}}</ref> CroCube je odaslan 21. prosinca 2024. godine u 12:34 (CET) sati na raketi [[Falcon 9]] američke tvrtke [[SpaceX]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-21|title=Hrvatski satelit u svemiru, pogledajte kako je izgledao let|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/hrvatski-satelit-crocube-danas-polijece-u-svemir-11922353|access-date=2024-12-22|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Na dan lansiranja oko 20 sati uspostavljena je puna funkcionalnost satelita. Prva poruka koju je odaslao zemlji sadržavala je stih [[Antun Branko Šimić|A. B. Šimića]]: »Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda. Croatia is in space!« Poruka je odabrana putem društvenih mreža.<ref>{{Citiranje weba|last=CroCube|date=2024-12-22|title=CroCube se javio iz orbite i potvrdio punu funkcionalnost|url=https://crocube.hr/2024/12/22/update-postlaunch/|access-date=2024-12-22|website=CroCube|language=hr}}</ref> == Specifikacije == Satelit je oblika kocke (''cube''), standardne jedinice 1Unit: 1U (1U = 10 cm × 10 cm × 10 cm), ukupne [[masa|mase]] oko 1,1 kg, opremljen VGA kamerom za slikavanje Zemlje, tehnološkim eksperimentom AstroTron 1000 te radio-primopredajnicima koji odašilju i primaju signale putem radioamaterskog pojasa frekvencija.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=CroCube satellite presented in Zagreb|url=https://glashrvatske.hrt.hr/en/politics/crocube-satellite-presented-in-zagreb-11138219|access-date=2024-02-01|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Primarna funkcija, odnosno svrha primarnog tereta, je fotografiranje površine Zemlje s visine 510 km visine,<ref name=":0" />. == Financiranje == Projekt je financiran [[Skupno financiranje|skupnim financiranjem (''crowdfunding'')]] na hrvatskoj platformi Croinvest.<ref>{{Citiranje weba|last=croinvest|title=CroCube: prva hrvatska kockica u svemiru|url=https://croinvest.eu/kampanja/crocube-prva-hrvatska-kockica-u-svemiru/|access-date=2024-02-01|website=Croinvest|language=hr}}</ref> Pokrenula ga je Daniela Jović,<ref name=":0" /> bivša komercijalna direktorica češko-slovačke tvrtke Spacemanic, u suradnji s Društvom za edukaciju van okvira (Društvo EVO).{{ni}} == Komponente satelita == * aluminijsko kučište 1U veličine * [[računalo|računala]]: Eddie, Deep Thought (proizvođač: Spacemanic) * napajanje: EPS AMUN te RA [[Fotonaponska ploča|fotonaponske ploče]] (proizvođač: Spacemanic) * GNSS transceiver: Celeste (proizvođač: Spacemanic) * Sustav komunikacija: 2 modula Murgaš SAM antena (proizvođač: Spacemanic) * Koristan teret: UCAM-III (VGA 4D systems) i AstroTron 1000 (proizvođač: PulsarLabs) == Članovi tima == Misija CroCube volonterska je inicijativa koju je pokrenula, organizirala i vodi Daniela Jović.<ref>{{Citiranje weba|title=Daniela Jović i CroCube: "Samo je nebo granica"|url=https://grazia.hr/daniela-jovic-cro-cube/|access-date=2025-07-30|website=https://grazia.hr/|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Ona stoji iza prvog hrvatskog satelita u svemiru: 'Želimo inspirirati mlade i povezivati stručnjake'|url=https://www.tportal.hr/tehno/clanak/ona-stoji-iza-prvog-hrvatskog-satelita-u-svemiru-zelimo-inspirirati-mlade-i-povezivati-strucnjake-foto-20250204|access-date=2025-07-30|website=tportal.hr}}</ref> Rizničar misije je Luka Korov,<ref>{{Citiranje weba|title=Prvi hrvatski satelit prošao posljednje pripreme prije lansiranja|url=https://www.bug.hr/tehnologije/prvi-hrvatski-satelit-prosao-posljednje-pripreme-prije-lansiranja-39772|access-date=2025-07-30|website=www.bug.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Dokonal|first=Tihomir|date=2024-12-22|title=Lansiran prvi hrvatski satelit - CroCube|url=https://tockanai.hr/tehnologija/lansiran-crocube-prvi-hrvatski-satelit-82510/|access-date=2025-07-30|website=Točka Na I|language=hr}}</ref> a inženjeri u sklopu misije bili su: Marcel Frajt,<ref>{{Citiranje weba|title=Prvi hrvatski satelit prošao posljednje pripreme prije lansiranja|url=https://www.bug.hr/tehnologije/prvi-hrvatski-satelit-prosao-posljednje-pripreme-prije-lansiranja-39772|access-date=2025-07-30|website=www.bug.hr|language=hr}}</ref> Samuel Toman, Matija Makoter, Romano Marić, Josip Vinković, Darko Lukša, Vedran Slukić i Filip Kisić.<ref name=":1" /> Vedrana Radetić<ref>{{Citiranje weba|last=Rendulić|first=Magdalena|date=2024-12-31|title=Žene koje stoje iza CroCube satelita otkrile nam što se krije u dizajnu: 'Ova mala kockica napravila je veliki korak za sve nas!'|url=https://www.womeninadria.com/zene-koje-stoje-iza-crocube-satelita-otkrile-nam-sto-se-krije-u-dizajnu-ova-mala-kockica-napravila-je-veliki-korak-za-sve-nas/|access-date=2025-07-30|website=Women in Adria|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Dokonal|first=Tihomir|date=2024-12-22|title=Lansiran prvi hrvatski satelit - CroCube|url=https://tockanai.hr/tehnologija/lansiran-crocube-prvi-hrvatski-satelit-82510/|access-date=2025-07-30|website=Točka Na I|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Špadina|first=Dalibor|date=2024-12-21|title=Hrvati su od danas u svemiru: Pogledajte spektakularno lansiranje CroCubea|url=https://www.zagreb.info/vijesti/hrvati-su-od-danas-u-svemiru-pogledajte-spektakularno-lansiranje-crocubea/692323/|access-date=2025-07-30|website=Zagreb.info|language=hr}}</ref> bila je suautorica brenda i voditeljica marketinga misije, Tanja Prlenda Skenderija<ref>{{Citiranje weba|last=Rendulić|first=Magdalena|date=2024-12-31|title=Žene koje stoje iza CroCube satelita otkrile nam što se krije u dizajnu: 'Ova mala kockica napravila je veliki korak za sve nas!'|url=https://www.womeninadria.com/zene-koje-stoje-iza-crocube-satelita-otkrile-nam-sto-se-krije-u-dizajnu-ova-mala-kockica-napravila-je-veliki-korak-za-sve-nas/|access-date=2025-07-30|website=Women in Adria|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Dokonal|first=Tihomir|date=2024-12-22|title=Lansiran prvi hrvatski satelit - CroCube|url=https://tockanai.hr/tehnologija/lansiran-crocube-prvi-hrvatski-satelit-82510/|access-date=2025-07-30|website=Točka Na I|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Špadina|first=Dalibor|date=2024-12-21|title=Hrvati su od danas u svemiru: Pogledajte spektakularno lansiranje CroCubea|url=https://www.zagreb.info/vijesti/hrvati-su-od-danas-u-svemiru-pogledajte-spektakularno-lansiranje-crocubea/692323/|access-date=2025-07-30|website=Zagreb.info|language=hr}}</ref> osmislila je cjelokupni ''branding'' misije, dok je Višnja Željeznjak<ref>{{Citiranje weba|last=Špadina|first=Dalibor|date=2024-12-21|title=Hrvati su od danas u svemiru: Pogledajte spektakularno lansiranje CroCubea|url=https://www.zagreb.info/vijesti/hrvati-su-od-danas-u-svemiru-pogledajte-spektakularno-lansiranje-crocubea/692323/|access-date=2025-07-30|website=Zagreb.info|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Dokonal|first=Tihomir|date=2024-12-22|title=Lansiran prvi hrvatski satelit - CroCube|url=https://tockanai.hr/tehnologija/lansiran-crocube-prvi-hrvatski-satelit-82510/|access-date=2025-07-30|website=Točka Na I|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=V|first=K.|date=2023-11-28|title=CroCube je prvi satelit sastavljen u Hrvatskoj, a u svemir će ga tijekom veljače 2024. godine lansirati SpaceX|url=https://www.zgportal.com/techno/crocube-je-prvi-satelit-sastavljen-u-hrvatskoj-a-u-svemir-ce-ga-tijekom-veljace-2024-godine-lansirati-spacex/|access-date=2025-07-30|website=ZGportal Zagreb|language=hr}}</ref> osmislila ''[[crowdfunding]]'' kampanju.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Vlahov|first=Ana|date=2024-12-24|title=U ZICER-u održana svečana konferencija povodom uspješnog lansiranja CroCubea, prvog hrvatskog satelita|url=https://www.zicer.hr/u-zicer-u-odrzana-svecana-konferencija-povodom-uspjesnog-lansiranja-crocubea-prvog-hrvatskog-satelita/|access-date=2025-07-30|website=ZICER|language=hr}}</ref> Ante Medić<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-15|title=IZA PRVOG HRVATSKOG SATELITA KRIJE SE MLADI DALMATINAC Ante Medić: “CroCube je ispunjenje sna”|url=https://www.dalmacijadanas.hr/iza-prvog-hrvatskog-satelita-krije-se-mladi-dalmatinac-ante-medic-crocube-je-ispunjenje-sna/|access-date=2025-07-30|website=DALMACIJA DANAS|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Prvi hrvatski satelit prošao posljednje pripreme prije lansiranja|url=https://www.bug.hr/tehnologije/prvi-hrvatski-satelit-prosao-posljednje-pripreme-prije-lansiranja-39772|access-date=2025-07-30|website=www.bug.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=V|first=K.|date=2023-11-28|title=CroCube je prvi satelit sastavljen u Hrvatskoj, a u svemir će ga tijekom veljače 2024. godine lansirati SpaceX|url=https://www.zgportal.com/techno/crocube-je-prvi-satelit-sastavljen-u-hrvatskoj-a-u-svemir-ce-ga-tijekom-veljace-2024-godine-lansirati-spacex/|access-date=2025-07-30|website=ZGportal Zagreb|language=hr}}</ref> vodio je tehnološki eksperiment satelita ''Astrotron 1000'', a radiokomunikacijama upravlja Željko Ulip, dopredsjednik Hrvatskog Radioamaterskog Saveza. Tvrtka Exevio direktora Edija Budimilića izradila je mobilnu aplikaciju.<ref>{{Citiranje weba|title=Prvi hrvatski satelit prošao posljednje pripreme prije lansiranja|url=https://www.bug.hr/tehnologije/prvi-hrvatski-satelit-prosao-posljednje-pripreme-prije-lansiranja-39772|access-date=2025-07-30|website=www.bug.hr|language=hr}}</ref><ref name=":1" /> Eugen Dobrić zaslužan je za ''rendere'' satelita, a Karlo Klaić<ref>{{Citiranje weba|title=Prvi hrvatski satelit prošao posljednje pripreme prije lansiranja|url=https://www.bug.hr/tehnologije/prvi-hrvatski-satelit-prosao-posljednje-pripreme-prije-lansiranja-39772|access-date=2025-07-30|website=www.bug.hr|language=hr}}</ref> bio je community manager za društvene mreže. Laura Busak i Ivana Ljevak grafičke su dizajnerice za misiju.<ref name=":1" /> Mrežnu stranicu misije izradio je te održava Mishell Novosel i manjim dijelom Jakov Čudina.<ref name=":1" /> Pravnu podršku pruža Davor Sevšek.<ref>{{Citiranje weba|title=Lansiran CroCube, prvi hrvatski satelit, zahvaljujući timu u kojem je i Varaždinac! - Varaždinske Vijesti|url=https://varazdinske-vijesti.hr/aktualno/lansiran-crocube-prvi-hrvatski-satelit-zavaljujuci-timu-u-kojem-je-i-varazdinac-88854|access-date=2025-07-30|website=varazdinske-vijesti.hr|language=hr-hr}}</ref> Novinar Bernard Ivezić pomogao je u kontaktu s medijima i programima događanja.<ref>{{Citiranje weba|last=Vlahov|first=Ana|date=2024-12-24|title=U ZICER-u održana svečana konferencija povodom uspješnog lansiranja CroCubea, prvog hrvatskog satelita|url=https://www.zicer.hr/u-zicer-u-odrzana-svecana-konferencija-povodom-uspjesnog-lansiranja-crocubea-prvog-hrvatskog-satelita/|access-date=2025-07-30|website=ZICER|language=hr}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://crocube.hr/ Službena web-stranica] [[Kategorija:Umjetni sateliti]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Hrvatskoj]] qgiga0405k9f7jk0hog5bjb2z7cnw0z 0 755225 7430685 7414586 2026-04-16T06:42:01Z ~2026-23367-23 358045 Dodana nova knjiga 7430685 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Đurđica Čilić | boja = | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Đurđica Čilić | pseudonim = | rođenje = [[17. srpnja]] [[1975.]] | mjesto rođenja = [[Livno]], [[BiH]] | smrt = | mjesto smrti = | zanimanje = | nacionalnost = [[Bosanskohercegovački Hrvati|Hrvatica]] | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Đurđica Čilić''' ([[Livno]], [[17. srpnja]] [[1975]].), [[hrvatska]] [[književnica]], [[prevoditeljica]] i [[Polonistika|polonistica]] iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. == Životopis == Rođena je u Livnu, a odrasla u [[Vitez (BiH)|Vitezu]], u središnjoj Bosni. Na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] završila je studij polonistike i kroatistike, a na istom je fakultetu doktorirala 2010. godine. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu radi kao izvanredna profesorica na Katedri za poljski jezik i književnost.<ref name="fraktura">[https://fraktura.hr/prevoditelji/durdica-cilic Đurđica Čilić], fraktura.hr, preuzeto 1. prosinca 2023.</ref> Autorica je više stručnih i znanstvenih radova o [[Poljska književnost|poljskoj književnosti]] 20. stoljeća te znanstvene studije iz 2020. Tri lica autora: Mitosz, Różewicz i Herbert.<ref name="fraktura"/> Roman prvijenac Fafarikul<ref>Denis Derk: [https://www.vecernji.hr/kultura/durdica-cilic-zna-pripovijedati-ali-zna-i-poentirati-sto-je-u-nasih-pisaca-prilicno-rijedak-dar-1611627 Đurđica Čilić zna pripovijedati, ali zna i poentirati, što je u naših pisaca prilično rijedak dar], vecernji.hr, preuzeto 1. prosinca 2023.</ref> objavljen je 2020. godine. Prevodi s [[poljski jezik|poljskog jezika]]. Potpisnca je [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]] u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog [[Policentrični standardni jezik|policentričnog standardnog jezika]].<ref>{{Citiranje weba|title=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/|url-status=live|access-date=2024-03-24|website=Jezici i nacionalizmi}}</ref> == Djela == * ''Tri lica autora: Mitosz, Różewicz i Herbert'', 2020. * ''Fafarikul'', 2020. * ''Novi kraj'', 2022. * Vidimo se na papiru, 2026. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://theta.ffzg.hr/ECTS/Osoba/Index/3245 dr.sc. Đurđica Čilić, izv. prof.] na ffzg.hr {{GLAVNIRASPORED:Čilić, Đurđica}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Polonisti]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] p5lih4k7c4s73s0ucp5shnzv21c2z3i 3 757465 7430514 7149720 2026-04-15T14:14:16Z CyberMB vol2 172176 7430514 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2022....''' == SC Salgueiros Porto == Ako središ članak na Nacrt-u, kao npr. [[SC Salgueiros Portogg, slobodno makni sve predloške za koje misliš da su riješeni. Znam da ne možeš vratiti u GIP, jer je tamo nešto drugo, ali i ovo će pomoći adminu koji radi održavanje da se odmah vidi da je članak za vraćanje. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 13:19, 19. siječnja 2022. (CET) == Jedan koristan izvor == Ne znam jesi li znao da na [[:en:RSSSF]]-u imaš dosta podataka za niže lige, npr. [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2021.html županijske lige za sezonu 2020./21.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:12, 1. svibnja 2022. (CEST) == NK Dubrovnik == Ti si se najviše bavio športskim klubovima, pa tebe pitam. {{s|Sportski recenzist}} je nešto popravljao oko nogometnih klubova u Dubrovniku, neke bi članke možda trebalo spojiti. Radi se o klubovima: [[NK GOŠK Dubrovnik]], [[HNK Dubrovnik 1919 ]] i [[NK GOŠK – Dubrovnik 1919]]. Bi li mogao pogledati i odlučiti što treba napraviti? —[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:33, 9. svibnja 2022. (CEST) P.S. Također i [[RK Metković]] vs [[RK Metković Mehanika]]. —[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:33, 9. svibnja 2022. (CEST) == 3. HNL == Možeš li provjeriti i ispatroliraati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6387222&oldid=6380395&rcid=12481471 ovo]? Hvala. —[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:23, 13. svibnja 2022. (CEST) == Varteks (novi) == Ažuriravši članak o [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Leon_Benko&diff=6397032&oldid=6230683 Leonu Benki naišao sam na jedan problem]. Ne znam da li da klub zovem Varteks Varaždin ili da koristim neko drugo ime primjerice Varteks Varaždin 2011. ili Varteks Varaždin (2011.). Imaš li ti kakvu ideju? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:17, 23. svibnja 2022. (CEST) == Radovi == @[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]]e, mislim da ti nije potrebno (o)stavljati {{pp|Radovi}} u ''svim'' člancima ([https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo?target=Predlo%C5%BEak%3ARadovi&namespace=0 v. ovdje], neke sam već uklonio), nije kod nas baš tolika navala na uređivanje. Ako ti upadnu u uređivanja, upozori ih o [[WP:60]] minuta. Pozdrav, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:51, 8. lipnja 2022. (CEST) == Vječni derbi == Jučer sam ažurirao niz članaka u vezi superkupa, no nisam [[Vječni derbi]]. Ne znam da li da jučerašnju utakmicu vodimo kao pobjedu ili remi jer je nakon sudačke nadoknade rezultat bio 0:0. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 08:54, 10. srpnja 2022. (CEST) == Druga nogometna liga == Koliko mi je poznato, dosadašnja Prva HNL je postala HNL, Druga HNL je postala Prva NL, a Treća HNL je postala Druga NL. Dalje za niže stupnjeve ne znam što se promijenilo, pa ih nisam dirao. Budući da se radi o istim natjecanjima koja su samo promijenila nazive, mislim da je dovoljno preimenovati članke kako je i napravljeno, ali svakako pri vrhovima članaka treba istaknuti o kojem se stupnju natjecanja radi i kako se zvao do ove zbrke. Nisam se stigao pozabaviti sa sadržajem članaka. Što se tiče sezona i skupina, nazivi trebaju biti onakvi kakvi su tada bili. Mislim na sljedeće: npr. Druga HNL 2021./22. (jer se u sezoni 2021./22. natjecanje zvalo Druga HNL) i Prva NL 2022./23. (jer se u sezoni 2022./23. natjecanje zove Prva NL), ali opet i u tim člancima svakako objasniti da je promijenjen naziv, ali da je stupanj natjecanja isti. <font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 21:32, 16. srpnja 2022. (CEST) == Broj klubova u [[Predložak:Infookvir sezona nogometne lige|predlošku Predložak:Infookvir sezona nogometne lige]] == Postoji jedan problem kod tvojih današnjih izmjena na predlošku [[Predložak:Infookvir sezona nogometne lige]]. U svim člancima koji koriste taj predložal, poput [[HNL 2022./23.]] iskače greška u predlošku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:03, 18. srpnja 2022. (CEST) == NK Inker Zaprešić (novi klub) == Napisao sam članak o [[NK Inker Zaprešić (2022.)|novom Inkeru]]. Obavještavam te da slučajno ne napraviš još jedan članak o istom klubu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:10, 26. srpnja 2022. (CEST) == Re:Hrvatska liga - Istok == Bok, ja sam talijanski suradnik koji se bavi stranicama hrvatskog nogometa na wikipediji. Imao sam problema s klupskom poviješću jer su neke stranice nedostajale, pa sam mislio da ih sam napravim. Budući da ste izvorni govornik i imate izvore, svakako je bolje da razmišljate o Hrvatskoj ligi Istok.--[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:27, 8. rujna 2022. (CEST) :Na web stranici [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/hrvatska-republicka-liga-1945-91-239451/2/ sportnet.hr] nedostaje poredak [[II. Hrvatska nogometna liga – Istok 1987./88.]] a zabunom sam stavio onaj iz 1988./89. Sada sam očistio tablicu, ali ne znam kako očistiti cijelu stranicu. Možeš li to učiniti molim te?--[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:34, 8. rujna 2022. (CEST) ::Završio sam s Hrvatskom ligom Istok. Ostalo je dovršiti [[II. Hrvatska nogometna liga – Istok 1987./88.|sezonu 1987./88.]] (nemam podataka).--[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 07:48, 9. rujna 2022. (CEST) == Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu == U [[:Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu]] se naslovi članaka iz sezone u sezonu mijenjaju u jednog oblika u drugi. Što misliš, bi li to mogli uniformirati ili da ostavimo ovako? Ne znam postoji li negdje službeni naziv natjecanja. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:24, 6. listopada 2022. (CEST) == NK Dubrava Dubrava, (više) nepostojeći klub? == Prilikom patroliranja naišao sam na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Dubrava&diff=6485042&oldid=6429252 ovu] izmjenu o igračima [[NK Dubrava]] (ne mislim na [[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb]]). Mislim si, okej, ovo je sigurno s Transfermarkta. Odem na Transfermarkt i tamo nikakve informacije o klubu. Odem na Sofascore (dobro pokrivaju županijske lige) kad ni tamo ne postoje. Teško mi je naći bilokakve informacije o klubu jer postoji nekoliko NK Dubrava, svi iz različitih mjesta. Jedino sam naišao na [https://www.opcina-dubrava.hr/sport općinskoj web-stranici da postoji nekakvi Nogometni klub “Dubrava” Dubrava]. Naravno, nije za očekivati da neki klub koji igra županijski ili sl. nogomet ima web-stranicu. Čudno mi je da klub ne navodi ni [https://zns.hr/momcadi?start=12 Zagrebački nogometni savez]. U članku [[NK Dubrava]] nije određen konačni plasman kluba od sezone 2013./14. Imaš li ti možda kakve informacije o klubu? Znam iz iskustva da si dobar u vezi klubova koji igraju na niskoj razini. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:15, 26. listopada 2022. (CEST) :P. S. Nije mi palo napamet je li klub možda preimenovan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:20, 26. listopada 2022. (CEST) == Sa sekundarnog računa == [[NK GOŠK Dubrovnik]] / [[NK GOŠK – Dubrovnik 1919]] popravio sam donekle ali molim da se stranice napokon spoje, prethodni suradnik to nije uradio pa je izgledalo da imamo 2 kluba istog imena?! [[Suradnik:Sportski recenzist|Sportski recenzist]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sportski recenzist|razgovor]])</small> 20:01, 1. studenoga 2022. (CET) Dodatna napomena, bilo bi dobro kreirati stranicu 3. NL, iz okvira članka [[Druga nogometna liga]]. I za kraj slično zaboravljeni detalj iz rasprave o [[RK Metković Mehanika]], zaključeno, dokazano, trebalo bi spojiti. [[Suradnik:Sportski recenzist|Sportski recenzist]] == Slobodna == Ranije smo pisali o tome, izbacila je Slobodna Dalmacija u arhivi i 1995. godinu Ne znam imaš li koristi od toga. ;) [[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 19:48, 6. studenoga 2022. (CET) {{ArhivKraj}} ltjwl36b3qvrbapws7wsxioqn40nq0t 3 757466 7430513 7149719 2026-04-15T14:13:52Z CyberMB vol2 172176 7430513 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2023....''' == Re: Naselja i općine == Možeš li prebaciti komentar u [[WP:Kafić]], pri dnu? [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 12:17, 26. siječnja 2023. (CET) : Prebacio sam - [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87#Kategorizacija_naselja_po_op%C4%87inama vidi]... <br> : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:20, 26. siječnja 2023. (CET) == Malo pravopisa i drugih stvari == Ne znam jesi li uočio da ti masovno ispravljam članke zadnjih dana. Evo nekih greški koje sam uočio: # Stavljaš Vanjske poveznice prije Izvora, a potrebno je obratno. Nadam se da će Ponor to moći botom ispraviti. # Argo je iz svih nogometnih članaka uklonio Dodatak: u naslovu. Nisi to uočio? U stotinama (ne pretjerujem) članaka su poveznice crvene kod ligaških sezona. # Zašto imaš raznorazne načine pisanja naslova (uvodnih rečenica)? Viđao sam dosada ''Liga X 2022./23.'', '''Liga X 2022./23.''', ''"Liga X 2022./23."'', '''''Liga X 2022./23.''''' itd. # [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb/Arhiv_15_2021#Malo_hrvatskog Prije dvije godine] sam ti pisao o pravopisu. Desetljeća tipa 1980.-ih i 1990.-ih se pišu kao 1980-ih i 1990-ih (često to nalazim). # Minus se piše –, a ne -. Ispravno je gol– (uvijek ti je u tablicama gol-). Isto je i s negativnim (oduzetim) bodovima i negativnom gol-razlikom. (–2), a ne (-2). # Tu imaš još [http://pravopis.hr/pravilo/crtica/69/ o crtici]. Stvari poput Bjelovar - Zagreb, Bjelovar-Zagreb, liga - Jug se pišu Bjelovar – Zagreb, Bjelovar – Zagreb i liga – Jug. Evo primjerice u [[Prvenstvo Hrvatske u ragbiju 2022./23.|današnjem članku]] imaš ''Ljubljana'' - Ljubljana umjesto ''Ljubljana'' – Ljubljana. # "Podlige" koje u imenu sadržavaju strane svijeta (npr. 3. NL – Jug ili 3. NL – Zapad) pišu se s velikm početnim slovom (nakon crtice naravno). Ispravno je Jug, a ne jug. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:27, 14. svibnja 2023. (CEST) :— ti se koristi u srpskom i drugim jezicima na ćirilici. U hrvatskom se koristi –. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:15, 14. svibnja 2023. (CEST) :: Mala korekcija ovoga iznad što je Croxyz napisao: oznaka za minus je − ({{Plainlink|https://www.compart.com/en/unicode/U+2212|U+2212}}), a ne – ({{Plainlink|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|U+2013}}). Može ga se naći pod "Posebni znakovi", "Simboli" pa u zadnjem retku, prije znaka za množenje. Razlika u izgledu vidi se na nekim operativnim sustavima, ali razlika u samom kodu postoji. P. S.: Ako mi misliš odgovarati u vezi s ovime, ne odgovaraj na mojoj stranici za razgovor, već se nadoveži na već početu temu na Croxyzjevoj. – [[User:Srđan|Srđan]] ([[User talk:Srđan|razgovor]]) 10:17, 17. kolovoza 2023. (CEST) == Jedan koristan alat == Znaš li za Wikidata Query Service? Jako je koristan alat za pronalaženje članaka na temelju neke kategorije, primjerice igrača HNK Šibenik: [https://w.wiki/6kWc]. Može ti biti koristan za popunjavanje sekcija Poznati igrači u člancima o nogometnim klubovima. Malo pojašnjenje koda: * wd:Q833050 – klub koji tražiš. brojka 833050 je brojka koju Šibenik ima na Wikidati. Imaš ju u URL-u ([https://www.wikidata.org/wiki/Q833050 https://www.wikidata.org/wiki/Q833050]). * ?linkcount > 10 – igrač ima članak na barem 10 Wikiprojekata (npr. hr.wiki, en.wiki, no i drugi projekti, npr. commonscat) * ?linkcount < 200 – igrač ima članak na 20 Wikiprojekata * LIMIT 100 – stvori popis od najviše 100 igrača Imaj na umu da alat ima mane. Ljudi će češće pisati o igračima 21. st., nego npr. 1930-ih te će primjerice neki nepoznati igrač HNK Šibenik iz 2023. imati članak na 8 Wikipedija, a neki igrač koji je bio među najboljim igračima u Jugoslaviji tijekom 40-ih 5 Wikipedija. Isto tako ima neki Japanac koji botovski prevodi članke o svakakvim igračima koji su igrali za neki japanski klub (npr. napiše članak na 10 Wikiepdija, pa ispadne poznat, a vrhunac karijere mu je bila 1. HNL). Ja generalno ignoriram članke svih tih igrača koji su igrali u Japanu osim ako su imali uspješnu karijeru. Za manje klubove (npr. niželigaše) stavi da je "?linkcount >" neki manji broj, poput 3. Ako imaš kakvih pitanja, slobodno pitaj. Ako želiš pokušat ću stvoriti predložak i za trenere za Poznati treneri – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:56, 24. svibnja 2023. (CEST) :Isto tako može biti koristan za "ažuriranje starijih popisa". Npr. članak o Barceloni među poznate igrače nema Iniestu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:58, 24. svibnja 2023. (CEST) == Napredak 95 == Koliko-toliko sam dopunio tablice za [[Nogometno_prvenstvo_Herceg-Bosne_–_3._ligaški_rang_1997./98.#Istok|1997./98.]] Možeš li pretpostaviti odakle bi bio Napredak 95?—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:05, 7. lipnja 2023. (CEST) : Lakše je naći, kada znaš što treba tražiti. :) Bio si u pravu, to je klub iz Skakave Donje. : Usput sam našao da je 1995./96. postojala ONL Ravne-Brčko. Hvala na pomoći i lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 21:54, 8. lipnja 2023. (CEST) == Prvenstva Hrvatske u boćanju 93. i 96. == Primjetio sam da si ti radio ostale sezone; fotografije zapisnika sezona 93. i 96. od HBS-a: https://ibb.co/vXGKKb2 <br> https://ibb.co/C6ZhM1L <br> https://ibb.co/tJ1vn9Y <br> Radi što želiš s njima. Ja sam ih iskoristio za šta sam mislio. Obrisat će se za 6 mj. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 18:17, 8. srpnja 2023. (CEST) == NK Zrinski Osječko 1664 == Ove godine (unutar zadnjih mjesec/dva) se preimenovao [[NK Zrinski Jurjevac Punitovački]] u [[NK Zrinski Osječko 1664]]. Uspio sam naći na [https://www.glas-slavonije.hr/526293/6/Zelje-i-ambicije-Za-nekoliko-godina-bit-cemo-uspjesniji-i-bolji-od-NK-Osijek Glasu Slavoniju] da predsjednik kluba u srpnju izjavljuje da će {{citat|O tome ćemo odlučiti ovoga tjedna. Ima nekoliko faktora koji utječu na to, recimo mjesto igranja. Da smo se udomaćili na stadionu Gradski vrt onda bismo već krenuli u proces promjene imena, a kako smo još u Čepinu, s kojim imamo dogovor da i sljedeće sezone svoje domaće utakmice igramo kod njih, onda je malo glupo da se zovemo Osječko 1664.}} Nisam pronašao nikakav novinski članak koji potvrđuje kada (treba nam izvor da se klub preimenovao) se desila promjena. Vidim da klupska web-stranica za Zrinski Jurjevac Punitovački više ne postoji te da su prestali objavljivati na [https://www.facebook.com/nkzrinskijurjevac/?locale=hr_HR Facebook profilu Zrinski Jurjevac Punitovački]. Od sada objavljuju na profilu Zrinski Osječko 1664. Vidim da i imaju novi grb. [https://www.sofascore.com/hr/tim/nogomet/nk-zrinski-osjecko-1664/173728 Na Sofascoreu su pod novim imenom], a i na [https://infobiz.fina.hr/public/OIB-22487715054/nk-zrinski-osjecko-1664 FINA-i]. Vidim na FINA-i da je sjedište u Osijeku. [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/osijek/gradski-vrt-dobio-novog-stanovnika-dojucerasnji-treceligas-je-hit-prvenstva-a-sada-seli-u-osijek-15369308 Danas su Sportske novosti objavile] da je klub prešao na Gradski vrt (bivši stadion NK Osijek). Nije mi jasno je li klub prebačen u Osijek te da će tamo ostati (slično kao [[en:Milton Keynes Dons F.C.#Origins]]). Ako da, valjalo bi ažurirati članak. Ne samo zbog novog imena već i zato što je klupska povijest, kao i prethodne sezone, zastarjela preko jednog desetljeća. Uvjeren sam da posjeduješ izvore/znaš gdje i kako ih pronaći kako bi članak bio ažuriran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:27, 29. kolovoza 2023. (CEST) :Zaboravio sam nadodati da je ovo možda promjena tipa NK Rudeš i NK Lokomotiva Zagreb igraju na Kranjčevićevoj jer njihovi stadioni nemaju licence. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:28, 29. kolovoza 2023. (CEST) ::{{citat|Vidim na FINA-i da je sjedište u Osijeku}} ::Ovo je adresa Gradskog vrta. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:35, 29. kolovoza 2023. (CEST) == Izvori za 1920-e i 1940-e == Trenutačno u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara|svojoj tiskari]] iznova pišem sekciju [[GNK Dinamo Zagreb#Momčadi prvaka]]. U članku o Dinamu nisu navedeni svi igrači, a neki su pogrešno navedeni. Plus, ta sekcija ne sadrži izvore. Za novi popis igrača koristim HNS-ovu stranicu ([https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1926 primjer za igrače 1926.]). Ona je korisna jer sadrži i imena igrača (sada možemo bez problema imati poveznice na članke o svim igračima) kao i broj nastupa i golova u toj sezoni. Imam sve podatke za sve sezone do 2015./16. (naknadne će biti lagano napisati jer ću lako naći izvore) osim sezona [[Prvenstvo NDH u nogometu 1941.|1941.]] i [[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.|1943.]] u NDH. Za 1943. imam samo imena igrača (fali broj nastupa i golova), dok za 1941. nemam nikakve podatke. Imaš li kakve izvore za ove sezone? Također, HNS ne navodi imena igrača „Očić”, „Potocki” , „Gjurgjan” i „Galović” (svi 1926.) i „Bugar” (1928., za ovu godinu sam imao i igrača zvanog „Krek” za kojeg sam našao na Dinamovoj web-stranici da se zvao Stanislav Kreč). Znaš li možda kako su se zvali navedeni igrači (posjeduješ li kakve izvore, poput knjiga o Građanskom?)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:53, 11. prosinca 2023. (CET) {{ArhivKraj}} i8spah823fwoe3y3f79xluo8v2fu1ui 0 760462 7430658 7420707 2026-04-15T23:47:17Z Zviz2401 102709 /* Druga sezona (2026.) */ 7430658 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Ted | slika = [[Datoteka:Ted (film) logo.png|260px]] | natpis_pod_slikom = [[Logotip]] serije | orig_naslov = Ted | format_serije = [[humoristična serija|komedija]] | autor = [[Seth MacFarlane]] | razvoj = | redatelj = Seth MacFarlane | scenarist = | glazba = Walter Murphy | uvodna_glazba = "''Everybody Needs a Best Friend''" – [[Norah Jones]] | glumci = Seth MacFarlane<br>Max Burkholder<br>Alanna Ubach<br>Scott Grimes<br>Giorgia Whigham | pripovjedač = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_epizoda = 7 | broj_sezona = 1 | producent = John Jacobs | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 33 – 51 min. | produkcijska_kuća = Universal Content Productions<br>MRC<br>Fuzzy Door Productions | tv_kuća = [[Peacock]] | u_hrv = [[SkyShowtime]] | ostale_kuće = | početak_serije = [[11. siječnja]] [[2024.]] | kraj_serije = | web_stranica = | imdb_id = 14824792 }}'''Ted''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[televizijska serija]] iz [[2024.]] koju je stvorio [[Seth MacFarlane]], ovo je ujedno i prednastavak [[Ted (2012.)|istoimenog filma]] iz [[2012.]] godine. U svibnju 2024. serija je obnovljena za drugu sezonu,<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-05-09|title=‘Ted’ Renewed for Season 2 at Peacock|url=https://variety.com/2024/tv/news/ted-renewed-season-2-peacock-1235997284/|url-status=live|access-date=2024-05-10|website=Variety|language=en-US}}</ref> koja počinje 3. ožujka 2026. == Radnja == Godina je [[1993.]] i Tedov trenutak slave je sada gotov, sada živi sa svojim najboljim prijateljem, šesnaestogodišnjim Johnom Bennettom i njegovom obitelji. Ted nema baš pozitivan utjecaj na Johna, ali je odan prijatelj koji mu je uvijek spreman pomoći. == Pregled serije == Serija, koja se sastoji od sedam epizoda, objavljena je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] na streaming platformi [[Peacock|Peacock TV]], počevši od [[11. siječnja]] [[2024.]] U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se prikazuje na streaming platformi [[SkyShowtime]] i ima osam epizoda, a prva epizoda podijeljena je na dva dijela, premijerno se prikazuje svaki četvrtak od [[22. veljače]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=23. veljače 2022.|title=The 'Ted' series is now streaming on SkyShwtime!|url=https://www.reddit.com/r/SkyShowtime/comments/1ay709y/the_ted_series_is_now_streaming_on_skyshwtime/|url-status=live|access-date=27. veljače 2024.|website=[[Reddit]]}}</ref> Druga sezona u cijelosti je puštena 5. ožujka 2026., dok u Hrvatskoj je započela 20. ožujka.<ref>{{Citiranje weba|last=Andreeva|first=Nellie|date=2025-12-11|title=‘Ted’ Creator Seth MacFarlane Inks First-Look Deal With UCP As Series Gets Season 2 Premiere Date On Peacock & Releases Images|url=https://deadline.com/2025/12/ted-seth-macfarlane-deal-ucp-season-2-premiere-date-images-1236645333/|access-date=2026-03-02|website=Deadline|language=en-US}}</ref> {{Pregled serije |boja1 = #47944C |poveznica1 = #Prva sezona (2024.) |epizode1 = 7 |premijera1 = {{premijera|11|1|2024}} |finale1 = premijera |premijeraHR1 = {{premijera|22|2|2024}} |finaleHR1 = {{finale|11|4|2024}} |boja2 = #E3CD81 |poveznica2 = #Druga sezona (2026.) |epizode2 = 8 |premijera2 = {{premijera|5|3|2026}} |finale2 = premijera |premijeraHR2 = {{premijera|20|3|2026}} |finaleHR2 = {{finale|24|4|2026}} }} === Prva sezona (2024.) === {{Epizode |boja = #47944C |broj1 = 1. |naslov1 = Just Say Yes |naslovHR1 = Samo reci Da 1. dio |naslovHR1dio2 = Samo reci Da 2. dio |datum1 = {{premijera|11|1|2024}} |datumHR1 = {{premijera|22|2|2024}} |datumHR1dio2 = {{premijera|14|3|2024}} |redatelj1 = Seth MacFarlane |scenarist1 = Seth MacFarlane |sadržaj1 = |naslov2 = My Two Dads |naslovHR2 = Moji dva tate |datum2 = {{premijera|11|1|2024}} |datumHR2 = {{premijera|7|3|2024}} |redatelj2 = Seth MacFarlane |scenarist2 = Paul Corrigan i Brad Walsh |sadržaj2 = |naslov3 = Ejectile Dysfunction |naslovHR3 = Ejektilna diskfunkcija |datum3 = {{premijera|11|1|2024}} |datumHR3 = {{premijera|14|3|2024}} |redatelj3 = Seth MacFarlane |scenarist3 = Dana Gould |sadržaj3 = |naslov4 = Subways, Bicycles and Automobiles |naslovHR4 = Podzemni vlakovi, bicikli i automobili |datum4 = {{premijera|11|1|2024}} |datumHR4 = {{premijera|21|3|2024}} |redatelj4 = Seth MacFarlane |scenarist4 = Jon Pollack |sadržaj4 = |naslov5 = Desperately Seeking Susan |naslovHR5 = U očajničkoj potrazi za Susan |datum5 = {{premijera|11|1|2024}} |datumHR5 = {{premijera|28|3|2024}} |redatelj5 = Seth MacFarlane |scenarist5 = Seth MacFarlane |sadržaj5 = |naslov6 = Loud Night |naslovHR6 = Bučna noć |datum6 = {{premijera|11|1|2024}} |datumHR6 = {{premijera|4|4|2024}} |redatelj6 = Seth MacFarlane |scenarist6 = Julius Sharpe |sadržaj6 = |naslov7 = He's Gotta Have It |naslovHR7 = Mora to dobiti |datum7 = {{premijera|11|1|2024}} |datumHR7 = {{premijera|11|4|2024}} |redatelj7 = Seth MacFarlane |scenarist7 = Paul Corrigan i Brad Walsh |sadržaj7 = }} === Druga sezona (2026.) === {{Epizode |boja = #E3CD81 |broj1 = 1. |brojsve = 8. |naslov1 = Talk Dirty to Me |naslovHR1 = Govori mi prostote |datum1 = {{premijera|5|3|2026}} |datumHR1 = {{premijera|20|3|2026}} |redatelj1 = Seth MacFarlane |scenarist1 = Aaron Lee |sadržaj1 = |naslov2 = Mrs. Robicheck |naslovHR2 = Gđa Robichek |datum2 = {{premijera|5|3|2026}} |datumHR2 = {{premijera|20|3|2026}} |redatelj2 = Seth MacFarlane |scenarist2 = Dana Gould |sadržaj2 = |naslov3 = Dungeons & Dealers |naslovHR3 = Tamnice i dileri |datum3 = {{premijera|5|3|2026}} |datumHR3 = {{premijera|27|3|2026}} |redatelj3 = Seth MacFarlane |scenarist3 = Chelsea Davison |sadržaj3 = |naslov4 = The Mom's Bombed Rom-Com |naslovHR4 = Mamina upropaštena romantična komedija |datum4 = {{premijera|5|3|2026}} |datumHR4 = {{premijera|27|3|2026}} |redatelj4 = Seth MacFarlane |scenarist4 = Seth MacFarlane i Julius Sharpe |sadržaj4 = |naslov5 = The Sword in the Stoned |naslovHR5 = Mač u kamenu |datum5 = {{premijera|5|3|2026}} |datumHR5 = {{premijera|3|4|2026}} |redatelj5 = Seth MacFarlane |scenarist5 = Julius Sharpe |sadržaj5 = |naslov6 = Roe v. Weed |naslovHR6 = Roe protiv trave |datum6 = {{premijera|5|3|2026}} |datumHR6 = {{premijera|10|4|2026}} |redatelj6 = Seth MacFarlane |scenarist6 = Chelsea Davison |sadržaj6 = |naslov7 = Susan Is the New Black |naslovHR7 = |datum7 = {{premijera|5|3|2026}} |datumHR7 = {{premijera|17|4|2026}} |redatelj7 = Seth MacFarlane |scenarist7 = Kirker Butler |sadržaj7 = |naslov8 = Fraudcast News |naslovHR8 = |datum8 = {{premijera|5|3|2026}} |datumHR8 = {{premijera|24|4|2026}} |redatelj8 = Seth MacFarlane |scenarist8 = Paul Corrigan i Brad Walsh |sadržaj8 = }} == Produkcija == === Razvoj === U lipnju 2021. objavljeno je da je streaming platforma [[Peacock|Peacock TV]] naručila igranu [[Televizijska serija|televizijsku seriju]], prednastavak filma [[Ted (2012.)|Ted]] iz [[2012.]] godine.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=10. lipnja 2021.|title=‘Ted’ TV Series From Seth MacFarlane Based On Movie Ordered By Peacock; UCP & MRC Producing|url=https://deadline.com/2021/06/ted-tv-series-seth-macfarlane-peacock-ucp-mrc-1234772135/|url-status=live|access-date=27. veljače 2024.|website=deadline.com}}</ref> [[Seth MacFarlane]], tvorac dvaju filmova o liku, bit će [[scenarist]], [[izvršni producent]] i [[redatelj]] serije. Osim MacFarlanea, epizode su napisali [[Dana Gould]], [[Jon Pollack]], [[Julius Sharpe]], [[Paul Corrigan]] i [[Brad Walsh]].<ref>{{Citiranje weba|date=5. srpnja 2022.|title='Ted' Prequel Series Will Tonally Match Hit Movie, Seth MacFarlane Confirms [Exclusive]|url=https://collider.com/ted-series-comedy-tone-rating-seth-macfarlane-interview/|url-status=live|access-date=27. veljače 2024.|website=collider.com}}</ref> === Izbor glumaca === Glumačka ekipa dvaju filmova ([[Mark Wahlberg]], [[Amanda Seyfried]] i [[Mila Kunis]]) nisu potvrđeni. Jedini koji će ponoviti ulogu je [[Seth MacFarlane]] i koji će nastaviti davati glas glavnom junaku Ted.<ref name=":0" /> U travnju 2022. glumačkoj postavi pridružili su se [[Scott Grimes]], [[Max Burkholder]] i [[Giorgia Whigham]].<ref>{{Citiranje weba|date=13. travnja 2022.|title=‘Ted’: Giorgia Whigham, Max Burkholder & Scott Grimes Join Seth MacFarlane In Peacock Series Based On Films|url=https://deadline.com/2022/04/giorgia-whigham-max-burkholder-scott-grimes-cast-ted-seth-macfarlane-peacock-series-1235001608/|url-status=live|access-date=27. veljače 2024.|website=Deadline.com}}</ref> U svibnju im se pridružila Alanna Ubach.<ref>{{Citiranje weba|date=20. svibnja 2022.|title=‘Ted’: Alanna Ubach Joins Seth MacFarlane’s Peacock Series Based On Films|url=https://deadline.com/2022/05/ted-alanna-ubach-seth-macfarlanes-peacock-series-based-on-films-1235029224/|url-status=live|access-date=27. veljače 2024.|website=deadline.com}}</ref> === Snimanje === Snimanje je započelo u kolovozu [[2022.]] unutar Universal Studija.<ref>{{Citiranje weba|date=19. travnja 2022.|title=Seth MacFarlane’s ‘Ted’ Series Is a Go on Peacock|url=https://www.backstage.com/magazine/article/seth-macfarlane-ted-series-peacock-74560/|url-status=live|access-date=27. veljače 2024.|website=backstage.com}}</ref> Dana [[24. studenoga]] 2022., [[Seth MacFarlane]] objavio je, putem objave na društvenim mrežama, da je snimanje službeno završeno.<ref>{{Citiranje weba|date=24. studenoga 2022.|title=That’s a wrap on “Ted”! Thanks to our brilliant cast and stellar crew! A truly exceptional group of people. Get ready world, the bear is back.|url=https://twitter.com/SethMacFarlane/status/1595652048770301953|url-status=live|access-date=27. veljače 2024.|website=[[Twitter]]}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb|id=14824792|naslov=Ted}} [[Kategorija:Američke humoristične televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] 7ovi5jeqvgz1tvs8pedyce2cv9asc9b 0 762466 7430759 7268288 2026-04-16T10:17:28Z Setenzatsu.2 230423 7430759 wikitext text/x-wiki {{mrva-sport}} Održavaju se [[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici|Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici (na otvorenom)]], [[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici#Dvoransko|Ekipno dvoransko prvenstvo Hrvatske u atletici]], Prvenstvo Hrvatske u štafetama (na otvorenom; štafete su sastavljene iz istih atletskih klubova<ref>http://www.akm.hr/prvenstvo-hrvatske-u-stafetama-zagreb-30-4-2016-limacima-dvije-medalje/sadrzaj/393</ref>), Dvoransko prvenstvo Hrvatske u štafetama (štafete su sastavljene iz istih atletskih klubova), Ekipno prvenstvo Hrvatske u cestovnom trčanju, Ekipno prvenstvo Hrvatske u polumaratonu, Ekipno prvenstvo Hrvatske u maratonu, Ekipno prvenstvo Hrvatske u trčanju na 50km, Ekipno prvenstvo Hrvatske u trčanju na 100km, Ekipno prvenstvo Hrvatske u 1-satnom trčanju, Ekipno prvenstvo Hrvatske u 6-satnom trčanju, Ekipno prvenstvo Hrvatske u 12-satnom trčanju, Ekipno prvenstvo Hrvatske u krosu, Ekipno prvenstvo Hrvatske u kratkom trailu, Ekipno prvenstvo Hrvatske u dugom trailu, Ekipno prvenstvo Hrvatske u planinskom trčanju, Ekipno prvenstvo Hrvatske u planinskom trčanju na duge staze. Održavalo se Ekipno prvenstvo Hrvatske u trailu koje je zamijenjeno Ekipnim prvenstvom u kratkom trailu i Ekipnim prvenstvom u dugom trailu. Održavalo se Ekipno prvenstvo Hrvatske u brdskom trčanju. <br>Također, HAS vrednuje klubove prema ''Pravilniku o bodovanju uspješnosti klubova'' te dodjeljuje naslov za [[Hrvatski_atletski_savez#Najbolji_atletski_klubovi_po_godini_prema_HAS-ovom_pravilniku_o_bodovanju_uspješnosti_klubova|najuspješniji klub u godini]].<ref>https://www.vecernji.hr/sport/agram-cetvrti-put-zaredom-najbolji-klub-u-hrvatskoj-1218546</ref> Ekipna prvenstva uglavnom se održavaju u sklopu pojedinačnih prvenstava u dotičnoj disciplini. Postoji i [[Hrvatske atletske lige|ligaško natjecanje atletskih klubova]] u nekim diciplinama; npr. Prva i Druga liga klupskog prvenstva Hrvatske u planinskom trčanju<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=259</ref>, Klupsko prvenstvo Hrvatske u cestovnom trčanju<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=68</ref>, Hrvatska cestovna liga<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=990</ref> te Hrvatski kup za trkače dugoprugaše/Hrvatski dugoprugaški kup Cro-Cup<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=304</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=153</ref><ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=74</ref>, Kup Hrvatske u planinskom trčanju Croatia Cup<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=258</ref>, Cestovni grand prix cup<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=61</ref>. Utrke koje su u kalendarima natjecanja dodjeljuju bodove ovisno o plasmanu na utrci. Utrke mogu dodjeljivati bodove za više natjecanja u istoj sezoni, npr. Croatia Cup i Cro-Cup<ref>https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=141</ref> ili Run Reebok Trophy i Cro-Cup<ref>http://mjeri.me/utrke/varazdin2003-raspis.htm</ref>. Prvo EKIPNO državno prvenstvo Hrvatske u *<u>cestovnom trčanju</u> održano je ? *<u>[[polumaraton]]u</u> održano je ? *<u>[[maraton]]u</u> održano je ? *<u>[[ultramaraton]]u na 50&nbsp;km</u> održano je ? *<u>[[ultramaraton]]u na 100&nbsp;km</u> održano je ? *<u>1-satnom trčanju</u> održano je ? *<u>6-satnom trčanju</u> održano je ? *<u>12-satnom trčanju</u> održano je ? *<u>24-satnom trčanju</u> održano je ? *<u>[[kros]]u</u> održano je ? *<u>[[trail trčanje|trailu]]</u> održano je ? *<u>"kratkom" trailu</u> održano je ? *<u>"dugom" trailu</u> održano je ? *<u>[[planinsko trčanje|planinskom trčanju]]</u> održano je ? *<u>planinskom trčanju na duge staze (ili planinskom maratonu)</u> održano je ? *<u>[[brdsko trčanje|brdskom trčanju]]</u> održano je ? *<u>vertikalu</u> održano je u travnju 2026. na Dinari.<ref>https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/3554-josip-mestric-i-tea-faber-prvi-prvaci-hrvatske-u-verticalu</ref> *<u>štafetama (na otvorenom)</u> održano je ? *<u>štafetama (u dvorani)</u> održano je ? Prvo <u>[[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici|ekipno]]</u> državno prvenstvo u <u>stadionskoj atletici</u> održano je ? <br>Prvo <u>[[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici#Dvoransko|ekipno dvoransko]]</u> državno prvenstvo u <u>stadionskoj atletici</u> održano je ? <br>Prvo <u>[[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici#Dvoransko|ekipno dvoransko]]</u> državno prvenstvo <u>u kružnoj dvorani</u> u <u>stadionskoj atletici</u> održano je ? ;Kazalo :† ''označava da je titula osvojena i u muškoj i u ženskoj konkurenciji te godine na istom Prvenstvu'' :{{legenda|#E23D28|obojan klub - označava da je klub i '''ukupni''' pobjednik Prvenstva te godine, osim u M ili Ž konkurenciji, ako takav poredak postoji; zbrajaju se M i Ž rezultati}} :+ ''u statistici broja ekipa na Prvenstvu, označava broj ekipa koji je nastupio izvan konkurencije'' (nepotpuno) Napomena1: ''Da bi klub mogao ostvariti plasman na ekipnom prvenstvu, on mora imati minimalan broj članova, ovisno o disciplini i M/Ž kategoriji, koji utrku završi. Ekipe koje imaju dovoljan broj članova koji je startao utrku, ali nedovoljan broj članova je završio utrku (oni koji nisu odustali tijekom utrke ili oni koji nisu prekoračili vremenski limit utrke), nisu uvrštene na HAS-ovu rang listu dotičnog Prvenstva, čak niti na dnu ljestvice kao DNF ili bez plasmana. Na ovoj stranici, u statistici broja ekipa na prvenstvu, su takve ekipe (koje su imale dovoljan broj članova na startu utrke, ali od kojih previše utrku nije završilo (DNF)) brojane, jer su tehnički bile u konkurenciji.''<br> Napomena2: ''Ekipe koje na Prvenstvu u krosu skupe 0 bodova uvrštene su na HAS-ovoj rang listi na dnu ljestvice bez plasmana (npr. 2019.). Nije jasno da li te ekipe nisu imale dovoljan broj članova (na startu ili koji je završio utrku) ili jednostavno nisu skupile niti jedan bod. Za sada te ekipe nisu ubrojane u statistici broja ekipa na Prvenstvu u krosu.'' ==Muškarci – prvaci== {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! [[Hrvatski_atletski_savez#Najbolji_atletski_klubovi_po_godini_prema_HAS-ovom_pravilniku_o_bodovanju_uspješnosti_klubova|Najbolji prema {{nowrap|HAS-ovom}} Pravilniku]] ! Godina ! colspan=2|[[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici|Ekipno prvenstvo u atletici na otvorenom]] ! colspan=2|[[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici#Dvoransko|Ekipno dvoransko prvenstvo u atletici]] ! colspan=2|Prvenstvo u štafetama ! colspan=2|Dvoransko prvenstvo u štafetama ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u cestovnom trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u polumaratonu ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u maratonu ! colspan=2|Ekipno prvenstvo {{nowrap|na 50km}} ! colspan=2|Ekipno prvenstvo {{nowrap|na 100km}} ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|1-satnom}} trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|6-satnom}} trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|12-satnom}} trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u krosu ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|kratkom trailu}} ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|dugom trailu}} ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u planinskom trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u planinskom trčanju na {{nowrap|duge staze}} <!-- --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK () ||2024. <!--stadionska-->|# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () <!--štafete -->|# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () || ||AK () ||# klubova ||AK () <!--vremenske-->|# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () <!--offroad -->|# klubova ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (13) ||# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (10) ||2023. <!--stadionska-->|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|14 ||AK Svetice † () ||21 ||HAAK Mladost () ||15 ||AK Varaždin () ||8 ||AK Sljeme † () ||4 ||AK Sljeme () <!--vremenske-->|15 ||HAAK Mladost () ||5 ||AK Sljeme † () ||3 ||AK Sljeme † () <!--offroad -->|22 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (12) ||10 ||AK Sljeme † () ||4 ||AK Rika () ||17 ||HAAK Mladost () || ||AK () |} {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! [[Hrvatski_atletski_savez#Najbolji_atletski_klubovi_po_godini_prema_HAS-ovom_pravilniku_o_bodovanju_uspješnosti_klubova|Najbolji prema {{nowrap|HAS-ovom}} Pravilniku]] ! Godina ! colspan=2|[[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici|Ekipno prvenstvo u atletici na otvorenom]] ! colspan=2|[[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici#Dvoransko|Ekipno dvoransko prvenstvo u atletici]] ! colspan=2|Prvenstvo u štafetama ! colspan=2|Dvoransko prvenstvo u štafetama ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u cestovnom trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u polumaratonu ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u maratonu ! colspan=2|Ekipno prvenstvo {{nowrap|na 100km}} ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|1-satnom}} trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|6-satnom}} trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|12-satnom}} trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u krosu ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u trailu ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u planinskom trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u planinskom trčanju na {{nowrap|duge staze}} ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u brdskom trčanju <!-- --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (9) ||2022. <!--stadionska-->|8 ||AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|15 ||AK Kvarner () ||28 ||AK Kvarner () ||16 ||AK Agram † () ||7 ||AK Sljeme † () <!--vremenske-->|11 ||AK Svetice () ||1 || ||5 ||AK Sljeme † () <!--offroad -->|28 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (11) ||5 ||AK Sljeme † () ||10 ||AK Svetice () ||7 ||AK Sljeme † () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (8) ||2021. <!--stadionska-->|7 ||AK Agram (6) || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|15 ||AK Kvarner () ||31 ||AK Agram † () ||20 ||AK Agram () ||5 ||AK Sljeme † () <!--vremenske-->| ||AK () ||1 || ||5 ||MK Marjan () <!--offroad -->|29 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (10) ||4 ||AK Sljeme † () ||23 ||AK Agram † () ||15 ||SRK Alba () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (7) ||2020. <!--stadionska-->|8 ||AK Agram (5) || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|22 ||AK Agram () ||20 ||AK Agram () ||8 ||AK Varaždin () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () ||6 ||SRK Alba () ||9 ||AK Zabok () ||11 ||AK Zabok () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (6) ||2019. <!--stadionska-->|8 ||AK Agram (4) || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||21 ||AK Kvarner () ||12 ||AK Kvarner () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|19 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (9) ||7 ||AK Sljeme † () ||8 ||AK Zabok () ||9 ||AK Dubrovnik † () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (5) ||2018. <!--stadionska-->|7 ||AK Agram (3) || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|3 ||AK Svetice † () ||13+2 ||AK Agram † () ||9 ||AK Sljeme † () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|20 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (8) ||5 ||AK Zabok () ||9 ||AK Rudolf Perešin () ||6 ||AK Zabok () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (4) ||2017. <!--stadionska-->|10 ||AK Agram (2) || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|5 ||AK Agram () ||14 ||AK Agram † () ||9 ||AK Varaždin () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|16 ||style="background:#E23D28"|AK Agram (7) ||4 ||AK Sljeme † () ||11 ||AK Svetice() || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (3) ||2016. <!--stadionska-->|9 ||AK Agram || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|8 ||AK Agram † () ||16 ||AK Agram () ||5 ||AK Svetice () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|17 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (6) || ||AK () ||13 ||AK Sljeme † () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (2) ||2015. <!--stadionska-->|9 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|3 ||AK Svetice () ||11 ||AK Svetice † () ||8 ||AK Sljeme () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|18 ||style="background:#E23D28"|AK Agram (5) || ||AK () ||5 ||AK Sljeme † () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Dinamo-Zrinjevac (6) ||2014. <!--stadionska-->|4 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||13 ||AK Agram () ||7 ||AK Svetice () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|18 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (4) || ||AK () ||9 ||AK Svetice † () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram ||2013. <!--stadionska-->|6 ||AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||15 ||AK Aviokarte.hr () ||6 ||AK Sljeme † () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|17 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (3) || ||AK () ||4 ||AK Agram † () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Dinamo-Zrinjevac (5) ||2012. <!--stadionska-->|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton--> | ||AK () ||12 ||AK Aviokarte.hr () ||5 ||AK Sljeme () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|18 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (2) || ||AK () ||6 ||AK Agram † () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Dinamo-Zrinjevac (4) ||2011. <!--stadionska-->|6 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||11 ||AK Rudolf Perešin () ||5 ||AK Veteran () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|19 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † || ||AK () ||8 ||AK Solin () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Dinamo-Zrinjevac (3) ||2010. <!--stadionska-->|6 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||8 ||AK Dinamo-Zrinjevac () ||4 ||AK Solin () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|13 ||style="background:#E23D28"|AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () ||3 ||AK Zagreb-ULIX () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Dinamo-Zrinjevac (2) ||2009. <!--stadionska-->|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||8 ||AK Žumberak () ||8 ||AK Veteran () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|13 ||style="background:#E23D28"|AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () ||8 ||AK Rudolf Perešin () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Dinamo-Zrinjevac ||2008. <!--stadionska-->|6 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|9 ||AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () ||5 ||AK Solin () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="16"| ||2007. <!--stadionska-->|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|11 ||style="background:#E23D28"|AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2006. <!--stadionska-->|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||8 ||AK Žumberak () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|13 ||style="background:#E23D28"|AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () ||7 ||ŠAK Varaždin () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2005. <!--stadionska-->|6 ||ŠAK Varaždin () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||14 ||ŠAK Varaždin () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|15 ||style="background:#E23D28"|AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2004. <!--stadionska-->|8 ||ŠAK Varaždin () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|12 ||style="background:#E23D28"|AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2003. <!--stadionska-->|8 ||ŠAK Varaždin () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|13 ||style="background:#E23D28"|AK Zrinjevac () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2002. <!--stadionska-->|6 ||AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|16 ||style="background:#E23D28"|AK Zrinjevac () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2001. <!--stadionska-->|6 ||AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|16 ||style="background:#E23D28"|AK Kvarner † () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2000. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1999. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1998. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1997. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1996. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1995. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1994. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1993. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1992. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |} ===Statistika (? – 2023.)=== :{{legenda|#CCFFCC|najviše}}<!--klubovi poredani abecedno--> :<small>''statistika '''ukupnih''' pobjednika Prvenstva za discipline u kojima je takav poredak postojao, u kojem se zbrajaju se M i Ž rezultati, nije uključena''</small> :''Klubovi poredani abecedno po nazivu preskačući kraticu/oznaku vrste kluba.'' :''Naslovi osvojeni u slučajevima kada je na Prvenstvu nastupila samo jedna ekipa i HAS joj je ipak dodijelio naslov, nisu brojani u generalnu statistiku, već su posebno doznačeni u tablici.'' {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:90%" |- ! colspan=2|Klub (M) !! rowspan=2 style="border-right: 3px solid black;"|<big>Σ</big> ! colspan=2|<small>stadionsko !! colspan=2|<small>štafete ! rowspan=2|<small>cesta !!rowspan=2|<small>polu-maraton !!rowspan=2|<small>maraton !!rowspan=2|<small>um<br>50km !!rowspan=2|<small>um<br>100km ! rowspan=2|1h !!rowspan=2|6h !!rowspan=2|12h ! rowspan=2|<small>kros !!rowspan=2|<small>kratki trail !!rowspan=2|<small>dugi trail !!rowspan=2|<small>trail !!rowspan=2|<small>planinsko !!rowspan=2|<small>planinsko<br>duge staze !!rowspan=2|<small>brdsko |- ! !! !<small>otvo. !!<small>zatv. !!<small>otvo. !!<small>zatv. |-align="center" |align="left"|AK Agram ||Zagreb ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|SRK Alba ||Labin ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|ASK ||Split ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" style="white-space: nowrap;" |align="left"|AK Dinamo-Zrinjevac (od ?)<br>AK Zrinjevac ||Zagreb ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Kvarner ||Rijeka ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Maksimir (od ?)<br>AK Veteran<ref>https://www.akmaksimir.com/wp-content/uploads/Kre%C5%A1imir-Ko%C5%A1i%C4%87-Povijest-i-rezultati-AK-Maksimir.pdf</ref> ||Zagreb ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|TK Maraton 95 ||Varaždin ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|MK Marjan ||Split ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|HAAK Mladost ||Zagreb ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Rika ||Kastav ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Rudolf Perešin ||Gornja Stubica ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Slavonija ||Osijek ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Sloboda (od ?)<br>ŠAK Sloboda (od ?)<br>ŠAK Varaždin<ref>https://3sporta.com/foto-odrzan-4-bozicni-atletski-miting-u-varazdinu/</ref><ref>http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/2223/1/Gotal,%20Lana.pdf</ref> ||Varaždin ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Sljeme ||Zagreb ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Solin ||Solin ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Svetice (od ?)<br>AK Aviokarte.hr<ref>https://www.ak-svetice.hr/povjesti-kluba</ref> ||Zagreb ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Varaždin ||Varaždin ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Zabok ||Zabok ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Zagreb-ULIX ||Zagreb ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Žumberak ||Sošice / Zagreb<ref>https://akzumberak.hr/index.php</ref> ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |} ==Žene – prvakinje== {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! [[Hrvatski_atletski_savez#Najbolji_atletski_klubovi_po_godini_prema_HAS-ovom_pravilniku_o_bodovanju_uspješnosti_klubova|Najbolji prema {{nowrap|HAS-ovom}} Pravilniku]] ! Godina ! colspan=2|[[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici|Ekipno prvenstvo u atletici na otvorenom]] ! colspan=2|[[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici#Dvoransko|Ekipno dvoransko prvenstvo u atletici]] ! colspan=2|Prvenstvo u štafetama ! colspan=2|Dvoransko prvenstvo u štafetama ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u cestovnom trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u polumaratonu ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u maratonu ! colspan=2|Ekipno prvenstvo {{nowrap|na 50km}} ! colspan=2|Ekipno prvenstvo {{nowrap|na 100km}} ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|1-satnom}} trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|6-satnom}} trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|12-satnom}} trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u krosu ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|kratkom trailu}} ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|dugom trailu}} ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u planinskom trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u planinskom trčanju na {{nowrap|duge staze}} <!-- --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK () ||2024. <!--stadionska-->|# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () <!--štafete -->|# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->|# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () ||# klubova ||AK <!--offroad -->|# klubova ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (12) ||# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () ||# klubova ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (10) ||2023. <!--stadionska-->|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|5 ||AK Svetice † () ||13 ||AK Sljeme () ||5 ||AK Sljeme () ||4 ||AK Sljeme † () ||1 || <!--vremenske-->|6 ||AK Agram () ||3 ||AK Sljeme † () ||3 ||AK Sljeme † () <!--offroad -->|24 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (11) ||2 ||AK Sljeme † () ||1 || ||12 ||AK Agram () || ||AK () |} {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:85%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! [[Hrvatski_atletski_savez#Najbolji_atletski_klubovi_po_godini_prema_HAS-ovom_pravilniku_o_bodovanju_uspješnosti_klubova|Najbolji prema {{nowrap|HAS-ovom}} Pravilniku]] ! Godina ! colspan=2|[[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici|Ekipno prvenstvo u atletici na otvorenom]] ! colspan=2|[[Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici#Dvoransko|Ekipno dvoransko prvenstvo u atletici]] ! colspan=2|Prvenstvo u štafetama ! colspan=2|Dvoransko prvenstvo u štafetama ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u cestovnom trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u polumaratonu ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u maratonu ! colspan=2|Ekipno prvenstvo {{nowrap|na 100km}} ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|1-satnom}} trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|6-satnom}} trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u {{nowrap|12-satnom}} trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u krosu ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u trailu ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u planinskom trčanju ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u planinskom trčanju na {{nowrap|duge staze}} ! colspan=2|Ekipno prvenstvo u brdskom trčanju <!-- --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (9) ||2022. <!--stadionska-->|7 ||AK Agram (2) || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|8 ||AK Svetice () ||18 ||AK Svetice () ||5 ||AK Agram † () ||2 ||AK Sljeme † () <!--vremenske-->|7 ||AK Agram () ||1 || ||4 ||AK Sljeme † () <!--offroad -->|30 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (10) ||3 ||AK Sljeme † () ||5 ||AK Kvarner () ||2 ||AK Sljeme † () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (8) ||2021. <!--stadionska-->|6 ||AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|7 ||AK Svetice () ||19 ||AK Agram † () ||9 ||AK Sljeme () ||2 ||AK Sljeme † () <!--vremenske-->| ||AK () ||1 || ||3 ||UMK Mazator () <!--offroad -->|27 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (9) ||2 ||AK Sljeme † () ||12 ||AK Agram † () ||4 ||AK Sljeme † () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (7) ||2020. <!--stadionska-->|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|10 ||AK Svetice () ||10 ||AK Svetice () ||3 ||AK Sljeme () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () ||2 ||AK Sljeme () ||8 ||AK Svetice () ||6 ||AK Sljeme () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (6) ||2019. <!--stadionska-->|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||17 ||AK Svetice () ||7 ||AK Sljeme () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|21 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (8) ||2 ||AK Sljeme † () ||3 ||AK Svetice () ||4 ||AK Dubrovnik () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (5) ||2018. <!--stadionska-->|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|3 ||AK Svetice † () ||10 ||AK Agram † () ||4 ||AK Sljeme † () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|24 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (7) ||2 ||AK Dubrovnik () ||6 ||AK Dubrovnik () ||4 ||AK Sljeme () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (4) ||2017. <!--stadionska-->|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|3 ||AK Dinamo-Zrinjevac () ||8 ||AK Agram † () ||3 ||AK Sljeme () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|23 ||AK Dinamo-Zrinjevac () ||2 ||AK Sljeme † () ||6 ||AK Sljeme () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (3) ||2016. <!--stadionska-->|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|4 ||AK Agram † () ||11 ||AK Sljeme () ||1 ||AK Sljeme () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|20 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (6) || ||AK () ||8 ||AK Sljeme † () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram (2) ||2015. <!--stadionska-->|6 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->|2 ||AK Dinamo-Zrinjevac () ||8 ||AK Svetice † () ||4 ||AK Maksimir () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|18 ||AK Dinamo-Zrinjevac () || ||AK () ||4 ||AK Sljeme † () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Dinamo-Zrinjevac (6) ||2014. <!--stadionska-->|5 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||9 ||AK Svetice () ||2 ||AK Sljeme () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|22 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (5) || ||AK () ||4 ||AK Svetice † () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Agram ||2013. <!--stadionska-->|5 ||AK Agram || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||6 ||AK Sljeme () ||4 ||AK Sljeme † () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|19 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (4) || ||AK () ||3 ||AK Agram † () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Dinamo-Zrinjevac (5) ||2012. <!--stadionska-->|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||7 ||AK Agram () ||4 ||AK Veteran () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|18 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (3) || ||AK () ||4 ||AK Agram † () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Dinamo-Zrinjevac (4) ||2011. <!--stadionska-->|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||3 ||AK Veteran () ||2 ||AK Sljeme () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|20 ||style="background:#E23D28"|AK Agram † (2) || ||AK () ||3 ||AK Sljeme () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Dinamo-Zrinjevac (3) ||2010. <!--stadionska-->|7 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||4 ||AK Veteran () ||1 ||''AK Sljeme'' () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|14 ||AK Agram || ||AK () ||4 ||MK Hrvatski sokol () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Dinamo-Zrinjevac (2) ||2009. <!--stadionska-->|5 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||4 ||MK Hrvatski sokol () ||4 ||AK Sljeme () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|14 ||style="background:#E23D28"|AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () ||4 ||AK Agram () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |AK Dinamo-Zrinjevac ||2008. <!--stadionska-->|6 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|12 ||style="background:#E23D28"|AK Istra () || ||AK () ||2 ||AK Sljeme () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan="16"| ||2007. <!--stadionska-->|6 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|11 ||HAAK Mladost () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2006. <!--stadionska-->|6 ||AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||2 ||AK Sinj () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|16 ||HAAK Mladost () || ||AK () ||4 ||AK Sljeme () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2005. <!--stadionska-->|6 ||HAAK Mladost () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () ||3 ||AK Sinj () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|10 ||style="background:#E23D28"|AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2004. <!--stadionska-->|6 ||AK Kvarner () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|12 ||style="background:#E23D28"|AK Dinamo-Zrinjevac † () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2003. <!--stadionska-->|7 ||AK Slavonija () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|13 ||AK Slavonija () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2002. <!--stadionska-->|6 ||AK Kvarner () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|10 ||AK Slavonija () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2001. <!--stadionska-->|7 ||AK Kvarner () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->|14 ||style="background:#E23D28"|AK Kvarner † () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |2000. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1999. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1998. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1997. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1996. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1995. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1994. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1993. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |1992. <!--stadionska-->| ||AK () || ||AK () <!--štafete -->| ||AK () || ||AK () <!--cesta, (polu)maraton-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--vremenske-->| ||AK () || ||AK () || ||AK () <!--offroad -->| ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () || ||AK () |} ===Statistika (??. – 2023.)=== :{{legenda|#CCFFCC|najviše}}<!--klubovi poredani abecedno--> :<small>''statistika '''ukupnih''' pobjednika Prvenstva za discipline u kojima je takav poredak postojao, u kojem se zbrajaju se M i Ž rezultati, nije uključena''</small> :''Klubovi poredani abecedno po nazivu preskačući kraticu/oznaku vrste kluba.'' :''Naslovi osvojeni u slučajevima kada je na Prvenstvu nastupila samo jedna ekipa i HAS joj je ipak dodijelio naslov, nisu brojani u generalnu statistiku, već su posebno doznačeni u tablici.'' {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:90%" |- ! colspan=2|Klub (Ž) !! rowspan=2 style="border-right: 3px solid black;"|<big>Σ</big> ! colspan=2|<small>stadionsko !! colspan=2|<small>štafete ! rowspan=2|<small>cesta !!rowspan=2|<small>polu-maraton !!rowspan=2|<small>maraton !!rowspan=2|<small>um<br>50km !!rowspan=2|<small>um<br>100km ! rowspan=2|1h !!rowspan=2|6h !!rowspan=2|12h ! rowspan=2|<small>kros !!rowspan=2|<small>kratki trail !!rowspan=2|<small>dugi trail !!rowspan=2|<small>trail !!rowspan=2|<small>planinsko !!rowspan=2|<small>planinsko<br>duge staze !!rowspan=2|<small>brdsko |- ! !! !<small>otvo. !!<small>zatv. !!<small>otvo. !!<small>zatv. |-align="center" |align="left"|AK Agram ||Zagreb ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" style="white-space: nowrap;" |align="left"|AK Alka (od 02.2017.)<br>AK Sinj<ref>https://www.facebook.com/aksinj86/?locale=hr_HR</ref> ||[[Sinj]] ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|ASK ||Split ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" style="white-space: nowrap;" |align="left"|AK Dinamo-Zrinjevac (od ?)<br>AK Zrinjevac ||Zagreb ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Dubrovnik ||Dubrovnik ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|MK Hrvatski sokol ||Osijek ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Istra ||Pula ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Kvarner ||Rijeka ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Maksimir (od ?)<br>AK Veteran ||Zagreb ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|TK Maraton 95 ||Varaždin ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|UMK Mazator ||Slavonski Brod ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|HAAK Mladost ||Zagreb ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Slavonija ||Osijek ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Sloboda (od ?)<br>ŠAK Sloboda (od ?)<br>ŠAK Varaždin ||Varaždin ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Sljeme ||Zagreb ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Svetice (od ?)<br>AK Aviokarte.hr ||Zagreb ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->|— ||— <!--štafete -->|— ||— <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |-align="center" |align="left"|AK Zagreb-ULIX ||Zagreb ||style="border-right: 3px solid black;"| <!--stadionska-->| || <!--štafete -->| || <!--cesta, (1/2)maraton-->| || || || || <!--vremenske-->| || || <!--offroad -->| || || || || || || |} ==Vidi== *[[Hrvatski atletski savez]] *[[Hrvatski atletski kupovi]]<!--uglavnom sve što ima Prvenstvo ima i Kup natjecanje--> *[[Hrvatske atletske lige]] ==Izvori== {{izvori}} <!-- {{Atletika u Hrvatskoj}} --> {{Prvenstva Hrvatske}} [[Kategorija:Atletika u Hrvatskoj]] 99x1lxy51vo3hb4yc44hd9kpk75scbh 0 766820 7430728 7391696 2026-04-16T09:35:15Z Panasko 203327 7430728 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Druga nogometna liga]] | sezona = 2024./25. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = III. | prvaci = [[NK Hrvace]] | promovirani = [[NK Hrvace]]<br/>[[NK Karlovac 1919]] | degradirani = [[NK Marsonia Slavonski Brod|NK Marsonia]]<br/>[[NK Jadran Poreč]] | broj klubova = 16 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 240 | golova = 758 | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[2. NL 2023./24.|2023./24.]] | sljedeća sezona = [[2. NL 2025./26.|2025./26.]] }} '''[[Druga nogometna liga]]''' ('''''2. NL'''''; '''''Druga NL''''', sponzorskog naziva '''''SuperSport Druga nogometna liga''''', odnosno '''''SuperSport Druga NL''''') predstavlja treći stupanj [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|nogometne lige u Hrvatskoj]] u sezoni 2024./25. <br> Ovo je treća sezona ''Druge nogometne lige'' kao jedinstvene lige trećeg stupnja [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|nogometnih liga u Hrvatskoj]], te u njoj sudjeluje 16 momčadi koji se natječu dvostrukim ligaškim sustavom (30 kola).<ref>https://semafor.hns.family/natjecanja/88816130/supersport-druga-nl/</ref> == Momčadi == {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=right |width=350 |places= <!-- {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat= |long= |label=<small> </small> }} --> <!-- {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat= |long= |label=<small> </small> |position=left }} --> {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=44.86 |long=13.85 |label=<small> [[NK Uljanik Pula (2003.)|Uljanik]] </small> |position=left }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.92 |long=16.83 |label=<small> '''BJELOVAR''' </small> }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.80 |long=16.23 |label=<small> [[NK Dugo Selo|Dugo Selo]] </small> }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.76 |long=16.62 |label=<small> [[NK Hrvace|Hrvace]] </small> |position=left }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.50 |long=15.53 |label=<small> [[NK Karlovac 1919|Karlovac 1919]] </small> |position=left}} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=46.02 |long=16.53 |label=<small> [[NK Radnik Križevci|Radnik]] </small> |position=left }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.54 |long=16.49 |label=<small> [[NK Solin|Solin]] </small> }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.35 |long=14.50 |label=<small> [[NK Grobničan Čavle|Grobničan Č.]] </small> }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.48 |long=16.37 |label=<small> [[HNK Segesta Sisak|Segesta]] </small> |position=right }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=43.05 |long=17.43 |label=<small> [[NK Jadran Luka Ploče|Jadran LP]] </small> |position=left }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.22 |long=13.62 |label=<small> [[NK Jadran Poreč|Jadran P.]] </small> }} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.17 |long=18.02 |label=<small> [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] </small> |position=right}} {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |lat=45.80 |long=15.97 |label=<small> '''ZAGREB''' </small> |position=left }} <!--HIDDEN MARKER FOR ZAGREB CLUBS (UPPER RIGHT CORNER)--> {{Lokacijska karta~ |Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png |lat=44.00 |long=13.10 |label=<small> '''BJELOVAR:''' <br> [[NK Bjelovar|Bjelovar]] <br> [[NK Mladost Ždralovi|Mladost]] <br><br> '''ZAGREB:''' <br> [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|H. dragovoljac]] <br> [[NK Kustošija Zagreb|Kustošija]] <br> [[NK Trnje Zagreb|Trnje]] </small> }} |caption=<small> Približna lokacija klubova 2. NL u sezoni 2024./25. </small> }} Natječe se 16 momčadi – 13 iz prethodne sezone 2. NL, [[NK Solin|Solin]] koji je ispao iz [[Prva nogometna liga|1. NL]] te [[HNK Segesta Sisak|Segesta]] i [[NK Uljanik Pula (2003.)|Uljanik]] koji su ostvarili plasman iz [[Treća nogometna liga|3. NL]]. [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] nije išao u doigravanje za opstanak jer dvije najbolje plasirane momčadi u [[3. NL – Sjever]] nisu dobile licencu za 2. NL. === Stadioni === {| class="wikitable sortable" !Momčad !Grad !Stadion !Kapacitet |- |[[NK Bjelovar]] |[[Bjelovar]] |[[Gradski stadion Bjelovar]] |4000 |- |[[NK Dugo Selo]] |[[Dugo Selo]] |[[Gradski stadion Dugo Selo]] |2000 |- |[[NK Grobničan Čavle]] |[[Čavle]] |[[Stadion Mavrinci]] |3200 |- |[[NK Hrvace]] |[[Hrvace]] |[[Gradski stadion Hrvace]] |2000 |- |[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb]] |[[Zagreb]] |[[Stadion NŠC Stjepan Spajić|NŠC Stjepan Spajić]] |5000 |- |[[NK Jadran Luka Ploče]] |[[Ploče]] |[[Gradski stadion Jadranovo]] |1000 |- |[[NK Jadran Poreč]] |[[Poreč]] |[[Stadion Veli Jože]] |2000 |- |[[NK Karlovac 1919]] |[[Karlovac]] |[[Nogometni stadion Branko Čavlović-Čavlek|Stadion Branko Čavlović-Čavlek]] |12000 |- |[[NK Kustošija Zagreb]] |[[Zagreb]] |[[Stadion Kustošija|Stadion NK Kustošija]] |2550 |- |[[NK Marsonia Slavonski Brod]] |[[Slavonski Brod]] |[[Gradski stadion uz Savu|Stadion Stanko Vlainić-Dida]] |10000 |- |[[NK Mladost Ždralovi]] |[[Bjelovar]] |[[Stadion "Brdo" Ždralovi|Stadion Brdo]] |833 |- |[[NK Radnik Križevci]] |[[Križevci]] |[[Gradski stadion Križevci]] |400 |- |[[HNK Segesta Sisak]] |[[Sisak]] |[[Gradski stadion Sisak]] |8442 |- |[[NK Solin]] |[[Solin]] |[[Stadion pokraj Jadra]] |3500 |- |[[NK Trnje Zagreb]] |[[Zagreb]] |[[Stadion NK Trnje]] |1300 |- |[[NK Uljanik Pula (2003.)|NK Uljanik Pula]] |[[Pula]] |[[ŠRC Uljanik Veruda]] |3500 |} === Osoblje i dresovi === {| class="wikitable sortable" !Momčad !Trener !Kapetan !Dobavljač dresova !Glavni sponzor |- |[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |{{Z|HRV}} Nikola Papac |{{Z|HRV}} Patrik Šantalab |[[Alpas]] |– |- |[[NK Dugo Selo|Dugo Selo]] |{{Z|HRV}} Ivan Klarić |{{Z|HRV}} Ivan Filipović |[[Macron (sportska odjeća)|Macron]] |Kemokop |- |[[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] |{{Z|HRV}} Predrag Stilinović |{{Z|HRV}} Dražen Pilčić |[[Joma]] |Comotempera |- |[[NK Hrvace|Hrvace]] |{{Z|HRV}} Grgica Kovač |{{Z|HRV}} Marko Čovo |[[Adidas]] |Pelikan Green Energy |- |[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |{{Z|HRV}} Mladen Stipković |{{Z|HRV}} Josip Šoljić |[[Macron (sportska odjeća)|Macron]] |– |- |[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]] |{{Z|HRV}} Mišo Krstičević |{{Z|HRV}} Nikola Rodin |[[Joma]] |– |- |[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |{{Z|HRV}} Dalibor Šuran |{{Z|HRV}} Oliver Sumić |[[Nike, Inc.|Nike]] |– |- |[[NK Karlovac 1919|Karlovac 1919]] |{{Z|HRV}} [[Igor Pamić]] |{{Z|HRV}} [[Zvonko Pamić]] |[[Errea]] |OlyBet |- |[[NK Kustošija Zagreb|Kustošija Zagreb]] |{{Z|HRV}} Damir Milinović |{{Z|HRV}} Marijan Oršolić |[[Adidas]] |Niagara |- |[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia Slavonski Brod]] |{{Z|HRV}} Filip Barukčić |{{Z|HRV}} Matej Sivrić |[[Jako]] |Brodska Posavina |- |[[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]] |{{Z|HRV}} Nikola Papac |{{Z|HRV}} Kristijan Srbljanović |[[Adidas]] |Prima |- |[[NK Radnik Križevci|Radnik Križevci]] |{{Z|HRV}} Mario Vodanović |{{Z|HRV}} Hrvoje Mladen |[[Joma]] |– |- |[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] |{{Z|HRV}} Zoran Buinac |{{Z|HRV}} Ivan Kapac |[[Alpas]] |Renaissance Capital |- |[[NK Solin|Solin]] |{{Z|HRV}} [[Luka Bonačić]] |{{Z|HRV}} Antonio Kaćunko |[[Jako]] |Brodomerkur |- |[[NK Trnje Zagreb|Trnje Zagreb]] |{{Z|HRV}} Dinko Livada |{{Z|HRV}} Igor Ribić |[[Macron (sportska odjeća)|Macron]] |– |- |[[NK Uljanik Pula (2003.)|Uljanik Pula]] |{{Z|HRV}} Saša Kolić |{{Z|HRV}} Domagoj Jereb |[[Joma]] |– |} == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:sports table|main|style=WDL |show_limit=5 |res_col_header=QR |team8=KUS |name_KUS=[[NK Kustošija Zagreb|Kustošija]] |team12=HRD |name_HRD=[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |team3=JLP |name_JLP=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]] |team4=MLŽ |name_MLŽ=[[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]] |team6=BJE |name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |team14=DGS |name_DGS=[[NK Dugo Selo|Dugo Selo]] |team11=SEG |name_SEG=[[HNK Segesta Sisak|Segesta]] |team1=HRV |name_HRV=[[NK Hrvace|Hrvace]] |team9=ULJA |name_ULJA=[[NK Uljanik Pula (2003.)|Uljanik Pula]] |team16=JDP |name_JDP=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team13=MAR |name_MAR=[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]<ref>NK Marsonia nije dobila licencu za 2. NL 2025./26. [https://glas-slavonije.hr/sport/nogomet/2025/06/02/marsonia-osigurala-ostanak-licenca-je-preselila-u-nizi-rang-698492/ glas-slavonije.hr]</ref> |team15=GRO |name_GRO=[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]]<ref>NK Grobničan nije igrao doigravanje za 3. NL jer NK Marsonia nije dobila licencu za 2. NL. Grobničan ostaje u 2. NL. [https://www.istrasport.eu/grobnican-ostaje-u-supersport-drugoj-nl-cetvrta-nl-ns-rijeka-ce-brojati-14-klubova-evo-koji-su-to/ www.istrasport.eu]</ref> |team10=TRNJ|name_TRNJ=[[NK Trnje Zagreb|Trnje]] |team2=KAR |name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac 1919]]<ref>NK Karlovac 1919 direktno ulazi u 1. NL bez kvalifikacija zbog toga što HNK Šibenik nije dobio licencu za 1. NL 2025./26. [https://nk-karlovac1919.hr/karlovac-1919-u-supersport-prvoj-nl/ nk-karlovac1919.hr]</ref> |team5=SOL |name_SOL=[[NK Solin|Solin]] |team7=RAK |name_RAK=[[NK Radnik Križevci|Radnik Križevci]] |win_KUS=13 |draw_KUS=9 |loss_KUS=8 |gf_KUS=51 |ga_KUS=40 |win_HRD=9 |draw_HRD=5 |loss_HRD=16 |gf_HRD=36 |ga_HRD=45 |win_JLP=16 |draw_JLP=7 |loss_JLP=7 |gf_JLP=62 |ga_JLP=38 |win_MLŽ=16 |draw_MLŽ=7 |loss_MLŽ=7 |gf_MLŽ=55 |ga_MLŽ=32 |win_BJE=16 |draw_BJE=6 |loss_BJE=8 |gf_BJE=56 |ga_BJE=37 |win_DGS=8 |draw_DGS=6 |loss_DGS=16 |gf_DGS=45 |ga_DGS=60 |win_SEG=10 |draw_SEG=4 |loss_SEG=16 |gf_SEG=50 |ga_SEG=69 |win_HRV=20 |draw_HRV=4 |loss_HRV=6 |gf_HRV=71 |ga_HRV=41 |win_ULJA=10|draw_ULJA=6 |loss_ULJA=14|gf_ULJA=41|ga_ULJA=45 |win_JDP=3 |draw_JDP=3 |loss_JDP=24 |gf_JDP=25 |ga_JDP=74 |win_MAR=10 |draw_MAR=1 |loss_MAR=19 |gf_MAR=40 |ga_MAR=75 |win_GRO=8 |draw_GRO=4 |loss_GRO=18 |gf_GRO=33 |ga_GRO=59 |win_TRNJ=9 |draw_TRNJ=8 |loss_TRNJ=13|gf_TRNJ=40|ga_TRNJ=53 |win_KAR=19 |draw_KAR=5 |loss_KAR=6 |gf_KAR=50 |ga_KAR=20 |win_SOL=17 |draw_SOL=3 |loss_SOL=10 |gf_SOL=54 |ga_SOL=33 |win_RAK=14 |draw_RAK=6 |loss_RAK=10 |gf_RAK=49 |ga_RAK=37 |status_HRV=P |status_MAR=R |status_JDP=R |col_CL1=green1|text_CL1=[[1. NL 2025./26.|1. NL]] |result1=CL1 |col_CL2=green1|text_CL1=[[1. NL 2025./26.|1. NL]] |result2=CL1 |col_R=red1|text_R=[[3. NL – Zapad 2025./26.|3. NL – Zapad]] |result16=R |col_RR=red1|text_RR=[[3. NL – Istok 2025./26.|3. NL – Istok]] |result13=RR |update=complete |source=[https://semafor.hns.family/natjecanja/88816130/supersport-druga-nl/ HNS] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == {{Table alignment}} {| class="wikitable" !DOM/GOS !BJE !DUG !GRO !HRV !DRA !JLP !JPO !KAR !KUS !MAR !MLA !RAD !SEG !SOL !TRN !ULJ |- |[[NK Bjelovar|Bjelovar]] !– |3:2 |1:1 |3:2 |1:3 |0:0 |7:2 |0:1 |3:2 |4:0 |3:1 |2:1 |2:0 |2:0 |2:3 |0:0 |- |[[NK Dugo Selo|Dugo Selo]] |2:5 !– |4:1 |0:1 |0:2 |0:3 |3:1 |0:1 |1:1 |4:0 |2:3 |2:1 |1:1 |4:0 |2:2 |2:1 |- |[[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] |0:2 |2:0 !– |1:3 |3:1 |0:4 |2:0 |1:2 |1:2 |2:3 |0:2 |3:1 |1:2 |1:5 |1:0 |2:2 |- |[[NK Hrvace|Hrvace]] |2:1 |3:1 |8:3 !– |3:0 |3:1 |3:2 |0:3 |1:1 |4:0 |1:4 |1:0 |6:2 |3:2 |1:0 |3:1 |- |[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] |1:1 |2:2 |0:1 |1:2 !– |0:0 |0:1 |1:3 |2:1 |5:1 |0:2 |0:0 |4:0 |0:2 |0:1 |1:1 |- |[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]] |2:3 |2:2 |2:1 |0:6 |4:1 !– |1:0 |2:0 |4:1 |4:1 |1:0 |0:3 |4:1 |2:0 |2:0 |4:0 |- |[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |0:1 |2:5 |0:1 |1:3 |0:1 |0:5 !– |1:0 |4:4 |1:2 |1:2 |0:0 |2:1 |1:1 |1:2 |1:2 |- |[[NK Karlovac 1919|Karlovac 1919]] |2:0 |3:0 |1:0 |1:0 |0:1 |1:0 |2:0 !– |1:0 |6:0 |2:3 |1:1 |4:0 |0:0 |1:1 |1:2 |- |[[NK Kustošija Zagreb|Kustošija Zagreb]] |2:0 |1:0 |2:2 |4:2 |2:1 |2:3 |3:1 |0:0 !– |3:0 |2:1 |1:3 |2:1 |0:0 |4:0 |2:1 |- |[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia Slavonski Brod]] |3:1 |0:3 |2:0 |1:3 |2:3 |1:1 |3:1 |0:2 |1:2 !– |0:2 |2:1 |1:3 |3:2 |5:0 |2:0 |- |[[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]] |0:0 |4:0 |0:0 |0:2 |3:1 |2:2 |4:1 |1:1 |1:1 |2:0 !– |2:1 |0:0 |0:1 |3:1 |3:0 |- |[[NK Radnik Križevci|Radnik Križevci]] |0:2 |2:0 |2:0 |1:1 |2:0 |3:3 |1:0 |1:2 |1:0 |1:2 |3:2 !– |6:1 |2:0 |0:0 |2:0 |- |[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] |0:2 |4:2 |4:0 |3:3 |1:3 |2:3 |4:0 |4:2 |0:4 |4:2 |3:2 |0:3 !– |1:3 |4:0 |0:2 |- |[[NK Solin|Solin]] |3:1 |7:0 |2:1 |1:0 |1:0 |2:1 |6:0 |0:1 |3:0 |2:1 |1:3 |4:1 |0:1 !– |1:0 |2:0 |- |[[NK Trnje Zagreb|Trnje Zagreb]] |2:2 |1:0 |0:1 |0:0 |3:1 |2:2 |3:1 |0:4 |1:1 |5:0 |1:2 |4:5 |2:2 |3:1 !– |3:2 |- |[[NK Uljanik Pula (2003.)|Uljanik Pula]] |0:2 |1:1 |2:1 |4:0 |1:2 |1:0 |2:0 |1:2 |1:1 |3:4 |1:1 |4:0 |3:1 |1:2 |2:0 !– |} {| width="100%" style="font-size: 80%" |- |} == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == * [https://sportnet.hr/nogomet/druga-nl/ sportnet.hr, ''Druga NL''] == Povezani članci == * [[Druga nogometna liga]] {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Treća hrvatska nogometna liga|s 2024-25 2 NL]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2024./25.| 3 2.NL]] cm4bbt8c9z5e4t6sj57uua2bhxd2o8z 0 766861 7430579 7427488 2026-04-15T18:11:37Z ~2026-23365-47 358009 /* Glumačka postava */ 7430579 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #DEB96D | ime_serije = U dobru i zlu | slika = U dobru i zlu.png | veličina = 260 | natpis_pod_slikom = [[Plakat]] serije | orig_naslov = | format_serije = [[telenovela]] | autor = Nataša Buljan | razvoj = | redatelj = {{ubl|Josip Žuvan|Tomislav Rukavina|Darko Drinovac|Robert Orhel}} | scenarist = {{ubl|Dea Matas (glavni pisac)|Miljan Ivezić|Tomislav Hrpka}} | uvodna_glazba = ''Šta bi ja bez tebe'' – [[Petar Grašo]] | glumci = {{ubl|[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]|[[Iva Mihalić]]|[[Mirna Medaković|Mirna Medaković Stepinac]]|[[Ksenija Pajić]]|[[Lana Ujević|Lana Ujević Telenta]]|Marija Klanac|Ammar Mešić|[[Toma Medvešek]]|Lena Medar|[[Žarko Radić]]|Ivona Dragaš Bilogrević|Filip Budimir|[[Enes Vejzović]]|[[Katarina Baban]]|[[Momčilo Otašević]]|[[Filip Detelić]]|[[Martina Stjepanović]]|[[Igor Kovač]]|[[Jelena Miholjević]]|[[Ana Begić Tahiri]]}} | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = 2 | broj_epizoda = 292 | producent = {{ubl|David Kapac (kreativni)|Boris Pavelić}} | izvršni_producent = | urednik = Zrinka Pavlić | lokacija = {{hlist|[[Zagreb]] i okolica|[[Sarajevo]]}} | trajanje_epizode = 40–45 minuta | produkcijska_kuća = | tv_kuća = [[Nova TV]] | početak_serije = {{premijera|9|9|2024|link=da}} | kraj_serije = {{finale|15|4|2026|l}} | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/ | imdb_id = 32660413 }}'''''U dobru i zlu''''' [[Televizija u Hrvatskoj|hrvatska]] je [[telenovela]] autorice [[Nataša Buljan|Nataše Buljan]] koja je s prikazivanjem krenula [[9. rujna]] 2024. godine na kanalu [[Nova TV]].<ref name="premijera">{{Citiranje weba|date=2024-08-29|title="U dobru i zlu" od ponedjeljka 9. rujna na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/u-dobru-i-zlu-od-ponedjeljka-9-rujna-na-novoj-tv---866056.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829113901/https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/u-dobru-i-zlu-od-ponedjeljka-9-rujna-na-novoj-tv---866056.html|archive-date=2024-08-29|access-date=2024-09-10|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> == Radnja == Veljko Srića vodi naizgled savršen život kao uspješan poduzetnik, voljeni suprug i otac troje djece. Međutim, skriva šokantnu tajnu staru 25 godina – paralelni život i drugu obitelj u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nakon što sazna da mu je ostalo samo dva mjeseca života, odlučuje se suočiti s istinom i okupiti obje obitelji. Njegovo priznanje izaziva lavinu emocija, sukoba i nepredvidivih događaja. == Pregled serije == Nova TV započela je emitiranje serije [[9. rujna]] [[2024.]],<ref name="premijera" /> od [[4. lipnja]] do [[8. rujna]] [[2025.]] trajala je ljetna stanka, od [[9. rujna|9.]] do [[12. rujna]] prikazane su zadnje epizode prve sezone.<ref>{{Citiranje weba|title="U dobru i zlu" još danas na Novoj TV! Novi nastavci stižu na jesen!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/u-dobru-i-zlu-jos-danas-i-sutra-na-novoj-tv---916772.html|access-date=2025-09-09|website=Nova TV|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Dramska hit serija "U dobru i zlu" od 9. rujna na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/dramska-hit-serija-u-dobru-i-zlu-od-9-rujna-na-novoj-tv---932560.html|access-date=2025-09-09|website=Nova TV|language=hr}}</ref> Druga sezona počela je [[15. rujna]] 2025., finale sezone ujedno i serije biti će [[15. travnja]] [[2026.]] {{Pregled serije | boja1 = #DEB96D | poveznica1 = #1. sezona | epizode1 = 170 | premijera1 = {{premijera|9|9|2024|l}} | finale1 = {{finale|12|9|2025|l}} | boja2 = #E57F77 | poveznica2 = #2. sezona | epizode2 = 122 | premijera2 = {{premijera|15|9|2025|l}} | finale2 ={{finale|15|4|2026|l}} }} == Glumačka postava == {| class="wikitable" !Glumac / ica !Lik !Opis lika |- |[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]] |'''Veljko Srića''' |Glavni muški lik. Poduzetnik, Marinin i Ivanin suprug. Slavenov najbolji prijatelj. Veljko je uspješan poduzetnik koji vodi građevinsku firmu sa svojim najboljim prijateljem Slavenom. U studentskim danima poznao je svoju suprugu Ivanu, studenticu medicine. Njihov brak temelji se na harmoniji i svakodnevici, a imaju blizance, Jakova i Niku. Veljkova glavna životna ambicija je biti dobar otac i brinuti se za obitelj. Međutim, Veljko vodi dvostruki život. Na poslovnom putu u Bosni upoznaje Marinu, profesionalnu cheficu, i s njom započinje vezu. Kada sazna da je Marina trudna, odlučuje se oženiti je, i tako se nađe u dva braka istodobno. Jedina osoba koja zna za njegovu tajnu je njegova majka Divna. Veljko se trudi balansirati između dvije obitelji, ali njegov dvostruki život dolazi do kraja kada sazna da ima neoperabilni tumor i samo dva mjeseca života. Suočen sa smrću, mora priznati svoju tajnu i suočiti se s posljedicama svojih odluka. |- |[[Mirna Medaković|Mirna Medaković Stepinac]] |'''Marina Srića''' |Glavni ženski lik. Snažna i samostalna žena, upoznala je Veljka dok je on radio na terenu u [[BiH]]. Ponosna je na njegovu radišnost i uspjeh, nikada mu ne zamjerajući što ga često nema kod kuće. Marina je izgradila svoj život zahvaljujući snalažljivosti, a svoju djecu, Mira i Leu, odgojila je da budu samostalni i samopouzdani. Kao vrhunska chefica, Marina je vješta u pripremi svih vrsta jela, od domaćih do fine kuhinje. Nakon što sazna da Veljko ima drugu ženu, Marina prolazi kroz šok i želju za osvetom, ali na kraju donosi pragmatičnu odluku. Veljko ju stavlja u situaciju gdje mora birati između života na ulici ili dijeljenja kućanstva s Ivanom. |- |[[Iva Mihalić]] |'''Ivana Oreb Srića''' |Glavni ženski lik. Stručnjakinja za bračnu terapiju koja je nakon studija medicine i specijalizacije iz psihijatrije preusmjerila svoju karijeru na psihoterapiju. U svojoj privatnoj ordinaciji postala je najviši autoritet za bračnu terapiju u regiji. Ivana je autorica dviju knjiga o partnerskim odnosima. Prva knjiga, “Laži o ljubavi”, postala je bestseler, dok je druga, “Udvoje bez dvojbi”, također imala potencijal za uspjeh. Ivana je poznata po svojoj sposobnosti da balansira mnoge obaveze - tijekom druge trudnoće napisala je svoj prvi bestseler, uvijek je sređena i redovito ide na pilates. Međutim, zbog svoje potrebe da drži konce u rukama i ne pokazuje slabosti, ima problema s uspostavljanjem ženskih prijateljstava. Posebno je slaba na sina Jakova, kojem često oprašta više nego drugima. Nakon što je javnost saznala za bračni brodolom, pacijenti su prestali tražiti njezine usluge, što je dovelo do raspada karijere i obitelji. |- |[[Ksenija Pajić]] |'''Divna Srića''' † |Veljkova majka. Odgojila ga je kao samohrana majka nakon što ih je njezin muž Božidar napustio zbog druge žene. Iako joj nije bilo lako, uvijek je držala do dobrog obrazovanja, kulture i finih manira. Divna je jedina koja zna za Veljkov dvostruki život. Njezin najveći strah je da će je obitelj prezreti zbog te tajne i da će završiti u staračkom domu. Ona voli svog sina više od svega i ponosi se njegovim uspjehom. Veljko se prema njoj odnosi zaštitnički i voli joj udovoljiti, a ona to ponekad koristi. Divna obožava svoje unuke i dobro ih poznaje. Zabavna je i duhom mlada baka s kojom je lako razgovarati. Nakon što se sazna za Veljkovu tajnu, učinit će sve da ponovo stekne povjerenje svojih unuka. Voli glazbu i ples, često ide na koncerte klasične glazbe i umirovljeničke plesnjake. Njen vječni udvarač je Ljudevit, susjed koji ju neumorno zove na piće, što ona odbija |- |[[Toma Medvešek]] |'''Jakov Srića''' |Veljkov i Ivanin sin te Nikin blizanac. Buntovnik i vječni student koji stalno mijenja fakultete. Iako je pametan, nezreo je i nesiguran, te je skoro završio medicinu, ali je odustao. Jakov krije svoju osjećajnu i kreativnu stranu, ponašajući se kao nedodirljivi frajer kako bi sakrio svoju ranjivost i nesnalažljivost. Multitalentiran je i uspješan u svemu čega se primi, ali brzo odustaje. Ima težak odnos s ocem, svjestan da je razočaranje, dok je njegova sestra Nika očeva miljenica. Unatoč tome, Jakov i Nika su vrlo bliski i vjeruju jedno drugome. Jakov je u vezi s Unom, lijepom kćeri očevog poslovnog konkurenta Joce Praljka. |- |[[Lana Ujević|Lana Ujević Telenta]] |'''Nika Benčić''' ''(djev. Srića)'' |Kći Veljka i Ivane, blizanka Jakova, te Tomina supruga. Od malih nogu pokazivala je izvrsnost u svemu što je radila, bila je odlična učenica, igrala tenis, voljela konje i svirala klavir. Trenutno radi kao arhitektica u očevoj firmi, iako je zanimaju drugačiji arhitektonski poslovi. Nika se nalazi u dilemi između obaveza prema obiteljskom poslu i vlastitih želja. Nakon što Veljko prizna kakav je život vodio, Nika je prva koja mu pruža podršku. Ona će biti prva kojoj će Veljko priznati da umire, a Nika će čuvati tu tajnu i braniti ga pred obitelji. Ova situacija će je dovesti u sukobe s obitelji, ali će joj također pomoći da očvrsne i nauči živjeti bez tuđeg odobravanja. |- |[[Filip Budimir]] |'''Vili Srića''' |Najmlađi sin Veljka i Ivane, znatno mlađi od svoje starije braće i sestara. Zbog oca koji često putuje i majke koja je vrlo ambiciozna i zauzeta, Vili se često osjeća usamljenim. Iako dobiva sve što želi i obitelj je nježna prema njemu, članovi obitelji nemaju puno vremena za njega.Zbog toga Vili misli da mora “zaslužiti njihovu pažnju” i pokazuje im samo svoje dobre strane, što ga ponekad čini ljubomornim. Ima bogat unutarnji svijet i maštu, voli čitati, ali nije sportski tip jer se boji ozljeda i zabrinjavanja majke. Njegova vršnjakinja, polusestra Lea, odmah će ga prihvatiti i probuditi njegovu hrabru, avanturističku stranu. |- |[[Ammar Mešić]] |'''Kašmir Srića ''"Miro"''''' |Stariji sin Marine i Veljka. Ima urođenu karizmu, slično kao i njegov otac Veljko. Ljudi mu se prirodno otvaraju i povjeravaju, a često je privlačan ženama svih dobi i bračnih statusa. Iako još nije našao “onu pravu”, sklon je nepromišljenim avanturama koje ga često dovode u probleme. Veljko vidi Kašmira kao svog nasljednika i potiče ga u tom smjeru. Kašmir upisuje fakultet građevine i pokazuje se talentiranim, što Veljko pripisuje svojim genima. Od malena se ugledao na oca i želio postati uspješan građevinski poduzetnik i obiteljski čovjek poput njega. Za razliku od svog brata Jakova, koji se cijeli život sukobljava s ocem, Kašmir potiskuje svoj bijes i razočaranje. On “kažnjava” oca povlačenjem odanosti i nakon preseljenja u Zagreb traži svoj put. Zaljubljuje se u Unu, ne znajući da je ona djevojka njegovog polubrata i kći očevog poslovnog suparnika. |- |[[Ivona Dragaš Bilogrević]] |'''Lea Srića''' |Devetogodišnja djevojčica, mlađa kći Veljka i Marine. Ona je glasna, znatiželjna i samopouzdana, uvijek jasno izražava svoje želje i protestira protiv onoga što joj se ne sviđa. Umjesto igranja s lutkama, radije se penje po drveću i utrkuje. Lea je vrlo perceptivna i svjesna svijeta odraslih, unatoč svojoj mladosti. Odmah se povezuje sa svojim polubratom i vršnjakom Vilijem, iako često iskušava njegove granice. Lea je odvažnija od Vilija i često ga nagovara na razne nepodopštine, zbog čega oboje često upadaju u nevolje. Zajedno čine pravi tim i izvlače najbolje jedno iz drugog. |- |[[Martina Stjepanović|Martina Stjepanović Meter]] |'''Zrinka Oreb''' |Ivanina mlađa sestra. Često ulazi u kratkotrajne veze, uvijek vjerujući da je pronašla “onog pravog”, ali se svaki put suočava s ljubavnim razočaranjem. Ivana u Zrinkinom životu vidi primjer kamo može odvesti slušanje srca umjesto razuma. Zrinka nikada nije mogla imati djecu, ali jako voli svoje nećake i s njima ima poseban prijateljski odnos. Radi kao predavačica u školi stranih jezika i često se žali na svoje polaznike. Ivana je slaba na Zrinku i često joj oprašta kada je iznevjeri. Iako se često sukobljavaju, Zrinka se ne boji otvoreno suprotstaviti Ivani i reći joj stvari koje se drugi ne usuđuju. Zamjera joj što se drži kao da je bolja od svih i uvijek u kontroli. |- | colspan="3" style="text-align: center; background-color:#DBE9F4" |'''''Ostali''''' |- |[[Enes Vejzović]] |'''Josip Praljak ''"Joco"''''' |Građevinski poduzetnik. Dobro povezan sa zagrebačkim podzemljem, iako je sam manje opasan od svojih suradnika. Zavidi Veljku na njegovoj omiljenosti i šarmu, te lakoći kojom sklapa poslove. Smatra da Veljko prelako dobiva stvari u životu i nije tako fin kao što svi misle. U ljubavi je Joco otvorenog srca, čak i naivan. U Petri ne vidi sponzorušu, već poštenu i sposobnu djevojku koja je odrasla u skromnim okolnostima. Jocu nije briga što drugi misle; ako je on voli, očekuje da je i drugi poštuju. Joco je konkretan i pragmatičan čovjek – ako nešto želi, poduzima sve što je potrebno da to i dobije. Petru voli i planira je oženiti. O stvarima ne razmišlja previše, već djeluje. Jedino kad je Una u pitanju, Joco više razmišlja i spreman je biti tolerantan. Teško mu je balansirati između kćeri i zaručnice. |- |[[Marija Klanac]] |'''Una Praljak''' |Jocina kćer jedinica. Odrasla je u mutnom miljeu zbog očevih poslova na rubu kriminala. Iako je Joco štitio obitelj od svojih aktivnosti, Una je navikla dobiti što želi, nesvjesno računajući na tatinu zaštitu. Unatoč tome, Una je težila drugačijim vrijednostima i u spomen na pokojnu majku, poznatu glumicu, odlučila se za studij glume u Sarajevu. Iako je bila lijepa i talentirana, Una je tijekom studija shvatila da gluma nije njezin poziv te se vratila u Zagreb bez jasne ideje što dalje. Prezire Jocinu mladu djevojku Petru, smatrajući da iskorištava njenog oca. Sukob između Une i Petre eskalira kada sazna za njihovu zaruku, što utječe na Unin blizak odnos s ocem. Una je u vezi s Jakovom, ali shvaća da ga više ne voli i skuplja snagu da ga ostavi, svjesna njegove ranjivosti. Zaljubljuje se u Mira, no okolnosti ih brzo razdvoje. Iako se bore protiv okolnosti i jedno protiv drugog, njihovi osjećaji samo postaju jači. |- |[[Katarina Baban]] |'''Petra Majdak Praljak''' |Jocina supruga i bivša ljubavnica Crnog. Razočarana u Crnog, koji nikako da ostavi svoju suprugu, Petra pristaje na Jocinu prosidbu. Joco je iskren u svojim namjerama i doista voli Petru, a ona je privučena životom koji joj obećava. Vjeruje da će je Joco, kao zanosnu ljepoticu, držati kao kap vode na dlanu, dok će ona uživati u blagodatima braka s bogatim poduzetnikom. Joco joj omogućuje vođenje privatnog biznisa, kafića, i na sve ju načine podržava. Međutim, Petra ubrzo shvaća da život s građevinskim poduzetnikom koji živi na rubu kriminala nije nimalo jednostavan. Iako nije lijena, Petra bi radije provodila dane brinući se o kući, svom izgledu i naručivanju stvari s interneta, što se pokazuje nemogućim u stvarnosti. Lorenina biološka majka. |- |[[Tanja Smoje]] |'''Ružica Ninčević "''Ruška''"''' |Jocina knjigovotkinja, a ujedno i sestra njegove pokojne supruge koja je stradala u prometnoj nesreći. Bez vlastite obitelji, Joco i Una su joj sve na svijetu, a ona je i njegova desna ruka u poslu. Ružica je spremna “dotjerivati” poslovne knjige i povremeno kršiti zakon kako bi zaštitila svoje najbliže. Također, zaštitnički je nastrojena prema Uni i ne voli Petru, novu Jocinu suprugu, koju smatra prepotentnom. |- |[[Igor Kovač]] |'''Slaven Poje''' |Najbolji Veljkov prijatelj. On i Veljko su se upoznali na fakultetu, a Slaven je bio kum na vjenčanju Veljka i Ivane. Iako voli Veljka, zavidi mu na njegovoj lakoći življenja, popularnosti i supruzi Ivani, u koju je potajno zaljubljen. Ta zaljubljenost je toliko skrivena da ni sam Slaven nije svjestan svojih osjećaja dok Veljkova tajna ne izađe na vidjelo. Slaven je zakleti neženja s motom “uvijek kum, nikad mladoženja”. Njegove djevojke nikada ne prelaze određenu dob i ne veže se za njih dugoročno. Puno pažnje posvećuje svom izgledu, oblači se i ponaša mlađe od svojih godina, te ga brine starenje. Često provodi noći vani, zadnji napušta klubove i kafiće, te prati sve trendove i zna sva popularna mjesta u gradu. Iako rado časti i pokazuje velikodušnost prema poslovnim suradnicima i ženama, to je ponašanje preuzeo od Veljka, jer mu nije prirodno da “odriješi kesu”. Posebno se užasava djece, jer smatra da bi mu dijete uništilo životni stil. |- |[[Momčilo Otašević]] |'''Zvonimir Crnogorac ''"Zvone/Crni"''''' |Negativac, jedan od glavnih kriminalaca u građevinskom svijetu, službeno investitor, a neslužbeno kamatar. On nema problema s posuđivanjem novca suprotstavljenim taborima, jer ga zanima samo povrat uloženog novca s velikom kamatom. Strogo odvaja privatni život od poslovnog, a u poslu nema mjesta za osjećaje. Mrzi neprofesionalnost, prazne riječi i laži. Njegov privatni život je tajna i trudi se da tako i ostane. Ima svoje principe, ali malo tko ih zna. Opće mišljenje je da je najbolje ne imati posla s njim, jer njegove prijetnje nisu isprazne i ne preza ni pred čim. U braku je s Gabrijelom, što je brak iz interesa. Gabrijela ne zna da ju Crni vara i da ima ljubavnicu. Lorenin biološki otac. |- |[[Filip Detelić]] |'''Toma Benčić''' |Tjelesni čuvar Zvonimira Crnogorca. Nikin suprug. Snažan muškarac srednjih godina, u izvrsnoj fizičkoj formi. Njegov šarmantan, dječački osmijeh skriva opasan pogled. Kao desna ruka Crnome, Toma je pouzdan, te mu Crni potpuno vjeruje. Mentalno je stabilan i teško ga je izbaciti iz takta. Obavlja sve prljave poslove za Crnoga i zna mnoge tajne uglednih ljudi. |- |[[Jelena Miholjević]] |'''Sanja Šimat''' |Kućna pomoćnica u obitelji Srića. Vrlo je dobro upućena u kućanstvo i obiteljski život obitelji Srića, zna gdje se nalazi svaki predmet i koje alergije imaju članovi kućanstva. Također, zna i njihove tajne koje povjerava samo svom mužu Dragi. Sanja je jednostavna, pragmatična, praktična, jasna, mudra i topla osoba. Zbog svoje diskretnosti i poštovanja prema privatnosti drugih, Ivana je cijeni i poštuje, a i Sanja nju. Prije mnogo godina, Sanja je slučajno otkrila tragove Veljkove nevjere, ali je odlučila ne reći Ivani. Lorenini usvoitelji. |- |[[Robert Plemić]] |'''Drago Šimat''' |Zaštitar. Voli svoj posao, iako je slabo plaćen. Vrijedan je i pošten, ali i nepovjerljiv i ponosan. Vjeruje da je život težak i da se bogatstvo stječe nepoštenim metodama. Njegov odnos prema Veljku i Ivani je složen. S jedne strane ih voli i želi im sve najbolje, ali se ponekad pita zašto su oni uspješniji od njega. Smatra da je život nepravedan, a Ivanine geste dobrote, poput darivanja stvari koje njezinoj obitelji ne trebaju, doživljava kao poniženje. Unatoč tome, Drago pomaže u kućanstvu kada je Veljko odsutan, obavljajući razne popravke uz malu naknadu. Lorenini usvoitelji. |- |[[Lena Medar]] |'''Lorena Šimat''' |Studentica novinarstva. Uz studij radi kao konobarica i dostavljačica. Od malena je naviknuta na neimaštinu i naučila je da se mora sama snalaziti jer joj nitko neće ništa servirati na pladnju. Poznaje Veljkovu obitelj od djetinjstva i odrasla je s Nikom i Jakovom. S Jakovom ima prijateljski antagonizam – stalno se podbadaju i ne propuštaju priliku jedno drugome nešto spustiti. Od svoje 16. godine Lorena je svjesna da prema Jakovu osjeća nešto više, ali se boji to priznati jer ga ne želi izgubiti kao prijatelja. Petrina i Zvonimira "Crni" vanbračna kćer, a Gabrijelina poćerka. |- |[[Žarko Radić]] |'''Ljudevit Mrkonjić ''"Ljubo"''''' |Uglađeni i pomalo dosadni susjed Divne. Živi sam jer mu je supruga u domu za starije i nemoćne. U slobodno vrijeme pokazuje simpatije prema Divni, nadajući se da će mu biti društvo, no Divna izbjegava njegovo društvo unatoč njegovoj pažljivosti i dobronamjernosti. Ljubo je razgovorljiv, neposredan, iskren i znatiželjan. Nije ga lako uvrijediti i vrlo je strpljiv. Redovno posjećuje svoju suprugu, ali s vremenom se pomirio s njihovom razdvojenošću i više ne pati kao na početku. |- |[[Iva Šimić Šakoronja]] |'''Željka Ljubek''' |Veljkova tajnica, karakterizirana kao perfekcionistica i štreberica. Njena glavna osobina je pretjerana pažnja prema sitnicama, posebno u organizaciji ureda i administraciji. Međutim, ova osobina često dovodi do toga da propušta važnije aspekte posla. Unatoč čestim pogreškama u radu (poput miješanja termina sastanaka ili slanja pošte na krive adrese), Veljko je zadržava na poslu zbog svoje odanosti. Željka tvrdi da uči na svojim greškama, ali u stvarnosti teško mijenja svoje navike. U privatnom životu, Željka živi sa starijom majkom i dvije mačke. Čini se da odgađa osamostaljenje, čekajući "pravu priliku" za to. |- |[[Dora Dimić Rakar]] |'''Tereza''' |Uspješna odvjetnica koju često angažiraju poznate osobe i bliska je prijateljica Nike. Ambiciozna je sanjarka koja može biti prgava i neumoljiva kada netko dovede u pitanje njezine stavove i odluke. Kao dijete razvedenih roditelja, nikada nije upoznala svog oca. |- |[[Tena Jeić Gajski]] |'''Gabrijela Crnogorac''' |Supruga Crnog. Zgodna, sređena i njegovana, te djeluje mirno i povučeno. Živi lagodnim životom zahvaljujući muževom novcu, ne brinući se previše o porijeklu njihove imovine i luksuza. Međutim, kada počne željeti više od njihovog odnosa i shvati da je Crni vara, u njoj se budi želja za slobodom. Lorenina maćeha. |} === Gostujuće uloge === * [[Merima Lepić-Redžepović]] kao Majda, Marinina prijateljica * [[Amar Bukvić]] kao Darko Bratoš, liječnik i primarijus * [[Iskra Jirsak]] kao Vesna Vrhovski, medicinska sestra * [[Armin Čatić]] kao vlasnik restorana * [[Irena Matas]] kao Đurđa, medicinska sestra * [[Vini Jurčić]] kao Andrea, djevojka u automobilu * [[Mijo Kevo]] kao Novak, Jocin vozač * [[Minea]] kao voditeljica * [[Josipa Oršolić]] kao Sara * [[Marija Borić]] kao Vera * [[Krunoslav Klabučar]] kao Ivanin pacijent * [[Ana Begić Tahiri]] kao Vilma Magdić, konobarica * [[Anja Matković]] kao policijska službenica * [[Stjepan Perić]] kao Miroslav Šarinić, izdavač Ivanine knjige * [[Aleksandar Cvjetković]] kao Zdravko Šimunić, policijski inspektor * [[Antonija Stanišić]] kao doktorica * [[Mladen Čutura]] kao Željko, uposlenik gradilišta * [[Marin Klišmanić]] kao Dino Zlodin, novinar i Zrinkin bivši dečko * [[Ana Uršula Najev]] kao mlađa Dijana Praljak † <ref>[https://showbuzz.dnevnik.hr/galerija/celebrity/u-emotivnoj-sceni-serije-u-dobru-i-zlu-pojavila-se-glumica-ana-ursula-najev-kao-unina-majka---870531.html/62912347/870531 Kakvo iznenađenje! U emotivnoj sceni serije U dobru i zlu pojavila se i naša zvijezda Kumova, jeste li je primijetili?]</ref> * [[Jadranka Elezović]] kao Magda, Divnina susjeda * [[Draško Zidar]] kao majstor * [[Anđela Ramljak]] kao agentica za nekretnine * [[Sara Moser]] kao policajka * [[Barbara Nola]] kao članica komisije * [[Amar Selimović]] kao Damjan Vukušić, uposlenik policije i Marinin bivši dečko * [[Matino Antunović]] kao Krešimir Štritof, Petrin organizator vjenčanja * [[Željko Duvnjak]] kao vlasnik vikendice * [[Robert Ugrina]] kao Anđelko, Jocin vjenčani kum * [[Danijela Evđenić]] kao Greta * [[Nadia Cvitanović]] kao Klaudija Kraljević, inspektorica i Damjanova cimerica * [[Ivan Glowatzky]] kao Frane, Veljkov prijatelj * [[Goran Grgić]] kao Vjeran Kovač, redatelj i Unin bivši profesor * [[Jasna Bilušić]] kao Melita Mrkonjić, Ljubina supruga * [[Vinko Kraljević]] kao Rudolf "Rudi" * [[Mirjana Sinožić]] kao Marica, Jocina teta * [[Klara Fiolić]] kao Paula, Unina prijateljica s fakulteta * [[Milan Pleština]] kao Rale * [[Rade Radolović]] kao medicinski tehničar * [[Nino Lehki]] kao Lovro "''Felga''" * [[Mirela Brekalo]] kao Renata Lukin, ravnateljica sirotišta * [[Ines Bojanić]] kao Dubravka, Željkova supruga * [[Barbara Prpić]] kao casting agentica * [[Barbara Rocco]] kao Estera, vidovnjakinja * [[Csilla Barath Bastaić]] kao Nevenka * [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Ida, Unina prijateljica * [[Sandra Lončarić]] kao Filipa Majdak, Petrina majka * [[Tomislav Šalov]] kao Hrvoje Markuš "''Hrc''", kriminalac * [[Milan Štrljić]] kao Ante Kraljević, građevinar, Klaudijin otac, Divnin bivši ljubavnik * [[Nebojša Borojević]] kao Matko Vuković †, Vukov otac, Petrin djed i Lorenin pradjed * [[Elvis Bošnjak]] kao Luka Vuković "''Vuk''", Matkov sin, Petrin otac i Lorenin djed * [[Gianna Kotroman]] kao matičarka na Jocinom i Petrinom vjenčanju == Promocija == Službena najava serije objavljena je [[8. kolovoza]] [[2024.]], gdje je navedena i glumačka postava.<ref name=":najava">{{Citiranje weba|date=2024-08-08|title="U dobru i zlu" - nova serija uskoro na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/nova-tv-ove-jeseni-predstavlja-pricu-inspiriranu-istinitim-dogadjajem---862770.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240808225622/https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/nova-tv-ove-jeseni-predstavlja-pricu-inspiriranu-istinitim-dogadjajem---862770.html|archive-date=2024-08-09|access-date=2024-08-08|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> == Snimanje == Snimanje je krenulo sredinom lipnja 2024. po [[Zagreb|Zagrebu]] i novim studijskim prostorima.<ref name=":početak snimanja">{{Citiranje weba|date=2024-06-21|title=Krenulo je snimanje nove dramske serije 'U dobru i zlu'!|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/u-dobru-i-zlu-krenulo-je-snimanje-nove-dramske-serije-u-dobru-i-zlu---854994.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240621135636/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/u-dobru-i-zlu-krenulo-je-snimanje-nove-dramske-serije-u-dobru-i-zlu---854994.html|archive-date=2024-06-21|access-date=2024-06-21|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref><ref name="Broj ep.">{{Citiranje weba|date=2024-08-25|title=Bili smo na setu serije 'U dobru i zlu': 'Priču o čovjeku koji ima 2 obitelji čula sam iz prve ruke...'|url=https://www.24sata.hr/show/bili-smo-na-setu-serije-u-dobru-i-zlu-pricu-o-covjeku-koji-ima-2-obitelji-cula-sam-iz-prve-ruke-1000699|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829145602/https://www.24sata.hr/show/bili-smo-na-setu-serije-u-dobru-i-zlu-pricu-o-covjeku-koji-ima-2-obitelji-cula-sam-iz-prve-ruke-1000699|archive-date=2024-08-29|access-date=2024-08-31|website=[[24sata]]|language=hr}}</ref> == Zanimljivosti == * Televizijsku premijeru prve epizode pratilo je oko 440.000 gledatelja, a ukupno je dosegla 685.000. Pozitivne reakcije publike potvrđene su i na [[Društvena mreža|društvenim mrežama]] te digitalnim platformama.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-10|title=Gledatelji potvrdili: Nova TV dominira s dva serijska hita|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/gledatelji-potvrdili-nova-tv-dominira-s-dva-serijska-hita---868108.html|url-status=live|access-date=2024-09-10|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/}} na [[Nova TV]] * {{imdb|id=32660413|naslov=U dobru i zlu}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-serije-u-dobru-i-zlu---867450.html|Popis suradnika serije ''U dobru i zlu''}} Nova TV *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240908121103/https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-serije-u-dobru-i-zlu---867450.html|date=2024-09-08|title=Popis suradnika serije U dobru i zlu}} *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250202105050/https://novatv.dnevnik.hr/serije/u-dobru-i-zlu/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-serije-u-dobru-i-zlu---867450.html|date=2025-02-02|title=Popis suradnika serije U dobru i zlu}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] 35puq8dvnuquvn1m9s2c1rk3nnd4yhq 0 767113 7430670 7397163 2026-04-16T02:33:30Z Ton963 315493 7430670 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga]] |sezona = 2024./25. |slika = |opis = |prvaci = [[HNK Rijeka|Rijeka]] |promovirani =[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] |degradirani = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |kontinentalni kup1 = |kvalifikanti kup1 = |kontinentalni kup2 = |kvalifikanti kup2 = |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 180 |golova = |najbolji strijelac = 19 pogodaka<br>[[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) |najveća domaća pobjeda = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] – [[NK Istra 1961|Istra 1961]] 5:0 <br><small>[[2. kolovoza]] [[2024.]]</small><br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] – [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] 5:0<br><small>[[10. svibnja]] [[2025.]]</small> |najveća gostujuća pobjeda = [[HNK Šibenik|Šibenik]] – [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 0:4<br><small>[[1. studenoga|1. studenog]] [[2024.]]</small><br>[[HNK Šibenik|Šibenik]] – [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 0:4<br><small>[[17. travnja]] [[2025.]]</small> |najefikasnija utakmica = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] – [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] 5:1<br><small>[[28. rujna]] [[2024.]]</small><br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] – [[NK Osijek|Osijek]] 2:4<br><small>[[27. listopada]] [[2024.]]</small><br>[[NK Istra 1961|Istra 1961]] – [[HNK Šibenik|Šibenik]] 3:3<br><small>[[14. prosinca]] [[2024.]]</small> |pobjednički niz = 4 utakmice<br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |niz neporaženosti = 19 utakmica<br>[[HNK Rijeka|Rijeka]] |niz poraza = 5 utakmica<br>[[NK Osijek|Osijek]] |najveća posjećenost = {{N|33502}} gledatelja<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] – [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 1:0<br><small>[[1. prosinca]] [[2024.]]</small> |najmanja posjećenost = {{N|288}} gledatelja<br>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] – [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] 1:0<br><small>[[21. veljače]] [[2024.|2025.]]</small> |ukupna posjećenost = |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[HNL 2023./24.|2023./24.]] |sljedeća sezona = [[HNL 2025./26.|2025./26.]] |Doigravanje za 1.hnl = }} {{glavni|Dodatak:Utakmice HNL 2024./25.}} '''Hrvatska nogometna liga 2024./25.''' (službeno: '''SuperSport Hrvatska nogometna liga''') je 34. sezona [[Hrvatska nogometna liga|HNL-a]] koja je započela [[2. kolovoza]] [[2024.]], a završila [[25. svibnja]] [[2025.]] Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio.<ref>{{Citiranje weba|title=Raspored i rezultati - SuperSport HNL|url=https://hnl.hr/supersport-hnl/raspored-i-rezultati/|access-date=2024-06-30|website=hnl.hr}}</ref> Branitelj naslova prvaka bio je [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref>{{Citiranje weba|title=Dinamo slavi naslov, Rijeka zaključila sezonu pobjedom uz hat-trick Jankovića|url=https://hnl.hr/news/27875/dinamo-slavi-naslov-rijeka-zakljucila-sezonu-pobjedom-uz-hat-trick-jankovica/|access-date=2024-06-30|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> Prvak [[Hrvatska|Hrvatske]] u sezoni 2024./25. s 65 bodova bila je [[HNK Rijeka]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-25|title=Rijeka pobjedom do naslova prvaka Hrvatske!|url=https://hnl.hr/news/29505/rijeka-pobjedom-do-naslova-prvaka-hrvatske/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250525175628/https://hnl.hr/news/29505/rijeka-pobjedom-do-naslova-prvaka-hrvatske/|archive-date=2025-05-25|access-date=2025-05-25|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> == Medijsko praćenje == === Televizija === Sve utakmice [[Hrvatska nogometna liga|HNL-a]] u sezoni 2024./25. bilo je moguće pratiti u izravnom televizijskom prijenosu na kanalima [[MAXSport]].<ref>{{Citiranje weba|title=Saga je završena: HNS napokon potpisao ugovor o TV pravima, novi kanali MAXSport 1 i 2|url=https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/saga-je-zavrsena-hns-napokon-potpisao-ugovor-o-tv-pravima-novi-kanali-maxsport-1-i-2/98731|access-date=2024-08-04|website=Germanijak|language=hr}}</ref> Jednu utakmicu po kolu, počevši od desetog kola, prenosio je i [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] na svojem [[HRT – HTV 2|drugom kanalu]]. Posljednje, 36. kolo bilo je prikazano na kanalima [[MAXSport|MAXSport 1-5]], [[HRT – HTV 2|HRT2]] i [[Hajduk Digital TV|HDTV]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-20|title=Novi preokret oko VAR-a: HNS prelomio, koristit će se poljski sustav! Identičan onom u HNL-u|url=https://www.24sata.hr/sport/novi-preokret-oko-var-a-hns-prelomio-koristit-ce-se-poljski-sustav-identican-onom-u-hnl-u-1052629|access-date=2025-05-20|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref> Komentatori utakmica na kanalima [[MAXSport]] bili su [[Saša Marić]], [[Anđelko Kecman]], [[Ivan Ljubić]], [[Andrija Cmrečnjak]], [[Matko Mihaljević]] i [[Mateo Pukšar]]. [[MAXSport]] televizija osim prijenosa svih utakmica realizirala je i emisiju ''Studio HNL'' koja se prvih osam kola emitirala ponedjeljkom, a kasnije uglavnom nedjeljom nakon posljednje utakmice kola. Voditelji emisije bili su [[Valentina Miletić]], [[Anđelko Kecman]] i [[Ivan Ljubić]], a stručni analitičari [[Joško Jeličić]] i [[Hrvoje Vejić]] uz sudačkog eksperta [[Damir Skomina|Damira Skominu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Joško Jeličić i Hrvoje Vejić stižu na TV ekrane u programu MAXSporta!|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/josko-jelicic-i-hrvoje-vejic-stizu-na-tv-ekrane-u-programu-maxsporta-20240731|access-date=2024-08-04|website=tportal.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Slavni slovenski sudac stiže na MAXSport; analizirat će odluke nakon svakog kola|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/slavni-slovenski-sudac-stize-na-maxsport-analizirat-ce-odluke-nakon-svakog-kola-20240802|access-date=2024-08-04|website=tportal.hr}}</ref> [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] je početkom jesenske sheme započeo s emitiranjem svoje emisije ''[[Stadion (TV emisija)|Stadion]]''. === Radio === [[Hrvatski radio]] sve utakmice prvenstva prenosio je na svojem drugom radijskom kanalu. === Internet === Voditeljica [[MAXSport]] televizije [[Valentina Miletić]], komentatori utakmica na [[MAXSport]] televiziji [[Ivan Ljubić]] i [[Mateo Pukšar]] te povremeno urednik ''Hajduk Digital TV-a'' [[Ivan Ćurković]] ili gost novinar [[Nova TV (Hrvatska)|Nove TV]] ponedjeljkom navečer komentirali su najzanimljivije trenutke proteklog prvenstvenog kola, a premijerno emitiranje je u 21 sat na portalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nove TV]] ''Gol.hr'', dok je [[YouTube]] emitiranje bilo dan kasnije. Komentator utakmica na [[MAXSport]] televiziji [[Andrija Cmrečnjak]], video-analitičar [[HNK Rijeka|HNK Rijeke]], a kasnije [[Widzew Łódź|Widzew Łódź-a]] [[Josip Paušić]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-17|title=KAKVA KOMBINACIJA Sopić na poziv Nikoličiusa ima zadatak spasiti bivšeg velikana od ispadanja|url=https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/kakva-kombinacija-sopic-na-poziv-nikoliciusa-ima-zadatak-spasiti-bivseg-velikana-od-ispadanja/236243/|access-date=2025-04-24|website=www.hercegovina.info|language=hr}}</ref>, [[Josip Korda]] i [[Mihovil Topić]] komentirali su nekoliko utakmica svakoga kola uživo ponedjeljkom navečer na [[YouTube]] kanalu ''Tribina''. == Momčadi == {| class="wikitable sortable" style="width:100%; font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Dresovi |- |[[GNK Dinamo Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||<center>{{N|24095}}</center> || {{Z|HRV}} [[Sandro Perković]]|| ''[[Castore]]'' |- |[[HNK Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||<center>{{N|8279}}</center> || {{Z|CG}} [[Radomir Đalović]]|| ''[[Joma]]'' |- |[[HNK Hajduk Split]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||<center>{{N|34198}}</center> || {{Z|ITA}} [[Gennaro Gattuso]]|| ''[[Adidas]]'' |- |[[NK Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Opus Arena]] ||<center>{{N|13005}}</center> || {{Z|SLO}} [[Simon Rožman]]|| ''[[2Rule]]'' |- |[[NK Lokomotiva Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] (do 31. kola)<br>[[Stadion Maksimir]] (od 33. kola) |<center>{{N|8850}}<br>{{N|24095}}</center> || {{Z|HRV}} [[Mario Cvitanović]]|| ''[[Macron]]'' |- |[[NK Varaždin Varaždin]]||[[Varaždin]]||[[Stadion Varteks]]||<center>{{N|10800}}</center>|| {{Z|HRV}} [[Nikola Šafarić]]|| [[Capelli Sport|''Capelli Sport'']] |- |[[HNK Gorica Velika Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||<center>{{N|5200}}</center> || {{Z|HRV}} [[Mario Carević]]|| ''[[Alpas]]'' |- |[[NK Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||<center>{{N|8900}}</center> || {{Z|URU}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo Garcia]]|| ''[[Joma]]'' |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica]]||[[Koprivnica]]||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]]||<center>{{N|3134}}</center>|| {{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]]|| ''[[Jako]]'' |- |[[HNK Šibenik]] |[[Šibenik]] |[[Stadion Šubićevac]] |<center>{{N|6824}}</center> |{{Z|HRV}} [[Marko Kartelo]] |[[Capelli Sport|''Capelli Sport'']] |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" style="width:90%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! width="3%" |R.br. ! width="20%" |Momčad ! width="18%" |Bivši trener ! width="14%" |Datum odlaska ! width="18%" |Novi trener ! width="14%" |Datum imenovanja ! width="8%" |Plasman |- |<center>1.</center> |[[HNK Rijeka]] |{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Sučić|first=Mateo|date=2024-08-13|title=Željko Sopić više nije trener HNK Rijeka|url=https://nk-rijeka.hr/zeljko-sopic-vise-nije-trener-hnk-rijeka/|access-date=2024-08-13|website=HNK RIJEKA|language=hr}}</ref> |[[13. kolovoza]] [[2024.]] |{{Z|CG}} [[Radomir Đalović]]<ref name=":1" /> |[[13. kolovoza]] [[2024.]] |3. mjesto |- |<center>2.</center> |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|NK Slaven Belupo]] |{{Z|BIH}} [[Ivan Radeljić]]<ref>{{Citiranje weba|last=Admin|date=2024-09-02|title=Slaven Belupo i trener Radeljić sporazumno raskinuli ugovor|url=https://www.nk-slaven-belupo.hr/novosti/seniori/slaven-belupo-i-trener-radeljic-sporazumno-raskinuli-ugovor|access-date=2024-09-02|website=Nk Slaven Belupo|language=hr-hr}}</ref> |[[2. rujna]] [[2024.]] |{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-03|title=Sportske novosti - Slaven Belupo potvrdio: U klub je stigao afirmirani trener, preuzima vruću klupu posrnulog prvoligaša|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/slaven-belupo/slaven-belupo-potvrdio-u-klub-je-stigao-afirmirani-trener-preuzima-vrucu-klupu-posrnulog-prvoligasa-15498580|access-date=2024-09-04|website=sportske.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> |[[3. rujna]] [[2024.]] |10. mjesto |- |<center>3.</center> |[[GNK Dinamo Zagreb]] |{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-19|title=GNK Dinamo i Sergej Jakirović dogovorili sporazumni raskid suradnje|url=https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/gnk-dinamo-i-sergej-jakirovic-dogovorili-sporazumni-raskid-suradnje|access-date=2024-09-19|website=gnkdinamo.hr|language=hr-HR}}</ref> |[[19. rujna]] [[2024.]] |{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=Nenad Bjelica novi trener Dinama|url=https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/nenad-bjelica-novi-trener-dinama|access-date=2024-09-26|website=gnkdinamo.hr|language=hr-HR}}</ref> |[[26. rujna]] [[2024.]] |3. mjesto |- |<center>4.</center> |[[HNK Gorica Velika Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Rajko Vidović]]<ref>{{Citiranje weba|last=d.o.o|first=Globaldizajn|title=HNK Gorica - Rajko Vidović više nije trener HNK Gorica|url=https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/rajko-vidovic-vise-nije-trener-hnk-gorica/2513|access-date=2024-10-08|website=www.hnk-gorica.hr|language=hr}}</ref> |[[8. listopada]] [[2024.]] |{{Z|HRV}} [[Mario Carević]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-15|title=Sportske novosti - Carević službeno trener Gorice: 'Nećemo raditi revoluciju jer nemamo vremena'|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/gorica/carevic-sluzbeno-trener-gorice-necemo-raditi-revoluciju-jer-nemamo-vremena-15512398|access-date=2024-10-15|website=sportske.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> |[[15. listopada]] [[2024.]] |8. mjesto |- |<center>5.</center> |[[HNK Šibenik]] |{{Z|HRV}} [[Mario Carević]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-10|title=Carević više nije trener Šibenika. Već je našao novi posao u SHNL-u?|url=https://www.index.hr/sport/clanak/carevic-vise-nije-trener-sibenika-vec-je-nasao-novi-posao-u-shnlu/2605638.aspx|access-date=2024-10-10|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> |[[10. listopada]] [[2024.]] |{{Z|HRV}} [[Marko Kartelo]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-14|title=MARKO KARTELO – NOVI JE TRENER HNK ŠIBENIK! - NK ŠIBENIK|url=https://www.hnk-sibenik.hr/2024/10/14/marko-kartelo-novi-je-trener-hnk-sibenik/|access-date=2024-10-14|language=hr|archive-date=21. listopada 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241021102407/https://www.hnk-sibenik.hr/2024/10/14/marko-kartelo-novi-je-trener-hnk-sibenik/|url-status=dead}}</ref> |[[14. listopada]] [[2024.]] |5. mjesto |- |<center>6.</center> |[[NK Istra 1961]] |{{Z|ITA}} [[Paolo Tramezzani]]<ref>{{Citiranje weba|title=Gonzalo Garcia se vraća u Istru 1961|url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/garcia-se-vraca-u-istru-1961-11924004|access-date=2024-12-30|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |[[22. prosinca]] [[2024.]] |{{Z|URU}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo Garcia]]<ref>{{Citiranje weba|title=Gonzalo Garcia se vraća u Istru 1961|url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/garcia-se-vraca-u-istru-1961-11924004|access-date=2025-01-25|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |[[siječanj]] [[2025.]] |8. mjesto |- |<center>7.</center> |[[GNK Dinamo Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] |[[29. prosinca]] [[2024.]] |{{Z|ITA}} [[Fabio Cannavaro]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-29|title=Fabio Cannavaro novi trener Dinama|url=https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/fabio-cannavaro-novi-trener-dinama|access-date=2024-12-30|website=gnkdinamo.hr|language=hr-HR}}</ref> |[[29. prosinca]] [[2024.]] |3. mjesto |- |<center>8.</center> |[[NK Osijek]] |{{Z|ITA}} [[Federico Coppitelli]]<ref>{{Citiranje weba|title=Coppitelli razriješen dužnosti|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/35963/coppitelli-razrijesen-duznosti/|access-date=2025-03-20|website=nk-osijek.hr|language=hr}}</ref> |[[19. ožujka]] [[2025.]] |{{Z|SLO}} [[Simon Rožman]]<ref>{{Citiranje weba|title=Simon Rožman novi trener NK Osijek!|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/35965/simon-rozman-novi-trener-nk-osijek/|access-date=2025-03-20|website=nk-osijek.hr|language=hr}}</ref> |[[20. ožujka]] [[2025.]] |6. mjesto |- |<center>9.</center> |[[GNK Dinamo Zagreb]] |{{Z|ITA}} [[Fabio Cannavaro]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2025-09-04|title=Fabio Cannavaro više nije trener Dinama|url=https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/fabio-cannavaro-vise-nije-trener-dinama|access-date=2025-04-11|website=gnkdinamo.hr|language=hr-HR}}</ref> |[[9. travnja]] [[2025.]] |{{Z|HRV}} [[Sandro Perković]]<ref name=":2" /> |[[9. travnja]] [[2025.]] |3. mjesto |- |<center>10.</center> |[[NK Lokomotiva Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Damir Ferenčina]] |[[24. travnja]] [[2025.]] |{{Z|HRV}} [[Mario Cvitanović]] <ref>{{Citiranje weba|title=Lokomotiva predstavila novog trenera|url=https://www.index.hr/sport/clanak/lokomotiva-predstavila-novog-trenera/2664637.aspx|access-date=2025-04-26|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> |[[24. travnja]] [[2025.]] |7. mjesto |} == Stadioni == <center> {| class="wikitable" style="width:100%; font-size:90%; line-height:20px; text-align:center" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split]] ! [[NK Istra 1961]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[Stadion Aldo Drosina]] |- | Kapacitet: {{N|35423}} (trenutno {{N|24095}}) | Kapacitet: {{N|5200}} | Kapacitet: {{N|34198}} | Kapacitet: {{N|8900}} |- | [[File:Maksimir 2011.jpg|središte|200x200px]] | [[File:Stadion NK Radnik Velika Gorica.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:2010_IAAF_Continental_Cup_-_Poljud,_Split.JPG|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Aldo_Drosina_Stadium_2011-02-19.JPG|središte|200x200px]] |- ! [[NK Lokomotiva Zagreb]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=300 |caption='''HNL 2024./25.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942 |long=16.3472 |label=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.7436 |long=15.896562 |label=[[HNK Šibenik |Šibenik]] |position=left}} }} ! [[NK Osijek]] |- | [[Stadion Kranjčevićeva]] (do 31. kola) | [[Opus Arena]] |- | Kapacitet: {{N|8850}} | Kapacitet: {{N|13005}} |- | [[File:Stadion Kranjceviceva air.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stadion_NK_Osijeka_na_Pampasu.jpg|središte|200x200px]] |- ! [[HNK Rijeka]] ! [[HNK Šibenik]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica]] ! [[NK Varaždin Varaždin]] |- | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Stadion Šubićevac]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Varteks]] |- | Kapacitet: {{N|8279}} | Kapacitet: {{N|6824}} | Kapacitet: {{N|3134}} | Kapacitet: {{N|10800}} |- | [[Datoteka:Rujevica_stadium,_Rijeka,_Croatia.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stadion_Šubićevac,_Šibenik_(1).jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stadion_Slaven_Belupa_-_panoramio.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stade_Varteks.JPG|središte|200x200px]] |} </center> === Posjećenost stadiona === ''posljednje ažuriranje: kraj prvenstva<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Raspored i rezultati - SuperSport HNL|url=https://hnl.hr/supersport-hnl/raspored-i-rezultati/|access-date=2024-06-30|website=hnl.hr}}</ref>'' {| class="wikitable" style="width:60%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! rowspan="2" width="9%"|klub ! rowspan="2" width="23%"|domaći stadion ! colspan="3" width="19%" |domaće utakmice |- !ukupno !prosjek !% stadiona |- | style="text-align: left;" |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] | style="text-align: left;" |[[Stadion Maksimir]] | style="text-align: center;" |{{N|205754}} | style="text-align: center;" |{{N|11431}} | style="text-align: center;" |47,44 % |- | style="text-align: left;" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] | style="text-align: left;" |[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | style="text-align: center;" |{{N|96754}} | style="text-align: center;" |{{N|5375}} | style="text-align: center;" |64,93 % |- | style="text-align: left;" |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] | style="text-align: left;" |[[Gradski stadion Poljud]] | style="text-align: center;" |{{N|396498}} | style="text-align: center;" |{{N|22028}} | style="text-align: center;" |64,41 % |- | style="text-align: left;" |[[NK Osijek|Osijek]] | style="text-align: left;" |[[Opus Arena]] | style="text-align: center;" |{{N|105109}} | style="text-align: center;" |{{N|5839}} | style="text-align: center;" |44,90 % |- | style="text-align: left;" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | style="text-align: left;" |[[Stadion Kranjčevićeva]] / [[Stadion Maksimir]] | style="text-align: center;" |{{N|27324}} | style="text-align: center;" |{{N|1518}} | style="text-align: center;" |– |- | style="text-align: left;" |[[NK Varaždin|Varaždin]] | style="text-align: left;" |[[Stadion Varteks]] | style="text-align: center;" |{{N|55471}} | style="text-align: center;" |{{N|3082}} | style="text-align: center;" |28,53 % |- | style="text-align: left;" |[[NK Gorica|Gorica]] | style="text-align: left;" |[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] | style="text-align: center;" |{{N|36435}} | style="text-align: center;" |{{N|2024}} | style="text-align: center;" |38,93 % |- | style="text-align: left;" |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] | style="text-align: left;" |[[Stadion Aldo Drosina]] | style="text-align: center;" |{{N|57480}} | style="text-align: center;" |{{N|3193}} | style="text-align: center;" |35,88 % |- | style="text-align: left;" |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | style="text-align: left;" |[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | style="text-align: center;" |{{N|27513}} | style="text-align: center;" |{{N|1529}} | style="text-align: center;" |48,77 % |- | style="text-align: left;" |[[HNK Šibenik|Šibenik]] | style="text-align: left;" |[[Stadion Šubićevac]] | style="text-align: center;" |{{N|27826}} | style="text-align: center;" |{{N|1465}} | style="text-align: center;" |21,46 % |} == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |team2=DIN |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |team9=GOR |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |team3=HAJ |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |team6=IST |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |team8=LOK |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |team7=OSI |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |team1=RIJ |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |team10=ŠIB|name_ŠIB=[[HNK Šibenik|Šibenik]] <ref>HNK Šibenik ostao je bez licence za HNL, 1. NL i 2. NL te sljedeće sezone se natječe u 3. nl – Jug [https://www.sibenik.in/nogomet/hnk-sibenik-bez-licence-te-seli-u-cetvrti-rang-skupinu-ju/ sibenik.in]</ref> |team5=SLA |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |team4=VAR |name_VAR=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |win_DIN=19|draw_DIN=8 |loss_DIN=9 |gf_DIN=69|ga_DIN=41 |win_GOR=9 |draw_GOR=10|loss_GOR=17|gf_GOR=29|ga_GOR=51 |win_HAJ=17|draw_HAJ=12|loss_HAJ=7 |gf_HAJ=49|ga_HAJ=34 |win_IST=11|draw_IST=15|loss_IST=10|gf_IST=39|ga_IST=42 |win_LOK=10|draw_LOK=9 |loss_LOK=17|gf_LOK=45|ga_LOK=54 |win_OSI=11|draw_OSI=9 |loss_OSI=16|gf_OSI=46|ga_OSI=52 |win_RIJ=18|draw_RIJ=11|loss_RIJ=7 |gf_RIJ=49|ga_RIJ=21 |win_ŠIB=7 |draw_ŠIB=9 |loss_ŠIB=20|gf_ŠIB=28|ga_ŠIB=60 |win_SLA=13|draw_SLA=9 |loss_SLA=14|gf_SLA=42|ga_SLA=45 |win_VAR=11|draw_VAR=16|loss_VAR=9 |gf_VAR=28|ga_VAR=24 |status_RIJ=P |status_ŠIB=R |hth_ŠIB=Odlukom Disciplinske komisije [[5. svibnja]] [[2025.]] godine, [[HNK Šibenik|HNK Šibeniku]] oduzeta 2 boda zbog neplaćenih dugova prema bivšim trenerima.''<ref>{{Citiranje weba|title=Šibeniku oduzeta dva boda zbog neisplaćenih dugovanja prema bivšim trenerima|url=https://hnl.hr/news/29396/sibeniku-oduzeta-dva-boda-zbog-neisplacenih-dugovanja-prema-bivsim-trenerima/|access-date=2025-05-05|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> ''Nakon žalbenog procesa, u COMET-u, HNS-ovom sustavu za upravljanje natjecanjima, utakmicama, registracijama, disciplinskim postupcima, suđenjem i ostalim nogometnim procesima, vraćena su dva boda.''<ref>{{Citiranje weba|title=Šibeniku su vraćeni bodovi. Pogledajte kako sad izgleda tablica SHNL-a|url=https://www.index.hr/sport/clanak/sibeniku-su-vraceni-bodovi-pogledajte-kako-sad-izgleda-tablica-shnla/2669253.aspx|access-date=2025-05-10|website=www.index.hr|language=hr}}</ref>''<ref name=":0" />'' |res_col_header=QR |col_CLPO=green1 |text_CLPO=[[UEFA Liga prvaka 2025./26.|UEFA Liga prvaka]] |result1=CLPO |col_EL2Q=blue1 |text_EL2Q=[[UEFA Europska liga 2025./26.|UEFA Europska liga]] |result2=EL2Q |col_ECL2Q=yellow1 |text_ECL2Q=[[UEFA Konferencijska liga 2025./26.|UEFA Konferencijska liga]] |result3=ECL2Q |result4=ECL2Q |col_REL=red1 |text_REL=[[3. NL – Jug 2025./26.|3. NL – Jug]] |result10=REL |update=complete |source=[https://hnl.hr/statistika/ljestvica/ hnl.hr] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == {{glavni|Dodatak:Utakmice HNL 2024./25.}} ''posljednje ažuriranje: kraj prvenstva''<ref name=":0" /> <center>{{Legend2|#90FF95|Pobjeda domaćina utakmice|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#FF9090|Poraz domaćina utakmica|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#FCFF90|Rezultatski izjednačena utakmica |text=*|border=solid 1px #AAAAAA}}</center> === Prvi ciklus (1. – 18. kolo) === {| class="wikitable" style="width:95%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! width="15%"|<center>domaća / gostujuća</center> ! width="8%"|<center>[[GNK Dinamo Zagreb|DIN]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Rijeka|RIJ]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Hajduk Split|HAJ]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Osijek|OSI]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Lokomotiva Zagreb|LOK]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Varaždin Varaždin|VAR]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Gorica Velika Gorica|GOR]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Istra 1961|IST]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Slaven Belupo Koprivnica|SLA]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Šibenik|ŠIB]]</center> |- |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] </div> !<center>—</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1 | style="background:#FF9090" |<center>2:4 | style="background:#90FF95" |<center>5:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:2</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>5:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]] </div> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> !<center>—</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>4:0 | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0 | style="background:#90FF95" |<center>4:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] </div> | style="background:#90FF95" |<center>1:0 | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>4:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1 | style="background:#90FF95" |<center>4:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]] </div> | style="background:#FF9090" |<center>1:2</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:2 | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0 | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>1:2 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] </div> | style="background:#90FF95" |<center>3:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1 !<center>—</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1 | style="background:#90FF95" |<center>2:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>1:2 | style="background:#FF9090" |<center>0:1 | style="background:#FF9090" |<center>0:1 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Varaždin|Varaždin]] </div> | style="background:#FF9090" |<center>0:1 | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>4:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0 | style="background:#90FF95" |<center>2:1 |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] </div> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1 | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> | style="background:#FF9090" |<center>1:4 | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1 | style="background:#90FF95" |<center>2:1 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]] </div> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1 | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:2 | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1 !<center>—</center> | style="background:#FF9090" |<center>2:3 | style="background:#FCFF90" |<center>3:3</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] </div> | style="background:#90FF95" |<center>4:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:2 | style="background:#90FF95" |<center>3:2</center> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1 !<center>—</center> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Šibenik|Šibenik]] </div> | style="background:#FF9090" |<center>0:4 | style="background:#FF9090" |<center>0:1 | style="background:#FF9090" |<center>1:2 | style="background:#FF9090" |<center>1:3 | style="background:#FF9090" |<center>0:3 | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0 | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0 !<center>—</center> |} === Drugi ciklus (19. – 36. kolo) === {| class="wikitable" style="width:95%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! width="15%"|<center>Domaća / Gostujuća</center> ! width="8%"|<center>[[GNK Dinamo Zagreb|DIN]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Rijeka|RIJ]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Hajduk Split|HAJ]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Osijek|OSI]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Lokomotiva Zagreb|LOK]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Varaždin Varaždin|VAR]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Gorica Velika Gorica|GOR]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Istra 1961|IST]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Slaven Belupo Koprivnica|SLA]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Šibenik|ŠIB]]</center> |- |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] </div> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>5:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]] </div> | style="background:#90FF95" |<center>4:0</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:2</center> | style="background:#90FF95" |<center>4:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] </div> | style="background:#FF9090" |<center>1:3</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>4:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]] </div> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:2</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0</center> !<center>—</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>1:2</center> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] </div> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:2</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:2</center> | style="background:#FF9090" |<center>1:2</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Varaždin|Varaždin]] </div> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> !<center>—</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] </div> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:3</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:2</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:3</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]] </div> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:2</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> !<center>—</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] </div> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>1:4</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>4:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Šibenik|Šibenik]] </div> | style="background:#FF9090" |<center>0:4</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>4:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>1:2</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:2</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> !<center>—</center> |} == Popis najboljih strijelaca lige u sezoni == ''posljednje ažuriranje: kraj prvenstva''<ref>{{Citiranje weba|title=HNL tablice, raspored & statistike {{!}} Sofascore|url=https://www.sofascore.com/hr/turnir/nogomet/croatia/hnl/170|access-date=2024-08-04|website=www.sofascore.com}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:95%; font-size:80%; line-height:20px; text-align: center" ! width="10%" | Pogotci ! width="90%" | Igrač |- |<big>'''19'''</big> |[[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) |- |<big>'''15'''</big> |[[Sandro Kulenović]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- |<big>'''14'''</big> |[[Robert Mudražija]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]) |- |<big>'''10'''</big> |[[Toni Fruk]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]) |- |<big>'''9'''</big> |[[Duje Čop]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]), [[Arnel Jakupović]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |- |<big>'''8'''</big> |[[Dimitar Mitrovski]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]), [[Niko Janković]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]) |- |<big>'''7'''</big> |[[Ilija Nestorovski]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]), [[Alen Grgić]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]), [[Vinko Rozić]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]), [[Ivan Santini]] ([[HNK Šibenik|Šibenik]]) |- |<big>'''6'''</big> |[[Luka Stojković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), [[Stjepan Lončar]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]), [[Marko Pjaca]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), [[Marko Soldo]] ([[NK Osijek|Osijek]]), [[Hernâni]] ([[NK Osijek|Osijek]]), [[Silvio Goričan]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]) |- |<big>'''5'''</big> |[[Petar Sučić]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), [[Mateo Lisica]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]), [[Marko Kolar]] ([[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]), [[Salim Fago Lawal]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]) |- |<big>'''4'''</big> |[[Martin Baturina]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), [[Marco Pašalić]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]), [[Michele Šego]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]), [[Bruno Petković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), [[Naïs Djouahra]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]), [[Ante Šuto]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]), [[Nail Omerović]] ([[NK Osijek|Osijek]]), [[Lovre Kulušić]] ([[HNK Šibenik|Šibenik]]), [[Martin Šlogar]] ([[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]) |- | colspan="2" |'''<big>...</big>''' |} == Nagrade == === Mjesečne nagrade SuperSport HNL-a === {{glavni|Dodatak:Mjesečne nagrade HNL-a 2024./25.}}U procesu glasanja glasovi publike nose 30 %, glasovi panela od 20 članova nose 40 % te glasovi klubova koji sudjeluju u ligi 30 % udjela u izboru.<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljene nominacije za mjesečne nagrade SuperSport HNL-a|url=https://hnl.hr/news/28259/objavljene-nominacije-za-mjesecne-nagrade-supersport-hnl-a/|access-date=2024-09-02|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:95%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! style="width:12%;" | mjesec ! style="width:20,75%;" | [[Igrač mjeseca HNL-a|Igrač mjeseca]] ! style="width:20,75%;" | [[Trener mjeseca HNL-a|Trener mjeseca]] ! style="width:20,75%;" | [[Gol mjeseca HNL-a|Gol mjeseca]] ! style="width:20,75%;" | [[Obrana mjeseca HNL-a|Obrana mjeseca]] |- | ''kolovoz 2024.<ref>{{Citiranje weba|title=Marko Livaja igrač kolovoza SuperSport Hrvatske nogometne lige|url=https://hnl.hr/news/28279/marko-livaja-igrac-kolovoza-supersport-hrvatske-nogometne-lige/|access-date=2024-09-06|website=hnl.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|MAK}} [[Stefan Ristovski]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Božidar Radošević]] ([[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]) |- | ''rujan 2024.'' <ref>{{Citiranje weba|title=Dominacija hajdukovaca: Livaja igrač mjeseca, Gattuso trener, a Durdov strijelac najljepšeg pogotka|url=https://sportnet.hr/vijesti/602571/nogomet-supersport-hnl/dominacija-hajdukovaca-livaja-igrac-mjeseca-gattuso-trener-a-durdov-strijelac-najljepseg-pogotka/|access-date=2024-10-04|website=Sportnet|language=hr}}</ref> | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|ITA}} [[Gennaro Gattuso]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Bruno Durdov]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Ivan Sušak]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) |- | ''listopad 2024.''<ref>{{Citiranje weba|title=Marko Livaja opet izabran za igrača mjeseca, Gennaro Gattuso najbolji trener|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/marko-livaja-opet-izabran-za-igraca-mjeseca-gennaro-gattuso-najbolji-trener-20241031|access-date=2024-10-31|website=tportal.hr}}</ref> | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|ITA}} [[Gennaro Gattuso]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|POR}} [[Jorge Hernani]] ([[NK Osijek|Osijek]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Malenica]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |- | ''studeni 2024.''<ref>{{Citiranje weba|title=Izabrani najbolji pojedinci SuperSport HNL-a za studeni|url=https://hnl.hr/news/28759/izabrani-najbolji-pojedinci-supersport-hnl-a-za-studeni/|access-date=2024-12-10|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Michele Šego]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Michele Šego]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) | style="text-align:center;" |{{Z|AUT}} [[Ivan Lučić (nogometaš)|Ivan Lućić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) |- | ''prosinac 2024.''<ref>{{Citiranje weba|title=Izabrani najbolji pojedinci SuperSport HNL-a za prosinac|url=https://hnl.hr/news/28844/izabrani-najbolji-pojedinci-supersport-hnl-a-za-prosinac/|access-date=2025-01-24|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Robert Mudražija]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]) | style="text-align:center;" |{{Z|CG}} [[Radomir Đalović]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|AUT}} [[Ivan Lučić (nogometaš)|Ivan Lućić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) |- | ''siječanj 2025.'' | colspan="4" |<center>izbor za siječanj nije održan</center> |- | ''veljača 2025.''<ref>{{Citiranje weba|title=Prve nagrade u 2025. godini: Livaja predvodi konkurenciju, Kovačević najbolji trener|url=https://sportnet.hr/vijesti/608710/nogomet-supersport-hnl/prve-nagrade-u-2025-godini-livaja-predvodi-konkurenciju-kovacevic-najbolji-trener/|access-date=2025-03-06|website=Sportnet|language=hr}}</ref> | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Malenica]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |- | ''ožujak 2025.''<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljeni najbolji pojedinci SuperSport HNL-a za ožujak|url=https://hnl.hr/news/29250/objavljeni-najbolji-pojedinci-supersport-hnl-a-za-ozujak/|access-date=2025-04-04|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Toni Fruk]] ([[HNK Hajduk Split|Rijeka]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Ivan Rakitić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Ivan Sušak]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) |- | ''travanj 2025.''<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljeni najbolji pojedinci za travanj u SuperSport HNL-u|url=https://hnl.hr/news/29390/objavljeni-najbolji-pojedinci-za-travanj-u-supersport-hnl-u/|access-date=2025-05-07|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> | style="text-align:center;" |{{Z|BIH}} [[Stjepan Lončar]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]) | style="text-align:center;" |{{Z|ITA}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo Garcia]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]) | style="text-align:center;" |{{Z|AUS}} [[Fran Karačić]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Ivan Nevistić (nogometaš)|Ivan Nevistić]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- | ''svibanj 2025.'' | | | | |} === Godišnje nagrade SuperSport HNL-a === U procesu glasanja glasovi publike nose 30 %, glasovi panela od 20 članova nose 40 % te glasovi klubova koji sudjeluju u ligi 30 % udjela u izboru.<ref>{{Citiranje weba|title=Spektakl s najboljim pojedincima na kraju sjajne sezone SuperSport HNL-a|url=https://hnl.hr/news/29492/spektakl-s-najboljim-pojedincima-na-kraju-sjajne-sezone-supersport-hnl-a/|access-date=2025-05-29|website=hnl.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Održana svečana dodjela nagrada najboljima u SuperSport HNL-u, Livaji tri priznanja|url=https://hnl.hr/news/29514/odrzana-svecana-dodjela-nagrada-najboljima-u-supersport-hnl-u-livaji-tri-priznanja/|access-date=2025-05-29|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:60%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! style="width:30%;" | nagrada ! style="width:35%;" | izabrani igrač ! style="width:35%;" | klub |- | [[Igrač sezone HNL-a]] | {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- | [[Mladi igrač sezone HNL-a]] | {{Z|HRV}} [[Toni Fruk]] | [[HNK Rijeka|Rijeka]] |- | [[Trener sezone HNL-a]] | {{Z|CG}} [[Radomir Đalović]] | [[HNK Rijeka|Rijeka]] |- | [[Gol sezone HNL-a]] | {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- | [[Obrana sezone HNL-a]] | {{Z|HRV}} [[Marko Malenica]] | [[NK Osijek|Osijek]] |- | [[Vratar sezone HNL-a]] | {{Z|BIH}} [[Martin Zlomislić]] | [[HNK Rijeka|Rijeka]] |- | [[Najbolji igrač HNL (Tportal)|Najbolji igrač HNL-a (Tportal)]] | {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- | rowspan="11" |[[Momčad sezone HNL-a]] | {{Z|HRV}} [[Ivan Sušak]] | [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |- | {{Z|HRV}} [[Roko Jurišić]] | [[NK Osijek|Osijek]] |- | {{Z|BIH}} [[Stjepan Radeljić]] | [[HNK Rijeka|Rijeka]] |- | {{Z|HRV}} [[Filip Uremović]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- | {{Z|HRV}} [[Moris Valinčić]] | [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |- | {{Z|HRV}} [[Mateo Lisica]] | [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |- | {{Z|HRV}} [[Toni Fruk]] | [[HNK Rijeka|Rijeka]] |- | {{Z|HRV}} [[Alen Grgić]] | [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |- | {{Z|HRV}} [[Martin Baturina]] | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- | {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- | {{Z|HRV}} [[Sandro Kulenović]] | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |} == Zanimljivosti == ''posljednje ažuriranje: kraj prvenstva'' {| width="70%" style="font-size: 80%" |- |'''najbolja obrana''' |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |21 primljenih golova |- |'''najlošija obrana''' |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |60 primljenih golova |- |'''najbolji napad''' |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |69 postignuta gola |- |'''najlošiji napad''' |[[NK Varaždin|Varaždin]], [[HNK Šibenik|Šibenik]] |28 postignutih golova |- |'''najviše pobjeda''' |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |19 pobjeda |- |'''najviše neriješenih utakmica''' |[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |16 neriješene utakmice |- |'''najveća posjećenost utakmice''' |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]-[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 1:0 ([[1. prosinca]] [[2024.]] 15:00) |{{N|33502}} gledatelja |- |'''najmanja posjećenost utakmice''' |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]-[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] 1:0 ([[21. veljače]] [[2024.|2025.]] 18:00) |{{N|288}} gledatelja |} == Povezani članci == * [[Dodatak:Utakmice HNL 2024./25.|Utakmice HNL 2024./25.]] * [[1. NL 2024./25.]] * [[2. NL 2024./25.]] * [[3. NL 2024./25.]] * [[5. rang HNL-a 2024./25.]] * [[6. rang HNL-a 2024./25.]] * [[7. rang HNL-a 2024./25.]] * [[8. rang HNL-a 2024./25.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2024./25.]] == Vanjske poveznice == * [https://hnl.hr/ hnl.hr] * [https://hns-cff.hr/natjecanja/supersport-hnl/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/insideuefa/national-associations/cro/domestic/league/1030/ uefa.com, stranica lige] == Izvori == {{izvori|2}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2024-25]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2024./25.| 1 HNL]] 08tw1xfq2ddbe4wej4fo1ukh33xvu3b 7430727 7430670 2026-04-16T09:34:57Z Panasko 203327 7430727 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga]] |sezona = 2024./25. |slika = |opis = |prvaci = [[HNK Rijeka|Rijeka]] |promovirani =[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] |degradirani = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |kontinentalni kup1 = |kvalifikanti kup1 = |kontinentalni kup2 = |kvalifikanti kup2 = |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 180 |golova = |najbolji strijelac = 19 pogodaka<br>[[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) |najveća domaća pobjeda = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] – [[NK Istra 1961|Istra 1961]] 5:0 <br><small>[[2. kolovoza]] [[2024.]]</small><br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] – [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] 5:0<br><small>[[10. svibnja]] [[2025.]]</small> |najveća gostujuća pobjeda = [[HNK Šibenik|Šibenik]] – [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 0:4<br><small>[[1. studenoga|1. studenog]] [[2024.]]</small><br>[[HNK Šibenik|Šibenik]] – [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 0:4<br><small>[[17. travnja]] [[2025.]]</small> |najefikasnija utakmica = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] – [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] 5:1<br><small>[[28. rujna]] [[2024.]]</small><br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] – [[NK Osijek|Osijek]] 2:4<br><small>[[27. listopada]] [[2024.]]</small><br>[[NK Istra 1961|Istra 1961]] – [[HNK Šibenik|Šibenik]] 3:3<br><small>[[14. prosinca]] [[2024.]]</small> |pobjednički niz = 4 utakmice<br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |niz neporaženosti = 19 utakmica<br>[[HNK Rijeka|Rijeka]] |niz poraza = 5 utakmica<br>[[NK Osijek|Osijek]] |najveća posjećenost = {{N|33502}} gledatelja<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] – [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 1:0<br><small>[[1. prosinca]] [[2024.]]</small> |najmanja posjećenost = {{N|288}} gledatelja<br>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] – [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] 1:0<br><small>[[21. veljače]] [[2024.|2025.]]</small> |ukupna posjećenost = |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[HNL 2023./24.|2023./24.]] |sljedeća sezona = [[HNL 2025./26.|2025./26.]] |Doigravanje za 1.hnl = }} {{glavni|Dodatak:Utakmice HNL 2024./25.}} '''Hrvatska nogometna liga 2024./25.''' (službeno: '''SuperSport Hrvatska nogometna liga''') je 34. sezona [[Hrvatska nogometna liga|HNL-a]] koja je započela [[2. kolovoza]] [[2024.]], a završila [[25. svibnja]] [[2025.]] Deset momčadi odigralo je 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio.<ref>{{Citiranje weba|title=Raspored i rezultati - SuperSport HNL|url=https://hnl.hr/supersport-hnl/raspored-i-rezultati/|access-date=2024-06-30|website=hnl.hr}}</ref> Branitelj naslova prvaka bio je [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref>{{Citiranje weba|title=Dinamo slavi naslov, Rijeka zaključila sezonu pobjedom uz hat-trick Jankovića|url=https://hnl.hr/news/27875/dinamo-slavi-naslov-rijeka-zakljucila-sezonu-pobjedom-uz-hat-trick-jankovica/|access-date=2024-06-30|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> Prvak [[Hrvatska|Hrvatske]] u sezoni 2024./25. s 65 bodova bila je [[HNK Rijeka]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-25|title=Rijeka pobjedom do naslova prvaka Hrvatske!|url=https://hnl.hr/news/29505/rijeka-pobjedom-do-naslova-prvaka-hrvatske/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250525175628/https://hnl.hr/news/29505/rijeka-pobjedom-do-naslova-prvaka-hrvatske/|archive-date=2025-05-25|access-date=2025-05-25|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> == Medijsko praćenje == === Televizija === Sve utakmice [[Hrvatska nogometna liga|HNL-a]] u sezoni 2024./25. bilo je moguće pratiti u izravnom televizijskom prijenosu na kanalima [[MAXSport]].<ref>{{Citiranje weba|title=Saga je završena: HNS napokon potpisao ugovor o TV pravima, novi kanali MAXSport 1 i 2|url=https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/saga-je-zavrsena-hns-napokon-potpisao-ugovor-o-tv-pravima-novi-kanali-maxsport-1-i-2/98731|access-date=2024-08-04|website=Germanijak|language=hr}}</ref> Jednu utakmicu po kolu, počevši od desetog kola, prenosio je i [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] na svojem [[HRT – HTV 2|drugom kanalu]]. Posljednje, 36. kolo bilo je prikazano na kanalima [[MAXSport|MAXSport 1-5]], [[HRT – HTV 2|HRT2]] i [[Hajduk Digital TV|HDTV]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-20|title=Novi preokret oko VAR-a: HNS prelomio, koristit će se poljski sustav! Identičan onom u HNL-u|url=https://www.24sata.hr/sport/novi-preokret-oko-var-a-hns-prelomio-koristit-ce-se-poljski-sustav-identican-onom-u-hnl-u-1052629|access-date=2025-05-20|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref> Komentatori utakmica na kanalima [[MAXSport]] bili su [[Saša Marić]], [[Anđelko Kecman]], [[Ivan Ljubić]], [[Andrija Cmrečnjak]], [[Matko Mihaljević]] i [[Mateo Pukšar]]. [[MAXSport]] televizija osim prijenosa svih utakmica realizirala je i emisiju ''Studio HNL'' koja se prvih osam kola emitirala ponedjeljkom, a kasnije uglavnom nedjeljom nakon posljednje utakmice kola. Voditelji emisije bili su [[Valentina Miletić]], [[Anđelko Kecman]] i [[Ivan Ljubić]], a stručni analitičari [[Joško Jeličić]] i [[Hrvoje Vejić]] uz sudačkog eksperta [[Damir Skomina|Damira Skominu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Joško Jeličić i Hrvoje Vejić stižu na TV ekrane u programu MAXSporta!|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/josko-jelicic-i-hrvoje-vejic-stizu-na-tv-ekrane-u-programu-maxsporta-20240731|access-date=2024-08-04|website=tportal.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Slavni slovenski sudac stiže na MAXSport; analizirat će odluke nakon svakog kola|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/slavni-slovenski-sudac-stize-na-maxsport-analizirat-ce-odluke-nakon-svakog-kola-20240802|access-date=2024-08-04|website=tportal.hr}}</ref> [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] je početkom jesenske sheme započeo s emitiranjem svoje emisije ''[[Stadion (TV emisija)|Stadion]]''. === Radio === [[Hrvatski radio]] sve utakmice prvenstva prenosio je na svojem drugom radijskom kanalu. === Internet === Voditeljica [[MAXSport]] televizije [[Valentina Miletić]], komentatori utakmica na [[MAXSport]] televiziji [[Ivan Ljubić]] i [[Mateo Pukšar]] te povremeno urednik ''Hajduk Digital TV-a'' [[Ivan Ćurković]] ili gost novinar [[Nova TV (Hrvatska)|Nove TV]] ponedjeljkom navečer komentirali su najzanimljivije trenutke proteklog prvenstvenog kola, a premijerno emitiranje je u 21 sat na portalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nove TV]] ''Gol.hr'', dok je [[YouTube]] emitiranje bilo dan kasnije. Komentator utakmica na [[MAXSport]] televiziji [[Andrija Cmrečnjak]], video-analitičar [[HNK Rijeka|HNK Rijeke]], a kasnije [[Widzew Łódź|Widzew Łódź-a]] [[Josip Paušić]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-17|title=KAKVA KOMBINACIJA Sopić na poziv Nikoličiusa ima zadatak spasiti bivšeg velikana od ispadanja|url=https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/kakva-kombinacija-sopic-na-poziv-nikoliciusa-ima-zadatak-spasiti-bivseg-velikana-od-ispadanja/236243/|access-date=2025-04-24|website=www.hercegovina.info|language=hr}}</ref>, [[Josip Korda]] i [[Mihovil Topić]] komentirali su nekoliko utakmica svakoga kola uživo ponedjeljkom navečer na [[YouTube]] kanalu ''Tribina''. == Momčadi == {| class="wikitable sortable" style="width:100%; font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Dresovi |- |[[GNK Dinamo Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Maksimir]] ||<center>{{N|24095}}</center> || {{Z|HRV}} [[Sandro Perković]]|| ''[[Castore]]'' |- |[[HNK Rijeka]] ||[[Rijeka]] ||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] ||<center>{{N|8279}}</center> || {{Z|CG}} [[Radomir Đalović]]|| ''[[Joma]]'' |- |[[HNK Hajduk Split]] ||[[Split]] ||[[Gradski stadion Poljud]] ||<center>{{N|34198}}</center> || {{Z|ITA}} [[Gennaro Gattuso]]|| ''[[Adidas]]'' |- |[[NK Osijek]] ||[[Osijek]] ||[[Opus Arena]] ||<center>{{N|13005}}</center> || {{Z|SLO}} [[Simon Rožman]]|| ''[[2Rule]]'' |- |[[NK Lokomotiva Zagreb]] ||[[Zagreb]] ||[[Stadion Kranjčevićeva]] (do 31. kola)<br>[[Stadion Maksimir]] (od 33. kola) |<center>{{N|8850}}<br>{{N|24095}}</center> || {{Z|HRV}} [[Mario Cvitanović]]|| ''[[Macron (sportska odjeća)|Macron]]'' |- |[[NK Varaždin Varaždin]]||[[Varaždin]]||[[Stadion Varteks]]||<center>{{N|10800}}</center>|| {{Z|HRV}} [[Nikola Šafarić]]|| [[Capelli Sport|''Capelli Sport'']] |- |[[HNK Gorica Velika Gorica]] ||[[Velika Gorica]] ||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] ||<center>{{N|5200}}</center> || {{Z|HRV}} [[Mario Carević]]|| ''[[Alpas]]'' |- |[[NK Istra 1961]] ||[[Pula]] ||[[Stadion Aldo Drosina]] ||<center>{{N|8900}}</center> || {{Z|URU}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo Garcia]]|| ''[[Joma]]'' |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica]]||[[Koprivnica]]||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]]||<center>{{N|3134}}</center>|| {{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]]|| ''[[Jako]]'' |- |[[HNK Šibenik]] |[[Šibenik]] |[[Stadion Šubićevac]] |<center>{{N|6824}}</center> |{{Z|HRV}} [[Marko Kartelo]] |[[Capelli Sport|''Capelli Sport'']] |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" style="width:90%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! width="3%" |R.br. ! width="20%" |Momčad ! width="18%" |Bivši trener ! width="14%" |Datum odlaska ! width="18%" |Novi trener ! width="14%" |Datum imenovanja ! width="8%" |Plasman |- |<center>1.</center> |[[HNK Rijeka]] |{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Sučić|first=Mateo|date=2024-08-13|title=Željko Sopić više nije trener HNK Rijeka|url=https://nk-rijeka.hr/zeljko-sopic-vise-nije-trener-hnk-rijeka/|access-date=2024-08-13|website=HNK RIJEKA|language=hr}}</ref> |[[13. kolovoza]] [[2024.]] |{{Z|CG}} [[Radomir Đalović]]<ref name=":1" /> |[[13. kolovoza]] [[2024.]] |3. mjesto |- |<center>2.</center> |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|NK Slaven Belupo]] |{{Z|BIH}} [[Ivan Radeljić]]<ref>{{Citiranje weba|last=Admin|date=2024-09-02|title=Slaven Belupo i trener Radeljić sporazumno raskinuli ugovor|url=https://www.nk-slaven-belupo.hr/novosti/seniori/slaven-belupo-i-trener-radeljic-sporazumno-raskinuli-ugovor|access-date=2024-09-02|website=Nk Slaven Belupo|language=hr-hr}}</ref> |[[2. rujna]] [[2024.]] |{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-03|title=Sportske novosti - Slaven Belupo potvrdio: U klub je stigao afirmirani trener, preuzima vruću klupu posrnulog prvoligaša|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/slaven-belupo/slaven-belupo-potvrdio-u-klub-je-stigao-afirmirani-trener-preuzima-vrucu-klupu-posrnulog-prvoligasa-15498580|access-date=2024-09-04|website=sportske.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> |[[3. rujna]] [[2024.]] |10. mjesto |- |<center>3.</center> |[[GNK Dinamo Zagreb]] |{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-19|title=GNK Dinamo i Sergej Jakirović dogovorili sporazumni raskid suradnje|url=https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/gnk-dinamo-i-sergej-jakirovic-dogovorili-sporazumni-raskid-suradnje|access-date=2024-09-19|website=gnkdinamo.hr|language=hr-HR}}</ref> |[[19. rujna]] [[2024.]] |{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=Nenad Bjelica novi trener Dinama|url=https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/nenad-bjelica-novi-trener-dinama|access-date=2024-09-26|website=gnkdinamo.hr|language=hr-HR}}</ref> |[[26. rujna]] [[2024.]] |3. mjesto |- |<center>4.</center> |[[HNK Gorica Velika Gorica]] |{{Z|HRV}} [[Rajko Vidović]]<ref>{{Citiranje weba|last=d.o.o|first=Globaldizajn|title=HNK Gorica - Rajko Vidović više nije trener HNK Gorica|url=https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/rajko-vidovic-vise-nije-trener-hnk-gorica/2513|access-date=2024-10-08|website=www.hnk-gorica.hr|language=hr}}</ref> |[[8. listopada]] [[2024.]] |{{Z|HRV}} [[Mario Carević]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-15|title=Sportske novosti - Carević službeno trener Gorice: 'Nećemo raditi revoluciju jer nemamo vremena'|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/gorica/carevic-sluzbeno-trener-gorice-necemo-raditi-revoluciju-jer-nemamo-vremena-15512398|access-date=2024-10-15|website=sportske.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> |[[15. listopada]] [[2024.]] |8. mjesto |- |<center>5.</center> |[[HNK Šibenik]] |{{Z|HRV}} [[Mario Carević]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-10|title=Carević više nije trener Šibenika. Već je našao novi posao u SHNL-u?|url=https://www.index.hr/sport/clanak/carevic-vise-nije-trener-sibenika-vec-je-nasao-novi-posao-u-shnlu/2605638.aspx|access-date=2024-10-10|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> |[[10. listopada]] [[2024.]] |{{Z|HRV}} [[Marko Kartelo]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-14|title=MARKO KARTELO – NOVI JE TRENER HNK ŠIBENIK! - NK ŠIBENIK|url=https://www.hnk-sibenik.hr/2024/10/14/marko-kartelo-novi-je-trener-hnk-sibenik/|access-date=2024-10-14|language=hr|archive-date=21. listopada 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241021102407/https://www.hnk-sibenik.hr/2024/10/14/marko-kartelo-novi-je-trener-hnk-sibenik/|url-status=dead}}</ref> |[[14. listopada]] [[2024.]] |5. mjesto |- |<center>6.</center> |[[NK Istra 1961]] |{{Z|ITA}} [[Paolo Tramezzani]]<ref>{{Citiranje weba|title=Gonzalo Garcia se vraća u Istru 1961|url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/garcia-se-vraca-u-istru-1961-11924004|access-date=2024-12-30|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |[[22. prosinca]] [[2024.]] |{{Z|URU}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo Garcia]]<ref>{{Citiranje weba|title=Gonzalo Garcia se vraća u Istru 1961|url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/garcia-se-vraca-u-istru-1961-11924004|access-date=2025-01-25|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |[[siječanj]] [[2025.]] |8. mjesto |- |<center>7.</center> |[[GNK Dinamo Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] |[[29. prosinca]] [[2024.]] |{{Z|ITA}} [[Fabio Cannavaro]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-29|title=Fabio Cannavaro novi trener Dinama|url=https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/fabio-cannavaro-novi-trener-dinama|access-date=2024-12-30|website=gnkdinamo.hr|language=hr-HR}}</ref> |[[29. prosinca]] [[2024.]] |3. mjesto |- |<center>8.</center> |[[NK Osijek]] |{{Z|ITA}} [[Federico Coppitelli]]<ref>{{Citiranje weba|title=Coppitelli razriješen dužnosti|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/35963/coppitelli-razrijesen-duznosti/|access-date=2025-03-20|website=nk-osijek.hr|language=hr}}</ref> |[[19. ožujka]] [[2025.]] |{{Z|SLO}} [[Simon Rožman]]<ref>{{Citiranje weba|title=Simon Rožman novi trener NK Osijek!|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/35965/simon-rozman-novi-trener-nk-osijek/|access-date=2025-03-20|website=nk-osijek.hr|language=hr}}</ref> |[[20. ožujka]] [[2025.]] |6. mjesto |- |<center>9.</center> |[[GNK Dinamo Zagreb]] |{{Z|ITA}} [[Fabio Cannavaro]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2025-09-04|title=Fabio Cannavaro više nije trener Dinama|url=https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/fabio-cannavaro-vise-nije-trener-dinama|access-date=2025-04-11|website=gnkdinamo.hr|language=hr-HR}}</ref> |[[9. travnja]] [[2025.]] |{{Z|HRV}} [[Sandro Perković]]<ref name=":2" /> |[[9. travnja]] [[2025.]] |3. mjesto |- |<center>10.</center> |[[NK Lokomotiva Zagreb]] |{{Z|HRV}} [[Damir Ferenčina]] |[[24. travnja]] [[2025.]] |{{Z|HRV}} [[Mario Cvitanović]] <ref>{{Citiranje weba|title=Lokomotiva predstavila novog trenera|url=https://www.index.hr/sport/clanak/lokomotiva-predstavila-novog-trenera/2664637.aspx|access-date=2025-04-26|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> |[[24. travnja]] [[2025.]] |7. mjesto |} == Stadioni == <center> {| class="wikitable" style="width:100%; font-size:90%; line-height:20px; text-align:center" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split]] ! [[NK Istra 1961]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[Stadion Aldo Drosina]] |- | Kapacitet: {{N|35423}} (trenutno {{N|24095}}) | Kapacitet: {{N|5200}} | Kapacitet: {{N|34198}} | Kapacitet: {{N|8900}} |- | [[File:Maksimir 2011.jpg|središte|200x200px]] | [[File:Stadion NK Radnik Velika Gorica.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:2010_IAAF_Continental_Cup_-_Poljud,_Split.JPG|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Aldo_Drosina_Stadium_2011-02-19.JPG|središte|200x200px]] |- ! [[NK Lokomotiva Zagreb]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=300 |caption='''HNL 2024./25.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942 |long=16.3472 |label=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.7436 |long=15.896562 |label=[[HNK Šibenik |Šibenik]] |position=left}} }} ! [[NK Osijek]] |- | [[Stadion Kranjčevićeva]] (do 31. kola) | [[Opus Arena]] |- | Kapacitet: {{N|8850}} | Kapacitet: {{N|13005}} |- | [[File:Stadion Kranjceviceva air.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stadion_NK_Osijeka_na_Pampasu.jpg|središte|200x200px]] |- ! [[HNK Rijeka]] ! [[HNK Šibenik]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica]] ! [[NK Varaždin Varaždin]] |- | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Stadion Šubićevac]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Varteks]] |- | Kapacitet: {{N|8279}} | Kapacitet: {{N|6824}} | Kapacitet: {{N|3134}} | Kapacitet: {{N|10800}} |- | [[Datoteka:Rujevica_stadium,_Rijeka,_Croatia.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stadion_Šubićevac,_Šibenik_(1).jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stadion_Slaven_Belupa_-_panoramio.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stade_Varteks.JPG|središte|200x200px]] |} </center> === Posjećenost stadiona === ''posljednje ažuriranje: kraj prvenstva<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Raspored i rezultati - SuperSport HNL|url=https://hnl.hr/supersport-hnl/raspored-i-rezultati/|access-date=2024-06-30|website=hnl.hr}}</ref>'' {| class="wikitable" style="width:60%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! rowspan="2" width="9%"|klub ! rowspan="2" width="23%"|domaći stadion ! colspan="3" width="19%" |domaće utakmice |- !ukupno !prosjek !% stadiona |- | style="text-align: left;" |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] | style="text-align: left;" |[[Stadion Maksimir]] | style="text-align: center;" |{{N|205754}} | style="text-align: center;" |{{N|11431}} | style="text-align: center;" |47,44 % |- | style="text-align: left;" |[[HNK Rijeka|Rijeka]] | style="text-align: left;" |[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | style="text-align: center;" |{{N|96754}} | style="text-align: center;" |{{N|5375}} | style="text-align: center;" |64,93 % |- | style="text-align: left;" |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] | style="text-align: left;" |[[Gradski stadion Poljud]] | style="text-align: center;" |{{N|396498}} | style="text-align: center;" |{{N|22028}} | style="text-align: center;" |64,41 % |- | style="text-align: left;" |[[NK Osijek|Osijek]] | style="text-align: left;" |[[Opus Arena]] | style="text-align: center;" |{{N|105109}} | style="text-align: center;" |{{N|5839}} | style="text-align: center;" |44,90 % |- | style="text-align: left;" |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | style="text-align: left;" |[[Stadion Kranjčevićeva]] / [[Stadion Maksimir]] | style="text-align: center;" |{{N|27324}} | style="text-align: center;" |{{N|1518}} | style="text-align: center;" |– |- | style="text-align: left;" |[[NK Varaždin|Varaždin]] | style="text-align: left;" |[[Stadion Varteks]] | style="text-align: center;" |{{N|55471}} | style="text-align: center;" |{{N|3082}} | style="text-align: center;" |28,53 % |- | style="text-align: left;" |[[NK Gorica|Gorica]] | style="text-align: left;" |[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]] | style="text-align: center;" |{{N|36435}} | style="text-align: center;" |{{N|2024}} | style="text-align: center;" |38,93 % |- | style="text-align: left;" |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] | style="text-align: left;" |[[Stadion Aldo Drosina]] | style="text-align: center;" |{{N|57480}} | style="text-align: center;" |{{N|3193}} | style="text-align: center;" |35,88 % |- | style="text-align: left;" |[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | style="text-align: left;" |[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | style="text-align: center;" |{{N|27513}} | style="text-align: center;" |{{N|1529}} | style="text-align: center;" |48,77 % |- | style="text-align: left;" |[[HNK Šibenik|Šibenik]] | style="text-align: left;" |[[Stadion Šubićevac]] | style="text-align: center;" |{{N|27826}} | style="text-align: center;" |{{N|1465}} | style="text-align: center;" |21,46 % |} == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |team2=DIN |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |team9=GOR |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |team3=HAJ |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |team6=IST |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |team8=LOK |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |team7=OSI |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |team1=RIJ |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |team10=ŠIB|name_ŠIB=[[HNK Šibenik|Šibenik]] <ref>HNK Šibenik ostao je bez licence za HNL, 1. NL i 2. NL te sljedeće sezone se natječe u 3. nl – Jug [https://www.sibenik.in/nogomet/hnk-sibenik-bez-licence-te-seli-u-cetvrti-rang-skupinu-ju/ sibenik.in]</ref> |team5=SLA |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |team4=VAR |name_VAR=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |win_DIN=19|draw_DIN=8 |loss_DIN=9 |gf_DIN=69|ga_DIN=41 |win_GOR=9 |draw_GOR=10|loss_GOR=17|gf_GOR=29|ga_GOR=51 |win_HAJ=17|draw_HAJ=12|loss_HAJ=7 |gf_HAJ=49|ga_HAJ=34 |win_IST=11|draw_IST=15|loss_IST=10|gf_IST=39|ga_IST=42 |win_LOK=10|draw_LOK=9 |loss_LOK=17|gf_LOK=45|ga_LOK=54 |win_OSI=11|draw_OSI=9 |loss_OSI=16|gf_OSI=46|ga_OSI=52 |win_RIJ=18|draw_RIJ=11|loss_RIJ=7 |gf_RIJ=49|ga_RIJ=21 |win_ŠIB=7 |draw_ŠIB=9 |loss_ŠIB=20|gf_ŠIB=28|ga_ŠIB=60 |win_SLA=13|draw_SLA=9 |loss_SLA=14|gf_SLA=42|ga_SLA=45 |win_VAR=11|draw_VAR=16|loss_VAR=9 |gf_VAR=28|ga_VAR=24 |status_RIJ=P |status_ŠIB=R |hth_ŠIB=Odlukom Disciplinske komisije [[5. svibnja]] [[2025.]] godine, [[HNK Šibenik|HNK Šibeniku]] oduzeta 2 boda zbog neplaćenih dugova prema bivšim trenerima.''<ref>{{Citiranje weba|title=Šibeniku oduzeta dva boda zbog neisplaćenih dugovanja prema bivšim trenerima|url=https://hnl.hr/news/29396/sibeniku-oduzeta-dva-boda-zbog-neisplacenih-dugovanja-prema-bivsim-trenerima/|access-date=2025-05-05|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> ''Nakon žalbenog procesa, u COMET-u, HNS-ovom sustavu za upravljanje natjecanjima, utakmicama, registracijama, disciplinskim postupcima, suđenjem i ostalim nogometnim procesima, vraćena su dva boda.''<ref>{{Citiranje weba|title=Šibeniku su vraćeni bodovi. Pogledajte kako sad izgleda tablica SHNL-a|url=https://www.index.hr/sport/clanak/sibeniku-su-vraceni-bodovi-pogledajte-kako-sad-izgleda-tablica-shnla/2669253.aspx|access-date=2025-05-10|website=www.index.hr|language=hr}}</ref>''<ref name=":0" />'' |res_col_header=QR |col_CLPO=green1 |text_CLPO=[[UEFA Liga prvaka 2025./26.|UEFA Liga prvaka]] |result1=CLPO |col_EL2Q=blue1 |text_EL2Q=[[UEFA Europska liga 2025./26.|UEFA Europska liga]] |result2=EL2Q |col_ECL2Q=yellow1 |text_ECL2Q=[[UEFA Konferencijska liga 2025./26.|UEFA Konferencijska liga]] |result3=ECL2Q |result4=ECL2Q |col_REL=red1 |text_REL=[[3. NL – Jug 2025./26.|3. NL – Jug]] |result10=REL |update=complete |source=[https://hnl.hr/statistika/ljestvica/ hnl.hr] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == {{glavni|Dodatak:Utakmice HNL 2024./25.}} ''posljednje ažuriranje: kraj prvenstva''<ref name=":0" /> <center>{{Legend2|#90FF95|Pobjeda domaćina utakmice|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#FF9090|Poraz domaćina utakmica|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#FCFF90|Rezultatski izjednačena utakmica |text=*|border=solid 1px #AAAAAA}}</center> === Prvi ciklus (1. – 18. kolo) === {| class="wikitable" style="width:95%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! width="15%"|<center>domaća / gostujuća</center> ! width="8%"|<center>[[GNK Dinamo Zagreb|DIN]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Rijeka|RIJ]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Hajduk Split|HAJ]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Osijek|OSI]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Lokomotiva Zagreb|LOK]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Varaždin Varaždin|VAR]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Gorica Velika Gorica|GOR]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Istra 1961|IST]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Slaven Belupo Koprivnica|SLA]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Šibenik|ŠIB]]</center> |- |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] </div> !<center>—</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1 | style="background:#FF9090" |<center>2:4 | style="background:#90FF95" |<center>5:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:2</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>5:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]] </div> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> !<center>—</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>4:0 | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0 | style="background:#90FF95" |<center>4:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] </div> | style="background:#90FF95" |<center>1:0 | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>4:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1 | style="background:#90FF95" |<center>4:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]] </div> | style="background:#FF9090" |<center>1:2</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:2 | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0 | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>1:2 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] </div> | style="background:#90FF95" |<center>3:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1 !<center>—</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1 | style="background:#90FF95" |<center>2:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>1:2 | style="background:#FF9090" |<center>0:1 | style="background:#FF9090" |<center>0:1 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Varaždin|Varaždin]] </div> | style="background:#FF9090" |<center>0:1 | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>4:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0 | style="background:#90FF95" |<center>2:1 |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] </div> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1 | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> | style="background:#FF9090" |<center>1:4 | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1 | style="background:#90FF95" |<center>2:1 |- |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]] </div> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1 | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:2 | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1 !<center>—</center> | style="background:#FF9090" |<center>2:3 | style="background:#FCFF90" |<center>3:3</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] </div> | style="background:#90FF95" |<center>4:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:2 | style="background:#90FF95" |<center>3:2</center> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1 !<center>—</center> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Šibenik|Šibenik]] </div> | style="background:#FF9090" |<center>0:4 | style="background:#FF9090" |<center>0:1 | style="background:#FF9090" |<center>1:2 | style="background:#FF9090" |<center>1:3 | style="background:#FF9090" |<center>0:3 | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0 | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0 !<center>—</center> |} === Drugi ciklus (19. – 36. kolo) === {| class="wikitable" style="width:95%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! width="15%"|<center>Domaća / Gostujuća</center> ! width="8%"|<center>[[GNK Dinamo Zagreb|DIN]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Rijeka|RIJ]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Hajduk Split|HAJ]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Osijek|OSI]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Lokomotiva Zagreb|LOK]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Varaždin Varaždin|VAR]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Gorica Velika Gorica|GOR]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Istra 1961|IST]]</center> ! width="8%"|<center>[[NK Slaven Belupo Koprivnica|SLA]]</center> ! width="8%"|<center>[[HNK Šibenik|ŠIB]]</center> |- |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] </div> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>5:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]] </div> | style="background:#90FF95" |<center>4:0</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:2</center> | style="background:#90FF95" |<center>4:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] </div> | style="background:#FF9090" |<center>1:3</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>4:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]] </div> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:2</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0</center> !<center>—</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>1:2</center> | style="background:#FCFF90" |<center>2:2</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] </div> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:2</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:2</center> | style="background:#FF9090" |<center>1:2</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Varaždin|Varaždin]] </div> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> !<center>—</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] </div> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:3</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:2</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:3</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]] </div> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:2</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> !<center>—</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>3:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] </div> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>1:4</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>4:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> !<center>—</center> | style="background:#90FF95" |<center>2:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Šibenik|Šibenik]] </div> | style="background:#FF9090" |<center>0:4</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:1</center> | style="background:#90FF95" |<center>4:1</center> | style="background:#FF9090" |<center>1:2</center> | style="background:#FF9090" |<center>0:2</center> | style="background:#FCFF90" |<center>0:0</center> | style="background:#90FF95" |<center>1:0</center> | style="background:#FCFF90" |<center>1:1</center> !<center>—</center> |} == Popis najboljih strijelaca lige u sezoni == ''posljednje ažuriranje: kraj prvenstva''<ref>{{Citiranje weba|title=HNL tablice, raspored & statistike {{!}} Sofascore|url=https://www.sofascore.com/hr/turnir/nogomet/croatia/hnl/170|access-date=2024-08-04|website=www.sofascore.com}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:95%; font-size:80%; line-height:20px; text-align: center" ! width="10%" | Pogotci ! width="90%" | Igrač |- |<big>'''19'''</big> |[[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) |- |<big>'''15'''</big> |[[Sandro Kulenović]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- |<big>'''14'''</big> |[[Robert Mudražija]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]) |- |<big>'''10'''</big> |[[Toni Fruk]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]) |- |<big>'''9'''</big> |[[Duje Čop]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]), [[Arnel Jakupović]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |- |<big>'''8'''</big> |[[Dimitar Mitrovski]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]), [[Niko Janković]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]) |- |<big>'''7'''</big> |[[Ilija Nestorovski]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]), [[Alen Grgić]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]), [[Vinko Rozić]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]), [[Ivan Santini]] ([[HNK Šibenik|Šibenik]]) |- |<big>'''6'''</big> |[[Luka Stojković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), [[Stjepan Lončar]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]), [[Marko Pjaca]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), [[Marko Soldo]] ([[NK Osijek|Osijek]]), [[Hernâni]] ([[NK Osijek|Osijek]]), [[Silvio Goričan]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]) |- |<big>'''5'''</big> |[[Petar Sučić]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), [[Mateo Lisica]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]), [[Marko Kolar]] ([[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]), [[Salim Fago Lawal]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]) |- |<big>'''4'''</big> |[[Martin Baturina]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), [[Marco Pašalić]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]), [[Michele Šego]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]), [[Bruno Petković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), [[Naïs Djouahra]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]), [[Ante Šuto]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]), [[Nail Omerović]] ([[NK Osijek|Osijek]]), [[Lovre Kulušić]] ([[HNK Šibenik|Šibenik]]), [[Martin Šlogar]] ([[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]) |- | colspan="2" |'''<big>...</big>''' |} == Nagrade == === Mjesečne nagrade SuperSport HNL-a === {{glavni|Dodatak:Mjesečne nagrade HNL-a 2024./25.}}U procesu glasanja glasovi publike nose 30 %, glasovi panela od 20 članova nose 40 % te glasovi klubova koji sudjeluju u ligi 30 % udjela u izboru.<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljene nominacije za mjesečne nagrade SuperSport HNL-a|url=https://hnl.hr/news/28259/objavljene-nominacije-za-mjesecne-nagrade-supersport-hnl-a/|access-date=2024-09-02|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:95%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! style="width:12%;" | mjesec ! style="width:20,75%;" | [[Igrač mjeseca HNL-a|Igrač mjeseca]] ! style="width:20,75%;" | [[Trener mjeseca HNL-a|Trener mjeseca]] ! style="width:20,75%;" | [[Gol mjeseca HNL-a|Gol mjeseca]] ! style="width:20,75%;" | [[Obrana mjeseca HNL-a|Obrana mjeseca]] |- | ''kolovoz 2024.<ref>{{Citiranje weba|title=Marko Livaja igrač kolovoza SuperSport Hrvatske nogometne lige|url=https://hnl.hr/news/28279/marko-livaja-igrac-kolovoza-supersport-hrvatske-nogometne-lige/|access-date=2024-09-06|website=hnl.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|MAK}} [[Stefan Ristovski]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Božidar Radošević]] ([[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]) |- | ''rujan 2024.'' <ref>{{Citiranje weba|title=Dominacija hajdukovaca: Livaja igrač mjeseca, Gattuso trener, a Durdov strijelac najljepšeg pogotka|url=https://sportnet.hr/vijesti/602571/nogomet-supersport-hnl/dominacija-hajdukovaca-livaja-igrac-mjeseca-gattuso-trener-a-durdov-strijelac-najljepseg-pogotka/|access-date=2024-10-04|website=Sportnet|language=hr}}</ref> | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|ITA}} [[Gennaro Gattuso]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Bruno Durdov]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Ivan Sušak]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) |- | ''listopad 2024.''<ref>{{Citiranje weba|title=Marko Livaja opet izabran za igrača mjeseca, Gennaro Gattuso najbolji trener|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/marko-livaja-opet-izabran-za-igraca-mjeseca-gennaro-gattuso-najbolji-trener-20241031|access-date=2024-10-31|website=tportal.hr}}</ref> | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|ITA}} [[Gennaro Gattuso]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|POR}} [[Jorge Hernani]] ([[NK Osijek|Osijek]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Malenica]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |- | ''studeni 2024.''<ref>{{Citiranje weba|title=Izabrani najbolji pojedinci SuperSport HNL-a za studeni|url=https://hnl.hr/news/28759/izabrani-najbolji-pojedinci-supersport-hnl-a-za-studeni/|access-date=2024-12-10|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Michele Šego]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Michele Šego]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) | style="text-align:center;" |{{Z|AUT}} [[Ivan Lučić (nogometaš)|Ivan Lućić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) |- | ''prosinac 2024.''<ref>{{Citiranje weba|title=Izabrani najbolji pojedinci SuperSport HNL-a za prosinac|url=https://hnl.hr/news/28844/izabrani-najbolji-pojedinci-supersport-hnl-a-za-prosinac/|access-date=2025-01-24|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Robert Mudražija]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]) | style="text-align:center;" |{{Z|CG}} [[Radomir Đalović]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|AUT}} [[Ivan Lučić (nogometaš)|Ivan Lućić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) |- | ''siječanj 2025.'' | colspan="4" |<center>izbor za siječanj nije održan</center> |- | ''veljača 2025.''<ref>{{Citiranje weba|title=Prve nagrade u 2025. godini: Livaja predvodi konkurenciju, Kovačević najbolji trener|url=https://sportnet.hr/vijesti/608710/nogomet-supersport-hnl/prve-nagrade-u-2025-godini-livaja-predvodi-konkurenciju-kovacevic-najbolji-trener/|access-date=2025-03-06|website=Sportnet|language=hr}}</ref> | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Malenica]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |- | ''ožujak 2025.''<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljeni najbolji pojedinci SuperSport HNL-a za ožujak|url=https://hnl.hr/news/29250/objavljeni-najbolji-pojedinci-supersport-hnl-a-za-ozujak/|access-date=2025-04-04|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Toni Fruk]] ([[HNK Hajduk Split|Rijeka]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Ivan Rakitić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Ivan Sušak]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) |- | ''travanj 2025.''<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljeni najbolji pojedinci za travanj u SuperSport HNL-u|url=https://hnl.hr/news/29390/objavljeni-najbolji-pojedinci-za-travanj-u-supersport-hnl-u/|access-date=2025-05-07|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> | style="text-align:center;" |{{Z|BIH}} [[Stjepan Lončar]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]) | style="text-align:center;" |{{Z|ITA}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo Garcia]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]) | style="text-align:center;" |{{Z|AUS}} [[Fran Karačić]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Ivan Nevistić (nogometaš)|Ivan Nevistić]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- | ''svibanj 2025.'' | | | | |} === Godišnje nagrade SuperSport HNL-a === U procesu glasanja glasovi publike nose 30 %, glasovi panela od 20 članova nose 40 % te glasovi klubova koji sudjeluju u ligi 30 % udjela u izboru.<ref>{{Citiranje weba|title=Spektakl s najboljim pojedincima na kraju sjajne sezone SuperSport HNL-a|url=https://hnl.hr/news/29492/spektakl-s-najboljim-pojedincima-na-kraju-sjajne-sezone-supersport-hnl-a/|access-date=2025-05-29|website=hnl.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Održana svečana dodjela nagrada najboljima u SuperSport HNL-u, Livaji tri priznanja|url=https://hnl.hr/news/29514/odrzana-svecana-dodjela-nagrada-najboljima-u-supersport-hnl-u-livaji-tri-priznanja/|access-date=2025-05-29|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:60%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! style="width:30%;" | nagrada ! style="width:35%;" | izabrani igrač ! style="width:35%;" | klub |- | [[Igrač sezone HNL-a]] | {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- | [[Mladi igrač sezone HNL-a]] | {{Z|HRV}} [[Toni Fruk]] | [[HNK Rijeka|Rijeka]] |- | [[Trener sezone HNL-a]] | {{Z|CG}} [[Radomir Đalović]] | [[HNK Rijeka|Rijeka]] |- | [[Gol sezone HNL-a]] | {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- | [[Obrana sezone HNL-a]] | {{Z|HRV}} [[Marko Malenica]] | [[NK Osijek|Osijek]] |- | [[Vratar sezone HNL-a]] | {{Z|BIH}} [[Martin Zlomislić]] | [[HNK Rijeka|Rijeka]] |- | [[Najbolji igrač HNL (Tportal)|Najbolji igrač HNL-a (Tportal)]] | {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- | rowspan="11" |[[Momčad sezone HNL-a]] | {{Z|HRV}} [[Ivan Sušak]] | [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |- | {{Z|HRV}} [[Roko Jurišić]] | [[NK Osijek|Osijek]] |- | {{Z|BIH}} [[Stjepan Radeljić]] | [[HNK Rijeka|Rijeka]] |- | {{Z|HRV}} [[Filip Uremović]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- | {{Z|HRV}} [[Moris Valinčić]] | [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |- | {{Z|HRV}} [[Mateo Lisica]] | [[NK Istra 1961|Istra 1961]] |- | {{Z|HRV}} [[Toni Fruk]] | [[HNK Rijeka|Rijeka]] |- | {{Z|HRV}} [[Alen Grgić]] | [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |- | {{Z|HRV}} [[Martin Baturina]] | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- | {{Z|HRV}} [[Marko Livaja]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- | {{Z|HRV}} [[Sandro Kulenović]] | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |} == Zanimljivosti == ''posljednje ažuriranje: kraj prvenstva'' {| width="70%" style="font-size: 80%" |- |'''najbolja obrana''' |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |21 primljenih golova |- |'''najlošija obrana''' |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |60 primljenih golova |- |'''najbolji napad''' |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |69 postignuta gola |- |'''najlošiji napad''' |[[NK Varaždin|Varaždin]], [[HNK Šibenik|Šibenik]] |28 postignutih golova |- |'''najviše pobjeda''' |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |19 pobjeda |- |'''najviše neriješenih utakmica''' |[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |16 neriješene utakmice |- |'''najveća posjećenost utakmice''' |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]-[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 1:0 ([[1. prosinca]] [[2024.]] 15:00) |{{N|33502}} gledatelja |- |'''najmanja posjećenost utakmice''' |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]-[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] 1:0 ([[21. veljače]] [[2024.|2025.]] 18:00) |{{N|288}} gledatelja |} == Povezani članci == * [[Dodatak:Utakmice HNL 2024./25.|Utakmice HNL 2024./25.]] * [[1. NL 2024./25.]] * [[2. NL 2024./25.]] * [[3. NL 2024./25.]] * [[5. rang HNL-a 2024./25.]] * [[6. rang HNL-a 2024./25.]] * [[7. rang HNL-a 2024./25.]] * [[8. rang HNL-a 2024./25.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2024./25.]] == Vanjske poveznice == * [https://hnl.hr/ hnl.hr] * [https://hns-cff.hr/natjecanja/supersport-hnl/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/insideuefa/national-associations/cro/domestic/league/1030/ uefa.com, stranica lige] == Izvori == {{izvori|2}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2024-25]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2024./25.| 1 HNL]] 4nmmjxya9tb3and3vnj2q716s2c0v8p 0 772216 7430665 7426933 2026-04-16T01:35:57Z Stephan1000000 219608 91 7430665 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = lightgray | ime_serije = Abbott Elementary | orig_naslov = | slika = AbbottElementary.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | format_serije = humoristična serija | trajanje_epizode = 22 minute | autor = [[Quinta Brunson ]] | razvoj = | producent = | izvršni_producent = | glumci = | pripovjedač = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | tv_kuća = [[ABC]] | početak_serije = {{premijera|7|12|2021}} | kraj_serije = | broj_epizoda = 91 | broj_sezona = 5 | u_hrv = [[Disney+]] | web_stranica = | imdb_id = 14218830 }}'''''Abbott Elementary''''' je [[SAD|američka]] [[komedija|humoristična]] [[televizijska serija]] koja se od [[7. prosinca]] [[2021.]] prikazuje na [[ABC]]-u. Kreatorica serija je [[Quinta Brunson]] koja u seriji također glumi Janine Teagues, mladu i optimističnu učiteljicu u osnovnoj školi Abbott u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. ==Premisa== Serije prati [[učitelj]]e i osoblje osnovne Abbott koja se nalazi u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Glavna junakinja serije je Janine Teagues, mlada i optimistična učiteljica koja nastoji pomoći učenicima i unaprijediti školu unatoč njenom lošem stanju. Njeni suradnici su Jacob Hill, učitelj povijesti, učiteljica predškolskih razreda Barbara Howard i učiteljica drugog razreda Melissa Schemmenti. Na početku serije, Ava Coleman postaje nova ravnateljica škole, koja je za taj posao nekvalificirana i obavlja ga nesavjesno i nezainteresirano. Ekipi se također pridružuje novi učitelj Gregory Eddie.<ref name="journal">{{Citiranje weba|date=20. siječnja 2024.|last=Petrović|first=Martina|title=Ova serija često osvaja nagrade, a rijetko se spominje. Vrijedi ju pogledati|url=https://www.journal.hr/kultura/film-kazaliste-tv/abbott-elementary-disney/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=30. listopada 2024.|website=journal.hr|publisher=Journal}}</ref><ref name="dnevnik">{{Citiranje weba|date=16. veljače 2024.|last=Dizdarević Rogić|first=Mirna|title=Pravo malo televizijsko čudo: Serija koja će vas kupiti na prvu sa svojim simpatičnim likovima i jednostavnom, ali toplom pričom|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/preporuke/abbott-elementary-pravo-malo-televizijsko-cudo-u-obliku-dvadeset-minutnog-sitcoma---828796.html|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=30. listopada 2024.|website=showbuzz.dnevnik.hr|publisher=}}</ref> ==Glumačka postava== *[[Quinta Brunson]] kao Janine Teagues, učiteljica drugog razreda koja nastoji poboljšati živote svojih učenika na način da pokušava izvući najbolje iz loših situacija u kojima se oni nalaze *[[Tyler James Williams]] kao Gregory Eddie, isprva zamjena za nedavno otpuštenu učiteljicu prvog razreda, a kasnije učitelj s punim radnim vremenom. Gregory se ubrzo zaljubljuje u Janine. *[[Janelle James]] kao Ava Coleman, bezobzirna ravnateljica škole koja stalno ismijava Janine i loše obavlja svoj posao; na poziiciju ravnateljice došla je ucjenom [[File:Quinta Brunson Peabody Awards, Jun 2023.jpg|200px|thumb|Autorica serije je [[Quinta Brunson]] (na slici) koja također igla ulogu učiteljice Janine Teagues]] *[[Lisa Ann Walter]] kao Melissa Schemmenti, učiteljica drugog razreda *[[Chris Perfetti]] kao Jacob Hill, učitelj povijesti u šestom razredu koji daje sve od sebe kako bi pomogao Janine u njezinim planovima da poboljša školu *[[Sheryl Lee Ralph]] kao Barbara Howard, religiozna odgajateljica u predškolskom odjelu, nepokolebljiva u održavanju tradicionalnih vrijednosti i Janineina majčinska figura *[[William Stanford Davis]] kao g. Johnson, školski domar ==Pregled serije== {{Pregled serije | boja1 = #213A79 | poveznica1 = | epizode1 = 13 | premijera1 = {{premijera|7|12|2021}} | finale1 = {{finale|12|4|2022}} | boja2 = #B29D88 | poveznica2 = | epizode2 = 22 | premijera2 = {{premijera|21|9|2022}} | finale2 = {{finale|19|4|2023}} | boja3 = #425A73 | poveznica3 = | epizode3 = 14 | premijera3 = {{premijera|7|2|2024}} | finale3 = {{finale|22|5|2024}} | boja4 = #DCDCC3 | poveznica4 = | epizode4 = 22 | premijera4 = {{premijera|9|10|2024}} | finale4 = {{finale|16|4|2025}} | boja5 = #C08A5A | poveznica5 = | epizode5 = 22 | premijera5 = {{premijera|1|10|2025}} | finale5 = {{finale|22|4|2026}} }} == Izvori == {{izvori}} {{Televizijski program na ABC-u}} [[Kategorija:Televizijski program na ABC-u]] [[Kategorija:Američke humoristične televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2021.]] mq3nbgotcoyhktlq0lwdrk6ud6teb34 828 776332 7430577 7429651 2026-04-15T18:00:15Z WP-ROBot 324743 Bot: ažuriranje 7430577 Scribunto text/plain local rob = { ['@UPDATED@'] = '4 2026', ['Branko Drinovac Lega'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['20. ITF Croatia Open'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Mance'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Geo info centar'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Jabukovac - Zagreb'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Kriza 3. stoljeća'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Total TV'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Umjetnički aktivizam'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['O pastiri, čudo novo'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Šime Barešić'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dinko Zlatko Pavić'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Chorillo Paravic'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Razgovor o predlošku:Artsakh'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Tuđman: Nepoznata priča'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Mandarinjani'] = { { mjesec = "Veljača 2022.", status = "OBRISANO" }}, ['Autonomna ženska kuća Zagreb'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Neva Tölle'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Platforma Doma mladih'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Memgraph'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Stipe Ćorlukić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Buči'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Miloš Jovanović'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Vera Stipetić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Krilić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "Zadržano" }}, ['Francesco Mussoni'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Športsko društvo Chaumont'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sandra skender'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vrtlli (Tribunj)'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vrtli (Tribunj)'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Krsto Radić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Rora'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['SD Trudbenik'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Martin Davorin Krmpotić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Dobrovoljno vatrogasno društvo Oštarije'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Mihaljević Barak'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['LasMegan'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Calcia Catania'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Popis besplatnih i javno dostupnih sveučilišnih video predavanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Simon2001 devrait sucer sa bite'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Komarnik (razdvojba)'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Princeton, New Jersey'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stanislav Petrov'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Šrilankanska reprezentacija u hokeju na travi'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Taraxacum ziwaschum'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Michael Ilić'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Kartvelski narodi'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Izumiranje novinarstva'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marijana Soldo'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Freyaprameswari0'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stevo Popović'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Većeslav Šupuk'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Turković'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ikica Čuvalo'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jalija'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sobna kala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sejmen'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanska apologetika'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Siva skala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Catholiq'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nikica Vujica'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Adriane Lopes'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jerko Pavličević'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Bob Graditelj'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Milicija sela Teočaka'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Zabilju'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sunčana obala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Coface'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hope Channel Hrvatska'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['OVB Hrvatska'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Veijo Baltzar'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Klinika Svjetlost'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Falun Gong (knjiga)'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Apiol'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Natrijev flourid'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sodium fluoride'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Non Serviam'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vatroslav Jagic'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Transeksualnost'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Transrodnost (razdvojba)'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Estera'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jugokomunisti'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Davor (mitologija)'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ivan &#39;Ike&#39; Mandurić'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lejla Šehović'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Safet - Meho Mehmedbašić'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Autobahn police simulator 3'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Racz'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Orsat cvjetinović'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Radost Sotone'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Don&#39;t Ask, Don&#39;t Tell'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis tiskanih medija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Leopold II. Belgijski'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crvena stijena (Bar)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "zadržano" }}, ['Visoka Glavica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Socijalistička partija Hrvatske-lijeva alternativa'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko-bošnjački savez'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Farmakopeja'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anel &#34;Jugobeat&#34; Halilagić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkvina (pojam)'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Josip diminić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Ostarčević'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['IFIMES'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Torpedo 18/24'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Podsusedsko Dolje'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sandro Užila'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jerry Blaskovich'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marquinhos Trad'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['XOXO'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Luke u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Stjepana u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Ruže Viterbske u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Ivana u Sutini'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Jakova u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['MonetizeAd'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Karavlasi'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Mariana Dražić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Popis popisa'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Treneri NK Inter-Zaprešića'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Čarobna Olovka'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vučni vlak'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dona Nahod'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Blažević nogometni sudac'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Starohrvatska mitologija'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ahejska liga'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['ASK'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ljeljo'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Radost Satane'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lino Dussi'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vesna Zvonarević'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marin Tomičić'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pomoć:IPA za hrvatski i srpski'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Salvadorska šahovska reprezentacija'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj na Vlašiću 1992.'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Rudarski pozdrav'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Gradske Bitange'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:HDZ-ovi gradonačelnici'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stadion Elić Luka'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Minut Srca Mog'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Curry'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Božidar Maslov'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Корисник:Petar strainovic/песак'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Loly toons'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Whatodoo'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Radojković'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Fridrik I. Lijepi'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Renan Contar'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Andreja Gribl'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Na livadi na Jankovcu'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Superbabekillah'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['3. ŽNL Istarska 2011./12.'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Tradicija esperanta u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Lukas Jurić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suha snježno-šumska klima'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:NK Pampas'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Alen Juginović'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['KK Varoš'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Glazbeno pjevačko društvo Guslar'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Šćakavski dijalekt'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Negotin'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "Zadržano" }}, ['Vimana'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Pametno za Split i Dalmaciju'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anton Kikaš'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Datoteka:Severina Velika Polana.jpg'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Zapadnoštokavski dijalekt'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jekavska čakavica'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kraško gorje'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Krški otoci'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Katarina Duplančić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski Kišobran'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['SBL'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Odbijeni prijedlozi za proglašenje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Milivoj Bolobanić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatska formula liga'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Taekwondo Klub Plovanija'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['El-Arish (logor)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Koprivnica u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrsport (internet stranica)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['DalmacijaPortal'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Chat (internetska stranica)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['James Connolly'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ratni zločin u Lori'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Zemljopis Britanskih prekomorskih područja'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Arijana Gigliani Philipp'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Vrabac'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vito Cuic'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anel Topcagic'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Francesco Morosin'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Danko Ivšinović'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Emina Hadid'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/25. studenog 2022.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Gornji Zelenikovac'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Helpinver'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Palaunski jezik'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Palauski jezik'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Usporedba emisija u transportu'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Simodmart (producent)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Katica Prpić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Komemorativne kovanice od €2'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Bep-Kororoti'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/prosinac 2022.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Johann Christian Daniel von Schreber'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Eleazar Menachem od Shecha'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Zagrebački kvartovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Tadić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Repelent-1'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Otok Nelson (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Otok Cornwallis (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Mensur Bektić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Srdjan Podrug'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Promet Makarska d.o.o.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Mikromitra'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:MŽNL Osijek-Vinkovci'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dan slobode i demokracije u Češkoj 2021.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dragutin Golik Zmija'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Bijela Hrvatska država'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dafne Ružić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lјevica (Srbija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Knjižnica centra za njemački jezik Vokabula'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Internetske enciklopedije'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Glavne istine katoličke vjere'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Matija Bujak'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Tomaš Jakić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stipan Vert'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marko Ostrogonac'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Antun Žvan'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Majstora Radovana'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Amon Ra'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['NFS (Network File System)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Network-attached Storage'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Network Attached Storage'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Trachurus lathami'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Podmornica klase Invincible'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Muzej vojne i ratne povijesti'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Antonia Darder'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Istok Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marija od Tecka'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Karolini'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nogomani'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Matej36'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 22. rujna 2022.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Josip Ivančić (glazbenik)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hamzagic'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Edílson (nogometaš, rođen 1986.)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Luan .(nogometaš, rođen 1999.)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Poomphuang Duangchan'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Porijeklo porodice Saračević'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Rasim Gačanović'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Antonia Darder'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Majstori (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Župna crkva sv. Marija Magdalena, Ivanec'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Knjiga o klimi'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Morana (bend)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Marko Vojnić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vranja Begić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Subošić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Kosovu Polju'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalibor Drlje'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fik'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crnojevića Rijeka'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Flying disc'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mirce'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Porfirij'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska u revoluciji 1848.-1849.'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['NK Olimpija Ljubljana (1911.-2005.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Varaždinska županija (1868.-1918.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Svjetionik Otočić Tri Sestrice - Rivanj'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivona Maglica'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Noćići'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aleks Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Crkvena desetina'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['The Karambol'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Max &#38; Intro'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nacrt:Thiago Silva'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Francuska nacionalna knjiž'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinski Kapeleti'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Metodisti'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Amer Kadić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Erwin Zeidler (Podmaršal)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Španjolsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nizozemsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Portugalsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Superznalac'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo and the Alien Invaders'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo and the Cyber Chase'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Marko Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Muški skok u vis na Panameričkim igrama 2007.'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Aleks Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ngawi'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Ngawi'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Leon Žilavi (Magic Leon)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Katedrala Sv. Jakova'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fabijan Paponja'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Krešimir Pandžić'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dubrovački'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tin Herceg'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Divan (Osmansko carstvo)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo! Pirates Ahoy!'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo! and the Loch Ness Monster'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kazahstanski Kanat'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milan Turković'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis izmišljenih naroda i rasa'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['4. tisućljeće'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Iličeveca Mariupol'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Informacijski sustav'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bugarsko Carstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['1. ŽNL Virovitičko-podravska 2022/2023'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Systems Network Architecture'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branimir Čičmak'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Cook Craig'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Opsada Jeruzalema (70)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aikido klub rovinj'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Europski demokratski studenti (EDS)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dragana Lucija Ratković Aydemir'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hodanje Filipa Zovke'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čang Kai-Šek'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čang Kai-šek'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crno More'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/10. veljače 2023.'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Karas'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popisi vrsta:Biljke'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijan Varjačić'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Episkop (pravoslavlje)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kapelska svijetlica'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stalna kulturno-povijesna izložba Glagoljica'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sveštenik'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Tveni'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Nk Pešcanici'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ragnar Lothbrok'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }}, ['Luka Škabić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Hršak'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Župni stan u Tuzli'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Crkva sv. Ilije na Ilinčici'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Babylon Berlin'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Soli (općina)'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Drago Dujmišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Emil Stjepan Čondrić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u osječkom zatvoru 1945.'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Gaudencija Šplajt'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antun Kostić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Subašić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Drvarić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }}, ['Laurencija Ćurić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pavao Ivakić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Oratorij Sveta Rožalija'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Gorišek'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Parselust'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gvožđanka'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Patrola na cesti (TV serija)'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Muštanica'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Boran Bego'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Polis-Jadran-Europa'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Врањ или врењача'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Paulytza'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Martić-Ivica'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kodifikacija'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branko Bošnjak (pjesnik)'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zine El Abidine Ben Ali'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Koksara'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Porfirit'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijan Kudrna'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:DB Nord'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Šumanović'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Mostara'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tatarska osvajanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gladiator Matchplay'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Leonida Domijan Fišter'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eugenia Simonetti'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['HighVani'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Adis Bevrnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petar Topić (Pajke)'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pjesma Eurovizija 2024.'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sveti Ivan pustinjak'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:DugaResaFest'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Ivan Vrabac'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Elektrotehnička škola Zagreb'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Velika suverena loža Hrvatske &#34;grof Drašković&#34;'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Velika Suverena Loža Hrvatske &#39;&#39;grof Drašković&#39;&#39;'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sezonski radnik'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['HUP Zagreb'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prva liga (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lockroom'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dario Oreški'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Volina Lutsk'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača FK Kubana Krasnodar'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Procjena rizika'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski hercegovački Bleiburg'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marin Rogić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Marić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['The Spoons'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radić-Molnarova formula'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Valentino (pjevač)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatske blues snage'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Drago Vukušić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Herman Vukušić (psihijatar)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Vukušić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hercegovački plodovi Mediterana'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Poslovanje gotovinom u NDH'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prijelaz s jedne vjere na drugu u NDH'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:The Spoons'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Herman Vukušić dr.med.'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Štit'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ave, Ars Horvatiana'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kokić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Manifest aksiomatske književnosti'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Koordinator 1 i 2'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Šije (1970.)'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vander elst viza'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prijava gradilišta'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stipe Jelaska'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Klub hokeja na ledu Kune'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Meneghetti Wine Hotel &#38; Winery'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Čobanac'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Salatić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nevena Todorović'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Alojzije Čukman'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Veljko Deur'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Socijalna stanica'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Središnjica za ogrjev'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pero Vukota'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nevenka Belić Dragičević'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gojko Kremenić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Morsini'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jared Fogle'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Poptropica'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Luka Lučić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['DVD Svinjarevci'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka Kod broda Zrinskoga na Uni'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gradilište'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['SEO EDUKACIJA'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Katarina Krtinić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Histerza'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nada Grubišić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Filipi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Lista najpopularnijih internet portala'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bro hengounel'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Franko Franetović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prvi hrvatski redarstvenik'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Biokovska jela'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Boris Dabo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Feliks Niedzielski'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Troslovnik'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Radić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Predložak:Kosovo-napomena'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['E-mail marketing'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova:Dodatak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Johnny Hardwick'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rudika Vida'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Islamska vjeroispovijest'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ana Merlin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Duran Çetin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Predikatno vino'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lavanderman'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mate Božić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mišael Bob Vidaković'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dječje prihvatilište Sisak (film)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Index portal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radio 808'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Distribucija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fero-Term'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Guida di Fiume'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Maria Simonetti'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nicolò Turcinovich'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Moon Ga-young'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Renderiranje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Segmentacija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aegukka'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sofija Velkovska'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Husitski ratovi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gellert Grindelwald'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Niva'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor sa suradnikom:Przewodniczący Towarzysz'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Zoran Žukina'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['OK kanal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radio KCM'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zadužbina Milana Mladenovića'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Augustin Dragan Dujmušić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Kronologija Domovinskog rata'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['MasterChef Srbija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dora Kršul'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Eduard Nöthig'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Andrej Dimitrijević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Super1'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gradske bitange'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milena Zajović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Newsmax Adria'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tokijski babilonski toranj'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Christina Zwicker'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['LukaSkabic'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crnogorska država 1698. – 1851.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petar Milošević'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Links d.o.o.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Playbox Shorts'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teodor Sziginyi'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Velike tajne arheologije'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Otvoren um, vjerno srce'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['O poniznosti i slavi Krista'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Liposukcijska dijeta'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kenan Mandra'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Trinity (Teksas)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Manje važni Hufflepuffi'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stjepan Sorić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Divizijun'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['FK Vitez'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Muncimir (panonski knez)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Yoon Suk-yeol'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godina koju pamtimo'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Gjuran'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Čuvalo'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Berto Dragičević'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Astronomsko društvo Meteor'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['István Lukács (komunist)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski registar tamburaša'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Međuknjižnična posudba'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Šokačka rapsodija'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radio Tvornica'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radio Nacional'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski tamburaški brevijar'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sjeverni Han'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Tara Glončak Karapandžić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivanković'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Matija Kujundžić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Jelisaveta Jurčak'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Treći kanal'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Abadon'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Akcija Zenit'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dragi Šestić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nacionaln park Nyungwe'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Povijest Podgorača'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kapetan Zaspan'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vitlaci'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['65 (film)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Desislava Petrova'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Genocid transrodnih'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Josip Kraja'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Agami Hando'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jasna A. Petrović'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petra Radin'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mark Biondich'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mandić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Logor Motel na Rostovu'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Treći svjetski rat'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stanko Nižić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ryszard Kołodziej'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dekroatizacija Hrvata u Vojvodini'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor:Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Pavić (aktivist)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski identitet'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Pavle Mensur'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eko-centar NERKA'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni plan'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['ZEO Nobilis'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Memento (1996)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Program Impact4Values'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nazivi žitarica na raznim jezicima'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godišnjak Građanske kraljevske gimnazije u Rijeci'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['E.ON Hrvatska'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Srbi koji su se borili protiv Velike Srbije'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Tomenčuk'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Džakar dzong'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Arterarij'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Le Petit Versailles'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Iskorak (predstava)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Smoqua'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Proces (udruga)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni kašasti sok'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ferratum'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska udruga Benedikt'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kontraakcija'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['HULU Split'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['MLAZ'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Klub Mini Teatar'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga za promicanje obrazovanja DELFIN'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Udruga Mladi za Domovinu'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirovna grupa Oaza'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dobrotvorni institut Hrvatske'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinski vinski klub'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Etno-eko udruga Jabuka'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Forum za slobodu odgoja'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Fotografski kutak'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Građanska akcija'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Financijski klub'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga za promicanje amaterskog sporta'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eko-centar Caput Insulae Beli'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dupinov san'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mozartine'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Zajedno do zdravlja'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga osoba s invaliditetom Sunce Makarska'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga studenata Koprivničko-križevačke županije'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih grada Čabra &#34;Prosper&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih antifašista grada Zagreba'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Kvart'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih Par Selo – Dubrave'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godine za pamćenje'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga športskih ribolovaca &#34;Amur&#34; Ladimirevci'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Tutoria&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Sretna obitelj&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Mladi poduzetnik&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Siva) (zona – prostor suvremene i medijske umjetnosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['IDEMO Institut za demokraciju'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Znanost.org'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['VeDRA'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Galić Juka'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['L&#39;Arco romano : letteratura e varieta'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Moji dani'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Komarnica Team'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branko Stipić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Teaching and Learning International Survey'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Tomčić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatske i svjetske &#34;zvijezde&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Biciklić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Grbavac'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ljevičarska omladina (Kina)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park jezera Manyara'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park Tarangire'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park Kilimandžaro'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Osnovna škola Kozala'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Darko Tipurić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mario Marević'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eryops'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nicole Cherry'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['T-Com'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Kupa'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Globalnet'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gaude, Mater Polonia'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ogi i žohari'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ogi i žohari (2013.)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tomica i prijatelji: Priča o hrabrosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Solana Pag'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tribina &#34;Braća Kašanin&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Miralem Alečković'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga žena „Hrvatsko srce” Peteranec'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zamijenite nam tugu osmijehom'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zajednica tehničke kulture Grada Belog Manastira'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['SNK'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Prednja lateralna ploština ramene kosti'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Queer'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Krengetog'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stanica vodovodne Bubny'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Damir Plavšić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Cesare Cantù'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jerković duliba'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gornje Dulibe'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lađin porat'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milanov Vrh'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Urije'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sylvester Graham'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['John Harvey Kellogg'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Arnold Ehret'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Veganstvo'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sirova veganska prehrana'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kampo'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Vegetarijanska prehrana'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['El Musicante glazbena škola'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lajoš Nađ'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mima Karaula'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zvonimir Šuljak'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Rački'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Grb Kornice'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Srednja škola Bedekovčina'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Zgrada Srednje škole Bedekovčina'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Popis brojeva do 10 000'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Naselje Jakova Gotovca'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pisanje imena vladara'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['HULK'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Športska udruga &#34;Stjepan Grgac&#34; Petrovec'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Savez udruga Molekula'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Inicijativa Glas obespravljenih'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mi2-MaMa'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Asuka-dera'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Spekulativni dizajn'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['The Voice Kids Hrvatska'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Helena Janečić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Flex'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nociceptivna bol'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Obje su na nečem bijelom'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Dolac'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Proboj-1'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['HCL.hr'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Online instrukcije'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vedska matematika'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zooplus'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Popis zemalja prema kreditnom rangu'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijana Tole'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Žegar'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Merla'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Vojna oprema u Oružanim snagama RH'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mato Lapsanović'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Samosuosjećanje'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska mladež'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['UBU'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['2023. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['2024. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:GodineTV'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kontrakultura'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis gostujućih uloga u &#34;Zakonu!&#34;'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dobrovoljno vatrogasno društvo Budrovac'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Kosovu (1831.)'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ana Bertić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nesuh-aga Vučjaković'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Selena Andrić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Paavo Airola'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['SSŠ kralja Zvonimira'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Korejski Hladni Rat'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ben'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2024.'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Leš'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Agnès Thill'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Wikipedija:Wikiprojekt Srednja Europa'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Jonis Bashir'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mario Bratulić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Klupsko prvenstvo Hrvatske o odbojci na pijesku za muškarce 2012.'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dino Petrić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Zlatko Pinter'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zdravstvo Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Canal Panda'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Toni Volarić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:European Tour'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kuća Mojsović u Splitu'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Kiselić Ledinsky'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Karmelić Štrika'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski knezovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Regije Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['REDACTED'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['HNK Busnovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Media Stres'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vk jablanac'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Heffer Wolfe'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Filburt'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rocko'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radoslav'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Apetit'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nezavisna kultura u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Crnogorska Evropska Stranka'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Montenegrin European Party'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zemlje hrvatske krune'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kazalište u Toriku'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Prva srednja informatička škola, Zagreb'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Denis Tomić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Leo Škaro'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['RIToBeats'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Istraživanje ključnih riječi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čuvari srca'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Popis epizoda Čiste ljubavi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Javor'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['SNK Vrpolje'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Povijest zavarivanja'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hipoglikemik'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oliver Topalović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Žeko'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marina Ilakovac Kveder'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Orečeva Draga'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Orečeva Draga (Posušje, BiH)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rezervoar Karabutov'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jörmungandr'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slano jezero (Srbija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Prva PR agencija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svevišnji'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svarog trenutak'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dzidzilelya'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nia-Nya'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Voloska'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kupalo'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Starovjerje'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vodenjak (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kolovrat (znak)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Prava'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nava'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Java (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Triglav (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Danica (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Siniša Režek'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kašmar'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teufik Selimović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julius Schmidlin (stariji)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julius Schmidlin (mlađi)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Graditeljstvo u Hrvatskoj: Arhitektura i urbanizam'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Matičević'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis beninskih filozofa'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ceca'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Martin Kosovec'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Okrugli stol Eugen Kumičić – život i djelo'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slaven Pavlović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dubokovac'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Queer Beograd'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski dan mimoza'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Glazbena škola Ladislav Račić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julián Robles (glumac)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['O endemskom sifilisu u Hrvatskom primorju'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vita Fiumana : giornale settimanale d&#39;arte di scienza e di letteratura'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Josip Mikulec'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Haladž (iranski jezik)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Salchuq (jezik)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ćelavi gradonačelnik'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Knjizevnost antike iz srednjeg vijeka odlike predstavnici i djela odlike djela'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mate Antunović'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fra Lovro Đurđević iz Đakova'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Angelo Dante Burić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imenik morskih životinja važnih za ribolov u Kvarneru i duž obale ugarsko-hrvatske'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Pornografski glumci'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rich Man (band)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['MOKÉP'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luo Yunxi'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Maturice'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Matematika i umjetnost'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Miro Barešić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['KK Zagreb'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Amin Milišić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Li Yundi'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margarita (hrvatska kraljica)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Sabine Moussier.jpg'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pismo „Dear Boss“'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Simplicia'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Joyce Borden Baloković'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Žitnica u Gornjem Miholjcu'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Andrian Konsa'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinska Akcija'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gospodarstvo Estonije'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luksemburške eurokovanice'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Robert Kozina Legenda iz Njemačke'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Veleprodaja'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Milan Bošnjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Popis poznatih Hrvata'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nucleus Aerospace'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radoje Golović'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Plavčić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Only Records'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Darko Tomašević'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kremenko'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Velikosrpski mitinzi'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Grabić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Posebno:Prefiks_indeks/Dodatak:Popis_igrač'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis epizoda serije Živi mrtvaci'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Janjče'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bilo (Primošten)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Medvinjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vidljive'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Virginia Kapić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kasandar'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Studentski zbor Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Karate klub Stolac'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Beronić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Srbi i Hrvati'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centro Lago di Como'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Viale Bligny (Milano)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kane i Abel'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kristina Ikić Baniček'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dinko Pintarić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Queer Sport Split'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Knjižara Matice hrvatske'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Galerija Matice hrvatske'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Mišur'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['1. Zagrebačka NL 2022./23.'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Analogne električne mreže u medicini'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jana gana mana'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Besim Tafa'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nemanja Kraišnik'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Hrvatske kratice'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vogue Adria'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Aqualifter'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hram Institut'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imotska muka'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dječji zbor &#34;Zdravo maleni&#34;'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Političari 1945. – 1989.'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lokalci'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Draženka Polović'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Grupa Velvet'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Vidiš'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Enis Destan'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vesna Horvat'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Grupa „Zlatno Doba”'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bunsenov grijač'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bade İşcil'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Müge Anlı'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zehra Güneş'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sera Kutlubey'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sremska ofanziva'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Conte Ivano Bajamonti'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alpha Alpha Gamma ogranak Sigma'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['ŠC Vlačine'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Emergentizam'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Župna crkva Kraljice Mira Makarska'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Julius Eker'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['CW 24 Vijesti'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka za Vitez 1993.'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['NixOS'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka za Meoršje'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dušan Vlašić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['La Difesa'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vita fiumana'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Neokonzervativizam'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Twisted Smoke Band'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dan Elwood'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Šimić Tonin'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alice Tissot'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bertha Benz'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sarah Kirsch'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ian Maatsen'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikiforos (selo)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikiforos'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ibrahim-paša Egipatski'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vodiči i izolatori'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Faris Žunić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Filip Borelli'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Cherry Kiss'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nastajanje prve profesionalne hrvatske vojske u BiH'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['BokBok'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Wittenberg'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Royal Caribbean Cruises'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Bilušić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Murat Pilav'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Clannad (vizualna novela)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Župa sv. Jurja mučenika'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fra Marko Ćosić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Franjevačka mladež Trsat'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Šćećinski zaljev'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Europska godina osoba s invaliditetom'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mia Pojatina'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popovići (Munjava)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Eden Golan'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zdravko Klašnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mato Jurić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['La Vedetta'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Omnia Deo'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Emir Dželilović'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Savez monarhističke omladine'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Prijedor 95'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miloš Bukejlović'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gradski stadion Samobor'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Aca Đorđević (redatelj)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Latifundij'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ercole Rezza'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanstvo u 64.'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Robert Bojanić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['CW 24 vijesti'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crveni crveni zastava Rada'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan John Markul'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['Stići prije svitanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['TXCN'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marija Ančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Konzervacija restauracija Michelangelove skulpture Pieta'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio stanica'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio postaja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sveta Julijana iz Liègea'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Worldline'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oton (porečki biskup)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gavrila Ignjatović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Vučković'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['H2O: Uz malo vode'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Umbro Futsal Award'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE, proteaza)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Liga prvakinja u rukometu 2007./08.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Telekom operateri u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kalcineruin'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mitogenom-aktivirana protein kinaza kinaza kinaza 1 (MAP3K1)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kuća Octaviusa Quartia'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Konzervacija Pompeja i Herkulanuma'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ideologodija'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Stevan T. Petrović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Car seat headrest'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Starovjekovna glazba'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zdenka Čermakova'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Alexa Alex Remić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nogometne Ikone'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narod Sistani'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Učenje rada'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Almanacco fiumano'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Petar Mijoč'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski Pokret Nacionalne Obnove'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Likus (Carigradska rijeka)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Biologija u 1930.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Moon Kyeong-ha (Mun Kjang-ha)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Toranja'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nepalci u Njemačkoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['André Verdeil'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Brigitte Macron'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Krvavi četvrti'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sven Kranželić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šakić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Liga budućih šampiona'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Faros ERP - Integralno ERP rješenje za upravljanje poslovanjem u oblaku'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Deca iz vode'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['EQV'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gru i Malci: Neustrašivi špijuni'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Patke selice'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Jasenka Bulj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kemal Ljevaković'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zračni spasioci'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zrinka Ćorić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Juraj Zigman'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Piaggio Hexagon'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nina Kamenjarin'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis općinskih načelnika u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Cheltenham Town FC'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Boris Stalić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gumix Elastor d.o.o.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Airalo'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kritika komunizma'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Potpore za samozapošljavanje'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kristina Restović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Annuario del Club Alpino Fiumano'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tonči Težulat'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['MeCP2 (protein)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ilirski jezici'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kinoteka'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Danilo Lekić'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nikolina Butorac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narodno obrazovanje'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tea Šimić'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Josip Joza Mihovilovic'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Školstvo i borba za javni život'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Interseksualnost'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ana Todorović, dr'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Optimizacija web stranice'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bogoslovno sjemenište u Šibeniku'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ante Adžija'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Franjevačka provincija Bosna-Hrvatska'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Veliko Rujno'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kup Hrvatske u atletici'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bizantsko-slavenski obred'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ljubčo Lazareski'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Đorđe Đuričko'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Benedikt Celegin'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hang'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tata od formata'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ženski odbojkaški klub AEK'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Više od igre, više od života'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivana od Évreuxa'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hugo Schmeisser'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šikić - Mrvica'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Luke Evanđelista u Splitu'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pogreške u Bibliji'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miran Fabjan'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miran Fabijan'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zagorka (2007.)'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['ZeljezniceNet'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Patentno pismo'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivana Knoll'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sara Lizatović'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Njemačka okupacija Austrije u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['TP-line'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Razumović'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nika Komadina'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomo Mendeš'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis masovnih zločina nad Hrvatima u ratu u BiH'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Regina (bosanskohercegovački rock sastav)'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vanda Dabac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Adrenalinski park i Zoološki vrt Miško u Cerni'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rapska fjera'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nacrt:Vanda Dabac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mostir'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korešnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Privor (Žrnovnica)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mali Velički potok'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Кolektivna svijest'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Borna Marinić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Što je iptv'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Kana G.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Marko Mrvoš'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Udruženje farmaceutskih tehničara Crne Gore'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teška tama (2014.)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Pavletić - Beli Konj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Viktor Posarić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Rivista di Fiume'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ciparska konferencija o korporativnoj održivosti i odgovornosti'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Limoges Handball'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Nevesinju 14. veljače 1945.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Ofak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Kerim (Mustafa) Dujso'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marin Sabolović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Plivačašće'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Arduševac'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Kraljević – King'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Edin Hozan'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vila Kiseljak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pavao Petričević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Luciano Teixeira'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Raspotočje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Lagundzic'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Lagundžić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Poljska sela i zaselci'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Elma Fetić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Senadin Duraković'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Karlo Štefanek'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Šest grijeha protiv Duha Svetoga'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Flamengo košarkaški klub'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kraljević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Genocidni gen'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crna legenda'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Podvodno istraživački klub Mornar Split'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['As-eko'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Rakić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Branka Cvjetičanin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luka Anić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Novi Život (mrežna stranica)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Festival fantastične književnosti Pazin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Gorice (općina Sztum)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lukavi lisac Renato'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Afterfire Band'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Agomiut'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Predsjedništvo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Središnje vijeće'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Noć Hrapočuše'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dramski studio Ilirik'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dalmaland'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski centar za zaštitu podataka Feralis'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predsjednik Austrije'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['Buco i Srđan'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Sarajevski proces 1983.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Naselje Jug (Bjelovar)'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miting u Srbu 27. srpnja 1971.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imam Ifret ef. Milaimi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis fašističkih pokreta po državi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['KK Sesvetski Kraljevec'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alumnijada'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tunja Oršolić Makarić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['Posebno:Doprinosi/Šemsi-begBranković'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Filip Budimir'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Vulević'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mamić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['SSC-Khatumo'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Anno Domini'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Egzorični atomi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Agencija za zaštitu osobnih podataka'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kodeksi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Saša Trajkovski'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['RIS d.o.o.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vlado Jagodić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Ušković Croata'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Obitelj Báthory (klana Aba)'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka kod Otočca'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anarhiv'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anatidaefobija'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Matteo Liviero'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oussama Essabr'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Pitamitz'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Semahana'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Michael Knowles (politički komentator)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Balkan zoo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zlatni šeširi'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rob Halford'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Konovizija'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Gospodar (crnogorska vladarska titula)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Muzej torture u Zagrebu'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pešča ChillOUT'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dražen Puklavec'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margareta Lekić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Josipa Henizelman'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Alfonsi'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lukša Andrić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nikola Bačić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Maša Barišić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Martina Mezak'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tajči Čekada'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nova Melilla'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Opsada Melille (1774. – 1775.)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Austrijsko Nadvojvodstvo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Free solo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatske Zemlje u ranom srednjem vijeku'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Richard Phillips'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Šutalo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Pandurević'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Punčke'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luka Turčić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['RTL (Mađarska)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kalafati'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Лазар Радан'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bartók Rádió'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jezik kalašma'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Duna (TV kanal)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Biljana Cerin'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKRV)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ramón Mercader'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jezik Kalašme'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Andrea Gabrielli'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petra Somek'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vanja Jovanović'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['8 Ball Pool'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ribarica'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Primarne publikacije'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Ivandić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Manuel Malezanovski'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Adipatni Agung Elizabeth Feodorovna dari Rusia'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fragili come foglie'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ezoy'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Eterno'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margareta od Valoisa, grofica Bloisa'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kontejner (udruga)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kulturpunkt'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['RoUm'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Format C (umjetnička organizacija)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje znanjem: kontekst, primjer, vrijednost'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centar za dokumentiranje nezavisne kulture'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Otokultivator'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centar za cjeloviti razvoj'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Udruga Urbana desnica'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski bedem'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svijeća (kršćanstvo)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanski svijet'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kršćanske sekte'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Sibylle Berg'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Transgender pregnancy'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Armin Šistek'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih športaša'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Đački pokret'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Vitezić (1914.)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Barach Barać - plemićka obitelj'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Barach (Barać) - Hrvataka plemička obitelj iz 17. stoljeća'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis japanskih filozofa'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ante Lučić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mihovil Mijo Kapović'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Sveti Red'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ofenziva Tet'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['FXP'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['IMAP'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Distonija'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Barach (Barać) - Hrvatska plemićka obitelj iz 18. stoljeća'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['TVRi'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['M1 (TV kanal)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Erdős Nikoletta'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Elkan Florida'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ladonja (politička građanska udruga)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dhampir'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Trstenice'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Clostridium tetani'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Reza Fekri'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jelenko (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['MC Žmala'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pozlaćene bronce iz Cartocetta da Pergola'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petra Meštrić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski ju-jitsu savez'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "nacrt" }}, ['Dina Dogan'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alen Rajko'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['JCI Hrvatska'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Viktor Hristenko'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Heval Hardem'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radujte se narodi'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svim na zemlji'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tri kralja jahahu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narodi nam se'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['O Betleme'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dvorani neba'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nizozemska jezična unija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Aurora Club'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Papaya Club'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Noćni život u Splitu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola vidikovac'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Florijan Glavočević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dom Marianus Marck'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Proljeće je 13. u decembru'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio stanice u Sarajevu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bilten MZ Jagodnjak'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Marković (političar)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miroljub Stojanović'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Baranjski srednjoškolac'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sonjine trećice'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Brdu Grbavici'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Vrdima 1993.'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nino Karamatić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Potpore za samozapošljavanje u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 762'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mall of Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Joker Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Trgovački centar Kaštela'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['City Center One Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Arena Centar'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Radio Studio N'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Meteorološki podatci Livno'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['NK Vatrogasac Grižići'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis antifašističkih spomenika u Krapinsko-zagorskoj županiji'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Dujmić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korporativno tijelo'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Makedonikos BC Kozani'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Prosječna godišnja temperatura zraka'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Poleogeografija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kazališno umjetničko osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Maksimalna brzina vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Širina vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Mrkoci (narodni heroj)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ilja Iljič Tolstoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korisnik knjižnice'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zaustavljanje vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ometanje prometa'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kazališno administrativno osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kazališno tehničko osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['VANU'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "OBRISANO" }}, ['Skup vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Autor glazbe'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Edikti rimskih magistrata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Slabi'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luksemburška košarkaška reprezentacija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pravila (ekonomija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Iva Bagić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Marko Cvitkušić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Napad u Osnovnoj školi Prečko'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Velika Srbija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Velikosrpska ideologija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['DeSADU'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Klub studenata informacijskih znanosti'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slavonska udruga studenata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Studentski savjetnik Filozofskog fakulteta'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Udruga podravskih studenata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['TAI TFX'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['GSLV Mark III'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zora Dubljević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vojna baza Deveselu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Solar Dynamics Observatory'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lemana'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mario marević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Klub studenata južne slavistike &#34;A302&#34;'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Organizacije'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Igmas Bidiski'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Concordia discors'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dentofobija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Slavko Štimac 2021.jpg'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Neli Fist'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kimi (pjevačica)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirišeš Na Grijeh'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mit o Titu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Igor Andrijević'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski kraljevi (serija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Thalassotherapia Opatija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržati" }}, ['Denuncirati'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kulturno-umjetničko društvo &#34;Ivan Goran Kovačić&#34;'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Otvorene inovacije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Povijesni razvoj misli o svjetlosti'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Balcano'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Grb obitelji Banić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pjesnički Band Aid'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis samostana Karmelićanki Božanskog Srca Isusova'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osman Sabitović'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Sokić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stjecanje vlasništva'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Grb Novi Travnik.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:VfL Wolfsburg.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Adidas logo.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:NK Široki Brijeg.svg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:150px-Besiktas svg.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Zastava grada Zagreba.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Supilo.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rimsko stvarno pravo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Maja Bezjak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Frajer'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kalabić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Manifestacija &#34;Sve se čaje okupiše&#34;'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vlasničke tužbe'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Novinarsko voditeljstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Parfumer'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Popis organizacija koje koriste Linux OS'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ponovna uporaba informacija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Protetika donjih ekstremiteta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Protetika gornjih ekstremiteta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Minimum skupa dužine'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Podudarnost mnogokutova'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Hotel Slavija, Split'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Lenovo Logo.svg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Didak Buntić.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Glamoc grb.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Hnk gorica.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Warner Bros. Records.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Detroit Pistons.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodna banka Jugoslavije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pereslavl-Zalessky'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jošavica (Vukosavlje, BiH)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Skupština općine'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dani u kalendaru'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bitka u Paškoj uvali'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['TOK televizija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Savez američkog nogometa Srbije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Herama'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Novosel'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vautinovo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Apipet'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Papinsko vijeće za laike, obitelj i život'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aron Varga'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Barešić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Danish Aviation Systems'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['NKT Flexibles'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Gunnar Peterson'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Iva Buljubašić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vujović (crnogorska dinastija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osjećanje mjesta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strune života'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Auto na korzu'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Infinum'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Mlinarić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Davorin Štetner'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sidrenje i vez'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sigurnost na brodu: Ključne mjere zaštite na moru'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dives'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Čišćenje i održavanje: Ključ za dugotrajnost i sigurnost'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Fenksta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Ovčariček'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dragutin Gradečak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržati" }}, ['Glistoliki mišići (stopalo)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Slava Kovač'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prekostojnice'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlade Lozić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Luka Knez'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Pašalić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Patričar'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Victa'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Harmonija disonance'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Abecedni popisi osoba/A'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zing'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Petrak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis belgijskih filozofa'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski pisci iz BiH, U'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naselje sv. Ane'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pregled novčanih kovova Rimskog Carstva'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Oni rokaju za Gospodina'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Betanija (časopis)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Agencija snob'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vjeronaučna olimpijada 2024./2025. - 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početaka hrvatskoga kraljevstva (925. - 2025.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Amnezija Music'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Popis hrvatskih internetskih portala'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sporazum u Luki'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko jezikoslovlje'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Čedomil Škrobo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Željko Zadro'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Martinović'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drago Čolak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teofil Leko'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Milivoj Bebek'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Šola (Sladojević)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izbičijada'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mikroturbina'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['LO Brand'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nebeski rat'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marinko Paponja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kamenjarska kupina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Popis indijanskih plemena -klasifikacija II'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ravnice (Omiš)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Polukružno okretanje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prostornost broda'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Radno vozilo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obilaženje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pozornica-podij'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pozornica-kutija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje i kontrola poruka'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Američki koncept'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Biskupija Bajza'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prestrojavanje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko-bajški rječnik'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lahor, pjevački zbor župe BDM Karmelske'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Odgođeno žalovanje'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Raspudić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Natalie Balmix'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ad Fines'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Samir Elezović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Grgur II. Šubić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strahimir Straho Bosnić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Mišković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Karolina Novak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['The Lee Strasberg Theatre and Film Institute'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Latinske izreke'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['VIDgital'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Arwat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kalin Georgescu'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dragan Ćurčić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Legenda o nastanku Pazinske jame'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Međunarodna nagrada za književnost „Naji Naaman”'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova D'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova F'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova H'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova M'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova S'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miriam Mack'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['William Dunst'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['GNK Dinamo u Kupu velesajamskih gradova 1966./67.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dadi Redžić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Babić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša hrvatskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša grčkih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša talijanskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša ruskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Big Bang (trgovački lanac)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša klubova iz SAD-a'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša srbijanskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Senadin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Žijar Mustafa'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:CroStartup'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi svijeta LJ'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi svijeta NJ'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis filozofa/Q'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klještevica'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aluin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lučki alat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Blaž Zadranin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nazarij'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miho Jakovljev'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kulturno-umjetničko društvo &#34;Meteor&#34;'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Društvo Podravec'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mala Gorica (Velika Gorica)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Brodski motor'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomios Batos'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kompozicija (arhitektura)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['KUD Cetingradska tamburica'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 1998. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis jezika i dijalekata po linguistovim kodnim nazivima: D'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Razvoj književnosti (Chadwick)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jure Ćurković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drama u odgoju'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Motorne jahte'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rimska obitelj'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Utvrda na Vrčevu'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uređivanje informativnih emisija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kaolin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Milan Katičić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vinodolsko graditeljstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Horvat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Bene'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Afrobeats'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Malonogometni turnir ,,Kupres&#39;&#39;'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Komunal'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pravda (umjetnost)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajna brzina vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijenjanje prometne trake'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srce se bori'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Baš mi je dobro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih glazbenih sastava'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajno slano pecivo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bulevard'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Hrvatski dramatici'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Benedikt Dubrovčanin (svećenik)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis zemalja po broju jezika'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Lisak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obli kamen'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Regulacija novinarstva'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Merlini'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Joe Flaherty'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski ragbi klub Lokomotiva'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Politički odnosi s javnošću'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Japanska proizvodna filozofija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Jurić Čivro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis nekih sorti bijelog vina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nekih sorti crnog vina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih autohtonih vinskih sorta'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis televizijskih postaja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih tamburaških pjesama'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dražen Jurmanović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Agencija za razvoj Varaždinske županije'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nogometaša Hajduka po abecedi'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alija Husić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Inoceramidae'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juraj Štefan (hrvatski nogometni sudac)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anica Kovač'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Ivanko'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prva sportska kladionica (PSK)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska Mladenačka Stranka (HMS)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatan Jovanović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Carigrad'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Maksimilijan Šimrak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nedićeva Srbija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Šimun Caktaš'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ah, taj Ivo!'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rudolf Štefan (hrvatski nogometni dužnosnik)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis pseudonima'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hospicija i palijativnih programa u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Paška prezimena'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Leboui'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Indeks pojmova iz etnologije i etnografije'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alojzije Radoš'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vili Radman'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Sičaja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Damir Pavić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kristijan Montina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Mihaljević'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Majdandžić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dinko Maslać'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Jeleč'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Gelo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Ćuro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zdravko Dadić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Dragićević st.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Dobroslav Begić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Glavna strani'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Serafin Sabol'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kerubin Pehm'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Karlo Lovrić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Ivelić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Cvetković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Frane Vlašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bernardin Tomašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lujo Zloušić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Čuić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Autobusna linija br. 2 u Ljubljani'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Damir Plavšić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dnevni kalendar'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župna kuća u Zenici'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Stjepan Zlatarić (prosvjeta)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Plivit'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Građanska inicijativa Protiv Sječe'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Stanić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Plančanik'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bavarsko vojvodstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Giuseppe Marotti'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Baran'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Posebno: Kriva preusmjeravanja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Olivia Newton-John'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Luka Rašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jasmin Muhamed Ali'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivona Ažić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vještice (glazbeni sastav)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Izergo'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Galluna'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Komušanac'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Kopjar'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Radoslav Kujundžić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mihovil Grubišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predsjednici Indije'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Bašić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Barach'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ciklus crnih knjiga'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kemikalija'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Max Landon Payne'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Maksim Avejski'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Simo Rajić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Nobilo'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Boris Grigić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Častimir Majić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pietro Bryan Nabhan'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Melissa Nungaray'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Treba li pisati kako dobri pisci pišu'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Lekcija o drskosti'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Gečević Getz'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roko Serdarević'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bošnjačko-hrvatski sukob: Livno'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Fridl'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Pipin Landenski'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Centri za kulturu Grada Zagreba'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Adna Bakija'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Pitanje naziva bošnjačkog jezika'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Anica Kovačič'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatan Martinis'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Istina o sreći'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Umijeće življenja'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izgubljena vila'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krvava zemlja'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sablja (roman)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sandokane, platit ćeš!'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tko se boji lika još (roman)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dr. Nikola Milojević'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Paula Eleta Barišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Operater'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['TereT'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Most preko Foše u Trogiru'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Arhijerejsko namjesništvo vukovarsko'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Čatlak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osvoji Jadran'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ostaci zvuka'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Privredne krize'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Razvoj računalnih mreža (Internet)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Skupljena baština'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Solčak Toka'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strateško planiranje'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vrijednost robe'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Štete od divljači u prometu'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teatro Nobile'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tomislav Tomić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Velike civilizacije život, mit i umjetnost'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Žižić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokora (performans)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prodaja i oblikovanje cijena'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Luka Rajić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hippocampus debelius'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ana Majdak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gea Gojak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinska glazba'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Genocid nad crnogorcima 1918-1929'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski komputisti'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juha od prokulica'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Edin Glogić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Reflektiranje seizmičkih valova'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Reliable Server Pooling'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nenad Katnić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Doktor strojarstva'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tvornica keksa i vafla Lasta'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mato Jakobović'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Seneca Indijanci'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Finag'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Zeko-Pivač'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Darovanje nekretnine'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Knjižnica isusovačkog kolegija u Rijeci'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Timoteo Crnković'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis sarajevskih nogometnih klubova'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prvi hrvatski kečeri'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Euchee'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uchee'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Uchean'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juči (jezična porodica)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Caddo (jezična porodica)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Caddo jezik'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Macro-Siouan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Macro-Siouan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Makro-siouanski jezici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uchean'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teppo'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikica Gilić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bijela (Karinsko more)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Andrea Petrek'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['One misle da smo male (roman)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Akademski bonton'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ave, OsEconomia!'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vilijun'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vilikon'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Auron'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Az (roman)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bizarij'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krijesnici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alemperkina kazivanja'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Atanor'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alikvot'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Antiatlas'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ars Eugenium'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['OSvojski'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ekonomijana'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kreativna riznica'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hepening Vilijun'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Cherrica'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Disocactus &#39;Smithii&#39;'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ijoid narodi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wigwassing'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Danijel (zadarski graditelj)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 2009. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 2010. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Dodig'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bernard Dukić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Albino Jović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Milojević'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ludvig dizajn'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bratislav Živković (vojnik)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski prefiksi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Lustracija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Võro (jezik)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Numen'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sve što niste znali o Krešimiru'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatna Liga (nogomet)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Kalinić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mark Maret'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni program djelovanja za mlade'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['O, tempora!'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Folklorna skupina Bilje'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Daniel Radeta'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Meri Gotovac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bojan Anđelković'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvoje Raguž'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Broj 1 singlovi (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Macro-Siouan jezici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sijuksi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Oceti Shakowin'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sijuksi Indijanci'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dječji doplatak'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Božićna (pjesma BrudBBB-a)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hana rodić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Toroczkai László'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Filip Tripov Radimir'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Financijski pokazatelji'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Garašić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Božena Griner'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Higijena opreme u proizvodnji hrane'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klinički opisi sindroma kroničnog umora'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi Mezopotamije'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Nastović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sastav i podjela atmosfere'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Snaga struje i električna energija'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Goran Guksić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Večernja škola filozofije'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['LOZZ'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Odri Ribarović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Buča Potok'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Batinić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Niko Kličan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Matej Stoprd'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Palača Becadelli'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vrbovac, Bosna i Hercegovina'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sorikomorfa'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Tornado Lipa'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Olynthia Natura'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župa Cer'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Leonardo Štimac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Albin Muslić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Nepoznati Korisnik'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šiško'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vanda'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lavica (pjesma)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trioxx'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slovna reforma Ljudevita Gaja'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Amra Imširagić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Smidovich'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Međunarodna škola HARFA'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Terrakom'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlatko Lakošeljac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srpski svet'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Velikosrpska propaganda'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Humanizam (filozofija)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Antički lančić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tena Arapović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Kultni filmovi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kasni modernizam'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['KK Vučići Zagreb'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Com.2.jpg'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "novo" }}, ['Skriveni kurikulum'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Najveće kulture svijeta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina – Od Velikih seoba do 18. stoljeća'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Seleće pčelarenje'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kremasti med'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Livadni med'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šegedin'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vaterpolski klub Veteran &#39;70'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Matko (časopis)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dugoselska kronika'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mario Mandarić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dupilo (pleme)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Cindori'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vicente Batistic'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slađan Ćosić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dragan Grims'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Međuprojektna saradnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Begovi Begzadići'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska na mučilištu'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kraj programa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naida Seebauer'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Igor Plavšić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anto Batinić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nu Street Food'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Serafski zvuci'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Armin Stifler'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gaudencije Ivančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miro Relota'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Bibinje'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Bilice'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Chorus croaticus'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Luka Ploče'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Certissa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Subrenum'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Versi'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Enes Zulić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivančić (plemstvo)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Konsolidacija drveta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Katarina Miličević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Duumvir'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nicusor Dan'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Zvonimir Bošnjaković'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Orion (bend)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bista Kardinala Alojzija Stepinca u Koblenzu'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Vukojević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ciprijan Brkić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Joakim Trogrančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Pavić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juro Vuletić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Vasilj'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Tuta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Maček'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Eko Eko'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "nacrt" }}, ['Dragomir Sundać'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Bagarić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ratimir Kordić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ćacilend'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:HrW inicijativa/20 GODINA OOMa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Yasmina Sandoz'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlatka Planina'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vesna Jurić-Rukavina'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mili Dueli'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Poduzetnički inkubator Osvit'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Portal hrvatske rječničke baštine'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Robert Marušić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Karačić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj na Biokovu 23. svibnja 1948.'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Partizanski poslijeratni zločini u Mrtvom jarku kod Suhopolja'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Zen Ze-Kiun'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kevin Farell'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Matutinović'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jakov Jurjević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Oršić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Pinjuh'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nika ilčić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Bajo'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kompare'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Branimir Turković'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Branko Marić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bruno Raspudić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Brkljačić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Renato Vrban'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Porotokracija'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Matetić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Vukosavljević'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Objašnjenje za isticanje Hrvatske'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Wikipedija:Trajno zaštićeni članci'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Istina'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nemanja Parabucki'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski glas Berlin'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roland Schweitzer'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nabava.net'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['DUMP Udruga mladih programera'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "ZADRŽANO" }}, ['Ivona Dragaš Bilogrević'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Marinović'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomo Salatić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Radio Vrbovec'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roman Korzeń'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Angry Grandpa'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Natko Štiglić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivanka Škrabec Novak'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevo'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lonjsko-ilovska zavala'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pop Mart'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['In Vivo (sastav)'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župa Svete Obitelji u Slavonskom Brodu'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miljenko Bratoš'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Simfonija br. 8 (Mahler)'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['David Woodard'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Czamalpur'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Red Boys Mladost'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Midtown (Appendix)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Džamalpur'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anna Tertel'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pasha Technique'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Laura Gnjatović'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aleksandar Bjelovuk'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Aradic-es/genocidi u burundiju/'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tomislav Kukec'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lošinj (film)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alumni klub Zdravstvenog veleučilišta'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Izraelsko-sirijski sukob (2025)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pazdigrad (Split)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alternativa za Hrvatsku'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni Istre'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Autohtona hrvatska seljačka stranka'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Kljajić'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Članak u izradi'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Obavijesni okvir'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gestlife Surrogacy'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svjetlana Marijon'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "nacrt" }}, ['Coolins'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Veseljko vidovoć'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski jezični unitarizam'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Procesna fizika'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jugoslavenska komunistička historiografija'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Henrik V., kralj Francuske'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Filip VII., kralj Francuza'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Valentin Hegol'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Richard Saringer'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zračna luka Vyškov'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vicko Vrdoljak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gej muškarac'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bejbe'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Iva i Gloria'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Na dnu oceana postoje neki svjetovi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mala ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Phengodidae'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Utrina Zagreb'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Samir Avdić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stefany Žužić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slavonija 1'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naša kućica, naša slobodica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['ŽNK Zagreb 041'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski rukometni portal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slavonija 2'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prolom voda'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Demokratski HSS'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Caplan Artificial'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aircash'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "nacrt" }}, ['Arrivelli'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Čovo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj fratara u Hercegovini'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "nacrt" }}, ['Teorija grupa'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Filip Škobalj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Kasijana u Sukošanu'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Hrvoje Banja Luka'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Theology and Philosophy of Education (znanstveni časopis)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Dujmović (franjevac)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Arslan Dučić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ranka Eisenhauer'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Markanović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gej ikona'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svatopluk'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hollow Knight: Silksong'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suspilne'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stvaranje punka u splitu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Pongračić Mala Subotica'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Louis Brus'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krešimir Veselić'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vahid Osmanović'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Jakšić (kipar)'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Moosa Mostafa'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['13. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['14. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['10. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Giannino Castiglioni'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poginulih branitelja u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Jonke.jpg'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nagrada Ljudevit Jonke'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Srbofili'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Najman Konferencije'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Autobusna linija br. 167 u Zagrebu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gradonačelnici za djecu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['UMA'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Graham Wale'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nymadema'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajni kolač'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drvo života (biljka)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dinamova zaklada Nema predaje'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Šikeždi'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Billy Vigar (nogometaš)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ada (Topčić Polje)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Strižić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Roko Švoger'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hokejski klub INA'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Osječki skauti'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Vidam Trade'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obavijesti-hr'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nanbudo'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kruhceps'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Blaž Mađer'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crni Cerak'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aleksander Cepuš'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Damir Ludvig'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mae Ouimun Boonsai'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mae'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Čale'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Felix Scwarcenberg'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lin Shemu'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marcelo Caetano'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sulejman Nuhić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wii U'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Marija Aragonska, kći Jakova II.'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izabela Francuska (1241. – 1271.)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['DiscoverCars'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['30. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['29. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['28. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['27. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['26. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drito iz Arene'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rekli su nam da neće preživjeti'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['BBK T-REX'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kay Rebber Foote'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Eric André'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis iranskih članaka'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izum laganja'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sukob Egipta i Etiopije oko Nila'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zdenko Grgić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pedro Abreu (gitarist)'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dan hrvatskog drega'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Radošević'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Natoli'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zidar Betonsky'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Elektroprijenos Split'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Katja Rožmarić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Travaš Saša &#38; Band Protuhe'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Muhammad Qasim bin Abdul Karim'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica prižmić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Ukić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Sveti Križ Začretje'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Korablja (roman)'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predrag Figenwald'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Silvija Mutić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Barišić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marijana Kužina'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Salonamed'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lara Demarin'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Geoffrey, sin Henrika II.'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Goran Kovačević - Gorn'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trgovački kompleks Savelovski'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Synlab'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kamila Beregszásziová'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Male noćne more II'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dvornikov'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ermesinde'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "novo" }}, ['Večernji akt'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Museo Castiglioni'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tommaso Panizza'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Grabovac'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "nacrt" }}, ['Brzi putnički brod'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Koprivničko-križevački županijski nogometni savez'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zdenko Vazdar'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hír TV'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ujedinjeni protiv fašizma'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "novo" }}, ['Jerolim Matković'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lake Fest'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Rahid Ulusel'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nontrinitarizam'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['BK Sljeme'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "nacrt" }}, ['Amedeo Natoli'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Spalato'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Željko Burcar'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje objektima'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Šumnik'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Etničke grupe Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lavica'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Metalac Vareš'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['NK Mladi radnik Vareš'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Viale Bligny'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zsófia Szerafin'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ružica Vukovac'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Javna tajna'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Axel Luttenberger'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dunst'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nina Krajnik'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['FIFA-ina Nagrada za mir'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Jakov Jozinović'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['LILI'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Piacenza (pokrajina)'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sekundarni softver'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Angelina Banović-Markovska'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['PPN Grdani'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska škola preživljavanja i outdoor-a'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dušan Bekar'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srdačno vaši'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zvonimir Ivković'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1992.'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Markov Mikas'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Mario Perković'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tekuće staklo'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Curt O. Schaller'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Goldstein'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svelte'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis osoba'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vinka Letica'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Virovski Crnac'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vodatel'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Nije mi 22'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Šestoknjižje'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Boško Beuk'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Tihomir Lešić'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020. – sastavi momčadi'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Karlovca'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Matko Moslavac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Luka Moslavac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Nimco Brands &#38; Liqueurs'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Infiesto (Film, 2023.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Ribić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Tomislav Banovac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Vukorepa'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Alix'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Jusup'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Arak (piće)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Barbie'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Stanica Dyckman Street (IND Osma avenija linija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Grebenar'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Potok Mahala'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Zora Heger'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gospodarska zona Brdo'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ZeCroatianGuy'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ZeCroatianGuy (ENG)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Air mihalija'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ĐanoTrade'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Općina Solin (povijesna općina)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Džijan'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Baccara'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Balkanska turneja 2026'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Hranić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lima Len'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Josip Ivanković'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Bruno Hranić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nuxgame'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Galdovo'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jakša Raguž'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Goran Vinčić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['29. siječnja u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Hrvatski holokaust'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kako su komunisti osvojili vlast: 1944. – 1946.'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Klis-Varoš'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Igor Janev'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Meta-Dijalektika'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tito, konačni pad'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Feniks podno Velebita'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Claustra'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dečki iz Rakitja'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Hatadi'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska, ljubavi moja'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jean Michel Alfred Vacant'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hayden Christensen'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Đuro Šporer'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Gospin dom'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Zvonimir Vučković'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Putokaz za Afriku'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Dodatak:Abecedni popis tankera: B'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Prostoria'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kongres (bend)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Škalniški'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Ivanković (skladatelj)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gashi (pleme)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Operacija Plavi'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nada Šakić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Izlet (Braća Kumerle)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Patrik Prnjak'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Domagoj Ćorić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['1. STRD PZO Bjelovar'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pavo Gagulić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['NK Mosor Klis-Kosa'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Dunkin donuts'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Galerija Događanja'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Joža Batalekov'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lana Mandarić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Bogdan Stanojevic'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ruthless Records'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Davor Vidiš'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Petar Ćurić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Suradnik:SEO4F'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tartajun'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['SD Crvena zvezda'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Spašavanje Bikini botoma: Lunin film'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['UK Sqft'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dejan Davidovac'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Həmidə Ömərova'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Teuta Lea Stojaković'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Patrik Vidaković'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['StreetGainZ'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Ljubešić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Samoborsko prigorje'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Makedonski karaman'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Carlotta Sesjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Polje (Dugi otok)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Indonesia Raya (vijesti)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['José Jesús Villa Pelayo'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Marijana banovac'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Silva Kalčić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Stajalište Vlade Gotovca o Josipu Brozu Titu'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Čolić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Marojević'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Marević'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Poljička cesta (Split)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Frankokovacevic'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Igor Baksa'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dražen Kocijan Kocka'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Heda Dubac Šohaj'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Crovizija 1992.'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Hrvatska udruga sap korisnika'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Homura Akemi'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivana Franke'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Szczepan Sadurski'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Ana Mutevelić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hmiljnik (Ukrajina)'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Slavenski kalendar'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Marko Kovačević'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Davcast'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Humax'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Nahum'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Pseudocerealija'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['NK Zadnja'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Laž, manipulacija i intriga'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Barbara Bilić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Goran Andrijanić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }} } return rob abj0j1ecrd4gz1id2ggn7xp41ye18fq 3 780145 7430620 7429606 2026-04-15T20:07:49Z Koreanovsky 156368 /* Ćud */ Odgovor 7430620 wikitext text/x-wiki {{Budite ljubazni}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Pismohrane''' |align="center"| | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 7|<span style="color:white">'''7'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2021. –<br/>2025.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 6|<span style="color:white">'''6'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2020. –<br/>2021.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 5|<span style="color:white">'''5'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2020. –<br/>2020.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 4|<span style="color:white">'''4'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2019. –<br/>2020.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 3|<span style="color:white">'''3'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2018. –<br/>2019.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 2|<span style="color:white">'''2'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2017. –<br/>2018.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 1|<span style="color:white">'''1'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2016. –<br/>2017.</div>]] |} == [[Razgovor:1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva/Pismohrana 1]] == Slučajno si premjestio [[Razgovor o nacrtu:Tisućita godišnjica Hrvatskog Kraljevstva]] na [[Razgovor:1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva/Pismohrana 1]]. Uostalom, na toj SZR nacrta stalno dodajem nove linkove za članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:27, 4. ožujka 2025. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: Namjerno sam arhivirao razgovor o nacrtu, jer je zadnje uređivanje bilo početkom siječnja. Nacrti koji se ne uređuju po pravilu se brišu, tako da je bolje arhivirati nego brisati (i tako sačuvati kvalitetne sadržaje). [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] :Slobodno si prebaci ono što ti treba na [[Razgovor:1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva|aktualnu stranicu za razgovor]]. Nitko ti ne brani da si korisne poveznice i sl. vratiš iz arhive. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Budi mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:19, 5. ožujka 2025. (CET) == Ako kojim slučajem znaš == Bismo li nekako mogli napraviti datoteku za zastavu i grb Zemalja krune Zvonimirove [https://www.facebook.com/share/19Ueen7U5S/?mibextid=wwXIfr s desne slike]? Čini mi se da je to jedina hrvatska povijesna zastava koju nemamo kao datoteku. Ako se od [[:File:Coat of arms of Kingdom of Croatia from 1495 (Innsbruck).png|ove datoteke]] mogla napraviti [[:File:Coat of arms of Croatia 1495.svg|ova]], onda se može i ova Zemalja krune Zvonimirove, samo ne znam kako. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 12:00, 21. travnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], naravno! Sve se može, ali prvo moramo naći nekog suradnika koji se bavi vektorizacijom zastava i grbova. Hmm... Ne znam koga bih ti mogao preporučiti. Postoji li možda ista zastava u .png-formatu (da nije fotografija)? Možda je najbolje ako pogledaš tko se na commonsu bavi vektorizacijom odn. tko zna nacrtati zastavu? [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Siguran sam da imaju neku vrstu ''kafića'', pa možda najbolje tamo pitati gdje i kome se možeš obratiti. To je nažalost sve što ti mogu reći. [[Datoteka:Face-sad.svg|20px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:35, 23. travnja 2025. (CEST) :{{s|Croatia 925}}, [[:Datoteka:Coat of arms of Croatia 1495.svg|ovu je datoteku]] napravio suradnik Goran tek-en, možda ti on može odgovoriti na pitanje? [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:38, 23. travnja 2025. (CEST) == Istaknuti i dobri članci == Bog, Kory! Bi li pokrenuo [[WP:ZK]] o istaknutim i dobrim člancima (ono što smo Šaholjubac, ti i ja raspravljali) <u>''kad budeš imao vremena i volje''</u>? Ako smo se dobro sporazumjeli, u principu bismo htjeli [[WP:Izabrani članci]] preimenovati u [[WP:Istaknuti članci]] (usvojiti da to budu najbolji članci koje naša Wikipedija može ponuditi, a dosad izabrane ukloniti iz te kategorije jer nije naša krivica što su se koristili kao tjedni članci i što se sve i svašta izabiralo) te usvojiti novu kategoriju [[WP:Dobri članci]] (članci koji su »dobro napisani, sadrže činjenično točne i provjerljive informacije, širokoga su opsega, neutralni su u pogledu, stabilni i ilustrirani, gdje je to moguće, relevantnim slikama s odgovarajućim licencama za autorska prava«…); i ako si još nešto planirao (?). Tako je nekako i na enwiki (čini mi se da je to kod njih dobro organizirano; [[:en:WP:FA]], [[:en:WP:GA]]) pa se možemo voditi po tom (osim ako si planirao drugačije). Možda sve to bude inspiracija suradnicima da poboljšaju ili pišu nove članke u skladu s kriterijima koje usvojimo za obje kategorije (ako usvojimo i ako je zajednica {{za}} jer nas trojica ne možemo sami odlučiti o tom). Ako ikako mogu, voljan sam ti pomoći da se sve to brže odradi. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 14:41, 24. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], ejjjjj, kasno odgovaram, oprostiii! :Naravno da mogu, svakako. Budem najvjerojatnije ovog vikenda! Možeš i ti, naravno ako imaš vremena i ako želiš. :Mislim da je najpametnije ako za sad iznesemo sve prijedloge, a suradnici će odlučiti kako dalje. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] :Po meni je najbolje ako preimenujemo [[WP:IČ]] i dodatno usvojimo [[WP:DČ]]. Također postoji opcija da je IČ u potpunosti arhivira/ukine, ali to je samo plan B ako zajednica smatra da nemamo kapacitete za IČ i DČ. Na kraju svih krajeva, istaknuti i dobri članci se ne biraju svaki dan/tjedan (nisu [[WP:ČT]]), već isključivo kada postoji prijedlog. :-) :Budi mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:24, 27. svibnja 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]: Možeš radije ti. Ti to već dugo imaš u planu i duže si u tome nego ja, znat ćeš bolje. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 17:43, 1. lipnja 2025. (CEST) :::Budem, bez brige. Nisam stigao ovog vikenda zbog [[WP:JČ]]-a. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:49, 1. lipnja 2025. (CEST) == vpis == Ako možeš upisati članak [[Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe]] u [[Wikipedija:Wikiprojekt Hrvatska#Članci]] (Novi članci) jer meni je to onemogućeno. [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 16:37, 24. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]], naravno, jesam! Vidim da ti je blokiran pristup WP-imenskom prostoru, budem vidio s drugim administratorima da ti se otključaju neke stranice. Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:41, 24. svibnja 2025. (CEST) == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29. svibnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Šopi == Gdje mogu kandidirat člananak za dobar? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 20:24, 4. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]], za sad još ne postoji dobar članak na hr.wiki. Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:43, 6. lipnja 2025. (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16. srpnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 14:44, 19. studenoga 2025. (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == A-U == Si nekoć pripremao članak o [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]? U sjećanju mi je ostalo da si namjeravao ispraviti status Austro-Ugarske (nije država već unija dviju državi) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:21, 18. siječnja 2026. (CET) ==Ćud== Oprosti mi ako sam te uvrijedila sinoć. :) Nastavljamo suradnju? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 13:11, 14. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]], nisi ne brini! :-) [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:07, 15. travnja 2026. (CEST) l249b4hfyro89iij88vc6rjyht4q1x9 7430621 7430620 2026-04-15T20:08:15Z Koreanovsky 156368 /* A-U */ Odgovor 7430621 wikitext text/x-wiki {{Budite ljubazni}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Pismohrane''' |align="center"| | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 7|<span style="color:white">'''7'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2021. –<br/>2025.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 6|<span style="color:white">'''6'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2020. –<br/>2021.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 5|<span style="color:white">'''5'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2020. –<br/>2020.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 4|<span style="color:white">'''4'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2019. –<br/>2020.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 3|<span style="color:white">'''3'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2018. –<br/>2019.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 2|<span style="color:white">'''2'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2017. –<br/>2018.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 1|<span style="color:white">'''1'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2016. –<br/>2017.</div>]] |} == [[Razgovor:1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva/Pismohrana 1]] == Slučajno si premjestio [[Razgovor o nacrtu:Tisućita godišnjica Hrvatskog Kraljevstva]] na [[Razgovor:1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva/Pismohrana 1]]. Uostalom, na toj SZR nacrta stalno dodajem nove linkove za članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:27, 4. ožujka 2025. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: Namjerno sam arhivirao razgovor o nacrtu, jer je zadnje uređivanje bilo početkom siječnja. Nacrti koji se ne uređuju po pravilu se brišu, tako da je bolje arhivirati nego brisati (i tako sačuvati kvalitetne sadržaje). [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] :Slobodno si prebaci ono što ti treba na [[Razgovor:1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva|aktualnu stranicu za razgovor]]. Nitko ti ne brani da si korisne poveznice i sl. vratiš iz arhive. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Budi mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:19, 5. ožujka 2025. (CET) == Ako kojim slučajem znaš == Bismo li nekako mogli napraviti datoteku za zastavu i grb Zemalja krune Zvonimirove [https://www.facebook.com/share/19Ueen7U5S/?mibextid=wwXIfr s desne slike]? Čini mi se da je to jedina hrvatska povijesna zastava koju nemamo kao datoteku. Ako se od [[:File:Coat of arms of Kingdom of Croatia from 1495 (Innsbruck).png|ove datoteke]] mogla napraviti [[:File:Coat of arms of Croatia 1495.svg|ova]], onda se može i ova Zemalja krune Zvonimirove, samo ne znam kako. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 12:00, 21. travnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], naravno! Sve se može, ali prvo moramo naći nekog suradnika koji se bavi vektorizacijom zastava i grbova. Hmm... Ne znam koga bih ti mogao preporučiti. Postoji li možda ista zastava u .png-formatu (da nije fotografija)? Možda je najbolje ako pogledaš tko se na commonsu bavi vektorizacijom odn. tko zna nacrtati zastavu? [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Siguran sam da imaju neku vrstu ''kafića'', pa možda najbolje tamo pitati gdje i kome se možeš obratiti. To je nažalost sve što ti mogu reći. [[Datoteka:Face-sad.svg|20px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:35, 23. travnja 2025. (CEST) :{{s|Croatia 925}}, [[:Datoteka:Coat of arms of Croatia 1495.svg|ovu je datoteku]] napravio suradnik Goran tek-en, možda ti on može odgovoriti na pitanje? [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:38, 23. travnja 2025. (CEST) == Istaknuti i dobri članci == Bog, Kory! Bi li pokrenuo [[WP:ZK]] o istaknutim i dobrim člancima (ono što smo Šaholjubac, ti i ja raspravljali) <u>''kad budeš imao vremena i volje''</u>? Ako smo se dobro sporazumjeli, u principu bismo htjeli [[WP:Izabrani članci]] preimenovati u [[WP:Istaknuti članci]] (usvojiti da to budu najbolji članci koje naša Wikipedija može ponuditi, a dosad izabrane ukloniti iz te kategorije jer nije naša krivica što su se koristili kao tjedni članci i što se sve i svašta izabiralo) te usvojiti novu kategoriju [[WP:Dobri članci]] (članci koji su »dobro napisani, sadrže činjenično točne i provjerljive informacije, širokoga su opsega, neutralni su u pogledu, stabilni i ilustrirani, gdje je to moguće, relevantnim slikama s odgovarajućim licencama za autorska prava«…); i ako si još nešto planirao (?). Tako je nekako i na enwiki (čini mi se da je to kod njih dobro organizirano; [[:en:WP:FA]], [[:en:WP:GA]]) pa se možemo voditi po tom (osim ako si planirao drugačije). Možda sve to bude inspiracija suradnicima da poboljšaju ili pišu nove članke u skladu s kriterijima koje usvojimo za obje kategorije (ako usvojimo i ako je zajednica {{za}} jer nas trojica ne možemo sami odlučiti o tom). Ako ikako mogu, voljan sam ti pomoći da se sve to brže odradi. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 14:41, 24. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], ejjjjj, kasno odgovaram, oprostiii! :Naravno da mogu, svakako. Budem najvjerojatnije ovog vikenda! Možeš i ti, naravno ako imaš vremena i ako želiš. :Mislim da je najpametnije ako za sad iznesemo sve prijedloge, a suradnici će odlučiti kako dalje. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] :Po meni je najbolje ako preimenujemo [[WP:IČ]] i dodatno usvojimo [[WP:DČ]]. Također postoji opcija da je IČ u potpunosti arhivira/ukine, ali to je samo plan B ako zajednica smatra da nemamo kapacitete za IČ i DČ. Na kraju svih krajeva, istaknuti i dobri članci se ne biraju svaki dan/tjedan (nisu [[WP:ČT]]), već isključivo kada postoji prijedlog. :-) :Budi mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:24, 27. svibnja 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]: Možeš radije ti. Ti to već dugo imaš u planu i duže si u tome nego ja, znat ćeš bolje. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 17:43, 1. lipnja 2025. (CEST) :::Budem, bez brige. Nisam stigao ovog vikenda zbog [[WP:JČ]]-a. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:49, 1. lipnja 2025. (CEST) == vpis == Ako možeš upisati članak [[Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe]] u [[Wikipedija:Wikiprojekt Hrvatska#Članci]] (Novi članci) jer meni je to onemogućeno. [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 16:37, 24. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]], naravno, jesam! Vidim da ti je blokiran pristup WP-imenskom prostoru, budem vidio s drugim administratorima da ti se otključaju neke stranice. Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:41, 24. svibnja 2025. (CEST) == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29. svibnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Šopi == Gdje mogu kandidirat člananak za dobar? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 20:24, 4. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]], za sad još ne postoji dobar članak na hr.wiki. Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:43, 6. lipnja 2025. (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16. srpnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 14:44, 19. studenoga 2025. (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == A-U == Si nekoć pripremao članak o [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]? U sjećanju mi je ostalo da si namjeravao ispraviti status Austro-Ugarske (nije država već unija dviju državi) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:21, 18. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], nešto sam započeo, da... :( [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:08, 15. travnja 2026. (CEST) ==Ćud== Oprosti mi ako sam te uvrijedila sinoć. :) Nastavljamo suradnju? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 13:11, 14. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]], nisi ne brini! :-) [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:07, 15. travnja 2026. (CEST) a5dvnqen0pjoosstbseu4zc9x1089zb 7430627 7430621 2026-04-15T20:43:39Z Croxyz 205325 /* A-U */ Odgovor 7430627 wikitext text/x-wiki {{Budite ljubazni}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Pismohrane''' |align="center"| | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 7|<span style="color:white">'''7'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2021. –<br/>2025.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 6|<span style="color:white">'''6'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2020. –<br/>2021.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 5|<span style="color:white">'''5'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2020. –<br/>2020.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 4|<span style="color:white">'''4'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2019. –<br/>2020.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 3|<span style="color:white">'''3'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2018. –<br/>2019.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 2|<span style="color:white">'''2'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2017. –<br/>2018.</div>]] | style="background-color:#003cd4;" | [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky/Arhiv 1|<span style="color:white">'''1'''</span> <br> <div style="font: 8pt Arial; color:white">2016. –<br/>2017.</div>]] |} == [[Razgovor:1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva/Pismohrana 1]] == Slučajno si premjestio [[Razgovor o nacrtu:Tisućita godišnjica Hrvatskog Kraljevstva]] na [[Razgovor:1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva/Pismohrana 1]]. Uostalom, na toj SZR nacrta stalno dodajem nove linkove za članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:27, 4. ožujka 2025. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: Namjerno sam arhivirao razgovor o nacrtu, jer je zadnje uređivanje bilo početkom siječnja. Nacrti koji se ne uređuju po pravilu se brišu, tako da je bolje arhivirati nego brisati (i tako sačuvati kvalitetne sadržaje). [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] :Slobodno si prebaci ono što ti treba na [[Razgovor:1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva|aktualnu stranicu za razgovor]]. Nitko ti ne brani da si korisne poveznice i sl. vratiš iz arhive. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Budi mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:19, 5. ožujka 2025. (CET) == Ako kojim slučajem znaš == Bismo li nekako mogli napraviti datoteku za zastavu i grb Zemalja krune Zvonimirove [https://www.facebook.com/share/19Ueen7U5S/?mibextid=wwXIfr s desne slike]? Čini mi se da je to jedina hrvatska povijesna zastava koju nemamo kao datoteku. Ako se od [[:File:Coat of arms of Kingdom of Croatia from 1495 (Innsbruck).png|ove datoteke]] mogla napraviti [[:File:Coat of arms of Croatia 1495.svg|ova]], onda se može i ova Zemalja krune Zvonimirove, samo ne znam kako. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 12:00, 21. travnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], naravno! Sve se može, ali prvo moramo naći nekog suradnika koji se bavi vektorizacijom zastava i grbova. Hmm... Ne znam koga bih ti mogao preporučiti. Postoji li možda ista zastava u .png-formatu (da nije fotografija)? Možda je najbolje ako pogledaš tko se na commonsu bavi vektorizacijom odn. tko zna nacrtati zastavu? [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Siguran sam da imaju neku vrstu ''kafića'', pa možda najbolje tamo pitati gdje i kome se možeš obratiti. To je nažalost sve što ti mogu reći. [[Datoteka:Face-sad.svg|20px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:35, 23. travnja 2025. (CEST) :{{s|Croatia 925}}, [[:Datoteka:Coat of arms of Croatia 1495.svg|ovu je datoteku]] napravio suradnik Goran tek-en, možda ti on može odgovoriti na pitanje? [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:38, 23. travnja 2025. (CEST) == Istaknuti i dobri članci == Bog, Kory! Bi li pokrenuo [[WP:ZK]] o istaknutim i dobrim člancima (ono što smo Šaholjubac, ti i ja raspravljali) <u>''kad budeš imao vremena i volje''</u>? Ako smo se dobro sporazumjeli, u principu bismo htjeli [[WP:Izabrani članci]] preimenovati u [[WP:Istaknuti članci]] (usvojiti da to budu najbolji članci koje naša Wikipedija može ponuditi, a dosad izabrane ukloniti iz te kategorije jer nije naša krivica što su se koristili kao tjedni članci i što se sve i svašta izabiralo) te usvojiti novu kategoriju [[WP:Dobri članci]] (članci koji su »dobro napisani, sadrže činjenično točne i provjerljive informacije, širokoga su opsega, neutralni su u pogledu, stabilni i ilustrirani, gdje je to moguće, relevantnim slikama s odgovarajućim licencama za autorska prava«…); i ako si još nešto planirao (?). Tako je nekako i na enwiki (čini mi se da je to kod njih dobro organizirano; [[:en:WP:FA]], [[:en:WP:GA]]) pa se možemo voditi po tom (osim ako si planirao drugačije). Možda sve to bude inspiracija suradnicima da poboljšaju ili pišu nove članke u skladu s kriterijima koje usvojimo za obje kategorije (ako usvojimo i ako je zajednica {{za}} jer nas trojica ne možemo sami odlučiti o tom). Ako ikako mogu, voljan sam ti pomoći da se sve to brže odradi. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 14:41, 24. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]], ejjjjj, kasno odgovaram, oprostiii! :Naravno da mogu, svakako. Budem najvjerojatnije ovog vikenda! Možeš i ti, naravno ako imaš vremena i ako želiš. :Mislim da je najpametnije ako za sad iznesemo sve prijedloge, a suradnici će odlučiti kako dalje. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] :Po meni je najbolje ako preimenujemo [[WP:IČ]] i dodatno usvojimo [[WP:DČ]]. Također postoji opcija da je IČ u potpunosti arhivira/ukine, ali to je samo plan B ako zajednica smatra da nemamo kapacitete za IČ i DČ. Na kraju svih krajeva, istaknuti i dobri članci se ne biraju svaki dan/tjedan (nisu [[WP:ČT]]), već isključivo kada postoji prijedlog. :-) :Budi mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:24, 27. svibnja 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]: Možeš radije ti. Ti to već dugo imaš u planu i duže si u tome nego ja, znat ćeš bolje. — [[User:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;">'''Croatia 925'''</span>]] [[User talk:Croatia 925|<span style="font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;">'''<small>(razgovor)</small>'''</span>]] 17:43, 1. lipnja 2025. (CEST) :::Budem, bez brige. Nisam stigao ovog vikenda zbog [[WP:JČ]]-a. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:49, 1. lipnja 2025. (CEST) == vpis == Ako možeš upisati članak [[Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe]] u [[Wikipedija:Wikiprojekt Hrvatska#Članci]] (Novi članci) jer meni je to onemogućeno. [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 16:37, 24. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]], naravno, jesam! Vidim da ti je blokiran pristup WP-imenskom prostoru, budem vidio s drugim administratorima da ti se otključaju neke stranice. Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:41, 24. svibnja 2025. (CEST) == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29. svibnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Šopi == Gdje mogu kandidirat člananak za dobar? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 20:24, 4. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]], za sad još ne postoji dobar članak na hr.wiki. Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:43, 6. lipnja 2025. (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16. srpnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 14:44, 19. studenoga 2025. (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == A-U == Si nekoć pripremao članak o [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]? U sjećanju mi je ostalo da si namjeravao ispraviti status Austro-Ugarske (nije država već unija dviju državi) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:21, 18. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], nešto sam započeo, da... :( [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:08, 15. travnja 2026. (CEST) ::Baš mi je palo napamet neki dan da treba vidjeti što raditi sa zastavom Austro-Ugarske u člancima o ratovima, bitkama itd. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:43, 15. travnja 2026. (CEST) ==Ćud== Oprosti mi ako sam te uvrijedila sinoć. :) Nastavljamo suradnju? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 13:11, 14. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]], nisi ne brini! :-) [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:07, 15. travnja 2026. (CEST) 90n1tdyxg7rwr1jrju9ufw36366m1bv 3 781122 7430512 7149715 2026-04-15T14:13:33Z CyberMB vol2 172176 7430512 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva 2024....''' == Re: FK Kolubara Lazarevac == Ne, možete nastaviti s Kolubarom. Posvećujem se FK Srem. Jedno pitanje: trebam li napraviti stranicu kao "FK Srem Sremska Mitrovica" ili "FK Srem Srijemska Mitrovica"? --[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:11, 3. siječnja 2024. (CET) :Dovršavam stranice Druge savezne lige SFRJ, pa sam napravio i stranice nedostajućih momčadi. Vidio sam stranice Prve savezne lige: jako su loše napravljene (ovdje ti treba izvorni govornik da ih popravi). Kreirao sam stranice jugoslavenskog, hrvatskog, slovenskog i bosanskog kupa i prvenstva u talijanskoj Wikipediji.--[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:46, 3. siječnja 2024. (CET) == [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb i Dubrovnik 2024.]] == Ne znam je li znaš da imamo članak o [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb i Dubrovnik 2024.|trenutačnom EP iz vaterpola]]. Fraxinus je nedavno stvorio i [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Split 2022.]], no taj članak je mrva. Slobodno radi nam tim člancima (dopuni ih, ažuriraj, dodaj tablice, rezultate i sl.). Ja ne znam vaterpolsku terminologiju tako da je bolje da ne radim na njima. "Pool Sava" s en.wiki ti je Mladost (tamo gdje igra [[Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb]]) u Zagrebu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:42, 6. siječnja 2024. (CET) == Naletih na izvore == Patrolirajući sam naletio na službene tablice za sve sezone [[2. ŽNL Osječko-baranjska]] NS Đakovo i [[3. ŽNL Osječko-baranjska]] NS Đakovo od 2005./06. do 2021./22. Pogledao sam neke članke poput [[5. rang HNL-a 2005./06.]] i vidim da ondje nedostaje tablica. Ako želiš, slobodno dodaj te tablice. One se nalaze na sljedeća dva linka: [https://web.archive.org/web/20220309021252/https://www.ns-djakovo.hr/natjecanja/arhiva/A_2ZNL_Seniori_Tablica_2005_06_nadalje.pdf][https://web.archive.org/web/20220120114837/https://www.ns-djakovo.hr/natjecanja/arhiva/A_3ZNL_Seniori_Tablica_2005_06_nadalje.pdf]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:47, 21. ožujka 2024. (CET) :Našao sam i sljedeće nedostajuće tablice s arhivirane web-stranice [[NK Maksimir]]. Na njihovoj web-stranici nalaze se sve tablice od osnutka kluba do nastanka web-stranice. Prošao sam kroz sve sezone koje nam nedostaju te ih popisao. Slobodno napiši/dopuni članke o njima. :{| class="wikitable" style="text-align:left" |Ime sezone |Novi zasebni članak |Uklopiti u |Izvor |- |III. razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1926./27. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1926./27.]] |[https://web.archive.org/web/20160403061303/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1926-27_treci_razred.htm] |- |III. A razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1927./28. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1927./28.]] |[https://web.archive.org/web/20160403121347/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1927-28_treci_A_razred.htm] |- |III. razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1928./29. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1928./29.]] |[https://web.archive.org/web/20160422045719/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1928-29_treci_razred.htm] |- |III. razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30.]] |[https://web.archive.org/web/20160304133841/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1929-30_treci_razred.htm] |- |III. razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] |[https://web.archive.org/web/20160403061518/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1930-31_treci_razred.htm] |- |III. razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.]] |[https://web.archive.org/web/20160304134226/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm] |- |III. razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.]] |[https://web.archive.org/web/20160422035830/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1932-33_treci_razred.htm] |- |III. razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1933./34. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1933./34.]] |[https://web.archive.org/web/20160422042952/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1933-34_treci_razred.htm] |- |III. razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1934./35. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1934./35.]] |[https://web.archive.org/web/20160422043320/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1934-35_treci_razred.htm] |- |III. razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1935./36. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1935./36.]] |[https://web.archive.org/web/20160403121206/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1935-36_treci_razred.htm] |- |II. razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1936./37. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1936./37.]] |[https://web.archive.org/web/20160403033046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1936-37_drugi_razred.htm] |- |II. razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1937./38. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1937./38.]] |[https://web.archive.org/web/20160403060638/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1937-38_drugi_razred.htm] |- |II. razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1938./39. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1938./39.]] |[https://web.archive.org/web/20160403121333/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1938-39_drugi_razred.htm] |- |I. B razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1939./40. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1939./40.]] |[https://web.archive.org/web/20160403112053/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1939-40_prvi_b_razred.htm] |- |II. razred Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1940./41. |– |[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1940./41.]] |[https://web.archive.org/web/20160422052933/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1940-41_drugi_razred.htm] |- |II. razred nogometnog Prvenstva Zagreba 1951. |[[II. razred nogometnog Prvenstva Zagreba 1951.]] |– |[https://web.archive.org/web/20160403060612/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1951_drugi_razred_prvenstva_zagreba.htm] |- |} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:06, 24. lipnja 2024. (CEST) :Usput, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/NK_Maksimir_Zagreb&limit=500 ima jako puno članaka koji vode na NK Maksimir Zagreb]. Ako neki od njih sadrži nepotpunu rezultatsku križaljku (nisam gledao), nešto što sam često vidio u niželigaškim člancima, lako je nadopuniš rezultatima s te arhivirane web-stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:31, 25. lipnja 2024. (CEST) ::Pomažem novaku u nadopunjavanju tablice u [[NK Slavonija Budrovci]]. Vidim da u [[6._rang_HNL-a_2011./12.#NS Đakovo]] nedostaje tablica. Imaš ju u prvom linku u ovom razgovoru tako da je slobodno dodaj (ja se moram fokusirati na druge stvari). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:57, 9. srpnja 2024. (CEST) :::P.S. od tvojih nedavnih članaka drugi suradnici su ti ažurirali [[ŽNL Šibensko-kninska 2023./24.]] u potpunosti, a [[1. NL 2023./24.]] djelomično. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:02, 9. srpnja 2024. (CEST) :::: {{s|Croxyz}}, pa neka su, tome i služe drugi suradnici. Samo ovu [[ŽNL Šibensko-kninska 2023./24.]] nisam htio do kraja lipnja stavljati ljestvicu i rezultate, jer nije sve odigrano, a uvijek se u ovoj ligi nešto naknadno registrira ili odigra....tako je već godinama. :::: znam da imam dosta nedovršenog, ali ne mogu dve ''"pokriti"'' što me zanima :::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:13, 9. srpnja 2024. (CEST) == Klupski kup HR u odbojci na pijesku == Pozz. Naletio na radove u tijeku, pa reko da podijelim info ako slučajno neznaš - prvi kup je održan 1996. u Splitu (muški sigurno, ženski vjerojatno). Donju granicu nekad bude je*eno teško nać; nakon toga je malo lakše. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 10:01, 27. srpnja 2024. (CEST) == Greška? == Mislim da se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDNL_%C5%A0ibensko-kninska_2003./04.&diff=next&oldid=7002837 ovdje] pojavila greška. Ispada da je SOŠK Skradin odigrao 29 utakmica (12 pobjeda + 5 remija + 12 poraza = 29 utakmica). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:08, 10. kolovoza 2024. (CEST) : {{S|Croxyz}}, evo sad sam pogledao obje monografije * Davor Gaurina: ''"N.K. DOŠK : 1919.-2019. Drniš : 100 godina voljenog kluba"'', Drniš, 2019., {{ISBN|978-953-48497-0-5}}, str. 412-413 * Milorad Dujmović Micko, Ante Livaja: ''"Nogometni klub Dinara Knin 1913-2013"'', Knin, 2013., {{ISBN|978-953-99970-7-4}}, str. 146-150 : i u obje isto stoji za ''SOŠK'' - izgleda tiskarska greška koju su obje preuzele..... : imam pretplatu na ''"Slobodnu Dalmaciju"'', pa ću probati na njihov arhiv pa potražiti ako ima objavljena ljestvica : pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:35, 10. kolovoza 2024. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, nije mi palo napamet bodove provjeriti. SOŠK ima 22 boda što je nemoguće ostvariti s 5 remija (22 – 5 = 17, a 17 nije dijeljivo s 3, tj. brojem bodova koja donosi pobjeda). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:58, 10. kolovoza 2024. (CEST) :::Mihovil Šibenik bi trebao imati 12 bodova (3 pobjede i 3 remija = 3 * 3 + 3), a ne 11. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:59, 10. kolovoza 2024. (CEST) :::: {{S|Croxyz}}, Trebalo bi, ali u obje monografije stoji tako (možda imao minu bod ili tako nešto...očito moirtam gledati po ''"Slobodnoj Dalmaciji"'' :::: Kažem ti, [[ŽNL Šibensko-kninska]] (a i lige koje su joj prethodile) su najgore za naći nešto pouzdano :::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:12, 10. kolovoza 2024. (CEST) :::::Imamo još problema. Tablica za Istok u članku [[2. HNL 1996./97.]] ima 683 postignuta pogodaka i 681 primljeni (treba biti isti broj). Na RSSSF-u koji koristimo kao izvor također piše da je vinkovačka Lokomotiva s 36 bodova bila ispod Slobodnice (34 bod.) i Slavije Pleternice (31 bod.). Naša tablica za Jug ima 899 postignutih pogodaka i 891 primljeni pogodak (slična greška kao kod tablice za Istok). Na RSSSF-u je tablica nepotpuna, a naš članak citira RSSSF i jednu knjigu o NK Podravina Ludbreg (čisto sumnjam da je u toj knjizi navedena tablica za Jug). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:10, 23. kolovoza 2024. (CEST) == Neslaganje izvora == Ame71 je danas napisao članak [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]] Članak je sadržavao rezultate samo nekoliko utakmica, pa sam mu predložio da potraži jesu li na internetu dostupne PDF izdanja klupskih monografija klubova koja su sudjelovala u kvalifikacijama. Naveo sam mu primjere za Mladost Lištica (Široki Brijeg) i Vrbas ([https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/fkvrbas-1969-2007-2i izišla u lipnju], sadrži tablice za neke sezone koje nam nedostaju). Monografija Širokog Brijega sadržavala je rezultate utakmici s Bosnom, a Vrbasova je potvrdila rezultate koje je Ame71 naveo u Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973. Neovisno o konfliktu izvora o kojim ću ti kasnije pričati, planirao sam ti pisati da provjeriš je li se u tvojim knjigama (ako ih još uvijek posjeduješ) navode rezultati GOŠK, Neretve i drugih klubova, ako imaš kakve podatke o njima. Sasvim mi je jasno da je Ame71 imao poteškoće pri prikupljanju podataka jer su podaci o kvalifikacijskim utakmicama manje bitniji od podatka o sezonama, stoga će rijeđe biti navođeni. Budući da mu hrvatski nije materinski jezik, odlučio sam mu sročiti podatke iz monografije Širokog Brijega u obliku jedne tablice koja također sadrži podatke iz drugih naših članaka. Tablica se trenutno nalazi [[Suradnik:Croxyz/Tiskara|ovdje]]. Zasada sam došao do sezone [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.|1973./74.]] Prema našem članku Mladost je te sezone završila na 20. mjestu, imala 4 pob., 15 ner. i 19 por., dok na 34. str. monografije piše da je Mladost završila na 19. mjestu s 5 pob., 14 ner. i 18. por. (5 + 14 + 18 = '''37!'''). Nema šanse da je zadnje kolo izostavljeno jer bi inače klub trebao imati minimalno 5 pobjedi. Ovo nije jedini konflikt izvora na koji sam naišao. Monografija je sadržavala podatke o nekim nasumičnim rezultatima, uglavnom utakmicama s Leotarom i Veležem, koje sam mislio dodati u naše članke, no za te sezone su više puta izneseni kontradiktorni podaci. Nisam bilježio o kojim sezonama je riječ, no sjećam se da je monografija tvrdila da je Leotar oba puta bio prvak, a naši članci tvrde da je bio 2.??? i 9. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:25, 3. rujna 2024. (CEST) :[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=520 Izgleda da ima nesuglasica i oko drugih sezona] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:56, 3. rujna 2024. (CEST) ::{{s|Croxyz}}, ma za sve te lige je jako teško naći "točne" tablice, pogotovo ako je više izvora. Ovdje ću provjeriti još iz monografije ''"GOŠK-Juga"'' (1979.), ali tko zna je li i ona točna. ::postoji li način da ako radimo tablicu (oblika wikitable ili slično), gdje može ukoliko su podaci brojevi, sumirati po stupcima (kao SUM / Autosum u Excelu i sličnim programima), jer malo tko od nas baš gleda svaki broj i provjerava tako, ali takva funkcija bi bila dobrodošla, pa ako se tablica u svemu ne poklapa, da se traži ispravka, ili da u napomeni možemo napisati da ima grešaka.....jer u principu radimo prepisivanje). <br> ::također bi bila dobra funkcija i za prosjeke ili slično, s tim da se ne mora vidjeti u "normalnom" pregledu, nego može ostati "skrivena", a vidi se kad idemo na uređivanje ::S tim da ja tablice pišem "iz koda", preko ''visual editora'' jedino radim rezultatske križaljke ili one za pregled plasmana klubova u ligama kao u [[Prva liga Srbije (nogomet)]]. ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:29, 3. rujna 2024. (CEST) ::: {{s|Croxyz}}, , oprosti, je li sad možda riječ o [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]]? ::: tu imam monografije za ''Rudar Ljubija-Prijedor'' i ''OFK Prijedor'' (možda još koju koja bi to imala - recimo za ''Radnik Bijeljinu'' - ali ta je na ćirilici) ::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> Je, [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] je u pitanju. Za ove druge ranije sezone ću kasnije provjeriti. Mislim da tablice nemaju funkciju sumiranja. Jedno rješenje bi bilo da praviš tablice u obliku ispod. Dinamu sam dao 250 pobjeda (umjesto 25) i 670 postignutih golova umjesto (67). Ako otvoriš kȏd ove rasprave (''Uredi kȏd'') i stisneš ''Prikaži kako će izgledati'' dobit ćeš ispod tablice zeleni tekst koji glasi:<br> Mogući problem: 363 total wins != 138 total losses<br> Mogući problem: 1082 total for != 479 total against <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[http://hnl.hr/statistika/ljestvica/ SuperSport HNL] <!--Update team positions here--> |team_order= DIN, RIJ, HAJ, OSI, LOK, VAR, GOR, IST, SLA, RUD <!--Head-to-head--> <!--Update team qualifications here (defined below)--> |result1=CLPO |result2=EL2Q |result3=ECL2Q |result4=ECL2Q |result10=REL <!--Update team results here and then (if needed positions above). Don't forget to update the date (update parameter)--> |update=complete |win_DIN=250|draw_DIN=7 |loss_DIN=4 |gf_DIN=670|ga_DIN=30<!-- Dinamo Zagreb --> |win_GOR=11|draw_GOR=8 |loss_GOR=17|gf_GOR=35|ga_GOR=50<!-- Gorica --> |win_HAJ=21|draw_HAJ=5 |loss_HAJ=10|gf_HAJ=54|ga_HAJ=26<!-- Hajduk Split --> |win_IST=10|draw_IST=11|loss_IST=15|gf_IST=36|ga_IST=54<!-- Istra 1961 --> |win_LOK=12|draw_LOK=15|loss_LOK=9 |gf_LOK=52|ga_LOK=45<!-- Lokomotiva --> |win_OSI=16|draw_OSI=9 |loss_OSI=11|gf_OSI=62|ga_OSI=43<!-- Osijek --> |win_RIJ=23|draw_RIJ=5 |loss_RIJ=8 |gf_RIJ=69|ga_RIJ=30<!-- Rijeka --> |win_RUD=1 |draw_RUD=6 |loss_RUD=29|gf_RUD=22|ga_RUD=85<!-- Rudeš --> |win_SLA=9 |draw_SLA=6 |loss_SLA=21|gf_SLA=43|ga_SLA=69<!-- Slaven Belupo --> |win_VAR=10|draw_VAR=12|loss_VAR=14|gf_VAR=39|ga_VAR=47<!-- Varaždin --> <!--Team definitions (wikilinks in table)--> |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_GOR=[[HNK Gorica|Gorica]] |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |name_RUD=[[NK Rudeš|Rudeš]] |name_SLA=[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] |name_VAR=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] <!--Status--> |status_DIN=P |status_RUD=R <!--Qualification definitions--> |res_col_header=QR |col_CLPO=green1 |text_CLPO={{nowrap|[[UEFA Liga prvaka 2024./25.|Doigravanje UEFA Lige prvaka 2024./25.]]}} |col_EL2Q=blue1 |text_EL2Q=[[UEFA Europska liga 2024./25.|2. kvalifikacijsko kolo UEFA Europske lige 2024./25.]] |col_ECL2Q=yellow1 |text_ECL2Q={{nowrap|[[UEFA Konferencijska liga 2024./25.|2. kvalifikacijsko kolo UEFA Konferencijske lige 2024./25.]]}} |col_REL=red1 |text_REL=[[1. NL 2024./25.]] }}</onlyinclude>– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:05, 3. rujna 2024. (CEST) ::Čitam sad ponovno klupsku monografiju. Za [[III. zonska nogometna liga BiH 1959./60.]] na 21. str. piše "Vrlo brzo Mladost je zaigrala u Hercegovačkoj trećoj zonskoj ligi, u sezoni 1959/60. Uz Mladost, tu su još igrali Leotar iz Trebinja, Neretvanac iz Opuzena, Dubrovnik, Metalac iz Konjica, Lokomotiva iz Mostara, Neretva iz Metkovića, Iskra iz Stoca i Hercegovac iz Bileće. Leotar je tada bio pobjednik natjecanja i oba puta pobijedio je Mladost, 3:0 u Trebinju i 2:1 na Pecari". Kod nas je Borac Čapljina prvak te liga ima 12 klubova umjesto 9 kao u monografiji. Monografija ne navodi Borac Čapljinu (što je neobično jer je prema nama bila prvak), GOŠK Dubrovnik (moguće je da je autor monografije mislio da su GOŠK Dubrovnik i Dubrovnik isti klub) i Velež Nevesinje. ::P.S. mislim da imaš grešku u rezultatskoj križaljci. Naveden je rezultat za utakmicu Borac – Velež, no nedostaje rezultat za Borac – Neretva. Mislim da si greškom rezultat utakmice Borac – Neretva naveo kao rezultat utakmice Borac – Velež. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:05, 3. rujna 2024. (CEST) :::22. str. tvrdi da je Leotar bio prvak [[Hercegovačka nogometna zona 1962./63.|Hercegovačke nogometne zone 1962./63.]] ("Opet je Leotar bio najjači u tom društvu."), no naš članak tvrdi da je bio čak deveti! Šteta što autor nigdje ne navodi izvore za svoje tvrdnje. Jedino što sam uočio da navodi u monografiji je Leotarova monografija. Ne bi me čudilo da je izvor tih nesuglasica u izvorima upravo Leotarova monografija jer se Leotaru (netočno) pripisuju titule. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 3. rujna 2024. (CEST) : {{s|Croxyz}}, ovo sa Hercegovačkom zonom ću naknadno provjeriti, vjerojatno sam krivo unio rezultat (monografije ''GOŠK-Juga'' i ''Neretve'') (čak bi se dalo iskopati sa arhive ''"Slobodne Dalmacije"'' jer sam i tamo viđao izvještaje te lige dok su tamo igrali klubovi sa prostora današnje Dubrovačko-neretvanske županije) : sad sam pokušavao s nekoliko ljestvica nogometnih liga (i različitih predložaka - wikitable, prettytable, sporttable...) - doslovno ''"copy-paste"'' (iz stranice, ne moram ući ni u vizualno ni kodno uređivanje) u program ''WPS Spreadsheet'' (sličan Excelu, iz paketa ''WPS Office'' - taj se može "besplatno" koristiti) - prepoznalo mi je po poljima, pobrisao sam napomene sa desne strane tablice (tipa gdje je tko u idućoj sezoni, ili ako ima spojenih ćelija) : sumirao sam po stupcima i daje mi normalno sumu, čak podatke nisam trebao pretvarati u brojeve (što ima u ''cell properties'' ili tako nešto u programu) : vjerojatno tako mogu i prosjeke ili još drugo što inače radimo u takvim programima : iskreno, dosad to nisam ni pokušavao : u slučajevima kad nam se brojevi u sumi tako ne podudaraju - da i nju stavimo u dno ljestvice i damo napomenu...jer je zbilja teško očekivati 100% točne podatke za ove stare ljestvice i lige, a toga ima masa : samo se treba toga i sjetiti : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:38, 3. rujna 2024. (CEST) == Jedna napomena == Izgleda da je 3. ŽNL Osječko-baranjska NS Đakovo imala u sezonama 2006./07. i 2007./08. imala lige za prvaka i "prestiž" (sudeći po člancima o klubovima) tako da se ne čudiš, ako planiraš raditi članke za te sezone jer [https://web.archive.org/web/20220120114837/https://www.ns-djakovo.hr/natjecanja/arhiva/A_3ZNL_Seniori_Tablica_2005_06_nadalje.pdf dokument] ne navodi sve tablice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:20, 7. rujna 2024. (CEST) == Stvaram članke == Podsjećam te na moje druge poruke ovdje. U [[7. rang HNL-a 2008./09.]] imamo tablice za nepostojeće članke o Virovitičko-podravskoj i Varaždinskoj županiji. Za Virovitičko-podravsku ne znam je li postoje samo Zapad i Istok ili možda još liga. Također ne znam je li od tog treba napisati 1, 2 ili 3 (o ligi općenito za tu sezonu, Zapad i Istok) članka. Ne znam kako nasloviti članak za Varaždinsku županiju. Iz [[3. ŽNL Varaždinska]] čini se da postoji samo 2. liga NS Ludbreg (no je li oduvijek bilo tako?). Budući da te članke ne mogu ''oponašati'' na temelju tvojih drugih članaka, mislim da bi bilo najbolje da ih ti napišeš. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:45, 9. rujna 2024. (CEST) :Isti problem je i s [[7. rang HNL-a 2009./10.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:01, 9. rujna 2024. (CEST) ::Od te sezone također treba napraviti članke o Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Preumoran i prepospan sam tako da je to to od mene večeras. Popravio sam tablice u 5 NS Đakovo i stvorio 4 nova članka na temelju postojećih tablica. Iskreno ne znam koliko dugo ću se baviti s ovim tablicama. Nekako mi je cilj popraviti sve postojeće tablice o člancima iz 3. ŽNL NS Đakovo, a možda i 2. ŽNL NS Đakovo, a pisanje novih članaka sporedno makar bi volio napisati članke o svim sezonama koje nisu na HNS-ovom Semaforu (one koje će biti manje dostupne prosječnom korisniku interneta). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:12, 9. rujna 2024. (CEST) : {{s|Croxyz}}, ove članke o sezonama teško da ćemo ikad kompletirati, jednostavno previše posla, i previše kontradiktornih izvora, čak i na Semaforu HNS-a. : imaš recimo, i na HNS Semaforu, da za imena klubova prikazuju "sadašnja" imena, a ne pod kojim imenom su tada nastupali klubovi, tipa [https://semafor.hns.family/natjecanja/688/druga-znl/ 2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2007./08.] - stavljen ''[[ONK Šandrovac]]'', umjesto ''Metalprodukt'', kako su se tada zvali - na wikipediji [https://hr.wikipedia.org/wiki/6._rang_HNL-a_2008./09.#2._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska 6. rang HNL-a 2008./09.] : ili recimo [https://semafor.hns.family/natjecanja/2161/prva-hnlz-1213/ 1. HNL žene 2012./13.] - (wikipedija [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2012./13.]]) - stavljen ''[[ŽNK Hajduk|Hajduk]]'' - umjesto ''"Marjan"'' (kako su se zvali do 2021.) : o futsal natjecanjima nisam ni probao, jer klubovi doslovno svake sezone mijenju imena, pa što god napišem, bit će greška : čak sam slično primijetio i na odbojkaškim natjecanjima koja radim (različiti nazivi u glasnicima liga i u stranici za natjecanja na [https://natjecanja.hos-cvf.eu/index.php?rubrika=arhiva natjecanja.hos-cvf.eu] : što se tiče županijskog nogometa u Varaždinskoj županiji (druga polovina 2000.-ih, početak 2010.-ih), koliko mi je poznato obično je igrano : * ''[[1. ŽNL Varaždinska]]'', kao županijska liga : * ''[[2. ŽNL Varaždinska]]'' - kao drugi stupanj, netočan naziv - paralelno igrane ''2. ŽNL Varaždin'' (skupine ''Istok'' i ''Zapad'') i ''1. liga NS Ludbreg'' - ako ideš raditi zasebno članke (van onoga što je rađeno po rangovima natjecanja), možda bolje zasebno za ''2. ŽNL Varaždin'' (staviti obje skupine ili zasebno), te za ''1. liga NS Ludbreg'' : * ''[[3. ŽNL Varaždinska]]'' - tada nije postojala, kao treći stupanj na području županije igrana ''2. liga NS Ludbreg'' (sa stvarno klubovima s ludbreškog područja) : ja sam mislio nedostajuće tablice o ligama NS Đakovo (koje imamo iz ovih dokumenata) stavljati u članke po rangovima natjecanja (5.-8. rang, ovisno o sezoni), ali onako ''malo-pomalo'' : što se tiče županijskih liga Virovitičko-podravske županije - od 2008./09. prođi po [https://www.znsvpz.hr/bilteni.asp?ID=2 ''Biltenima''] - ali mislim da sam manje-više sve tablice otamo stavio na wikipediju (ali izgleda da je "nestalo" ono što je bilo za 3. ŽNL), za ranije probaj na [https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&H=&E=E9999&V=EGN&lok=&zbi=&item=N00130&nivo=&upit=V arhivi od ''Virovitičkog lista''] : kažem ti, ovo nećemo nikad završiti, a i kad pišemo članke, uvijek će biti grešaka : pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:43, 9. rujna 2024. (CEST) :: {{s|Croxyz}}, također, meni je praksa (a i mislim da je ispravnije), da ako imamo članak o sezoni (sažet ili malo dulji, tipa [[2. ŽNL Virovitičko-podravska 2012./13.]], da se tablica kopira (sa poveznicom <nowiki> {{glavni|2. ŽNL Virovitičko-podravska 2012./13.}} </nowiki> u odgovarajući članak za rang natjecanja - [[5. rang HNL-a 2012./13.]] :: ja sam inače i više radio ove članke po rangovima i tu stavljao tablice (sa izvorima), mjesto da radim članke, her je zbilaj toga previše, a članke za pojedine lige (primjerice iz kategorije [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:1._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska 1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska], sam članke po sezonama radio i nekoliko godina ankon što sam stavljao po rangovima natjecanja , jednostavno lakše tako :: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:48, 9. rujna 2024. (CEST) :::Ako ćeš raditi na ovim člancima o 3. ŽNL NS Đakovo znaj da one tablice također koriste moderna imena. Jedinstvo je prije bilo Labrador (dosta čudno ime), a Vinogradar Mladost. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:39, 9. rujna 2024. (CEST) ::: {{s|Croxyz}}, znam za ovo s ''[[NK Jedinstvo Forkuševci|Jedinstvo / Labrador Forkuševci]]'' - [https://www.viskovci.hr/sportski-klubovi/ viskovci.hr/sportski-klubovi] - očito kad su ''"izbacivali ljestvicu"'' su to radili iz COMET sustava, koji je ''"pokupio"'' novo ime kluba. ::: možda bi trebali kontaktirati ove koji rade ne COMET-u ili HNS Semaforu za ovo sa nazivima klubova, da ako ne mogu ''"ubaciti"'' na pojedinoj sezoni klub po tadašnjem nazivu, bar da u stranici kluba ubace prijašnje nazive pod koji m su bili registrirani pri HNS-u i drugim odgovarajućim savezima (bar otkad se vodi COMET) ::: ovako dosta zbunjujuće ispada ::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:04, 9. rujna 2024. (CEST) == Lista pitanja == Držat ću ovdje listu pitanja (to do list) čisto da ih ne zaboravimo/ne možemo kasnije naći. * 1. U članku [[ŽNL Šibensko-kninska 2001./02.]] treba provjeriti je li u knjizi NK Dinara Knin 1913-2013 navedena tablica iz članka (postoji šansa da je tvorac članka greškom copypasteao izvor iz članka o sljedećoj sezoni) * 2. Pod [[#Greška?]] – U dvije knjige stoji da je SOŠK Skradin odigrao 29 utakmica (12 pobjeda + 5 remija + 12 poraza = 29 utakmica) umjesto 20. Potrebno provjeriti u arhivu Slobodne Dalmacije. * 3. Pod [[#Greška?]] – Pogrešne tablice u [[2. HNL 1996./97.]] (možda u nekoj klupskoj monografiji ispravno piše?) * 4. [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]] – članak s vleikom količinom nedostajućeg sadržaja, treba pokušati dopuniti s podacima iz klupskih monografija * 5. Pod [[#Neslaganje izvora]] – U članku [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] stoji da je Mladost Lištica (današnji Široki Brijeg) te sezone završila na 20. mjestu, imala 4 pob., 15 ner. i 19 por., dok na 34. str. monografije piše da je Mladost završila na 19. mjestu s 5 pob., 14 ner. i 18. por. (5 + 14 + 18 = 37!). Nema šanse da je zadnje kolo izostavljeno jer bi inače klub trebao imati minimalno 5 pobjedi. Treba provjeriti kakva je tablica u monografiji "GOŠK-Juga" (1979.), Rudar Ljubija-Prijedor, OFK Prijedor i Radnik Bijeljine. * 6. Pod [[#Neslaganje izvora]] – Po našem članku [[III. zonska nogometna liga BiH 1959./60.]] je Borac Čapljina prvak te ligakoja ima 12 klubova umjesto 9 kao u monografiji Širokog Brijega. Monografija ne navodi Borac Čapljinu (što je neobično jer je prema nama bila prvak), GOŠK Dubrovnik (moguće je da je autor monografije mislio da su GOŠK Dubrovnik i Dubrovnik isti klub) i Velež Nevesinje. Provjeriti monografije GOŠK-Juga i Neretvei arhiv Slobodne Dalmacije. * 7. Pod [[#Neslaganje izvora]] – U članku [[III. zonska nogometna liga BiH 1959./60.]] naveden je rezultat za utakmicu Borac – Velež, no nedostaje rezultat za Borac – Neretva. Mislim da si greškom rezultat utakmice Borac – Neretva naveo kao rezultat utakmice Borac – Velež. Provjeriti monografije GOŠK-Juga i Neretvei arhiv Slobodne Dalmacije. * 8. Pod [[#Neslaganje izvora]] – Ovo mislim da nemaš šta provjeravati na kraju, no svejedno ću navesti jer je čudno: 22. str. klupske monografije Širokog Brijega tvrdi da je Leotar bio prvak [[Hercegovačka nogometna zona 1962./63.|Hercegovačke nogometne zone 1962./63.]] ("Opet je Leotar bio najjači u tom društvu."), no naš članak tvrdi da je bio čak deveti! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:26, 13. rujna 2024. (CEST) : {{s|Croxyz}}, za ovo: : 4. [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]] – :: preuzeto sa wikipedija na talijanskom [https://it.wikipedia.org/wiki/Druga_Liga_1972-1973 Druga Liga 1972-1973] - koju [https://it.wikipedia.org/w/index.php?title=Druga_Liga_1972-1973&action=history uređuje i stvara članke naš suradnik] {{s|Arne71}} : 5. [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] :: iz knjige <small> Dario Hamzić: Omladinski fudbalski klub "Prijedor" : 1919. – 1992., Rijeka, 2012., ISBN 978-953-57279-0-3, str. 163-172 </small> ::: stoji za ''Mladost Lištica'' - 20. mjesto / 38 / 4 / 15 / 19 / 20:56 / 23 ::: ista ljestvica je objavljena u ''Sportskim nosvostima'' za 17. 06. 1974. (vidljivo jer je isječak iz članka - fotografiran ili skeniran) ::: u toj ljestvici ''Jedinstvo Odžak'' i ''OFK Prijedor'' imaju 37 utakmica :: knjiga <small> Dario Hamzić: Fudbalski klub "Rudar" Ljubija : 1928. – 1992., Rijeka, 2014., ISBN 978-953-57279-0-3, str. 108-114 </small> ::: ista ljestvica, i navedene ''Sportske novosti'' kao izvor :: knjiga <small> Rajko Petrović, Sonja Petrović: Fudbalski klub "Radnik" Bijeljina : (1919-2003) , Bijeljina, 2010., str. 204-209 </small> ::: ''Mladost Lištica'' - 19. mjesto / 37 / 5 / 14 / 19 / 20:55 / 24 ::: u ljestvici sa 37 utakmica navedeni: ''Sloboda Bosanski Novi'', ''Radnik Bijeljina'', ''Prijedor'', ''Mladost Lištica'', ''Troglav Livno'' :: knjiga <small> Milan Ždrale: FK "Jedinstvo"-Brčko (1919 - 1989), Brčko, 1989., str. 74-75 </small> ::: iz ljestvice izostavljen ''OFK Prijedor'' - prikazano 19 klubova ::: po toj ''Mladost Lištica'' - 18. mjesto / 38 / 5 / 14 / 19 / 21:62 / 24 ::: sa 37 utakmica: ''Sloga Bosanski Novi'' : 6. [[III. zonska nogometna liga BiH 1959./60.]] :: u sezoni[[III. zonska nogometna liga BiH 1959./60.|1959./60.]] ima 12 klubova, ali u sezoni [[III. zonska nogometna liga BiH 1958./59.|1958./59.]] je 9 klubova - provjereno po navedenim izvorima : 7. [[III. zonska nogometna liga BiH 1959./60.]] :: Ispravio ''Neretva'' - Borac (0:2), greškom bilo upisano kao ''Velež N.'' domaćin (prema monografiji od ''Neretve)'' : 8. [[Hercegovačka nogometna zona 1962./63.]] :: u <small> "Godišnjak FSJ 1962-63", Beograd, 1963., ISSN: 0351-2894, str. 250 </small> ::: je isti poredak kao u ljestvici i isti broj pobjeda / neodlučenih / poraza po klubovima ::: postoje razlike u postignutim/primljenim golovima ::: U svim izvorima je ''"Leotar"'' na 9. mjestu : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:27, 13. rujna 2024. (CEST) ::4. si krivo shvatio. {{s|Ame71}} je napisao taj članak ([[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]]), no raspolaže s veoma malo informacija (izvore koje obično koristi ne govore mnogo o kvalifikacijama). Ja sam mu malo pomogao sa Širokim Brijegom, tj. Mladošću Lišticom (za njenu monografiju znam jer ste oboje koristili tu javnodostupnu klupsku monografiju za prijašnje članke) i Vrbasom (za njegovu monografiju znam jer oboje koristite onaj exyufudbal gdje je i objavljena, nedavno izašla pa vjerojatno nije znao za nju). Možeš li provjeriti je li se među tvojim izvorima navode kakvi dodatni podatci, primjerice rezultati utakmica? Mislim da bi ''Dubravko Cota: "Plamen" - GOŠK : 1919 - 1979.'', ''Novak Jovanović: Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985'', ''Ivan Jurić: Narona / Neretva : 1919 - 1994'', arhiv Slobodne Dalmacije itd. (ne znam za koje sve klubove imaš izvore) mogle biti od koristi. ::6. Citirat ću ponovno monografiju: ::{{citat|Vrlo brzo Mladost je zaigrala u Hercegovačkoj trećoj zonskoj ligi, u sezoni 1959/60. Uz Mladost, tu su još igrali Leotar iz Trebinja, Neretvanac iz Opuzena, Dubrovnik, Metalac iz Konjica, Lokomotiva iz Mostara, Neretva iz Metkovića, Iskra iz Stoca i Hercegovac iz Bileće. Leotar je tada bio pobjednik natjecanja i oba puta pobijedio je Mladost, 3:0 u Trebinju i 2:1 na Pecari.}} ::Sad sam uočio da su informacije za sezonu [[III. zonska nogometna liga BiH 1958./59.]] vrlo slične ovima. Broj kluboiva (9) i prvak (Leotar) se poklapaju, no popis klubova ne. Knjiga navodi Mladost Lišticu, Neretvanac Opuzen, Hercegovac Bileću umjesto Velež Nevesinje, GOŠK Dubrovnik i Borac Čapljinu. Baš čudno. ::8. Skužio sam da je rečenica "Opet je Leotar bio najjači u tom društvu." greškom umetnuta u opis sezone [[Hercegovačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]] (popis klubova iz knjige za tu sezonu slaže se s popisom klubova iz našeg članka) umjesto u opis sezone [[Hercegovačka nogometna zona 1963./64.|1963./64.]] (što ima smisla jer je kasnije navedeno da je Leotar doživio promociju na kraju sezone 1963./64.) tako da je ta dilema riješena. ::Mislim da ću danas u naše članke dodati dosad nenavedene rezultate iz te klupske monografije jer više ne sumnjam u podatke monografije (osim za sezonu 1959./60.) kao i tablicu iz svoje [[Suradnik:Croxyz/Tiskara|Tiskare]] u članak o klubu (izradio sam je kako bi Ame71 lakše navigirao po toj monografiji). P.S. napisao sam članke o svim sezonama 3. ŽNL Osječko-baranjska NS Đakovo o kojima imamo podatke ([[Predložak:3. ŽNL Osječko-baranjska NS Đakovo sezone|nemamo podatke za samo 8 od 29 sezona]]) tako da ću početi s 2. ŽNL Osječko-baranjska NS Đakovo ili pak s tablicama za Vrbas i Napredak Kruševac koje sam obećao Ame71-u jer će uskoro prijeći na 3. rang SFRJ. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:05, 14. rujna 2024. (CEST) :::Možda nije pouzdana monografija ipak. Na 18. str. piše: {{citat|Od sezone 1952/53. NK Lištica nastupa u Podsaveznoj ligi Hercegovine zajedno s Veležom iz Mostara, Leotarom iz Trebinja, Troglavom iz Livna, Hercegovcem iz Bileće, Borcem iz Čapljine, Lokomotivom iz Mostara, Slogom iz Ljubuškog, Iskrom iz Stoca i Prenjom iz Konjica. Neiskusna momčad Lištice nije u tom vrlo jakom natjecanju imala zapaženijih rezultata. Uglavnom je gubila utakmice, a dva najteža poraza doživjela je od mostarskog Veleža, koji je tada velikim koracima grabio prema Prvoj saveznoj ligi Jugoslavije. U Širokom Brijegu bilo je 10:0, a u Mostaru 13:0 za Velež. U to vrijeme vrlo jaki trebinjski Leotar pobijedio je Lišticu na svojem terenu s uvjerljivih 5:0, a u Lištici samo 1:0.}} Taj popis klubova ne odgovara ni našem [[Podsavezna nogometna liga Mostar 1952.]] (Lištica nije igrala s Leotarom) ni [[Podsavezna nogometna liga Mostar 1952./53.]] (Velež se nije natjecao pa Lištica nije mogla igrati s njim). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 15. rujna 2024. (CEST) ::::Velež je u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952./53.|1952./53. bio prvoligaš]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:24, 15. rujna 2024. (CEST) :: {{s|Croxyz}}, možda se za sezonu 1952./53. misliolo na ''[[FK Velež Nevesinje|"Velež"]]'' iz [[Nevesinje|Nevesinja]]? - ali vidim da i njega nema u ljestvici :: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:07, 15. rujna 2024. (CEST) :::Sumnjam jer izvor više puta spominje Mostar, a i zbog visokih rezultata (10:0, 13:0). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:47, 15. rujna 2024. (CEST) ::::Maločas sam iskopao nove vrijedne izvore za 1950-e. Među njima je i [https://sportske.ba/clanak/godina-1952-velez-apsolutni-sampion-bih/ ovaj] koji potvrđuje da je riječ o [[Podsavezna nogometna liga Mostar 1952.]] Izvor navodi oba rezultata Veleža (13:0, 10:0). Autor monografije nije znao da je liga bila podijeljena u više grupa. Samo mi nije jasno odakle je izvukao utakmice između Leotara i Lištice kada su se ta dva kluba nalazila u odvojenim grupama. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:32, 12. listopada 2024. (CEST) == Nove niželigaške tablice iz istočne Slavonije == Malo pomalo gradim [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (vjerojatno će biti objavljeno pod nekim drugim imenom negdje). Sastoji se od izvora koje mogu naći na internetu i ovdje na Wikipediji. Bilo bi lijepo ako dodaš neke svoje izvore. Naletio sam na [https://www.nk-slavonac.com/povijest-kluba/ povijest kluba] [[NK Slavonac Gradište]]. Sadrži tablice za neke sezone koje nam nedostaju. Nisam provjeravao stanje naših postojećih članaka (fale li tablice, jesu li nepotpune i sl., takvih sezona ima poput [[5. rang HNL-a 2003./04.]], [https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/145-146.pdf tablica koja fali]), već gledam (preko F3) što nam nedostaje na [[Posebno:Što vodi ovamo/NK Slavonac Gradište]]. Tako sam našao podatke o trenutno nepostojećim člancima o sezonama [https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/111-112.pdf 1992./93.], [https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/113-114.pdf 1993./94.], [https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/117-118.pdf 1994./95.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:28, 15. rujna 2024. (CEST) :{{s|Croxyz}}, molim te ostavi mi svoj mail (možeš ga i "sakriti"), ja ću ti onda malo-pomalo slati izvore (preko filemail, ili uploadanoi na MegaUpload i sl.9 većinom fotografirane i slikane knjige) gdje ima više tablica, s tim da sam sa dosta njih još "u pripremi", gdje bnisam slike poredao<br> :pa odatle možeš početi <br> :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:47, 15. rujna 2024. (CEST) ::Ma ne trebaš mi ništa slati. Ionako se s ovim ligama ne planiram puno baviti (napisat ću sve one članke o 2. ŽNL NS Đakovo + možda poneki). Možda nekad napravim tablicu i to je to. [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] sastavljam kako bi pomogao Ame71-u, a i za buduće čitatelje/suradnike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:54, 15. rujna 2024. (CEST) :: {{s|Croxyz}}, OK, ako ima poveznica i ''online'' knjiga, stavim na tvoju stranicu, ali isto prođi po postojećim tablicama, ima takvih stvari koje smo ja i drugi korisnici stavljali (ali ipak najviše ja) - tu se da naći svega :: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:35, 15. rujna 2024. (CEST) :::Za NK Slavonac Gradište sam provjerio sve sezone u Jugoslaviji. Nisam uspio pronaći niti jednu čitavu tablicu iz Jugoslavije koju nemamo (bila je jedino jedna za neku sezonu iz 80-ih u kojoj je bilo 13 klubova, no prema monografiji su svi klubovi odigrali 26 utakmica tako da je pogrešna). Za ove tri prethoidno navedene sezone nemam pojma koja imena da nadjenem člancima tako da sam odustao od stvaranja tih članaka. Budem pregledao preostale sezone iz 90-ih i 2000-ih, pa potom sezone za druge klubove na koje sam maloprije naletio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:09, 16. rujna 2024. (CEST) ::::Promakla mi je [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1995./96.]] ([https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/119-120.pdf]). Taj članak bih mogao stvoriti, no ne znam u koji rang da ga smjestim. Članak [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1996./97.]] (iduća sezona) da je ta sezona bila dio 5. stupnja, dok članak [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] tvrdi da je bila 4. stupnja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:19, 16. rujna 2024. (CEST) :::::Tablica za sezonu 2003./04. [https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/145-146.pdf] je neiskoristiva jer klubovi imaju različite brojeve odigranih utakmica. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:26, 16. rujna 2024. (CEST) ::::::[https://web.archive.org/web/20171209044058/https://nk-kupa.weebly.com/natjecanja.html U sezoni 1974./75. je igrana neka "MEĐUPODRUČNA NOGOMETNA LIGA" (nepotpun naziv)]. Nemamo članak o toj sezoni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:39, 16. rujna 2024. (CEST) :::::::[https://web.archive.org/web/20171209044058/https://nk-kupa.weebly.com/natjecanja.html za sezonu 1991./92.] ne znam da li da svrstam ligu (nazvana je "Općinska liga Karlovac" u [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1993./94. – ostale lige]]) pod "Lige mira i ratne lige" ili "Lige unutar regularnog prvenstva" u članku [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:04, 16. rujna 2024. (CEST) ::::::::Od tog izvora ću sutra načiniti [[1. ŽNL Karlovačka 2000./01.]] i [[1. ŽNL Karlovačka 2001./02.]] Uočio sam da Hajduk Brezje ima [https://web.archive.org/web/20150517175145/http://www.brezje.gradnet.hr/hajduk_196x.htm vremeplov] (linkao sam 60-e) prepun sezona o kojim nemamo članke. Većinu sezona klub je proveo u ligama Centar Čakovec i Centar Nedelišće. Kako da nazovem članke tih liga? Rang je nepoznat. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:36, 16. rujna 2024. (CEST) :: {{s|Croxyz}} za ljestvice klubova iz Karlovačke županije vidi ovu knjigu - imaš je cijelu online - stavit ću ti i na izvore - [https://www.kasonline.eu/wp-content/uploads/2020/07/Cijela%20knjiga-WEB.pdf 100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji 1903-2003] - pri kraju knjige imaš masu ljestvica ili sudionika liga :: za početne sezone u Hrvatskoj (topa od 1991./92. do 1996./97. sam stvarao te članke (jer je teško bilo pojedine lige stavljati u rangove), s tim da je u jesen 1991, ali i kroz 1992./93. igrano dosta tih liga "van prvenstva" - ratna događanja, nemogućnost redovnog odvijanja prvenstva i dr., nisam do kraja to pratio :: ovo od ''Hajduka'' iz Brezja je bilo još prije 20 godina na webu. Nažalost, ni sam neznam u koje bih rangove svrstao te lige - ali (za vrijeme SFRJ) su ekvivalent onoga što su bile ''Općinske lige'' :: tu sam ja (i ostali suradnici) znali napisati članak, a ako nismo sigurni koji je rang lige, ne bi ga ni stavljali, nego samo u kategorije za sezone hrvatskih natjecanja i za ligu - vidi člnak [[Općinska nogometna liga Virovitica 1972./73.]] :: za ovakve stvari ipak treba kontaktirati ljude koji se "zbilja" s ovim nave, tipa sportskih novinara i publicista kojima je ovo blizu područje (a ja osobno nemam kontakte ovih naših), ovdje na wikipediji mi ipak samo "krpamo rupe" i nastojimo što više toga staviti da bude javno dostupno :: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:39, 16. rujna 2024. (CEST) :::Znaš li kako da nazovem članke o ovim istočnoslavonskim i međimurskim ligama kao i kojeg ranga bi treble biti . ŽNL Vukovarsko-srijemska 1995./96.?i 1996./97. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:45, 16. rujna 2024. (CEST) ::::1. ŽNL Karlovačka 2000./01. i 1. ŽNL Karlovačka 2001./02. ću preskočiti jer nedostaje dio prvemnstva prije podjele lige na dva dijela. Za 1. ŽNL Karlovačka 2002./03. izgleda da fali jedno kolo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:56, 16. rujna 2024. (CEST) :::::[https://web.archive.org/web/20100530153720/http://free-zg.htnet.hr/Bartolomej/1980-2000.html Ovdje] sam našao veliki broj sezona. Liga se zvala "Općinska liga Velika Gorica" (vidi za 1982.). Kakva su tvoja iskustva s izvorom? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 16. rujna 2024. (CEST) ::::::Napisao sam članke o svim sezonama s tog linka iznad. Ima li možda neki link za prethodna desetljeća? Našao sam također ovo: [https://docs.google.com/document/d/1bFdCyJU8S9eXOh0XRDLzt6Ro7a_A5c_Nnm4cWZicCQI/preview]. Znaš li možda kako se zove liga sa zadnje tablice? Ima dvije grupe (Velika Gorica i Remeteinec). Ne čini mi se da je jedna od liga s dna ova dva linka: [https://web.archive.org/web/20160403091502/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1955-56_drugi_razred_prvenstva_zagreba.htm][https://web.archive.org/web/20160403060642/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1956-57_drugi_razred_prvenstva_zagreba.htm] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:34, 16. rujna 2024. (CEST) :::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._Zagreba%C4%8Dka_nogometna_liga_1976./77.&action=history Možeš li pomoći u rješavanju ove dileme?] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:16, 16. rujna 2024. (CEST) : {{s|Croxyz}}, : [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] za 1995./96. - bi trebala biti 5. ili 6. stupanj (tad je bilo 1. A HNL -> 1. B HNL -> 2. HNL (Sjever) -> 3. HNL (mislim dvije skupine za regiju Istok)) : problem je što je kao 5. rang 1995./96. negdje postojala i 4. HNL, sad to treba iskopati : probaj kopati sa [https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&H=&E=E9999&V=EGN&lok=&zbi=&item=N00010&nivo=&upit=V ''Vinkovačkim listom''] : što se tiče ''Općinske lige Velika Gorica'', kao u članku [[Općinska nogometna liga Velika Gorica 1985./86.]], molio bih te da staviš ''"puni"'' kostur tablice, kao u [[Općinska nogometna liga Zadar 1981./82.]] (netko će u nekoj budućnosti možda nadopuniti ljestvicu) : također bih te molio da kako je ljestvica nepotpuna ili sa (velikim) manjkom podataka pri dnu staviš predložak <nowiki> {{mrva-nogomet}} </nowiki> (možda bi trebalo napraviti i predloške tipa <nowiki> {{mrva-nogomet-sezona}} </nowiki> ili slično) : za 1955./56. bi trebalo provjeriti, stvarno ne znam, moglo bi biti nešto kao ''Liga nogometnog centra'', ali treba vidjeti : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:36, 17. rujna 2024. (CEST) ::Za 1. ŽNL Vukovarsko-srijemsku 1995./96. sam našao nešto na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=10&godina=1996&broj=000022&E=E9999 10. str. ovog broja Vinkovačkog lista]. Izgleda da piramida glasi: 2. HNL – Sjever > MŽNL – Istok (nemamo članak) > 1. ŽNL Vukovarsko-srijemska. Budući da je 2. HRL – Sjever dio [[2. HNL 1995./96.]] (3. ranga), pretpostavljam da je 1. ŽNL Vukovarsko-srijemska bila dio 5. ranga, no trebamo imati na umu da se u tim godinama nogometna piramida često mijenjala. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:02, 17. rujna 2024. (CEST) :::Vinkovački list ne pokriva sezonu [https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/111-112.pdf 1992./93. jer je tada bila Općinska nogometna liga Županja]. Piše u ovoj linkanoj knjizi da se prvak plasirao u petu ligu tako da pretpostavljam da je Općinska nogometna liga Županja (ako nije došlo do promjene formata) bila dio [[6. rang HNL-a 1992./93.]] (možda da svrstam pod [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1992./93. – ostale lige]]?) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:23, 17. rujna 2024. (CEST) ::::Je li na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=10&godina=1994&broj=000022&E=E9999 10. str. ovog broja iz lipnja 1994. potvrda?] Piše da se Tomislav Cerna ''Posljednjih godina natječe se u najnižem stupnju - u VI. hrvatskoj ligi za područje bivše općine Županja'' [Općinska nogometna liga Županja 1992./93.?]. ''Ove godine, su konačno i Cernaci dočekali da njihov klub uđe u viši stupanj natjecanja - u buduću Županijsku nogoemtnu ligu, s obzirom na to da je NK "Tomislav" postao prvakom VI. nogometne lige''. [članci [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] i [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] ne sudjeluju podatke u održavanju tih liga u sezoni 1994./95.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:32, 17. rujna 2024. (CEST) :::::Slavonac Gradište i Tomislav (ne znam je li ima još neki Tomislav osim Cerne) su se u sezoni 1994./95. natjecali u 4. HNL – Istok ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=10&godina=1995&broj=000022&E=E9999 12. str.]). Od [https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/117-118.pdf ove str. monografije Slavonca] ću napraviti 4. HNL – Istok 1994./95. ([[4. rang HNL-a 1994./95.]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:41, 17. rujna 2024. (CEST) ::::::Monografiju ligu sezone 1993./94. naziva [https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/113-114.pdf V HBL - Međuopćinska nogometna liga Istok (Općine Županja, Vinkovci, Đakovo)]. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=10&godina=1994&broj=000023&E=E9999 Vinkovački list (14. str.)] ju naziva 5. HNL – Istok. Mislim da ću iskoristiti oba imena ([[5. rang HNL-a 1993./94.]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:46, 17. rujna 2024. (CEST) :::::::Mislim da sam napisao članke o svim hrvatskim tablicama s [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] izuzev onih kojim ne znam odrediti rang (nisam siguran jesam li popisao sve: ovih nekoliko slavonskih niželigaških sezona iznad, tablice međimurskih niželigaša NK Polet Sveti Martin na Muri i NK Hajduk Brezje, tablice NK Sokol Velika Ludina, tablice NK Svačić Bagi Stari Slatnik, tablice iz one knjige o Karlovačkoj županiji odakle si danas izvadio onu jednu tablicu) i sezona poslije II. svjetskog rata (znam primjerice da se u izvorima za Maksimir, Karlovačku županiju, Vrbas, Dinamo Zagreb i Željezničar kriju tablice). Ne znam što ću sada raditi. Možda onu jednu sezonu NK Maksimir (ne planiram raditi sve te sezone prije 1946.), nekoliko sezona iz Srbije ([[Razgovor sa suradnikom:Ame71#Newfound_tables/participating clubs|popis ovdje]]), možda sa svoje [[Suradnik:Croxyz/Tiskara|Tiskare]] prebacim tablicu sa sezonama Široki Brijeg, pa zatim lektoriram članak (puno pravopisnih grešaka) ili ću pak krenuti s onim člancima 2. ŽNL Osječko-baranjske NS Đakovo. Znam da sam postavio puno dodatnih pitanja, pa ću ih sve moždapopisati ovih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:42, 18. rujna 2024. (CEST) ::::::::Si ikada kopao po [https://haw.nsk.hr/category/sport/?page=1 ovome]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:42, 20. rujna 2024. (CEST) :: {{s|Croxyz}}, iskreno ne još (ali znam za projekt). Ali jesam preko stranica ''Poslovnog foruma'' (za punu funkcionalnost izgleda da se trba registrirati, ali imaju ovo što sam našao [http://www.poslovniforum.hr/webimenik/ ''WEB IMENIK - Imenik web stranica''] ili [http://www.poslovniforum.hr/internet-stranice-sport/sportske-djelatnosti.asp ''Hrvatske Internet stranice - SPORTSKE DJELATNOSTI ''] - prije sam preko ovoga tražio web-stranice klubova (najviše rukomet i mali nogomet, a ako stranica više ne postoji ili je ''offline'', onda sam je takvu tražio preko ''Web Archive'' (''Wayback''). :: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:29, 20. rujna 2024. (CEST) == Jedinstvo Odžak == Imaš li možda izvor prema koji tvrdi da su [[NK Odžak 102]] i [[bs:FK Jedinstvo Odžak]] isti klub? Vidim da danas postoji klub zvan [https://www.facebook.com/p/FK-Jedinstvo-Odzak-100054400724541/?locale=hr_HR Jedinstvo Odžak] koji je orijentiran prema djeci. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:41, 23. rujna 2024. (CEST) : {{s|Croxyz}}, mislim da organizacijski ne, ali bi negdje trebalo provjeriti. : Kad su igrana [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|prvenstva Herceg-Bosne]] - igrali su pod imenom ''"Jedinstvo 102"'' (prethodno je Odžak bio okupiran) : vidi sezone [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1994./95.|1994./95. - 1. liga - Posavina B]], [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1995./96.|1995./96. - 1. liga - Posavina A]], : kao ''"Odžak 102"'' ga imamo [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1996./97.|1996./97. - 1. NL Herceg-Bosne]], pa onda [[Druga nogometna liga Herceg-Bosne 1997./98.|1997./98. - 2. liga - Sjever]], [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1998./99.|1998./99. - 1. NL Herceg-Bosne]], [[Druga nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.|1999./2000. - 2. liga Sjever]] : tako da ne znam je li to naš predratno ''Jedinstvo'', ali svakako je njegov (li jedan od) sljednika : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:38, 24. rujna 2024. (CEST) ::Misliš li da bi možda bilo najbolje da svaki <nowiki>[[NK Odžak 102|Jedinstvo Odžak]] prepravim u [[FK Jedinstvo Odžak|Jedinstvo Odžak]]</nowiki> ako ne nađemo neku potvrdu? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:04, 24. rujna 2024. (CEST) ::: {{s|Croxyz}}, Cybermb, prema Ilji Dominkoviću Jedinstvo 102 je osnovano 1992. u Orašju. Ne navodi niti da je nasljednik prijeratnog Jedinstva niti da je obnovljen rad tog prijeratnog kluba. —[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 21:06, 30. rujna 2024. (CEST) == 2. liga FBiH Jug == Nastavljam s [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]. Kopam po forumu Lokomotive Mostar kako bi našao sezone iz Jugoslavije. Za sada ništa iz tog perioda, no našao sam tablicu za [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2007./08.]] [https://moforaja.com/thread.php?threadid=14864&sid=14390043fab6bdb850f3a8d94e5116c1&threadview=0&hilight=&hilightuser=&page=83] i [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2008./09.]] [https://moforaja.com/thread.php?threadid=14864&sid=14390043fab6bdb850f3a8d94e5116c1&threadview=0&hilight=&hilightuser=&page=164]. Što misliš koliko je pouzdano to? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:45, 30. rujna 2024. (CEST) :Konačno tablicu za 2009./10. izgleda da nisu podijelili. Uprolazu vidjeh da je Međugorje istupilo iz lige i da su mu rezultati obrisani. Da navedemo neku stariju tablicu (negdje prije 206. str.)? Za provjeriti točnost: [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1974./75.]] [https://moforaja.com/thread.php?threadid=14864&sid=14390043fab6bdb850f3a8d94e5116c1&threadview=0&hilight=&hilightuser=&page=206] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:58, 30. rujna 2024. (CEST) ::Još za provjeru (više sezona): [https://moforaja.com/thread.php?threadid=14864&sid=14390043fab6bdb850f3a8d94e5116c1&threadview=0&hilight=&hilightuser=&page=220] (skičnuo sam jedino na zadnji i vidim da se famozna gol-razlika ne slaže, mislim da ćeš moći kopati po arhivu Slobodne Dalmacije jer Neretva igra). Nepostojeća liga? [https://moforaja.com/thread.php?threadid=14864&sid=14390043fab6bdb850f3a8d94e5116c1&threadview=0&hilight=&hilightuser=&page=222] (možda je ima na Vremeplovu?) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:05, 30. rujna 2024. (CEST) : {{s|Crovyz}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1974./75.]] - ljestvica preuzeta iz : * Dario Hamzić: ''Fudbalski klub "Rudar" Ljubija : 1928. – 1992.'', Rijeka, 2014., {{ISBN|978-953-57279-0-3}}, str. 116-123 : * ''Godišnjak Fudbalskog saveza Jugoslavije 1974./75. i 1975./76.'', Beograd, ISSN: 0351-2894, str. 538 : ista ljestvica u izvoru (''Fudbalski klub "Rudar" Ljubija : 1928. – 1992.'') preuzeta iz ''"Večernjeg lista"'' od 1. sronja 1975. : malo uz forume (koji svakako nisu primarni izvori) stavljaj druge izvore : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:29, 30. rujna 2024. (CEST) ::Ovo pod provjeru sam više sebi dao kao "to do list" jer sam kopao po forumu u 3 ujutro. Provjerit ću ih večeras. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 30. rujna 2024. (CEST) :::Googleanjem imena klubova uspio sam naći tablicu za sezonu 2008./09. na blogu o [[FK Soko Drežnica]] (ne znam je li službeni) [https://fksoko.blogger.ba/2009/06/12/konacna-tabela-druge-lige-fbih-jug/]. Vidim da se gol-razlika ne slaže s forumom. Forum ima 766:763, a blog 791:768, tako da ne možemo vjerovati ni jednom ni drugom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:45, 1. listopada 2024. (CEST) ::::Ako ćemo vjerovati blogovima, imamo ovaj (linkam ti tablicu za 2005./06., isto nam nedostaje): [https://blog.dnevnik.hr/ramasport/2006/06/index.html] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:58, 1. listopada 2024. (CEST) :::::Nisam ništa uspio iskopati od online stranica iz 2000-ih koje sadrže popise klubova. Pregledao sam i ovaj blog iznad. Nema ništa osim tesezone gdje je famozna gol-razlika kriva. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:13, 1. listopada 2024. (CEST) ::::::Netočna gol-razlika u [[Zonska nogometna liga Mostar 1961./62.]] Razlika u tablicama je što u našem članku GOŠK ima 39 primljenih golova, a na foru,u 29. Vjerovat ću tvojoj jer si ipak citirao arhiv SD. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:21, 1. listopada 2024. (CEST) :::::::Odstupanja u drugim sezonama nije bilo. Imamo ligu pod "Nepostojeća liga? [28] (možda je ima na Vremeplovu?)". – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:26, 1. listopada 2024. (CEST) ::::::::{{s|Croxyz}}, za sezonu [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2005./06.|2005./06.]] sam stavio (nepotpunu) ljestvicu 2. lige F BiH - Jug - prema ovom blogu od ''Rama Sport'' i ''Slobodnoj Dalmaciji'' . ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 18:17, 13. listopada 2024. (CEST) :::::::::Cybermb, prema Rama Sportu Kupresova gol-razlika je 38:67. Coypasteao si gol-razliku Međugorja, kluba točno iznad Kupresa. No, sveukupna gol-razlika i dalje se ne poklapa (799:774). Ako ju Slobodna Dalmacija ne navodi, mislim da bi bilo dobro da uklonimo gol-razliku u potpunosti, a Rama Sport izbacimo kao izvor. Kako to da Slobodna Dalmacija pokriva Hercegovinu? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:04, 13. listopada 2024. (CEST) ::::::::::{{s|Croxyz}}, ispravio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Nogometno_prvenstvo_Bosne_i_Hercegovine_%E2%80%93_3._liga%C5%A1ki_rang_2005./06.#Jug sam golove po RAMA SPORT], i stavio napomenu da zbroj pogodaka nije jednak, pa da se ogradimo (dok ne nađemo bolji izvor). ::::::::::''"Slobodna Dalmacija"'' je sigurno od 1990.-ih imala posebno izdanje za Hercegovinu (točnije za područje Herceg-Bosne, ali kasnije kao i za "cijelu" BiH,, kao što ima zasebna izdanja (ili je imala) za područja Zadra, Šibenika, Dubrovnika, ostatka Hrvatske, možda čak i za otoke (ne moraju se nužno poklapati sa granicama županija). ::::::::::Kao student sam nešto sitno radio u njihovoj tiskari, i uvjerio sam se u to, a vidljivo i na arhivi. ::::::::::Također tamo gdje sam odrastao (Imotska krajina), umjesto ''redovnog'' izdanja, znalo se dobiti i ovo za Herceg-Bosnu (i to od sredine 1990.-ih). ::::::::::Na arhivu Slobodne Dalmacije, posebno 1960.-ih sam nalazio rubrike (stranice) za Hercegovinu, Livno i slično, pa je to vjrerojatno još starija stvar. ::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:24, 14. listopada 2024. (CEST) :::::::::::Mislio sam da su hercegovačke sezone iz 60-ih stavljali jer su među sudionicima bili i klubovi iz Dalmacije (Neretva Metković, Neretvanac Opuzen, Dubrovnik, GOŠK Dubrovnik), valjda zbog geografske blizine. Sjećam se da sam prilikom izrade tablice za [[NK Troglav 1918 Livno]] naletio na neke sezone u Dalmaciji tako da je moguće da su livanjski klubovi bili dio dalmatinske nogometne piramide. Poprilično bizarno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:14, 14. listopada 2024. (CEST) ::::::::::::Stvar je u geografskoj blizini, (to je bilo negdje do kiraja 1960.-ih), a i Livno je tada tradicionalno bilo bolje povezano sa Splitom nego sa ostatkom BiH. Bilo je i sličnih stvari kao što su klubovi iz Bosanske Posavine igrali u ligama na Istoku Hrvatske (Slavonska zona i slično), a sa područja općine Bosanski Brod i do 1980.-ih. ::::::::::::Neki klubovi iz Bosanske Krajine - naslonjeni na granicu (''[[NK Krajišnik Velika Kladuša|Krajišnik Velika Kladuša]]'', ''[[FK Partizan Bosanska Kostajnica|Partizan Bosanska Kostajnica]]'' i dr.) su igrali u našim ligama, vjerojatno je bilo i obrnuto. Klubovi sa sjevera Istre su znali igrati u slovenskim ligama i obrnuto. ::::::::::::Ovi klubovi sa juga Dalmacije su igrali u ''Hercegovačkoj zoni'' baš zbog geografske blizine i bolje povezanosti. ::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 10:17, 14. listopada 2024. (CEST) == Lista pitanja #2 == Sastavio sam ovu listu neodgovorenih pitanja/neriješenih problema kako ih ne bi kasnije izgubili. Ne znam jesam li sva pitanja uspio pronaći i popisati. Našao sam ih na tvojoj, svojoj i Ame71-ovoj SZR, kao i u pingovima (porukama koje sadrže @Cybermb) u svojim doprinosima. Popis je višemanje loše sročeni copypaste uz neke ispravke i kasnije dodatke. Pitanja za Lokomotivu Mostar nisam popisao jer ću to pokušati sam istražiti večeras. Slobodno odgovori na bilokoje pitanje kada god želiš. ;Pitanja s ranije liste * 1. U članku [[ŽNL Šibensko-kninska 2001./02.]] treba provjeriti je li u knjizi NK Dinara Knin 1913-2013 navedena tablica iz članka (postoji šansa da je tvorac članka greškom copypasteao izvor iz članka o sljedećoj sezoni) * 2. Pod [[#Greška?]] – U dvije knjige stoji da je SOŠK Skradin odigrao 29 utakmica (12 pobjeda + 5 remija + 12 poraza = 29 utakmica) umjesto 20. Potrebno provjeriti u arhivu Slobodne Dalmacije. * 3. Pod [[#Greška?]] – Pogrešne tablice u [[2. HNL 1996./97.]] (možda u nekoj klupskoj monografiji ispravno piše?) * 4. [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]] – članak s vleikom količinom nedostajućeg sadržaja, treba pokušati dopuniti s podacima iz klupskih monografija ''nadopunjeno:'' Ame71 je napisao taj članak ([[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]]), no raspolaže s veoma malo informacija (izvore koje obično koristi ne govore mnogo o kvalifikacijama). Ja sam mu malo pomogao sa Širokim Brijegom, tj. Mladošću Lišticom (za njenu monografiju znam jer ste oboje koristili tu javnodostupnu klupsku monografiju za prijašnje članke) i Vrbasom (za njegovu monografiju znam jer oboje koristite onaj exyufudbal gdje je i objavljena, nedavno izašla pa vjerojatno nije znao za nju). Možeš li provjeriti je li se među tvojim izvorima navode kakvi dodatni podatci, primjerice rezultati utakmica? Mislim da bi ''Dubravko Cota: "Plamen" - GOŠK : 1919 - 1979.'', ''Novak Jovanović: Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985'', ''Ivan Jurić: Narona / Neretva : 1919 - 1994'', arhiv Slobodne Dalmacije itd. (ne znam za koje sve klubove imaš izvore) mogle biti od koristi. ;Kasnija pitanja sa SZR, točnije [[#Nove niželigaške tablice iz istočne Slavonije]]'' S [https://www.nk-slavonac.com/povijest-kluba/ povijest kluba]: [https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/111-112.pdf 1992./93.], [https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/113-114.pdf 1993./94.], [https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/117-118.pdf 1994./95.] * 5. [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1995./96.]] – Promakla mi je [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1995./96.]] ([https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/119-120.pdf]). Taj članak bih mogao stvoriti, no ne znam u koji rang da ga smjestim. Članak [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1996./97.]] (iduća sezona) da je ta sezona bila dio 5. stupnja, dok članak [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] tvrdi da je bila 4. stupnja. ''nadopunjeno:'' Za 1. ŽNL Vukovarsko-srijemsku 1995./96. sam našao nešto na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=10&godina=1996&broj=000022&E=E9999 10. str. ovog broja Vinkovačkog lista]. Izgleda da piramida glasi: 2. HNL – Sjever > MŽNL – Istok (nemamo članak) > 1. ŽNL Vukovarsko-srijemska. Budući da je 2. HRL – Sjever dio [[2. HNL 1995./96.]] (3. ranga), pretpostavljam da je 1. ŽNL Vukovarsko-srijemska bila dio 5. ranga, no trebamo imati na umu da se u tim godinama nogometna piramida često mijenjala. * 6. Vinkovački list ne pokriva sezonu [https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/111-112.pdf 1992./93. jer je tada bila Općinska nogometna liga Županja]. Piše u ovoj linkanoj knjizi da se prvak plasirao u petu ligu tako da pretpostavljam da je Općinska nogometna liga Županja (ako nije došlo do promjene formata) bila dio [[6. rang HNL-a 1992./93.]] (možda da svrstam pod [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1992./93. – ostale lige]]?) Je li na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=10&godina=1994&broj=000022&E=E9999 10. str. ovog broja iz lipnja 1994. potvrda?] Piše da se Tomislav Cerna ''Posljednjih godina natječe se u najnižem stupnju - u VI. hrvatskoj ligi za područje bivše općine Županja'' [Općinska nogometna liga Županja 1992./93.?]. ''Ove godine, su konačno i Cernaci dočekali da njihov klub uđe u viši stupanj natjecanja - u buduću Županijsku nogoemtnu ligu, s obzirom na to da je NK "Tomislav" postao prvakom VI. nogometne lige''. [članci [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] i [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] ne sudjeluju podatke u održavanju tih liga u sezoni 1994./95.] Slavonac Gradište i Tomislav (ne znam je li ima još neki Tomislav osim Cerne) su se u sezoni 1994./95. natjecali u 4. HNL – Istok ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=10&godina=1995&broj=000022&E=E9999 12. str.]). Od [https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/117-118.pdf ove str. monografije Slavonca] ću napraviti 4. HNL – Istok 1994./95. ([[4. rang HNL-a 1994./95.]]). Monografiju ligu sezone 1993./94. naziva [https://www.nk-slavonac.com/dokumenti/113-114.pdf V HBL - Međuopćinska nogometna liga Istok (Općine Županja, Vinkovci, Đakovo)]. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=10&godina=1994&broj=000023&E=E9999 Vinkovački list (14. str.)] ju naziva 5. HNL – Istok. Mislim da ću iskoristiti oba imena ([[5. rang HNL-a 1993./94.]]). * 7. [https://web.archive.org/web/20171209044058/https://nk-kupa.weebly.com/natjecanja.html U sezoni 1974./75. je igrana neka "MEĐUPODRUČNA NOGOMETNA LIGA" (nepotpun naziv)]. Nemamo članak o toj sezoni. * 8. [https://web.archive.org/web/20171209044058/https://nk-kupa.weebly.com/natjecanja.html za sezonu 1991./92.] ne znam da li da svrstam ligu (nazvana je "Općinska liga Karlovac" u [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1993./94. – ostale lige]]) pod "Lige mira i ratne lige" ili "Lige unutar regularnog prvenstva" u članku [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. * 9. Iz ovog izvora [https://web.archive.org/web/20100530153720/http://free-zg.htnet.hr/Bartolomej/1980-2000.html] sam napisao veliki broj članaka (rane sezone za [[NK Lomnica]]). Taj izvor sam naletio u nekom tvom članku (pišem ovo 1. listopada za razliku od drugih stvari dosada) tako da pretpostavljam da si negdje naletio na tu stranicu, možda čak dok je još bila online davnih dana. Ja uopće ne shvaćam kako treba navigirati po toj web-stranici (kako doći do drugih linkova s linkanog free-zg.htnet.hr/Bartolomej/1980-2000.html). Na free-zg.t-com.hr/Bartolomej/ ([https://web.archive.org/web/20130115191814/http://free-zg.t-com.hr/Bartolomej/]) uopće ne vidim kako dospjeti do free-zg.htnet.hr/Bartolomej/1980-2000.html. Zanima me je li kojem slučaju imaju podatke za godine prije 1980., odnosno poslije 2000. * 10. Vezano je za 8.: [https://docs.google.com/document/d/1bFdCyJU8S9eXOh0XRDLzt6Ro7a_A5c_Nnm4cWZicCQI/preview]. Znaš li možda kako se zove liga sa zadnje tablice? Ima dvije grupe (Velika Gorica i Remeteinec). Ne čini mi se da je jedna od liga s dna ova dva linka: [https://web.archive.org/web/20160403091502/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1955-56_drugi_razred_prvenstva_zagreba.htm][https://web.archive.org/web/20160403060642/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1956-57_drugi_razred_prvenstva_zagreba.htm] * 11. Trebalo bi konstruirati tablicu: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._Zagreba%C4%8Dka_nogometna_liga_1976./77.&action=history Možeš li pomoći u rješavanju ove dileme?] * 12. Uočio sam da Hajduk Brezje ima vremeplov (linkao sam 60-e) prepun sezona o kojim nemamo članke. Većinu sezona klub je proveo u ligama Centar Čakovec i Centar Nedelišće. Kako da nazovem članke tih liga? Rang je nepoznat. ''(1. 10. 2024.)'': Imamo [[Nogometna liga Centar Varaždin 1968./69.]], [[Prvenstvo NPS Pula – Centar Labin 1966./67.]], [[I. zona nogometnog Centra Varaždin 1948./49.]], [[Liga Centara nogometnog Podsaveza Zagreb 1962./63.]] * 13. [[2. HNL 1992./93.]] – 584 postignutih != 589 primljenih pogodaka. Cybermb, možeš li provjeriti tablicu u knjizi o Neretvi (i nekoj drugoj ako imaš, npr. Orijent/RNK Split)? ;Republičke lige BiH * 14. [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1976./77.]] ‎– ovdje je gol-razlika gadno pogrešna (758 postignutih, odnosno 694 primljenih golova). Inače provjeravao sam tablicu jer na ovom linku Sloga ima 37 primljenih golova, a ne 34 (4 i 7 izgledaju slično kada ih netko napiše rukom). Možeš li provjeriti što piše u knjigama? Link: https://fkkozara.org/u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine/ * 15. [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1977./78.]] ‎– trenutno imamo 711 postignutih, odnosno 719 primljenih golova. Također sam našao na ovo (isto krivo) gdje Bosna ima 41 primljeni gol umjesto 46 https://fkkozara.org/u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine/. Što piše u tvojim knjigama? * 16. [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1978./79.]] ‎– nažalost i ovdje nam se ne slaže gol+ s gol-, kao ni gol-razlika članka s https://fkkozara.org/u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine-1978-81/ gdje je isto pogrešna gol-razlika * 17. [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1979./80.]] ‎– čini mi se da su ovo greške kod tebe. S novim gol+ kod Jedinstva sveukupni gol+ i gol- se poklapaju. Ajde napokon da imamo nešto ispravno. Možeš li provjeriti je li ovo greška u tvojim knjigama? Izvor: https://fkkozara.org/u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine-1978-81/ * 18. [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1980./81.]] ‎– mislim da ti i ovdje krivo piše u izvorima * 19. [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1983./84.]] ‎– tablice nam nisu točne. Moja ima točan br. pob. kod Famosa. Nažalost, tablice su krive (sveukupne br. pob. != br. por. kod niti jedne) Mislim da je kod tebe poredak od 12. do 14. mjesta točan (U Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84. se gleda gol-razlika kod jednakih bodova). Kako piše u tvojim knjigama? *20. [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1984./85.]] ‎– em nam se ne slažu tablice em ni kod niti jednog nije ukupni broj postignutih golova jednak broju primljenih golova (moja: https://fkkozara.org/republicka-liga-bih-1984-88/) * 21. [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1986./87.]] ‎– ponovno nemamo podudarajuće tablice. Naravno, gol-razlika nije ispravna u niti jednom. Barem su nam se (po prvi put za ovu ligu!) slagale tablice za prethodne 2 sezone, no nisam ni htio gledati gol-razliku jer me je bilo strah i da će ondje biti pogrešna. Link na moju tablicu za ovu sezonu: https://fkkozara.org/republicka-liga-bih-1984-88/ – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:55, 1. listopada 2024. (CEST) == FK Omarska == Samo sam te htio informirati da sam napisao članak o [[FK Omarska]]. Nemamo članak o niti jednoj sezoni. Vidim da je netko na sr.wiki ([[:sr:ФК Омарска]]) napisao članke o svim sezonama od 1995./96. do 2021./22. koristeći isti izvor kao moja tablica (izrazito detaljna klupska web-stranica koja ima online izvještaj sa svake utakmice u povijesti kluba). Ako želiš, slobodno prevedi tablice sa srpskog ([https://www.lexilogos.com/keyboard/serbian_conversion.htm evo ti jedan odličan konvertor gdje možeš zalijepiti tekst na ćirilici i on ga prevede na latinicu]) i tako nadopuni naše članke od 2002./03. do 2020./21. (naravno pripazi na imena mjesta, a i možeš stvoriti nove članke). Kako su Ame71-u preostale još samo dvije sezone 2. lige, pokušat ću se fokusirati na članke o raznim 3. ligama za koje nema tablice na it., hr.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:54, 2. listopada 2024. (CEST) : {{s|Croxyz}}, hvala za ovo o [[FK Omarska]], možda s vremenom budem stvarao članke sa njezinih stranica, ali sad imam neke druge prioritete (ali revimo ovo zs ''Međuopćinsku ligu Banja Luka'' mi je svakako zanimljivo, s obzirom da ima ''"naših"'' klubova poput ''"Poleta"'' iz Dragočaja ili ''"Sloge"'' iz Ivanjske : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:13, 3. listopada 2024. (CEST) ::Znaj samo da je u nekim sezonama Republike Srpske krivo naveden rang natjecanja. Češto je primjerice Druga liga RS označena kao V. umjesto III. ranga. Točne sezone sam naveo u svojoj tablici u članku [[FK Omarska]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:15, 4. listopada 2024. (CEST) :Imaš li kojem slučajem u svojim izvorima (knjiga o Neretvi Metković, arhiv Slobodne Dalmacije i sl.) potpunu tablicu za [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije_– 3. ligaški rang 1956./57.#Mostar]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:41, 3. listopada 2024. (CEST) : {{s|Croxyz}} ima tablica u knjizi od ''"Neretve"'', ali je nekompletna, prikazuje 9 klubova u tablici, klubovi odigrali 15-17 utakmica, ''"Mladost"'' (Lištoca?) vjerojatno na proljeće odustali - čak ova na [https://hr.wikipedia.org/wiki/Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_%E2%80%93_3._liga%C5%A1ki_rang_1956./57.#Mostar Nogometno prvenstvo Jugoslavije_– 3. ligaški rang 1956./57.] ima više upisanih utajmica : vjerojatno je za to nisam stavljao na wikipediju, ali mogu napraviti članak (s obzirom da je po njoj ''Neretva'' 31 bod, a ''Lokomotiva'' 24 boda), te staviti napomrnu da je tablica nekompletna : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:13, 3. listopada 2024. (CEST) ::Ok. Kako sam jučer objavio tablicu za [[NK Široki Brijeg]] jučer za Ame71-a, odlučio sam danas stvoriti članke o preostalih nekoliko sezona čije je članke bilo potrebno izdvojiti iz drugih članaka. U [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije_– 3. ligaški rang 1955./56.#Mostar]] je bila kriva gol-razlika, ako se ne varam. Trenutno radim na [[Bosansko-sjeveroistočna nogometna zona 1975./76.]] (srećom tu valja gol-razlika). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:23, 3. listopada 2024. (CEST) == Krivi izvor == Trenutno pravim tablicu za [[NK Polet Sveti Martin na Muri]]. Upalo mi je u oko da u članku [[4. rang HNL-a 1999./2000.]] pod izvore stoji Zdenko Vuković-Cena: Nogomet u Zagrebačkoj županiji, Zagreb, 1994. Vjerojatno si pomiješao neke knjige jer knjiga iz 1994. ne može sadržavati tablicu za sezonu pet godina nakon izdavanja knjige. Također se koristi u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?go=Kreni&search=insource%3A%2FNogomet+u+Zagreba%C4%8Dkoj+%C5%BEupaniji%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1 ovim člancima]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 6. listopada 2024. (CEST) :{{s|Croxyz}}, vjerojatno lapsus prilikom upisivanja. :knjiga ''Nogomet u Zagrebačkoj županiji'' je izdata 2004. godine :[http://libar.svkst.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1120129052114 CROLIST UNIST - profil knjige] :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:18, 6. listopada 2024. (CEST) ::Zaboravio sam jučer napisati da nisam postavio linkove na sezone [[NK Polet Sveti Martin na Muri]] od 1965./66. do 1978./79. jer nisam znao kako da nazovem te sezone (pogledaj pitanje br. 12. s [[#Lista pitanja #2]]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:30, 6. listopada 2024. (CEST) == Rang za Nogometna liga Zajednice općina Varaždin == U članku [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1987./88.]] do maloprije nije bio naveden rang, dok je u člancima [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1988./89.]], [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1989./90.]], [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.]] bio naveden 6. rang. Člancima sam rang promijenio u 4. na temelju [https://web.archive.org/web/20160107085022/http://www.nk-nedelisce.hr/index.php/1987-88 web-stranice] [[NK Nedelišće]] čiju tablicu trenutno radim. Piše li u tvojim knjigama 6. rang za te sezone? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:24, 7. listopada 2024. (CEST) :Gledam trenutno [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=3&godina=1990&broj=000024 15. str. ovog broja Varaždinskih vijesti] koju si naveo pod [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1989./90.]] Lijevo od tablice za [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1989./90.|Nogometnu ligu Zajednice općine Varaždin 1989./90.]] je tablica za [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|Međurepubličku ligu – Zapad]] (3. rang). Meni ima smisla da se desno od 3. ranga nalazi 4. rang. Također, ispod tablice za [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1989./90.|Nogometnu ligu Zajednice općine Varaždin 1989./90.]] je tablica Prve varaždinske nogometne lige o kojoj nemamo članak. Ispod te tablice je tablica za Drugu varaždinsku nogometnu ligu o kojoj nemamo članak. Ne znam jesu li te tablice uopće poznate. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:36, 7. listopada 2024. (CEST) ::Isto mi je neobično da u [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]] stavljaš tablice nepoznatog ranga, a koristiš [https://web.archive.org/web/20160106032326/http://www.nk-nedelisce.hr/index.php/1991-92 ovaj izvor] gdje je izrečen rang (riječ je o 4. rangu). Ista stvar s narednom sezonom ([[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1992./93. – ostale lige]], [https://web.archive.org/web/20160105181716/http://www.nk-nedelisce.hr/index.php/1992-93]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:40, 7. listopada 2024. (CEST) :::Smo imali pristup [https://www.nsosijek.hr/arhiva.html sezonama NS Osijek?]. Pokušavam se sjetiti za koji NS Osječko-baranjske županije su rekli da je arhiv u fazi izgradnje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:58, 7. listopada 2024. (CEST) :{{s|Croxyz}}, izgleda da je u izvoru krivo naveden rang. :evo gdje bi za sezonu 1989./90. stavio [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.]] i [[Regionalna nogometna liga Zagreb – Sjever 1989./90.]] ? :po svakoj logici, ako je ''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|Međurepublička liga]]'' 3. rang, ''[[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|Hrvatska liga - Sjever]]'' 4. rang, ispod bi kao 5. rang trebala biti ''[[Regionalna nogometna liga Zagreb – Sjever 1989./90.|Regionalna liga Zagreb – Sjever]]'' i po svakoj logici je onda 6. rang ''[[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1989./90.|NL ZO Varaždin]]'' :1989./90. su se u ''Hrvatskoj ligi - Sjever'' sa područja Varaždinske i Međimurske županije (što dgovara području [[Zajednica općina|Zajednice općina Varaždin]]) natjecali: ''Trnje Trnovec'', ''MTČ Čakovec'', ''Sloboda Varaždin'', ''Graničar Kotoriba'' :u ''Regionalnoj ligi Zagreb - Sjever'' su bili ''Budućnost Hodošan'', '' Ivančica Ivanec'', ''Dinamo Palovec'', '' Crvena Zvijezda Sračinec'', '' Polet Pribislavec'', ''Omladinac Novo Selo Rok'', '' Partizan Strahoninec'', ''Hrašćica'' :... ne možeš vjerovati svakom izvoru (da je baš točan - a ovdje je rang evidetno kriv), :za ''Prvu'' i ''Drugu varaždinsku ligu'' - ne znam - pogledati dalje ''Varaždinske vijesti'' :ovo za sezonu [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige|1991/.92.]] - ''Međuopćinska liga Čakovec-Ludbreg-Ivanec / Grupa B'' je navedena kao ''Liga mira'' - što implicira da se počela igrati u jesen 1991. i van redovnog ligaškog sustava (bilo je dosta takvih liga, te je malo zbrka to sve , te sam to radio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nogometno_prvenstvo_Hrvatske_1991./92._%E2%80%93_ostale_lige&action=history negdje u 2016.], pa i nisam imao sve izvore - ovdje probaj malo tražiti i druge izvore (''Varaždinske vijesti''?) :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:59, 7. listopada 2024. (CEST) ::Pravo zboriš za rangove. [https://web.archive.org/web/20160403112132/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1989-90_zagrebacka_zona.htm NK Maksimir] potvrđuje takvu raspodjelu od 3. do 5. ranga. Nažalost nije prikazan popis svih 6. rangova. Tablice s [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=3&godina=1990&broj=000024 15. str.] Varaždinskih vijesti ne bi trebali gledati s lijeva na desno već od gore prema dolje počevši s lijevim stupcem, pa potom desni. Tako se u lijevom stupcu jedan ispod drugog nalaze 3., 4. i 5. rang (sezone si linkao). U desnom stupcu bi onda bili 6., 7. i 8. rang, odnosno [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1989./90.]], Prva varaždinska nogometna liga i na kraju Druga varaždinska nogometna liga. Prvak Prve varaždinske lige, Dubrava, je iduće sezone igrala u [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.]] tako da imamo potvrdu da je Prva varaždinska liga 7. rang. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 7. listopada 2024. (CEST) :::Sezonu ranije su ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=3&godina=1989&broj=000025 str. 13.,] naslov: Dva od četiri ulaze) prvaci nog. saveza Ivanca, Ludbrega, Varaždina i Čakovca borili za ulazak u [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.]] Ondje piše "Plitvica prvak prve varaždinske lige" tako da je 1. varaždinska liga 7. rang. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:56, 7. listopada 2024. (CEST) ::::Želiš li da napravim članke za tu sezonu 1. i 2. varaždinske lige ili ćeš ih ti? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 8. listopada 2024. (CEST) :::::Inače gotov sam s tablicama tri od četiri međimurska kluba sa [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] ([[NK Hajduk Brezje]], [[NK Nedelišće]], [[NK Polet Sveti Martin na Muri]], a još fali [[NK Dubravčan Donja Dubrava]] za koji imamo tablicu jedne sezone koju ću trebati proučiti). Kod NK Hajduk Brezje imam sezone u natjecanjima Centar Čakovec i Centar Nedelišće. Ne znam kako da nazovem članke o tim sezonama (pogledaj [[#Krivi izvor]]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 8. listopada 2024. (CEST) ::::::Ne znam ni kako nazvati tu jednu sezone [[NK Dubravčan Donja Dubrava]] (''U nedjelju je završeno jesensko nogometno prvenstvo „B“ grupe kotara Čakovec'' na [https://www.academia.edu/34734233/90_godina_nogometa_u_Donjoj_Dubravi_1927_2017_ 25. str.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 8. listopada 2024. (CEST) :::::::Napravih tablicu NK Dubravčan Donja Dubrava. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:53, 8. listopada 2024. (CEST) ::::::::Gotov sam sa svim tablicama koje sadrže nedostajuće sezone bosanskohercegovačkih i hrvatskih klubova navedenih na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]. Napravio sam tablice za: ::::::::;BiH ::::::::* [[FK Budućnost Banovići]] ::::::::* [[FK Omarska]] ::::::::* [[NK Široki Brijeg]] ::::::::* [[FK Željezničar Sarajevo]] ::::::::;Hrvatska ::::::::* [[NK Dubravčan Donja Dubrava]] ::::::::* [[NK Hajduk Brezje]] ::::::::* [[NK Lomnica]] (pitanje s Lista pitanja) ::::::::* [[NK Maksimir Zagreb]] ::::::::* [[NK Nedelišće]] (ima još neki facebook post i objave u medijima gdje navode svoje najveće uspjehe, no ne znam koliko da im vjerujem) ::::::::* [[NK Polet Sveti Martin na Muri]] ::::::::* [[NK Sokol Velika Ludina]] ::::::::* [[NK Svačić Stari Slatnik]] ::::::::Znam i za ovu tvoju tablicu s nepostojećim člancima o sezonama: [[NK Posavac Ruščica]]. Nekada se natjecao u istim natjecanjima, ali drugačijim grupama, s [[NK Svačić Stari Slatnik]] tako da možeš kombinirati izvore s ta dva članka (i još ako postoje). ::::::::Tablicu za [[FK Kozara Bosanska Gradiška]] nisam htio napraviti zbog, ako se ne varam, neslaganja izvora oko pozicija (vidi Listu pitanja). [https://issuu.com/fiume/docs/rijeka_nogometa Riječke] klubove sam preskoćio. Za [[NK Crikvenica]] nisam gledao jer moram gledati ''milijun'' stranica na Googleu. ::::::::Od ostalih stvari preostale su [https://pajicpredrag.blogspot.com/2015/09/fk-buducnost-sezona-196364.html ova sezona iz 1963./64.] (mislim da onaj forum navodi druge grupe te sezone, no uvjerio si me da je forum nevjerodostojan), jedna sezona [[NK Dubravčan Donja Dubrava]] ([https://www.academia.edu/34734233/90_godina_nogometa_u_Donjoj_Dubravi_1927_2017_ 25. str.]) koju ne znam imenovati i nekoliko sezona [[NK Slavonac Gradište]] (vidi Listu pitanja). Naravno, tu su i [https://www.kasonline.eu/wp-content/uploads/2020/07/Cijela%20knjiga-WEB.pdf karlovačke] sezone koje trenutno radiš (sjećam se da je bilo nekih prije Drugog svjetskog rata). ::::::::Tako da, ako ikada izgubiš ideje za članke, znaš o čemu pisati. One dvije varaždinske sezone napravit ću ovih dana kada dovršim [[Kvalifikacije za Prvu saveznu ligu 1946./47.]] Trebao bih ja jednom napraviti sve one sezone o 2. ŽNL NS Đakovo i provjeriti točnost svih sezona 2. i 3. ŽNL NS Osijek. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:02, 15. listopada 2024. (CEST) == Još izvora == Upravo radim na [[Kvalifikacije za Prvu saveznu ligu 1946./47.]] Prilikom zasad nedovršenog trganja je li Šibenik igrao s Omišem ili Drniš (''O'' i ''D'' su slični, ''rn'' izgleda kao ''m'') naletio sam na [http://212.92.192.228/ ovaj arhiv]. Mislim da ti nije poznat. Otišao sam bezveze na 1983. i tragao za nekim ljetnim brojem da vidim jesi li ti to već pomno istražiokao s drugim novinama. Izgleda da nisi. Na [http://212.92.192.228/digitalizacija/novine/Sibenski_list_1983_1036.pdf 10. str. ovog broja] je [[Murterska nogometna liga 1982./83.]] Inače, ta liga nigdje nije dokumentirana na Wikipediji. Pretpostavljam da je to najniži rang jer je [[Murter]] otok, nešto slično današnjoj [[Hvarska nogometna liga|Hvarskoj nogometnoj ligi]]. Neću više kopati po tom arhivu kako bi se usredotočio na [[Kvalifikacije za Prvu saveznu ligu 1946./47.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:16, 17. listopada 2024. (CEST) :Nažalost nisu digitalizirali novine iz 1946. Možeš li provjeriti knjige s [[Prvenstvo Dalmatinskih okruga 1946. u nogometu]]? Talijanski izvor navodi Omiš, RSSSF i Hajduk ništa. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:23, 17. listopada 2024. (CEST) :{{s|Croxyz}}, ovo za ''Murterska nogometna liga'' - ovdje ti se 99.9% radi o nekoj verziji malog nogometa. :vidi na broju [http://212.92.192.228/digitalizacija/novine/Sibenski_list_1983_1030.pdf 1030. od 23.04.1983., str. 10], gdje je to i naglašeno (ljestvica do 15. kola). :U knjizi ''100 godina nogometa u Hrvatskoj 1880 - 1980'' gdje su navedeni svi registrirani (i masa ugašenih) klubova po općinskim savezima, najbliže Murteru je navedena ''Mladost Tribunj'' :Ovo za [[Prvenstvo Dalmatinskih okruga 1946. u nogometu]] - naravno da se radi o momčadi ''[[HNK DOŠK Drniš|Drniša]]'' (kasnije ''DOŠK''), s obzirom da je to bila skupina za ''okrug Šibenik''. :Da se natjecao klub/momčad iz [[Omiš]]a bi sigurno bili u skupini za ''okrug Srednja Dalmacija'' :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:51, 17. listopada 2024. (CEST) :: poznat mi je arhiv ''Šibenskog lista'', i već sam ga ranije i istraživao, i što je još bolje, mogu se cjelokupni brojevi lokalno na disk (ili neku drugu memoriju) pohraniti kao pdf :: vidi ovo [[Liga Šibenskog nogometnog saveza 1977./78.]], [[Liga Šibenskog nogometnog saveza 1978./79.]] :: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:59, 17. listopada 2024. (CEST) :::Dobro si ovo uočio s Murterom. Još mi je bilo čudno večeras kada sam računao populaciju Murtera u 80-ima jer mi je bilo nejasno kako je na tako malom uzorku bilo 10 klubova. Za Drniš sam i pretpostavio da je ispravno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 17. listopada 2024. (CEST) ::::S [[Kvalifikacije za Prvu saveznu ligu 1946./47.]] sam skoro pa gotov. Provjerit ću još sve tablice s RSSSF-a (nažalost ima samo Hrvatsku i možda Sloveniju). Imam jednu dilemu oko jednog susreta. Prema [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1945-50/ ovoj web-stranici] igralo se [[NK Belišće|Proleter Belišće]] – [[HNK Segesta Sisak|Naprijed Sisak]] 3:0, 0:2. No, prema [https://www.rsssf.org/tablesk/kroahist.html#46 RSSSF-u] je [[HNK Segesta Sisak|Naprijed Sisak]] – [[NK Belišće|Proleter Belišće]] 0:2, 3:0. Imaš li kojim slučajem (malo je vjerojatno) u nekoj svojoj knjizi zapisano koja utakmica je igrana prva? Vidim da imaš Miroslav Matovina: 80 godina NK Segesta : [1906-1986], Sisak, 1986. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:36, 17. listopada 2024. (CEST) :::::Možeš li također provjeriti gol-razliku u toj knjizi za [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1952./53.#Zagreb (pokrajina)]]? Kod nas je neispravna gol-razlika, a vidim da tablica u [[HNK Segesta Sisak#Prvenstvo Jugoslavije 1946. – 1991.]] iznosi drugačiju gol-razliku (koristi knjigu kao izvor). Također, kod nas ([[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1966./67.]]) i exyufudbal ([https://web.archive.org/web/20171026214503/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/27-1966-1967#druga-savezna-liga-zapad]) je drugačija gol-razlika za Drugu saveznu ligu Jugoslavije u nogometu 1966./67., no dosad neviđena situacija: dvije drugačije tablice kod kojih se slaže sveukunpni broj postignutih golova sa sveukupnim brojem primljenih golova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:49, 17. listopada 2024. (CEST) ::::::Tablica za sezonu 1957./58. nudi dva izvora. Prema online izvoru, koji koristimo u [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.]], sveukupna gol-razlika je 587:588, dakle pogrešno. Možda u knjizi piše ispravna tablica jer tablica u članku o Segesti navodi 39 postignuta pogotka za Segestu, dok online izvor 40. Do ovih grešaka sam došao prilikom dodavanja linkova na nelinkane sezone u tablici o Segesti (članci o tim sezonama nisu bili napisani kada je nastala tablica u članka u Segesti). Izgleda da nemamo članak o sezoni 1956./57. koja se navodi u tvojoj knjizi (eto ti još jedna ideja za članak, mislim da nemamo članke o svim sezonama prije II. svjetskog rata tako da ima još toga za napisati). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:02, 18. listopada 2024. (CEST) :::::::Vratio sam se na [[Kvalifikacije za Prvu saveznu ligu 1946./47.]] Još jedno neslaganje s izvorima: :::::::[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1945-50/ claudionicoletti.eu]: 1-0 0-1 aet 1-1 aet ([[:en:Drawing lots (decision making)|drawing lots]] in favour of Šibenik). :::::::Kod tebe sličan, ali dulji opis u [[Prvenstvo Dalmatinskih okruga 1946. u nogometu]]: :::::::1:0, 0:1, 1:1 (prod) nakon druge utakmice su se trebali produžeci (2x15 minuta), ali nisu igrani zbog jakog nevremena. 3. utakmica igrana u Šibeniku, te je nakon produžetaka ostala 1:1. Ždrijebom je odlučeno da se dalje plasira Šibenik. :::::::[https://www.rsssf.org/tablesk/kroahist.html#46 RSSSF]: 1-0 1-2 Sibenik [Sibenik advances on the toss of coin] :::::::Pretpostavljam da je RSSSF ukrivu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 18. listopada 2024. (CEST) ::::::::Mislim da im izvor za Dalmaciju nije dobar. Ponovna kolizija s izvorima: claudionicoletti.eu i tvoj članak navode da su Split i Jedinstvo Dubrovnik igrali 4:0 i 3:0, dok RSSSF ne navodi drugu utakmicu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:14, 18. listopada 2024. (CEST) :::::::::Imamo i treće neslaganje. Prema claudionicoletti.eu Šibenik je dobio Split 2:1, a prema tvom članku i RSSSF-u Šibenik je izgubio 2:1. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:17, 18. listopada 2024. (CEST) ::::::::::Posljednje hrvatsko neslaganje. Čak 3 različite tablice za [[Hrvatska liga 1946.]] Ovjde je čak i plasman drugačiji. ::::::::::1. [https://www.rsssf.org/tablesk/kroahist.html#46 RSSSF] ::::::::::2. [https://web.archive.org/web/20191231022305/http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1941-1950/1945-1946/ Povijest Dinama] ::::::::::3. [https://web.archive.org/web/20171107004356/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/6-1945-1946#nr-hrvatska exyufudbal] & [https://web.archive.org/web/20171107005646/http://www.claudionicoletti.eu/wordpress2/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1945-50/ claudionicoletti.eu] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:25, 18. listopada 2024. (CEST) :::::::::::Još im se svima slaže gol-razlika. 202:202, 205:205, 205:205. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 18. listopada 2024. (CEST) ::::::::::::I za kraj, imamo neslaganje u tablici za Crnu Goru. Usporedi [[Kvalifikacije za Prvu saveznu ligu 1946./47.]] s [https://www.rsssf.org/tablesm/monteghist.html RSSSF-om]. Iz nekog razloga ne mogu pristupiti na wayback machineu arhiviranu web-stranicu [[FK Lovćen Cetinje]] koja nije raspadnuta (sad sam dobivam nekakve greške, a prije je klupska web-stranica radila bez problema). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:09, 18. listopada 2024. (CEST) {{s|Croxyz}}, ako uspijem, pogledam po toj knjizi od ''"Segeste"'', ali opet ti nitko ne može jamčiti da će se sve poklapati <br> (također i ostali izvori, ali kako sam već rekao pošalji mi svoj mail, mogu ti izvore (kao fotografije ili PDF-ove poslatii, što naravno ne mogu direktno preko wikipedije, a imao bi materijala za više godina upisivanja na wikipediju) <br> Web Archive, odnsno Wayback Machine su bili pod [https://www.bug.hr/sigurnost/internetska-arhiva-pod-opsadom-ddos-napadi-traju-ukradena-baza-podataka-44183 DDoS napadima (bug.hr)], proteklih dana )iza 10.10.2024.), te je nbiial ''offline'', sad je nanovo pokrenuta ali samio za čitanje (''read mode''), te se ne može pristupiti pojedinim arhivama (jučer - 17.10.2024. sam pokušavao), i još se ne mogu dodavati nove arhive ([https://www.bug.hr/internet/internetska-arhiva-ponovno-pokrenula-wayback-machine-44311 ''Internetska arhiva ponovno pokrenula Wayback Machine'', bug.hr]) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:01, 18. listopada 2024. (CEST) :Ma ne trebaš mi slati. Ionako ne mislim da ću se dugo još baviti s ligama. Ovo za Internet Archive znam, no mislim da sam ovaj problem s web-stranicom Lovćena imao i nekoliko dana prije nego što je Internet Archive bio hakiran. Sada baš pregledavam tablice za sezone o kojima imamo članak za 1989./90. ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=3&godina=1990&broj=000024 15. str. Varaždinskih vijesti]) da vidim imamo li u njima greške prije nego što počnem s 1. i 2. varaždinskom ligom. Jedino sam pregledao tablicu iz članka [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.]], odnosno Međurepubličku ligu – Zapad. Kod nas je gol-razlika 734:734, a u Varaždinskim vijestima s 744:744. Poredak klubova je drugačiji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:37, 18. listopada 2024. (CEST) ::Kod nas je u [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1989./90.]] gol-razlika 640:648, a Varaždinskih vijesti 650:653. Oboje je netočno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:44, 18. listopada 2024. (CEST) :::[[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.]] ima dobru gol-razliku. [[Regionalna nogometna liga Zagreb – Sjever 1989./90.]] ima neispravnu. U našem članku i Varaždinskim vijestima je 777:775. odnosno 777:765 prema Glasu Podravine. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:56, 18. listopada 2024. (CEST) ::::1. varaždinska liga ima ispravnu gol-razliku, za razliku od druge gdje je 644:634. Ne znam je li postoje neke druge digitalizirane zagorske novine koje bi mogle sadržavati ispravnu gol-razliku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:00, 18. listopada 2024. (CEST) :::::Napisao sam [[1. varaždinska nogometna liga 1989./90.]] Od imena klubova jedino je poznat Dubravka Turčin. Ostale sam pogađao: Obreš, Bednja i Vinica su unikati tako da je lako otkriti iz kojeg su mjesta, Plitvicu na temelju postojećih članaka (zapisan je kao Plitvica Č.), Zelengaj je ispao iz višeg ranga, a Mladost – Dermu iz tablica [[NK Polet Sveti Martin na Muri]] ([[NK Mladost Varaždin]]?). Sumnjam da ćemo ikada otkriti imena drugih klubova jer Varaždinske vijesti ne spominju uopće utakmice ove lige (kao ni 2. lige koju ni ne planiram napisati jer ima pogrešnu gol-razliku), a i zbog nedostatka neke vremenski bliske sezone ove lige. Danas sam patrolirajući našao pogrešnu tablicu za [[2. HNL 1992.]] Sjever (jedan je suradnik uočio da RSSSF ima pogrešnu tablicu, pa je izmislio svoju vlastitu vjerojatno pogrešnu tablicu), dok za Istok nemamo uopće izvor koji navodi koji klubovi su se trebali natjecati te sezone. En.wiki (članak iz 2018.) poziva se na web-stranicu NK Belišće iz 2014., no ona je, kao i Lovćenova, koruptirana (prikazuje se nekakav kod umjesto web-stranica što je očito greška, vidi [https://web.archive.org/web/20140825065525/https://www.nkbelisce.hr/povijest/]). Mislim da ću od sutra smanjiti aktivnost s tablicama/sezonama zbog životnih obveza. Želiš li možda da ti sva ova nedavna pitanja navedem još jednom pod listu pitanja tako da imaš uredan pregled svih problema koje imamo tako da ih možeš ubuduće s lakoćom naći i nadajmo se riješiti? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:52, 19. listopada 2024. (CEST) ::::::Ovih dana sam uspio iskopati nekoliko izvora koji ti vjerojatno nisu poznati (vidi povijest izmjena na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:44, 1. studenoga 2024. (CET) :::::::{{s|Croxyz}}, pogledao sam - većina mi je poznat, ali ima nekih (posebno za Sloveniju i Srbiju) koje nemam :::::::uglavnom, hvala puno, poslužit će :::::::ali isto tako nisam znao da se [https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Croxyz/Izvori#Vojvodina Smederevo i Zemun nalaze u Vojvodini] (OK, Zemun i je neko vrijeme bio pod Vojvodinom, ali to je bilo negdje do 1950.-ih. :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:29, 2. studenoga 2024. (CET) ::::::::Ispravio sam Zemun i Smederevo sada. Vjerojatno sam greškom postavio linkove pod Vojvodina umjesto Srbija jer u nekim člancima prvo navodimo Vojvodinu, pa onda Srbiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:29, 2. studenoga 2024. (CET) == Marsonije == Kako bi ti postupio s Marsonijom? Trenutno imamo dva članka ([[NK Marsonia 1909 Slavonski Brod]] i [[NK Marsonia Slavonski Brod]]). Prema njima Marsonia je i dalje aktivna i natječe se u 2. NL (što ne može biti točno jer bi jedna od njih trebala biti ugašena). Da članke spojimo u jedan, a drugi ostavimo kao preusmjeravanje? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:35, 24. listopada 2024. (CEST) :{{s|Croxyz}}, ovo je već negdje bilo :ali u principu se radi o dva kluba :ovo je već negdje bilo na nekom Razgovoru, samo treba opet vidjeti :- oko 2010. godine (sad napamet pišem ali tada negdje) je ''originalna'' ''Marsonia'' - propala i ispala u 1.ŽNL i na polusezoni odustala :- klub ''MV Croataia'' je ušla u ''2. HNL'' (možda i sezonu igrala pod tim imenom, te onda je (2011). preoimenovana u ''Marsonia 1909'' - istovremeno''Marsonia'' još postoji pod tim imenom i natječe se u nekoj županijskoj ligi) (mislim da su istovremeno postojale i natjecale se 2-3 sezone) :- nakon nekog vremena ''gubi se'' ''Marsonia'' iz ŽNL, a ''Marsonia 1909'' opet negdje postaje ''Marsonia'' ili je bilježe pod tim imenom :- opet se osniva / obnavlja ''MV Croatia'' (''MV Croatia 1976'', ili ''Croatia'') - oko 2015. godine :- ovo sad bi trebali kronološki vidjeti, ali znam da je sve pokazano po našim ljestvicama po rangovima :- po meni - ovdje se radi o dva (a možda i tri) različita kluba - ostaviti razdvojene članke :- kod nas ''svašta'' može biti točno :- još pogledam i kako je unešeno na HNS semafor i drugdje (ali to ne mora odgovatazi kao pravni sljednik, nego kao sportski, s tim da je tamo prikazano "posljednje" stanje što se tiče imena) :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:48, 24. listopada 2024. (CEST) ::Možda će se ovo moći riješiti ''uskoro''. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Marsonia_Slavonski_Brod&action=history Ako je vjerovati ovim jučerašnjim izmjenama], u tijeku je nastanak monografije o Marsoniji (naravno, pišem ti da znaš ubuduće ako zaželiš proširiti kolekciju). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:57, 26. siječnja 2025. (CET) == Slavonija 1964./65. == ::Kopam trenutno po Vinkovačkom listu kako bi našao Slavonsku zonu iz [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1964./65.]] Našao sam na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=10&godina=1965&broj=000021&E=E9999 7. str.] ovog broja konačne tablice nekakvog Grupnog prvenstva iz istočne Slavonije (nema ga pod [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1964./65.]]). Ovaj broj je prvi broj iz lipnja 1965., tako da možda ima još sezona ovog prvenstva u prvom broju lipnja za druge godine (neću gledati jer imam previše obaveza za ovaj vikend). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 26. listopada 2024. (CEST) :::Imaš još jednu tablicu u narednom broju ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=10&godina=1965&broj=000022&E=E9999 7. str.]). Čini se da su poništili neke utakmice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:12, 26. listopada 2024. (CEST) ::::U narednim brojevima se nalaze potpune tablice za grupe s nepotpunim tablicama, kao i rezultati kvalifikacija za Podsaveznu ligu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:18, 26. listopada 2024. (CEST) :::::Nažalost za Slavonsku zonu nemamo zadnja tri kola ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=10&godina=1965&broj=000019&E=E9999 6. str.]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:25, 26. listopada 2024. (CEST) {{s|Croxyz}} - ovo ''Grupno prvenstvo'' - to bi trebalo biti ''Grupno prvenstvo Vinkovačkog podsaveza'' (možda bolje nazvati u naslaov [[Grupno prvenstvo NPS Vinkovci 1964./65.]]) <br> ovdje imaš za članak za [[Grupno prvenstvo NP Vinkovci 1966./67.]] <br> kad i ako budeš radio, imamo kategorije: : [[:Kategorija:Podsavezna nogometna liga NP Vinkovci]] (do sezone 1969./70.) - ''Podsavez Vinkovci'' - cijelo područje Vukovarsko-srijemske županije (Vinkovci / Vukovar / Županja) : [[:Kategorija:Područna nogometna liga NSP Vinkovci]] (od 1970./71. do 1976./77.) - ''Podsavez Vinkovci'' je na području Vinkovaca i Županje : [[:Kategorija:Općinska nogometna liga Vinkovci]] (od 1977./78. do 1990./91.) - ''Općinski savez Vinkovci'' : ako uspijem, pogledam za ''Slavonsku zonu'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:17, 27. listopada 2024. (CET) == NK Dapci == Pod kojim kriterijima proglašavamo klub bivšim? Patrolirajući sam naletio na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Dapci&diff=prev&oldid=7057079 ovu] jučerašnju izmjenu jednog IP-ovca u članku [[NK Dapci]]. O gašenju/prekidu rada kluba ne mogu naći ništa na internetu. Prema Semaforu klub se ne natječe nigdje ove sezone. Zadnja klupska objava na Facebooku je od prošle sezone. Našao sam [https://superportal.hr/2023/04/04/neizvjesna-buducnost-pred-nk-dapci/ ovaj prošlogodišnji članak] koji sluti da bi se klub mogao uskoro ugasiti. P.S. Jučer dok sam sastavljao kartu na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (naletio sam na još dosta izvora o Sloveniji, Srbiji i Vojvodini) naletio sam na [https://pozeski.hr/predstavljanje-knjige-pola-stoljeca-nogometnog-kluba-croatia-mihaljevci-u-nedjelju-17-studenog/ ovu vijest] o monografiji [[NK Croatia Mihaljevci]]. Pišem ti o tome, ako slučajno ''skupljaš'' monografije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:59, 10. studenoga 2024. (CET) :{{s|Croxyz}}, Obično klub "proglasimo bivšim" ako se ne natječe duži niz godina (ni kao seniori, ni u mlađim kategorijama, ni kao veterani), te ako je "brisan" iz nadležnog saveza, ili kao udruga :* [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nkdapci/Detaljno/582707 fininfo] - stavljaju da je još aktivan :* [https://www.poslovna.hr/lite/nk-dapci/11200/subjekti.aspx?lang=en&AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr] - ista stvar (pisalo bi nešto kao "Subjekt je brisan") :* [https://nsbbz.hr/wp-content/uploads/2024/07/GLASILO-BROJ-27-2024-jesen.pdf Glasilo NS BBŽ 27/2024] - ovdje samo da se klub ne natječe 2024./25. :po meni bi trebalo staviti da se u sezoni 2024./25. "klub ne natječe", ili da je "klub u mirovanju" (dok ne bude "brisan" kao udruga) :ili da je "prestao djelovati" (ali je "aktivan na papiru (kao udruga)" :sad da ne tražim, ali ima u našim ligama primjera klubova koji su tako - nisu djelovali po više godina, ali su kao udruge / poslovni subjekti i dalje se vodili kao aktivni :07:20, 10. studenoga 2024. (CET) [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:20, 10. studenoga 2024. (CET) == Belišće protiv Splita, 1967. == Ame71 je danas odradio [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1966./67.]] Fale mu rezultati finala ([[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_–_3._ligaški_rang_1966./67.#Hrvatska]]) između Splita i Belišća. Utakmica nije mogla biti igrana pruije 10. lipnja jer je tada izišla konačna tablica za Slavonsku zonu u Vinkovačkom listu koji izlazi jednom tjednom. Vjerujem da ćeš s lakoćom uspjeti naći rezultat jer je Slobodna Dalmacija stopostotno izvjestila o finalu u kojem je igrao RNK Split. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:53, 15. studenoga 2024. (CET) :Ovdje imamo jednu tablicu, no mutna je [https://www.njuskalo.hr/image-w920x690/literatura-knjige/nk-mesarski-zagreba-slika-49316115.jpg]. Ako uspiješ otkriti brojke, svaka čast. Srećom pa imamo [[Predložak:ZNP 1929.|popis klubova za tu godinu]]. Klubovi su: Borongaj, Meteor, Sl... (Sloga?), Zrin(j)ski, Mesarski, U..., Trnje? i ZET. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:46, 15. studenoga 2024. (CET) == III. A zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1959./60. == {{s|Ame71}} je našao ovu [https://archive.ph/yUfNu arhiviranu verziju Ligaškog vremeplova (SportSport.ba)] u kojoj su prikazane slike iz nekog dokumenta, vjerojatno Godišnjaka FSJ za sezonu 1959./60. Taj dokument ne navodi [[III. A zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1959./60.]] među prvenstvima 3. ranga, već 4. ranga (podsavez Bjelovar – Daruvar). Izgleda da je III. A zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1959./60. rang ispod [[III. B zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1959./60.]] Piše li išta u tvojim izvorima? Trebalo bi promijeniti rang natjecanja u više članaka za tu i druge sezone, ako se ispostavi da je [[III. A zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1959./60.]] 4. rang. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:56, 16. studenoga 2024. (CET) :: {{S|Croxyz}} i {{s|Ame71}}, vidim kako je pisano, ali negdje stavljaju kao i ''III. A zona'' :vidjeti [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&godina=1960&broj=000024 ''Bjelovarski list'', br. 24/1960, str. 6] - samo tu su stavili kao ''A grupa XVII zone''. :pogledaj post sa [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p3181869/#poruka3181869 sportnetovog foruma od 1. studenog 2012.] - autor je isto dosta pisao po forumim, uključujući i ovaj od sportsport.ba :dalje pogledaj koji klubovi sudjeluju u ''A'' i u ''B'' skupini ''III. zone prvantva Hrvatske'' i onda usporedi sa kartom Hrvatske - meni se slaže. U ''B'' skupini nema klubova sa područja Bjelovara, Daruvara, Pakraca - a to je područje pripadalao ''III. zoni''. :Nadalje stoji da su za prvaka igrali :'''[[NK Sloboda Varaždin|Sloboda Varaždin]]''' – [[NK Hajduk Pakrac|Hajduk Pakrac]] 2:1, 9:0 :''Sloboda'' prvak '''III. A''' zone i sudjelovala u [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1960.|kvalifikacijama za 2. saveznu ligu]] : :Isto tako za podsavezna prvenstva su stavljena i ona za podsaveze [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1959./60.|Split]], [[Prvenstvo Šibenskog nogometnog podsaveza 1959./60.|Šibenik]] i [[Prvenstvo Zadarskog nogometnog podsaveza 1959./60.|Zadar]] čiji su prvaci potom igrali za prvaka ''[[Dalmatinska nogometna zona 1960.|Dalmatinske zone]]'' isto treći rang prvenstva). :pogledati malo i po [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:I._-_V._zona_nogometnog_prvenstva_Hrvatske ovoj kategoriji] :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:02, 16. studenoga 2024. (CET) ::Nije mi palo napamet pogledati u Varaždinskim vijestima. Na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=3&godina=1960&broj=000745&E=E9999 str. 5. ovog broja] piše da će Sloboda Varaždin, kao prvak III. a zone, igrati s Hajdukom, prvakom III. b zone, dok na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=3&godina=1960&broj=000747&E=E9999 str. 5. ovog broja] spominje se da je 1. utakmica između Slobode i Hajduka završila 2:1 (na forumu piše 4:0). ::{{s|Ame71}}, to summarise, Godišnjak FSJ is incorrect. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:22, 16. studenoga 2024. (CET) :::{{S|Croxyz}} i {{s|Ame71}}, ma tih godina (tipa negdje do 1966./67.) treba paziti na ove treće lige i ispod - jer nisu sve imale isti status ili naziv (istovremeno si imao zone, međuzone, negdje podsavezne negdje mislim regionalne lige i slično), doslovno moraš gledati od sliučaja do slučaja i usporešivati sa prethodnom/sljedećom sezoom i ligama iznad i ispod (i opet će ti se desiti kakva greška). :::U ovom ''Godišnjaku FSJ'' za 1959./60. za taj dio stoji pod naslovima ''"Zonska prvenstva"'' i ''"Potsavezna prvenstva"'', nigdje ne piše nešto kao ''"Trećeligaška prvenstva"'' i ''"Četvrtoligaška prvenstva"'' :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:32, 16. studenoga 2024. (CET) == 1959./60. == Ako imaš neke izvore slobodno nadopuni imene klubova u [[Podsavezna nogometna liga Čakovec 1959./60.]] [[Podsavezna nogometna liga Dubrovnik 1959./60.]] zasad nema članak. Vidi: [https://archive.ph/yUfNu] za tablicu. Ne znam ime niti jednog kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:04, 22. studenoga 2024. (CET) :Našao sam [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3113&start=540 ovu objavu] na forumu prema kojoj bi klubovi Podsaveza Dubrovnik bili [[NK Zmaj Blato|Zmaj Blato]], [[NK Korčula|Brodograditelj Korčula]], [[NK Omladinac Lastovo|Omladinac Lastovo]], [[NK Jadran Smokvica|Jadran Smokvica]] i Sloga Žrnovo. Popis s foruma mi djeluje vjerodostojno budući da se svi klubovi osim zadnjeg natječu u [[Nogometno prvenstvo otoka srednje Dalmacije 1963./64.]], 4 godine nakon Podsavezne nogometne lige Dubrovnik 1959./60. Svi ovi klubovi su s Korčule osim Omladinca s Lastova. Problem je u rangu. Nemamo članak za iduću sezonu niti jednog kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:52, 23. studenoga 2024. (CET) :: {{s|croxyz}}, Probat ću naći punu tablicu ako uspijem (vjerojatno arhiva ''Slobodna Dalmacija"'' ) :: Nedavno sam nabavio fotografiranu monografiju ''[[NK Hajduk Vela Luka|Hajduka]]'' iz Vela Luke - ali nažalost on se nije ligaški natjecao tih godibna (cca 1957.-1963.), no ima tu dosta rezultatta i ljestvica liga sa Dubrovačkog područja, no nažalost često pod kriviomm nazivom :: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 10:52, 23. studenoga 2024. (CET) :::Zaboravio sam napomenuti ranije da sam za Čakovec našao [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p3182856/?sportnet.hr ovo], no ne znam je li pouzdano, pogtovo jer nije navedeno odakle je Jedinstvo. Klubove [[Podsavezna nogometna liga Čakovec 1959./60.|Podsavezne nogometne lige Čakovec 1959./60.]] sam naveo na temelju [[Podsavezna nogometna liga Čakovec 1960./61.|naredne sezone]] i popisa osnivača Podsaveza Čakovec (u uvodu članka [[Podsavezna nogometna liga Čakovec 1959./60.]]). Problem je postojanje dvije Mladosti, Jedinstva i Omladinca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:41, 23. studenoga 2024. (CET) : {{s|Croxyz}} - izgleda mi to prilično točno, osim pto je autor napisao neke pogrešne nazuive za naselja (Mačkovec -> Maškovci, Mursko Središće -> Mursko Središte). : Za ''Jedinstvo'' ne znam iz kojeg bi mjesta moglo biti, ali u Međimurskoj županiji i dalje ima nekoliko klubova koji se zovu ''Jedinstvo'' : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:56, 23. studenoga 2024. (CET) ::Nije mi palo napamet gledati je li se Jedinstvo Čakovec negdje drugdje natjecalo. Jedinstvo Čakovec i Mladost Prelog igrali su u [[III. B zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1959./60.]] (budem provjerio u Varaždinskim vijestima za svaki slučaj) tako da znamo sada koje su Jedinstvo i Mladost (nije Prelog kao što tvrdi autor s foruma) u pitanju. Preostaje Omladinac. Jedan Omladinac ([[Omladinac Novo Selo Rok]]) se natjecao u istoj lgii araedne sezone, no ne znam je li to dovoljno dobra potvrda. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:11, 23. studenoga 2024. (CET) :::Jedinstvo Čakovec i Mladost Prelog zasigurno su igrali u [[III. B zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1959./60.]] Provjerih u Varaždinskim vijestima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:21, 23. studenoga 2024. (CET) ::::Kad smo kod Međimurja, našao sam [https://web.archive.org/web/20110429002600/http://www.nk-spartak.hr/upload/Monografija/Spartak_monografija.pdf jednu monografiju] koju možda ne posjeduješ. Nema tablica, ali ima popis sezona koji je bio koristan za članak [[NK Spartak Mala Subotica]]. Monografiju sam uz brojne druge nove izvore (koji ti možda nisu poznati), postavio na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]. Nije mi samo jasno kako je tolik broj klubova sa sjevera Hrvatske završio na toj listi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:27, 24. studenoga 2024. (CET) :::::{{s|Croxyz}}, imam i tu monografiju, ali kako u njoj baš i nema tablica, nisam je koristio. :::::Pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:12, 25. studenoga 2024. (CET) == ZNS/ZNP == {{s|Ame71}}, počeo sam sastavljati listu tablica iz Dugoselske kronike. Gledavši jedan broj iz 1977. uočio sam dapiše ZNS ([[Zagrebački nogometni savez]]) umjesto ZNP (Zagrebački nogometni podsavez). Mislim da ćemo morati preimenovati i poispraviti niz članaka navedenih u [[:Kategorija:Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza (nakon 1945.)]], kao i članke koje spominju te članke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:46, 27. studenoga 2024. (CET) :{{s|Croxyz}} i{{s|Ame71}}, mislim da je negdje krajem 1960.-ih počelo preimenovanje ''Podsaveza'' u ''nogometne saveze područja'', ''Općinske saveze'' i slično. :Vidi ovo [https://zns.hr/povijest-zns-a zns,hr, ''Povijest Zagrebačkog nogometnog saveza ( ZNS )''] :Morao bih proveriti u ovim knjigama i monografijama koje imama, ali moguće je da se savez jednostavno zvao (čak i od kraja 1950.-ih ''"Zagrebački nogometni savez"'', a da je do 1970.-ih imao ''"podsaveznu ligu"'' :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:57, 27. studenoga 2024. (CET) ::Vidio sam da [[NK Maksimir]] koristio "podsavez" i za 70-e. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:13, 27. studenoga 2024. (CET) :::{{s|Croxyz}} u „[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zborniku 100 godina Ljubljanskog medobčinskog nogometnog saveza]“, na stranici 17, kaže se da „Do velikih promjena dolazi sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada se nakon skupštine NZS-a 12. listopada 1973., u skladu s društveno-političkim promjenama, prvotno formiraju tenerljni nogometni savezi". Ne znam je li se to u tom trenutku dogodilo samo u Sloveniji ili na cijelom području SFRJ. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:33, 27. studenoga 2024. (CET) ::::{{s|Ame71}}, Ne trebamo ništa preimenovati. [https://www.dugoselska-kronika.hr/images/dugoselska_kronika/1975/Dugoselska%20kronika%20br.101.pdf str. 12.] "Završena je još jedna polusezona u nogometnom prvenstvu Zagrebačkog nogometnog podsaveza". Objavljeno je 1975., nakon svih naših članaka koji sadrže "podsavez" u imenu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:15, 27. studenoga 2024. (CET) :::::Gledao sam sve sezone do 1998. u Dugoselskoj kronici. Našao sam tablice za: :::::* [https://www.dugoselska-kronika.hr/images/dugoselska_kronika/1974/Dugoselska%20kronika%20br.78.pdf] [[1. A razred nogometnog Podsaveza Zagreb 1973./74.]] 532:535 ([https://web.archive.org/web/20160403060716/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1973-74_druga_zagrebacka_liga.htm 7. rang]) :::::* 1974./75. [https://www.dugoselska-kronika.hr/images/dugoselska_kronika/1975/Dugoselska%20kronika%20br.95.pdf] 1. D razred. Nema natjecanja na NK Maksimir. 509:517 :::::* [https://www.dugoselska-kronika.hr/images/dugoselska_kronika/1977/Dugoselska%20kronika%20br.135.pdf] "1. razred istok" 1976./77. ([https://web.archive.org/web/20160403032239/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1976-77_druga_zagrebacka_liga_istok.htm 7. rang]) 944:944 :::::* [https://www.dugoselska-kronika.hr/images/dugoselska_kronika/1981/Dugoselska%20kronika%20201.pdf] [[Općinska nogometna liga Sesvete 1980./81.]] ([https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 7. rang]) 626:626 :::::* [https://www.dugoselska-kronika.hr/images/dugoselska_kronika/1983/Dugoselska%20kronika%20221.pdf] [[Zagrebačka nogometna zona – Istok 1982./83.]] str. 8. (LIJEVA TABLICA) ([https://web.archive.org/web/20160403060648/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1982-83_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 6. rang]) 877:873 :::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:35, 27. studenoga 2024. (CET) ::::::Počeo sam listati po Samoborskim novinama. Do 1979. ima jedino [[1. Zagrebačka nogometna liga 1977./78.]] [https://digital.arhivpro.hr/samobor/index.php?documentIndex=1&docid=146&page=0][https://digital.arhivpro.hr/samobor/document_viewer/izbornik.php?viewer=6&docid=146&page=159&fid=&c=org&ext=pdf&doctype=1] 581:579 (neispravna gol-razlika). Ovih dana ću povremeno raditi sve sezone koje nađem. Za danas sam napravio [[Općinska A nogometna liga Samobor 1978./79.]] i [[Općinska B nogometna liga Samobor 1978./79.]] (fali ime jednog kluba za koji se nadam da ću ime odgodnetnuti u nekom kasnijem broju). Sljedeće radim [https://digital.arhivpro.hr/samobor/document_viewer/izbornik.php?viewer=6&docid=141&page=231&fid=&c=org&ext=pdf&doctype=1]. Šteta samo što nemamo potpune tablice (ista situacija s onim NP Vinkovci iz [[#Slavonija 1964./65.]] koji sam mislio jučer napokon odraditi, no izgleda da neću)... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:17, 28. studenoga 2024. (CET) == Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1992./93. == Radim trenutno na jednoj opskurnijoj temi: [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1992./93.]] Ne znam je li imaš išta o njoj. Napravit ću i [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]], no nemam tablice za druge sezone. Imam jedan engleskojezični izvor koji daje sažetak povijesti nogometa u RSK koji trebam proučiti prvo. Vidio sam brzinski da je postojao i kup, no održan je, koliko mi se čini, u jednom navratu. Preporučuješ li mi da napravim članak "Kup Republike Srpske Krajine u nogometu", "Kup Republike Srpske Krajine u nogometu 199X./9Y."? Usput, radeći na [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1992./93.]] sam uočio da u člancima nemalog broja klubova stoji da jek lub X prestao postojati tijekom Domovinskog rata ili da je nosio ime do 1991., a pod imenom do 1991. se natjecao u [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1992./93.]] Ne znam kakvi izvori su korišteni za potrebe tih članaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:59, 7. prosinca 2024. (CET) :Inače, s člankom [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1992./93.]] možda riješiš (ubuduće) pokoju neboluzu s onim ligama iz 1992. (Lige rata i mira i sl.) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:01, 7. prosinca 2024. (CET) ::Jedna zanimljivost iz [https://www.scribd.com/embeds/763240547/content?start_page=1&view_mode=scroll&access_key=key-fFexxf7r1bzEfWu3HKwf engleskojezičnog izvora], str. 952.: ''However, many of the participant clubs live on in the Croatian football league pyramid, albeit with airbrushed histories. For example, a modern website dedicated to [[NK Borovo]], which participated in the eastern groups of the RSK competition, provides a detailed breakdown of the history of the club, but states that it ceased to function between 1991 and 2005.⁴⁵ '''Wikipedia pages''' for other clubs, such as that for [[NK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]], also deny this active period of history for their organizations⁴⁶ These are examples of history being deliberately rewritten in the public domain''. Rad je objavljen 2013., a prevenstvo RSK naš članak spominje od 2015. tako da se nemoj začuditi, ako budeš gledao članak o petrinjskoj Mladosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:09, 7. prosinca 2024. (CET) == Poruka == stvorili ste stranicu "4 kafića", trebalo bi i "kutija šibica" kao najveći regionalni futsal turnir [[Posebno:Doprinosi/93.143.85.152|93.143.85.152]] 16:30, 25. prosinca 2024. (CET) {{ArhivKraj}} gfodjxegj4u1vavnnxuv86sdyxhivyq 3 783922 7430761 7430357 2026-04-16T10:22:42Z Goran Andrijanic 355494 /* Stranica Goran Andrijanić */ novi odlomak 7430761 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]]</div> == Gabriel Martinelli == Greškom sam uklonio predložak Radovi tako da sam planirao dodati poveznice i infokvir, ali nisam planirao reprezentativnu karijeru. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:40, 21. travnja 2025. (CEST) == Čakovec == Trenutno nemam ništa o proslavi 1000-te obljetnice, ali ću pokušati nešto pronaći. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:37, 22. travnja 2025. (CEST) :Pronašao i dopunio članak. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:05, 28. travnja 2025. (CEST) == Kvalifikacije 1938. == In the page of [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com], in the season 1938./39. they say "Status je izgubila Slavija, a Sparta je trebala da reši pitanje 12. ligaša sa poraženim finalistom kvalifikacija." I think they meant the program of qualifications were the winners were promoted and the finalist would have played vs Sparta for last place in the national championship. But the boycott of Concordia and Split ruined the program. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 16:08, 24. travnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, ah okay then. I think it might be the best to only have Dodatne kvalifikacije under the Srbija section. To me it makes sense that these additional qualifiers were played to determine the 10th team of the Serbian League. Concordia, Split and possibly Velež are outliers. They couldn't have participated in Serbian League qualifiers. This is likely a naming mistake made by exyufudbal.rs. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:47, 24. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}} from Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. ::Page 121: ::The [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|national league qualifiers]] consisted of two leagues consisting of podsavez champions (meaning my assumption was right). ::The winners of the two groups were suppossed to play against each other. The winner would be promoted to the national league while the loser would play against Sparta Zemun (just like FSG Zrenjanin said). ::Croatian (Borovo is located in modern-day Croatia by the way, it could've been a Serb club or it just stayed in JNS for some reason) and Slovenian (this is not true Mairbor played against Borovo) clubs withdrew at the start of the qualifiers ::Page 122: SAŠK was the winner of Sarajevski podsavez thanks to goal-difference ([[it:Prvi_razred_1938-1939#Sarajevo]]/exyufudbal.rs claims it had 2 points more than Hajduk Sarajevo), however it withdrew from further competiting (meaning it didn't take part in the qualifiers). SAŠK supported the creation of a Croatian league (which makes sense since they were a Croat club), so JNS declared Velež the winner of Sarajevski podsavez (change ''Per qualche motivo ha preso il posto del SAŠK.'' in [[it:Prvi razred 1938-1939]]. You might need to change [[it:Sarajevski nogometni podsavez]], [[it:Nogometni Klub SAŠK Napredak]], but after I try to verify if Velež was handed the title which makes no sense to me since they didn't partook in Sarajevski podsavez championship, was there another, possibly provincial, league with the winner of the Sarajevo league competing against the other winner?). ::Page 123: The group winners (Bata & Vojvodina) are suppossed to play in a finale, however changes occured (HNS, Croatian-Slovenian League etc.). Serbian League has 10 members: 7 were the 7 national league teams from the previous season, 2 are the qualifiers group winners (Vojvodina and Bata) while the last club was determined via further qualifiers. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:14, 24. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, Sarajevski podsavez provincial info found in that book, but not on it.wiki. Add it to it.wiki so it won't be lost. Note that not all of the information is complete (e.g. 1932./33. season which doesn't mention the Herzegovinian champion). Sometimes maybe 2 matches were played, but only 1 is listed. :::;Season 1930./31. (page 272, 273) :::Bosnian provincial champion: Šumadija Tuzla :::Herzegovinian provincial champion: [[JSK Mostar]] (I'm linking that article since I recently created it, I won't be linking other clubs) :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Tuzla: Šumadija vs JSK 3:0 :::Mostar: JSK vs Šumadija ??? :::JSK winner. :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Sarajevo: Sloga vs JSK 5:1 :::<br><br> :::;Season 1931./32. (page 273) :::Bosnian provincial champion: Bojna Travnik :::Herzegovina provinical final was played in Mostar: [[JSK Mostar]] vs [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] 6:1. JSK is the Herz. prov. champ. :::Sarajevo podsavez provinical final was played in Mostar: JSK vs Bojna Travnik 1:4 :::<br><br> :::;Season 1932./33. (page 273) :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Tuzlanska župa: Union Usora :::Travnik: Bojna v Union 3:4 :::Usora: Union v Bojna 3:1 :::Union is the winner of Bosnian provinical championship. :::<br><br> :::;Season 1933./34. (page 274) :::Bosnian provincial championship :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Zenička župa: ??? :::Tuzlanska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::Dobojska župa: Hrabri Teslić :::<br> :::Bosnian provincial final: :::Travnik: Bojna v Hrabri 1:1 :::Teslić: Hrabri v Bojna ??? :::Bojna is the winner of Bosnian provincial championship :::<br> :::Velež is the winner of Herzegovinan provincial championship :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Travnik: Bojna v Velež 1:1 :::Mostar: Velež v Bojna ??? :::<br><br> :::;Season 1934./35. (page 274, 275) :::Bosnian provincial championship :::Dobojska župa: Željezničar Doboj :::Tuzlanska župa: Šumadija Tuzla :::Zenička župa: Jadran Visoko :::Travnička župa: Bojna Travnik :::<br> :::Semifinal: :::Doboj: Željezničar vs Šumadija ??? :::Tuzla: Šumadija v Željezničar 0:0 :::Travnik: Bojna v Jadran ??? :::Visoko: Jadran v Bojna 4:1 :::<br> :::Final :::Visoko: Jadran v Željezničar ??? :::Doboj: Željezničar v Jadran 4:0 (Jadran was the winner somehow, must've been 2 really entertaining matches) :::<br> :::Herzegovina provinical championship :::Mostarska župa: Velež Mostar :::Čapljinska župa: [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] (I assume Uskok was eliminated before the final) :::<br> :::Final :::Mostar: Velež v Leotar Trebinje 2:0 :::Trebinje: Leotar Trebinje v Velež 1:4 :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Mostar: Velež vs Jadran 7:0 :::Visoko: Jadran vs Velež 7:1 (yes, the source says that Velež won the first match 7:0 and lost the second one 1:7) :::<br><br> :::;Season 1936./37. (page 275, 276), 1935./36. isn't covered sadly :::For this season we have autumn tables (obviously the seasons haven't finished yet). I'll only list the clubs. :::<br> :::Tuzlanska župa: 1. Zmaj od Bosne Tuzla, 2. Šumadija Tuzla, 3. Solvaj (could be Solvay, as Serbian Cyrillic doesn't have a letter for y, for Solvay see it.wiki usege) Lukavac, 4. Sloboda Tuzla, 5. Zrinjski Tuzla (I think I saw this club on hr.wiki) :::Travnička župa: 1. Bojna Travnik, 2. Ugar Turbe, 3. Sloga Gornji Vakuf, 3. JSK Travnik :::Zenička župa: 1. Jadran Visoko, 2. Građanski Zenica, 3. Visoko (just Visoko, similiar to [[NK Zagreb]]), 4. Rudar Kakanj, 5. Željezara Zenica :::Dobojska župa: 1. Hrabri Teslić, 2. Union Usora, 3. Željezničar Doboj, 4. Desta Teslić :::Mostarska župa: 1. [[JSK Mostar]], 2. Zrinjski Mostar, 3. Velež Mostar, 4. [[ŠK Vardar Mostar|Vardar Mostar]] :::Čapljinska župa: 1. Jugoslavija Čapljina, 2. Leotar Trebinje, 3. Uskok Trebinje, 4. Jugoslavija Trebinje :::<br><br> :::;Season 1937./38. (page 276) :::Bosnian provincial champion: Železara Zenica (Željezara???) :::Herzegovinian provincial champion: Velež Mostar :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Mostar: Velež v Železara 3:1 :::Zenica: Železara v Velež ??? :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Mostar: Velež v SAŠK 1:2 :::Sarajevo: SAŠK v Velež 2:0 :::<br><br> :::;Season 1938./39. (page 277) :::Železara Zenica is the Bosnian provincial champion :::<br><br> :::;Season 1939./40. (page 277) :::Bosnian provincial championship :::Travnička i Zenička župa: Železara Zenica :::Tuzlanska i Dobojska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::<br> :::Bosnian provincial championship final: :::Zenica: Železara vs Zmaj od Bosne 7:1 :::Železara was also the winner of the Sarajevski podsavez provincial championship (meaning that it defeated the Herzegovinian champion). :::As always, you might want to acquire the Fudbalska takmičenja Južnih Slovena... book. I'm sure it has more information. Sadly this didn't answer if Velež was awarded the title. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 25. travnja 2025. (CEST) ::::According to a [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=15856 forum post] Velež eliminated Železara in the finale. Velež was suppossed to play against SAŠK but SAŠK decided to leave the system which gave Velež a spot in the qualifiers. There's no mention of Velež being awarded the title. Obviously, this is not a good source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) :::::That post calls the club Žel'''j'''ezara. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}} I thought SAŠK was Sarajevo city league champion, while Velež Mostar was provincial champion, and then Velež beat SAŠK in the subfederal final. On claudionicoletti.eu there are the finals of the '20s, but not of the '30s. As I had only the exYU page and no other sources, I wrote "Per qualche motivo (il Velež) ha preso il posto del SAŠK". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:38, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, yes I believe that’s the case. SAŠK won the city league and Veež probably won the provinical league (we need better sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:41, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, should we move the 1st two group qualifiers above the Serbia section? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:25, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::::Currently I'm trying to figure out why Slavija played in the qualifiers instead of Bačka. Sadly in the last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist195.pdf Subotički športski list] there's no mention for this, although they mention that the qualifiers will take place soon. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html RSSSF] has a list of qualifying matches under Promotion Playoff 1940 (Hrvatska). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:27, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::Take note that the club's called Žel'''j'''ezničar Zagreb and not Železničar Zagreb. Confirmation is present in the last page of this [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 this Varaždinske novosti issue]. I forgot to add that [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html#krel here] is the RSSSF link for the Željezničar Zagreb vs Slavija matches. Now I'll seek out the reason why Slavija participated in the qualifiers instead of Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:33, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000545 Last page under ŠPORT] covers this. I transcribed the text for you. It's a bit archaic so if you have any trouble understanding anything I'll gladly explain it to you. ::::::::::::"SPLIT" ILI VARAŽDINSKA "SLAVIJA" MORAT ĆE IGRATI U KVALIFIKACIONOM TURNIRU ::::::::::::U nedjelju je dovršena predzadnja utakmica hrvatsko-slovenske lige. To je varaždinska "Slavija" odgirala u Ljubljani 13 minuta ostatka prekinute utakmice pa kako u tom rezultatu nije pao nijedan zgoditak, ostao je rezultat na 3:3. Poredak na kraju prvenstvene tablice izgleda sada ovako: ::::::::::::(see table, also do you know what the numbers which are surrounded by () at the end of every row represent?) ::::::::::::Imadu dakle igrati još jedino "Split" i "Slavija" i to u Splitu (listed under 12. kolo, played on May 19th). O toj utakmici ovisi, koji će od tih klubova igrati kvalifikaoni turnir, jer bi "Slavija" u slučaju pobjede potisnula "Split" na predzadnje mjesto hrvatskih klubova. Subotička "Bačka" po propozicijama otpada, ali se prenose glasovi (archaic way of saying it is rumoured) da dogodišnja hrvatska liga ne će brojiti samo osam, nego i opet deset klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:57, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, I solved the mystery of these weird numbers which are located in brackets, that is (). It's the number of points the club didn't win so far. E.g. Split has 13 (21) points after 17 matches meaning it won 13 points and ''lost'' 21 points (it didn't win in those matches so it didn't the maximum number of points in these matches). :::::::::::::In the second to last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist194.pdf Subotički športski list] it is stated that Bačka Subotica and Ljubljana are automatically relegated, while Varaždin will compete in a relegation play-off. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 Last page of this Varaždinske novosti issue] has a report on the second match between Željezničar and Slavija. It is stated after the match report ''Međutim Slavija ne će ispasti iz lige, odnosno Slavija će ipak ući u Hrvatsku ligu. Tako je izjavio u nedjelju na skupštini III. župe ZNP-a u Varaždin predsjednik ZNP-a ing. Ećimović, takove su informacije donijele i jučerašnje zagrebačke novine, svi ligaški klubovi izjavili su se za Slaviju, a jučerašnja večernja sjednica HNS u Zagrebu također je u tom pravcu svoje rekla.'' ::::::::::::::Sadly this is too vague. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::::According to pages 134 & 135 of Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji the league consisted of 9 clubs with Slavija Varaždin being admitted as the 10th member. It doesn't mention Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:39, 26. travnja 2025. (CEST) == I feel a little confused == It's better if you do the mention the 10 participating clubs of the Croatian-Slovenian league and how they were determined. It drives me crazy... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :Well done for kvalifikacije 1938, I didn't know how create it as it begun as Yugoslav qualifiers and finished as Serbian ones. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :: What are the questions you made me (you wrote a lot :D)? I'm watching the Spanish cup final now, then I'll go to sleep. Tomorrow I'll read it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, I decided to just list the participants of the Croatian-Slovenian league. This way I don't have to spend time researching how they were chosen. As for the questions, they were mostly centered around the [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|qualifiers article]]. I don't think anything is left unanswered. I wanted to watch the Spanish cup final aswell, but I was supossed to do other stuff. In the end, I did nothing and procrastined by editing Wikipedia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:55, 27. travnja 2025. (CEST) :::: I translated "'''Neslužbena nogometna prvenstva Srbije''' predstavljaju neslužbena nacionalna prvenstva" and the category from Serbian wiki. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:05, 27. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%83_%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D1%83 this article]. Honestly, the name and grouping is odd. I suggest renaming and deleting (most of) the Italian article. En.wiki has a good naming solution, although I don't know if we can group the pre-WW2 championships with the WW2 championships (different countries). As for the category, I was thinking of renaming it to [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1918. – 1941.)]], similarly to [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)]] and [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)]] If needed, you can make another category for WW2. Sijić's book covers the period so I can help with transcribing those articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 27. travnja 2025. (CEST) == Zagrebačke župe == [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.]] had 13 župas. On [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji] they are: 1. sušačka župa, 2. karlovačka župa, 3. varaždinska župa, 4. bjelovarska župa, 5. osiječka župa, 6. podravinska župa, 7. brodska župa, 8. banjalučka župa, 9. moslavička župa, 10. sisačka župa, 11. gospićka župa, 12. đakovska župa i 13. požeška župa. On [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti.eu] 11 of them are ok, but Moslavina and Gospić are missing, and in their place there are Daruvar and Doboj. What's the right one? I'm working that on [[:it: Prvenstvo ZNP 1920]], and then I'll do in on Croatian side. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:23, 2. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, can I get the page number for Fudbal u kraljevini Jugoslaviji? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::Also, as stated previously, you might want to buy that Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena... book since Cybermb says it covers all seasons and all lower leagues. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::: it's page 142 of [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 3. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, i'm really busy today and tomorrow so I can't do a complete investigation. According to [https://hrcak.srce.hr/file/444226 this article] Daruvar župa is number IX (''U finalnom dvoboju trebao se susresti s klubom iz Ivanić Grada, ali s obzirom da igrači Ivanića nisu doputovali, DONK osvaja naslov prvog pobjednika IX. nogometne župe.'', page 55). In the 1923/24 season there have been some changes: ''To se najbolje osjetilo u sezoni 1923./24. kada kod novog ustrojstva Daruvar prestaje biti župskim središtem. Umjesto daruvarske župe osnovana je nogometna Župa Moslavina u kojoj su igrali klubovi s područja Daruvara, Pakraca, Kutine i Ivanić Grada.'' Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji probably records this later župa structure. Try looking on the internet for mentions of Daruvar being the IX župa and please notify me if you found anything. As I said earlier, I'm quite busy so I sadly can't help. Takmičenje Južnih Slovena probably answers this dilemma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:26, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::: Daruvar clubs were in 9th župa (Moslavina). In 1936 they moved to 7th one (Brod). There were some moves trough the years. Then I see there were some changes in the numbers and towns in the župas. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:23, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I found [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p5425163/ this]. It doesn't match the župa numbers presented in [[it:Prvenstvo_ZNP_1920#Provincia]]. Honestly, I think you should try and acquire that book. It'll be tough for me to find absolutely anything (trustworthy) by looking at newspapers due to lack of digitised papers from that era. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:56, 5. svibnja 2025. (CEST) :::::::Also I don't find [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreba%C4%8Dki_nogometni_savez&diff=prev&oldid=7198679 this trustworthy]. As we previously found out, the list is either incomplete or it doesn't record every single change. Without a year, that list can be pretty misleading. For example [https://hrcak.srce.hr/file/444226 according to page 73 of this paper] župas got their names during the 1940./41. season. Karlovačka župa was renamed to Župa Lopašić in 1940, while this name is listed alongside župas from the previous decade/two decades. I think it would be the best if that revision was reverted so inaccuracies don't spread as much in future sources/works. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 5. svibnja 2025. (CEST) ::::::::{{S|Ame71}}, also just so you know, Ljubljanski nogometni podsavez should be abbreviated as LJNP instead of LNP. In Croatian there are two letters: L and LJ. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:10, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::: LJNP or LjNP? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:22, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Ame71}}, honestly, I don't know. Words beginning with DŽ, LJ or NJ are very rare in Croatian. I highly doubt there are 5 possible words which can be found in initialisms, with the most common obviously being German (njemački). Also I find it weird how 1. slovenski '''š'''portni klub Maribor is referred to as I. S'''S'''K Maribor. At first I thought this might be a mistake, but it is also found in [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/maribor Nogometni leksikon], so I guess it's true. Fun fact: according to Album nogometnih klubova Jugoslavije it is the first [[hazena]] club in Yugoslavia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:57, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, what are you thoughts on the župa issues? Should we delete that section of the ZNP article? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:19, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::: I think it's better to keep it, so when I'll get the book I'll check the differences. There is no definitive version of a page on Wikipedia. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:31, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, remember we can always have it saved in the revision history. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:39, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::{{s|Ame71}}, I expanded the Područje section. Once you get that book, we'll be able to expand it with ease. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:28, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::: About Sparta Ljubljana : you're right, they merged Primorje. But i see they were in 2. razred in the following season. I assume the club still existed. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:01, 7. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I remembered the LJNP/LjNP dilemma. The correct abbreviation is LJNP, at least in Croatian (I don't know how Italian would treat it). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:14, 4. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::: as Italians don't know Croatian alphabet, I think it's better to leave LjNP. Otherwise they would wonder what the meaning of "J" is.[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:07, 4. rujna 2025. (CEST) == Kravarsko == Postavljanje starijeg popisa je jednostavno što sam vidio da nije potkrijepljen izvorom a nisam mogao naći izvor te informacije [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 13:24, 4. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Tmatic01}}, u člancima o mjestima (npr. [[Barbarići Kravarski]]) nalaze se grafikoni s brojem stanovnika za svaki popis stanovništva od 1857. nadalje. Izvori bi se trebali nalaziti na [[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|ovom linku]] (nisam pregledavao je li poveznice i dalje funkcioniraju) koji je prisutan ispod takvih grafikona. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:00, 4. svibnja 2025. (CEST) == Wembley Stadium (1923.) == Podsjeti me zašto smo prebacivali [[Wembley Stadium (1923)]] na [[Wembley Stadium (1923.)]], a nismo ga brisali. Zanima me na što bi potonji trebao voditi jer sada, nekako, vodi na samoga sebe. Jesam li nešto pogrešno shvatio? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 6. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, gledam sada i ni meni nije jasno. Je li možeš kao administrator vidjeti kako su izgledale prijašnje inačice članaka? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:28, 6. svibnja 2025. (CEST) == NK HAŠK 1903 == Ne bih rekao da je skroz ispravno trenutni opis koji je baziran na Leksikografskom zavodu. Ako gledamo prema kontinuaciji brenda kluba HAŠK, on je spajanjem TPK-a, Naftaša i ostalih ulazio u više lige (nešto kao NK Varaždin s NK Ivančicom u 3. HNL). Trenutni klub je novoosnovana udruga koja nema pravno veze s tim prijašnjim klubovima. Ova trenutna stranica pod nazivom NK HAŠK 1903 bi trebala biti osvrt na brend nogometne selekcije HAŠK-a (nešto kao HNK Zrinjski u BIH). ZNS, kao službeno tijelo, mu priznaje slijednost od bivšeg nogometnog kluba i uzima godinu osnutka 1903, kao brenda. Slično je s Dinamom koji ima nekoliko puta ponovno pravno osnivanje, ali mu je priznata slijednost. Primjer: https://zns.hr/predstavljanje-klubova/6627-nk-hask-1903 Stajalište kluba: https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/kultni-klub-sanja-obnovu-slavnog-rivalstva-hrvatskog-nogometa-doveli-su-novog-trenera-i-sportskog-direktora-15301778 Po tome bi trebali imati posebne stranice '''NK Naftaš Ivanić''' čija povijest staje spajanjem s HAŠK-om, '''NK TPK''' s informacijama koje su sada za NK HAŠK 1903 te također njihova povijest nestaje spajanjem i stranicu '''NK HAŠK 1903''' s kontinuacijom brenda starog kluba gdje se opisuju ta spajanja radi uključivanja u više lige. Ovo trenutno ne otkriva prave informacije u pozadini, a najviše su opisani u tiskanom izdanju knjige H.A.Š.K. iz 1993. Da li to ima smisla? Pozz. [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 11:22, 11. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Borisb7~hrwiki}}, o nogometnoj sekciji izvornog HAŠK-a trebalo bi pisati pod [[HAŠK#Nogometna sekcija]]. Sadržaj treba biti pokriven izvorima (prilikom navođenja knjige potrebno je navesti i str.). O nogometnoj, a i drugim sekcijama opširno je pisao [[Bogdan Cuvaj]] u znanstvenom časopisu Povijest sporta. Da o HAŠK-u nije napisao preko 100 stranica, sažeo bi njegove radove i dodao bi ih u članku o HAŠK-u, kao što sam to učinio u člancima [[NK Jarun Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[AC Troja Sarajevo]] itd. U biti tijekom prošla dva mjeseca iscrpio sam sve njegove nogometne članke u Povijesti sporta osim onih o HAŠK-u. :Za [[NK HAŠK 1903 Zagreb]] važno je naglasiti u samom uvodu da nije isti klub kao izvorni HAŠK. Novi HAŠK (tj. NK HAŠK 1903) nije se mogao spojiti s TPK-om jer je TPK promijenio ime dvije godine ranije u Pešćenica. Dodatna potvrda tog imena prisutna je u člancima [[4. rang HNL-a 1992.#Jug – skupina B]], [[3. HNL 1992./93.#Središte (ZG regija)]]. Potonje sezone Pešćenica ispada u [[4. rang HNL-a 1993./94.#4. HNL NS Zagrebačke regije]] gdje se natječe pod imenom HAŠK 1903 Zagreb. :[[Nogometni leksikon]] s pravom tvrdi da ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hask-1903 1993. uzima ime HAŠK 1903. kojim se poziva na tradiciju najstarijega zagrebačkoga kluba s kojim nije u pov. vezi]''. :Godine 1945. ukinuti su svi nogometni klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH. Većinski su ih zamijenili novonastala fiskulturna (fizkulturna) društva (skraćeno FD). Svaki zagrebački FD predstavljao je neku ili nekoliko vezanih struka. Dio tih društava naveden je u članku [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Tijekom narednih nekoliko godina dolazi do propasti FD-a, odnosno na njihovo cjepkanje na više različitih sportskih klubova (mislim na nogometne, rukometne, teniske itd.) te obnove i osnivanja novih klubova koji su vezani za klubove ukinute 1945. ili ranije. U tom periodu druge polovice 40-ih i 50-ih. Iz [[NK Željezničar Zagreb|Željezničara]] je izrasla [[NK Lokomotiva Zagreb|FD Lokomotiva]] iz koje je nastala današnja NK Lokomotiva. FD Tekstilac prethodnik je [[NK Ravnice]]. Godine 1950. dolazi do spajanja dvaju klubova u [[NK Maksimir]] (nasljednik HŠK Maksimir koji je prestao djelovati 1941. kada se spojio s [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongajem]] u Kvaternik). [[NK Trešnjevka Zagreb]] obnovljena je 1948., tri godine nakon svog ukinuća. Nabrojao sam samo neke nasumične primjere da ilustriram na koje sve načine su predratni klubovi nastavili s radom. :Osim obnovljenih klubova, u tom periodu su s djelovanjem započeli i novonastali klubovi vezani za neku tvornicu/tvrtku. Primjeri takvih momčadi su [[NK Končar Zagreb|Rade Končar]], [[NK Kožarac Zagreb|Kožarac]] (1950./51.), [[NK Cestogradnja Zagreb|Komunalac]] (1952.), [[NK Elektrosond Zagreb|Elektrosond]] (1955.), [[NK Pliva Zagreb|Pliva]] (1955.), a i naravno TPK, odnosno punim imenom Tvornica parnih kotlova (člank o tvrtci [[Tvornica parnih kotlova]]). Upravo je na temelju tog tvorničkog kluba koji 1991. mijenja ime u Pešćenica nastao današnji HAŠK 1903. Klub se tek 1993. proglasio nasljednikom izvornog HAŠK-a, premda je dvije/tri godine paralelno postojao uz [[ANK Mladost Zagreb]]. Ovaj slučaj nije isti kao kod Zrinjskog. Zrinjski je odmah obnovljen kao HŠK Zrinjski Mostar, dok je TPK/Pešćenica djelovao punih 40 godina kao TPK ili Pešćenica. :Dinamo Zagreb je od Građanskog preuzeo stadion, boju dresova, nadimak (''purgeri''), a i veliki dio igrača. Nogometni leksikon navodi: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Formalno je prestao djelovati 1945., a većina igrača pristupila je novoosnovanome Dinamu, koji je nastavljač tradicije zagrebačkih »purgera«.''] :[https://web.archive.org/web/20150219205718/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194445 Za Građanski su u sezoni 1944./45. nastupili:] :Vratari: [[Franjo Šoštarić]] (1/0), [[Franjo Glaser]] :Obrana: [[Miroslav Brozović]] (1/0), [[Miljenko Đukić]], [[Ernest Dubac]] (1/0), [[Ivica Ožegović]] :Vezni red: [[Ivica Reiss]] (1/0), [[Ivan Jazbinšek]], [[Mirko Kokotović]] (1/1), [[Branko Pleše]] :Napad: [[Zvonimir Cimermančić]] (1/0), [[Franjo Wolfl]] (1/2), [[Stjepan Bobek]] (1/0), [[August Lešnik]] (1/2), [[Zvonko Canjuga]], [[Milan Antolković]], [[Stjepan Kalšan]] (1/0), [[Florijan Matekalo]] :Ako je vjerovati člancima o igračima (3 igrača nemaju članak): za Dinamo je nakon rata zaigralo 7 od 15 igrača Građanskog ([[Ivica Reiss]], [[Mirko Kokotović]], [[Branko Pleše]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Milan Antolković]]), za Partizan koji [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/partizan-fk-fudbalski-klub ''je imao velike privilegije nakon 1945., u svoje redove doveo je najbolje igrače iz cijele zemlje''] ([[Franjo Šoštarić]], [[Franjo Glaser]], [[Miroslav Brozović]], [[Stjepan Bobek]], [[Zvonko Canjuga]], [[Florijan Matekalo]]) 6 igrača, a druge klubove [[Ernest Dubac]] i [[Ivan Jazbinšek]]. Za Dinamo su igrali bivši igrači Građanskog, za Lokomotivu bivši igrači Željezničara itd., dok za novi HAŠK nitko nije mogao igrati. Uostalom, da je HAŠK 1903 doista nasljednik HAŠK-a, TPK bi ili u 1950-im promijenio ime u HAŠK ili bi preuzeo njegovu tradiciju. :Što se tiče Naftaša, on je samo jednu sezonu igrao kao fuzionirani klub s HAŠK-om ([[2. HNL 2006./07.]]) te valja istaknuti da je HAŠK paralelno nastavio djelovati u [[5. rang HNL-a 2006./07.#1. Zagrebačka liga]], gdje je igrao i prošle sezone ([[5. rang HNL-a 2005./06.#1. Zagrebačka liga]]). O fuzioniranim klubovima koji su djelovali 1 sezonu, a iduće se raspali, nemamo članke (usp. [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]], koji je obnovljen 1995., a 2011. se nakratko fuzionirao s Famosom iz Hrasnice) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:44, 11. svibnja 2025. (CEST) ::Iz sličnih razloga [[NK Concordia Zagreb]] nije [[HŠK Concordia Zagreb]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:52, 11. svibnja 2025. (CEST) :::Jako iscrpno i zanimljivo. :::Ovdje vidimo problem postojanja TPK-a/Peščenice dugi niz godina prije nego su promijenili ime u HAŠK 1903. Realno gledajući tako može bilo koji klub promijeniti ime u neki prošli slavni i tražiti sljednost. :::Ajmo vidjeti s druge strane situaciju. Originalni HAŠK je prestao postojati 1945. Njegov posljedni nasljednik [[ANK Mladost Zagreb]] prestaje 1956. Prema informacijama s web stranice trenutnog HAŠK 1903 (https://hask.hr/povijest/), 1990. je održana obnoviteljska skupština i obnovljen je rad sportskog društva HAŠK. Te informacije se podudaraju s informacijama u knjizi H.A.Š.K. Takav splet okolnosti bi mogao biti sličan kontinuitet kao kod [[Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Problem nastaje kada obnovljeno društvo želi krenuti s uključivanjem nogometne selekcije u natjecanje. Ovdje je napravljen pravni manevar da se uzme postojeća licenca nekog kluba koji se već natječe u nekoj ligi, a u ovom slučaju to je TPK/Peščenica. Daljnje pravne zavrzlame s Naftašem nećemo spominjati. :::Pravno gledano, TPK je promijenio ime, uzeo boje itd. Teoretsko pitanje: Da li bi ovdje bila drugačija situacija da su u tom trenutku osnovali novi klub HAŠK i krenuli od zadnje lige? Da li bi onda mogli govorili o sljednosti sa starim HAŠK nogometnim klubom? :::Gledano s HAŠK 1903 strane, nebitno je kako su pravno ušli u ligu, da li je to od nule ili koristeći postojeću licencu. Gledano sa strane TPK-a, oni ovom fuzijom nastavljaju svoj kontinuitet. :::Budući da ZNS pripisuje sva stara ostvarenja nogometne selekcije HAŠK-a novom klubu HAŠK 1903, što se može vidjeti na službenim web stranicama saveza, ne bi li u tom slučaju mogli ovdje vidjeti sljednika kao kod Zrinjskog budući da ga krovni savez tako smatra? (uzimam Zrinjski za primjer radi jednostavnosti) [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 01:00, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::{{S|Borisb7~hrwiki}}, Krovni savez je HNS, a ne ZNS. Na [https://semafor.hns.family/klubovi/640/nk-hask-1903/ HNS-ovom Semaforu] nema podataka za datum osnutka kluba HAŠK 1903. Također, potvrđuje li HNS da su HAŠK i HAŠK 1903 isti klubovi? Potvrđuje li isto za obje Concordije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 12. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Borisb7~hrwiki}}, ja ne znam je li na web-stranici ZNS-a uopće pregledavaju kakvi podatci se unose, odnosno je li tekstove serviraju sami klubovi. Otišao sam na [https://zns.hr/predstavljanje-klubova?limitstart=0 Predstavljanje klubova] i odabrao drugi klub: [https://zns.hr/predstavljanje-klubova/7295-nk-botinec NK Botinec]. Na web-stranici se tvrdi da je Botinec u sezoni 1983./84. igrao u Trećoj HNL. Te godine nije postojala jedinstvena liga na razini SR Hrvatske, već su postojale četiri lige (v. [[Hrvatska republička nogometna liga]]). Zagrebački klubovi natjecali su se u [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|Hrvatskoj nogometnoj ligi – Sjever]] (III. stupanj), a Botincu ni traga, kao ni u [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|Regionalnoj nogometnoj ligi ZO Zagreb]] (IV. stupanj), ni [[Zagrebačka nogometna zona 1983./84.|Zagrebačkoj nogometnoj zoni]] (V. stupanj). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:24, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::::Nakon pregleda svih dostupnih informacija, iako se klub poziva na tradiciju originalnog HAŠK-a osnovanog 1903. godine, formalno-pravni kontinuitet između originalnog HAŠK-a i današnjeg NK HAŠK 1903 nije jasno dokumentiran u dostupnim službenim izvorima (uključujući web stranice HNS-a i ZNS-a). ::::::Originalni HAŠK je ukinut 1945. godine, a današnji klub je obnovljen kroz različite faze, uključujući preuzimanje statusa drugih klubova, kao što je NK Naftaš Ivanić. ::::::Nadobudno sam kontaktirao ZNS i HNS vezano uz status kluba, da vidimo njihovo službeno stajalište, ali zasad nema odgovora. [[Posebno:Doprinosi/92.242.248.104|92.242.248.104]] 10:45, 14. svibnja 2025. (CEST) == Igor Plavšić == Pozdrav! Vidim da si uočio moju stranicu koju sam napravio, te da je predložena za brisanje. Shvaćam da nemam uvjete za glumca niti neku ozbiljniju ulogu, stoga sam maknuo taj dio i ostavio samo informaciju o statiranju i kvizaštvu. Također imam i dvije važeće poveznice i linka koji potkrijepljuju navedene informacije. Rado bi da stranica ostane ako nikom ne smeta. Hvala! [[Suradnik:Ingvar 30|Ingvar 30]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ingvar 30|razgovor]])</small> 09:01, 17. svibnja 2025. (CEST) == RE: Čakovec == Ovo vezano za [[NK Čakovec]] <br> - HNS semafor klubove po ligama nalazi po "posljednjem" ili "trenutnom" nazivu (ili čak za različite klubove ukoliklo je neki klub "naslijedio", "kupio" ili "zamijenio" licencu drugog kluba - prikazuje posljednje) - tako da tu treba biti oprezan (što se tiče kronologije) - ovdje imaš [[Razgovor:NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|razgovor za slučaj kluba ''Marsonia 1909'']] - gdje su povezana bar dva različita kluba, a i ovaj "može" stajati zasebno <br> Što se tiče ''Čakovca'' - izgleda da je po članku neka uredno kronologija naziva (koliko sam pratio) * 1920. - ČSK Čakovec (''Čakovečki sportski klub'') * 1945. - Jedinstvo * 1961. - MTČ * 1983. - MTČ-Sloga * 1993. - Čakovec-Patrick * 1993. - (Čakovec) * 1994. - Čakovec-Union * 1996. - Čakovec ....nadalje imamo da je zadnju sezonu kao ''Čakovec'' igrao <br> [[3. HNL – Sjever 2013./14.|2013./14. - 3. HNL Sjever]], a potom promjena imena u ''Archea Čakovec'', te je u sezoni <br> [[4. rang HNL-a 2014./15.|2014./15. - MŽNL Čakovec – Varaždin]] - odustali nakon 7. kola <br> prema poveznici [https://msm.hr/nk-cakovec-dobra-stara-vremena/ msm.hr, ''NK Čakovec: Dobra stara vremena'', od 20. prosinca 2021.] - piše da je postupak za brisanje iz registra udruga za ''NK Archea – Čakovec'' pokrenut 2015. godine s tim da je ''MTČ-Sloga'' u biti bila fuzija ''MTČ-a'' i ''[[NK Sloga Čakovec|"Sloge"]], koja se 1987. opet osamostaljuje nadalje, prema onoj knjigi <br> 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981. <br> za klubove s područja Čakovec - Nogometni savez Međimurja (str. 84-85) stoji * ''MTČ'', NK - 1961. (''Čakovački'' ŠK - 1920., ''Jedinstvo'' NK - 1945.) dok za ove ugašene, među ostalim navodi: * CSISK - Čakovečki omladinski SK - 1910. (iako po ovoj kratici bi naziv mogao biti i na mađarskom jeziku) * ''Građanski'', SK - 1910. (''Građanski'' ŠK - 1932.) knjiga Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974, Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 22-24, <br> za 1910. godinu navodi ''Čakovečki OŠK'' Pozdrav, <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:07, 19. svibnja 2025. (CEST) P.S. <br> ''[[Nogometni leksikon]]'' je izdan 2004. godine, te sve ove natuknice [https://nogomet.lzmk.hr/Projekt na njegovoj web-stranici] su preuzete iz knjige, odnosno po tada dostupnim izvorima i tumačenjima <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:10, 19. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, evo uočio sam još jednu nekonzistetnost. 1987. se Sloga osamostalila, no prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk Nogometnom leksikonu MTČ – Sloga djeluje pod tim nazivom do 1993.] Pokušat ću uz ove izvore koje smo naveli sastaviti nekakav smislen tekst u članku [[NK Čakovec]]. Javim ako uočim još kakve probleme, a za ovu Archaeju, odnosno gašenja NK Čakovec svakako treba dodatno istražiti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:51, 19. svibnja 2025. (CEST) ::Evo tražim malo po ljestvicama što imamo na wikipediji (nažalost nekompletno) ::* 1986./87. - MTČ-Sloga - [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1986./87.|III. regionalna nogometna liga Varaždin]] - 5. mjesto ::* 1988./89. - MTČ - [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.|II. Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 5. mjesto ::* 1989./90. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 13. mjesto ::* 1990./91. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 12. mjesto ::* 1990./91. - Sloga - [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.|Nogometna liga Zajednice općina Varaždin]] - 1. mjesto ::* 1992 - ČSK Patrick - [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.|3. HNL – Sjever – Skupina A]] - 5. mjesto ::* 1992./93. - Čakovec - [[2. HNL 1992./93.|2. HNL - sjever]] - 15. mjesto ::...nemamo komplete podatke, ali očito je ''Sloga'' postojala u tom periodu ::tipa za 1987./88., ''MTČ'' bi trebao biti u ''Regionalnoj ligi Zagreb - Sjever'' ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:23, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Vidi ovo (taman ''googlao'') - ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' ima web-stranicu i na [https://www.nssloga-cakovec.hr/povijest-kluba/ njoj opisanu povijest] - po ovome je klub obnovljen/nanovo osnovan 1987. kao ''ONK "Sloga"'', dok ''MTČ-Sloga'' se preimenuje u ''Čakovec'' (ali u svim onim ljestvicama što sam pronalazio stoji ''MTČ Čakovec'' - je li možda u tom slučaju ''MTČ'' kao ''sponzorsko'' ime?) :::1987. godine je otvoren ''[[Stadion SRC Mladost]]'' :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:35, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Ok, {{s|Cybermb}}, bitno je da možemo dokazati da je Nogometni leksikon u krivu. U članku [[NK Čakovec]] navedemo da se klub u sezoni X natjecao pod imenom Y, a za izvor stavimo izvore koje koristimo u člancima o sezonama. Ja ću s radom na članku nastaviti kasnije, tako da slobodno radi na njemu. Od povijesti do 1940. mislim da nisam jedino dodao onaj izvor s Povijesti sporta te onog međimurskog muzeja (vidio sam da ima još članaka o klubu na njihovoj web-stranici). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:36, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::Budem kasnije tijekom dana proučio ovo za povijest Sloge. Na brzinu sam uočio "Službeno 1931. godine organiziran je „Seljački športski klub“ koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijam u Jugoslavenski nogometni savez protiv ČSK-a iz Čakovca". Bilo bi lijepo to ubaciti u članak da se dodatno istakne veza između Sloge i Čakovca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:38, 19. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'll likely forget to ask you later, so I'm writing this here. Please change ČSK to ČŠK in prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza articles. Multiple Croatian sources confirmed it's called ČŠK. ČSK is possibly an error/Slovenian version of writing the club name (for some unknown reason they abbreviate Športni klub as SK, which you may have encountered in Slovenian language sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:41, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], moguće je da je MTČ sponzorsko ime. Vjerojatno je u pitanju [[Međimurska trikotaža Čakovec]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:56, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::Gledam sada sezone 20. stoljeća preko Što vodi ovamo. Upalo mi je u oko [[3. ŽNL Međimurska]]. Trebalo bi to pregledati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:26, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::[https://semafor.hns.family/klubovi/107875/ns-medjimurje-cakovec/?cid=52236170 Osnovan 2016.] Mislim da bi trebalo maknuti poveznice na NK Čakovec za te sezone nakon 2014./15. Što ti misliš? Dovršio sam [[NK Čakovec]]. Slobodno nešto dodaj ako misliš da nedostaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:58, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Ovo za ''NŠ Međimurje-Čakovec'' :::::::::izgleda da je ovo osnovano 2009. kao zajednička noogmetna škola i ''[[NK Čakovec|Čakovca]]'' i ''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurja]]'', očito kasnije dodali i seniore :::::::::[https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-ns-medimurje-cakovec/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC''] :::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-ns-medimurje-cakovec/Detaljno/608394 fininfo.hr, NK NŠ "MEĐIMURJE-ČAKOVEC"], - osnovan (upisan) 2009., te poslije brisan :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 18:07, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, da promijenimo onda poveznice tako da vode na NŠ Međimurje Čakovec? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:10, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::Može....ja sam vjerojatno stavljao i poveznicu i na ''Međimurje'' i na ''Čakovec'' u tablicama gdje su se pojavljivali ''NŠ Međomurje-Čakovec'' :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:35, 21. svibnja 2025. (CEST) Dodat ću točke iza godine popisa, hvala na primjedbi. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 21:51, 20. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, podsjećam na te točke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 21. svibnja 2025. (CEST) :: od kako si mi rekao sve nove stranice imaju točke, ako misliš na starije bit će urađeno i to kad kompletiram leskovačka sela. bez brige. :) [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 15:07, 21. svibnja 2025. (CEST) == Parametar == Kad uhvatiš priliku, vidi zašto ne radi parametar "izbornik" u infookviru [[Predložak:Infookvir košarkaš|"Košarkaš"]] (vidio si kod [[Tomislav Mijatović|Mijatovića]]: popunjen, a ne prikazuje ga na ekranu). [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 13:40, 21. svibnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:KWiki|KWiki]], parametar se ne prikazuje jer ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:47, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Joj, dobro si. Ostao mi iz onog prvog okvira kad sam zamijenio, a nisam ni shvatio. :-) Hvala ti. [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 14:00, 21. svibnja 2025. (CEST) == Stranica Eko Eko == Imam pitanje za stranicu [[Eko Eko]]. Jer je u-redu da stranicu cijelo uređujem da prati kriterije, i onda da se ne briše? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:57, 21. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]], evo ja ću odgovoriti da ne izgleda kao da je Croxyz sam u tome. Članak je prekratak, gramatički nepravilan toliko da moram pitati na kojem ste stupnju poznavanja hrvatskog jezika, a za neko veće proširenje trebalo bi naći dobre sekundarne reference (izvore). Pohvaljujem trud, ali za pisanje nečega što bi moglo ostati u Wikipediji netko bi od nas sada morao dosta na njemu raditi (protiv svoje volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:16, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Pa znači da mogu urediti stranicu da se ne obrisa? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 10:27, 22. svibnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Da, u ovom nacrtu članka dok ne bude spreman za objavljivanje: [[Nacrt:Eko Eko]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:36, 22. svibnja 2025. (CEST) ::::Koliko imam vremena za to? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:10, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Dva mjeseca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:00, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::👍👍👍 [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::Kao u koj datum? Format je DD/MM/GGGG. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Molim? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:21, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Ja želim rok uređivanja stranice [[Nacrt:Eko Eko|Eka Eka]]. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:50, 26. svibnja 2025. (CEST) == War championships == I'm planning to create some pages about the war championships during occupation of Yugoslavia. I'm beginning with the Styrian league 1941-42 with Rapid Maribor and SK Celje. Have I to take the name in German (Gauliga Steiermark) or in Croatian (Štajerska okružna liga) ? and what about the Category? <nowiki>[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji za vrijeme okupacije]]</nowiki> should be good? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:58, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, honestly I don't know about the title. In Croatian we use Bundesliga, so maybe you should stick to Gauliga. Also, I have no idea how to translate [[:en:Gau (territory)]], so maybe it would be the best if you chose to call it Gauliga Steiermark. You might want to call it [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]], after [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:43, 22. svibnja 2025. (CEST) == Bosanskohercegovački nogometni superkup == Vezano za ovo [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] - problem je što nijedan od ovih superkupova (od 1997. do 2001.) nije igran za "cijelo" područje BiH Kao što znamo, za vrijeme rata i u poraću su bila odvojena prvenstva i kupovi za Herceg-Bosnu, Republiku Srpsku i bošnjački dio (najčešće pod nazivom ''NS BiH'' - te uglavnom priznat od UEFA-e. <br> možeš vidjeti na [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)]] (prvenstva od 1993. do 2001.) i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]], [[Nogometni kup Federacije BiH]] <br> 1998. i 2000. su igrana doigravanja za prvaka i pobjednika kupa između predstavnika ''Herceg-Bosne'' i ''NS BiH'' (1999. nije iz nekog razloga - problem sa ''Veležom'' i još neke stvari - tipa stadioni na koima će se igrati i sl.), a za sezonu 2000./01. i 2001./02. je igrana zajednička liga za ''hrvatske'' (ex Herceg-Bosna) i ''bošnjačke'' (NS BiH) klubove i tad se naziva ''Premijer liga'' Sad možemo i po sezonama: <br> 1997. <br> igrano za područje ''NS BiH'' (bošnjački klubovi) <br> ''Čelik'' - prvak lige [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih97.html rsssf], [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1996-1997 it.wiki] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik kupa ''NS BiH'' [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1996-1997 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] 1998. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Željezničar'' - prvak doigravanja ([[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 1998.|za prvaka Federacije ili BiH bez RS klubova]] - u ligi NS BiH su bili četvrti (''Bosna Visoko'' - prvak) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1997-1998 it wiki] [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih98.html rsssf] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik i ''doigravanja za Kup (F) BIH'' (u proncipu utakmica protiv ''Orašja'' (osvajač [[Nogometni kup Herceg-Bosne|kupa Herceg Bosne]]) i prethodno osvajač kupa NS BiH (protiv ''Slobode Tuzla'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1997-1998 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup98.html rsssf - kup] 1999. <br> ovo je opet igrano samo za ''bošnjačke'' klubove - otkazana doigravanja između HB i NS BiH klubova <br> ''Sarajevo'' - prvak [[Premijer liga NS BiH 1998./99.|Premijer lige NS BiH]] - ali negdje sam nalazio da se ovo nazivalo i ''Prva A liga'' <br> ''Bosna Visoko'' - pobjednik kupa NS BiH (protiv ''Sarajeva'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1998-1999 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1998%E2%80%9399_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih99.html rsssf] 2000. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Brotnjo'' - prvak [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 2000.|Doigravanja za prvaka]] (u [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.|prvoj ligi HB]] je ''Brotnjo'' bio 2., a prvak ''Posušje''); (prvak [[Premijer liga NS BiH 1999./2000.|Premiejr lige NS BiH]] je bio ''Jedinstvo Bihać'' <br> ''Željezničar'' - pobjednik kupa - Kup NS BiH je igran do četvrtzavršnice - polufinalisti u doigravanje, Kup HB - pobjednik ''Orašje'' (finalisti u doigravanje) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1999-2000 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1999%E2%80%932000_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup00.html rsssf kup] 2001. <br> nije igrano - ''Željezničar'' ''"dupla kruna"'' <br> ovo se može smtrati za "cijelu" Bosnu i Hercegovinu, ali: <br> [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|Premijer liga]] - igrali ''hrvatski'' i ''Bošnjački'' klubovi Kup BiH - počeo kao kup sa ''hrvatskim'' i ''bošnjačkim'' klubovima (kao ''Federacija''), no nakon odigrane osmine završnice, postignut je dogovor sa FSRS - te su 4 polufinalista ''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kupa RS]]'' naknadno ušla u natjecanje - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_Bosne_i_Hercegovine_2000-2001 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/2000%E2%80%9301_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup01.html rsssf - kup] <br> Nadam se da sam malo ''"pojasnio"'', samo bi trebalo ''nekako'' navesti na što se odnose <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:25, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a da probamo sve to navesti u obliku tablice slične onoj u članku [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:01, 22. svibnja 2025. (CEST) Pa svakako navesti u tablici s tim da bih ja išao nekako ovako: {| class="wikitable" !Godina !!Područje !!Datum !!Mjesto odigravanja, stadion !!Pobjednik !!Rezutat !!Drugoplasirani !!napomene |- |1997. ||NS BiH || || |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||2:0, 1:3 <small> ([[Pravilo gola u gostima|g]]) </small> ||[[NK Čelik Zenica|Čelik]] |<small> ''"Čelik"'' - prvak Prve lige NS BiH <br> ''"Sarajevo"'' - pobjednik [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)|Kupa NS BiH]] |- |} (naravno ako možemo naći datume i stadione - bilo bi super - ovako moje mišljenje ili "što bih ubacio") [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:45, 23. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, sviđa mi se tvoja ideja s tablicom. Pokušat ću pronaći datume i mjesta održavanja po internetu. Zanimljivo je da RSSSF ta izdanja superkupa svrštava pod bošnjačka natjecanja ([https://www.rsssf.org/tablesb/bihcuphist.html Muslim Part, Cup and Super Cup]). Naravno, [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] je sudjelovalo 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:29, 23. svibnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, srećom pa imamo [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] ::1997. igrano 30. srpnja na [[Stadion Bilino polje]] (Zenica) i 2. kolovoza na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo). ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1998&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1998. igrano 25. studenog na [[Stadion Grbavica]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1999&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1999. igrano 25. studenog (isti datum kao iznad) na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=2000&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::Za te tri utakmice iznad nisam uopće pregledavao drugdje jer je FK Sarajevo sudjelovalo sva tri puta. ::Niti jedan od naših triju izvora za Željezničar ne pokriva period nakon raspada Jugoslavije tako da sam to morao drugdje pronaći. ::[https://www.rsssf.org/tablesb/bih00.html RSSSF] ima strijelce i datum druge utakmice, no nema stadion. Brotnjo je navedeno kao "Brontjo Citluk". ::Transfermarkt ima datume i stadione. [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1996 Kod njih su stadioni za 1997. obrnuti]. Sve ostale informacije poklapaju se s Bordo vremeplovom. Što se tiče za [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1999 2000. godinu], kod njih piše da je igrano 2001. Prva utakmica igrana je na Stadion Bare (stadion [[HNK Brotnjo Čitluk]]) 10. ožujka 2001., a uzvratna 14. ožujka na [[Stadion Grbavica]]. ::To je to što se tiče naših klasičnih izvora. Naravno, postoje i novinski članci, ali njih nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:02, 23. svibnja 2025. (CEST) :::Također, možda bi se mogao navesti Superkup između RSK i RS 1994. koji je naveden u [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu#Kup]], no naravno to nije superkup između dvije bosanskohercegovačke momčadi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:09, 23. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, što ćemo na kraju s člankom o superkupu? Pitam jer sutra izlazi iz popisa neophođenih izmjena pa se bojim da ćemo zaboraviti na taj članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Pa da ga ti urediš prema ovome što smo imali u Razgovoru ili? :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:24, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, evo radim sada na članku [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] (preimenovan po uzoru na [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]). Imaš li prijedlog za naziv natjecanja 1998. između Sarajeva i Orašja. Doigravanje za kup FBiH nekako nezodno zvuči. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Da samo stavim osvajač [[Nogometni kup Federacije BiH|Nogometnog kupa Federacije BiH]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Također treba li navoditi 2001. budući da te sezone nije igran superkup? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:39, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Dovršio sam članak. Jedino nisam navodio stadione i datume jer nam za njih treba još izvora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::Možda bi se dalo kopati po [https://www.glassrpske.com/arhiva Glasu Srpske]? Taj izvor nije bio dio [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] kada je nastao članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]. Pokušao sam pronaći superkup između RS i RSK 1994., no našao sam [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/08/GlasSrpske19940801.pdf završni turnir sezone 1993./94.] Uspio sam pronaći i rezultate jednog kola ličke grupe [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940509.pdf te sezone]. Budem pokušao pronaći tablice za tu sezonu tako da je možemo stvoriti. Možda uspijem pronaći i tablice za 1992., odnosno 1994./95. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:33, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940511.pdf Evo] i jednog kola grupe Banije i Kordun 1993./94. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:36, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940525.pdf Jedno kolo] lige Zapadne Slavonije. [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske19940603.pdf Spomen kupa RSK] i [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske1994060405.pdf ovdje]. U lipanjskim brojevima nije bilo informacija. Pogledat ću kasnije za ranije mjesece, – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:03, 26. svibnja 2025. (CEST) vezano za superkup, na stranici [[Hrvatski nogometni superkup]] nismo navodili kad je netko osvojio ''dvostruku krunu'' (nego smo jednostavno ''"nije igrano"'', ali prilično sam siguran da je ''"Hajduk"'' proglašen za pobjednika Superkupa 1995. (za ovo što je ''"Dinamo" / "Croatia"'' osvajao ''dvostruke'' stvarno nisam gledao), ali [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_Football_Super_Cup en.wiki], [https://www.rsssf.org/tablesk/kroasupcuphist.html RSSSF] <br> Stvarno ti imam staviti ona prvenstva RSK (i "sljednika", do sezone 1997./98.), ali nikako stići (kao što sam ti negdje ranije pisao) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:48, 26. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, imaš li prvenstva RSK do Oluje? Ako da, onda neću trošiti vrijeme na pronalaženje podataka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:04, 26. svibnja 2025. (CEST) ::Moram vidjeti..... ::ima dosta u knjizi o nogometu u Baranji ::Boro Borivoj Novaković, "50 godina nogometa u Baranji (1947/48-1996/97)", Beli Manastir, 2005., ISBN 953-6505-84-3 ::...samo je moram naći...na nekom ''hardu'' mi je ::i onda to ukucati...mislim da imam još ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:58, 26. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, dok čekam za superkup, naletio sam na moguću grešku u članku o jednom drugu kupu: [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupu ZNS-a]]. Prema [https://web.archive.org/web/20160403112150/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1970-71.htm arhiviranoj web-stranici NK Maksimira] u sezoni 1970./71. postojao je Kup ZNS-a. Maksimir se nije natjecao u kupu [https://web.archive.org/web/20160422094143/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1969-70.htm 1969./70.], a u sezoni [https://web.archive.org/web/20160422050326/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1968-69.htm 1968./69.] Maksimir je ispao u 2. kolu Kupa maršala Tita (vidiš možda bih mogao dodati utakmice Maksimira u člancima o Kupu maršala Tita, a i za druge klubove, ako imamo izvore na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]). Ono što želim reći je da članak [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] sadrži osvajače od 1974. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_saveza&diff=prev&oldid=4942785 ovoj izmjeni si dodao osvajače iz SFRJ]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:51, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::[https://web.archive.org/web/20160403112137/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1957-58.htm Javlja se od 1958.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:41, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::U međuvremenu sam dodao sve sezone NK Maksimira u Kupu maršala Tita. Bile su dvije nelogičnosti. Maksimir je nekako dvaput igrao u kvalifikacijama za [[Kup maršala Tita 1962./63.]], a za sezonu [https://web.archive.org/web/20160403051603/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1965-66.htm 1965./66. jedino je navedeno 4. kolo kvalifikacija], no ne vjerujem da je to Kup maršala Tita jer nedostaju ranija kola, a 4. kolo bi nekim čudom trebalo biti igrano na isti dan kada je četvrtfinale kupa sudeći po infookviru članka [[Kup maršala Tita 1965./66.]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:45, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, podsjećam te ovdje na superkup i ine stvari. Molim te pogledaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7179054 ovu] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7226098 trenutnu verziju ovog članka]. Ja sam šokiran kako nitko od novinara mnogobrojnih medija, ne samo nacionalnih, već i lokalnih nije u stanju odraditi ovaj jednostavni fact-checking. Trebalo mi je 2 sata da popravim članak. Za Kovačevića ti pišem čisto informativno kao podsjetnik da se ne smije vjerovati medijima (a i možda Kovačevića jer tvrdi da je osvojio [https://web.archive.org/web/20200807213917/https://nk-polet-smnm.hr/index.php/klub/novosti/1390-intervju nekakvu četvrtoligašku titulu] sa Strmcom iako to ne navode naši članci [[4. HNL – Središte B 2008./09.]], [[4. HNL 2009./10.#Središte B]] i [[4. HNL 2010./11.#Središte B]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:12, 4. lipnja 2025. (CEST) :::::::Što se tiče [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]] - ovi pobjednici od 1974. pa na dalje su preuzeti iz knjige :::::::Kerhin Ico, Rede Miroslav: Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza : 1919 - 1994, Zagreb, 1995. (str. 227) :::::::ali, sasvim moguće je da se Kup igrao i ranije, taj dio nisam proučavao. :::::::Za Kup Maršala Tita - su svakako bile "kvalifikacije", koje su se "odrađivale" preko regionalnih kupova (općinski / područni / regoionalni / repubički) kupovi, te je moguće da su pojedine "faze" (nazovimo kvalifikacija" za kup maršala Tita/Jugoslavije) nosile i različite nazive po "područjima" - s tim da tipa "područni kup" nije odigran do finala, nego kao "polufinalisti" idu u "regionalni kup" i sl.). <br> :::::::Također je moguće da su istovremeneo igrana i dva kupa - primjerice za 1950.e i 1960.-e sam u monografijama kluboba s područja Dalmacije nalazio u istoj sezoni da igraju i ''Kup Splitskog nogometnog podsaveza'' i ''Jugokup za područje Dalmacije''. Ovo bi trebalo negdje proučiti, ali ne znam odakle. :::::::Možeš nešto vidjeti iz članka [[Kup Nogometnog saveza Općine Split]], kojeg sam stvorio, ali koji ima nepotpune podatke. :::::::Ovo za Kovačevića i Strmec stvarno ne znam, ali iz iskustva znamo da većini naših portala i novinara se ne može baš vjerovati. :::::::ovo za [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] - komotno ti radi :::::::1998. ovo ''Sarajevo'' vs ''Orašje'' staviti kao ''Kup Federacije BiH'' (ali da NS/FS BiH'' i UEFA ovo priznaju kao "službenu" titulu pobjednika Kupa BiH) :::::::Kao što sam prije napisao, ja sam ova dva izdanja "doigravanja" (1998. i 2000.) stavio u članak [[Nogometni kup Federacije BiH]] :::::::Dok od sezone 2000./01. na dalje pod [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:57, 5. lipnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Cybermb}}, iz nekog razloga danas ne dobivam obavijesti o porukama na svojoj SZR tako da me pingaj, ako mi budeš odgovarao. Ne znam jesi li viđao poruke na Ame71-ovoj SZR oko [[NK Posavina Zagreb]]. Trebalo bi provjeriti (vrlo vjerojatno piše u 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981.) jesu li se Chromos (stari naziv Posavine) i [[NK Mesarski Zagreb|Mesarski]] 1960. spojili u Mesokrom ili Meskrom. Bi li mogao ispisati cijelu natuknicu za Chromos (nemoj tražiti pod Posavina jer se to ime koristi od 1996./97.)? Sjećam se iz članaka o sezonama Kupu maršala Tita da je taj cijeli sustav kvalifikacija poprilično kompliciran (čak se sjećam da su se spominjali i neki švicarski i njemački sudionici, ako ne iz drugih zemalja, koji su igrali proitv klubova iz SFRJ) tako da je svašta moguće. Vidio sam tako na web-stranici NK Maksimira da su se paralelno natjecali u više kupova tijekom sezone (baš kao ovi dalmatinski klubovi koje navodiš) tako da je sasvim smisleno da se nešto iskrivilo pri digitalizaciji rezultata. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:26, 5. lipnja 2025. (CEST) == Makedonci u Srbiji == Nije trebalo da uklanjaš referenciran sadržaj, mogao si prvo na szr da pitaš. Sto se tiče patrijarha odakle izvor da su u 17. stolječu živjeli Srbi u Makedoniji i da je on Srbin. To što je bio patrijarh ne znači da je bio Srbin, naročito ne u srednjem vijeku. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:49, 22. svibnja 2025. (CEST) Što se tiče prvoga, znači da su se selili u Srbiju jer nisu htijeli da žive direktno pod Turcima, ne razumijem šta tu nije jasno? Izvori da je Maksim bio Srbin ne postoje, on je Slaven iz Makedonije, a oni su preci današnjih Makedonaca. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:54, 22. svibnja 2025. (CEST) I koji je pridev od države Srbije na hrvatskom jeziku prema pravopisu? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:59, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, u hrvatskom postoje dva pridjeva: srpski i srbijanski. Potonji se najčešće koristi kako bi se naglasio da se nešto odnosi na državu (Srbiju), a ne narod (Srbe). Npr. srbijanska reprezentacija, srbijansko veleposlanstvo, srbijanski Mađari i sl. U članku sam izmijenio srbijanski u srpski jer mi nekako nije imalo smisla da koristiš oba pridjeva u sekciji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:21, 23. svibnja 2025. (CEST) ::znam za to, samo si mi to mogao odmah kazat, što se mene tiče ima smisla što govoriš, neka bude samo jedna varijanta. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:36, 23. svibnja 2025. (CEST) == Vlatka Planina == Pozdrav! Vidim da je stranica predložena za brisanje. Zanima me zašto, i kako to ispraviti? Hvala! [[Suradnik:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlatkaplanina|razgovor]])</small> 18:10, 24. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Hijerovit}} je u međuvremenu to dobro objasnio na [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.#Vlatka_Planina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:23, 24. svibnja 2025. (CEST) == HNL 2024./25. == Hvala na info oko HNL-a. Dopunio sam sve, no onda vidio da si je netko dao truda na engleskoj Wikici pa samo prenio. Ipak možda je i poanta u tome da čovjek prvo vjeruje u vlastiti rad. [[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])</small> 22:17, 25. svibnja 2025. (CEST) :{{S|M3zzz00}}, ok. Malo mi je bilo čudno kako najveća pobjeda nije ujedno i najefikasnija utakmica pa sam išao provjeriti. Ostatak članka nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:19, 25. svibnja 2025. (CEST) == Upit == https://zns.hr/soccer/tournaments/90472539-kupzns-a-seniori2425 [[Kup Nogometnog saveza Zagrebačke županije]] Bilo bi dobro kreirati, dodatno za razlikovanje od donjeg članka. [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 03:59, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, linkao si aktualnu sezonu [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]]. Slobodno stvori članak, ja bih trebao dovršiti članak [[Dejan Ljubičić]]. Možeš stvoriti i preostale nedavne sezone. Trebale bi sve biti dostupne na HNS Semaforu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:44, 28. svibnja 2025. (CEST) ::Ok, ipak fali članak "''Nogometni savez Zgrebačke županije"'' [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 17:47, 28. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Loptač01}}, i to možeš stvoriti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:30, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::nije lako naći izvore, niti sam blizu zageba, ali kad se napiše svakako ću lektorirati [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 20:12, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::bilo bi korisno svakoj nižoj ligi dodati poveznicu županijskog kupa, i obrnuto;na članku hr kup dodati odlomak sa svim žns/kupovima (teško mi je pobrojati sam); molim i pregled mojih uređivanja o razlici premijer/1. zagrebačke žnl, potvrđeno po sofaskoru; ako ne vidim koji lokalni klub sa točnim imenom lige, prepuštam popravak [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 01:08, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Loptač01}}, ok. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Loptač01}}, u [https://zns.hr/images/zns/4-nl-srediste/dokumenti/24_25/znl/PROPOZICIJE-NATJECANJA-SENIORA-ZNS-a-2024.-2025.g.pdf propozicijama natjecanja] imaš sve potrebne informacije o imenima, sudionicima i rangovima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:17, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Pardon. ovo iznad je za ZNS, a ne NSZŽ. Na njihovoj web-stranici su neažurirane propozicije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:21, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::{{s|Loptač01}}, :::::::::[https://semafor.hns.family/ HNS Semafor] (Sezona: 2024/25 Razina: ŽNS zagrebački) ima PREMIER LIGA NSZŽ 24/25 na samom dnu. :::::::::[https://ns-vrbovec.hr/premier-liga-2024-2025/ NS Vrbovec] (Neki nogometni savezi poput onog Osječko-baranjske županije su podijeljeni na više saveza) također tvrdi da postoji Premier liga NS Zagrebačke županije. Za rang iznad navodi 4. NL Sr. Zg, a rang ispod 1. ŽNL. Izgleda da je Premier liga novo natjecanje. :::::::::To velim zbog izmjena poput [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Vatrogasac_Zdenci_Brdove%C4%8Dki&diff=prev&oldid=7222030 ovih]. Klub se natječe u Premier ligi prema [https://semafor.hns.family/klubovi/1303/nk-vatrogasac-z/ HNS-u]. Budem ispravio to. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::[[NK Dubrava#Povijest]] ::::::::::Slično kao NK Šparta, ako treba dodatno popraviti [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 09:23, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[[1. ŽNL Varaždinska]] :::::::::::Prema članku, MŽNL ne postoji, ili je treba preimenovati u Elitnu [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:28, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[[1. ŽNL Međimurska]] po ovome je različita od premier lige... ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-medimurska-nl/18405#id:65644 ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/medimurska-premier-nl/16845#id:65445 [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:33, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::[[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]] prikazuje obe lige pod "Sjever" [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:43, 31. svibnja 2025. (CEST) == Jugijo == Hojla! Primijetio sam da si mi poslao zahvalu dok sam još dovršavao članak, ali ionako sam ti se mislio javiti. Znam da si potkovaniji za novija izdanja Yu-Gi-Oh!-a više od mene (meni je sve poslije GX-a ''terra incognita'' [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]), pa sam te mislio zamoliti da, ako imaš volje i vremena, malo projuriš kroz [[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|članak]]. Trudio sam ga se dovoljno kvalitetno prevesti s engleskoga, ali možda sam gdjegdje posrnuo u prijenosu terminologije. Zeznuto je i to što nisam uvijek pri ruci imao spremne hrvatske ekvivalente za engleske nazive (kako uopće zovemo ''counter trapove''?!), pa sam tu kombinirao izraze koje su rabili u prvoj sinkronizaciji serije s izrazima koje sam pokušao nekako prevesti na svoju ruku, ali možda ipak zvuče ''clunky''. Usput budi rečeno, na prevođenje članka potaknulo me to što me jedan prijatelj ponovno navukao na sakupljanje tih karata, pa sad malo udovoljavam petnaest godina mlađem Neptuneu. [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:17, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Neptune, the Mystic}}, ok, budem pregledao sutra, ako se sjetim. Mislim da sam čak posjedovao knjižicu s pravilima tiskanim u vrijeme XYZ-a, odnosno prije nego što su mi ta čudovišta djelomično dala inspiraciju za korisničko ime prilikom stvaranja računa na Wikipedija. Imam jedno pitanje. Još dok je članak bio u tiskari uočio sam da su neki ''Monster Types'' ukošeni, a neki ne (npr. Pendulum-čudovišta). Koliko sam shvatio dok si me podučavao pravopisu, sve riječi iz stranih jezika bi trebale biti ukošene. Također, imam još jedno pravopisno pitanje koje se povremeno pojavljuje među nepatroliranim izmjenama, no eto nikad ti ga ne postavljam jer znam da si preopterečen životnim obavezama. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=7062868&oldid=6947898&rcid=14322824 ovakvim] slučajevima, što je ispravno? IP-ova inačica ili prethodna inačica? Izmjenu sam iskopao iz naših DM-ova na Discordu. Stoji neodgovoreno od prosinca. Također, sjećam se da me je Stribør više puta pitao za tebe. Prije koji mjesec čak je nešto spominjao bitno vezano za tebe, nešto što ti može biti od koristi, no ne sjećam se više što. U svakom slučaju, možda bi bilo dobro da mu odgovoriš. Inače, na serveru se nadamo tvom povratku. Dvojica (ne znam je li smijem dijeliti imena javno) su baš spominjali kako si im značajno utjecao na glazbeni ukus, a jedan je rekao da si im upravo preko glazbe znatno promijenio ukus. Još je jedan od ovih jučer zavolio jednog od tvojih omiljenih skladatelja. Također veli da nema s kim dijeliti nove pjesme. Kad smo kod glazbe, baš mi je YouTube počeo prekjučer ponovno preporučivati skladbe iz Yu-Gi-Oh-a! :P.S. budući da ne znam hoćeš li se ikada vratiti na Discord, znaj da sam cijelo ovo vrijeme vjerovao da je znaš-već-tko stajao iza ''Bilog'', no eto nedavno mi je rečeno da si to bio ti. Ako jest istina, stvarno imaš dobar dar za pjesništvo, ''meštre''! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:52, 28. svibnja 2025. (CEST) ::E vidiš, tek sam nedavno naučio da se to ''xyz'' čita ek-si i odjednom mi je postalo potpuno jasno zašto svoje suradničko ime čitaš /kroksi/. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti unaprijed, samo imaj na umu da nije ništa hitno – kad stigneš i kad ti se bude htjelo, vidim da marljivo radiš, pa te ne želim dodatno opterećivati. Nego, dok me nema na Discordu, ako te što bude zanimalo, slobodno me pitaj ovako, odgovorit ću prije ili poslije, kako stignem! ::* Ukosio sam imena koja pravopisno nisu prilagođena našem jeziku, a ona koja jesu nije bilo potrebe odijevati u kurziv jer bismo ih transkribirano ionako jednako pisali (link, pendulum, ali ''synchro'', tj. sinkro). Institut u pravopisnom rječniku ima divan primjer – ''rock''-glazbu i rok-glazbu. To ti je taj princip; ako transkribiramo, kurziv nam ne treba. ::* Bio je urednik ili urednikom, pitaš? Nećeš vjerovati, ali oboje. Obje su varijante sintaktički u redu iako je ona s instrumentalom stilski obilježena, malo vuče na Bibliju ("...i postao čovjekom"). Ovako napamet ne znam postoji li i semantička razlika, ali ako postoji, vjerojatno je o tome pisala Ivana Brač, vjerujem da njezin rad o instrumentalu u kopulativnim rečenicama imaš negdje na gugleši ako te zanima. Da moram birati isključivo jedan oblik, priklonio bih se nominativu, manje zasvrbi oko. ::* Slobodno opet pozdravi sve na Discordu, valjda ću prije ili poslije iskopati lozinku za račun jer sam u međuvremenu nabavio i novi laptop, pa je muka živa prijavljivati se na sve moguće stranice... Dok me nema, ako komu u međuvremenu zatreba koja novija preporuka za mjuzu (u smislu glazbe koju dosta slušam u zadnje vrijeme, ne nužno i povijesno novije), prenesi da valja baciti uho na Judas Priest i pjesme "Genocide" (s ''Unleashed in the Easta'', ne sa ''Sad Wings of Destinyja''!) i "The Rage" (s ''British Steela'') te Pearl Jam i pjesmu "Habit" (s ''No Codea'') jer baš divno masiraju bubnjiće! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] ::* Ako se odnosiš na osobu na koju mislim da se odnosiš, mogu samo reći da joj možda i jesam prišapnuo pokoju šaljivu pjesan, ali više od toga ne mogu / ne smijem reći. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] ::[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 00:59, 29. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Neptune, the Mystic}}, nažalost nisam stigao danas pregledati članak zbog previše životnih, a i patrolerskih obavezi. Također nisam ni pokušao tražiti ta pravila. Iskreno ne znam ni gdje bi mogla biti, no nisam 100 % siguran da su na hrvatskom. Piše li se onda ''metal''-sastav ili metal-sastav? Sjećam se da si onom Poljaku stalno mijenjao metal u ''metal''-. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:06, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Postoje hrvatskojezične web-stranice o tvojoj omiljenjoj ''children's card game''. Probaj vidjeti kakve izraze ondje koriste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:12, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Sve u redu, rekoh da nema žurbe. Vjerojatno sam mu mijenjao u italik kad nije stajalo samo metal, nego npr. ''heavy metal'', ''thrash metal'' itd. ::::Ako stoji samo metal, piše se metal-sastav. ::::Bacio sam bio pogled na neke takve stranice dok sam prevodio članak, ali ako se dobro sjećam, mahom su se služili engleštinom. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:29, 30. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Neptune, the Mystic}}, danas, točnije u ovih nekoliko sati, napokon imam nešto slobodnog vremena. Da nema izbora za jubilarni članak zaboravio bih totalno na članak. Bacio sam brzinski pogled na članak i vidim da u [[Yu-Gi-Oh!_(kartaška_igra)#Mjesta_za_karte]] neujednačeno koristiš i ''link''-čudovišta i link-čudovišta, tako da bi to trebalo prepraviti. Cijeli članak ću pročitati naknadno. Sjetio sam se da bi možda {{s|Hijerovit}} mogao znati ponešto o sinkroniziranoj terminologiji posljednjih godina. Ja sam ''u svoje vrijeme'' tumačio pravila s engleskog jer gotovo nitko u mojoj okolini nije dovoljno dobro poznavao engleski (ok, nisam ni ja znao prevesti drugima neke riječi poput, fiend type, sjeti se Demona, ili cenzuriranog, češćeg oblika Summoned Skulla) tako da ne želim unositi svoje kovanice (naravno, ne sjećam se nakon svih ovih godina što sam ja skovao, a što preuzeo iz sinkronizacije i okoline). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:57, 5. lipnja 2025. (CEST) == Slovenian clubs in Hungarian leagues in WW2 == During WW2 [[NK Mura]] and [[NK Nafta Lendava]] played in the Hungarian leagues, but in different ranks. I don't know what name to give to the season pages. It was easy with German, but it's hard with Hungarian. For example: * [[NK Mura]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8714 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, B-csoport 1941/1942 - ''Sjeverno-zadunavski okrug, I. divizija, Grupa B 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8677 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, I. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8608 4. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), I. divizija, grupa Szombathely 1943./44.'' ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8564 2. rang] - Északdunántúli körzet 1944/1945 - ''Sjeverni Zadunavski okrug 1944./45.'' (interrupted) ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8557 3. rang] - Nemzeti Bajnokság III, 9. csoport - Tervezet 1944/1945 - ''Nacionalno prvenstvo III, Grupa 9 - Draft 1944./45.'' * [[NK Nafta Lendava]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8756 5. rang] - Déldunántúli kerület, II. osztály, Nagykanizsai csoport 1941/1942 - ''Južno-zadunavski okrug, II. divizija, Nagykanizska grupa 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/7901 5. rang] - Északdunántúli kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, II. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8623 5. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 - ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), II. divizija, grupa Szombathely 1943./44'' I'm planning to put 2 tables in every page like "Prekmurian clubs in Hungarian footbal system 1941-42" and so again, what do you think about. And what would be the right translation? "Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941.-42."? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:40, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, here are the names I came up with using Google Translate: :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina B 1941./42.]] (Zadunavlje = [[:en:Transdanubia]]) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] ([[Sambotel]] = Szombathely) :*[[Prvenstvo Đurskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog, [[Đura]] = Győr) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga 1944./45.]] :* [[Nemzeti Bajnokság III – 9. grupa 1944./45.]] (I don't know if we should translate [[Nemzeti Bajnokság I|Nemzeti Bajnokság]], also take a look at [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1944_osz], Tervezet might mean cancelled/never played) :*[[Prvenstvo Južnozadunavskog okruga – II. razred – skupina Velika Kaniža 1941./42.]] ([[Velika Kaniža]] = Nagykanizsa) :* [[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] :* [[Prvenstvo Đurskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog) :* [[Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941./42.]] :Also, you could perhaps make the Transdanubia Championship articles (Prvenstvo Sjevernozadunavskog/Južnozadunavskog okruga) include the other divisions and groups. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:37, 3. lipnja 2025. (CEST) == Načelnici et altera == Baj d vej, mislim da je najbolje sad ostavljati sve promjene načelnika itd. Nije neka razlika jesu li na funkciji danas ili za tjedan dana i nitko to neće mijenjati opet. Te članke ionako nitko ne uređuje između izbora pa je ''imho'' manje štetno ostaviti ranije promjene nego da idućih nekoliko godina imamo zastarjele podatke za više općina no sad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 14:20, 3. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje == Ne znam zašto ste obrisali moju uredbu stranice [[Belišće]]. Bili su izbori, ona je pobijedila, zašto si ti obrisao moju uredbu? Možda zbog citate? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:18, 3. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Trebalo bi pričekati da se izvrši predaja vlasti – izabrana kandidatkinja ne postaje gradonačelnica čim pobijedi na izvorima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 15:42, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906}}, novoizabrani politički dužnosnici rijetko preuzimaju vlast odmah nakon što budu izabrani. Na vlast stupaju nakon nekoliko dana, tjedana, mjeseci (npr. predsjednički izbori u SAD-u) i sl. Wikipedija treba prikazivati trenutačno stanje, a ne neko buduće. Po trenutnom stanju izgleda da je gradonačelnik Belišća Burić, barem tako tvrdi [https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/ službena gradska web-stranica]. Naravno, gradske web-stranice možda se ne ažuriraju svakodnevno, tako da kasne. U tom slučaju trebalo bi otkriti jesu li lokalni mediji objavili članke o primopredaji vlasti. Ja takve članke nisam našao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:49, 3. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Hijerovit}}, ovo zaboravljam spominjati zadnjih dana. Uvijek postoji šansa da izabrani kandidat umre ili iz nekog razloga odustane ipak od izabrane pozicije iz osobnih/zdravstvenih/inih razloga. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 6. lipnja 2025. (CEST) == Plagijati == Baci pogled na članke koji navode disertaciju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22Tin+Mudra%C5%BEija%22&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1 Tina Mudražije] kao izvor. Meni se čini da se radi o izravnim prijevodima sa slovenskog na hrvatski, što je kršenje autorskih prava i ne bi se smjelo raditi. Imamo opciju brisanja ili traženja dopusnice od dr. Mudražije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:27, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, meni uopće nisu došle obavijesti da sam danas dobio 2 poruke na SZR. Znaš li možda je li se nešto mijenjalo s obavijestima? Ako mi budeš odgovarao, molim te pingaj me. Ovih prvih osam članaka koje navodiš, odnosno ove koji nemaju "19" u naslovu sam ja napisao. U njima nećeš nalaziti ikakve sporne dijelove. {{s|Ame71}} zadnjih mjesec/dva stvara poprilično velike članke pretežito iz slovenskojezičnih izvora koje djelomično osobno prevodi, a djelomično strojni. Ja se trudim da to bude što enciklopedičnije i neutralnije. Pokušavam izbaciti što više nebitnih dijelova i preoblikovati članke, no stvarno je preiscrpljujuće i vremenski prezahtjevno (da ispatroliram jedan članak, a bez da ga dodatno preobrađujem, mi je prosječno potrebno negdje između pola sata i sat vremena) preoblikovati apsolutno sve da podudaranja s originalom budu minimalna. Ovih zadnjih tjedan dana nemam baš slobodnog vremena, tako da ni ne stignem patrolirati svakodnevno (to si vjerojatno i uočio). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:40, 5. lipnja 2025. (CEST) :: Mislio sam da se može prevesti, mislio sam da nije moguće kopirati izvorne tekstove u cijelosti. Na it.wiki mi nikad nisu stvarali probleme, ali sada sumnjam da to jednostavno još nisu primijetili. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:19, 6. lipnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], na it.wiki ljudi ne znaju slovenski jezik pa ne mogu usporediti. Ali da nije u redu - nije. Ja volim reći da bih se tako mogao obogatiti prevođenjem knjiga Harry Potter - nov jezik, nova autorska prava(?). Možda se možeš javiti Mudražiji i pitati ga bi li poslao [[WP:DOPUSNICA|dopusnicu]], to jest email kao na [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Odgovor]]. Možda možeš pitati ChatGPT ili Google Gemini: "parafraziraj sljedeći tekst tako da ne krši autorska prava: ..." i onda copy&paste jedan po jedan paragraf. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 6. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, rađe mu piši na engleskom da mu Google Translate ili štogod koristi lakše pomogne prvi prevođenju nazad na talijanski ako nešto ne shvati. {{s|Ame71}}, In case you're going to use AI to paraphrase sentences, please check them in detail, since AI likes to add fictitious details to inputted text. I saw this several times when people tried to translate an article via ChatGPT. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:21, 6. lipnja 2025. (CEST) :::::{{s|Croxyz}} for translations I use google translator, not AI. Anyway, if I'll use ChatGPT, I'll mark it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:48, 8. lipnja 2025. (CEST) == [[Nacrt:SAO Zapadna Slavonija]] == Smatram da je trenutno stanje članka dovoljno dobro da mu se makne oznaka nacrt [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 19:30, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{S|Tmatic01}}, premjestih zu glavni imenski prostor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:04, 6. lipnja 2025. (CEST) == Gradonačelnica Ivana Jerbić == Jer je sada dobro stranica [[Belišće]]? Idi u https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/. Stranica se ažurirala napokon. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:36, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906 }}, je, pregledao sam te izmjene jučer. Samo bi trebalo još ažurirati [[Belišće#Administracija i politika]]. Naravno, moguće je uvijek skratiti tu sekciju i navesti samo najbitnije informacije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:54, 6. lipnja 2025. (CEST) == Chromos / Mesarski / Posavina == {{s|Croxyz}}, {{s|Ame71}} vezano za ovo što si molio da provjerim iz knjige * Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)"1880/1980" Pod "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130) za ugašene klubove > * ZAGREB: ''Mesarski'', SK - 1927. Pod "ZAGREB: Nogometni odbor općine Trnje" (str. 132) za klubove u natjecanju * ZAGREB: ''Chromos'', NK - 1979. (''Chromos'', NK - 1955., ''Kemičar'', NK - 1963.) trebalo bi vidjeti iz monografija ZNS-a (1969., 1994. i mislim iz 2020.) ima li što navedeno, pa pogledam) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:44, 6. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super da se poklapaju godine s člankom o Chromosu (Posavini) i Mesarskom. Moguće je da se Mes(o)krom nalazi red ili dva ispod Mesarskog u "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:56, 6. lipnja 2025. (CEST) ::Nema ''Mesokroma'' (osim ako mi nije promaklo) u toj knjizi pod savezima koji pripadaju Zagrebu - više puta sam pregledavao. <br> ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:25, 6. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok. Postojala je šansa da si možda zaboravio navesti, pa sam te pingao. Mislim da nemamo arhivirane novine za period tijekom kojeg je djelovao Mes(o)krom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:37, 6. lipnja 2025. (CEST) == Spam == Tebi očigledno nije do suradnje sa mnom već do provociranja, pošto sada Aca ne sme ti si se aktivirao. Kako god, bez rasprave uklanjaš naziv validan. Bit ćeš prijavljen. Prijatno.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:01, 6. lipnja 2025. (CEST) == Boje u nogometnim tablicama == Sređujem neke stvari oko noćne teme pa mi često iskoče nogometni članci. Ne znam hoće li se što na lagan način moći napraviti po pitanju vidljivosti teksta u tablicama, ali me zanima znaš li zašto se te tablice toliko često bojaju? Što znače crvena, zelena, siva (...) pozadina u tablicama u https://hr.wikipedia.org/wiki/Albanska_nogometna_reprezentacija?vectornightmode=1&minervanightmode=1 npr.? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:28, 10. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] pozdrav noćnoj straži! {{;P}} [[Albanska nogometna reprezentacija#Utakmice|#Utakmice]]: Zelena valjda reprezentira pobjedu, žuta izjednačenje, a crvena gubitak. Za postave ne znam, valjda se tako razlikuju položaji na terenu. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 01:33, 10. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, za te boje znam iz iskustva da su dodane u člancima o reprezentacijama s [[EURO 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] Pretpostavljam da je riječ o uljepšavanju ([[CSS]], ali za članak na Wikipediji). Je li kod tebe red Napadači boldan? Također, podsjećam na GLAVNIRASPORED i kategorije u članku [[Vlatka Planina]] (ne znam je li i dalje uređuješ taj članak te jesi li uopće vidio moj odgovor). Što se tiče boja, očito ih ima i u drugim člancima, poput [[Armenska nogometna reprezentacija]] koji sam vidio neki dan prilikom ophođenja, no nisam ih uklonio jer mi se nije dalo ispravljati armenska imena i prezimena. Također ti želim reći da je Ame71 odgovorio iznad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) ::Koreanovsky je u pravu što se tiče utakmica. To je preuzeto s en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) :::Mislio sam na prvu tablicu, naslov "Trenutni sastav" (iz 2016.?). Napadači izgleda boldan, ako gledamo na isti. Ta je tablica još OK jer se barem vidi tekst (linkovi nisu plavi nego podcrtani), ali u odjeljku "Uspjesi na velikim natjecanjima" ne vide se imena. Armenska je još čudnija, uh. Ljudi su u sportskim tablicama baš kreativno bojali :D :::Ne znam što s Ameom. Bilo bi mi lakše da nisam to vidio, ali sad kada jesam... neka se barem ne ponovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:43, 10. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, vjeruj mi to s 2016. nije samo problem kod trenutnih sastava. I drugi dijelovi članaka su zapeli u vremenu. No, eto, uvijek može poslužiti motivacija drugima da ažuriraju (ja sam tako i došao na hr.wiki davne 2018.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:46, 10. lipnja 2025. (CEST) == ChatGPT za pronalaženje izvora == Hvala ti što si prepravio navod izvora. Očito mi je promaklo izbrisati sporni dodatak. No, vidim da si mi ostavio tekst u sažetku pa mislim da je u redu da na njega i odgovorim. Prvo, ne sviđa mi se jezično spletkarenje i generaliziranje. Ne pišem "članke" koristeći ChatGPT, već sam cijeli tekst napisao svojom glavom i rukom. Izvore sam također provjerio i dao im zeleno svjetlo, baš kao što bih to učinio i prije nego je umjetna inteligencija postala široko rasprostranjena. Drugo, iako ga i sada koristim tek sporadično, i dalje ću, kad god se nađem u nedoumici, koristiti ChatGPT '''oko mehaničkih finesa poput pronalaženja sekundarnih izvora''', a onda ću, kao i svaki put do sada, taj izvor '''pregledati i provjeriti''' mu vjerodostojnost. Ne vidim zašto bi to bilo neuvjerljivo dokle god je izvor dobro utemeljen. Reci mi koja je razlika za krajnjeg korisnika – čitatelja – između toga da mi Google izbaci izvor i korištenja ChatGPT-ja u te svrhe? Potonji je samo ''inteligentniji'' i lakši za korištenje. Ako to dosad nije bilo očito, i sâm se oštro protivim tome da u članke ubacujemo tekst koji je proizveo ChatGPT. '''Ručno provjereni izvori ne spadaju u tu kategoriju.''' Treće, nađi one izvore koje smatraš neadekvatnima i slobodno ih, uz prethodno navedeno obrazloženje, obriši. Tvoj, : [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 17:20, 13. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Šaholjubac}}, slobodno tragaj za izvore korišteći ChatGPT, samo ga nemoj tražiti da ti prevodi s drugih jezičnih izdanja Wikipedije (ili prepričava tekstovi) jer voli ubacivati nepostojeće detalje u prijevod. Tako sam primjerice jednom sređivao takav jedan prijevod o nekoj svetici te je ondje ubačen [[crkveni red|red]] kojem je ''kao'' pripadala. Naravno, u izvorniku ta informacija ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:43, 13. lipnja 2025. (CEST) ::Dogovoreno! :) ::Tvoj, ::: ::[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 21:03, 13. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Šaholjubac}}, zaboraviti sam navesti da bi bilo pametno da uklanjaš "?utm_source=chatgpt.com" iz linkova u izvorima. Nekada u budućnosti ti linkovi neće postojati, pa InternetArchiveBot neće uvijek moći postaviti link na arhiviranu verziju članka jer nikada nije arhivirao URL koji sadrži ?utm_source=chatgpt.com. Naravno, češće će i arhivirati linkove bez ?utm_source=chatgpt.com jer su češći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:42, 14. lipnja 2025. (CEST) == Regex == Nema ih nego u možda desetak članaka: [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F-+%3F%5C%7B%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7D+%3F-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] Teško je to botom ispravljati, treba jako paziti da nisu matematičke formule i sl. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:51, 14. lipnja 2025. (CEST) == Motociklizam == Vjerojatno si primijetio da radim članke vezane uz [[:Kategorija:Motociklizam|motociklizam]] - prvenstveno članke [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|po sezonama Svjetskog prvenstva (GP)]] i [[:Kategorija:Športski motociklisti|članke o vozačima]] - što se tiče ovih po sezonama - radim za svaku kategoriju/klasu u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] zasebno - jednostavno lakše (a i svaka klasa vozi zasebno utrke) <br> na većini ostalih wikipedija (bar do sezone 2011.) su u istom članku stavljani podaci za sve kategotije koje su se odvijale u sezoni u sklopu GP-a (MotoGP/500cc, Moto2/250cc / Moto3/125cc / MotoE / 350cc / 80cc/50cc), ali ponegdje su stavljana i prvenstva za prikoličare (''sidecar'', dok su održavana unutar GP-a); ''Thunderbikes Trophy'' iz 1990.-ih, ili ''Formula 750'' iz 1970.-ih (a ona uopće nije održavana na istim vikendima kao i GP prvenstvo <br> Tako da mi je za jednu sezonu stavljati podatke tipa za prvenstva u 3 klase jednostavno previše (a i ovako, ako nastavim ovim tempom - 1 članak na mjesec - trebat će mi 20ak godina da kompletiram) ovdje bih te molio, ako imaš alate članak [[Dodatak:Popis svjetskih prvaka u motociklizmu]] staviti interwiki sa [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Grand_Prix_motorcycle_racing_World_Riders%27_Champions_by_year en.wiki - List of Grand Prix motorcycle racing World Riders' Champions by year] - na to je trenutno kao ''interwiki'' spojen naš članak [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] (pa da ispravimo) članci za vozače - trenutno ih više radim kao ''mrve'' (samo osnovno o vozaču; uspjesi po prvenstvima i sl., sa što više vanjskih poveznica i izvora...nažalost nisam baš sa vremenom da se bolje posvetim tim člancima, pa dobijemo nešto kao [[Raymond Roche]] ili [[Sébastien Charpentier]]) <br> prije sam više napravio oko članaka, kao za [[Wayne Rainey]] ili [[Marco Simoncelli]]. <br> ovdje bih te molio ako možeš [[Nacrt:Noriyuki Haga]] vratiti u GIP (odnosno na [[Noriyuki Haga]]) - u međuvremenu sam o Hagi napisao malo biografske podatke Što se tiče vozača, zasad mislim raditi one koji su bili (ajmo reći među vodećima) u svjetskim prvenstvima za [[Svjetsko prvenstvo u superbikeu|Superbike]] i [[Supersport svjetsko prvenstvo|Supersport]], a poslije opet na one koji su više bili u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] Je li OK ovako kako radim? [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:20, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 08:48, 18. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, mene nema do nedjelje. Bi li mogao ažurirati do kraja [[SEHA liga]]? Danas je djelomično ažuriran članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 19. lipnja 2025. (CEST) :::Pogledaj sada [[v|članak za SEHA ligu]] - malo sam ažurirao. Trebao bih još predložak ažurirati - ovo sa klubovima. Možda i napravim koju sezonu (imamo do 2018./19. - neke sam ja i radio svojevremeno; 2019./20. je netko samo započeo, kao ''mrva'', a ovo iza nemamo, a kako je po grupama i nije baš ''regularno'' igrano, tu bi bilo malo problema sa člancima, ali možda koju i napravim :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:21, 23. lipnja 2025. (CEST) :::: Naravno da znam za promjenu imena iz Makedonija u [[Sjeverna Makedonija]] (negdje 2018.) - samo ostali su isti predlošci za zastave, pa da to sad bezveze ne mijenja, :::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:39, 23. lipnja 2025. (CEST) :::::A i vidim da su mi (sjeverno)makedonski klubovi ostali između rumunjskih (''Steaua'') i ruskih (''CSKA'') - nisam pazio, ali opet bolje neg što je bilo :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:42, 23. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje za vas == Kako da pravim to kutiju na vašu suradničku stranicu, da mogu dodati sve te stvari o mene i moj babel? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 12:37, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{S|WikiHelper3906}}, popis svih postojećih suradničkih okvirića nalazi se [[Predložak:Suradnički okvirići|ovdje]]. Nisam dobro shvatio pitanje. Želiš stvoriti novi, nepostojeći okvirić ili ih želiš dodati na svojoj suradničkoj stranici? Mene nema do ponedjeljka tako da se nadam da će ti {{s|Hijerovit}} moći pomoći u slučaju ako odgovoriš ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 18. lipnja 2025. (CEST) ::To je zapravo za moju englesku suradničku stranicu. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 09:10, 19. lipnja 2025. (CEST) == Wikipodatci == Znam da si ponekad na Wikipodatcima, ne znam znaš li za [https://wdvd.toolforge.org/index.php?lang=hr&limit=200&description=on&labels=on&sitelinks=on alat koji prikazuje nedavne promjene u hrvatskim nazivima i opisima]. Ne znam komu bi to još moglo pomoći, ne pratim baš tko sve uređuje tamo, ti ih možda možeš pingati ovdje za ovaj link. Kad smo kod toga, @[[Suradnik:Historičarsamja|Historičarsamja]] upravo je tamo izveo što je izvodio i u našim člancima; sjećam li se dobro – to je odbačeno kao guranje vlastitog mišljenja? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:04, 20. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, osobno koristim https://pltools.toolforge.org/rech/. Budem preporučio https://wdvd.toolforge.org/ suradnicima koji su mi preporučili korištenje https://wdvd.toolforge.org/. Zahvaljujem ti na otkriću bolje alternative! Znaš li možda je li postoji neki način kojim mogu vidjeti sve izmjene s jezičnim kodom hr? Ova dva alata jedino prikazuju neophođene izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:09, 23. lipnja 2025. (CEST) == Unity (album Joosta Kleina == Da, studijski album je. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 10:33, 25. lipnja 2025. (CEST) == RE: [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2018./19.]] == za finalnu utakmicu - očito sam upisao pogrešan rezultat i naknadno nisam provjeravao <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:26, 27. lipnja 2025. (CEST) == Vrbanj == Već sam napravio [[Special:Diff/7200792|zadatak]] Vrbanj/Vrbnja/Vrbnju, ali sam sve vratio. Riječ je Vrbânj (lok. Verbônj), s dugosilaznim naglaskom na drugogom slogu, pa se stvarno deklinira Vrbanj/Vrbanja/Vrbanju. Kao npr. Vodnjân. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:50, 27. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, iskreno se ne sjećam što sam gledao prije mjesec dana. Bacio sam sada pogled na Hrvatski jezični portal i vidim da je [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mWRF8&keyword=Vrbnjanin ondje] Vrbnja. Možda su oba oblika prihvatljiva? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 27. lipnja 2025. (CEST) ::Neka ostane po starom, tj. na način kako se lokalno izgovara ime mjesta. Ne vjerujem da bi baš u sve članke ljudi stavili pogrešno. Promijenio sam mišljenje kada sam vidio https://hrcak.srce.hr/229609. Ne znam koliko u ovom slučaju možemo vjerovati HJP-u. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 27. lipnja 2025. (CEST) == Žumberački uskoci == Pozdrav, vidim da se maknulo prezime koje sam na dodao, situacija je da se prezime nalazi najčešće u mjestu Željezno evo linka na kojem se može pronać više toga https://uskok-sosice.hr/znameniti-vojskovoda-iz-zumberka-tomo-ljubanovic/ [[Suradnik:Ljubanović|Ljubanović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ljubanović|razgovor]])</small> 19:11, 28. lipnja 2025. (CEST) == Nacrti (opet) == Jedina (neslužbena) [[Wikipedija:Ophođene promjene#Kako ophoditi|uputa za nacrte]] za koju ja znam kaže: »Postoji nekoliko slučajeva kada članak treba prebaciti u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] Nacrt: ... '''vrlo loš''' strojni prijevod« Prije prebacivanja u nacrt imamo dosta opcija, jedna bi bila postavljanje [[:Kategorija:Predlošci - održavanje Wikipedije|predložaka za održavanje]]. U Nacrtu se nijedan članak neće popraviti, tako da ne vidim nikakvu korist od trpanja i izrazito loših (neenciklopedijski pisani, bez izvora) i prihvatljivih članaka (poneka jezična pogreška, viseće reference i sl.). U tom smislu, ne vidim kako je [[ David Starr Jordan]] za Nacrt. Pravilo [[WP:UREĐIVANJE]] kaže da na Wikipediji ne cjepidlačimo oko svake sitnice, treba ga se držati. Lijepo te molim. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:31, 9. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, ne može ići u GIP bez minimalne dorade (npr. nedostaju <nowiki>{{izvori}}, {{GLAVNIRASPORED:}},</nowiki> kategorije, treba ukloniti linkove na vanjske poveznice u tekstu članka i sl.). Ja ne stignem pročitati strojni prijevod od 57 KB (da ne govorim tek o [[Luj XIV., kralj Francuske]]) i poispraviti sve, a na popisu neophođenih izmjena stoji danima. Znaš i sam da imamo vječni problem s nedostatkom ophođenja, odnosno da ja i Hijerovit (od danas {{s|Runolist}}) poophodimo možda čak 4/5 svih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:40, 9. srpnja 2025. (CEST) ::Ne znam na koje se pravilo pozivaš u prvoj rečenici pa mi je teško odgovoriti. Podsjećam te da ne postoji obveza ophodnje promjena; svi radimo koliko hoćemo i možemo, pa makar u GIP-u bilo 66 % manjkavih članaka umjesto sadašnjih 63 %. U Nacrt treba stavljati samo jako, jako loše članke – iako bih ja takve 30 dana od nastanka najradije odmah predlagao za brisanje. Podsjećam da pravilo o Nacrtu nikad nije doneseno i tu smo svi u sivoj zoni. Prvi korak uvijek su predlošci za održavanje, ili - pogledati na drugu stranu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:18, 9. srpnja 2025. (CEST) == Voždovac == Ovo za [[FK Voždovac Beograd]] <br> ista stvar da je klub promijenio ime iz ''"Dušanovac"'' u ''"Voždovački SK"'' stoji na [https://www.fkvozdovac.rs/istorijat-kluba/ službnim stranicama kluba], ili u člancima na wikipedijama na [https://de.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac njemačkom], [https://en.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac engleskom], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%9A_%D0%92%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 srpskom], [https://it.wikipedia.org/wiki/Fudbalski_Klub_Vo%C5%BEdovac talijanskom] ili [https://fr.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac_Belgrade francuskom jeziku] <br> slično stoji i na [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-vozdovac/18823/ globalsportsarchive.com] <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:51, 13. srpnja 2025. (CEST) : po knjizi Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 234-294 (''Beogradski looptački podsavez'') izgleda da su ''Dušanovac'' i ''Voždovački (SK)'' postojali istodobno : po sezonama imamo: * 1927./28. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1928./29. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1929./30. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - IV. razred * 1930./31. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III. razred - Grupa "Morava" * 1931./32. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III .razred - Grupa "Morava" * 1932./33. ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1933./34. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1934./35. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1935./36. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1936./37. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1937./38. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1938./39. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1939./40. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1940./41. (prekinuto prvenstvo) ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" : Očito se negdje taj ''"Dušanovac"'' "izgubio", ili jednostavno su uzimali krivi podatak ili slično (kkao piše po ostalim stranicama) : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:01, 13. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, pretražujem internet i vidim da nisam prvi koji je uočio tu grešku. [https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1105497604714159&id=100057617902699&set=a.172830321314230 U komentarima ovog posta je Jakovljević upozorio na netočnost]. Još je priložio sliku iz iste knjige koju sam ja koristio :D. Koje li slučajnosti... Mislim da bi u članku [[FK Voždovac Beograd]] trebali navesti da je to pogrešno. Nešto tipa: ''1929. osnovan je Voždovački SK koji je djelovao paralelno uz Dušanovac,(izvor) unatoč klupskim tvrdnjama da je klub promijenio ime iz Dušanovac u Voždovački.(izvor)'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:08, 13. srpnja 2025. (CEST) :::Na sr.wiki ([[:sr:Други_разред_Београдског_лоптачког_подсавеза_у_фудбалу_1932/33.#cite_note-Вождовачки-10]]) stoji da je Voždovački postojao od 1929. do 1941. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::Sad treba vdjeti odnos (predratnih) ''Dušanovca'' i ''Voždovačkog'' i kad je stvarno bilo to spajanje (ako ga je bilo), <br> ::::ali nakon WW2 klub je djelovao kao ''"Voždovački"'' (do 1973.) - tako je primjerice [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] bio član ''2. savezne lige - Sjever'') <br> ::::Mislim da bi to trebalo navesti u članku kako si naveo, možda i s vremenom stvoriti članak za ''Dušanovac'' (dakle većinu pre-WW2 liga od ''Beogradskog podsaveza'' možemo "iskopati"'' <br> ::::Možda spomenuto u ''Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji'' (knjiga je na ćirilici, pa mi je to malo muka čitati ako nisam koncetrirarn) ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:40, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, trebalo bi vidjeti i kome pripisati titulu za II. liga Beogradskog podsaveza 1933./34. Upravo sam poslao poruku jednom suradniku sa sr.wiki koji detaljno obrađuje povijest beogradskog nogometa, točnije [[FK Palilulac Beograd]]. Nadam se da će moći pomoći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:52, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, [[:sr:Разговор_с_корисником:Batavele#Voždovac|dobio sam odgovor]] da je Dušanovac 1954. promijenio ime u Sloboda. Prema klupskoj web-stranici Voždovački i Sloboda su se ujedinili 1973. Naravno, to bi trebalo provjeriti jer smo zaključili da ona nije pouzdana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:18, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Cybermb}}, mislim da smo riješili rebus, no pitanje je što s titulama do 1973. Ne znam jesu li to titule Voždovačkog, Dušanovca ili oba kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:11, 13. srpnja 2025. (CEST) == FA == Preklopismo se. Idem na ručak...--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:19, 21. srpnja 2025. (CEST) == Odgovor: Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu == Hm, da. Upoznat sam sa navedenim utakmicama PNIŠK-a prije ove s HAŠK-om. No, to je prva utakmica u Zagrebu sa ulaznicama i dostupni izvori je navode kao "prva javna nogometna utakmica u Zagrebu". Možda bi mogao biti naziv "Prva javna nogometna utakmica zagrebačkih klubova". Hvala na informacijama napisanim o PNIŠK-u. Nisam znao da je odbio biti član Hrvatskog športskog saveza i da je bio član Mađarskog saveza. No, negdje sam naslutio da je igrao u prvenstvu provincije mađarskog natjecanja. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 20:40, 21. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Pluki}}, pregledao sam sada na [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1908-1909 magyarfutball.hu] sva provincijska natjecanja mađarskog (ugarskog?) prvenstva i nisam našao nigdje spomen [[PNIŠK|P(H)NIŠK-a]] tako da se možda nikada nije natjecao u prvenstvu iako je bio član saveza, vjerojatno zbog velike geografske udaljenosti. U [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/4941 sezoni 1909./10.] (PHNIŠK je prestao djelovati 27. listopada 1909.), koliko mi se čini, prvi put se natječe neki klub ''s ove strane Drave'', riječki [[Fiumei Atletikai Club|Fiumei AC]] (onaj isti Club Atletico iz članka o P(H)NIŠK-u). Stvarno je ironično da su se odbili pridružiti Hrvatskom športskom savezu, odnosno pridružili Mađarskom sportskom savezu, a veliki dio igrača (ili svi prema Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.) su dvije/tri godine kasnije osnovali [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] u sklopu borbe protiv mađarizacije.<br><br> :Što se tiče prve javne utakmice, na [[Suradnik:Cybermb|Cybermbovoj]] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranici za razgovor] potražio sam savjet oko imenovanja članka. On je predložio sličan naziv, ''Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova'', no problem je što je [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1982&broj=00052&page=240 deset dana ranije] odigrana javna utakmica između juniora [[HAŠK|HAŠK-a]] i juniora [[HSVK Academia Zagreb|Academije]]. Možda bi najbolje bilo preimenovati članak u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično? Na Cybermbovoj stranici za razgovor nisam spomenuo da se popis igrača PNIŠK-a (za HAŠK nisam gledao) u članku [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]] ne poklapa [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2123 s onim kojeg navodi Cuvaj]. Našao sam čak izvještaj iz Sokola kojeg spominje Cuvaj tako da bi se mogao navesti negdje na prigodnom mjestu u članku. Izvještaj se nalazi na <nowiki>https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&id=18616&tify={%22pages%22:[443],%22view%22:%22info%22}</nowiki> (nažalost uglaste i vitičaste zagrade kvare mogućnost linkanja, a ne pada mi trenutno napamet kako riješiti taj problem).<br><br> :I za kraj, volio bih ti reći da sam davnih dana, prije jedno desetljeće, čitao tvoje članke na Wikipediji, tako da si jedan od najznačajnijih ljudi koji su utjecali na formiranje mojeg interesa za povijest nogometa, no u tim mlađim danima nisam znao kako doći do ikakvih materijala koji bi ispunili moju mladenačku znatiželju. Vrlo vjerojatno ćeš pronaći koješta zanimljivo na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], (nepotpunom) popisu online izvora koje smo pronašli ja i Cybermb. Tijekom zadnjih godina dobili smo jednog divnog suradnika s talijanske Wikipedije zvanog [[Suradnik:Ame71|Ame71]] koji je napisao poprilično velik broj članaka o sezonama iz Jugoslavije (pokrio je razne niželigaške sezone SFRJ, mnogobrojne klubove, aposlutno sve sezone: prve dvije lige SFRJ, Kupa maršala Tita, prvih nekoliko liga SR Crne Gore, prvenstva Kraljevine Jugoslavije, prvenstva Ljubljanskog nogometnog podsaveza, sezone NK Maksimira u SFRJ itd.). Mislim da planira obraditi sve sezone svih razreda Zagrebačkog nogometnog podsaveza u bližoj budućnosti. Ja sam mu tijekom proteklih nekoliko mjeseci pomogao tako što sam kreirao članke o svim preostalim klubovima s arhivirane web-stranice NK Maksimira (koju si koristio kao izvor za brojne članke) izuzev jednog ([https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm Metala] iz Remetinca). Imaš potuni popis tih klubova na [[Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)]] od 1376. do 1425. članka. Također sam dodao i sva bivša imena svih tih silnih klubova protiv kojih se NK Maksimir natjecao. Također sam nadopunio i poispravio velik broj članaka koje si ti ili drugi kreirao/znatno doprinio, tako da možeš vidjeti nadopune svog rada. Što se tiče članaka koji su nadopunjeni s podatcima iz časopisa Povijest sporta (jako je zanimljiv za čitanje, a sve je javno dostupno), evo ti nepotpuni potpis (naravno tu nisu članci koji su nadopunjeni npr. podatcima iz drugih izvora koje sam koristio): [[ŠK Zagreb]], [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HRŠK Velebit Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]], [[NK Kustošija Zagreb]], [[SK Makabi Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[Nogometni i sportski klub Oxford]], [[PNIŠK]], [[NK Poštar Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]]. Preostali su mi još Građanski, HAŠK (preko 100 stranica tako da će za ovo trebati dani, ako ne tjedni rada), Concordia (imam probleme s hokeajškom sekcijom, pogledaj Cybermbovu [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranicu za razgovor]), no mislim da ću njih sve doraditi nekada u budućnosti. Prvo treba riješiti te nesuglasice oko članka o susretu između HAŠK-a i PNIŠK-a. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 22. srpnja 2025. (CEST) == NK Grafičar Ljubljana == I think NK Grafičar Ljubljana was a different club from Svoboda. It has a page in en.wiki [[:en:NK Grafičar Ljubljana]]. Reading the [https://snportal.si/drugo/od-druge-jugoslovanske-do-cetrte-slovenske-lige/ history of Svoboda] we see they mergered in the late '50s in a new "Grafičar", a club later took again the name "Svoboda". I see on [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] at page 101 : till 1958 there were a Svoboda and a Grafičar. I suppose they mergered into Grafičar (there were no more Svoboda) and in 1962 this club changed name in "Svoboda" (there were no more Grafičar). I was planning to create the voice, but I have no time: today I was in the beach and next 3 days I'll be in a beer fest in Austria. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:29, 30. srpnja 2025. (CEST) :Yeah, I saw in [[NK Svoboda Ljubljana]] that it was a different club that merged with Svoboda. I didn’t know if you’d make a seperate article so I assumed that you forgot to correct all other mentions of the club. I hope you have a great time this week! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:43, 30. srpnja 2025. (CEST) == Dresovi == Opet ono s dresovima u [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka]]. Znaš li zašto te datoteke uopće nestaju? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:45, 31. srpnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:Ponor|Ponor]], aj budem vidio uskoro. Trenutno prepravljam članak [[NK Lila]] koji je u toj kategoriji tako da se dobro potrefilo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:49, 31. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Ponor}}: ::* [[NK Domžale]] – meni promaklo pri ažuriranju poprilično velikog broja članaka. Stvarno sam se premorio taj dan od ažuriranja mnogobrojnih članaka. ::* [[Hellas Verona F.C.]] – opet moja greška, isti dan je u pitanju. Ovdje vjerojatno nisam ni uočio zbog kontrasta boja. ::* Nenogometni članci – nastali jučer. To bi trebalo dobro ispatrolirati jer koliko se sjećam terminologija nije dobra (npr. obitelj umjesto porodice) ::* [[HNK Hajduk Split]] – ovaj članak je jedan drugi suradnik danas uređivao. Ne vidim grešku u infookviru. ::* [[NK Omladinac Ciglenik-Bečic]] – jučer obrisane datoteke ::* [[Poljska nogometna reprezentacija]] – dres je crvene i bijele boje tako da me ne čudi da mi mozak nije uočio grešku koja je također crvene boje. ::* [[Real Oviedo]] – vidim da sam patrolirao izmjenu suradnika Labud222. Moguće je da sam copypasteao dres, a da nisam pogledao dres nakon što sam kliknuo Prikaži kako će izgledati. Jednostavno zaboravim ponekad provjeriti je li sve valja prilikom ažuriranja nekoliko odvojenih dijelova članka. ::Sve ću to sada ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:04, 31. srpnja 2025. (CEST) :::Oh, pa nisi mi morao svaki članak objašnjavati. Ali svejedno hvala. Ne razumijem se u te dresove i uvijek sam se pitao zašto prestanu raditi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:07, 31. srpnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, iskreno ni ja ne znam zašto se te greške javljaju. Mislim da se najčešće javljaju za parametre donjeg dijela tijela (shorts/socks). U pitanju su uvijek ti ''custom'' parametri, tj. boje koje nisu zapisane u hex formatu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:09, 31. srpnja 2025. (CEST) == RE: 1. Zagrebačka nogometna liga == Za ovo [[1. Zagrebačka nogometna liga]] - od 2022./23. bi trebala biti šesti stupanj lige, kako si naveo. <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:56, 5. kolovoza 2025. (CEST) == Molio bih te da napraviš wiki stranicu KK Đakovo,hvala ti. == Napisao sam sve u naslovu :) [[Suradnik:Kiriljenko47|Kiriljenko47]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kiriljenko47|razgovor]])</small> 01:16, 7. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Kiriljenko47}}, košarkom se ne bavim, a nemam nikakve izvore vezane za temu tako da se bojim da ne mogu napisati članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 7. kolovoza 2025. (CEST) ::Znaš li nekog tko se kuži u košarku pa da zamoliš da napravi?Hvala na odgovoru. [[Posebno:Doprinosi/93.141.190.123|93.141.190.123]] 01:53, 7. kolovoza 2025. (CEST) :::Vjerojatno {{s|Cybermb}} ili {{s|Labud222}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:54, 7. kolovoza 2025. (CEST) == [[Nacrt:Aircash]] == Pozdrav, enciklopedizirao sam stranicu, ali smatram da sam ne mogu prosuditi je li dovoljno dobro da se makne status nacrta. To dajem tebi jer si mu ti status nacrta dodjelio [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 00:35, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Bašćanska ploča == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da&diff=7271117&oldid=7270167] Nešto nije u redu s infookvirom spomenik. Ne pojavljuje se opis slike.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 03:21, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Rovoobob}}, {{riješeno}}. {{s|Runolist}} (Hijerovit) je nedavno mijenjao [[Predložak:Infookvir spomenik]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Za brisanje == pozdrav :) Možeš li obrisati ovu sliku, ja ne znam [[:Datoteka:Images (1) (1).png]] [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 22:23, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Trnatic01}}, nisam administrator pa ne mogu brisati datoteke. Predložio sam datoteku za brisanje, pa će je izbrisati neki administrator tijekom narednih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::Uredu, hvala [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 05:28, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Slobodno ubuduće svoje slike samo predloži za brzo brisanje predloškom <code><nowiki>{{subst:brisati|razlog= razlog}}</nowiki></code> bez započinjanja rasprave. Kad – tad nam dođe na red obrisati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:19, 15. kolovoza 2025. (CEST) :::uredu, :) :::Pogriješio sam što nisam promjenio ime slike pa bolje je obrisat [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:05, 15. kolovoza 2025. (CEST) == ... == [[:en:User:WikiHelper3906/MegaBox|MegaBox]] [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 13:54, 16. kolovoza 2025. (CEST) == RE: Zrinjski == Vezano za [[HŠK Zrinjski Mostar]], što si mi naveo u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia mom Razgovoru] <br> u knjizi ''Fudbalska takmičenja Južnih Slovena'', doslovno su navedene sve ljestvice državnih prvenstava i kvalifikacija, te podsaveznih prvenstava (ukoliko je igrano kup-sustavom, onda rezultati) te se tu mkože kronološki pratiti <br> također je navedeno po godinama kada je bio registriran pri podsavezu (očito ''Sarajevskom'' i nešto ''Splitskom'') - koliko sam vidio - stalno kao ''HŠK Zrinjski'' <br> Prvenstva ''Saarajevskog podsaveza'' su igrana slično kao i ona ''[[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječkog podsaveza]]'' (što sada radim) - za područje Sarajeva je bio I. i II. razred (uglavnom - igrano ligaški), te ostalo po ''župama - provincijama''. <br> ''Mostarska župa'' - obično igrana kao ''Podgrupa Mostar'' - kao liga za klubove iz [[Mostar]]a; te ''Trebinjsko-Čapljinska grupa'' - očito ostatak Hercegovine - igrano po kup-sustavu - sad opet bi to dalje trebalo vidjeti - kraj 1920.-ih i početak 1930.-ih - prvenstvo ''Provincije Sarajevskog podsaveza'' je igrano kup-sustavom - nešto slično kao [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1928./29.]] - možda i napravim članak tipa [[HŠK Zrinjski Mostar u prvenstvima]] ili slično (ali sada zbilja nemam vremena za to) <br> P.S. - ima još stvari što si mi nedavno pisao ili ''spominjao'' po člancima i razgovorima, ali jednostavno nemogu sve pohvatati [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:43, 18. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a ma ne, ne tražim te da kopaš po ljestvicama i ligama. Mislio sam te pitati je li u knjizi objašnjena povijest kluba, npr. kada je osnovan, obnovljen. mijenjao imena i to. Tijekom dana sam naletio na [https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/pogled-u-proslost-kako-je-osnovan-hsk-zrinjski-156315/156315/ ovo] gdje se spominje da je u knjizi pod godinu osnutka navedena 1910. Taman si mi odgovorio kada sam bio pri kraju čišćenja članka od kršenja autorskih plava, neenciklopedijskog stila i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:50, 18. kolovoza 2025. (CEST) ::Ne piše ništa slično, ali piše da je prva nogometna lopta donešena u Mostar 1903. godine, a da se nogomet igra od 1905. godine. Na području BiH se prvi klub osniva 1908. godine u Sarajevu. Prije I. svjetskog rata su u Mostaru osnovani đački klubovi poput ''Zrinjskog'', Slavije'', ''HROŠK-a'' i drugih.... (str. 15-169) - ovo sam malo parafrazirao <br> ::na [https://hskzrinjski.ba/povijest/ hskzrinjski.ba/povijest] stoji da je ''“Đački športski klub”,'' osnocvan 1905. godine, a 1912. godine prerasta u ''Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.''. 1914. prestaje s radom radi WWI, a obnavlja se 1922. kao ''HŠK Zrinjski''. ::u monografiji ''Hrvatski športski klub "Zrinjski" 1905-1993'', stoji da su se 1917. godine ''Zrinjski'' i ''[[HROŠK Mostar|HROŠK]]'' spojili u ''Hercegovac'', koji je djelovao do 1918. (ali kako organizacijski, ako je ''Zrinjski'' 1914. prestao s radom ili bio privremeno ugašen? - možda od članova kluba?) <br> ::također stoji da je 1911. godine ''Đački športski klub'' igrao dvije utakmice protiv ''Osmana'' iz Sarajeva ::kod mnogih klubova se kao godina osnivanja navodi i kad je neformalno utemeljen, ili ako je utemeljen kao (nekakvo) športsko društvo, iz čega se ''rodila'' nogometna sekcija <br> ::- kod dosta klubova ima takav primjer - kao ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/TSV_1860_Munich TSV 1860 München] - društvo utemeljeno 1860., a nogomet igraju od 1899. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/CR_Flamengo CR Flamengo] - 1885. osnovan veslački klub, nogomet se igrea od 1911. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Botafogo_FR Botafogo] - 1894. isto kao verslački klub, nogomet od 1904. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Bradford_(Park_Avenue)_A.F.C. Bradford (Park Avenue) A.F.C.] - 3 sezone igrali 1. englesku ligu, ::** 1863. osnovani kao ''Bradford Football Club'' i igrali ragbi (rugby union) ::** 1895. postaju ''rugby league'' klub (ragbi 13) - igraju ga do 1907. ::** 1895. nogometna sekcija, ali amaterska ::** 1907. - profesionalni nogometni klub ::** 1974. je došlo do gašenja kluvba, pa opet obnova i dalje ::- u ovim člancima, možeš li mi objasniti na koji način su prekršena autorska prava? ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:40, 18. kolovoza 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, u Mudražije (napamet govorim, citira neki izvor) stoji da je Zrinjski ukinut prije izbijanja Prvog svjetskog rata. U našem članku je donedavno stajalo da je ukinut na sam dan atentata Franje Ferdinanda (vjerojatno greška). Sva sportska društva Austro-Ugarske su zabranjena 1914. zbog Prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj (sad ne znam je li se tu odnosi na današnju RH ili na Hrvatsku i Slavoniju koje su bile dio [[Translajtanija|Translajtanije]]. za razliku od Dalmacije koja je bila dio [[Cislajtanija|Cislajtanije]]) je, najprije u Zagrebu, tijekom trajanja rata postepeno dozvoljena obnova, no igra se isključivo za potrebe Crvenog križa (o tome imaš dva izvora u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] gdje se ako se ne varam nakratko spominje stanje u Ugarskoj i Austriji). Sjećam se da je slična sudbina zadesila [[SAŠK]] i druga sarajevska društva (vidi izvor u članku ako te zanima). Zrinjski i HROŠK se tako nisu mogli spojiti 1917., već je riječ o igračima bivših predratnih klubova, kao što Mudražija navodi (v. izvor u članku o Zrinjskom). Što se tiče utakmica s Osmanom (uklopljeno u [[FK Slavija Istočno Sarajevo]], no kako nemam dovoljno izvora, ne znam je li riječ o dvama različitim klubovima, a po internetu pronalazim dosta kontrodiktornih informacija), mislim da je tu došlo do neke zbrke u izvorima. 1911. se spominje i u Mudražijinom tekstu (točnije veljača 1911.), no u jednom od izvora kojih citira, Mostar kolijevka sporta (str. 28.), nalazi se jedna nezgodna formulacija o Hajduku (koji je upravo osnovan u veljači 1911.) tako da je to možda moglo utjecati na druge izvore/ili je pod utjecajem drugih izvora. Na internetu sam danas ranije pronalazio da je utakmica igrana 1912. Čak sam našao i sliku nekog novinskog izvještaja. Nažalost ne postoje digitalizirane splitske novine za 1911. i 1912. tako da nisam mogao provjeriti datum. Osman je igrao s tim mostarskim klubom pri povratku iz Splita. Što se tiče autorskih prava, veliki dio članka je bio copypastean s klupske web-stranice ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&oldid=7270336&action=compare&url=https%3A%2F%2Fweb.archive.org%2Fweb%2F20190219060923%2Fhttp%3A%2F%2Fwww.hskzrinjski.ba%2Findex.php%2Fklub%2Fpovijestkluba link]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:01, 19. kolovoza 2025. (CEST) ::::Hajduk je u principu osnovan (osnivačka skupština, statut, ime i još neke stvari) krajem 1910., neformalno se ''vuče'' od 1908. godine. ::::13. veljače 1911. je izdano dopuuštenje za rad kluba u Zadru - ''napamet govorim'' - to je u principu dan registracije ''Hajduka'' kao športske udruge prema tadašnjim carevinskim pravilima, ali ''Hajduk'' kao takav već djeluje ::::Ima izvora za to, ali svi uzimamo 13. 02. 1911. kao ''početni'' datum ''Hajduka'' ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 00:09, 19. kolovoza 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, zanimljivo. Kako ne znam baš puno o ranoj povijesti Hajduka, mislio sam da je izvještaj JNS-a iz 1932. pogriješio pri navođenju 1910. kao godinu osnutka Hajduka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 19. kolovoza 2025. (CEST) == [[2. ŽNL Varaždinska]] == kako smo negdje i prije imali u razgovorui. ''2. ŽNL Varaždinska'' je igrana 1990.-ih. (a ispod su bile ''3. ŽNL Varaždin'' i ''Liga NS Ludbreg'') <br> no poslije je drugi rang županijske lige podijeljen na ''2. ŽNL Varaždin'' (skupine ''Istok'' i ''Zapad''; ali isto navedena io kao ''2. ŽNL Varaždinska'')), i ''1. liga NS Ludbreg'' (za klubove koji spadaju pod ''Nogometno središte Ludbreg''). Od sezone 2016.-/17. je nanovo ''2. ŽNL Varaždinska'' jedinstvena liga (nisam pratio za svaku sezonu, ali moeš vidjeti preko HNS semafora). <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:04, 31. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znam za taj komplicirani sustav, nego sam te spomenuo u poruci čisto da ne budeš začuđen ako ikada budeš gledao taj predložak. Također, ovih posljednjih nekoliko dana nastali su članci [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Trebali bi ih srediti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 31. kolovoza 2025. (CEST) == Južna Srbija== Morat ćeš svoj opis izmjene da obrazložiš. Nije dovoljno, zašto je nepouzdan? Zbog čega? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:50, 3. rujna 2025. (CEST) :Isto tako i one predloške koje si stavio na stranici Šopi. Bez ikakvog validnog objašnjenja uklanjaš izvor, ne može se nešto objasnit sa dve-tri riječi. Ako ovako radiš onda tvoje namjere nisu dobre. imam razloga da sumnjam u njih. Ne surađuješ uopće. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:04, 3. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Marco Mitrovich}}, web-stranica optimizacijazdravstva.rs. web-stranica koja se bavi zdravstvom, ne može biti pouzdan izvor ([[WP:VI]]) za tvrdnju "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:26, 3. rujna 2025. (CEST) :::Čudi me tvoj zakasneli odgovor. U pitanju je državna organizacija i njena stranica na kojoj je region Južne Srbije. Sasvim validno. To čime se bavi je irelevantno u ovom slučaju, ovdje su relevantni region i mapa koji priznaje državna institucija. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:34, 3. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Marco Mitrovich}}, odgovor ''kasni'' 36 minuta jer sam ophodio članak [[Serge Gnabry]]. Poruku si poslao u trenutku sređivanja članka. Ponavljam, izvor se bavim sa zdravstvenim stanjem u tom dijelu države te ne navodi "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:41, 3. rujna 2025. (CEST) Nisi sredjivao samo taj clanak, mogao si da odgovoris da si hteo, imao si vremena, pratio sam šta si radio čekajući tvoj odgovor. ja da se ponavljam necu, izvor je validan sto se tice regiona Južna Srbija, mape, koji je ustanovila državna institucija i nebitno je čime se bavi. Ne šteti, samo koristi potvrđivanju teritorije Južne Srbije. Uostalon kao što je rekao Koreanovsky "od muhe se pravi slon".[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:20, 4. rujna 2025. (CEST) :ostatak rečenice koju navodiš bih korigovao, ionako sam to mislio da uradim. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:28, 4. rujna 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Aktualno stanje rečenice je okej, no prošlo nije bilo jer je ''de facto'' [[WP:SYNTH|sintetiziralo]] izvore. Treba pripaziti na to, no mislim da smo sad riješili taj dio. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:29, 4. rujna 2025. (CEST) == Hrvatska grana obitelji Erdody == Vezano za izmjenu, odnosno uklanjanje izmjene na članku [[Erdődy]] koja se odnosi na sjedište tzv. hrvatske grane obitelji Erdody. U članku se navodi da je sjedište u Jastrebarskom, što se opravdava citatom iz https://www.enciklopedija.hr/clanak/erdody . Da, Hrvatska enciklopedija, kao i Hrvatski biografski leksikon navode podatak o sjedištu u Jastrebarskom. Navedeno proizlazi iz jednog, nadasve površnog teksta Agneze Szabo (u kojem brka i pojedine članove obiteljskih grana), objavljenog u monografiji "Jastrebarsko:1249.-1999." Navedeni podatak se potom, tzv. kružnom referencom ponavlja u još nekim člancima Tatjane Radauš i Agneze Szabo. Međutim, navedeno nije točno. Tek nedavno je uopće istražen život Petra III. Erdodya (sina bana Petra II. i brata bana Tome II., poznatijeg kao Toma Bakač Erdody). Smatra se da se upravo između te dvojice braće (Petra III. i Tome II.) razgranava obitelj Erdody na dvije grane, pri čemu se ona Petrova naziva "hrvatskom". Međutim, Petar III. nije bio vlasnikom i posjednikom Jastrebarskog, niti su njegovi potomci baštinili Jastrebarsko. Jastrebarsko vlastelinstvo je, kao stariji sin, nakon oca Petra II. naslijedio Toma II., dok je Petar III. svoje sjedište prebacio na Okićko vlastelinstvo, u Kerestinec gdje je sagradio novi dvorac. O tome postoje brojni povijesni izvori - npr. kraljevska potvrda kojom se Petru III. i njegovim sinovima potvrđuje vlasništvo Okića s Kerestincem. Nadalje, postoji i ugovor o podjeli imovine između braće Tome II. i Petra III. temeljem kojega Toma dobiva Jastrebarsko u isključivo vlasništvo, a Petar Kerestinec. Konačno, po smrti Nikole IV. Erdodya, unuka Petra III. i posljednjeg pripadniha tzv. hrvatske grane obitelji Erdody, Keresttinec i ostali posjedi te grane (koji su poimence navedeni u kraljevskoj ispravi o nasljedstvu - a u kojem nema Jastrebarskog), prelaze u nasljedstvo potomaka Tomine loze. Isto tako, svi izvori koji se bave Jastrebarskim vlastelinstvom dosljedno spominju vlasništvo loze Tome II. (koja se naziva često ugarskom ili klanječkom lozom) - npr. Adamček, Feletar. Dakle, bez obzira što gore navedeni online izvori navode Jastrebarsko kao sjedište tzv. hrvatske grane - navedeno nije točno. Dodatni izvor - knjiga "Banderij obitelji Erdody", 2023. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 16:00, 4. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Prigovore ovakve vrste primjerenije je uputiti Leksikografskom zavodu. Mi smo ovdje zaduženi samo pratiti sekundarne izvore, a sve ovdje opisano je [[WP:VLI|vlastito istraživanje]] koje nama ne može ulaziti u obzir pri pisanju članaka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:27, 4. rujna 2025. (CEST) ::Upravo sam gore naveo da postoje relevantni izvori, objavljeni u nizu službenih publikacija, primjerice u časopisu Starine HAZU-a. Podatke koje sam naveo objavili su u svojim djelima eminentna imena hrvatske historiografije poput npr. Emilija Laszowskog, Josipa Adamčeka ili akademika Dragutin Feletara. I ne radi se o vlastitom istraživanju u smislu kako se ovdje navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:00, 5. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Ako imate sekundarne izvore onda slobodno dodajte citate u odvojenom paragrafu gdje pišete da taj i taj kažu ovo, a taj i taj kažu ovo. Na vama nije da presuđujete u ovome formatu što je točno nego što literatura kaže. A kao što kaže kolega slobodno uputite dokaze nadležnim institucijama. Iako, oni godinama u svojim enciklopedijama ponavljaju nebuloze. Čak se podatci iz jedne znaju pogrešno preuzeti u drugu. Ali to je već drugi problem. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-52713-3|&#126;2025-52713-3]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-52713-3|talk]]) 17:06, 4. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Runolist}}, u ovakvim slučajevima mislim da je najbolje ukloniti tvrdnju da je Jastrebarsko bilo sjedište. To sam i učinio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 4. rujna 2025. (CEST) ::Poslao sam komentar na stranici Hrvatske enciklopedije, pa ćemo vidjeti što će odgovoriti. Jedini izvor za ovu tvrdnju je tekst Agneze Szabo u navedenoj knjizi "Jastrebarsko...". Potom Agneza Szabo u drugom članku kao referencu navodi upravo tu monografiju (ne navodeći da je ona autorica spomenutog teksta). Potom Tatjana Radauš u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi Agnezu Szabo kao referencu. Agneza Szabo, u novom članku navodi Tatjanu Radauš kao referencu itd. U predmetnom tekstu u monografiji Agneza Szabo je pogrešno identificirala članove po pojedinoj lozi, ali i izmiješala loze unakrsno te iznijela niz kontradiktornosti. Primjerice, na str. 322 navodi kako se Toma II. 1614. zahvalio na banskoj časti i otada živio na svojim imanjima, pri čemu na prvom mjestu spominje - Jastrebarsko! Na istoj stranici piše i da je 1607. postao nasljedni župan Varaždinske županije i da to "prelazi na njegovo potomstvo". Nadalje piše da su po smrti potomka bana Nikole III. (koji je unuk Petra III.), Nikole IV. 1706. godine sva imanja ove "jastrebarske grane" kao i velikožupanska čast varaždinske županije (koju su kao nasljednu čast potomci Tome II. već imali!) prelazi na tzv. ugarsku granu obitelji (koju definira kao potomke Tome II., odnosno njegovog sina Krste). Dakle, jedini izvor(!) ove tvrdnje dolazi iz površnog teksta jedne autorice, bez navođenja ijednog izvora za tu tvrdnju. Jasno da Wikipedia nije mjesto da se takve nedosljednosti i pogreške razrješuju, ali mislim da se kontradiktorne i netočne tvrdnje trebaju izbjegavati. Zato podržavam izmjenu koju je napravio {{s|Croxyz}} da se sjedište uopće ne navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:34, 5. rujna 2025. (CEST) == Galovci == vezano za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=7._rang_HNL-a_2021.%2F22.&oldid=prev&diff=7283780 7. rang HNL-a 2021./22.] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], Koliko vidim po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&action=history povijesti članka], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&oldid=1929140 2009. godine je] napravljen članka kao [[NK Galovac]]. <br> 2023. si ti prebacio članak na [[NŠK Galovac]]. <br> [https://semafor.hns.family/klubovi/224/nsk-galovac/ po HNS semaforu] - na grbu piše ''NK Galovac'' - očito se klub tako i zvao ranije. Što se tiče ovoga u BBŽ-u - ja sam kroz 2024. radio [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]], kad bjelovarski ''Galovac'' nije bio aktivan - [https://semafor.hns.family/klubovi/1403/nk-galovac/ HNS semafor], pa sam ga zato vjerojatno izostavio <br> - sad kako ga nazvati - možda članak nazvati [[NK Galovac (1951.)]] - po godini osnivanja ovog kluba? <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:26, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, pokušat ću smisliti neko rješenje. Listam trenutno ''[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta)''. Dosad nisam uočio da su klubovi poredani kronološki po godini osnutka. Na 44. i 45. str. se nalazi tekst o NK Omladinac Galovac, izemđu [[NK Polet Uljanik]] (osn. 1952., prema našem članku i Nogometnom leksikonu 1966.) i [[NK Dalit Daruvar]] osnovan 1954.). Za Omladinac Galovac nije navedena godina osnutka, već samo "Najmlađi je seoski klub..." ([[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] i [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]] bi trebali biti sela jer su 1953. imali 652 i 682 stanovnika). Kakogod, u Uljaniku je 1955. postojao klub imena Polet (neću proučavati povijest tog kluba, već samo navodim jer bi podatak o godini osnutka mogao biti netočan), a u Galovcu je osnovan klub negdje između 1952. i 1954. tako da možda ne bi bilo pametno da dodamo godinu osnutka u naslov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:00, 5. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, gledam sada preimenovanja klubova. Možda ćemo trebati preimenovati [[HNK Orijent 1919]] (v. <nowiki>https://hns.family/files/documents/25925/registracije%2006.10.2022.[37409].pdf</nowiki>) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:23, 5. rujna 2025. (CEST) :::Bilježim ovdje ako ćeš ikada raditi članak o [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (trenutno igra u 3. NL – Centar) <nowiki>https://hns.family/files/documents/21844/registracije%2003.08.2021[10732].pdf</nowiki> (kasnije sam našao i [https://zapad.tv/gnk-tigar-sveta-nedelja-razvoj-kluba-i-planovi/][https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:26, 5. rujna 2025. (CEST) ::::Treba vidjeti je li ovo [[NK Novigrad]] <nowiki>https://hns.family/files/documents/27788/registracije%2026.07.2023.[37409].pdf</nowiki> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:28, 5. rujna 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, nisam nažalost ništa uspio pronaći u HNS-ovom glasilu za Galovac. Probaj kopati po web-stranici NSZŽ na Internet Archiveu ili po izvorima za prethodne sezone kluba. Rado bih to učinio, no zbog obaveza vjerojatno ću biti odsutan u trenutku kada ćeš ovo čitati. Uspio sam naći neki dokument NSZŽ iz 2015./16. koji klub naziva NŠK Galovac. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:49, 5. rujna 2025. (CEST) Meni napomena za bližu budućnost [[NK Sloga Brezje]] -> [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (v. izvore iznad). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam se bavio ovim klubovima osim sa Slogom Brezje. Preimenovao sam članak i nadopunio ga izvorima. Znaš li išta o [[HNK Tigar Rakitje]], a da nije navedeno [https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu ovjde]? Vidim da [https://www.companywall.hr/tvrtka/vnk-tigar-rakitje/MM2b3eX0 od 2021.] djeluje VNK Tigar Rakitje u [https://semafor.hns.family/klubovi/175175/vnk-tigar-rakitje/ čijem se grbu] nalazi godina 1966. Je li HNK Tigar Rakitje zapravo neki raniji klub iz [[Rakitje|Rakitja]]? [[NK Rakitje]] osnovano je 1966. prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagrebacka-zupanija-nogometni-savez Nog. leksikonu] i [https://www.nss.hr/glasnici/dokumenti/Izvjesce%20o%20radu%201994%202014%20.pdf Nogometnom savezu Samobora]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:45, 7. rujna 2025. (CEST) ::Vidim u glasnicima NSZŽ da na prijelazu s 2013. na 2014. Rakitje djeluje kao Tigar Rakitje [https://nszz.hr/category/2013/][https://nszz.hr/category/2014/], no treba izvor za godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:05, 7. rujna 2025. (CEST) :::Nažalost, nisam to toliko proučavao. znam dsa je nedavno (prije nekoliko godina) bila fuzija u kojoj je nastao ''Tigar Rakitje'', te da je u Rakitju bio klub :::...nisam proučavao :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:34, 7. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, možda miješaš fuziju GNK Sveta Nedelja i HNK Tigar Rakitje koja je navedena u članku [[GNK Tigar Sveta Nedelja]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:18, 7. rujna 2025. (CEST) :::::izgleda da sam to pomiješao :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 20:49, 7. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, istraživao sam sada po netu. Izgleda da se NK Galovac iz Zadarske županije u 2025. zove NŠK Galovac. Viđao sam tri različite varijacije grba. Očito ili nemaju definirani grb ili ga nisu promijenili u Cometu. Kakogod, svakako treba navoditi i ime NK Galovac koje je očito korišteno donedavno. Najbolje rješenje po mom mišljenju je da [[NK Galovac]] postane razdvojba, [[NŠK Galovac]] članak o klubu iz Zadarske županije, [[NK Galovac (Zadarska županija)]] preusmjerenje na [[NŠK Galovac]], a [[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] neka bude naziv nepostojećog članka o klubu iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Napravit ću te izmjene. Ako smisliš neke bolje nazive za članke (godina osnutka kluba iz Bjelovarsko-bilogorske županije je sporna), promijenit ću ih. Želiš li srediti članke [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::ne mislim sređivati zasa dove članke za 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorsku, ali da možda napišeše nešto autoru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska_2025./26.&action=history ovih članaka] - {{s|MihCro4.4.10}}? :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:08, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::možda da ovaj iz BBŽ-a nasloviš kao [[NK Galovac (Bjelovar)]] (ili [[NK Galovac (Grad Bjelovar)]]), s obzirom da je [[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] naselje u stastavu [[Bjelovar|Grada Bjelovara]]? ::::::::[[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] djeluje onako ''nezgrapno'' ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::{{s|Cybermb}}, ok, budem koristio [[NK Galovac (Bjelovar)]] po uzoru na [[Galovac (Bjelovar)]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:24, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, navode li tvoji izvori klub imena [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FBorac+Galovac%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 Borac Galovac]? U knjizi Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955. iz 1955. klub iz Galovca se zove Omladinac. Pitam jer nisam dodavao poveznice na [[NK Galovac (Bjelovar)]] u tim člancima, no pretpostavljam da su isti klubovi u pitanju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::::Knjiga ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za :::::::::::Bjelovar, NSO (str. 82) navodi kao aktivni klub :::::::::::GALOVAC: ''Borac'', NK - 1950. :::::::::::Zadar, NSO (str. 127-128) navodi kao klub koji je prestao djelovati :::::::::::GALOVCI: ''Galovac'', NK - 1968. :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:59, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::{{s|Cybermb}}, riješih sve klubove u ovoj raspravi ([[NŠK Galovac]], [[GNK Tigar Sveta Nedelja]], [[HNK Orijent]], [[NK Novigrad]]) osim [[HNK Tigar Rakitje]] i [[NK Galovac (Bjelovar)]] jer članci o njima ne postoje, a ne namjeravam ih stvarati. Možda ovih dana riješim preostale dugove s tvoje SZR (npr. onu utakmicu između HAŠK-a i PNIŠK-a), kao i te sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:08, 9. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Cybermb}}, možeš li u istoj knjizi vidjeti kako se točno zvao [[NK Vila Velebita Zagreb]]? Prefiks NK mi je sumnjiv jer koliko znam, ne javlja se prije 1940-ih/1950-ih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:01, 10. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::U onom popisu pravila (link u zadnjoj poruci na [[Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Prvenstva NDH]]) piše Športsko-dobrotvorni klub Vila Velebita. Piše li isto u tvojoj knjizi. Taj popis pravila bih trebao jednom proučiti i usporediti s našim člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:05, 10. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::{{s|Cybermb}}, i da nisam zaboravio na te sezone 3. ŽNL. Popravit ću ih vjerojatno ovih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:17, 14. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Cybermb}}, također, ništa od Zrinskog Osječko 1664. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:25, 15. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::::Iz ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za ''Zagrebački nogometni savez'', str. 128-130 navedena :::::::::::::::::ZAGREB: ''Vila Velebita'', HŠK - 1932. :::::::::::::::::(vjerojatno je u nekom dijelu bila i ''NK'') :::::::::::::::::Iz knjige ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1973-1941'', navedena u prvenstvima ''Zagrebačkog podsaveza'': :::::::::::::::::1935./36. - IV. razred - 3. :::::::::::::::::1936./37. - III. razred - 1. :::::::::::::::::1937./38. - II. razred - 8. :::::::::::::::::1938./39. - II. razred - 10. :::::::::::::::::1939./40. - II. razred - 5. :::::::::::::::::vidio sam i ovo što si pisao po razgovorima, ali nikako nešto odgovoriti ili napraviti :::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:25, 17. rujna 2025. (CEST) == Logičar Roman Suszko == Molim te, pregledaj jezik u [[Suradnik:Alx-pl/Pješčanik|članku]] koji želim objaviti u glavnom prostoru. [[Suradnik:Alx-pl|Alx-pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alx-pl|razgovor]])</small> 18:49, 14. rujna 2025. (CEST) == RE: 3. NL – Centar == Trebalo bi poglerdati, ali prilično sam siguran da se [[3. NL – Centar|3. HNL - Središte]] (ili sličnog naziva) 1990.-ih igrala u 2-3 skupine. <br> Po onome što imamo, recimo [[3. HNL 1997./98.|1997./98.]] se zvala nekako ''MNO Središte'' i igrana u skupinama ''Istok'' i ''Zapad''. <br> [[3. HNL 1995./96.|1995./96.]] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/3._HNL_1996./97.#MNO_Sredi%C5%A1te 1996./97.] kao 4. stupanj lige u tri skupine. <br> [[3. HNL 1992./93.|1992./93.]], [[3. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[3. HNL 1994./95.|1994./95.]] kao ''3. HNL - zagrebačka regija'' (ili slično) <br> [[3. HNL 1992.|1992.]] bi to bila ''3. HNL – Sjever – Skupina B'' (''Skupina A'' bi baš bila današnja ''Regija Sjever'') <br> Što se tiče raditi sezonu-po sezonu skupina 3. (H)NL - iskreno mi se ne da (osim možda ''Juga''), ali možda budem pokoju (prvenstveno mislim na ''Zapad'' - ova koja pokriva današnju ''3. NL Zapad'') <br> ali svakako bi trebao skupne članke za sezone <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:59, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znači onda ne dodam te sezone prije 1998./99.? Prošle sam večeri i danas dodao sve linkove na članke o skupinama u člancima o sezonama 3. HNL (s nižim rangovima nisam dovršio, ne znam kad ću dovršiti niti koliko toga ima, samo znam da sam dodao linkove na te županijske lige u većini članaka) te sam u člancima o klubovima uklonio sve linkove na članke o sezonama koje vode na članke 3. HNL i članke koji započinju s X. rang (teško mi je objasniti, mislim na ovakve izmjene [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Uljanik_Pula_(2003.)&diff=prev&oldid=7291716][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Mosor_%C5%BDrnovnica&diff=prev&oldid=7292177]). Ne brini, stvarat ću povremeno članke o tim sezonama, odnosno izdvajat ću ih iz tih članaka poput [[3. HNL 1992./93.]], [[4. rang HNL-a 1992./93.]] i sl. Znaš li možda slučajno (ne trebaš kopati po literaturi) zašto je krajem 1990-ih postojolao nekoliko 4. HNL u kojem se natječu klubovi iz iste županije, dok su ostale županije imale 1. županijsku ligu (npr. 4. HNL Međimurje iz [[4. rang HNL-a 1998./99.]] ili 3 različite skupine 4. HNL u [[4. rang HNL-a 1997./98.]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:18, 18. rujna 2025. (CEST) ::4. HNL (opet u nekim županijama ili regijama) je postojala 1990.-ih - zašto ne svugdje i zašto ne unificirano, stvarno ne znam. ::znam da je ''4. HNL Međimurje'' postojala i ranih 2000.-ih ::za [[3. NL – Centar]] (i prethodnike) - možda najbolje da pobjednike pišeš i dalje kao tablicu, ne kako popis, nešto u stilu [[2. ŽNL Istarska]] ::- dakle po stupcima ::sezona / rang lige (opcionalno) / skupina (ako je jedna, naravno ostaviš prazno) / broj klubova / pobjednik lige / napomene i sl. / ili još koji stupac ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:56, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok napravit ću tablicu u stilu [[2. ŽNL Istarska]]. Samo ne znam od koje sezone da počnem, odnosno što se može smatrati 3. HNL – Središte, a što ne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:46, 18. rujna 2025. (CEST) možda da ideš kronološki od početka, nešto u stilu: {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!skupina !!klubova !!pobjednik !!napomene |- !colspan="6"| 3. HNL Sjever - Skupina B |- |1992. ||III. || ||8 ||Vrapče Zagreb ||<small> pokriva područje ''Središte'' |- !colspan="6"| 3. HNl - Zagrebačka regija |- |1992./93. ||III. || ||18 ||Sesvete || |- |1993./94. ||III. || ||16 ||Sesvete || |- |1994./95. ||III. || ||16 ||PIK Vrbovec || |- !colspan="6"| 3. HNL – MNO Središte |- |rowspan="3"|1995./96. ||rowspan="3"| IV. |Istok ||18 ||Metalac Sisak || |- |Središte ||18 ||Lučko Kompresor || |- |Zapad ||18 ||Stubica AM (Donja Stubica) || |- |} ...i tako dalje (narabvno staviti poveznice) ima i ova [[:Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama]] - samo bi predložak trebalo bolje urediti, možda u stilu [[Predložak:3. HNL - Jug sezone]] <br> (naravno - kad (takva) liga nije postojala ostaviti prazne sezone ili kakvu napomenu) <br> (odnosno kad je bila zajednička 3. HNL za regije ''Središte'' i ''Zapad'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:30, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, ok, budem kasnije tako napravio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:32, 18. rujna 2025. (CEST) == Re: Bomba i barut == Odgovorio sam tebi i Kkupusu o kategoriji na njenoj SZR, a Ksaver je čisti kvakač. Ne mora činiti štetu da ima prepoznatljiv uzorak uređivanja, a s obzirom na to koliko agresivno koristi čarape i da je već potvrđen s jednom, blesavo mi je zamarati provjeritelje svaka dva dana. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:31, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Runolist}}, ok, ne znam ništa o tim čarapama Ksaver Buke. Ja sam na prvi pogled pomislio da je to jedan poznati suradnik sa sr. ili sh.wiki sličnog imena. Mislim da bi bilo dobro da ga odblokiraš jer smo u prošlosti imali više slučajeva da su napredni novaci (možda su povratnici???) greškom blokirani pod sumnjom da su čarape. I jedna napomena kada budeš ophodio Cetkove izmjene: veliki broj tih članaka bi trebalo preimenovati (npr. [[Mordancage proces]]) jer njihovi naslovi nisu ''u duhu hrvatskog jezika''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:45, 18. rujna 2025. (CEST) ::Kao netko tko se Ksaverom bavi od početka, obećajem ti da nije nedužni novak ili povratnik. Vidi SZR ove zadnje čarape – em se znamo, em eksplicitno spominje da je blokiran ''više puta''. Što se Cetka tiče, nemam snage popravljati za njim, a on ima snage puno raditi bez da pokuša naučiti nešto ili poboljšati svoj rad (evidentno ne samo kroz godine primjedbi na izvore, već i ovo jučer i danas sa sidebarovima). Što se mene tiče, neka naslovi ostanu kako jesu – nije neprihvatljivo. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:58, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Runolist}}, ako misliš na [[Razgovor sa suradnikom:Bombelles Barutanski]], ondje ne vidim da tvrdi da je dosad više puta blokiran niti da te poznaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:43, 18. rujna 2025. (CEST) ::::Nije li množina u "Vaše blokad'''e''' su simpatične" jasna? Zašto bi me poimence spominjao za neke izvore, administratore općenito opominjao za smjernice, kakve to veze ima s njegovim doprinosima? Podsjeća li te to na nekog tko je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ksaver_Buka#U_vezi_s_komentarima_na_stranici_za_razgovor_o_Titu dobio prigovore] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page=User%3AKsaver+Buka&type=block blokade] od više administratora, tko je inzistirao da je u pravu u [[Special:Diff/7265927|svojoj borbi za Wikipediju]] bez obzira na sve i onomad [[Special:Diff/7267146|obećao da će čarapariti]]? ''Srusly''. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:04, 18. rujna 2025. (CEST) == League name == I want to create the Slovenian "Območna liga" seasons from 1979 to 1991. It was the 4th tier in YU football system, just below Republic league. Have I to call them in Slovenian (Območna liga) or in Croatian (Slovenska regionalna liga) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:56, 20. rujna 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a bit (not a lot) of research: :* According to NK Maksimir in [https://web.archive.org/web/20160422093525/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1979-80_prva_zagrebacka_liga.htm 1979./80.] the 3rd tier were Republička liga – Sjever and Republička liga – Jug, while the 4th tier (below Republička liga – Sjever) consisted of Zagrebačka zona – Sjever and Zagrebačka zona – Jug. In [https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 1980./81.] there was a single unified republička liga, while the 4th tier became Nogometna liga zagrebačke regije. Now, this information is incorrect. This change occurred a season earlier (they displayed the league pyramid for the 1980./81. season as the league pyramid of the 1979./80. season). :* [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.]] replaced Riječko-pulska nogometna zona :* [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.]] is named the first season of that competition :* However, this change didn't happen everywhere. Dalmatinska nogometna liga was still called like that. That sums up the existing 4th tier seasons in [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)]] :As for Bosnia and Herzegovina, a unifed league ([[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|republička liga]]) existed during almost every season of SFRY's existence. We have less readily available information since we have less articles. Sadly we don't have any articles for the 1977./78. and 1978./79. seasons (see [[:Kategorija:Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_-_4._ligaški_rang_(BiH)]]). The 1979./80. season articles exist because [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] and [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] were promoted from the lower tier by winning it. :As for Serbia we don't really have much information as the clubs in [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] played in higher and lower divisions. :As for the word "Območna", I don't know what it means. I assume it means Regionalna (I'll ask a friend). I decided to compare the league pyramids in Croatia and Bosnia and Herzegovina to see if there were similar changes. There could've been a unified naming switch across Yugoslavia, although it doesn't seem to have happened everywhere at the same time (take a look at Croatian leagues for example). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:19, 20. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}}, also I just wanted to share that recently we lost a lot of sources (e.g. Rijeka nogometa which has been recovered, Maribor's season tables, Kozara's entire website, Lovćen's archived tables were wiped out after Internet Archive was hacked for a few days). Thus, I believe it would be a good idea to do something from [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (e.g. [[FK Omarska]]'s site even tells the tier the club is competing in). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:23, 20. rujna 2025. (CEST) ::: ok, I'll work the Omarska seasons. Just I need you help me in fixing the "Kategorije" in the end of the page. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 11:46, 20. rujna 2025. (CEST) :::: in [[Kup maršala Tita 1950.]] it's useless you add Dinamo, Hajduk, Partizan and Zvezda scores: they are already included (in that year FSJ the cup from the round of 64). In the following years FSJ manages from the round of 16, and the big teams played preliminary rounds managed by the Croatian, Serbian, etc. federations (these are the results that can be added, as they are not included in the annals of the Yugoslav Cup). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:21, 20. rujna 2025. (CEST) ::::: just created [[Općinska nogometna liga Banja Luka 1973./74.]]. Could you fix the categories, please? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:14, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, fixed. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:45, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::: I think there is a little mistake in FK Omarska website: Regionalna liga BIH in 1990/91 and 1991/92 seasons were not 4th and 3rd level, but 5th level in both of them (1: Prva liga, 2: Druga liga, 3: Međurepubličke lige, 4: Republičke lige). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:10, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, yeah, probably a mistake. I remember seeing a similar one elsewhere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:56, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::: Just created [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1990./91.]], but later I discovered it already existed as [[Regionalna nogometna liga BiH – Banja Luka 1990./91.]] (created by {{s|Cybermb}}). Which version should we keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:22, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::: The FK Omarska website calls this league both ways (RL Zapad or RL Banja Luka).[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:28, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, honestly I think it would be better to have Zapad in the title due to consistency (other articles have Sjever and Jug in the title, that is North and South). We can have Banja Luka as a redirect. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:31, 29. rujna 2025. (CEST) == Bez naslova == :[[Franco Merli|Hvala]]! Nije mi bilo znano da je Franco preminuo. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:51, 22. rujna 2025. (CEST) ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] na dnu Novosti imamo [[Wikipedija:Nedavne smrti]]. Preko [https://w.wiki/8u5a ovog queryja] dohvaćaju se podatci s Wikidate. Svakih nekoliko dana ažuriram članke o nedavno preminulim osobama s tog queryja te ih dodam u članak [[2025.]] Totalno sam zaboravio ažurirati nekoliko dana, tako da hvala ti na podsjetniku! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 23. rujna 2025. (CEST) == Košarka == [[Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2015%E2%80%9316_FIBA_Europe_Cup https://en.m.wikipedia.org/wiki/2025%E2%80%9326_FIBA_Europe_Cup [[Dodatak:KK Split u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2021%E2%80%9322_Basketball_Champions_League [[Dodatak:KK Cedevita u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2022%E2%80%9323_FIBA_Europe_Cup molba za ažuriranje 4 sezone koje nedostaju klubovima [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 23:53, 24. rujna 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ja ti se u košarku ''ne kužim''. Bolje da to odradi {{s|Labud222}}, a {{s|Cybermb}} je zauzet u zadnje vrijeme. Popravit ću Labud222-ovo, ako bude imao kakve probleme s prikazom sadržaja (nepravilni stupci, predlošci i sl.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 25. rujna 2025. (CEST) ::pitam zbog tablica koje ne znam dodati, valjda će biti odrađeno [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 04:18, 25. rujna 2025. (CEST) == Stalno se blokiraju ljudi radi ideoloških razloga == Molim Vas da pokušate urazumiti Runolista, Neptuna i druge da Wikipedija mora biti otvorena svima. [[Suradnik:Potokposkok|Potokposkok]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Potokposkok|razgovor]])</small> 15:26, 25. rujna 2025. (CEST) == Adrian Šemper == Prevodio sam s en.wiki i zato nema Dinama II i Lokomotive. Dodati ću za Lokomotivu. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 09:51, 8. listopada 2025. (CEST) == Aleksander Cepuš == Zdravo. Molim vas da izbacite stranicu Aleksander Cepuš. Bio bih vam zahvalan. Pozdrav, nekadašnji muzičar Aleksander Cepuš [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-29231-21|&#126;2025-29231-21]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-29231-21|talk]]) 13:53, 18. listopada 2025. (CEST) == Newdsm == Bok, Vidio sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%90akova%C4%8Dko-osje%C4%8Dka_nadbiskupija&diff=prev&oldid=6989875 ovo], pa bi ti samo skrenuo pažnju na {{pp|newdsm}} odnosno {{pp|Nemam razdvojbu}}. Dakle, ako je wp sa zagradom, a ne postoji odgovarajuća stranica, možemo: # napravit odgovarajuću razdvojbenu stranicu (ja to često radim, npr jutros: [[Leven]]) # ako mi se ne da, dodam redak u tablicu na [[WP:BR]] # ako mi se ni to ne da, dodam {{pp|newdsm}} iza wikipoveznice [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:19, 22. listopada 2025. (CEST) :Dobro jutro! Hoćemo zadržati? Prema dva izvora, [[Sulejman Nuhić|Nuhić]] je zaista bio prvak u Jugoslaviji. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 10:51, 28. listopada 2025. (CET) :Dakle, uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carevna_Akishino&diff=7344918&oldid=7344274 ovo], mora ići i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kako&diff=7344945&oldid=7344897 ovo]. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:14, 27. studenoga 2025. (CET) == kontakt s urednikom Croxyz == pozdrav, kako doci do osobe koja ima nick Croxyz? Hvala, Ruzina Frankulin [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:35, 1. studenoga 2025. (CET) :najbrze na email tonci@sensoria.hr [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:38, 1. studenoga 2025. (CET) ::{{s|RuzinaFrankulin}}, najbolji način je upravo ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:20, 1. studenoga 2025. (CET) :::dobro, onda bih molio da nas pustite da uredimo stranicu Zidar Betonsky jer je to nas projekt. Vec smo par puta pokusali urediti neke stvari i svaki put promjene izbrisete. Molimo da to prepustite nama jer nema nikakvog smisla da to ureduje netko drugi, a kad vec postojil. Da li je to OK? [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:27, 1. studenoga 2025. (CET) ::::@[[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] Vaše se izmjene brišu jer nisu u skladu s "lokalnim običajima". :) Na stranicu za razgovor dobili ste poruku dobrodošlice koja sadrži upute za početak rada. Dobro proučite uvodni tečaj i uređivanju stranice o svome bendu pristupajte oprezno, jer se radi o [[WP:SUKINT|sukobu interesa]], a Wikipedijini članci nisu ničije vlasništvo. Preporuka je za Vas korigirati tek ključne greške i to obavezno uz [[WP:VI|sekundarne izvore]], a ostatak prepustiti drugim osobama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 1. studenoga 2025. (CET) :::::znaci zelite kazati da je smisao wikipedije da ima netocne podatke? nemamo alocirano vrijeme za bavjenje wikipedijom uz sve ostale obaveze, ali valjda bi nekom tko to održava trebalo biti u interesu da ima tocne podatke? kako uopce netko postane admin neceg takvog? sto, da mi otvorimo stranicu Pravi Zidar Betonsky? Kakvog to ima smisla? Ni postava nije navedena kako se mi deklariramo.Molim posasnjenje. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:48, 1. studenoga 2025. (CET) ::::::znaci nema odgovora? onaj tko je pisao taj tekst nije napravio ni osnovnu provjeru cinjenica. Format postave koju smo zeljeli promijeniti je sluzbeni format koji je na CD izdanju. Da li je to primarni, sekundarni ili tercijalni izvor? To da smo kultni bend nikada nismo izgovorili, te bi to takoder promijenili. Molimo objasnjenje na koj inacin mozemo korigirati tekst, ili neka se cijeli clanak izbrise, ok? Osoba koja to ureduje je svaki put nas epromjene izbrisala iako je to oficleni niz na CD izdanju. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 14:52, 4. studenoga 2025. (CET) == Zahvala == Samo želim zahvaliti na doprinosu hrvatskoj wikipediji, pogotovo za katoličke teme. Baš sam išao na stranicu FSSP-a kad sam vidio da ste vi napravili izmjenu nekoliko sati prije. [[Suradnik:CroJoe|CroJoe]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:CroJoe|razgovor]])</small> 14:55, 4. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza == I'm creating the pages of the "Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza". Could you fix the categories, please? And what's the right name: "Bar Kohba" or "Barkhoba"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:29, 5. studenoga 2025. (CET) :Hold on a second. Did you manage to get the book somehow or are you planning on only using the archived exyufudbal.rs tables? As for the name, I remember that I struggled to find any information regarding the club, but I can try again. Who knows maybe I should try somehow in Hebrew (Hebrew doesn't use the Latin script so obviously I can't get any search results while searching in Croatian). Whatever the name is, it's some variant of the name [[Bar Kohba]]. Also could Barkhoba be a typo? Currently I'm fixing [[NK Kamen Ingrad]]'s article. Can you remind me during which period did this Jewish Sarajevo club exist (I remember that there were multiple ones). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Ame71}}, sorry I forgot to ping. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) :::Interesting finds: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878332819163&set=a.469733453533651][https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878362819160&set=a.469733453533651] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:43, 5. studenoga 2025. (CET) ::::{{s|Ame71}}, after I fix NK Kamen Ingrad's article, I'll review this [https://xn--80aafkgm9bibt.xn--90a3ac/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D0%B4/%D0%B6%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2 Zagreb publication called Židov] (literally called Jew). Even though it's a publication from Croatia, it was digitalised by a Serbian library. Obviously, I expect the Jews to have more coverage of the club and access to people connected to the club (e.g. interviews). Also, non-Jews can easily miswrite the clubs name. The reason I didn't encounter this publication earlier is because it uses "Bar-Kochba" and also "Bar Kochba" [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00071_19210823|page:6 in this issue]. Again, I'll have to go through multiple issues to see if the spelling is consistent. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:52, 5. studenoga 2025. (CET) ::::: Unfortunately I haven't got the book, I'm using only archived exyufudbal.rs tables. I don't know how long these tables will be available (remember FK Lovcen tables), so I'm planning to create the subfederations pages (not only Sarajevo), and if one day we'll get the book, we'll improve the pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:55, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::Ah okay. Do you want me to make a list of clubs (with archived pages, no longer existing pages) that have online/archived tables, but don't have articles on Wikipedia for those seasons. I think the list is not long, maybe 2 or 3 clubs, with one of them being [[NK Hajduk Brezje]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:59, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::: I think it's a good idea. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 01:43, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}} Jugoslovenski Muslimanski ŠK (or is it Jugoslavenski???) in [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1920.]] is [[Sarajevski športski klub]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm very tired. I'll make the list during the day. In Bosnia and Herzegovina they have a website for old news, however you need to pay a lot to access there collection (only for a short period of time). Transcripts of some articles are made free. Here are the free samples (they come from a Sarajevo Jewish paper): [https://infobiro.ba/article/714964/omladina-i-odgoj-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718637/glavna-skupstina-zidovskog-nacionalnog-drustva-za-bih-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718672/nogometna-sekcija-bar-kohbe-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/715605/gradske-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718027/vijesti-i-biljeske-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/844544/o-ustanovama-u-jevrejskom-sarajevu-i-o-njihovom-radu-be-p][https://infobiro.ba/article/719529/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/728048/gradske-vijesti-zidovsko-nacijonalno-drustvo][https://infobiro.ba/article/727876/gradske-vijesti-autor-nije-naveden]. As you can see the name is written in multiple ways. I'll highlight the first article (published on Jan 1 1919) which covers the foundation of the club. I assume the club was founded in late 1918. Also, maybe you should abbreviate Jugoslavenski/Jugoslovenski to Jug. or something similar. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:06, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, online I'm seeing claims that Židovsko športsko društvo Bar-Kohba (this name is independently confirmed in Atlas nogometnih klubova from 1925) was founded in 1908 or 1909. It seems that it was reformed in 1918. However, I'd need to look further. Also I found [https://www.academia.edu/44358337/Contributions_to_the_History_of_Sport_Sport_in_the_Grip_of_Ideology_and_Politics_in_Bosnia_and_Herzegovina_1875_1941_ this publication] which I'll need to read. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:22, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::[https://ishainternational.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/10/carnivalvol20_final_version_published_withoutissn.pdf Alt. link] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:25, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::{{s|Ame71}}, I'll go to bed now. Context for [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1920./21.#Promijenite_ime]] exists in [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]] (see citation no. 10). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:28, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::::{{s|Ame71}}, I bring you excellent news. One of these [https://infobiro.ba/article/713826/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden free transcribed articles] features the foundation of Židovsko športsko društvo Bar Ko'''c'''hba. It was founded on December 23 1918 following a merger between Židovsko gombalačko društvo (Jewish Gymnastics Society), Židovski športski klub, Bar Kohba (without the letter c) and Hakoah. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:26, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::{{s|Ame71}}, two more sources for tables: :::::::::::::* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. (I remember it featured some provincial matches which are not present in exyufudbal.rs) :::::::::::::* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/plavi-sa-grbavice Plavi sa Grbavice], Kruševac 2021. (contains photographs of tables from newspapers, also covers 2. razred for some seasons) :::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:49, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::: In [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti] website, when an opponent withdraws, they write "w/o" (walk over). How can I say that in croatian (in short way)? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:59, 6. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::::{{s|Ame71}} bez borbe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:01, 6. studenoga 2025. (CET) == Navijači == [[Navijači#Načini navijanja|Navijači]] (tekst ispod naslova treba ukloniti) [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32055-88|&#126;2025-32055-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32055-88|talk]]) 23:28, 7. studenoga 2025. (CET) :{{riješeno}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:45, 8. studenoga 2025. (CET) == Ivica Zubac == Znam da je bio u Brotnju, ali sam mislio da juniorske klubove ne stavljamo u infookvire. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:08, 9. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, ok onda obrišiti Brotnjo. Samo pokušaj pronaći je li prije Zrinjevca kojim slučajem igrao za seniore Brotnja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:11, 9. studenoga 2025. (CET) Prema https://brotnjo.ba/nba-zvijezda-ivica-zubac-uvijek-mi-je-bio-san-zaigrati-za-seniore-brotnja/ ovom izvoru nije igrao za seniore Brotnja. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:13, 9. studenoga 2025. (CET) == Nikola Aleksić iz Distorzije uma == Pozdrav. Što treba napraviti da članak o Nikoli Aleksiću iz Distorzije uma budeaktivan na Wikipediji? Što su greške. Vi ste ga premjestili u nacrt. https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Nikola_Aleksić Vidim da ga je kasnije Runolist ga brisao zbog neprikladnog preusmjeravanja. Ne znam zbog čega. Preusmjerava na bend i na album. Molim pomozite mi sipraviti ako trebam što. Hvala unaprijed. Razmotrite je li prikladno nastaviti s njenim uređivanjem. Niže je navedena evidencija brisanja i premještanja za ovu stranicu: * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5123871 10:43, 27. svibnja 2025.] [[Suradnik:Runolist|<bdi>Runolist</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Runolist|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Runolist|doprinosi]] briše stranicu [[Nikola Aleksić]] (nepotrebno ili neprikladno preusmjeravanje ([[WP:PRE]])) * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5121492 00:21, 21. svibnja 2025.] [[Suradnik:Croxyz|<bdi>Croxyz</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Croxyz|doprinosi]] premješta stranicu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Aleksi%C4%87&redirect=no&action=edit&redlink=1 Nikola Aleksić] na [[Nacrt:Nikola Aleksić]] [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32984-50|&#126;2025-32984-50]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32984-50|talk]]) 10:55, 12. studenoga 2025. (CET) :@[[Suradnik:~2025-32984-50|~2025-32984-50]] Ako imamo nacrt, preusmjeravanje iz glavnog imenskog prostora u nacrt smatra se neprikladnim. Dovedite nacrt u red (svi problemi pišu na stranici), pokažite da osoba ispunjava [[WP:KRTE#Glazbenici]] i premjestit ćemo ga na glavnu stranicu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:26, 12. studenoga 2025. (CET) ::Dobar dan. Hvala na odgovoru. Je li treba ovdje u poruci dokazati kriterije WP:KRTE#Glazbenici ili na nacrtu stranice? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 15:11, 13. studenoga 2025. (CET) :::Na nacrtu stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:24, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Dobar dan. Evo sve uređeno. Nadam se da je sad u redu i da može ići objava. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 08:35, 14. studenoga 2025. (CET) :::::Poštovani, je li sad sve u redu? Može li objava članka? Hvala [[Suradnik:Lawandrule|Lawandrule]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lawandrule|razgovor]])</small> 09:34, 4. prosinca 2025. (CET) == Portal o Aziji == Možeš li mi molim te (ako znaš) pomoći s izradom portala o Aziji. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:11, 13. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, s čime točno ti treba pomoć na [[Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Azija]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:15, 13. studenoga 2025. (CET) ::Da ljepše izgleda i da više sliči na ostale portale. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:17, 13. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Labud222}}, želiš kopiju portala o Europi? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:19, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Nešto slično portalu o Europi. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:21, 13. studenoga 2025. (CET) == Predrag Figenwald == Kada već Predrag Figenwald hoće da se članak o njemu ukloni iz Wikipedije, onda neka tako i bude. Ali baš mi je žao. Objektivno gledano, Predrag zaslužuje mjesto u Wikipediji. Citiram članak "Odlazak buntovnika s razlogom" iz "Večernjeg lista" od 12. 7. 2008.: "No, bili su tu (u redakciji "Poleta") i nezamjenjivi intelektualac generacije Vlatko Fras, najtalentiraniji i najbizarniji Predrag Figenwald, filmski kritičari Nenad Polimac (najbolji od svih), Srećko Jurdana (zadužen za kung-fu filmove i westerne), pokojni trend-sveznalica Vladimir Cvitan, pokojni Dražen Vrdoljak i Darko Glavan, prvi pravi rock kritičari u nas, profesorica Slavenka Drakulić, zgodne novinarke Snježana Banović (hodala s Johnyjem Štulićem, danas kazališna redateljica) i Gordana Farkaš (supruga Paola Sfecija, ugledna izdavačica), odličan redaktor Marjan Jurleka (direktor Večernjeg lista) i još mnogo drugih." [[Suradnik:Svjetlan Feretić|Svjetlan Feretić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlan Feretić|razgovor]])</small> 00:39, 14. studenoga 2025. (CET) == BLP == In [https://web.archive.org/web/20180804122352/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920#beogradski-podsavez-provincija exyufudbal] they say the first edition of Belgrade subfederation championship is the 1920 one: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||0||<math>\infty</math>||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||7||3||2,333||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||1||0||2||1||3||0,333||2 |- |4. || [[FK BASK|Soko]]||3||0||0||3||1||14||0,071||0 |- |5. || [[Srpski mač]] ||colspan="8"|<center> <small> ''Srpski mač se povukao s natjecanja |- !colspan="10"| |- |} But in [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti] they say the 1st edition was in 1919: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||2||5,500||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||10||4||2,500||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||0||1||2||2||5||0,400||1 |- |4. || [[Srpski mač]] ||3||0||1||2||2||14||0,143||1 |- !colspan="10"| |- |} What is the 1st edition I have to create? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:33, 18. studenoga 2025. (CET) OMG, in en.wiki and sr.wiki they say the first edition was in 1919-20 with this table: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||4||4||0||0||17||3||5,666||8 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||4||3||0||1||10||3||3,333||6 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||4||2||0||2||3||6||0,500||4 |- |4. || [[SK Vardar Beograd|Vardar]] ||4||1||0||3||2||7||0,285||2 |- |5. || [[FK BASK|Soko]] ||4||0||0||4||4||17||0,235||0 |- !colspan="10"| |- |} What's the right one we have to keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:48, 18. studenoga 2025. (CET) :The 1st one is correct. It's also present in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. [[:en:1919–20 Serbian Football Championship]] uses [https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html RSSSF] as a source. If you paste the URL, you'll see that in [https://web.archive.org/web/20220709074046/https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html 2022 there was a table identical to the one on en.wiki]. Since then RSSSF was updated by Nebojša Jakovljević (the guy behind exyufudbal). The 2022 source used by RSSSF is [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1920&broj=000005 page 3 of this Jadranski sport] edition. Above the Jadranski sport table there is a short text saying that the autumn part of the season has concluded, meaning that this is a midseason table. RSSSF got the season wrong. It's the midseason table of the 1920./21. season (the next season), as stated by Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. For the 1919 season [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ Claudio Nicoletti's table] doesn't have a BEOGRADSKI LOPTAČKI PODSAVEZ label above it meaning that it wasn't a BLP competition (BLP was founded in 1920, the following year). [https://www.yumpu.com/xx/document/view/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentaciona kopija (page 544.)] has Nicoletti's table and it says that these were friendly games. If you're planning on creating that article, please suggest a name. As for the clubs without articles, I remember BUSK from [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije] (page 84). I never created an article due to Album nogometnih klubova Jugoslavije disagreeing with [[:it:Beogradski univerzitetski sportski klub]]. [[:sr:Srpski mač]] claims that the club ceased to exist in 1911, although the [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X01888&P= 1932 report] (scroll to Stranice 76-77) claims that the club still exists. I won't explore this topic, as I'm busy with the SNP article and other articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:02, 18. studenoga 2025. (CET) ::[[Suradnik:Ame71|Ame71]], fell free to add that midseason table in the 1920./21. article. Use Jadranski sport as the source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 18. studenoga 2025. (CET) == Partizan Susek == Mogu li se negdje naći tablice liga u kojima je i Partizan iz Suseka? [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 00:44, 21. studenoga 2025. (CET) :{{s|Jolicnikola}}, imaš li kakve korisne podatke o klubu (godina osnutka, bivša imena i sl.)? Na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FSusek%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 hr.wiki] ne postoji niti jedan članak s tim klubom.[https://srbijasport.net/club/2194-susek-susek/results Ovdje imaš rezultate od 2010.] Očigledno se klub preimenovao iz Partizan Susek u Susek. Ndema ga na web-stranici FSG Zrenjanin (dakle, nije nikada bio u ligi s nekim klubom iz Zrenjanina). Nema ga u tablicama [[FK Mladost Bački Petrovac]]. Od izvora [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Vojvodina]] ga možda ima u jednoj od knjiga o FK Vrbas. Za Vojvodinu čisto sumnjam, osim ako je klub osnovan prije 60-ih. Ako je za vrijeme Jugoslavije dogurao na nekakve značajne razine, možda ga ima u knjizi o Bačkoj, no budi oprezan, veliki udio tablica ima mnogo grešaka. To je to što se tiče knjiga o Vojvodini. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 21. studenoga 2025. (CET) ::A joj vidim na en.wiki da si već našao rezultate od 2010. nadalje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 21. studenoga 2025. (CET) :::Moj savjet bi ti bio da pokušaš pronaći (arhivirane) web-stranice [https://srbijasport.net/league/548-gradska-liga-novog-sada ovih klubova], odnosno (arhiviranih) lokalnih portala – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:19, 21. studenoga 2025. (CET) ::::Na [https://www.yumpu.com/en/document/read/55430430/beocin-engleski-niska-rezolucija 21. str.] ove publikacije stoji da je osnovan 1925. i da se kasnije zvao "FC Hajduk". Naravno, nije se mogao zvati ni FC ni FK u tom dobu. U izvještajima Jug. nog. saveza iz 1932. i 1937. ne spominje se nikakav klub iz Suseka među klubovima Novosadskog nogometnog podsaveza (ali se zato spominje Cement Beočin). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:29, 21. studenoga 2025. (CET) :::::{{s|Jolicnikola}}, ako je tada postojao, bio je divlji klub (v. [[Zagrebački nogometni podsavez#Divlji klubovi]]), odnosno nije bio član niti jednog podsaveza. Jako mali udio klubova (pogotvo izvan gradova) je bio registriran. Nepoznat je njihov broj, no vjerojatno ih je bilo više i u samim gradovima i to čak možda i u Zagrebu gdje je broj članova podsaveza bio ograničen točno na 70 192X. Jako je kasno, pa neću nastaviti istraživati. Probaj pronaći na internetu nekakve informacije s pretragom Hajduk Susek. [https://www.sremskenovine.co.rs/2019/09/susecane-sve-manje-zanima-fudbal-2/ Ovo sam uspio pronaći]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 21. studenoga 2025. (CET) ::::::Nažalost, nigdje nisam našao :( [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 14:59, 21. studenoga 2025. (CET) == Religija == Jesi ti uređivao [[Semitski neopaganizam|ovo]] kao neprijavljeni suradnik? Ako jesi – zahvaljujem na doradi! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 14:43, 23. studenoga 2025. (CET) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam. To je jedan drugi naš suradnik. Zašto uređuje kao IP-ovac? Nemam pojma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:20, 23. studenoga 2025. (CET) == Sokolovi iz Sokolovca == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Sokol_Sokolovac&action=history 21.09.2024. si napravio] preusmjerenje [[NK Sokol Sokolovac]] na [[HNK Sokol Sokolovac]], no problem je što se ovdje radi o dva različita kluba imena ''Sokol'', koji dolaze iz naselja imena Sokolovac. * [[HNK Sokol Sokolovac]] iz naselja i općine [[Sokolovac]], [[Koprivničko-križevačka županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/938/nk-sokol/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] (ali grb prikazuje ''HNK Sokol'' * NK Sokol Sokolovac iz naselja [[Sokolovac (Dežanovac)|Sokolovac]], [[Dežanovac|Općina Dežanovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/1428/nk-sokol-s/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] pa i ovdje imamo kako sad staviti poveznicu na taj klub z BBŽ-a u [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] sam ga stavio kao [[NK Sokol Sokolovac]], možda da ga staim kao [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] ili [[NK Sokol Sokolovac (Dežanovac)]], da se bezveze ne briše ovo preusmjerenje u budućnosti pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:12, 28. studenoga 2025. (CET) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. [[NK Sokol Sokolovac]] je sada razdvojba koja vodi na [[HNK Sokol Sokolovac]] i [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] (ako u budućnosti zaželiš promijeniti ime, ovdje je [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK Sokol Sokolovac (1973.)|popis]], nisam dodavao poveznicu na NK Sokol Sokolovac (1973.) u drugim člancima, npr. u člancima o sezonama ŽNL BBŽ). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:39, 28. studenoga 2025. (CET) == 3 srpnja 1991 == Da li stvarno neznas sto je bilo 3. srpnja 1991 ??? Pa ne mogu vjerovati... Aj malo citaj, poptrudi se, uci.... --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:30, 1. prosinca 2025. (CET) == fotografija Diogen == Poštovani Croxyz Fotografija za koju ste pitali što predstavlja je sa albuma grupe Diogen [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:34, 4. prosinca 2025. (CET) :{{s|Vinyl cd}}, je li to naslovnica albuma? Također je li fotografija zaštićena autorskim pravima? Na [[:c:File:1019378d1.jpg]] piše da nije zaštićena autorskim pravima što pretpostavljam da je to netočno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:32, 6. prosinca 2025. (CET) ::Poštovani Croxyz. ::slika je sa albuma grupe Diogen i koliko je meni poznato nije zaštićena autorskim pravom [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:08, 6. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Vinyl cd}}, slika vrlo vjerojatno je zaštićena autorskim pravima. Je li poznat autor? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:45, 7. prosinca 2025. (CET) ::::autor je Robert Žegarac kontaktirao sam ga telefonski ,rekao je da slika nije zaštićena autorskim pravom i da dozvoljava da se objavi ::::njgov email je robert.zegarac@gmail.com [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:17, 8. prosinca 2025. (CET) {{izvlaka}} {{s|Vinyl cd}} svaka je fotografija zaštićena autorskim pravima do 70 godina nakon smrti autora, osim ako se autor sam nije javno odrekao autorskih prava. U ovom slučaju, autor treba što prije poslati e-mail prema uputi na [[WP:DZ]] u kojem nečim dokazuje svoj identitet i to da je stvarni autor. Također, kada se postavljaju slike, poželjno im je dati neko smisleno ime i u opis staviti podatke o čemu ili komu se radi. [[:c:File:1019378d1.jpg]] sada treba preimenovati, što može samo administrator tamo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 8. prosinca 2025. (CET) == Dinamova zaklada Nema predaje == Pozdrav, ljubazno molim objašnjenje zašto je ukinuta stranica Dinamove zaklade Nema predaje, ujedno i poglavlje u temi GNK Dinamo? Riječ je o zasebnom entitetu kojeg je osnovao Zakladnik GNK Dinamo i koji djeluje paralelno i u suradnji s GNK Dinamom. Zašto takav entitet ne bi smio imati svoju stranicu ili barem poglavlje na stranici GNK Dinamo. Srdačno, [[Suradnik:Jerkovic9|Jerkovic9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jerkovic9|razgovor]])</small> 09:23, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Jerkovic9}}, ima li zaklada enciklopedijski značaj? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 8. prosinca 2025. (CET) == Ujedinjeni protiv fašizma - izmjena 8.12.2025. u 10:18 == Pozdrav kolega, imam nekoliko pitanja vezanih uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ujedinjeni_protiv_fa%C5%A1izma&curid=797759&diff=7351152&oldid=7348671 navedenu izmjenu]. # Zašto je sporni dio sastava inicijative? # Zašto je sporni popis nekih od pojedinaca koji su prisustvovali prosvjedima? Isti dio nije bio sporan u mom prošlom članku [[Prosvjed na Markovom trgu 2024.]] ni npr. u članku [[Sto posto za Hrvatsku]] u kojem ima i cijela sekcija o tome. # Zašto neke od reakcija smatrate "nebitnima"? [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 23:35, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, stvarno cijenim detaljnu reportažu, no morao sam ukloniti dijelove za koje smatram da nemaju enciklopedijski značaj (npr. ''vrijeđali glumce'', ''"kratko naguravala s policijom"'') ili nisu pisani enciklopedijskim stilom (npr. ''"unosili se u lice i vrijeđali"'', ''"udarili u ruku"''). Sastav incijative nije sporan, već je pisan neenciklopedijskim stilom (''"organizacija, kolektiva, inicijativa i pojedinaca i pojedinki"'') te djeluje previše neprecizno. Također pojedinci je ponovljeno dvaput (u hrvatskom je muški rod ujedno i neutralni rod kada je riječ o množini). Odjeljak o nesudjelovanju riječke gradonačelnice mi isto djeluje kao neenciklopedijski sadržaj (zašto bi uopće navodili da osoba X nije sudjelovala na prosvjedu?). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:22, 9. prosinca 2025. (CET) ::Nisam našao koje su konkretno sve organizacije i pojedinci dio inicijative pa sam prenio kako su ih opisali mediji. Što se tiče dijela teksta koji spominje riječku gradonačelnicu, više je naglasak bio na njenom stavu o prosvjedima (zbog čega sam i stavio u reakcije, pogotovo da se pokrije širi spektar pogleda na događaj) nego na činjenici da nije sudjelovala. ::Ne protivim se generalno navedenom uređivanju, jedino smatram da bi popis nekih od javnih osoba-sudionika bilo dobro navesti kad se već navode i u drugim člancima pa bih taj dio vratio. I sam volim znati tko što podržava ili čemu se protivi kad čitam o raznim prosvjedima i sličnome pa smatram da bi takve informacije zanimale i čitatelje naše Wikipedije. ::Lp, [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 17:15, 9. prosinca 2025. (CET) == Ljudevit Gaj == Malo sam uredio. Onaj dio što je esejski sam zakomentirao. Nisam znao što s tim učiniti. To je tamo još od početka članka, možda ga treba obrisati?--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 11:12, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Rovoobob}}, nije loša ta ideja sa zakomentiranjem. Ako nekome ubuduće zatreba pri proširenju članka, možda mu dadne ideju o čemu da piše. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:03, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025. - izmjena od 17. prosinca 2025. u 00:04 == Pozdrav, možeš li mi objasniti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2025.&oldid=7356422 ovu izmjenu]? Na stranici s novostima piše da je navedene nedavne smrti potrebno dodati i u stranicu godine smrti. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 14:16, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, vidio sam crvenu poveznicu (u tom trenutku nepostojeći članak) te da nedostaje godina, pa sam pomislio da je to nečiji vandalizam iz perioda tijekom kojeg sam bio odsutan s wiki. Slobodno vrati, pogotovo ako nađeš godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:04, 19. prosinca 2025. (CET) ::U redu, hvala na pojašnjenju. Nažalost, na internetu ne mogu pronaći datum rođenja gospođe Braut. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 11:40, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025- Izmejan od 21. prosinca 2025. == Pozdrav, Možete li nam pojasni izmjenu na stranici Mario Perković, piše da je rađena putem AI? [[Suradnik:Ivan12183k|Ivan12183k]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan12183k|razgovor]])</small> 19:30, 21. prosinca 2025. (CET) :Članak je u međuvremenu obrisan, pa ga ne mogu analizirati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:44, 21. prosinca 2025. (CET) == pouzdaniji izvor == Obrisana mi je dopuna podatka o samom autoru (traži se pouzdaniji izvor). Obzirom da je moja malenkost i osobno autor, ali i da sam naveo izvor (ugovor o autorstvu), nije mi poznato koji bi to bio još pouzdaniji izvor od naprijed navedenoga. [[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mislav11|razgovor]])</small> 12:16, 30. prosinca 2025. (CET) :@[[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] Naveli ste primarni izvor koji pritom nije javno objavljen, što je problem s obzirom na naše [[WP:PRO|pravilo o provjerljivosti]]. ''Rule of thumb'': ako bilo koja osoba ne može otvoriti internet ili otići u knjižnicu te ondje provjeriti informaciju koju dodajete, onda nemate dovoljno dobar izvor. Proguglajte, vjerojatno ima nečeg napisanog negdje. Za takve sporedne podatke može proći i članak na nekom regionalnom portalu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:22, 30. prosinca 2025. (CET) == Srpska liga == I've a doubt: just discovered the leagues with BSK and SK Jugoslavija in Serbia during WW2 weren't "Srpska liga", but "Podsavezna liga Beograd" and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played). So I'm planning to create the "Podsavezna liga Beograd" with a redirect from the main page. The main page will be remain "Srpska liga", or maybe "Podsavezne lige Srbije"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:48, 30. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ame71}}, I don't understand the "and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played)." part. Podsavezna liga Beograd should be Prvenstvo Beogradskog loptačkof podsaveza, according to Sijić's Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:22, 30. prosinca 2025. (CET) ::I meant every year (1941, 1942 and 1943) SLS planned to organize the finals between the best 3 clubs of Beograd subfederation vs the other subfederation champions, but cause of WW2 these finals weren't played. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:31, 30. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Ame71}}, maybe call them Prvenstvo Srbije u nogometu? I mean, was there ever an actual league or was it a cup competition? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 30. prosinca 2025. (CET) :::: The most part of subfederation championship were leagues. There were subfederation leagues and a final phase in cup system. Now I'm going make the changes and to move the page of "Srpska liga u nogometu" to "Prvenstvo Srbije u nogometu". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:46, 30. prosinca 2025. (CET) :::::{{S|Ame71}}, okay. Right now I'm cleaning [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'s article (which is not called 1. Hrvatski Športski Klub Građanski Zagreb, as it.wiki claims). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:57, 30. prosinca 2025. (CET) ::::::{{s|Ame71}} [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] is called Beogradski pehar (literally Belgrade trophy) by [https://web.archive.org/web/20170324193758/http://trstenicani.com/ts_sport_legende/images/ts_ljubvuk_novo_vreme_sl.jpg this edition of Novo vreme]. It is featured in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 380–381. under the same name (Beogradski pehar). It says that it's a BLP competition, not a Serbian (national) one. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:20, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}}, what should we do with Beogradski pehar in [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::: I changed in 1941-42 season "Podsavezna liga" to "Beogradski pehar". [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf This book drives me crazy]: there's all I need, but I can't find it easily. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:16, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, trust me you're not the only one who is confused. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:20, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::{{s|Ame71}}, should I remove Beogradski pehar from [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] and rename [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] to [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:35, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::: Just wait, I'll do that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:57, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], for the WW2 seasons Vitez Zemun should be changed to Vitez Beograd (see [[ZSK Vitez Zemun]]). It also probably dropped the ZSK prefix, as it isn’t based in Zemun anymore. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:54, 31. prosinca 2025. (CET) == Vrbovec == bok, ja sam autor oba teksta, i na službenom webu Grada Vrbovca i na Wikipediji, sad sam pobrisao tekst na webu, da možeš vidjeti da sam ja [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 16:40, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Neobična situacija zato što tada u principu kao izvor stavljate sebe same ("ovdje kažem da je tako jer sam tamo napisao da je tako"). Zbog [[WP:VI]] trebali bismo znati tko je na stranici Vrbovca pisao tekst, koje su stručne reference autora. Možda bi bolje bilo na Wikipediji napisati tekst i navesti sve izvore, a onda tamo objaviti kako god hoćete. Kada ovdje objavite, odričete se većine autorskih prava. Ispod je Croxyz spomenuo dopusnice, to je [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja]]; no to je tek početak priče jer, kako rekoh, citirate sebe na drugom mjestu. Ne znam možemo li smisliti što pametnije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:15, 5. siječnja 2026. (CET) ::onda možete vratiti tekst na Wiki kao što sam napisao? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 10:50, 5. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Stvorite trajni račun pa ću vratiti kao Vašu osobnu podstranicu. Bilo bi dobro da stari članak uređujete odjeljak po odjeljak jer nam je teško sve odjednom pregledati. Sve treba imati izvor. Ne znam zašto ste mijenjali površinu i broj naselja, površina je citirana u svim infookvirima hrvatskih naselja prema Državnoj geodetskoj upravi, a broj naselja je iz popisa 2021. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 5. siječnja 2026. (CET) :::Pozdrav, evo stvoren trajni račun, ok, onda ću od sad odjeljak po odjeljak, vodim brigu o izvorima. Površina je mijenjana jer tako stoji u službenim dokumentima Grada (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2019/04/Procjena-rizika-od-velikih-nesre%C4%87a-za-podru%C4%8Dje-grada-Vrbovca.pdf) :::broj naselja je mijenjan jer je u studenom 2025. od početnih 42 naselja ukinuto jedno, te dodano 6 novih - dakle 47 (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2025/11/T9Odluka-o-granicama-pod.naselja-i-imenima.zip) [[Suradnik:Speak Mellon|Speak Mellon]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Speak Mellon|razgovor]])</small> 18:12, 5. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, dobili smo odgovor za naselja i površinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:13, 5. siječnja 2026. (CET) == Dodatci == Vidjet ćeš u postavkama nekoliko novih dodataka koji bi ti mogli pomoći u ophodnji: jedan dodaje poveznicu na copyvio, jedan je za otvaranje diffova odmah u popisima izmjena, a jedan dodaje (tipke za) galeriju zanimljivih slika prema nekim kriterijima - taj bi možda fotograf @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ipak više volio. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Opa! Jako simpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:43, 4. siječnja 2026. (CET) ::{{s|Ponor}}, isprobat ću kasnije ove ostale dodatke. Bi li mogao objasniti anonimnom suradniku iz poruke iznad proceduru oko dopusnica. Vezano je za današnje izmjene na članku [[Vrbovec]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:14, 4. siječnja 2026. (CET) == Nedjeljko Jusup wikipedia stranica == U skladu s naputcima unesena je nova verzija teksta u enciklopedijskom stilu. Dodani su i izvori/linkovi. Molim javite da li je sad sve u redu? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-94337|&#126;2026-94337]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-94337|talk]]) 16:33, 5. siječnja 2026. (CET) :Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:18, 5. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani CROXYZ! ::Stranica  Nedjeljko Jusup na Wikipediji postoji od 2012. godine (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&direction=next&oldid=3301944. U međuvremenu je više puta nadopunjavana i sve je bilo ok  do ovih posljednjih izmjena  https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&action=history (4. siječnja 2026.) ::Predložili ste brisanje članka jer, kako ste u odgovoru naveli , „Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja“. ::Poštovani gospodine Croxyz, zahvaljujemo na vremenu koje ste utrošili  čitajući  naš članak. Ako mislite da  Nedjeljko Jusup, osnivač i prvi glavni urednik Zadarskog lista (prvog i jedinog dnevnika u povijesti Zadra i zadarske regije) ne zaslužuje mjesto u Wikipediji slobodno ga izbrišite. ::Hvala na suradnji! [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 13:43, 6. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani Croxyz dodano je još izvora da se lakše odlučite. Lp. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 18:02, 10. siječnja 2026. (CET) == Molba == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Grgurevi%C4%87&diff=next&oldid=7370188 Ajde malo sporije reagiraj], molim te.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Tulkas Astaldo}}, je li imamo izvor za datum smrti? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 16. siječnja 2026. (CET) == Different table == You're right, I found some problems in season 1929-30 because the sources say different things. So i deduce the 1929-30 final group table was: Obilić 5, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 2 (without PSK), and it was played on June 1930 (season 1929-30), as [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com] says. And in autumn 1930 (season 1930-31) they played another Banatska liga with 4 clubs: Obilić 10, PSK Pančevo 8, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 1, with Obilić and PSK qualified for [[prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] (following [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com]). Obilić and PSK Pančevo didn't take part in VBNP 1930-31. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:37, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, I managed to solve it with [https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-zavr%C5%A1nica exyufudbal]. The table contains results after June 25th, but before the repeated July match between Kosovo and Obilić. When this final group began, Pančevo clubs played in Beogradski loptački podsavez. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:34, 16. siječnja 2026. (CET) ::Ah, ok, now I understand. I'm going to make the changes. Have we to considerate season 1929-30 as the last of Banatska župa, or the first of VB/Petrovgrad podsavez? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:57, 16. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Ame71}}, I mean it isn’t that really importnat. We can always put the 1929./30. under the Banatska župa and VBNP columns in the template. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:18, 16. siječnja 2026. (CET) == RE: [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2024./25.]] == U principu jest, ali bih možda trebao i dodati rezultate u križaljku i eventualno najbolje strijelce - o sam običavao raditi sa ligama u tijeku (ili nerom završenim) - ali mogu se maknuti <nowiki> {{radovi}} </nowiki> <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:35, 22. siječnja 2026. (CET) == Odgovor: Oxford == Ups, da. Postoje dva članka. Ako imaš volje slobodno ih objedini. Nisam više tako aktivan kao u mlađim danima. Pišem samo onda kada imam inspiraciju. No, ako je potrebno stojim na raspolaganju za pomoć. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 09:05, 27. siječnja 2026. (CEST) == Strikture jednjaka == Pozdrav, na clanku [[strikture jednjaka]] izmjene su vraćene na staru verziju koja nije tačna. Ezofagealne strikture su zaseban pojam u odnosu na ezogafealne strukture. To označava pojavu suženja na jednjaku (engl. [https://www.uhd.nhs.uk/uploads/about/docs/our_publications/patient_information_leaflets/gastro/041-22_Oesophageal-Stricture.pdf oesophageal stricture]), dok se ezofagealnim strukturama mogu nazvati anatomske strukture koje izgrađuju jednjak kao organ. [[Suradnik:Informationwizard122|Informationwizard122]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Informationwizard122|razgovor]])</small> 22:09, 30. siječnja 2026. (CET) :[[Suradnica:Informationwizard122|Informationwizard122]], vraćen je oblik strikture. Nisam nikad čuo za tu riječ pa sam pomislio da je greška. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 31. siječnja 2026. (CET) == Članci tjedna za 2026. == [[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|Počelo je]]! Znam da si Concordiju htio predložiti za neki tjedan, ostavljam ti da sam umetneš točan prijedlog. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:32, 3. veljače 2026. (CET) :{{s|Runolist}}, ako se sjetim kasnije ću dodati. Lako je zapamtiti datum: 10. 10., pogotovo jer se teren nalazi pokraj današnje 10. gimnazije. Trenutno pišem odgovor na SZR Duhova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 3. veljače 2026. (CET) ::{{s|Runolist}}, da dodam još teksta? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:00, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. podsjećam na slike iz Klaićeve. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 4. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Da, stavi skroz isti tekst koji bi stavio da namještaš članak za GS. Također, skužio sam da nemamo gdje potpisati predlagatelja ili komentar, to ću srediti sutra. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 00:28, 4. veljače 2026. (CET) == [[user:Općina Vidovec]] changed to [[user:Bruno Hranić-načelnik]] == I've changed username of "Općina Vidovec" to "Bruno Hranić-načelnik" (on his request). I don't know if this name is proper on hr.wiki, but I thinh is much better then "Općina Vidovec". Please let me know if removing the "-načelnik" part would be advisable. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 14:34, 7. veljače 2026. (CET) :{{s|Malarz pl}}, honestly I don't know what hr.wiki's username rules look like. The user in question is the ''načelnik'' (Polish: starosta) of [[Vidovec|općina Vidovec]] (county/powiat Vidovec) or someone closely connected to the person. His only contributions are his autobiography, which obviously didn't meet the notability criteria. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:45, 7. veljače 2026. (CET) ::Actually, a better Polish equivalent would be ''wojt'' of a ''gmina''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 7. veljače 2026. (CET) Before 1989 there was in Poland "naczelnik gminy" (now "wójt gminy"). I saw too [[:c:Special:Contributions/Bruno_Hranić-načelnik]]. I realized that "Bruno Hranic" is propably "nacelnik" of "Općina Vidovec" :-) Hr.wiki username rules are on [[Wikipedija:Suradničko ime]] :-) Previous username conflict with "Suradničko ime ne smije biti komercijalno, ime tvrtke, nekog proizvoda, '''institucije''' i sličnog" (as I saw in autotranslator). Thanks. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 15:04, 7. veljače 2026. (CET) == Pokrajinsko prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza == Molim te nemoj ophoditi članke tog suradnika. Namjeravam ih kasnije srediti, no prvo moram u ondašnjim novinama pronaći je li se natjecalo zvalo provincijsko ili pokrajinsko prvenstvo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:05, 13. veljače 2026. (CET) :[[Slika:Thumbs up icon.svg|20px]] [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:14, 13. veljače 2026. (CET) == 1 strd pzo == poštovani, ja sam stvorio tu stranicu i uređivao. Zašto ste izbrisali te podatke koje sam stavio. Još je veća stvar jer sam ja pripadnik te postrojbe,ta sjećanja što ste izbrisali su moja,proživljena. I taj povijesni prelet prva dva Miga 21 HRZ je istinit. A poveznicu niste ni pročitali do kraja. Tamo se govori Bobetku da dolaze dva miga ,a on pita koja dva miga. E pa ta dva koja su mi proletjeli iznad glave. Malo profesionalnosti molim i čitati sa razumijevanjem. Ali vjerojatno ste premlad da to shvatite. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])</small> 12:15, 15. veljače 2026. (CET) == Rasprava o brisanju – Nacrt:DomagojĆorić/ == '''U raspravi je prijedlog naveden - "Razlog brisanja:''' kriteriji" Članak opisuje javno djelujuću osobu, izabranog političara u regionalnom parlamentu, koja ima više potvrđenih funkcija u Mladeži HDZ-a i Osječko-baranjskoj županiji (predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ, zamjenik nacionalnog predsjednika MHDZ, član Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik Savjeta mladih OBŽ, voditelj radne skupine HZŽ). Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija kao i službenih državnih stranica. Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobe s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija (OsijekNews, OsijekExpress, Dnevno.hr, 031portal). i drugi Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobu s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi. S obzirom na višestruke javne funkcije, izborne mandate, medijsku prisutnost i doprinos mladima u politici, smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti za hrvatsku Wikipediju. Ukoliko urednici smatraju potrebnim, dodatno se mogu označiti i novi izvori uz svaku tvrdnju da se jasno vidi provjerljivost informacija, iako je to već potkrijepljeno. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:02, 20. veljače 2026. (CET) :{{BIVUŠ101}}, članak ne ispunjava kriterije o političare. Nije riječ o saborskom zastupniku niti ministru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:36, 20. veljače 2026. (CET) ::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:55, 20. veljače 2026. (CET) :::Zastupnički kriterij odnosi se na državne parlamente, a ne županijske. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:03, 20. veljače 2026. (CET) ::::Poštovani i dalje navod ne stoji jer prema kriteriju citiram ::::''Političari i državni službenici:'' ::::''Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava <u>barem '''jedan''' od sljedećih kriterija</u>:'' ::::* ako je predsjednik [[Predsjednik države|države]] ili [[Predsjednik vlade|vlade]] (premijer), [[generalni guverner]], [[ministar]], član neke [[Zakonodavna vlast|zakonodavne skupštine]] ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini [[Unitarizam|unitarne]] ili federalnoj razini [[Federacija|federativne]] države. (To se na Hrvatsku odnosi i na regionalni državni ustroj odnosno - Županije) ::::* ''obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom'' ::::'''Taj kriterij je isto ispunjen.''' ::::Po kriterijima: ::::# Interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini - Domagoj Ćorić je Član Nacionalnog odbora stranke HDZ izabran na općem saboru stranke (Najviše tijelo stranke) koja je zastupljena u Hrvatskom saboru. Zamjenik je nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a, što je isto nacionalna stranačka funkcija. '''To točno zadovoljava točku 2. kriterija.''' ::::# Zahtjevne mjesne ili područne zadaće s moći: ::::#* Član je Predsjedništva HDZ-a Osječko-baranjske županije i Zastupnik u Skupštini Osječko-baranjske županije – ovo su izabrane funkcije s realnom političkom moći na županijskoj razini. '''To zadovoljava točku 3. kriterija.''' ::::# Medijski odjek, provjerljivost, relevantnost: ::::#* Aktivnosti su popraćene neovisnim medijima poput OsijekNews, OsijekExpress, 031portal, Dnevno.hr. ::::#* Ovo je u skladu s kriterijem 6 čak ako nije na nacionalnoj razini, ima očitu moć i medijsku pokrivenost od nacionalne do lokalne razine ::::Zaključno osobno smatram da tekst zadovoljava '''barem dva kriterija''' značajnosti: stranačka funkcija na nacionalnoj razini i značajne izabrane funkcije na regionalnoj razini, uz medijsku pokrivenost. Dakle, prema WP:KRTE, ovo jest relevantno za članak na Wikipediji. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:15, 20. veljače 2026. (CET) :::::Hrvatska nije federativna država. Federativne države su BiH, Rusija, Švicarska, SAD, tako da taj kriterij nije ispunjen. Valjda biste to trebali znati jer je jasno da ste usko povezani s temom članka. Član nacionalnog odbora nije interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini. To bi bile najviše pozicije, tipa predsjednik stranke. Županijska razina je sasvim irelevanta što se tiče kriterija značajnosti. Niti jedna enciklopedija, leksikon i sl. ne bi pokrila osobu s takvom funkcijom. U suprotnom bi postojali članci o zamjenicima župana iz pripadnike X nacionalne manjine. Ti osječki mjesni mediji nisu nimalo relevantni. Relevantni mediji bi bili nacionalni mediji tipa Večernji, Jutarnji itd. Dnevno.hr je najobičniji internetski portal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Poštovani, (Draft - koji je izrađen je napravljen u dobroj namjeri jer pratim aktivno političku scenu mladih u Hrvatskoj i smatrao sam korisnim kreiranje istog) Nitko nije naveo da je Hrvatska federativna država (čitati s pažnjom), eksplicite vam piše - ''član odbora stranke,'' zato je i navedeno'','' pritom osobna kvalifikacija o o pojedinim portalima tko je i za što kvalificiran i relevantan izbjegavam jer gledam objektivno. Osijek nema neograničeni broj portala pa da prema tome izdvajamo "relevantne izvore". Već su ovo jedini šire dostupni portali na tome području koje je moguće pronaći. ::::::Kao primjer vam navodim [[Pavo Gagulić]] , kao gotovo identičnu stranicu, s time da primjerice osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:55, 20. veljače 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] ? :::::::poštovani urednici, još nisam dobio povratni odgovor a u međuvremenu kako vidim pokrenuta je i rasprava za brisanje stranice - Pavo Gagulić kojeg sam Vam naveo kao primjer, napominjem takvih stranica ima još niz poput primjerice - Ivan Vidiš - https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Vidi%C5%A1, i Petar Ćurić - https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_%C4%86uri%C4%87. S time da primjerice ponavljam osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. Jesu li onda sve te stranice ispravne i relevantne? ili su sve za uklanjanje.. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:59, 23. veljače 2026. (CET) ::::::::Poštovani rasprava je sada otvorena i za gore navedene primjere nakon mojeg naputka. Citiram suradnika "Hijerovit" — za stranicu Ivan Vidiš. lipnja 2024. (CEST) , "kriterije kao bivši predsjednik mladeži HDZ-a ispunjava". Te je stranica već bila zadržana a bila je i već predmet rasprave o brisanju, sukladno tome kriteriji se opetovano tumače po vlastitom dojmu ne pravilima. Osobno gledajući pravila i Domagoj Ćorić i Ivan Vidiš ispunjavaju sva pravila o zadržavanju i zahtjevu za premještanje na glavnu stranicu. S time da Ivan Vidiš ima dosta slabije izvore, Ukoliko su potrebne korekcije, dobrodošle su no napominjem osobu koju sam objektivno obradio ima sve potrebne kriterije. Te tražim zahtjev za premještaj stranice - Domagoj Ćorić na glavnu stranicu. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:01, 25. veljače 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Možda biste mogli prestati maltretirati suradnika na njegovoj osobnoj stranici i stvar raspraviti u raspravi za brisanje (kraći argumenti) ili na stranici za razgovor članka/nacrta. Mogli biste pogledati i kako su, što se same forme tiče, pisani članci na Wikipediji – Vaš ni formu ne zadovoljava. Stilski – puno praznih rečenica, kao iz političkog letka pred izvjesne ''izbore''. Natežete kriterije. Ovoliko strasti obično pokazuju oni koji imaju veze s osobom o kojoj pišu, a to za Wikipediju nije dobro: ni strast ni veze. Budite sigurni da će netko napisati članak kada osoba bude od enciklopedijskog značaja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 25. veljače 2026. (CET) ::::::::::Smijeh! "Maltretiranje" je ne dobivanje odgovora na jasne argumente? Prvo ste me vi osobno optužili da koristim chatGPT, pa onda kasnije ste uvidjeli da nije, pa je stvar ova ili ona.. sve samo ne meritum, jeste uopće pročitali sadržaj? Argumente i sve ostalo u raspravi? Nakon toga uz jasno istaknuti niz primjera stranica sve su sada predložene za brisanje, meni je "page" kao "page" nebitan ali mi je bitno vrijeme i trud koji sam uložio u isti da bi netko paušalno ocjenjivao.. Previše ste "strasti" i osobnih kvalifikacija iznijeli za tako "irelevantne" stvari.. Možda bi bilo dobro preispitati i vaše osobne relacije i odnose? Predlažem da sami onda osobno izmijenite i educirate i nas ostale, bit će nam zadovoljstvo! [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:44, 26. veljače 2026. (CET) == Nogomet == Možeš li pregledati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._NL_2024./25.&diff=prev&oldid=7391696 ovo]. Ponavljali su se parametri, pretpostavio sam da je umjesto 1 trebalo pisati 2. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:35, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Ponor}}, nije ništa izmijenjeno, tj. ostala je zelena boja kod stuoca drugoplasiranog kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:39, 20. veljače 2026. (CET) == Frano Veraja == Postovani, izbrisali ste cijeli tekst o Frani Veraja s objašnjenjem da “izgleda” kao AI. Svi podaci su točni i provjereni i ja sam ih osobno napisao. Mozete mi dodatno objasniti u čemu je problem? [[Suradnik:Cvita1008|Cvita1008]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cvita1008|razgovor]])</small> 19:43, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Cvita1008}}, članak stilski jako sliči na brojne nedavne članke za koje je očito da su pisani AI-jem, uključujući članke rukometne tematike. Članci bi trebali biti pisani u neutralnom tonu, a svaka tvrdnja bi trebala biti pokrivena izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 21. veljače 2026. (CET) == Domobranske bojne == @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pozdrav, imam pitanje, razmišljam da sve dalmatinske domobranske bojne spojim u jedan povijesni paragraf na wiki stranici 23. domobranske pukovnije, čisto da je sve na jednom mjestu, eto javite što mislite o ideji pa ću se uhvatiti "posla". Što se tiče dužili, dan danas se u HV kaže da neko duži oružje, posuđuje od države, bar su tako meni objasnili :) [[Suradnik:Dudeidassa|Dudeidassa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dudeidassa|razgovor]])</small> 22:40, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Dudeidassa}}, nisam znao za ovo dužiti. Mislih da je riječ o nekom čudnom tipfeleru, makar ni sam nisam znao što bi to bilo :) Slobodno spoji te članke u jedan, ako misliš da je tako najbolje. Naravno, zadrži sadržaj koji se razlikuje (npr. slike, organizaciju jedinica, ali navedi izvore za organizaciju) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:03, 21. veljače 2026. (CET) == Roman "U vrtlogu vremena" na stranici "Žigmund Luksemburški" == Poštovanje, uklonili ste rečenicu "Žigmund Luksemburški je jedan od glavnih ikova u romanu povijesne fantastike U vrtlogu vremena, hrvatske autorice Ivane Julius." uz pitanje "Je li roman dovoljno značajan da bude uvršten u popularnu kulturu?". Dolje nudim dodatne izvore koji potvrđuju relevantnost romana: Izdanja: Roman je doživio 2 izdanja, 2023. i 2024.:(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=povijesni+roman+za+mlade&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=1700000665), (https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Julius%2c+Ivana&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=1031999) Prijevod: Preveden je na engleski jezik (The Whirlwind of time, 2025, prevoditeljica Mihaela Galjuf) (https://www.amazon.in/Whirlwind-Time-Book-ebook/dp/B0FL8XCKL9?ref_=ast_author_dp&th=1&psc=1) Recenzije i osvrte su napisali književnici: Saša Jakšić: https://ovisnaocitanju.com/recenzija/u-vrtlogu-vremena-ivana-julius/ Sandra Pocrnić Mlakar: https://beletra.hr/ivana-julius-moja-junakinja-jelena-osvaja-publiku-svojom-zenskom-snagom-tihom-ali-mocnom/ Osvrt književnice Marijane Dragičević nalazi se na omotu hrv. izdanja knjige. Osvrti književnika Davora Pleskine i Petra Petrovića nalaze se na omotu eng. izdanja knjige. O autorici i knjizi pisali su mediji: Večernji list: https://scontent.fzag3-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/574573118_1142768331297008_1833912637579889898_n.jpg?_nc_cat=104&ccb=1-7&_nc_sid=7b2446&_nc_ohc=2revW2G_Uq8Q7kNvwGP2rl0&_nc_oc=Adksyo2re9SQHuA4OIVZdPNHBghjtbJtCnnnH9DpT_1PevHGnjz4_WVH51cBYsqf2Jk&_nc_zt=23&_nc_ht=scontent.fzag3-1.fna&_nc_gid=j6UcKBs06Gpe1AAB0zWC3w&oh=00_AfsvjN-CRvO2O7c96Mc3XRFBnybJbZ84RLsukRff-6Xp7w&oe=69A0FDE1 Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/ivana-julius-moja-junakinja-jelena.html Otvorena televizija: https://www.youtube.com/watch?v=yCx_j-xhGos Televizija Zapad: https://zapad.hr/ivana-julius-u-vrtlogu-vremena/ Radio Banovina: https://www.radio-banovina.hr/audio-kako-je-ivana-julius-spojila-fantaziju-povijest-i-medvednicu/ -Roman je spomenut i obrađen u knjizi "Zagorkini sljedbenici", Sandre Pocrnić Mlakar (str.145)(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&sort=5&new=30&age=0&fid0=5&fv0=hrvatski&selectedId=1009386) ---- S obzirom na sve navedeno, ako mislite da je roman ipak dovoljno značajan, molim da razmislite o vraćanju uklonjene rečenice na stranici "Žigmund Luksemburški". [[Suradnik:Botros99|Botros99]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Botros99|razgovor]])</small> 17:51, 22. veljače 2026. (CET) :{{Botros99}}, nije značajan. Prva rečenica definicije popularne kulture na [https://www.enciklopedija.hr/clanak/popularna-kultura Hrvatskoj enciklopediji] glasi: ''popularna kultura, kultura koja je svima dostupna i '''široko rasprostranjena'''; '''svakodnevna medijska kultura koja prevladava u suvremenom društvu;''' zajednički skup praksa i uvjerenja koje su stekle '''globalnu prihvaćenost''' i koje obilježava medijska dostupnost i pojavnost u obliku komercijalnoga proizvoda. '' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:39, 22. veljače 2026. (CET) == Petar Ćurić == <nowiki>{{Zadržati}}</nowiki> za [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|poveznica=Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|21x21px|Zadržati]] '''Zadržati''' Ne shvaćam čemu takvi prijedlozi, zapravo sam ostao bez teksta. Pročitajte njegov životopis malo bolje. Radite što hoćete. Jako ste me razočarali ali ja vam tu ne mogu ništa osim da ljude demotivirate za rad na taj način [[Suradnik:Slavko Macan|Slavko Macan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slavko Macan|razgovor]])</small> 17:54, 28. veljače 2026. (CET) == Hvala na dobrodošlici i pomoći == Poštovani kolega hvala na pomoći, baš se i ne snalazim više u ovom ambijentu, sve mi je novo... [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 23:28, 3. ožujka 2026. (CET) :{{s|Vitek}}, bez problema. Povremeno ću pregledavati tvoje članke i ispravljati ih. I ja pozaboravim određene stvari nakon nekog vremena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:29, 3. ožujka 2026. (CET) == Tog(o)a == Vidi [https://egzonimi.lzmk.hr/?p=3230 ovo]. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:21, 8. ožujka 2026. (CET) :{{s|MaGa}}, zanimljivo. Kada sam brzinski sređivao članak, provjerio sma oblik Togoa na Hrv. enc. Prisutan je u [https://www.enciklopedija.hr/clanak/eyadema-gnassingbe ovom članku]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:27, 8. ožujka 2026. (CET) ::Izgleda da nisi tražio [https://enciklopedija.hr/clanak/Togo na pravom mjestu]. :D <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:36, 8. ožujka 2026. (CET) ::''Baj d vej'', ja uvijek tražim tamo gdje je eksplicitno navedeno kao pravilo. Možda je članke na HE prekucavao netko tko ne zna za neko pravilo, a netko tko je to trebao pregledati - ''promašio''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:44, 8. ožujka 2026. (CET) :::{{s|MaGa}}, ma znam nego ovako mi je bilo najlakše provjeriti. Obično koristim HJP, no znam da (često) nema natuknice za države s popisom oblika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:47, 8. ožujka 2026. (CET) ::::HJP... Rekao bi jedan bivši kolega: ''Da, ali ne''. Uglavnom, ''botom lajn'': Preko trnja do zvijezda. Nema nam druge. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:57, 8. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Informativna točka o najčešćim situacijama: ako je takav otvoreni slog (onaj koji završava na samoglasnik) na kraju imena muškog roda naglašen, samoglasnik se zadržava u sklonidbi, kao kod Peru -> Perua, San José -> San Joséa, Copiapó -> Copiapóa. Ako nije, mijenja ga se kao bilo koju domaću imenicu, npr. Tokio -> Tokija, Meksiko -> Meksika, Santiago -> Santiaga. Kod ženskih doduše nije tako: Cumaná -> Cumane. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:43, 9. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, na početku ovog odlomka naveo sam poveznicu na LZMK koja jasno govori. Ja na to nemam što ni dodati niti oduzeti, to su sigurno pisali učeni(ji od mene) ljudi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:56, 9. ožujka 2026. (CET) == Nino Skrabe == postovani Croxyz ...@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] male izmjene za Ninu Skrabe radim vec 10+godina, sto se vidi iz povijesti, na njegovo inzistiranje. Svakih par mjeseci mi posalje dopunu koju radim na Wikipediji, isto kako sam i postavio stranicu. Stoga Vas molim da izmjenu vratitr nazad. Hvala lijepo Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 17:15, 10. ožujka 2026. (CET) :{{s|Igor Salopek}}, u izvorima članka [[Nino Škrabe]] nije stajalo ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:23, 12. ožujka 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] da li.moram ponovno izmjene unositi ili cete ih vratiti? Ako treba mogu poslati prtscr maila od Nine Skrabe iako mi nije jasno zasto.kad se u povijesti vidi da ja stalno dopune radim ::Hvala [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 07:15, 14. ožujka 2026. (CET) :::{{s|Igor Salopek}}, vaka tvrdnja u članku bi trebala biti pokrivena izvorima. Trenutno članak ima samo dva izvora koji naravno pokrivaju mali dio članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:20, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ne razumijem sad vise sto ocekujete od mene? Gospodin Nino Skrabe mi daje sve u mailu i ja postavljam na wikipediju. ::::Ako to nije dovoljno onda ne znam sto je. ::::Dakle izvor je sam Nino Skrabe. ::::Ajme 10g nikakvih problema sad odjednom je problem. ::::Eto, da li cete vratiti ili moram sam opet upisivati? ::::Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:09, 14. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Igor Salopek}}, problem nije odjednom, već od [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nino_%C5%A0krabe&diff=prev&oldid=2398363 30. travnja 2010.], dakle skoro 16 godina. Tvrdnje u svakom članku bi trebale biti pokrivene vjerodostojnim i provjerljivim izvorima ([[WP:VI]], [[WP:NI]]), dakle ne primarnim (u ovom slučaju samog Škrabe), već sekundarnim i tercijarnim izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:29, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Evo ne znam sto da kazem. Javit cu autoru, Ninu Skrabe, da ne zelite objaviti izmjene jer ga ne smatrate vjerodostojnim. Nazalost drugih provjerljivih izvora nemam. ::::::Vjerujem da ce biti razocaran, ali ako ne zelite, ne zelite. [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:51, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::{{s|Igor Salopek}}, za većinu toga vjerojatno postoje izvori u LZMK-ovim izdanjima, znanstvenim radovima, nacionalnim/regionalnim medijima, knjigama, časopisima i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 14. ožujka 2026. (CET) == Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991. == In the page 372 of the Orijent book, they say the club played in the ''Grupa Zapad'' of '''Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991.''' I never heard anything about it, I think it was played in the same days of [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]]. In facebook ([https://www.facebook.com/profile/100057584734421/search/?q=turnir%20drugoligasa%20i%20treceligasa POVIJEST RIJEČKOG NOGOMETA]) i found this: Zbog općepoznate političke i ratne situacije, raspada Jugoslavije i hrvatskog osamostaljenja oformljena su samostalna hrvatska prvenstvena i kup natjecanja u kojima su klubovi uglavnom bili raspoređeni prema plasmanu u posljednjem izdanju jugoslavenskih natjecanja. Zbog ratnog stanja u Hrvatskoj i uvedenog moratorija zbog nesigurnosti svih nogometaša, nogometnih djelatnika i gledatelja početak službenih nogometnih natjecanja za sezonu 1991./1992. su trebala započeti tijekom kolovoza 1991. godine, ali su se često odgađala pa su započela tek krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine. Krajem ljeta i tijekom jeseni 1991. godine su se na područjima Hrvatske koja nisu bila obuhvaćena ratom odigravalo niz humanitarnih utakmica, te nekoliko značajnijih turnira. Prvi od tih turnira je bio Trofej ''Novog lista'' koji se je odigrao u Rijeci, Zagrebu i Splitu i na kojem su nastupili dojučerašnji jugoslavenski prvoligaši iz Hrvatske - ''Rijeka'' Rijeka, ''Hajduk'' Split, ''Dinamo'' Zagreb i ''Osijek'' Osijek. Nakon ovoga je uslijedilo neslužbeno nogometno prvenstvo Hrvatske ''Slobodna Hrvatska 1991.'', čiji se prvi dio odigrao po Hrvatskom zagorju i Međimurju, a drugi dio u Istri, a nastupilo je budućih 7 hrvatskih prvoligaša uključujući i ''Rijeku''. Paralelno s ovim natjecanjem se je u Rijeci odigrao ''Trofej Compa'' na kojem su nastupili riječki klubovi ''Grbci'', ''Lokomotiva'', ''Rikard Benčić'' i ''Zamet''. Nekako za vrijeme odigravanja navedenih turnira se je na području Rijeke i okolice počeo održavati turnir ''Sportaši Hrvatske - HNS Rijeka 1991.'' (i u ostalim sportovima su se održavali turniri ovakvog naziva), a ovo natjecanje se sastojalo od 2 turnira - ''Turnir drugoligaša i trećeligaša'' i ''Turnir niželigaša'', a sav prihod s ovog natjecanja je išao u dobrotvorne svrha. Na ''Turniru drugoligaša i trećeligaša'' su se od riječkih klubova natjecali ''Lučki radnik'' (osvoji turnir) i ''Orijent'', dok su se na ''Turniru niželigaša'' od riječkih klubova natjecali ''Grbci'', ''INA Delta'', ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'' (pobjednik turnira). Za ovaj turnir moram spomenuti da su svi klubovi bili oslabljeni, jer je dio njihovih igrača bio na ratištu, što im se događalo i narednih nekoliko sezona u službenim natjecanjima. Krajem 1991. godine se je održao ‘ratni’ malonogometni turnir pod nazivom ''Neovisna Hrvatska 1991.'', a sve utakmice su se odigrale u zagrebačkoj 'Ledenoj dvorani' Dvorani sportova, a na turniru su se uz ''Rijeku'' još natjecali i ''Hajduk'' Split, ''Zagreb'' Zagreb, ''INKER'' Zaprešić (ex ''Jugokeramika''), ''Varteks'' Varaždin i selekcija Sportskih novosti pod nazivom ''SN scorpion''. Na turniru je trebao nastupati i zagrebački ''HAŠK Građanski'' (ex ‘’Dinamo’’), ali nisu nastupali zbog 'odmora' nogometaša, koji su ionako pratili ovaj turnir iz gledališta. Čim je ratna stihija pomalo počela jenjavati krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine su se u Hrvatskoj počela ubrzanim ritmom održavati službena natjecanja u novooformljenim hrvatskim natjecanjima. U prvenstvima hrvatske su od riječkih klubova u 1. hrvatsku nogometnu ligu je ušla ''Rijeka'', u zapadnu skupinu 2. hrvatske nogometne lige je ušao ''Orijent'', u primorsku skupinu 3. hrvatske nogometne lige je ušao ''Lučki radnik'', u 'B' grupu riječke skupine 4. hrvatske nogometne lige su ušli ''Grbci'', ''INA Delta'' i ''Lokomotiva'', dok su u riječku skupinu 5. hrvatske nogometne lige ušli ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'', a tijekom narednih godina se je nastavila tradicija iz vremena Jugoslavije o redovitim mijenjanjima sustava natjecanja (ali bržim ritmom), pri čemu je nekoliko klubova nestalo, a par njih se oformilo. U prvo izdanje hrvatskog nogometnog kupa 1992. godine je ušlo 7 klubova koji su bili izborili plasman u završnicu Kupa maršala Tita 1991./1992. About the western group of Turnir drugoligaša i trećeligaša, the table was: Lučki radnik 6 pts, Halubjan, Opatija and Orijent 4 pts, Grobničan 2 pts. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:38, 11. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, the war ([[Domovinski rat]]) broke out in early 1991, before Croatia got it's independence. Even though the war started, the clubs continued to compete in their Yugoslav leagues. In June, after the season ended, Croatia became an independent state. This resulted in clubs leaving the Yugoslav football pyramid. Due to the war, it became impossible to organise leagues. Because of this, the new season didn't start in August. With no games, local friendly tournaments were set up. Some of them are covered in [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. Keep in mind that some of these tournaments could've been official tournaments. We don't know, due to a lack of information. All of these are local tournaments. The first tournament mentioned in that Facebook post is likely a friendly tournament organised by the Rijeka daily [[Novi list]]. It also mentions [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]] The text then mentions some local Rijeka tournaments. The second paragraph covers the foundation of the Croatian football pyramid. Orijent played in [[2._HNL_1992.#Zapad]], Lučki radnik in [[3._HNL_1992.#Skupina_A_–_Riječka_skupina]]. The other leagues aren't covered on hr.wiki (they should be a part of [[4. rang HNL-a 1992.]] and [[5. rang HNL-a 1992.]]) :Starting in early 1992 (or sometimes perhaps even in late 1991) there were a bunch of non-official torunaments. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:19, 12. ožujka 2026. (CET) == Stranica StreetGainZ == Poštovani, mogu li znati koji je razlog brisanja stranice? Prije par dana sam probao istu stranicu uploadati, no tada je bio problem u imenu računa te je to sada riješeno + dodana je dodatna litetaruta i poveznice na sami članak pa me zanima koji dio sada nije u skladu sa pravilima? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 22:08, 12. ožujka 2026. (CET) :{{s|Nikola Pustišek}}, zato što organizacija ne ispunjava [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:38, 12. ožujka 2026. (CET) ::Poštovani, hvala na odgovoru. Pod kriterijima značajnosti misli se na ovo " ::Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka: ::* ima malen broj članova (manje od 1000) ::* usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]] ::* lokalnog je karaktera ::* lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu. ::" ? ::Ukoliko je jedna ili više kratica razlog za ukidanje naše stranice, zbog čega su odobrene onda stranice drugih manjih udruga koje također ne ispunjavaju navedene kriterije? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 09:34, 13. ožujka 2026. (CET) :::Ako smatrate da neka udruga ne ispunjava kriterije značajnosti, slobodno predložite njen članak za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:22, 14. ožujka 2026. (CET) == Ivan Marević == Zbog čega je članak predložen za brisanje? Čisto da znam gdje griješim. Hvala [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 09:00, 16. ožujka 2026. (CET) :Zbog vjerojatnog neispunjavanja kriterija značajnosti za političare. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 17. ožujka 2026. (CET) == Nacrt: Bokšački Klub Klis, molim vas doprinesite. == Molio bih vas da uredite nacrt članka Bokšački Klub Klis, ako znate. Hvala, srdačno vas pozdravljam! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 19:59, 18. ožujka 2026. (CET) :{{s|Suradnik78785}}, sadržaj članka [[Nacrt:Bokšački klub Klis]] uopće nije potkrepljen izvorima niti je pravopisno sređen. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:36, 18. ožujka 2026. (CET) == Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20. == Why do you want to delete [[Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.|this page]] ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:25, 19. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, because it should be written as Osječki and not Osiječki. This misspelling is common on exyufudbal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:25, 19. ožujka 2026. (CET) ::I understood later (I had to comparize the 2 links). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:16, 20. ožujka 2026. (CET) :::Đakovske -> Đakovačke, moslavičke -> moslavačke – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:02, 20. ožujka 2026. (CET) == Stranice o sezonama Kupa SRJ sa svim strijelcima == Evo stranica o prve tri sezone Kupa SRJ sa (skoro) svim strijelcima: [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg93.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg95.html#kup] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:39, 20. ožujka 2026. (CET) :[[Suradnik:Ame71|Ame71]], besides the first three season of the FR Yugoslavia Cup, we also got a bunch of [https://fsv.rs/arhiva-fudbalskih-takmicenja-na-teritoriji-vojvodine-od-1945-do-danas/ Vojvodina tables]. Now you can cover most of the Vojvodina seasons. I remember that we had incomplete tables for several seasons. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:57, 20. ožujka 2026. (CET) ::Additionaly, this may be useful for correcting tables with incorrect goal-differences. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 20. ožujka 2026. (CET) ::: Vojvodina page will be useful in the future, at the moment I'm busy with ZNP pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:37, 21. ožujka 2026. (CET) == Dinamova slika iz 1951. == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Drago_Horvat&curid=491100&diff=7410065&oldid=7410057 Ova slika] koju su dodao u par članak danas ima malo čudan početak teksta. Molim te pogledaj: ''"Dinamo Zagreb s momčadi Dinama (?!) koja je osvojila Kup maršala Tita 1951. U gornjem redu su..."'' [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:23 20:23, 24. ožujka 2026. (CET) :Btw. sad sam vidio da si iz infookvira Franji Wölflu izbacio trenerske podatke. Ima li neki posebni razlog za to? - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:31 20:31, 24. ožujka 2026. (CET) ::{{s|Jure Grm}}, dobro da si uočio ovo prvo. Ispravljao sam slike u drugim člancima, pa sam slučajno pogriješio. Wölflov članak sam počeo uređivati jer mi je bilo čudno kako u infookviru ima samo 79 golova, a 304 nastupa. To je pogrešno interpretirano iz Nogometnog leksiona. ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2665 Za Dinamo odigrao 304 utakmice i postigao 79 ligaških pogodaka]'' znači da je sveukupno odigrao 304 utakmice (vjerojatno uključuje i prijateljske), a da je u ligi postigao 79 golova (mislim da je to tipfeler, trebalo bi biti 89 prema Dinamovoj web-stranici). O Wölflu sam pronalazio mnogo kontradiktornih i pogrešnih podataka. F.F. (očito [[Franjo Frntić]]) tvrdi u [[Tko je tko u NDH]] ([https://znaci.org/00003/557.pdf str. 427.]) da je Wölfl počeo igrati u Concordiji s 13 godina 1930. Wölfl je rođen 1918., tako da je 13-godišnjak postao tek 1931. Nisam mogao pronaći potvrdu da je Wölfl igrao za prvu momčad Concordije kao 16-godišnjak, 1934. Koliko vidim, Concordia te godine nije igrala u prvenstvu ZNP, prvenstvo Jugoslavije 1933./34. je otkazano, a 1934./35. nije nastupao. No, vjerovat ću Cuvaju jer znam da je vodio detaljne dnevnike. Također sam pronalazio kontradiktorne podatke o godinama u kojima je igrao za Građanski (od 1937. ili 1938.). Izgleda da se pridružio Građanskom u listopadu 1937., a prvi put u nekoj službenoj tuakmici azigrao je 1938. Što se tiče trenerske karijere, prije bi se infookvira zabunom interpretiralo da je Wölfl bio trener prve momčadi Dinama i izbornik Jugoslavije. Barem sam ja imao takav dojam. No Wölfla nisam uspio pronaći na popisu trenera Dinama kroz povijest. Trebalo bi u infookviru navesti koje točno pozicije je držao unutar Dinama i jugoslavenske reprezentacije. Nisam uspio pronaći te podatke. Možda je proveo dulje vrijeme u stožeru jugoslavenske reprezentacije? Nažalost, nemamo nigdje kompletnu biografiju Wölfla (ni na Dinamovoj web-stranici, ni u Povijesti sporta i inim publikacijama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:35, 24. ožujka 2026. (CET) :::Što se tiče nastupa za B reprezentaciju, utakmica se odigrala, no u Politici nisu naveli sastave. Trebalo bi pričekati još nekoliko dana (ili tjedana) da NSK digitalizira izdanja Novosti iz 1940. (trenutno digitaliziraju 1938. i 1939.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:37, 24. ožujka 2026. (CET) ::::I svakako mu treba vratiti izborničke funkcije, odnosno članstvo u kolektivnim izborničkim komisijama i u jugoslavenskoj 1954. i u hrvatskoj reprezentaciji 1956. - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:49 22:49, 24. ožujka 2026. (CET) :::Ovu pogrešku imaš na više mjesta ... [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:38 22:38, 24. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Jure Grm}}, evo riješih. Jao, stvarno sam brzoplet danas. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 24. ožujka 2026. (CET) ==Predložak== Hvala na dopunjavanju i iskorištavanju predloška. Ja sam bio još nesiguran koliko je to dobro i uopće korisno, pa na kraju nisam iskoristio. Isto tako i s predloškom za glagoljicu. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 16:56, 31. ožujka 2026. (CEST) :{{s|Kkupus}}, vjeruj mi korisno je. Znaš li možda glagoljicu? Ako da, pokušaj nadopuniti pisce [[Predložak:Glagoljica]] s autorima koji se navode u [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X04047&P= ovoj knjizi]. Odi na ovaj scroll na dnu i odi na 13–18., 256–259. str. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:08, 1. travnja 2026. (CEST) ::{{S|Kkupus}}, bi li htio popuniti predložak s člancima [[:Kategorija:Glagoljica]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:15, 1. travnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Izbjegavao sam popunjavati s podatcima s [[:Kategorija:Glagoljica]] jer je po meni većina toga, izuzev podlistka Glagoljski zapisi apsolutno irelevantna. Uglavnom su to neke moderne pojave od manje važnosti ili jako nedorečene teme poput [[Hrvatska glagoljica]]. Probat ću vidjeti po ovome popisu koji su poslao, iako mislim da ima trenutačno i lakše dostupne literature, barem u knjižnicama. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 00:58, 1. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Kkupus}}, vjerujem da postoji. [[Predložak:Hrvatska ćirilica bosančica]] sam slučajno pronašao prilikom traganja sadržaja za [[Bosančica#U_suvremenom_dobu]]. Bilo mi je čudno kako nisam naletio na taj predložak dok sam sređivao članak o našoj ćirilici. Ustanovio sam da se predložak nigdje nije koristio, pa sam ga odlučio uklopiti u sve članke koje je naveden. Inače, ovu knjigu koju sam naveo iznad, je FOI na isti dan, dan prije ili kasnije, digitalizirao tako da sam ju slučajno otkrio u pravo vrijeme. Kukuljević Sakcinski ju je sastavio kao popis hrvatskih knjiga koje je pronašao u nekoliko tadašnjih (privatnih) knjižnica. Naravno, to nije popis knjiga tiskan/pisan do te godine jer je kod nas znanost tek bila u početcima (npr. Kukuljević Sakcinski ne zna za Nauk karstjanski [[Matija Divković|Matije Divkovića]], ako se ne varam prve hrvatske tiskane ćirilične knjige, čija je skraćena inačica prema Hrvatskoj enciklopedija doživjela [https://www.enciklopedija.hr/clanak/divkovic-matija čak 27 izdanja!]). Većina dotad navedenih autora u predlošku su navedena u njegovoj knjizi, ali nisam mogao pronaći potvrde (slike) da su one doista pisane na našoj inačice ćirilice, a ne na ''standardnoj'' ćirilici, pa ih nisam naveo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:11, 1. travnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] == ovo vezano za [[2. HNL 1994./95.]] * grupa "Sjever"'' - gdje je nedoumica između [[NK Slavonija Požega|''Slavonija'' - Požega]] i [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|''Mladost 127'' - Suhopolje]] na 1. mjestu (oba po 65 bodova) poredak * 1. ''Mladost 127'' * 2. ''Slavonija'' imamo po * ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 * Željko Kovač: ''Povijest nogometa od NK Jedinstvo do HNK Đakovo Croatia : 1962.-2016.'', Đakovo, 2017., {{ISBN|978-953-6831-80-7}}, str. 224 * Dragutun Kerže: ''Olimpija, simbol Donjega grada : 1923. - 2003.'', Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}} * Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica : 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 iskreno, nisam našao (još) da je negdje * 1. ''Slavonija'' * 2. ''Mladost 127'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:50, 9. travnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super je da nam se svi izvori slažu oko 1. mjesta. To znači da RSSSF nije pouzdan za ovu sezonu, odnosno da ga ne bismo trebali koristiti. Trebali bi ispraviti tu tablicu u članku. Vidim da Croatia Đakovo i Jedinstvo Donji Miholjac imaju jednaki broj bodova (39), slično kao i Slavonija Požega i Mladost 127. Suhopolje. Je li se ti izvori koje si naveo u poruci iznad slažu oko pozicija tih klubova na ljestvici? Također, bi li mogao vidjeti je li Hrvatski športski almanah 1995/1996 ima identične ljestvice za [[2._HNL_1994./95.#Zapad]] i [[2._HNL_1994./95.#Jug]] (broj bodova, gol-razlika i sl.)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:25, 9. travnja 2026. (CEST) == Bunić == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bunić&oldid=prev&diff=7428662 Trazis izvor moje izmjene, kad ja sam samo popravio gresku nekog drugog? Ali moje izmejna je, da ni je tamo Laudon ishranjen! Gdje ima izvora, da tamo ishranjen je??? Sve izvore govore samo o nehovim decama. Nema... nonsense, ishranjen je u Becu, mislim da klik u engelskoj ili nekoj drugoj wiki i vidi se sve. Ne znam ko je stvario ovaj nonsense da je ishranjen u Bunicu. Ali kad nema izvora, da je tamo sahranjen, zasto izvor, da tamo ishranjen ni je??? {| class="wikitable" ! colspan="2" |Ernst Gideon von Laudon |- | colspan="2" |Portrait, <abbr>c.</abbr> 1780 |- !Born |13 February 1717 Toce mõisa, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Toce,_Latvia&action=edit&redlink=1 Tootzen] [<nowiki/>[[:lv:Toce|lv]]], [[:en:Swedish_Livonia|Swedish Livonia]] (in present-day Toce, [[:en:Madona_Municipality|Madona Municipality]], [[:en:Latvia|Latvia]]) |- !Died |14 July 1790 (aged 73) [[:en:Nový_Jičín|Nový Jičín]], [[:en:Moravian_Margraviate|Moravian Margraviate]], [[:en:Holy_Roman_Empire|Holy Roman Empire]] |- !Buried |[[:en:Penzing_(Vienna)|Hadersdorf]], [[:en:Vienna|Vienna]] |} [[Suradnik:270kHz|270kHz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:270kHz|razgovor]])</small> 08:44, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|270kHz}}, pregledao sam povijest izmjena te uklonio nereferencirani sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 14. travnja 2026. (CEST) == Zagreb league 1930/31 == I have a question about the [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930/31 Zagreb championship]]: I think the champion was Viktorija, but the page [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] lists the champion as HAŠK. The subfederation final is also listed as HAŠK-Segesta 4:0, but I haven't found any sources about it. Who do you think was the real winner? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:38, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, at first I started digging through sources about HAŠK. I couldn't find anything, but then I rememebered that [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 this page exists]. Also I'd like to point out a mistake on that specific page. Concordia did not win the 1938–39 ZNP championship. It lost to BGŠK Bjelovar, the provincial champion, in the ZNP championship final. I find it interesting that we have a HAŠK vs Segesta championship twice in a row. It could be a duplication error. Without dates it's hard to confirm anything. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:57, 14. travnja 2026. (CEST) ::I think it would be the best if {{s|Cybermb}} looked into this. It's 100% mentioned in Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena. ::P.S. Cybermb, si uspio pronači išta vezano za onu župu Bosanske krajine i 2. HNL 1994./95.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:03, 14. travnja 2026. (CEST) :::A final HAŠK-Segesta 4:0 is on April 1933 (but for 1931/32 season, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), str. 152.]). I suppose the podsavez final wasn't played in 1931 (Viktorija v Segesta). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:25, 15. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, here's what I managed to find. After the qualifiers (quarter finals) have been played, 1931 Varaždinske novosti editions stop reporting on the further outcome of the 1930–31 provincial championship. Why? I don't know. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=701953 Novosti, 21. srpnja 1931., str. 6.] mentions what I assume is the missing qualifiers/quarter finals tie: ::::Unitas Nova Gradiška – BSK Brod na Savi. What's strange is that in the previous season Unitas competed in the Sisačka župa championship. Segesta is participating in the provincial championship. Is this some previously cancelled match? ::::From that Novosti edition we have the following result: ::::* Viktorija Karlovac – ČŠK Čakovec 0:0 (June 20th, not 19th as [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Sijić, str. 150.] claims). Both clubs are named the champions of their župas. ::::There are no reports on the 2nd leg of the qualifiers/quarter finals. ::::In [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702005 Novosti, 29. srpnja 1931., god. XXV., br. 207., str. 15.] we have a report on the matches that will take part on August 2nd 1931: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak ::::* Koprivnica – Ivanić ::::* BSK Brod na Savi – Segesta Sisak ::::This confirms that the Unitas Nova Gradiška vs BSK Brod na Savi fixture was a provincial championship tie. Maybe Unitas played in Bjelovarska župa, while Koprivnica played in Podravska (not Bjelovarska) župa? ::::You might have noticed that Orient is listed here. ::::In [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] we have: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak 1:1 2:2 1:3 ::::* Orient Sušak – Segesta Sisak 3:3 1:4 ::::Do you have dates in Orient's book? Did Orient play against anybody before ČŠK? Because we have a Koprivnica – Ivanić tie, the Orient – Segesta tie was a semifinal, just as [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] claims. ::::I'll stop jhere because I don't have any dates. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:56, 15. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'm really confused. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702151 August 7th] edition claims that the following matches will take place: :::::* ČŠK – Ivanić :::::* Segesta – Brod :::::This makes zero sense. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:06, 15. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I have a full table: II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702201 Novosti, 17. kolovoza 1931., god. XXV., br. 226., str. 12.] There's just one single mistake (it's a typo): Croatia (the worst club) should have 1 draw, not 6. In previous week's report, Croatia was accidently given 5, not 0 draws (in the last leg Croatia drew). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:17, 15. travnja 2026. (CEST) == Stranica Goran Andrijanić == Što po vama nije u redu s ovom stranicom i što joj nedostaje? [[Suradnik:Goran Andrijanic|Goran Andrijanic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Goran Andrijanic|razgovor]])</small> 12:22, 16. travnja 2026. (CEST) n4vm9k3xf0nz279nbpd65e42d5fhaq2 7430764 7430761 2026-04-16T10:25:56Z Goran Andrijanic 355494 /* Stranica Goran Andrijanić */ 7430764 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]]</div> == Gabriel Martinelli == Greškom sam uklonio predložak Radovi tako da sam planirao dodati poveznice i infokvir, ali nisam planirao reprezentativnu karijeru. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:40, 21. travnja 2025. (CEST) == Čakovec == Trenutno nemam ništa o proslavi 1000-te obljetnice, ali ću pokušati nešto pronaći. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:37, 22. travnja 2025. (CEST) :Pronašao i dopunio članak. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:05, 28. travnja 2025. (CEST) == Kvalifikacije 1938. == In the page of [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com], in the season 1938./39. they say "Status je izgubila Slavija, a Sparta je trebala da reši pitanje 12. ligaša sa poraženim finalistom kvalifikacija." I think they meant the program of qualifications were the winners were promoted and the finalist would have played vs Sparta for last place in the national championship. But the boycott of Concordia and Split ruined the program. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 16:08, 24. travnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, ah okay then. I think it might be the best to only have Dodatne kvalifikacije under the Srbija section. To me it makes sense that these additional qualifiers were played to determine the 10th team of the Serbian League. Concordia, Split and possibly Velež are outliers. They couldn't have participated in Serbian League qualifiers. This is likely a naming mistake made by exyufudbal.rs. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:47, 24. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}} from Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. ::Page 121: ::The [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|national league qualifiers]] consisted of two leagues consisting of podsavez champions (meaning my assumption was right). ::The winners of the two groups were suppossed to play against each other. The winner would be promoted to the national league while the loser would play against Sparta Zemun (just like FSG Zrenjanin said). ::Croatian (Borovo is located in modern-day Croatia by the way, it could've been a Serb club or it just stayed in JNS for some reason) and Slovenian (this is not true Mairbor played against Borovo) clubs withdrew at the start of the qualifiers ::Page 122: SAŠK was the winner of Sarajevski podsavez thanks to goal-difference ([[it:Prvi_razred_1938-1939#Sarajevo]]/exyufudbal.rs claims it had 2 points more than Hajduk Sarajevo), however it withdrew from further competiting (meaning it didn't take part in the qualifiers). SAŠK supported the creation of a Croatian league (which makes sense since they were a Croat club), so JNS declared Velež the winner of Sarajevski podsavez (change ''Per qualche motivo ha preso il posto del SAŠK.'' in [[it:Prvi razred 1938-1939]]. You might need to change [[it:Sarajevski nogometni podsavez]], [[it:Nogometni Klub SAŠK Napredak]], but after I try to verify if Velež was handed the title which makes no sense to me since they didn't partook in Sarajevski podsavez championship, was there another, possibly provincial, league with the winner of the Sarajevo league competing against the other winner?). ::Page 123: The group winners (Bata & Vojvodina) are suppossed to play in a finale, however changes occured (HNS, Croatian-Slovenian League etc.). Serbian League has 10 members: 7 were the 7 national league teams from the previous season, 2 are the qualifiers group winners (Vojvodina and Bata) while the last club was determined via further qualifiers. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:14, 24. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, Sarajevski podsavez provincial info found in that book, but not on it.wiki. Add it to it.wiki so it won't be lost. Note that not all of the information is complete (e.g. 1932./33. season which doesn't mention the Herzegovinian champion). Sometimes maybe 2 matches were played, but only 1 is listed. :::;Season 1930./31. (page 272, 273) :::Bosnian provincial champion: Šumadija Tuzla :::Herzegovinian provincial champion: [[JSK Mostar]] (I'm linking that article since I recently created it, I won't be linking other clubs) :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Tuzla: Šumadija vs JSK 3:0 :::Mostar: JSK vs Šumadija ??? :::JSK winner. :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Sarajevo: Sloga vs JSK 5:1 :::<br><br> :::;Season 1931./32. (page 273) :::Bosnian provincial champion: Bojna Travnik :::Herzegovina provinical final was played in Mostar: [[JSK Mostar]] vs [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] 6:1. JSK is the Herz. prov. champ. :::Sarajevo podsavez provinical final was played in Mostar: JSK vs Bojna Travnik 1:4 :::<br><br> :::;Season 1932./33. (page 273) :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Tuzlanska župa: Union Usora :::Travnik: Bojna v Union 3:4 :::Usora: Union v Bojna 3:1 :::Union is the winner of Bosnian provinical championship. :::<br><br> :::;Season 1933./34. (page 274) :::Bosnian provincial championship :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Zenička župa: ??? :::Tuzlanska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::Dobojska župa: Hrabri Teslić :::<br> :::Bosnian provincial final: :::Travnik: Bojna v Hrabri 1:1 :::Teslić: Hrabri v Bojna ??? :::Bojna is the winner of Bosnian provincial championship :::<br> :::Velež is the winner of Herzegovinan provincial championship :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Travnik: Bojna v Velež 1:1 :::Mostar: Velež v Bojna ??? :::<br><br> :::;Season 1934./35. (page 274, 275) :::Bosnian provincial championship :::Dobojska župa: Željezničar Doboj :::Tuzlanska župa: Šumadija Tuzla :::Zenička župa: Jadran Visoko :::Travnička župa: Bojna Travnik :::<br> :::Semifinal: :::Doboj: Željezničar vs Šumadija ??? :::Tuzla: Šumadija v Željezničar 0:0 :::Travnik: Bojna v Jadran ??? :::Visoko: Jadran v Bojna 4:1 :::<br> :::Final :::Visoko: Jadran v Željezničar ??? :::Doboj: Željezničar v Jadran 4:0 (Jadran was the winner somehow, must've been 2 really entertaining matches) :::<br> :::Herzegovina provinical championship :::Mostarska župa: Velež Mostar :::Čapljinska župa: [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] (I assume Uskok was eliminated before the final) :::<br> :::Final :::Mostar: Velež v Leotar Trebinje 2:0 :::Trebinje: Leotar Trebinje v Velež 1:4 :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Mostar: Velež vs Jadran 7:0 :::Visoko: Jadran vs Velež 7:1 (yes, the source says that Velež won the first match 7:0 and lost the second one 1:7) :::<br><br> :::;Season 1936./37. (page 275, 276), 1935./36. isn't covered sadly :::For this season we have autumn tables (obviously the seasons haven't finished yet). I'll only list the clubs. :::<br> :::Tuzlanska župa: 1. Zmaj od Bosne Tuzla, 2. Šumadija Tuzla, 3. Solvaj (could be Solvay, as Serbian Cyrillic doesn't have a letter for y, for Solvay see it.wiki usege) Lukavac, 4. Sloboda Tuzla, 5. Zrinjski Tuzla (I think I saw this club on hr.wiki) :::Travnička župa: 1. Bojna Travnik, 2. Ugar Turbe, 3. Sloga Gornji Vakuf, 3. JSK Travnik :::Zenička župa: 1. Jadran Visoko, 2. Građanski Zenica, 3. Visoko (just Visoko, similiar to [[NK Zagreb]]), 4. Rudar Kakanj, 5. Željezara Zenica :::Dobojska župa: 1. Hrabri Teslić, 2. Union Usora, 3. Željezničar Doboj, 4. Desta Teslić :::Mostarska župa: 1. [[JSK Mostar]], 2. Zrinjski Mostar, 3. Velež Mostar, 4. [[ŠK Vardar Mostar|Vardar Mostar]] :::Čapljinska župa: 1. Jugoslavija Čapljina, 2. Leotar Trebinje, 3. Uskok Trebinje, 4. Jugoslavija Trebinje :::<br><br> :::;Season 1937./38. (page 276) :::Bosnian provincial champion: Železara Zenica (Željezara???) :::Herzegovinian provincial champion: Velež Mostar :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Mostar: Velež v Železara 3:1 :::Zenica: Železara v Velež ??? :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Mostar: Velež v SAŠK 1:2 :::Sarajevo: SAŠK v Velež 2:0 :::<br><br> :::;Season 1938./39. (page 277) :::Železara Zenica is the Bosnian provincial champion :::<br><br> :::;Season 1939./40. (page 277) :::Bosnian provincial championship :::Travnička i Zenička župa: Železara Zenica :::Tuzlanska i Dobojska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::<br> :::Bosnian provincial championship final: :::Zenica: Železara vs Zmaj od Bosne 7:1 :::Železara was also the winner of the Sarajevski podsavez provincial championship (meaning that it defeated the Herzegovinian champion). :::As always, you might want to acquire the Fudbalska takmičenja Južnih Slovena... book. I'm sure it has more information. Sadly this didn't answer if Velež was awarded the title. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 25. travnja 2025. (CEST) ::::According to a [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=15856 forum post] Velež eliminated Železara in the finale. Velež was suppossed to play against SAŠK but SAŠK decided to leave the system which gave Velež a spot in the qualifiers. There's no mention of Velež being awarded the title. Obviously, this is not a good source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) :::::That post calls the club Žel'''j'''ezara. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}} I thought SAŠK was Sarajevo city league champion, while Velež Mostar was provincial champion, and then Velež beat SAŠK in the subfederal final. On claudionicoletti.eu there are the finals of the '20s, but not of the '30s. As I had only the exYU page and no other sources, I wrote "Per qualche motivo (il Velež) ha preso il posto del SAŠK". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:38, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, yes I believe that’s the case. SAŠK won the city league and Veež probably won the provinical league (we need better sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:41, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, should we move the 1st two group qualifiers above the Serbia section? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:25, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::::Currently I'm trying to figure out why Slavija played in the qualifiers instead of Bačka. Sadly in the last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist195.pdf Subotički športski list] there's no mention for this, although they mention that the qualifiers will take place soon. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html RSSSF] has a list of qualifying matches under Promotion Playoff 1940 (Hrvatska). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:27, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::Take note that the club's called Žel'''j'''ezničar Zagreb and not Železničar Zagreb. Confirmation is present in the last page of this [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 this Varaždinske novosti issue]. I forgot to add that [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html#krel here] is the RSSSF link for the Željezničar Zagreb vs Slavija matches. Now I'll seek out the reason why Slavija participated in the qualifiers instead of Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:33, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000545 Last page under ŠPORT] covers this. I transcribed the text for you. It's a bit archaic so if you have any trouble understanding anything I'll gladly explain it to you. ::::::::::::"SPLIT" ILI VARAŽDINSKA "SLAVIJA" MORAT ĆE IGRATI U KVALIFIKACIONOM TURNIRU ::::::::::::U nedjelju je dovršena predzadnja utakmica hrvatsko-slovenske lige. To je varaždinska "Slavija" odgirala u Ljubljani 13 minuta ostatka prekinute utakmice pa kako u tom rezultatu nije pao nijedan zgoditak, ostao je rezultat na 3:3. Poredak na kraju prvenstvene tablice izgleda sada ovako: ::::::::::::(see table, also do you know what the numbers which are surrounded by () at the end of every row represent?) ::::::::::::Imadu dakle igrati još jedino "Split" i "Slavija" i to u Splitu (listed under 12. kolo, played on May 19th). O toj utakmici ovisi, koji će od tih klubova igrati kvalifikaoni turnir, jer bi "Slavija" u slučaju pobjede potisnula "Split" na predzadnje mjesto hrvatskih klubova. Subotička "Bačka" po propozicijama otpada, ali se prenose glasovi (archaic way of saying it is rumoured) da dogodišnja hrvatska liga ne će brojiti samo osam, nego i opet deset klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:57, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, I solved the mystery of these weird numbers which are located in brackets, that is (). It's the number of points the club didn't win so far. E.g. Split has 13 (21) points after 17 matches meaning it won 13 points and ''lost'' 21 points (it didn't win in those matches so it didn't the maximum number of points in these matches). :::::::::::::In the second to last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist194.pdf Subotički športski list] it is stated that Bačka Subotica and Ljubljana are automatically relegated, while Varaždin will compete in a relegation play-off. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 Last page of this Varaždinske novosti issue] has a report on the second match between Željezničar and Slavija. It is stated after the match report ''Međutim Slavija ne će ispasti iz lige, odnosno Slavija će ipak ući u Hrvatsku ligu. Tako je izjavio u nedjelju na skupštini III. župe ZNP-a u Varaždin predsjednik ZNP-a ing. Ećimović, takove su informacije donijele i jučerašnje zagrebačke novine, svi ligaški klubovi izjavili su se za Slaviju, a jučerašnja večernja sjednica HNS u Zagrebu također je u tom pravcu svoje rekla.'' ::::::::::::::Sadly this is too vague. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::::According to pages 134 & 135 of Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji the league consisted of 9 clubs with Slavija Varaždin being admitted as the 10th member. It doesn't mention Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:39, 26. travnja 2025. (CEST) == I feel a little confused == It's better if you do the mention the 10 participating clubs of the Croatian-Slovenian league and how they were determined. It drives me crazy... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :Well done for kvalifikacije 1938, I didn't know how create it as it begun as Yugoslav qualifiers and finished as Serbian ones. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :: What are the questions you made me (you wrote a lot :D)? I'm watching the Spanish cup final now, then I'll go to sleep. Tomorrow I'll read it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, I decided to just list the participants of the Croatian-Slovenian league. This way I don't have to spend time researching how they were chosen. As for the questions, they were mostly centered around the [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|qualifiers article]]. I don't think anything is left unanswered. I wanted to watch the Spanish cup final aswell, but I was supossed to do other stuff. In the end, I did nothing and procrastined by editing Wikipedia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:55, 27. travnja 2025. (CEST) :::: I translated "'''Neslužbena nogometna prvenstva Srbije''' predstavljaju neslužbena nacionalna prvenstva" and the category from Serbian wiki. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:05, 27. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%83_%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D1%83 this article]. Honestly, the name and grouping is odd. I suggest renaming and deleting (most of) the Italian article. En.wiki has a good naming solution, although I don't know if we can group the pre-WW2 championships with the WW2 championships (different countries). As for the category, I was thinking of renaming it to [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1918. – 1941.)]], similarly to [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)]] and [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)]] If needed, you can make another category for WW2. Sijić's book covers the period so I can help with transcribing those articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 27. travnja 2025. (CEST) == Zagrebačke župe == [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.]] had 13 župas. On [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji] they are: 1. sušačka župa, 2. karlovačka župa, 3. varaždinska župa, 4. bjelovarska župa, 5. osiječka župa, 6. podravinska župa, 7. brodska župa, 8. banjalučka župa, 9. moslavička župa, 10. sisačka župa, 11. gospićka župa, 12. đakovska župa i 13. požeška župa. On [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti.eu] 11 of them are ok, but Moslavina and Gospić are missing, and in their place there are Daruvar and Doboj. What's the right one? I'm working that on [[:it: Prvenstvo ZNP 1920]], and then I'll do in on Croatian side. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:23, 2. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, can I get the page number for Fudbal u kraljevini Jugoslaviji? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::Also, as stated previously, you might want to buy that Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena... book since Cybermb says it covers all seasons and all lower leagues. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::: it's page 142 of [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 3. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, i'm really busy today and tomorrow so I can't do a complete investigation. According to [https://hrcak.srce.hr/file/444226 this article] Daruvar župa is number IX (''U finalnom dvoboju trebao se susresti s klubom iz Ivanić Grada, ali s obzirom da igrači Ivanića nisu doputovali, DONK osvaja naslov prvog pobjednika IX. nogometne župe.'', page 55). In the 1923/24 season there have been some changes: ''To se najbolje osjetilo u sezoni 1923./24. kada kod novog ustrojstva Daruvar prestaje biti župskim središtem. Umjesto daruvarske župe osnovana je nogometna Župa Moslavina u kojoj su igrali klubovi s područja Daruvara, Pakraca, Kutine i Ivanić Grada.'' Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji probably records this later župa structure. Try looking on the internet for mentions of Daruvar being the IX župa and please notify me if you found anything. As I said earlier, I'm quite busy so I sadly can't help. Takmičenje Južnih Slovena probably answers this dilemma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:26, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::: Daruvar clubs were in 9th župa (Moslavina). In 1936 they moved to 7th one (Brod). There were some moves trough the years. Then I see there were some changes in the numbers and towns in the župas. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:23, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I found [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p5425163/ this]. It doesn't match the župa numbers presented in [[it:Prvenstvo_ZNP_1920#Provincia]]. Honestly, I think you should try and acquire that book. It'll be tough for me to find absolutely anything (trustworthy) by looking at newspapers due to lack of digitised papers from that era. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:56, 5. svibnja 2025. (CEST) :::::::Also I don't find [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreba%C4%8Dki_nogometni_savez&diff=prev&oldid=7198679 this trustworthy]. As we previously found out, the list is either incomplete or it doesn't record every single change. Without a year, that list can be pretty misleading. For example [https://hrcak.srce.hr/file/444226 according to page 73 of this paper] župas got their names during the 1940./41. season. Karlovačka župa was renamed to Župa Lopašić in 1940, while this name is listed alongside župas from the previous decade/two decades. I think it would be the best if that revision was reverted so inaccuracies don't spread as much in future sources/works. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 5. svibnja 2025. (CEST) ::::::::{{S|Ame71}}, also just so you know, Ljubljanski nogometni podsavez should be abbreviated as LJNP instead of LNP. In Croatian there are two letters: L and LJ. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:10, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::: LJNP or LjNP? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:22, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Ame71}}, honestly, I don't know. Words beginning with DŽ, LJ or NJ are very rare in Croatian. I highly doubt there are 5 possible words which can be found in initialisms, with the most common obviously being German (njemački). Also I find it weird how 1. slovenski '''š'''portni klub Maribor is referred to as I. S'''S'''K Maribor. At first I thought this might be a mistake, but it is also found in [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/maribor Nogometni leksikon], so I guess it's true. Fun fact: according to Album nogometnih klubova Jugoslavije it is the first [[hazena]] club in Yugoslavia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:57, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, what are you thoughts on the župa issues? Should we delete that section of the ZNP article? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:19, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::: I think it's better to keep it, so when I'll get the book I'll check the differences. There is no definitive version of a page on Wikipedia. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:31, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, remember we can always have it saved in the revision history. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:39, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::{{s|Ame71}}, I expanded the Područje section. Once you get that book, we'll be able to expand it with ease. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:28, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::: About Sparta Ljubljana : you're right, they merged Primorje. But i see they were in 2. razred in the following season. I assume the club still existed. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:01, 7. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I remembered the LJNP/LjNP dilemma. The correct abbreviation is LJNP, at least in Croatian (I don't know how Italian would treat it). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:14, 4. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::: as Italians don't know Croatian alphabet, I think it's better to leave LjNP. Otherwise they would wonder what the meaning of "J" is.[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:07, 4. rujna 2025. (CEST) == Kravarsko == Postavljanje starijeg popisa je jednostavno što sam vidio da nije potkrijepljen izvorom a nisam mogao naći izvor te informacije [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 13:24, 4. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Tmatic01}}, u člancima o mjestima (npr. [[Barbarići Kravarski]]) nalaze se grafikoni s brojem stanovnika za svaki popis stanovništva od 1857. nadalje. Izvori bi se trebali nalaziti na [[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|ovom linku]] (nisam pregledavao je li poveznice i dalje funkcioniraju) koji je prisutan ispod takvih grafikona. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:00, 4. svibnja 2025. (CEST) == Wembley Stadium (1923.) == Podsjeti me zašto smo prebacivali [[Wembley Stadium (1923)]] na [[Wembley Stadium (1923.)]], a nismo ga brisali. Zanima me na što bi potonji trebao voditi jer sada, nekako, vodi na samoga sebe. Jesam li nešto pogrešno shvatio? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 6. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, gledam sada i ni meni nije jasno. Je li možeš kao administrator vidjeti kako su izgledale prijašnje inačice članaka? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:28, 6. svibnja 2025. (CEST) == NK HAŠK 1903 == Ne bih rekao da je skroz ispravno trenutni opis koji je baziran na Leksikografskom zavodu. Ako gledamo prema kontinuaciji brenda kluba HAŠK, on je spajanjem TPK-a, Naftaša i ostalih ulazio u više lige (nešto kao NK Varaždin s NK Ivančicom u 3. HNL). Trenutni klub je novoosnovana udruga koja nema pravno veze s tim prijašnjim klubovima. Ova trenutna stranica pod nazivom NK HAŠK 1903 bi trebala biti osvrt na brend nogometne selekcije HAŠK-a (nešto kao HNK Zrinjski u BIH). ZNS, kao službeno tijelo, mu priznaje slijednost od bivšeg nogometnog kluba i uzima godinu osnutka 1903, kao brenda. Slično je s Dinamom koji ima nekoliko puta ponovno pravno osnivanje, ali mu je priznata slijednost. Primjer: https://zns.hr/predstavljanje-klubova/6627-nk-hask-1903 Stajalište kluba: https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/kultni-klub-sanja-obnovu-slavnog-rivalstva-hrvatskog-nogometa-doveli-su-novog-trenera-i-sportskog-direktora-15301778 Po tome bi trebali imati posebne stranice '''NK Naftaš Ivanić''' čija povijest staje spajanjem s HAŠK-om, '''NK TPK''' s informacijama koje su sada za NK HAŠK 1903 te također njihova povijest nestaje spajanjem i stranicu '''NK HAŠK 1903''' s kontinuacijom brenda starog kluba gdje se opisuju ta spajanja radi uključivanja u više lige. Ovo trenutno ne otkriva prave informacije u pozadini, a najviše su opisani u tiskanom izdanju knjige H.A.Š.K. iz 1993. Da li to ima smisla? Pozz. [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 11:22, 11. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Borisb7~hrwiki}}, o nogometnoj sekciji izvornog HAŠK-a trebalo bi pisati pod [[HAŠK#Nogometna sekcija]]. Sadržaj treba biti pokriven izvorima (prilikom navođenja knjige potrebno je navesti i str.). O nogometnoj, a i drugim sekcijama opširno je pisao [[Bogdan Cuvaj]] u znanstvenom časopisu Povijest sporta. Da o HAŠK-u nije napisao preko 100 stranica, sažeo bi njegove radove i dodao bi ih u članku o HAŠK-u, kao što sam to učinio u člancima [[NK Jarun Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[AC Troja Sarajevo]] itd. U biti tijekom prošla dva mjeseca iscrpio sam sve njegove nogometne članke u Povijesti sporta osim onih o HAŠK-u. :Za [[NK HAŠK 1903 Zagreb]] važno je naglasiti u samom uvodu da nije isti klub kao izvorni HAŠK. Novi HAŠK (tj. NK HAŠK 1903) nije se mogao spojiti s TPK-om jer je TPK promijenio ime dvije godine ranije u Pešćenica. Dodatna potvrda tog imena prisutna je u člancima [[4. rang HNL-a 1992.#Jug – skupina B]], [[3. HNL 1992./93.#Središte (ZG regija)]]. Potonje sezone Pešćenica ispada u [[4. rang HNL-a 1993./94.#4. HNL NS Zagrebačke regije]] gdje se natječe pod imenom HAŠK 1903 Zagreb. :[[Nogometni leksikon]] s pravom tvrdi da ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hask-1903 1993. uzima ime HAŠK 1903. kojim se poziva na tradiciju najstarijega zagrebačkoga kluba s kojim nije u pov. vezi]''. :Godine 1945. ukinuti su svi nogometni klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH. Većinski su ih zamijenili novonastala fiskulturna (fizkulturna) društva (skraćeno FD). Svaki zagrebački FD predstavljao je neku ili nekoliko vezanih struka. Dio tih društava naveden je u članku [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Tijekom narednih nekoliko godina dolazi do propasti FD-a, odnosno na njihovo cjepkanje na više različitih sportskih klubova (mislim na nogometne, rukometne, teniske itd.) te obnove i osnivanja novih klubova koji su vezani za klubove ukinute 1945. ili ranije. U tom periodu druge polovice 40-ih i 50-ih. Iz [[NK Željezničar Zagreb|Željezničara]] je izrasla [[NK Lokomotiva Zagreb|FD Lokomotiva]] iz koje je nastala današnja NK Lokomotiva. FD Tekstilac prethodnik je [[NK Ravnice]]. Godine 1950. dolazi do spajanja dvaju klubova u [[NK Maksimir]] (nasljednik HŠK Maksimir koji je prestao djelovati 1941. kada se spojio s [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongajem]] u Kvaternik). [[NK Trešnjevka Zagreb]] obnovljena je 1948., tri godine nakon svog ukinuća. Nabrojao sam samo neke nasumične primjere da ilustriram na koje sve načine su predratni klubovi nastavili s radom. :Osim obnovljenih klubova, u tom periodu su s djelovanjem započeli i novonastali klubovi vezani za neku tvornicu/tvrtku. Primjeri takvih momčadi su [[NK Končar Zagreb|Rade Končar]], [[NK Kožarac Zagreb|Kožarac]] (1950./51.), [[NK Cestogradnja Zagreb|Komunalac]] (1952.), [[NK Elektrosond Zagreb|Elektrosond]] (1955.), [[NK Pliva Zagreb|Pliva]] (1955.), a i naravno TPK, odnosno punim imenom Tvornica parnih kotlova (člank o tvrtci [[Tvornica parnih kotlova]]). Upravo je na temelju tog tvorničkog kluba koji 1991. mijenja ime u Pešćenica nastao današnji HAŠK 1903. Klub se tek 1993. proglasio nasljednikom izvornog HAŠK-a, premda je dvije/tri godine paralelno postojao uz [[ANK Mladost Zagreb]]. Ovaj slučaj nije isti kao kod Zrinjskog. Zrinjski je odmah obnovljen kao HŠK Zrinjski Mostar, dok je TPK/Pešćenica djelovao punih 40 godina kao TPK ili Pešćenica. :Dinamo Zagreb je od Građanskog preuzeo stadion, boju dresova, nadimak (''purgeri''), a i veliki dio igrača. Nogometni leksikon navodi: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Formalno je prestao djelovati 1945., a većina igrača pristupila je novoosnovanome Dinamu, koji je nastavljač tradicije zagrebačkih »purgera«.''] :[https://web.archive.org/web/20150219205718/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194445 Za Građanski su u sezoni 1944./45. nastupili:] :Vratari: [[Franjo Šoštarić]] (1/0), [[Franjo Glaser]] :Obrana: [[Miroslav Brozović]] (1/0), [[Miljenko Đukić]], [[Ernest Dubac]] (1/0), [[Ivica Ožegović]] :Vezni red: [[Ivica Reiss]] (1/0), [[Ivan Jazbinšek]], [[Mirko Kokotović]] (1/1), [[Branko Pleše]] :Napad: [[Zvonimir Cimermančić]] (1/0), [[Franjo Wolfl]] (1/2), [[Stjepan Bobek]] (1/0), [[August Lešnik]] (1/2), [[Zvonko Canjuga]], [[Milan Antolković]], [[Stjepan Kalšan]] (1/0), [[Florijan Matekalo]] :Ako je vjerovati člancima o igračima (3 igrača nemaju članak): za Dinamo je nakon rata zaigralo 7 od 15 igrača Građanskog ([[Ivica Reiss]], [[Mirko Kokotović]], [[Branko Pleše]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Milan Antolković]]), za Partizan koji [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/partizan-fk-fudbalski-klub ''je imao velike privilegije nakon 1945., u svoje redove doveo je najbolje igrače iz cijele zemlje''] ([[Franjo Šoštarić]], [[Franjo Glaser]], [[Miroslav Brozović]], [[Stjepan Bobek]], [[Zvonko Canjuga]], [[Florijan Matekalo]]) 6 igrača, a druge klubove [[Ernest Dubac]] i [[Ivan Jazbinšek]]. Za Dinamo su igrali bivši igrači Građanskog, za Lokomotivu bivši igrači Željezničara itd., dok za novi HAŠK nitko nije mogao igrati. Uostalom, da je HAŠK 1903 doista nasljednik HAŠK-a, TPK bi ili u 1950-im promijenio ime u HAŠK ili bi preuzeo njegovu tradiciju. :Što se tiče Naftaša, on je samo jednu sezonu igrao kao fuzionirani klub s HAŠK-om ([[2. HNL 2006./07.]]) te valja istaknuti da je HAŠK paralelno nastavio djelovati u [[5. rang HNL-a 2006./07.#1. Zagrebačka liga]], gdje je igrao i prošle sezone ([[5. rang HNL-a 2005./06.#1. Zagrebačka liga]]). O fuzioniranim klubovima koji su djelovali 1 sezonu, a iduće se raspali, nemamo članke (usp. [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]], koji je obnovljen 1995., a 2011. se nakratko fuzionirao s Famosom iz Hrasnice) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:44, 11. svibnja 2025. (CEST) ::Iz sličnih razloga [[NK Concordia Zagreb]] nije [[HŠK Concordia Zagreb]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:52, 11. svibnja 2025. (CEST) :::Jako iscrpno i zanimljivo. :::Ovdje vidimo problem postojanja TPK-a/Peščenice dugi niz godina prije nego su promijenili ime u HAŠK 1903. Realno gledajući tako može bilo koji klub promijeniti ime u neki prošli slavni i tražiti sljednost. :::Ajmo vidjeti s druge strane situaciju. Originalni HAŠK je prestao postojati 1945. Njegov posljedni nasljednik [[ANK Mladost Zagreb]] prestaje 1956. Prema informacijama s web stranice trenutnog HAŠK 1903 (https://hask.hr/povijest/), 1990. je održana obnoviteljska skupština i obnovljen je rad sportskog društva HAŠK. Te informacije se podudaraju s informacijama u knjizi H.A.Š.K. Takav splet okolnosti bi mogao biti sličan kontinuitet kao kod [[Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Problem nastaje kada obnovljeno društvo želi krenuti s uključivanjem nogometne selekcije u natjecanje. Ovdje je napravljen pravni manevar da se uzme postojeća licenca nekog kluba koji se već natječe u nekoj ligi, a u ovom slučaju to je TPK/Peščenica. Daljnje pravne zavrzlame s Naftašem nećemo spominjati. :::Pravno gledano, TPK je promijenio ime, uzeo boje itd. Teoretsko pitanje: Da li bi ovdje bila drugačija situacija da su u tom trenutku osnovali novi klub HAŠK i krenuli od zadnje lige? Da li bi onda mogli govorili o sljednosti sa starim HAŠK nogometnim klubom? :::Gledano s HAŠK 1903 strane, nebitno je kako su pravno ušli u ligu, da li je to od nule ili koristeći postojeću licencu. Gledano sa strane TPK-a, oni ovom fuzijom nastavljaju svoj kontinuitet. :::Budući da ZNS pripisuje sva stara ostvarenja nogometne selekcije HAŠK-a novom klubu HAŠK 1903, što se može vidjeti na službenim web stranicama saveza, ne bi li u tom slučaju mogli ovdje vidjeti sljednika kao kod Zrinjskog budući da ga krovni savez tako smatra? (uzimam Zrinjski za primjer radi jednostavnosti) [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 01:00, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::{{S|Borisb7~hrwiki}}, Krovni savez je HNS, a ne ZNS. Na [https://semafor.hns.family/klubovi/640/nk-hask-1903/ HNS-ovom Semaforu] nema podataka za datum osnutka kluba HAŠK 1903. Također, potvrđuje li HNS da su HAŠK i HAŠK 1903 isti klubovi? Potvrđuje li isto za obje Concordije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 12. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Borisb7~hrwiki}}, ja ne znam je li na web-stranici ZNS-a uopće pregledavaju kakvi podatci se unose, odnosno je li tekstove serviraju sami klubovi. Otišao sam na [https://zns.hr/predstavljanje-klubova?limitstart=0 Predstavljanje klubova] i odabrao drugi klub: [https://zns.hr/predstavljanje-klubova/7295-nk-botinec NK Botinec]. Na web-stranici se tvrdi da je Botinec u sezoni 1983./84. igrao u Trećoj HNL. Te godine nije postojala jedinstvena liga na razini SR Hrvatske, već su postojale četiri lige (v. [[Hrvatska republička nogometna liga]]). Zagrebački klubovi natjecali su se u [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|Hrvatskoj nogometnoj ligi – Sjever]] (III. stupanj), a Botincu ni traga, kao ni u [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|Regionalnoj nogometnoj ligi ZO Zagreb]] (IV. stupanj), ni [[Zagrebačka nogometna zona 1983./84.|Zagrebačkoj nogometnoj zoni]] (V. stupanj). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:24, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::::Nakon pregleda svih dostupnih informacija, iako se klub poziva na tradiciju originalnog HAŠK-a osnovanog 1903. godine, formalno-pravni kontinuitet između originalnog HAŠK-a i današnjeg NK HAŠK 1903 nije jasno dokumentiran u dostupnim službenim izvorima (uključujući web stranice HNS-a i ZNS-a). ::::::Originalni HAŠK je ukinut 1945. godine, a današnji klub je obnovljen kroz različite faze, uključujući preuzimanje statusa drugih klubova, kao što je NK Naftaš Ivanić. ::::::Nadobudno sam kontaktirao ZNS i HNS vezano uz status kluba, da vidimo njihovo službeno stajalište, ali zasad nema odgovora. [[Posebno:Doprinosi/92.242.248.104|92.242.248.104]] 10:45, 14. svibnja 2025. (CEST) == Igor Plavšić == Pozdrav! Vidim da si uočio moju stranicu koju sam napravio, te da je predložena za brisanje. Shvaćam da nemam uvjete za glumca niti neku ozbiljniju ulogu, stoga sam maknuo taj dio i ostavio samo informaciju o statiranju i kvizaštvu. Također imam i dvije važeće poveznice i linka koji potkrijepljuju navedene informacije. Rado bi da stranica ostane ako nikom ne smeta. Hvala! [[Suradnik:Ingvar 30|Ingvar 30]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ingvar 30|razgovor]])</small> 09:01, 17. svibnja 2025. (CEST) == RE: Čakovec == Ovo vezano za [[NK Čakovec]] <br> - HNS semafor klubove po ligama nalazi po "posljednjem" ili "trenutnom" nazivu (ili čak za različite klubove ukoliklo je neki klub "naslijedio", "kupio" ili "zamijenio" licencu drugog kluba - prikazuje posljednje) - tako da tu treba biti oprezan (što se tiče kronologije) - ovdje imaš [[Razgovor:NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|razgovor za slučaj kluba ''Marsonia 1909'']] - gdje su povezana bar dva različita kluba, a i ovaj "može" stajati zasebno <br> Što se tiče ''Čakovca'' - izgleda da je po članku neka uredno kronologija naziva (koliko sam pratio) * 1920. - ČSK Čakovec (''Čakovečki sportski klub'') * 1945. - Jedinstvo * 1961. - MTČ * 1983. - MTČ-Sloga * 1993. - Čakovec-Patrick * 1993. - (Čakovec) * 1994. - Čakovec-Union * 1996. - Čakovec ....nadalje imamo da je zadnju sezonu kao ''Čakovec'' igrao <br> [[3. HNL – Sjever 2013./14.|2013./14. - 3. HNL Sjever]], a potom promjena imena u ''Archea Čakovec'', te je u sezoni <br> [[4. rang HNL-a 2014./15.|2014./15. - MŽNL Čakovec – Varaždin]] - odustali nakon 7. kola <br> prema poveznici [https://msm.hr/nk-cakovec-dobra-stara-vremena/ msm.hr, ''NK Čakovec: Dobra stara vremena'', od 20. prosinca 2021.] - piše da je postupak za brisanje iz registra udruga za ''NK Archea – Čakovec'' pokrenut 2015. godine s tim da je ''MTČ-Sloga'' u biti bila fuzija ''MTČ-a'' i ''[[NK Sloga Čakovec|"Sloge"]], koja se 1987. opet osamostaljuje nadalje, prema onoj knjigi <br> 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981. <br> za klubove s područja Čakovec - Nogometni savez Međimurja (str. 84-85) stoji * ''MTČ'', NK - 1961. (''Čakovački'' ŠK - 1920., ''Jedinstvo'' NK - 1945.) dok za ove ugašene, među ostalim navodi: * CSISK - Čakovečki omladinski SK - 1910. (iako po ovoj kratici bi naziv mogao biti i na mađarskom jeziku) * ''Građanski'', SK - 1910. (''Građanski'' ŠK - 1932.) knjiga Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974, Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 22-24, <br> za 1910. godinu navodi ''Čakovečki OŠK'' Pozdrav, <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:07, 19. svibnja 2025. (CEST) P.S. <br> ''[[Nogometni leksikon]]'' je izdan 2004. godine, te sve ove natuknice [https://nogomet.lzmk.hr/Projekt na njegovoj web-stranici] su preuzete iz knjige, odnosno po tada dostupnim izvorima i tumačenjima <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:10, 19. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, evo uočio sam još jednu nekonzistetnost. 1987. se Sloga osamostalila, no prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk Nogometnom leksikonu MTČ – Sloga djeluje pod tim nazivom do 1993.] Pokušat ću uz ove izvore koje smo naveli sastaviti nekakav smislen tekst u članku [[NK Čakovec]]. Javim ako uočim još kakve probleme, a za ovu Archaeju, odnosno gašenja NK Čakovec svakako treba dodatno istražiti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:51, 19. svibnja 2025. (CEST) ::Evo tražim malo po ljestvicama što imamo na wikipediji (nažalost nekompletno) ::* 1986./87. - MTČ-Sloga - [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1986./87.|III. regionalna nogometna liga Varaždin]] - 5. mjesto ::* 1988./89. - MTČ - [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.|II. Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 5. mjesto ::* 1989./90. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 13. mjesto ::* 1990./91. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 12. mjesto ::* 1990./91. - Sloga - [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.|Nogometna liga Zajednice općina Varaždin]] - 1. mjesto ::* 1992 - ČSK Patrick - [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.|3. HNL – Sjever – Skupina A]] - 5. mjesto ::* 1992./93. - Čakovec - [[2. HNL 1992./93.|2. HNL - sjever]] - 15. mjesto ::...nemamo komplete podatke, ali očito je ''Sloga'' postojala u tom periodu ::tipa za 1987./88., ''MTČ'' bi trebao biti u ''Regionalnoj ligi Zagreb - Sjever'' ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:23, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Vidi ovo (taman ''googlao'') - ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' ima web-stranicu i na [https://www.nssloga-cakovec.hr/povijest-kluba/ njoj opisanu povijest] - po ovome je klub obnovljen/nanovo osnovan 1987. kao ''ONK "Sloga"'', dok ''MTČ-Sloga'' se preimenuje u ''Čakovec'' (ali u svim onim ljestvicama što sam pronalazio stoji ''MTČ Čakovec'' - je li možda u tom slučaju ''MTČ'' kao ''sponzorsko'' ime?) :::1987. godine je otvoren ''[[Stadion SRC Mladost]]'' :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:35, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Ok, {{s|Cybermb}}, bitno je da možemo dokazati da je Nogometni leksikon u krivu. U članku [[NK Čakovec]] navedemo da se klub u sezoni X natjecao pod imenom Y, a za izvor stavimo izvore koje koristimo u člancima o sezonama. Ja ću s radom na članku nastaviti kasnije, tako da slobodno radi na njemu. Od povijesti do 1940. mislim da nisam jedino dodao onaj izvor s Povijesti sporta te onog međimurskog muzeja (vidio sam da ima još članaka o klubu na njihovoj web-stranici). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:36, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::Budem kasnije tijekom dana proučio ovo za povijest Sloge. Na brzinu sam uočio "Službeno 1931. godine organiziran je „Seljački športski klub“ koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijam u Jugoslavenski nogometni savez protiv ČSK-a iz Čakovca". Bilo bi lijepo to ubaciti u članak da se dodatno istakne veza između Sloge i Čakovca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:38, 19. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'll likely forget to ask you later, so I'm writing this here. Please change ČSK to ČŠK in prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza articles. Multiple Croatian sources confirmed it's called ČŠK. ČSK is possibly an error/Slovenian version of writing the club name (for some unknown reason they abbreviate Športni klub as SK, which you may have encountered in Slovenian language sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:41, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], moguće je da je MTČ sponzorsko ime. Vjerojatno je u pitanju [[Međimurska trikotaža Čakovec]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:56, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::Gledam sada sezone 20. stoljeća preko Što vodi ovamo. Upalo mi je u oko [[3. ŽNL Međimurska]]. Trebalo bi to pregledati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:26, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::[https://semafor.hns.family/klubovi/107875/ns-medjimurje-cakovec/?cid=52236170 Osnovan 2016.] Mislim da bi trebalo maknuti poveznice na NK Čakovec za te sezone nakon 2014./15. Što ti misliš? Dovršio sam [[NK Čakovec]]. Slobodno nešto dodaj ako misliš da nedostaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:58, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Ovo za ''NŠ Međimurje-Čakovec'' :::::::::izgleda da je ovo osnovano 2009. kao zajednička noogmetna škola i ''[[NK Čakovec|Čakovca]]'' i ''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurja]]'', očito kasnije dodali i seniore :::::::::[https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-ns-medimurje-cakovec/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC''] :::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-ns-medimurje-cakovec/Detaljno/608394 fininfo.hr, NK NŠ "MEĐIMURJE-ČAKOVEC"], - osnovan (upisan) 2009., te poslije brisan :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 18:07, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, da promijenimo onda poveznice tako da vode na NŠ Međimurje Čakovec? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:10, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::Može....ja sam vjerojatno stavljao i poveznicu i na ''Međimurje'' i na ''Čakovec'' u tablicama gdje su se pojavljivali ''NŠ Međomurje-Čakovec'' :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:35, 21. svibnja 2025. (CEST) Dodat ću točke iza godine popisa, hvala na primjedbi. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 21:51, 20. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, podsjećam na te točke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 21. svibnja 2025. (CEST) :: od kako si mi rekao sve nove stranice imaju točke, ako misliš na starije bit će urađeno i to kad kompletiram leskovačka sela. bez brige. :) [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 15:07, 21. svibnja 2025. (CEST) == Parametar == Kad uhvatiš priliku, vidi zašto ne radi parametar "izbornik" u infookviru [[Predložak:Infookvir košarkaš|"Košarkaš"]] (vidio si kod [[Tomislav Mijatović|Mijatovića]]: popunjen, a ne prikazuje ga na ekranu). [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 13:40, 21. svibnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:KWiki|KWiki]], parametar se ne prikazuje jer ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:47, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Joj, dobro si. Ostao mi iz onog prvog okvira kad sam zamijenio, a nisam ni shvatio. :-) Hvala ti. [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 14:00, 21. svibnja 2025. (CEST) == Stranica Eko Eko == Imam pitanje za stranicu [[Eko Eko]]. Jer je u-redu da stranicu cijelo uređujem da prati kriterije, i onda da se ne briše? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:57, 21. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]], evo ja ću odgovoriti da ne izgleda kao da je Croxyz sam u tome. Članak je prekratak, gramatički nepravilan toliko da moram pitati na kojem ste stupnju poznavanja hrvatskog jezika, a za neko veće proširenje trebalo bi naći dobre sekundarne reference (izvore). Pohvaljujem trud, ali za pisanje nečega što bi moglo ostati u Wikipediji netko bi od nas sada morao dosta na njemu raditi (protiv svoje volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:16, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Pa znači da mogu urediti stranicu da se ne obrisa? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 10:27, 22. svibnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Da, u ovom nacrtu članka dok ne bude spreman za objavljivanje: [[Nacrt:Eko Eko]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:36, 22. svibnja 2025. (CEST) ::::Koliko imam vremena za to? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:10, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Dva mjeseca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:00, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::👍👍👍 [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::Kao u koj datum? Format je DD/MM/GGGG. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Molim? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:21, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Ja želim rok uređivanja stranice [[Nacrt:Eko Eko|Eka Eka]]. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:50, 26. svibnja 2025. (CEST) == War championships == I'm planning to create some pages about the war championships during occupation of Yugoslavia. I'm beginning with the Styrian league 1941-42 with Rapid Maribor and SK Celje. Have I to take the name in German (Gauliga Steiermark) or in Croatian (Štajerska okružna liga) ? and what about the Category? <nowiki>[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji za vrijeme okupacije]]</nowiki> should be good? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:58, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, honestly I don't know about the title. In Croatian we use Bundesliga, so maybe you should stick to Gauliga. Also, I have no idea how to translate [[:en:Gau (territory)]], so maybe it would be the best if you chose to call it Gauliga Steiermark. You might want to call it [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]], after [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:43, 22. svibnja 2025. (CEST) == Bosanskohercegovački nogometni superkup == Vezano za ovo [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] - problem je što nijedan od ovih superkupova (od 1997. do 2001.) nije igran za "cijelo" područje BiH Kao što znamo, za vrijeme rata i u poraću su bila odvojena prvenstva i kupovi za Herceg-Bosnu, Republiku Srpsku i bošnjački dio (najčešće pod nazivom ''NS BiH'' - te uglavnom priznat od UEFA-e. <br> možeš vidjeti na [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)]] (prvenstva od 1993. do 2001.) i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]], [[Nogometni kup Federacije BiH]] <br> 1998. i 2000. su igrana doigravanja za prvaka i pobjednika kupa između predstavnika ''Herceg-Bosne'' i ''NS BiH'' (1999. nije iz nekog razloga - problem sa ''Veležom'' i još neke stvari - tipa stadioni na koima će se igrati i sl.), a za sezonu 2000./01. i 2001./02. je igrana zajednička liga za ''hrvatske'' (ex Herceg-Bosna) i ''bošnjačke'' (NS BiH) klubove i tad se naziva ''Premijer liga'' Sad možemo i po sezonama: <br> 1997. <br> igrano za područje ''NS BiH'' (bošnjački klubovi) <br> ''Čelik'' - prvak lige [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih97.html rsssf], [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1996-1997 it.wiki] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik kupa ''NS BiH'' [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1996-1997 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] 1998. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Željezničar'' - prvak doigravanja ([[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 1998.|za prvaka Federacije ili BiH bez RS klubova]] - u ligi NS BiH su bili četvrti (''Bosna Visoko'' - prvak) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1997-1998 it wiki] [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih98.html rsssf] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik i ''doigravanja za Kup (F) BIH'' (u proncipu utakmica protiv ''Orašja'' (osvajač [[Nogometni kup Herceg-Bosne|kupa Herceg Bosne]]) i prethodno osvajač kupa NS BiH (protiv ''Slobode Tuzla'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1997-1998 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup98.html rsssf - kup] 1999. <br> ovo je opet igrano samo za ''bošnjačke'' klubove - otkazana doigravanja između HB i NS BiH klubova <br> ''Sarajevo'' - prvak [[Premijer liga NS BiH 1998./99.|Premijer lige NS BiH]] - ali negdje sam nalazio da se ovo nazivalo i ''Prva A liga'' <br> ''Bosna Visoko'' - pobjednik kupa NS BiH (protiv ''Sarajeva'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1998-1999 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1998%E2%80%9399_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih99.html rsssf] 2000. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Brotnjo'' - prvak [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 2000.|Doigravanja za prvaka]] (u [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.|prvoj ligi HB]] je ''Brotnjo'' bio 2., a prvak ''Posušje''); (prvak [[Premijer liga NS BiH 1999./2000.|Premiejr lige NS BiH]] je bio ''Jedinstvo Bihać'' <br> ''Željezničar'' - pobjednik kupa - Kup NS BiH je igran do četvrtzavršnice - polufinalisti u doigravanje, Kup HB - pobjednik ''Orašje'' (finalisti u doigravanje) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1999-2000 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1999%E2%80%932000_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup00.html rsssf kup] 2001. <br> nije igrano - ''Željezničar'' ''"dupla kruna"'' <br> ovo se može smtrati za "cijelu" Bosnu i Hercegovinu, ali: <br> [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|Premijer liga]] - igrali ''hrvatski'' i ''Bošnjački'' klubovi Kup BiH - počeo kao kup sa ''hrvatskim'' i ''bošnjačkim'' klubovima (kao ''Federacija''), no nakon odigrane osmine završnice, postignut je dogovor sa FSRS - te su 4 polufinalista ''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kupa RS]]'' naknadno ušla u natjecanje - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_Bosne_i_Hercegovine_2000-2001 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/2000%E2%80%9301_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup01.html rsssf - kup] <br> Nadam se da sam malo ''"pojasnio"'', samo bi trebalo ''nekako'' navesti na što se odnose <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:25, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a da probamo sve to navesti u obliku tablice slične onoj u članku [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:01, 22. svibnja 2025. (CEST) Pa svakako navesti u tablici s tim da bih ja išao nekako ovako: {| class="wikitable" !Godina !!Područje !!Datum !!Mjesto odigravanja, stadion !!Pobjednik !!Rezutat !!Drugoplasirani !!napomene |- |1997. ||NS BiH || || |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||2:0, 1:3 <small> ([[Pravilo gola u gostima|g]]) </small> ||[[NK Čelik Zenica|Čelik]] |<small> ''"Čelik"'' - prvak Prve lige NS BiH <br> ''"Sarajevo"'' - pobjednik [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)|Kupa NS BiH]] |- |} (naravno ako možemo naći datume i stadione - bilo bi super - ovako moje mišljenje ili "što bih ubacio") [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:45, 23. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, sviđa mi se tvoja ideja s tablicom. Pokušat ću pronaći datume i mjesta održavanja po internetu. Zanimljivo je da RSSSF ta izdanja superkupa svrštava pod bošnjačka natjecanja ([https://www.rsssf.org/tablesb/bihcuphist.html Muslim Part, Cup and Super Cup]). Naravno, [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] je sudjelovalo 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:29, 23. svibnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, srećom pa imamo [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] ::1997. igrano 30. srpnja na [[Stadion Bilino polje]] (Zenica) i 2. kolovoza na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo). ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1998&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1998. igrano 25. studenog na [[Stadion Grbavica]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1999&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1999. igrano 25. studenog (isti datum kao iznad) na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=2000&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::Za te tri utakmice iznad nisam uopće pregledavao drugdje jer je FK Sarajevo sudjelovalo sva tri puta. ::Niti jedan od naših triju izvora za Željezničar ne pokriva period nakon raspada Jugoslavije tako da sam to morao drugdje pronaći. ::[https://www.rsssf.org/tablesb/bih00.html RSSSF] ima strijelce i datum druge utakmice, no nema stadion. Brotnjo je navedeno kao "Brontjo Citluk". ::Transfermarkt ima datume i stadione. [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1996 Kod njih su stadioni za 1997. obrnuti]. Sve ostale informacije poklapaju se s Bordo vremeplovom. Što se tiče za [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1999 2000. godinu], kod njih piše da je igrano 2001. Prva utakmica igrana je na Stadion Bare (stadion [[HNK Brotnjo Čitluk]]) 10. ožujka 2001., a uzvratna 14. ožujka na [[Stadion Grbavica]]. ::To je to što se tiče naših klasičnih izvora. Naravno, postoje i novinski članci, ali njih nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:02, 23. svibnja 2025. (CEST) :::Također, možda bi se mogao navesti Superkup između RSK i RS 1994. koji je naveden u [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu#Kup]], no naravno to nije superkup između dvije bosanskohercegovačke momčadi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:09, 23. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, što ćemo na kraju s člankom o superkupu? Pitam jer sutra izlazi iz popisa neophođenih izmjena pa se bojim da ćemo zaboraviti na taj članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Pa da ga ti urediš prema ovome što smo imali u Razgovoru ili? :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:24, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, evo radim sada na članku [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] (preimenovan po uzoru na [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]). Imaš li prijedlog za naziv natjecanja 1998. između Sarajeva i Orašja. Doigravanje za kup FBiH nekako nezodno zvuči. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Da samo stavim osvajač [[Nogometni kup Federacije BiH|Nogometnog kupa Federacije BiH]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Također treba li navoditi 2001. budući da te sezone nije igran superkup? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:39, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Dovršio sam članak. Jedino nisam navodio stadione i datume jer nam za njih treba još izvora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::Možda bi se dalo kopati po [https://www.glassrpske.com/arhiva Glasu Srpske]? Taj izvor nije bio dio [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] kada je nastao članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]. Pokušao sam pronaći superkup između RS i RSK 1994., no našao sam [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/08/GlasSrpske19940801.pdf završni turnir sezone 1993./94.] Uspio sam pronaći i rezultate jednog kola ličke grupe [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940509.pdf te sezone]. Budem pokušao pronaći tablice za tu sezonu tako da je možemo stvoriti. Možda uspijem pronaći i tablice za 1992., odnosno 1994./95. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:33, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940511.pdf Evo] i jednog kola grupe Banije i Kordun 1993./94. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:36, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940525.pdf Jedno kolo] lige Zapadne Slavonije. [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske19940603.pdf Spomen kupa RSK] i [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske1994060405.pdf ovdje]. U lipanjskim brojevima nije bilo informacija. Pogledat ću kasnije za ranije mjesece, – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:03, 26. svibnja 2025. (CEST) vezano za superkup, na stranici [[Hrvatski nogometni superkup]] nismo navodili kad je netko osvojio ''dvostruku krunu'' (nego smo jednostavno ''"nije igrano"'', ali prilično sam siguran da je ''"Hajduk"'' proglašen za pobjednika Superkupa 1995. (za ovo što je ''"Dinamo" / "Croatia"'' osvajao ''dvostruke'' stvarno nisam gledao), ali [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_Football_Super_Cup en.wiki], [https://www.rsssf.org/tablesk/kroasupcuphist.html RSSSF] <br> Stvarno ti imam staviti ona prvenstva RSK (i "sljednika", do sezone 1997./98.), ali nikako stići (kao što sam ti negdje ranije pisao) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:48, 26. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, imaš li prvenstva RSK do Oluje? Ako da, onda neću trošiti vrijeme na pronalaženje podataka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:04, 26. svibnja 2025. (CEST) ::Moram vidjeti..... ::ima dosta u knjizi o nogometu u Baranji ::Boro Borivoj Novaković, "50 godina nogometa u Baranji (1947/48-1996/97)", Beli Manastir, 2005., ISBN 953-6505-84-3 ::...samo je moram naći...na nekom ''hardu'' mi je ::i onda to ukucati...mislim da imam još ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:58, 26. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, dok čekam za superkup, naletio sam na moguću grešku u članku o jednom drugu kupu: [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupu ZNS-a]]. Prema [https://web.archive.org/web/20160403112150/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1970-71.htm arhiviranoj web-stranici NK Maksimira] u sezoni 1970./71. postojao je Kup ZNS-a. Maksimir se nije natjecao u kupu [https://web.archive.org/web/20160422094143/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1969-70.htm 1969./70.], a u sezoni [https://web.archive.org/web/20160422050326/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1968-69.htm 1968./69.] Maksimir je ispao u 2. kolu Kupa maršala Tita (vidiš možda bih mogao dodati utakmice Maksimira u člancima o Kupu maršala Tita, a i za druge klubove, ako imamo izvore na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]). Ono što želim reći je da članak [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] sadrži osvajače od 1974. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_saveza&diff=prev&oldid=4942785 ovoj izmjeni si dodao osvajače iz SFRJ]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:51, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::[https://web.archive.org/web/20160403112137/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1957-58.htm Javlja se od 1958.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:41, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::U međuvremenu sam dodao sve sezone NK Maksimira u Kupu maršala Tita. Bile su dvije nelogičnosti. Maksimir je nekako dvaput igrao u kvalifikacijama za [[Kup maršala Tita 1962./63.]], a za sezonu [https://web.archive.org/web/20160403051603/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1965-66.htm 1965./66. jedino je navedeno 4. kolo kvalifikacija], no ne vjerujem da je to Kup maršala Tita jer nedostaju ranija kola, a 4. kolo bi nekim čudom trebalo biti igrano na isti dan kada je četvrtfinale kupa sudeći po infookviru članka [[Kup maršala Tita 1965./66.]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:45, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, podsjećam te ovdje na superkup i ine stvari. Molim te pogledaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7179054 ovu] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7226098 trenutnu verziju ovog članka]. Ja sam šokiran kako nitko od novinara mnogobrojnih medija, ne samo nacionalnih, već i lokalnih nije u stanju odraditi ovaj jednostavni fact-checking. Trebalo mi je 2 sata da popravim članak. Za Kovačevića ti pišem čisto informativno kao podsjetnik da se ne smije vjerovati medijima (a i možda Kovačevića jer tvrdi da je osvojio [https://web.archive.org/web/20200807213917/https://nk-polet-smnm.hr/index.php/klub/novosti/1390-intervju nekakvu četvrtoligašku titulu] sa Strmcom iako to ne navode naši članci [[4. HNL – Središte B 2008./09.]], [[4. HNL 2009./10.#Središte B]] i [[4. HNL 2010./11.#Središte B]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:12, 4. lipnja 2025. (CEST) :::::::Što se tiče [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]] - ovi pobjednici od 1974. pa na dalje su preuzeti iz knjige :::::::Kerhin Ico, Rede Miroslav: Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza : 1919 - 1994, Zagreb, 1995. (str. 227) :::::::ali, sasvim moguće je da se Kup igrao i ranije, taj dio nisam proučavao. :::::::Za Kup Maršala Tita - su svakako bile "kvalifikacije", koje su se "odrađivale" preko regionalnih kupova (općinski / područni / regoionalni / repubički) kupovi, te je moguće da su pojedine "faze" (nazovimo kvalifikacija" za kup maršala Tita/Jugoslavije) nosile i različite nazive po "područjima" - s tim da tipa "područni kup" nije odigran do finala, nego kao "polufinalisti" idu u "regionalni kup" i sl.). <br> :::::::Također je moguće da su istovremeneo igrana i dva kupa - primjerice za 1950.e i 1960.-e sam u monografijama kluboba s područja Dalmacije nalazio u istoj sezoni da igraju i ''Kup Splitskog nogometnog podsaveza'' i ''Jugokup za područje Dalmacije''. Ovo bi trebalo negdje proučiti, ali ne znam odakle. :::::::Možeš nešto vidjeti iz članka [[Kup Nogometnog saveza Općine Split]], kojeg sam stvorio, ali koji ima nepotpune podatke. :::::::Ovo za Kovačevića i Strmec stvarno ne znam, ali iz iskustva znamo da većini naših portala i novinara se ne može baš vjerovati. :::::::ovo za [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] - komotno ti radi :::::::1998. ovo ''Sarajevo'' vs ''Orašje'' staviti kao ''Kup Federacije BiH'' (ali da NS/FS BiH'' i UEFA ovo priznaju kao "službenu" titulu pobjednika Kupa BiH) :::::::Kao što sam prije napisao, ja sam ova dva izdanja "doigravanja" (1998. i 2000.) stavio u članak [[Nogometni kup Federacije BiH]] :::::::Dok od sezone 2000./01. na dalje pod [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:57, 5. lipnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Cybermb}}, iz nekog razloga danas ne dobivam obavijesti o porukama na svojoj SZR tako da me pingaj, ako mi budeš odgovarao. Ne znam jesi li viđao poruke na Ame71-ovoj SZR oko [[NK Posavina Zagreb]]. Trebalo bi provjeriti (vrlo vjerojatno piše u 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981.) jesu li se Chromos (stari naziv Posavine) i [[NK Mesarski Zagreb|Mesarski]] 1960. spojili u Mesokrom ili Meskrom. Bi li mogao ispisati cijelu natuknicu za Chromos (nemoj tražiti pod Posavina jer se to ime koristi od 1996./97.)? Sjećam se iz članaka o sezonama Kupu maršala Tita da je taj cijeli sustav kvalifikacija poprilično kompliciran (čak se sjećam da su se spominjali i neki švicarski i njemački sudionici, ako ne iz drugih zemalja, koji su igrali proitv klubova iz SFRJ) tako da je svašta moguće. Vidio sam tako na web-stranici NK Maksimira da su se paralelno natjecali u više kupova tijekom sezone (baš kao ovi dalmatinski klubovi koje navodiš) tako da je sasvim smisleno da se nešto iskrivilo pri digitalizaciji rezultata. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:26, 5. lipnja 2025. (CEST) == Makedonci u Srbiji == Nije trebalo da uklanjaš referenciran sadržaj, mogao si prvo na szr da pitaš. Sto se tiče patrijarha odakle izvor da su u 17. stolječu živjeli Srbi u Makedoniji i da je on Srbin. To što je bio patrijarh ne znači da je bio Srbin, naročito ne u srednjem vijeku. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:49, 22. svibnja 2025. (CEST) Što se tiče prvoga, znači da su se selili u Srbiju jer nisu htijeli da žive direktno pod Turcima, ne razumijem šta tu nije jasno? Izvori da je Maksim bio Srbin ne postoje, on je Slaven iz Makedonije, a oni su preci današnjih Makedonaca. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:54, 22. svibnja 2025. (CEST) I koji je pridev od države Srbije na hrvatskom jeziku prema pravopisu? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:59, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, u hrvatskom postoje dva pridjeva: srpski i srbijanski. Potonji se najčešće koristi kako bi se naglasio da se nešto odnosi na državu (Srbiju), a ne narod (Srbe). Npr. srbijanska reprezentacija, srbijansko veleposlanstvo, srbijanski Mađari i sl. U članku sam izmijenio srbijanski u srpski jer mi nekako nije imalo smisla da koristiš oba pridjeva u sekciji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:21, 23. svibnja 2025. (CEST) ::znam za to, samo si mi to mogao odmah kazat, što se mene tiče ima smisla što govoriš, neka bude samo jedna varijanta. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:36, 23. svibnja 2025. (CEST) == Vlatka Planina == Pozdrav! Vidim da je stranica predložena za brisanje. Zanima me zašto, i kako to ispraviti? Hvala! [[Suradnik:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlatkaplanina|razgovor]])</small> 18:10, 24. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Hijerovit}} je u međuvremenu to dobro objasnio na [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.#Vlatka_Planina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:23, 24. svibnja 2025. (CEST) == HNL 2024./25. == Hvala na info oko HNL-a. Dopunio sam sve, no onda vidio da si je netko dao truda na engleskoj Wikici pa samo prenio. Ipak možda je i poanta u tome da čovjek prvo vjeruje u vlastiti rad. [[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])</small> 22:17, 25. svibnja 2025. (CEST) :{{S|M3zzz00}}, ok. Malo mi je bilo čudno kako najveća pobjeda nije ujedno i najefikasnija utakmica pa sam išao provjeriti. Ostatak članka nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:19, 25. svibnja 2025. (CEST) == Upit == https://zns.hr/soccer/tournaments/90472539-kupzns-a-seniori2425 [[Kup Nogometnog saveza Zagrebačke županije]] Bilo bi dobro kreirati, dodatno za razlikovanje od donjeg članka. [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 03:59, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, linkao si aktualnu sezonu [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]]. Slobodno stvori članak, ja bih trebao dovršiti članak [[Dejan Ljubičić]]. Možeš stvoriti i preostale nedavne sezone. Trebale bi sve biti dostupne na HNS Semaforu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:44, 28. svibnja 2025. (CEST) ::Ok, ipak fali članak "''Nogometni savez Zgrebačke županije"'' [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 17:47, 28. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Loptač01}}, i to možeš stvoriti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:30, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::nije lako naći izvore, niti sam blizu zageba, ali kad se napiše svakako ću lektorirati [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 20:12, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::bilo bi korisno svakoj nižoj ligi dodati poveznicu županijskog kupa, i obrnuto;na članku hr kup dodati odlomak sa svim žns/kupovima (teško mi je pobrojati sam); molim i pregled mojih uređivanja o razlici premijer/1. zagrebačke žnl, potvrđeno po sofaskoru; ako ne vidim koji lokalni klub sa točnim imenom lige, prepuštam popravak [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 01:08, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Loptač01}}, ok. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Loptač01}}, u [https://zns.hr/images/zns/4-nl-srediste/dokumenti/24_25/znl/PROPOZICIJE-NATJECANJA-SENIORA-ZNS-a-2024.-2025.g.pdf propozicijama natjecanja] imaš sve potrebne informacije o imenima, sudionicima i rangovima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:17, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Pardon. ovo iznad je za ZNS, a ne NSZŽ. Na njihovoj web-stranici su neažurirane propozicije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:21, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::{{s|Loptač01}}, :::::::::[https://semafor.hns.family/ HNS Semafor] (Sezona: 2024/25 Razina: ŽNS zagrebački) ima PREMIER LIGA NSZŽ 24/25 na samom dnu. :::::::::[https://ns-vrbovec.hr/premier-liga-2024-2025/ NS Vrbovec] (Neki nogometni savezi poput onog Osječko-baranjske županije su podijeljeni na više saveza) također tvrdi da postoji Premier liga NS Zagrebačke županije. Za rang iznad navodi 4. NL Sr. Zg, a rang ispod 1. ŽNL. Izgleda da je Premier liga novo natjecanje. :::::::::To velim zbog izmjena poput [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Vatrogasac_Zdenci_Brdove%C4%8Dki&diff=prev&oldid=7222030 ovih]. Klub se natječe u Premier ligi prema [https://semafor.hns.family/klubovi/1303/nk-vatrogasac-z/ HNS-u]. Budem ispravio to. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::[[NK Dubrava#Povijest]] ::::::::::Slično kao NK Šparta, ako treba dodatno popraviti [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 09:23, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[[1. ŽNL Varaždinska]] :::::::::::Prema članku, MŽNL ne postoji, ili je treba preimenovati u Elitnu [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:28, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[[1. ŽNL Međimurska]] po ovome je različita od premier lige... ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-medimurska-nl/18405#id:65644 ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/medimurska-premier-nl/16845#id:65445 [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:33, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::[[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]] prikazuje obe lige pod "Sjever" [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:43, 31. svibnja 2025. (CEST) == Jugijo == Hojla! Primijetio sam da si mi poslao zahvalu dok sam još dovršavao članak, ali ionako sam ti se mislio javiti. Znam da si potkovaniji za novija izdanja Yu-Gi-Oh!-a više od mene (meni je sve poslije GX-a ''terra incognita'' [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]), pa sam te mislio zamoliti da, ako imaš volje i vremena, malo projuriš kroz [[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|članak]]. Trudio sam ga se dovoljno kvalitetno prevesti s engleskoga, ali možda sam gdjegdje posrnuo u prijenosu terminologije. Zeznuto je i to što nisam uvijek pri ruci imao spremne hrvatske ekvivalente za engleske nazive (kako uopće zovemo ''counter trapove''?!), pa sam tu kombinirao izraze koje su rabili u prvoj sinkronizaciji serije s izrazima koje sam pokušao nekako prevesti na svoju ruku, ali možda ipak zvuče ''clunky''. Usput budi rečeno, na prevođenje članka potaknulo me to što me jedan prijatelj ponovno navukao na sakupljanje tih karata, pa sad malo udovoljavam petnaest godina mlađem Neptuneu. [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:17, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Neptune, the Mystic}}, ok, budem pregledao sutra, ako se sjetim. Mislim da sam čak posjedovao knjižicu s pravilima tiskanim u vrijeme XYZ-a, odnosno prije nego što su mi ta čudovišta djelomično dala inspiraciju za korisničko ime prilikom stvaranja računa na Wikipedija. Imam jedno pitanje. Još dok je članak bio u tiskari uočio sam da su neki ''Monster Types'' ukošeni, a neki ne (npr. Pendulum-čudovišta). Koliko sam shvatio dok si me podučavao pravopisu, sve riječi iz stranih jezika bi trebale biti ukošene. Također, imam još jedno pravopisno pitanje koje se povremeno pojavljuje među nepatroliranim izmjenama, no eto nikad ti ga ne postavljam jer znam da si preopterečen životnim obavezama. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=7062868&oldid=6947898&rcid=14322824 ovakvim] slučajevima, što je ispravno? IP-ova inačica ili prethodna inačica? Izmjenu sam iskopao iz naših DM-ova na Discordu. Stoji neodgovoreno od prosinca. Također, sjećam se da me je Stribør više puta pitao za tebe. Prije koji mjesec čak je nešto spominjao bitno vezano za tebe, nešto što ti može biti od koristi, no ne sjećam se više što. U svakom slučaju, možda bi bilo dobro da mu odgovoriš. Inače, na serveru se nadamo tvom povratku. Dvojica (ne znam je li smijem dijeliti imena javno) su baš spominjali kako si im značajno utjecao na glazbeni ukus, a jedan je rekao da si im upravo preko glazbe znatno promijenio ukus. Još je jedan od ovih jučer zavolio jednog od tvojih omiljenih skladatelja. Također veli da nema s kim dijeliti nove pjesme. Kad smo kod glazbe, baš mi je YouTube počeo prekjučer ponovno preporučivati skladbe iz Yu-Gi-Oh-a! :P.S. budući da ne znam hoćeš li se ikada vratiti na Discord, znaj da sam cijelo ovo vrijeme vjerovao da je znaš-već-tko stajao iza ''Bilog'', no eto nedavno mi je rečeno da si to bio ti. Ako jest istina, stvarno imaš dobar dar za pjesništvo, ''meštre''! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:52, 28. svibnja 2025. (CEST) ::E vidiš, tek sam nedavno naučio da se to ''xyz'' čita ek-si i odjednom mi je postalo potpuno jasno zašto svoje suradničko ime čitaš /kroksi/. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti unaprijed, samo imaj na umu da nije ništa hitno – kad stigneš i kad ti se bude htjelo, vidim da marljivo radiš, pa te ne želim dodatno opterećivati. Nego, dok me nema na Discordu, ako te što bude zanimalo, slobodno me pitaj ovako, odgovorit ću prije ili poslije, kako stignem! ::* Ukosio sam imena koja pravopisno nisu prilagođena našem jeziku, a ona koja jesu nije bilo potrebe odijevati u kurziv jer bismo ih transkribirano ionako jednako pisali (link, pendulum, ali ''synchro'', tj. sinkro). Institut u pravopisnom rječniku ima divan primjer – ''rock''-glazbu i rok-glazbu. To ti je taj princip; ako transkribiramo, kurziv nam ne treba. ::* Bio je urednik ili urednikom, pitaš? Nećeš vjerovati, ali oboje. Obje su varijante sintaktički u redu iako je ona s instrumentalom stilski obilježena, malo vuče na Bibliju ("...i postao čovjekom"). Ovako napamet ne znam postoji li i semantička razlika, ali ako postoji, vjerojatno je o tome pisala Ivana Brač, vjerujem da njezin rad o instrumentalu u kopulativnim rečenicama imaš negdje na gugleši ako te zanima. Da moram birati isključivo jedan oblik, priklonio bih se nominativu, manje zasvrbi oko. ::* Slobodno opet pozdravi sve na Discordu, valjda ću prije ili poslije iskopati lozinku za račun jer sam u međuvremenu nabavio i novi laptop, pa je muka živa prijavljivati se na sve moguće stranice... Dok me nema, ako komu u međuvremenu zatreba koja novija preporuka za mjuzu (u smislu glazbe koju dosta slušam u zadnje vrijeme, ne nužno i povijesno novije), prenesi da valja baciti uho na Judas Priest i pjesme "Genocide" (s ''Unleashed in the Easta'', ne sa ''Sad Wings of Destinyja''!) i "The Rage" (s ''British Steela'') te Pearl Jam i pjesmu "Habit" (s ''No Codea'') jer baš divno masiraju bubnjiće! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] ::* Ako se odnosiš na osobu na koju mislim da se odnosiš, mogu samo reći da joj možda i jesam prišapnuo pokoju šaljivu pjesan, ali više od toga ne mogu / ne smijem reći. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] ::[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 00:59, 29. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Neptune, the Mystic}}, nažalost nisam stigao danas pregledati članak zbog previše životnih, a i patrolerskih obavezi. Također nisam ni pokušao tražiti ta pravila. Iskreno ne znam ni gdje bi mogla biti, no nisam 100 % siguran da su na hrvatskom. Piše li se onda ''metal''-sastav ili metal-sastav? Sjećam se da si onom Poljaku stalno mijenjao metal u ''metal''-. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:06, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Postoje hrvatskojezične web-stranice o tvojoj omiljenjoj ''children's card game''. Probaj vidjeti kakve izraze ondje koriste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:12, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Sve u redu, rekoh da nema žurbe. Vjerojatno sam mu mijenjao u italik kad nije stajalo samo metal, nego npr. ''heavy metal'', ''thrash metal'' itd. ::::Ako stoji samo metal, piše se metal-sastav. ::::Bacio sam bio pogled na neke takve stranice dok sam prevodio članak, ali ako se dobro sjećam, mahom su se služili engleštinom. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:29, 30. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Neptune, the Mystic}}, danas, točnije u ovih nekoliko sati, napokon imam nešto slobodnog vremena. Da nema izbora za jubilarni članak zaboravio bih totalno na članak. Bacio sam brzinski pogled na članak i vidim da u [[Yu-Gi-Oh!_(kartaška_igra)#Mjesta_za_karte]] neujednačeno koristiš i ''link''-čudovišta i link-čudovišta, tako da bi to trebalo prepraviti. Cijeli članak ću pročitati naknadno. Sjetio sam se da bi možda {{s|Hijerovit}} mogao znati ponešto o sinkroniziranoj terminologiji posljednjih godina. Ja sam ''u svoje vrijeme'' tumačio pravila s engleskog jer gotovo nitko u mojoj okolini nije dovoljno dobro poznavao engleski (ok, nisam ni ja znao prevesti drugima neke riječi poput, fiend type, sjeti se Demona, ili cenzuriranog, češćeg oblika Summoned Skulla) tako da ne želim unositi svoje kovanice (naravno, ne sjećam se nakon svih ovih godina što sam ja skovao, a što preuzeo iz sinkronizacije i okoline). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:57, 5. lipnja 2025. (CEST) == Slovenian clubs in Hungarian leagues in WW2 == During WW2 [[NK Mura]] and [[NK Nafta Lendava]] played in the Hungarian leagues, but in different ranks. I don't know what name to give to the season pages. It was easy with German, but it's hard with Hungarian. For example: * [[NK Mura]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8714 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, B-csoport 1941/1942 - ''Sjeverno-zadunavski okrug, I. divizija, Grupa B 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8677 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, I. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8608 4. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), I. divizija, grupa Szombathely 1943./44.'' ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8564 2. rang] - Északdunántúli körzet 1944/1945 - ''Sjeverni Zadunavski okrug 1944./45.'' (interrupted) ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8557 3. rang] - Nemzeti Bajnokság III, 9. csoport - Tervezet 1944/1945 - ''Nacionalno prvenstvo III, Grupa 9 - Draft 1944./45.'' * [[NK Nafta Lendava]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8756 5. rang] - Déldunántúli kerület, II. osztály, Nagykanizsai csoport 1941/1942 - ''Južno-zadunavski okrug, II. divizija, Nagykanizska grupa 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/7901 5. rang] - Északdunántúli kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, II. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8623 5. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 - ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), II. divizija, grupa Szombathely 1943./44'' I'm planning to put 2 tables in every page like "Prekmurian clubs in Hungarian footbal system 1941-42" and so again, what do you think about. And what would be the right translation? "Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941.-42."? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:40, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, here are the names I came up with using Google Translate: :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina B 1941./42.]] (Zadunavlje = [[:en:Transdanubia]]) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] ([[Sambotel]] = Szombathely) :*[[Prvenstvo Đurskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog, [[Đura]] = Győr) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga 1944./45.]] :* [[Nemzeti Bajnokság III – 9. grupa 1944./45.]] (I don't know if we should translate [[Nemzeti Bajnokság I|Nemzeti Bajnokság]], also take a look at [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1944_osz], Tervezet might mean cancelled/never played) :*[[Prvenstvo Južnozadunavskog okruga – II. razred – skupina Velika Kaniža 1941./42.]] ([[Velika Kaniža]] = Nagykanizsa) :* [[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] :* [[Prvenstvo Đurskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog) :* [[Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941./42.]] :Also, you could perhaps make the Transdanubia Championship articles (Prvenstvo Sjevernozadunavskog/Južnozadunavskog okruga) include the other divisions and groups. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:37, 3. lipnja 2025. (CEST) == Načelnici et altera == Baj d vej, mislim da je najbolje sad ostavljati sve promjene načelnika itd. Nije neka razlika jesu li na funkciji danas ili za tjedan dana i nitko to neće mijenjati opet. Te članke ionako nitko ne uređuje između izbora pa je ''imho'' manje štetno ostaviti ranije promjene nego da idućih nekoliko godina imamo zastarjele podatke za više općina no sad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 14:20, 3. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje == Ne znam zašto ste obrisali moju uredbu stranice [[Belišće]]. Bili su izbori, ona je pobijedila, zašto si ti obrisao moju uredbu? Možda zbog citate? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:18, 3. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Trebalo bi pričekati da se izvrši predaja vlasti – izabrana kandidatkinja ne postaje gradonačelnica čim pobijedi na izvorima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 15:42, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906}}, novoizabrani politički dužnosnici rijetko preuzimaju vlast odmah nakon što budu izabrani. Na vlast stupaju nakon nekoliko dana, tjedana, mjeseci (npr. predsjednički izbori u SAD-u) i sl. Wikipedija treba prikazivati trenutačno stanje, a ne neko buduće. Po trenutnom stanju izgleda da je gradonačelnik Belišća Burić, barem tako tvrdi [https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/ službena gradska web-stranica]. Naravno, gradske web-stranice možda se ne ažuriraju svakodnevno, tako da kasne. U tom slučaju trebalo bi otkriti jesu li lokalni mediji objavili članke o primopredaji vlasti. Ja takve članke nisam našao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:49, 3. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Hijerovit}}, ovo zaboravljam spominjati zadnjih dana. Uvijek postoji šansa da izabrani kandidat umre ili iz nekog razloga odustane ipak od izabrane pozicije iz osobnih/zdravstvenih/inih razloga. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 6. lipnja 2025. (CEST) == Plagijati == Baci pogled na članke koji navode disertaciju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22Tin+Mudra%C5%BEija%22&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1 Tina Mudražije] kao izvor. Meni se čini da se radi o izravnim prijevodima sa slovenskog na hrvatski, što je kršenje autorskih prava i ne bi se smjelo raditi. Imamo opciju brisanja ili traženja dopusnice od dr. Mudražije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:27, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, meni uopće nisu došle obavijesti da sam danas dobio 2 poruke na SZR. Znaš li možda je li se nešto mijenjalo s obavijestima? Ako mi budeš odgovarao, molim te pingaj me. Ovih prvih osam članaka koje navodiš, odnosno ove koji nemaju "19" u naslovu sam ja napisao. U njima nećeš nalaziti ikakve sporne dijelove. {{s|Ame71}} zadnjih mjesec/dva stvara poprilično velike članke pretežito iz slovenskojezičnih izvora koje djelomično osobno prevodi, a djelomično strojni. Ja se trudim da to bude što enciklopedičnije i neutralnije. Pokušavam izbaciti što više nebitnih dijelova i preoblikovati članke, no stvarno je preiscrpljujuće i vremenski prezahtjevno (da ispatroliram jedan članak, a bez da ga dodatno preobrađujem, mi je prosječno potrebno negdje između pola sata i sat vremena) preoblikovati apsolutno sve da podudaranja s originalom budu minimalna. Ovih zadnjih tjedan dana nemam baš slobodnog vremena, tako da ni ne stignem patrolirati svakodnevno (to si vjerojatno i uočio). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:40, 5. lipnja 2025. (CEST) :: Mislio sam da se može prevesti, mislio sam da nije moguće kopirati izvorne tekstove u cijelosti. Na it.wiki mi nikad nisu stvarali probleme, ali sada sumnjam da to jednostavno još nisu primijetili. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:19, 6. lipnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], na it.wiki ljudi ne znaju slovenski jezik pa ne mogu usporediti. Ali da nije u redu - nije. Ja volim reći da bih se tako mogao obogatiti prevođenjem knjiga Harry Potter - nov jezik, nova autorska prava(?). Možda se možeš javiti Mudražiji i pitati ga bi li poslao [[WP:DOPUSNICA|dopusnicu]], to jest email kao na [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Odgovor]]. Možda možeš pitati ChatGPT ili Google Gemini: "parafraziraj sljedeći tekst tako da ne krši autorska prava: ..." i onda copy&paste jedan po jedan paragraf. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 6. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, rađe mu piši na engleskom da mu Google Translate ili štogod koristi lakše pomogne prvi prevođenju nazad na talijanski ako nešto ne shvati. {{s|Ame71}}, In case you're going to use AI to paraphrase sentences, please check them in detail, since AI likes to add fictitious details to inputted text. I saw this several times when people tried to translate an article via ChatGPT. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:21, 6. lipnja 2025. (CEST) :::::{{s|Croxyz}} for translations I use google translator, not AI. Anyway, if I'll use ChatGPT, I'll mark it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:48, 8. lipnja 2025. (CEST) == [[Nacrt:SAO Zapadna Slavonija]] == Smatram da je trenutno stanje članka dovoljno dobro da mu se makne oznaka nacrt [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 19:30, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{S|Tmatic01}}, premjestih zu glavni imenski prostor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:04, 6. lipnja 2025. (CEST) == Gradonačelnica Ivana Jerbić == Jer je sada dobro stranica [[Belišće]]? Idi u https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/. Stranica se ažurirala napokon. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:36, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906 }}, je, pregledao sam te izmjene jučer. Samo bi trebalo još ažurirati [[Belišće#Administracija i politika]]. Naravno, moguće je uvijek skratiti tu sekciju i navesti samo najbitnije informacije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:54, 6. lipnja 2025. (CEST) == Chromos / Mesarski / Posavina == {{s|Croxyz}}, {{s|Ame71}} vezano za ovo što si molio da provjerim iz knjige * Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)"1880/1980" Pod "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130) za ugašene klubove > * ZAGREB: ''Mesarski'', SK - 1927. Pod "ZAGREB: Nogometni odbor općine Trnje" (str. 132) za klubove u natjecanju * ZAGREB: ''Chromos'', NK - 1979. (''Chromos'', NK - 1955., ''Kemičar'', NK - 1963.) trebalo bi vidjeti iz monografija ZNS-a (1969., 1994. i mislim iz 2020.) ima li što navedeno, pa pogledam) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:44, 6. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super da se poklapaju godine s člankom o Chromosu (Posavini) i Mesarskom. Moguće je da se Mes(o)krom nalazi red ili dva ispod Mesarskog u "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:56, 6. lipnja 2025. (CEST) ::Nema ''Mesokroma'' (osim ako mi nije promaklo) u toj knjizi pod savezima koji pripadaju Zagrebu - više puta sam pregledavao. <br> ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:25, 6. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok. Postojala je šansa da si možda zaboravio navesti, pa sam te pingao. Mislim da nemamo arhivirane novine za period tijekom kojeg je djelovao Mes(o)krom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:37, 6. lipnja 2025. (CEST) == Spam == Tebi očigledno nije do suradnje sa mnom već do provociranja, pošto sada Aca ne sme ti si se aktivirao. Kako god, bez rasprave uklanjaš naziv validan. Bit ćeš prijavljen. Prijatno.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:01, 6. lipnja 2025. (CEST) == Boje u nogometnim tablicama == Sređujem neke stvari oko noćne teme pa mi često iskoče nogometni članci. Ne znam hoće li se što na lagan način moći napraviti po pitanju vidljivosti teksta u tablicama, ali me zanima znaš li zašto se te tablice toliko često bojaju? Što znače crvena, zelena, siva (...) pozadina u tablicama u https://hr.wikipedia.org/wiki/Albanska_nogometna_reprezentacija?vectornightmode=1&minervanightmode=1 npr.? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:28, 10. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] pozdrav noćnoj straži! {{;P}} [[Albanska nogometna reprezentacija#Utakmice|#Utakmice]]: Zelena valjda reprezentira pobjedu, žuta izjednačenje, a crvena gubitak. Za postave ne znam, valjda se tako razlikuju položaji na terenu. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 01:33, 10. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, za te boje znam iz iskustva da su dodane u člancima o reprezentacijama s [[EURO 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] Pretpostavljam da je riječ o uljepšavanju ([[CSS]], ali za članak na Wikipediji). Je li kod tebe red Napadači boldan? Također, podsjećam na GLAVNIRASPORED i kategorije u članku [[Vlatka Planina]] (ne znam je li i dalje uređuješ taj članak te jesi li uopće vidio moj odgovor). Što se tiče boja, očito ih ima i u drugim člancima, poput [[Armenska nogometna reprezentacija]] koji sam vidio neki dan prilikom ophođenja, no nisam ih uklonio jer mi se nije dalo ispravljati armenska imena i prezimena. Također ti želim reći da je Ame71 odgovorio iznad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) ::Koreanovsky je u pravu što se tiče utakmica. To je preuzeto s en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) :::Mislio sam na prvu tablicu, naslov "Trenutni sastav" (iz 2016.?). Napadači izgleda boldan, ako gledamo na isti. Ta je tablica još OK jer se barem vidi tekst (linkovi nisu plavi nego podcrtani), ali u odjeljku "Uspjesi na velikim natjecanjima" ne vide se imena. Armenska je još čudnija, uh. Ljudi su u sportskim tablicama baš kreativno bojali :D :::Ne znam što s Ameom. Bilo bi mi lakše da nisam to vidio, ali sad kada jesam... neka se barem ne ponovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:43, 10. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, vjeruj mi to s 2016. nije samo problem kod trenutnih sastava. I drugi dijelovi članaka su zapeli u vremenu. No, eto, uvijek može poslužiti motivacija drugima da ažuriraju (ja sam tako i došao na hr.wiki davne 2018.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:46, 10. lipnja 2025. (CEST) == ChatGPT za pronalaženje izvora == Hvala ti što si prepravio navod izvora. Očito mi je promaklo izbrisati sporni dodatak. No, vidim da si mi ostavio tekst u sažetku pa mislim da je u redu da na njega i odgovorim. Prvo, ne sviđa mi se jezično spletkarenje i generaliziranje. Ne pišem "članke" koristeći ChatGPT, već sam cijeli tekst napisao svojom glavom i rukom. Izvore sam također provjerio i dao im zeleno svjetlo, baš kao što bih to učinio i prije nego je umjetna inteligencija postala široko rasprostranjena. Drugo, iako ga i sada koristim tek sporadično, i dalje ću, kad god se nađem u nedoumici, koristiti ChatGPT '''oko mehaničkih finesa poput pronalaženja sekundarnih izvora''', a onda ću, kao i svaki put do sada, taj izvor '''pregledati i provjeriti''' mu vjerodostojnost. Ne vidim zašto bi to bilo neuvjerljivo dokle god je izvor dobro utemeljen. Reci mi koja je razlika za krajnjeg korisnika – čitatelja – između toga da mi Google izbaci izvor i korištenja ChatGPT-ja u te svrhe? Potonji je samo ''inteligentniji'' i lakši za korištenje. Ako to dosad nije bilo očito, i sâm se oštro protivim tome da u članke ubacujemo tekst koji je proizveo ChatGPT. '''Ručno provjereni izvori ne spadaju u tu kategoriju.''' Treće, nađi one izvore koje smatraš neadekvatnima i slobodno ih, uz prethodno navedeno obrazloženje, obriši. Tvoj, : [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 17:20, 13. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Šaholjubac}}, slobodno tragaj za izvore korišteći ChatGPT, samo ga nemoj tražiti da ti prevodi s drugih jezičnih izdanja Wikipedije (ili prepričava tekstovi) jer voli ubacivati nepostojeće detalje u prijevod. Tako sam primjerice jednom sređivao takav jedan prijevod o nekoj svetici te je ondje ubačen [[crkveni red|red]] kojem je ''kao'' pripadala. Naravno, u izvorniku ta informacija ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:43, 13. lipnja 2025. (CEST) ::Dogovoreno! :) ::Tvoj, ::: ::[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 21:03, 13. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Šaholjubac}}, zaboraviti sam navesti da bi bilo pametno da uklanjaš "?utm_source=chatgpt.com" iz linkova u izvorima. Nekada u budućnosti ti linkovi neće postojati, pa InternetArchiveBot neće uvijek moći postaviti link na arhiviranu verziju članka jer nikada nije arhivirao URL koji sadrži ?utm_source=chatgpt.com. Naravno, češće će i arhivirati linkove bez ?utm_source=chatgpt.com jer su češći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:42, 14. lipnja 2025. (CEST) == Regex == Nema ih nego u možda desetak članaka: [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F-+%3F%5C%7B%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7D+%3F-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] Teško je to botom ispravljati, treba jako paziti da nisu matematičke formule i sl. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:51, 14. lipnja 2025. (CEST) == Motociklizam == Vjerojatno si primijetio da radim članke vezane uz [[:Kategorija:Motociklizam|motociklizam]] - prvenstveno članke [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|po sezonama Svjetskog prvenstva (GP)]] i [[:Kategorija:Športski motociklisti|članke o vozačima]] - što se tiče ovih po sezonama - radim za svaku kategoriju/klasu u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] zasebno - jednostavno lakše (a i svaka klasa vozi zasebno utrke) <br> na većini ostalih wikipedija (bar do sezone 2011.) su u istom članku stavljani podaci za sve kategotije koje su se odvijale u sezoni u sklopu GP-a (MotoGP/500cc, Moto2/250cc / Moto3/125cc / MotoE / 350cc / 80cc/50cc), ali ponegdje su stavljana i prvenstva za prikoličare (''sidecar'', dok su održavana unutar GP-a); ''Thunderbikes Trophy'' iz 1990.-ih, ili ''Formula 750'' iz 1970.-ih (a ona uopće nije održavana na istim vikendima kao i GP prvenstvo <br> Tako da mi je za jednu sezonu stavljati podatke tipa za prvenstva u 3 klase jednostavno previše (a i ovako, ako nastavim ovim tempom - 1 članak na mjesec - trebat će mi 20ak godina da kompletiram) ovdje bih te molio, ako imaš alate članak [[Dodatak:Popis svjetskih prvaka u motociklizmu]] staviti interwiki sa [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Grand_Prix_motorcycle_racing_World_Riders%27_Champions_by_year en.wiki - List of Grand Prix motorcycle racing World Riders' Champions by year] - na to je trenutno kao ''interwiki'' spojen naš članak [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] (pa da ispravimo) članci za vozače - trenutno ih više radim kao ''mrve'' (samo osnovno o vozaču; uspjesi po prvenstvima i sl., sa što više vanjskih poveznica i izvora...nažalost nisam baš sa vremenom da se bolje posvetim tim člancima, pa dobijemo nešto kao [[Raymond Roche]] ili [[Sébastien Charpentier]]) <br> prije sam više napravio oko članaka, kao za [[Wayne Rainey]] ili [[Marco Simoncelli]]. <br> ovdje bih te molio ako možeš [[Nacrt:Noriyuki Haga]] vratiti u GIP (odnosno na [[Noriyuki Haga]]) - u međuvremenu sam o Hagi napisao malo biografske podatke Što se tiče vozača, zasad mislim raditi one koji su bili (ajmo reći među vodećima) u svjetskim prvenstvima za [[Svjetsko prvenstvo u superbikeu|Superbike]] i [[Supersport svjetsko prvenstvo|Supersport]], a poslije opet na one koji su više bili u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] Je li OK ovako kako radim? [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:20, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 08:48, 18. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, mene nema do nedjelje. Bi li mogao ažurirati do kraja [[SEHA liga]]? Danas je djelomično ažuriran članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 19. lipnja 2025. (CEST) :::Pogledaj sada [[v|članak za SEHA ligu]] - malo sam ažurirao. Trebao bih još predložak ažurirati - ovo sa klubovima. Možda i napravim koju sezonu (imamo do 2018./19. - neke sam ja i radio svojevremeno; 2019./20. je netko samo započeo, kao ''mrva'', a ovo iza nemamo, a kako je po grupama i nije baš ''regularno'' igrano, tu bi bilo malo problema sa člancima, ali možda koju i napravim :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:21, 23. lipnja 2025. (CEST) :::: Naravno da znam za promjenu imena iz Makedonija u [[Sjeverna Makedonija]] (negdje 2018.) - samo ostali su isti predlošci za zastave, pa da to sad bezveze ne mijenja, :::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:39, 23. lipnja 2025. (CEST) :::::A i vidim da su mi (sjeverno)makedonski klubovi ostali između rumunjskih (''Steaua'') i ruskih (''CSKA'') - nisam pazio, ali opet bolje neg što je bilo :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:42, 23. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje za vas == Kako da pravim to kutiju na vašu suradničku stranicu, da mogu dodati sve te stvari o mene i moj babel? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 12:37, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{S|WikiHelper3906}}, popis svih postojećih suradničkih okvirića nalazi se [[Predložak:Suradnički okvirići|ovdje]]. Nisam dobro shvatio pitanje. Želiš stvoriti novi, nepostojeći okvirić ili ih želiš dodati na svojoj suradničkoj stranici? Mene nema do ponedjeljka tako da se nadam da će ti {{s|Hijerovit}} moći pomoći u slučaju ako odgovoriš ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 18. lipnja 2025. (CEST) ::To je zapravo za moju englesku suradničku stranicu. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 09:10, 19. lipnja 2025. (CEST) == Wikipodatci == Znam da si ponekad na Wikipodatcima, ne znam znaš li za [https://wdvd.toolforge.org/index.php?lang=hr&limit=200&description=on&labels=on&sitelinks=on alat koji prikazuje nedavne promjene u hrvatskim nazivima i opisima]. Ne znam komu bi to još moglo pomoći, ne pratim baš tko sve uređuje tamo, ti ih možda možeš pingati ovdje za ovaj link. Kad smo kod toga, @[[Suradnik:Historičarsamja|Historičarsamja]] upravo je tamo izveo što je izvodio i u našim člancima; sjećam li se dobro – to je odbačeno kao guranje vlastitog mišljenja? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:04, 20. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, osobno koristim https://pltools.toolforge.org/rech/. Budem preporučio https://wdvd.toolforge.org/ suradnicima koji su mi preporučili korištenje https://wdvd.toolforge.org/. Zahvaljujem ti na otkriću bolje alternative! Znaš li možda je li postoji neki način kojim mogu vidjeti sve izmjene s jezičnim kodom hr? Ova dva alata jedino prikazuju neophođene izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:09, 23. lipnja 2025. (CEST) == Unity (album Joosta Kleina == Da, studijski album je. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 10:33, 25. lipnja 2025. (CEST) == RE: [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2018./19.]] == za finalnu utakmicu - očito sam upisao pogrešan rezultat i naknadno nisam provjeravao <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:26, 27. lipnja 2025. (CEST) == Vrbanj == Već sam napravio [[Special:Diff/7200792|zadatak]] Vrbanj/Vrbnja/Vrbnju, ali sam sve vratio. Riječ je Vrbânj (lok. Verbônj), s dugosilaznim naglaskom na drugogom slogu, pa se stvarno deklinira Vrbanj/Vrbanja/Vrbanju. Kao npr. Vodnjân. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:50, 27. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, iskreno se ne sjećam što sam gledao prije mjesec dana. Bacio sam sada pogled na Hrvatski jezični portal i vidim da je [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mWRF8&keyword=Vrbnjanin ondje] Vrbnja. Možda su oba oblika prihvatljiva? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 27. lipnja 2025. (CEST) ::Neka ostane po starom, tj. na način kako se lokalno izgovara ime mjesta. Ne vjerujem da bi baš u sve članke ljudi stavili pogrešno. Promijenio sam mišljenje kada sam vidio https://hrcak.srce.hr/229609. Ne znam koliko u ovom slučaju možemo vjerovati HJP-u. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 27. lipnja 2025. (CEST) == Žumberački uskoci == Pozdrav, vidim da se maknulo prezime koje sam na dodao, situacija je da se prezime nalazi najčešće u mjestu Željezno evo linka na kojem se može pronać više toga https://uskok-sosice.hr/znameniti-vojskovoda-iz-zumberka-tomo-ljubanovic/ [[Suradnik:Ljubanović|Ljubanović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ljubanović|razgovor]])</small> 19:11, 28. lipnja 2025. (CEST) == Nacrti (opet) == Jedina (neslužbena) [[Wikipedija:Ophođene promjene#Kako ophoditi|uputa za nacrte]] za koju ja znam kaže: »Postoji nekoliko slučajeva kada članak treba prebaciti u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] Nacrt: ... '''vrlo loš''' strojni prijevod« Prije prebacivanja u nacrt imamo dosta opcija, jedna bi bila postavljanje [[:Kategorija:Predlošci - održavanje Wikipedije|predložaka za održavanje]]. U Nacrtu se nijedan članak neće popraviti, tako da ne vidim nikakvu korist od trpanja i izrazito loših (neenciklopedijski pisani, bez izvora) i prihvatljivih članaka (poneka jezična pogreška, viseće reference i sl.). U tom smislu, ne vidim kako je [[ David Starr Jordan]] za Nacrt. Pravilo [[WP:UREĐIVANJE]] kaže da na Wikipediji ne cjepidlačimo oko svake sitnice, treba ga se držati. Lijepo te molim. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:31, 9. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, ne može ići u GIP bez minimalne dorade (npr. nedostaju <nowiki>{{izvori}}, {{GLAVNIRASPORED:}},</nowiki> kategorije, treba ukloniti linkove na vanjske poveznice u tekstu članka i sl.). Ja ne stignem pročitati strojni prijevod od 57 KB (da ne govorim tek o [[Luj XIV., kralj Francuske]]) i poispraviti sve, a na popisu neophođenih izmjena stoji danima. Znaš i sam da imamo vječni problem s nedostatkom ophođenja, odnosno da ja i Hijerovit (od danas {{s|Runolist}}) poophodimo možda čak 4/5 svih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:40, 9. srpnja 2025. (CEST) ::Ne znam na koje se pravilo pozivaš u prvoj rečenici pa mi je teško odgovoriti. Podsjećam te da ne postoji obveza ophodnje promjena; svi radimo koliko hoćemo i možemo, pa makar u GIP-u bilo 66 % manjkavih članaka umjesto sadašnjih 63 %. U Nacrt treba stavljati samo jako, jako loše članke – iako bih ja takve 30 dana od nastanka najradije odmah predlagao za brisanje. Podsjećam da pravilo o Nacrtu nikad nije doneseno i tu smo svi u sivoj zoni. Prvi korak uvijek su predlošci za održavanje, ili - pogledati na drugu stranu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:18, 9. srpnja 2025. (CEST) == Voždovac == Ovo za [[FK Voždovac Beograd]] <br> ista stvar da je klub promijenio ime iz ''"Dušanovac"'' u ''"Voždovački SK"'' stoji na [https://www.fkvozdovac.rs/istorijat-kluba/ službnim stranicama kluba], ili u člancima na wikipedijama na [https://de.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac njemačkom], [https://en.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac engleskom], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%9A_%D0%92%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 srpskom], [https://it.wikipedia.org/wiki/Fudbalski_Klub_Vo%C5%BEdovac talijanskom] ili [https://fr.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac_Belgrade francuskom jeziku] <br> slično stoji i na [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-vozdovac/18823/ globalsportsarchive.com] <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:51, 13. srpnja 2025. (CEST) : po knjizi Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 234-294 (''Beogradski looptački podsavez'') izgleda da su ''Dušanovac'' i ''Voždovački (SK)'' postojali istodobno : po sezonama imamo: * 1927./28. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1928./29. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1929./30. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - IV. razred * 1930./31. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III. razred - Grupa "Morava" * 1931./32. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III .razred - Grupa "Morava" * 1932./33. ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1933./34. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1934./35. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1935./36. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1936./37. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1937./38. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1938./39. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1939./40. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1940./41. (prekinuto prvenstvo) ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" : Očito se negdje taj ''"Dušanovac"'' "izgubio", ili jednostavno su uzimali krivi podatak ili slično (kkao piše po ostalim stranicama) : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:01, 13. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, pretražujem internet i vidim da nisam prvi koji je uočio tu grešku. [https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1105497604714159&id=100057617902699&set=a.172830321314230 U komentarima ovog posta je Jakovljević upozorio na netočnost]. Još je priložio sliku iz iste knjige koju sam ja koristio :D. Koje li slučajnosti... Mislim da bi u članku [[FK Voždovac Beograd]] trebali navesti da je to pogrešno. Nešto tipa: ''1929. osnovan je Voždovački SK koji je djelovao paralelno uz Dušanovac,(izvor) unatoč klupskim tvrdnjama da je klub promijenio ime iz Dušanovac u Voždovački.(izvor)'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:08, 13. srpnja 2025. (CEST) :::Na sr.wiki ([[:sr:Други_разред_Београдског_лоптачког_подсавеза_у_фудбалу_1932/33.#cite_note-Вождовачки-10]]) stoji da je Voždovački postojao od 1929. do 1941. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::Sad treba vdjeti odnos (predratnih) ''Dušanovca'' i ''Voždovačkog'' i kad je stvarno bilo to spajanje (ako ga je bilo), <br> ::::ali nakon WW2 klub je djelovao kao ''"Voždovački"'' (do 1973.) - tako je primjerice [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] bio član ''2. savezne lige - Sjever'') <br> ::::Mislim da bi to trebalo navesti u članku kako si naveo, možda i s vremenom stvoriti članak za ''Dušanovac'' (dakle većinu pre-WW2 liga od ''Beogradskog podsaveza'' možemo "iskopati"'' <br> ::::Možda spomenuto u ''Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji'' (knjiga je na ćirilici, pa mi je to malo muka čitati ako nisam koncetrirarn) ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:40, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, trebalo bi vidjeti i kome pripisati titulu za II. liga Beogradskog podsaveza 1933./34. Upravo sam poslao poruku jednom suradniku sa sr.wiki koji detaljno obrađuje povijest beogradskog nogometa, točnije [[FK Palilulac Beograd]]. Nadam se da će moći pomoći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:52, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, [[:sr:Разговор_с_корисником:Batavele#Voždovac|dobio sam odgovor]] da je Dušanovac 1954. promijenio ime u Sloboda. Prema klupskoj web-stranici Voždovački i Sloboda su se ujedinili 1973. Naravno, to bi trebalo provjeriti jer smo zaključili da ona nije pouzdana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:18, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Cybermb}}, mislim da smo riješili rebus, no pitanje je što s titulama do 1973. Ne znam jesu li to titule Voždovačkog, Dušanovca ili oba kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:11, 13. srpnja 2025. (CEST) == FA == Preklopismo se. Idem na ručak...--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:19, 21. srpnja 2025. (CEST) == Odgovor: Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu == Hm, da. Upoznat sam sa navedenim utakmicama PNIŠK-a prije ove s HAŠK-om. No, to je prva utakmica u Zagrebu sa ulaznicama i dostupni izvori je navode kao "prva javna nogometna utakmica u Zagrebu". Možda bi mogao biti naziv "Prva javna nogometna utakmica zagrebačkih klubova". Hvala na informacijama napisanim o PNIŠK-u. Nisam znao da je odbio biti član Hrvatskog športskog saveza i da je bio član Mađarskog saveza. No, negdje sam naslutio da je igrao u prvenstvu provincije mađarskog natjecanja. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 20:40, 21. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Pluki}}, pregledao sam sada na [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1908-1909 magyarfutball.hu] sva provincijska natjecanja mađarskog (ugarskog?) prvenstva i nisam našao nigdje spomen [[PNIŠK|P(H)NIŠK-a]] tako da se možda nikada nije natjecao u prvenstvu iako je bio član saveza, vjerojatno zbog velike geografske udaljenosti. U [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/4941 sezoni 1909./10.] (PHNIŠK je prestao djelovati 27. listopada 1909.), koliko mi se čini, prvi put se natječe neki klub ''s ove strane Drave'', riječki [[Fiumei Atletikai Club|Fiumei AC]] (onaj isti Club Atletico iz članka o P(H)NIŠK-u). Stvarno je ironično da su se odbili pridružiti Hrvatskom športskom savezu, odnosno pridružili Mađarskom sportskom savezu, a veliki dio igrača (ili svi prema Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.) su dvije/tri godine kasnije osnovali [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] u sklopu borbe protiv mađarizacije.<br><br> :Što se tiče prve javne utakmice, na [[Suradnik:Cybermb|Cybermbovoj]] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranici za razgovor] potražio sam savjet oko imenovanja članka. On je predložio sličan naziv, ''Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova'', no problem je što je [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1982&broj=00052&page=240 deset dana ranije] odigrana javna utakmica između juniora [[HAŠK|HAŠK-a]] i juniora [[HSVK Academia Zagreb|Academije]]. Možda bi najbolje bilo preimenovati članak u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično? Na Cybermbovoj stranici za razgovor nisam spomenuo da se popis igrača PNIŠK-a (za HAŠK nisam gledao) u članku [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]] ne poklapa [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2123 s onim kojeg navodi Cuvaj]. Našao sam čak izvještaj iz Sokola kojeg spominje Cuvaj tako da bi se mogao navesti negdje na prigodnom mjestu u članku. Izvještaj se nalazi na <nowiki>https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&id=18616&tify={%22pages%22:[443],%22view%22:%22info%22}</nowiki> (nažalost uglaste i vitičaste zagrade kvare mogućnost linkanja, a ne pada mi trenutno napamet kako riješiti taj problem).<br><br> :I za kraj, volio bih ti reći da sam davnih dana, prije jedno desetljeće, čitao tvoje članke na Wikipediji, tako da si jedan od najznačajnijih ljudi koji su utjecali na formiranje mojeg interesa za povijest nogometa, no u tim mlađim danima nisam znao kako doći do ikakvih materijala koji bi ispunili moju mladenačku znatiželju. Vrlo vjerojatno ćeš pronaći koješta zanimljivo na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], (nepotpunom) popisu online izvora koje smo pronašli ja i Cybermb. Tijekom zadnjih godina dobili smo jednog divnog suradnika s talijanske Wikipedije zvanog [[Suradnik:Ame71|Ame71]] koji je napisao poprilično velik broj članaka o sezonama iz Jugoslavije (pokrio je razne niželigaške sezone SFRJ, mnogobrojne klubove, aposlutno sve sezone: prve dvije lige SFRJ, Kupa maršala Tita, prvih nekoliko liga SR Crne Gore, prvenstva Kraljevine Jugoslavije, prvenstva Ljubljanskog nogometnog podsaveza, sezone NK Maksimira u SFRJ itd.). Mislim da planira obraditi sve sezone svih razreda Zagrebačkog nogometnog podsaveza u bližoj budućnosti. Ja sam mu tijekom proteklih nekoliko mjeseci pomogao tako što sam kreirao članke o svim preostalim klubovima s arhivirane web-stranice NK Maksimira (koju si koristio kao izvor za brojne članke) izuzev jednog ([https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm Metala] iz Remetinca). Imaš potuni popis tih klubova na [[Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)]] od 1376. do 1425. članka. Također sam dodao i sva bivša imena svih tih silnih klubova protiv kojih se NK Maksimir natjecao. Također sam nadopunio i poispravio velik broj članaka koje si ti ili drugi kreirao/znatno doprinio, tako da možeš vidjeti nadopune svog rada. Što se tiče članaka koji su nadopunjeni s podatcima iz časopisa Povijest sporta (jako je zanimljiv za čitanje, a sve je javno dostupno), evo ti nepotpuni potpis (naravno tu nisu članci koji su nadopunjeni npr. podatcima iz drugih izvora koje sam koristio): [[ŠK Zagreb]], [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HRŠK Velebit Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]], [[NK Kustošija Zagreb]], [[SK Makabi Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[Nogometni i sportski klub Oxford]], [[PNIŠK]], [[NK Poštar Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]]. Preostali su mi još Građanski, HAŠK (preko 100 stranica tako da će za ovo trebati dani, ako ne tjedni rada), Concordia (imam probleme s hokeajškom sekcijom, pogledaj Cybermbovu [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranicu za razgovor]), no mislim da ću njih sve doraditi nekada u budućnosti. Prvo treba riješiti te nesuglasice oko članka o susretu između HAŠK-a i PNIŠK-a. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 22. srpnja 2025. (CEST) == NK Grafičar Ljubljana == I think NK Grafičar Ljubljana was a different club from Svoboda. It has a page in en.wiki [[:en:NK Grafičar Ljubljana]]. Reading the [https://snportal.si/drugo/od-druge-jugoslovanske-do-cetrte-slovenske-lige/ history of Svoboda] we see they mergered in the late '50s in a new "Grafičar", a club later took again the name "Svoboda". I see on [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] at page 101 : till 1958 there were a Svoboda and a Grafičar. I suppose they mergered into Grafičar (there were no more Svoboda) and in 1962 this club changed name in "Svoboda" (there were no more Grafičar). I was planning to create the voice, but I have no time: today I was in the beach and next 3 days I'll be in a beer fest in Austria. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:29, 30. srpnja 2025. (CEST) :Yeah, I saw in [[NK Svoboda Ljubljana]] that it was a different club that merged with Svoboda. I didn’t know if you’d make a seperate article so I assumed that you forgot to correct all other mentions of the club. I hope you have a great time this week! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:43, 30. srpnja 2025. (CEST) == Dresovi == Opet ono s dresovima u [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka]]. Znaš li zašto te datoteke uopće nestaju? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:45, 31. srpnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:Ponor|Ponor]], aj budem vidio uskoro. Trenutno prepravljam članak [[NK Lila]] koji je u toj kategoriji tako da se dobro potrefilo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:49, 31. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Ponor}}: ::* [[NK Domžale]] – meni promaklo pri ažuriranju poprilično velikog broja članaka. Stvarno sam se premorio taj dan od ažuriranja mnogobrojnih članaka. ::* [[Hellas Verona F.C.]] – opet moja greška, isti dan je u pitanju. Ovdje vjerojatno nisam ni uočio zbog kontrasta boja. ::* Nenogometni članci – nastali jučer. To bi trebalo dobro ispatrolirati jer koliko se sjećam terminologija nije dobra (npr. obitelj umjesto porodice) ::* [[HNK Hajduk Split]] – ovaj članak je jedan drugi suradnik danas uređivao. Ne vidim grešku u infookviru. ::* [[NK Omladinac Ciglenik-Bečic]] – jučer obrisane datoteke ::* [[Poljska nogometna reprezentacija]] – dres je crvene i bijele boje tako da me ne čudi da mi mozak nije uočio grešku koja je također crvene boje. ::* [[Real Oviedo]] – vidim da sam patrolirao izmjenu suradnika Labud222. Moguće je da sam copypasteao dres, a da nisam pogledao dres nakon što sam kliknuo Prikaži kako će izgledati. Jednostavno zaboravim ponekad provjeriti je li sve valja prilikom ažuriranja nekoliko odvojenih dijelova članka. ::Sve ću to sada ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:04, 31. srpnja 2025. (CEST) :::Oh, pa nisi mi morao svaki članak objašnjavati. Ali svejedno hvala. Ne razumijem se u te dresove i uvijek sam se pitao zašto prestanu raditi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:07, 31. srpnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, iskreno ni ja ne znam zašto se te greške javljaju. Mislim da se najčešće javljaju za parametre donjeg dijela tijela (shorts/socks). U pitanju su uvijek ti ''custom'' parametri, tj. boje koje nisu zapisane u hex formatu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:09, 31. srpnja 2025. (CEST) == RE: 1. Zagrebačka nogometna liga == Za ovo [[1. Zagrebačka nogometna liga]] - od 2022./23. bi trebala biti šesti stupanj lige, kako si naveo. <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:56, 5. kolovoza 2025. (CEST) == Molio bih te da napraviš wiki stranicu KK Đakovo,hvala ti. == Napisao sam sve u naslovu :) [[Suradnik:Kiriljenko47|Kiriljenko47]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kiriljenko47|razgovor]])</small> 01:16, 7. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Kiriljenko47}}, košarkom se ne bavim, a nemam nikakve izvore vezane za temu tako da se bojim da ne mogu napisati članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 7. kolovoza 2025. (CEST) ::Znaš li nekog tko se kuži u košarku pa da zamoliš da napravi?Hvala na odgovoru. [[Posebno:Doprinosi/93.141.190.123|93.141.190.123]] 01:53, 7. kolovoza 2025. (CEST) :::Vjerojatno {{s|Cybermb}} ili {{s|Labud222}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:54, 7. kolovoza 2025. (CEST) == [[Nacrt:Aircash]] == Pozdrav, enciklopedizirao sam stranicu, ali smatram da sam ne mogu prosuditi je li dovoljno dobro da se makne status nacrta. To dajem tebi jer si mu ti status nacrta dodjelio [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 00:35, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Bašćanska ploča == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da&diff=7271117&oldid=7270167] Nešto nije u redu s infookvirom spomenik. Ne pojavljuje se opis slike.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 03:21, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Rovoobob}}, {{riješeno}}. {{s|Runolist}} (Hijerovit) je nedavno mijenjao [[Predložak:Infookvir spomenik]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Za brisanje == pozdrav :) Možeš li obrisati ovu sliku, ja ne znam [[:Datoteka:Images (1) (1).png]] [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 22:23, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Trnatic01}}, nisam administrator pa ne mogu brisati datoteke. Predložio sam datoteku za brisanje, pa će je izbrisati neki administrator tijekom narednih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::Uredu, hvala [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 05:28, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Slobodno ubuduće svoje slike samo predloži za brzo brisanje predloškom <code><nowiki>{{subst:brisati|razlog= razlog}}</nowiki></code> bez započinjanja rasprave. Kad – tad nam dođe na red obrisati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:19, 15. kolovoza 2025. (CEST) :::uredu, :) :::Pogriješio sam što nisam promjenio ime slike pa bolje je obrisat [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:05, 15. kolovoza 2025. (CEST) == ... == [[:en:User:WikiHelper3906/MegaBox|MegaBox]] [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 13:54, 16. kolovoza 2025. (CEST) == RE: Zrinjski == Vezano za [[HŠK Zrinjski Mostar]], što si mi naveo u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia mom Razgovoru] <br> u knjizi ''Fudbalska takmičenja Južnih Slovena'', doslovno su navedene sve ljestvice državnih prvenstava i kvalifikacija, te podsaveznih prvenstava (ukoliko je igrano kup-sustavom, onda rezultati) te se tu mkože kronološki pratiti <br> također je navedeno po godinama kada je bio registriran pri podsavezu (očito ''Sarajevskom'' i nešto ''Splitskom'') - koliko sam vidio - stalno kao ''HŠK Zrinjski'' <br> Prvenstva ''Saarajevskog podsaveza'' su igrana slično kao i ona ''[[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječkog podsaveza]]'' (što sada radim) - za područje Sarajeva je bio I. i II. razred (uglavnom - igrano ligaški), te ostalo po ''župama - provincijama''. <br> ''Mostarska župa'' - obično igrana kao ''Podgrupa Mostar'' - kao liga za klubove iz [[Mostar]]a; te ''Trebinjsko-Čapljinska grupa'' - očito ostatak Hercegovine - igrano po kup-sustavu - sad opet bi to dalje trebalo vidjeti - kraj 1920.-ih i početak 1930.-ih - prvenstvo ''Provincije Sarajevskog podsaveza'' je igrano kup-sustavom - nešto slično kao [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1928./29.]] - možda i napravim članak tipa [[HŠK Zrinjski Mostar u prvenstvima]] ili slično (ali sada zbilja nemam vremena za to) <br> P.S. - ima još stvari što si mi nedavno pisao ili ''spominjao'' po člancima i razgovorima, ali jednostavno nemogu sve pohvatati [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:43, 18. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a ma ne, ne tražim te da kopaš po ljestvicama i ligama. Mislio sam te pitati je li u knjizi objašnjena povijest kluba, npr. kada je osnovan, obnovljen. mijenjao imena i to. Tijekom dana sam naletio na [https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/pogled-u-proslost-kako-je-osnovan-hsk-zrinjski-156315/156315/ ovo] gdje se spominje da je u knjizi pod godinu osnutka navedena 1910. Taman si mi odgovorio kada sam bio pri kraju čišćenja članka od kršenja autorskih plava, neenciklopedijskog stila i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:50, 18. kolovoza 2025. (CEST) ::Ne piše ništa slično, ali piše da je prva nogometna lopta donešena u Mostar 1903. godine, a da se nogomet igra od 1905. godine. Na području BiH se prvi klub osniva 1908. godine u Sarajevu. Prije I. svjetskog rata su u Mostaru osnovani đački klubovi poput ''Zrinjskog'', Slavije'', ''HROŠK-a'' i drugih.... (str. 15-169) - ovo sam malo parafrazirao <br> ::na [https://hskzrinjski.ba/povijest/ hskzrinjski.ba/povijest] stoji da je ''“Đački športski klub”,'' osnocvan 1905. godine, a 1912. godine prerasta u ''Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.''. 1914. prestaje s radom radi WWI, a obnavlja se 1922. kao ''HŠK Zrinjski''. ::u monografiji ''Hrvatski športski klub "Zrinjski" 1905-1993'', stoji da su se 1917. godine ''Zrinjski'' i ''[[HROŠK Mostar|HROŠK]]'' spojili u ''Hercegovac'', koji je djelovao do 1918. (ali kako organizacijski, ako je ''Zrinjski'' 1914. prestao s radom ili bio privremeno ugašen? - možda od članova kluba?) <br> ::također stoji da je 1911. godine ''Đački športski klub'' igrao dvije utakmice protiv ''Osmana'' iz Sarajeva ::kod mnogih klubova se kao godina osnivanja navodi i kad je neformalno utemeljen, ili ako je utemeljen kao (nekakvo) športsko društvo, iz čega se ''rodila'' nogometna sekcija <br> ::- kod dosta klubova ima takav primjer - kao ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/TSV_1860_Munich TSV 1860 München] - društvo utemeljeno 1860., a nogomet igraju od 1899. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/CR_Flamengo CR Flamengo] - 1885. osnovan veslački klub, nogomet se igrea od 1911. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Botafogo_FR Botafogo] - 1894. isto kao verslački klub, nogomet od 1904. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Bradford_(Park_Avenue)_A.F.C. Bradford (Park Avenue) A.F.C.] - 3 sezone igrali 1. englesku ligu, ::** 1863. osnovani kao ''Bradford Football Club'' i igrali ragbi (rugby union) ::** 1895. postaju ''rugby league'' klub (ragbi 13) - igraju ga do 1907. ::** 1895. nogometna sekcija, ali amaterska ::** 1907. - profesionalni nogometni klub ::** 1974. je došlo do gašenja kluvba, pa opet obnova i dalje ::- u ovim člancima, možeš li mi objasniti na koji način su prekršena autorska prava? ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:40, 18. kolovoza 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, u Mudražije (napamet govorim, citira neki izvor) stoji da je Zrinjski ukinut prije izbijanja Prvog svjetskog rata. U našem članku je donedavno stajalo da je ukinut na sam dan atentata Franje Ferdinanda (vjerojatno greška). Sva sportska društva Austro-Ugarske su zabranjena 1914. zbog Prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj (sad ne znam je li se tu odnosi na današnju RH ili na Hrvatsku i Slavoniju koje su bile dio [[Translajtanija|Translajtanije]]. za razliku od Dalmacije koja je bila dio [[Cislajtanija|Cislajtanije]]) je, najprije u Zagrebu, tijekom trajanja rata postepeno dozvoljena obnova, no igra se isključivo za potrebe Crvenog križa (o tome imaš dva izvora u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] gdje se ako se ne varam nakratko spominje stanje u Ugarskoj i Austriji). Sjećam se da je slična sudbina zadesila [[SAŠK]] i druga sarajevska društva (vidi izvor u članku ako te zanima). Zrinjski i HROŠK se tako nisu mogli spojiti 1917., već je riječ o igračima bivših predratnih klubova, kao što Mudražija navodi (v. izvor u članku o Zrinjskom). Što se tiče utakmica s Osmanom (uklopljeno u [[FK Slavija Istočno Sarajevo]], no kako nemam dovoljno izvora, ne znam je li riječ o dvama različitim klubovima, a po internetu pronalazim dosta kontrodiktornih informacija), mislim da je tu došlo do neke zbrke u izvorima. 1911. se spominje i u Mudražijinom tekstu (točnije veljača 1911.), no u jednom od izvora kojih citira, Mostar kolijevka sporta (str. 28.), nalazi se jedna nezgodna formulacija o Hajduku (koji je upravo osnovan u veljači 1911.) tako da je to možda moglo utjecati na druge izvore/ili je pod utjecajem drugih izvora. Na internetu sam danas ranije pronalazio da je utakmica igrana 1912. Čak sam našao i sliku nekog novinskog izvještaja. Nažalost ne postoje digitalizirane splitske novine za 1911. i 1912. tako da nisam mogao provjeriti datum. Osman je igrao s tim mostarskim klubom pri povratku iz Splita. Što se tiče autorskih prava, veliki dio članka je bio copypastean s klupske web-stranice ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&oldid=7270336&action=compare&url=https%3A%2F%2Fweb.archive.org%2Fweb%2F20190219060923%2Fhttp%3A%2F%2Fwww.hskzrinjski.ba%2Findex.php%2Fklub%2Fpovijestkluba link]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:01, 19. kolovoza 2025. (CEST) ::::Hajduk je u principu osnovan (osnivačka skupština, statut, ime i još neke stvari) krajem 1910., neformalno se ''vuče'' od 1908. godine. ::::13. veljače 1911. je izdano dopuuštenje za rad kluba u Zadru - ''napamet govorim'' - to je u principu dan registracije ''Hajduka'' kao športske udruge prema tadašnjim carevinskim pravilima, ali ''Hajduk'' kao takav već djeluje ::::Ima izvora za to, ali svi uzimamo 13. 02. 1911. kao ''početni'' datum ''Hajduka'' ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 00:09, 19. kolovoza 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, zanimljivo. Kako ne znam baš puno o ranoj povijesti Hajduka, mislio sam da je izvještaj JNS-a iz 1932. pogriješio pri navođenju 1910. kao godinu osnutka Hajduka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 19. kolovoza 2025. (CEST) == [[2. ŽNL Varaždinska]] == kako smo negdje i prije imali u razgovorui. ''2. ŽNL Varaždinska'' je igrana 1990.-ih. (a ispod su bile ''3. ŽNL Varaždin'' i ''Liga NS Ludbreg'') <br> no poslije je drugi rang županijske lige podijeljen na ''2. ŽNL Varaždin'' (skupine ''Istok'' i ''Zapad''; ali isto navedena io kao ''2. ŽNL Varaždinska'')), i ''1. liga NS Ludbreg'' (za klubove koji spadaju pod ''Nogometno središte Ludbreg''). Od sezone 2016.-/17. je nanovo ''2. ŽNL Varaždinska'' jedinstvena liga (nisam pratio za svaku sezonu, ali moeš vidjeti preko HNS semafora). <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:04, 31. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znam za taj komplicirani sustav, nego sam te spomenuo u poruci čisto da ne budeš začuđen ako ikada budeš gledao taj predložak. Također, ovih posljednjih nekoliko dana nastali su članci [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Trebali bi ih srediti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 31. kolovoza 2025. (CEST) == Južna Srbija== Morat ćeš svoj opis izmjene da obrazložiš. Nije dovoljno, zašto je nepouzdan? Zbog čega? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:50, 3. rujna 2025. (CEST) :Isto tako i one predloške koje si stavio na stranici Šopi. Bez ikakvog validnog objašnjenja uklanjaš izvor, ne može se nešto objasnit sa dve-tri riječi. Ako ovako radiš onda tvoje namjere nisu dobre. imam razloga da sumnjam u njih. Ne surađuješ uopće. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:04, 3. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Marco Mitrovich}}, web-stranica optimizacijazdravstva.rs. web-stranica koja se bavi zdravstvom, ne može biti pouzdan izvor ([[WP:VI]]) za tvrdnju "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:26, 3. rujna 2025. (CEST) :::Čudi me tvoj zakasneli odgovor. U pitanju je državna organizacija i njena stranica na kojoj je region Južne Srbije. Sasvim validno. To čime se bavi je irelevantno u ovom slučaju, ovdje su relevantni region i mapa koji priznaje državna institucija. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:34, 3. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Marco Mitrovich}}, odgovor ''kasni'' 36 minuta jer sam ophodio članak [[Serge Gnabry]]. Poruku si poslao u trenutku sređivanja članka. Ponavljam, izvor se bavim sa zdravstvenim stanjem u tom dijelu države te ne navodi "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:41, 3. rujna 2025. (CEST) Nisi sredjivao samo taj clanak, mogao si da odgovoris da si hteo, imao si vremena, pratio sam šta si radio čekajući tvoj odgovor. ja da se ponavljam necu, izvor je validan sto se tice regiona Južna Srbija, mape, koji je ustanovila državna institucija i nebitno je čime se bavi. Ne šteti, samo koristi potvrđivanju teritorije Južne Srbije. Uostalon kao što je rekao Koreanovsky "od muhe se pravi slon".[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:20, 4. rujna 2025. (CEST) :ostatak rečenice koju navodiš bih korigovao, ionako sam to mislio da uradim. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:28, 4. rujna 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Aktualno stanje rečenice je okej, no prošlo nije bilo jer je ''de facto'' [[WP:SYNTH|sintetiziralo]] izvore. Treba pripaziti na to, no mislim da smo sad riješili taj dio. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:29, 4. rujna 2025. (CEST) == Hrvatska grana obitelji Erdody == Vezano za izmjenu, odnosno uklanjanje izmjene na članku [[Erdődy]] koja se odnosi na sjedište tzv. hrvatske grane obitelji Erdody. U članku se navodi da je sjedište u Jastrebarskom, što se opravdava citatom iz https://www.enciklopedija.hr/clanak/erdody . Da, Hrvatska enciklopedija, kao i Hrvatski biografski leksikon navode podatak o sjedištu u Jastrebarskom. Navedeno proizlazi iz jednog, nadasve površnog teksta Agneze Szabo (u kojem brka i pojedine članove obiteljskih grana), objavljenog u monografiji "Jastrebarsko:1249.-1999." Navedeni podatak se potom, tzv. kružnom referencom ponavlja u još nekim člancima Tatjane Radauš i Agneze Szabo. Međutim, navedeno nije točno. Tek nedavno je uopće istražen život Petra III. Erdodya (sina bana Petra II. i brata bana Tome II., poznatijeg kao Toma Bakač Erdody). Smatra se da se upravo između te dvojice braće (Petra III. i Tome II.) razgranava obitelj Erdody na dvije grane, pri čemu se ona Petrova naziva "hrvatskom". Međutim, Petar III. nije bio vlasnikom i posjednikom Jastrebarskog, niti su njegovi potomci baštinili Jastrebarsko. Jastrebarsko vlastelinstvo je, kao stariji sin, nakon oca Petra II. naslijedio Toma II., dok je Petar III. svoje sjedište prebacio na Okićko vlastelinstvo, u Kerestinec gdje je sagradio novi dvorac. O tome postoje brojni povijesni izvori - npr. kraljevska potvrda kojom se Petru III. i njegovim sinovima potvrđuje vlasništvo Okića s Kerestincem. Nadalje, postoji i ugovor o podjeli imovine između braće Tome II. i Petra III. temeljem kojega Toma dobiva Jastrebarsko u isključivo vlasništvo, a Petar Kerestinec. Konačno, po smrti Nikole IV. Erdodya, unuka Petra III. i posljednjeg pripadniha tzv. hrvatske grane obitelji Erdody, Keresttinec i ostali posjedi te grane (koji su poimence navedeni u kraljevskoj ispravi o nasljedstvu - a u kojem nema Jastrebarskog), prelaze u nasljedstvo potomaka Tomine loze. Isto tako, svi izvori koji se bave Jastrebarskim vlastelinstvom dosljedno spominju vlasništvo loze Tome II. (koja se naziva često ugarskom ili klanječkom lozom) - npr. Adamček, Feletar. Dakle, bez obzira što gore navedeni online izvori navode Jastrebarsko kao sjedište tzv. hrvatske grane - navedeno nije točno. Dodatni izvor - knjiga "Banderij obitelji Erdody", 2023. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 16:00, 4. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Prigovore ovakve vrste primjerenije je uputiti Leksikografskom zavodu. Mi smo ovdje zaduženi samo pratiti sekundarne izvore, a sve ovdje opisano je [[WP:VLI|vlastito istraživanje]] koje nama ne može ulaziti u obzir pri pisanju članaka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:27, 4. rujna 2025. (CEST) ::Upravo sam gore naveo da postoje relevantni izvori, objavljeni u nizu službenih publikacija, primjerice u časopisu Starine HAZU-a. Podatke koje sam naveo objavili su u svojim djelima eminentna imena hrvatske historiografije poput npr. Emilija Laszowskog, Josipa Adamčeka ili akademika Dragutin Feletara. I ne radi se o vlastitom istraživanju u smislu kako se ovdje navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:00, 5. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Ako imate sekundarne izvore onda slobodno dodajte citate u odvojenom paragrafu gdje pišete da taj i taj kažu ovo, a taj i taj kažu ovo. Na vama nije da presuđujete u ovome formatu što je točno nego što literatura kaže. A kao što kaže kolega slobodno uputite dokaze nadležnim institucijama. Iako, oni godinama u svojim enciklopedijama ponavljaju nebuloze. Čak se podatci iz jedne znaju pogrešno preuzeti u drugu. Ali to je već drugi problem. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-52713-3|&#126;2025-52713-3]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-52713-3|talk]]) 17:06, 4. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Runolist}}, u ovakvim slučajevima mislim da je najbolje ukloniti tvrdnju da je Jastrebarsko bilo sjedište. To sam i učinio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 4. rujna 2025. (CEST) ::Poslao sam komentar na stranici Hrvatske enciklopedije, pa ćemo vidjeti što će odgovoriti. Jedini izvor za ovu tvrdnju je tekst Agneze Szabo u navedenoj knjizi "Jastrebarsko...". Potom Agneza Szabo u drugom članku kao referencu navodi upravo tu monografiju (ne navodeći da je ona autorica spomenutog teksta). Potom Tatjana Radauš u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi Agnezu Szabo kao referencu. Agneza Szabo, u novom članku navodi Tatjanu Radauš kao referencu itd. U predmetnom tekstu u monografiji Agneza Szabo je pogrešno identificirala članove po pojedinoj lozi, ali i izmiješala loze unakrsno te iznijela niz kontradiktornosti. Primjerice, na str. 322 navodi kako se Toma II. 1614. zahvalio na banskoj časti i otada živio na svojim imanjima, pri čemu na prvom mjestu spominje - Jastrebarsko! Na istoj stranici piše i da je 1607. postao nasljedni župan Varaždinske županije i da to "prelazi na njegovo potomstvo". Nadalje piše da su po smrti potomka bana Nikole III. (koji je unuk Petra III.), Nikole IV. 1706. godine sva imanja ove "jastrebarske grane" kao i velikožupanska čast varaždinske županije (koju su kao nasljednu čast potomci Tome II. već imali!) prelazi na tzv. ugarsku granu obitelji (koju definira kao potomke Tome II., odnosno njegovog sina Krste). Dakle, jedini izvor(!) ove tvrdnje dolazi iz površnog teksta jedne autorice, bez navođenja ijednog izvora za tu tvrdnju. Jasno da Wikipedia nije mjesto da se takve nedosljednosti i pogreške razrješuju, ali mislim da se kontradiktorne i netočne tvrdnje trebaju izbjegavati. Zato podržavam izmjenu koju je napravio {{s|Croxyz}} da se sjedište uopće ne navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:34, 5. rujna 2025. (CEST) == Galovci == vezano za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=7._rang_HNL-a_2021.%2F22.&oldid=prev&diff=7283780 7. rang HNL-a 2021./22.] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], Koliko vidim po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&action=history povijesti članka], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&oldid=1929140 2009. godine je] napravljen članka kao [[NK Galovac]]. <br> 2023. si ti prebacio članak na [[NŠK Galovac]]. <br> [https://semafor.hns.family/klubovi/224/nsk-galovac/ po HNS semaforu] - na grbu piše ''NK Galovac'' - očito se klub tako i zvao ranije. Što se tiče ovoga u BBŽ-u - ja sam kroz 2024. radio [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]], kad bjelovarski ''Galovac'' nije bio aktivan - [https://semafor.hns.family/klubovi/1403/nk-galovac/ HNS semafor], pa sam ga zato vjerojatno izostavio <br> - sad kako ga nazvati - možda članak nazvati [[NK Galovac (1951.)]] - po godini osnivanja ovog kluba? <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:26, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, pokušat ću smisliti neko rješenje. Listam trenutno ''[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta)''. Dosad nisam uočio da su klubovi poredani kronološki po godini osnutka. Na 44. i 45. str. se nalazi tekst o NK Omladinac Galovac, izemđu [[NK Polet Uljanik]] (osn. 1952., prema našem članku i Nogometnom leksikonu 1966.) i [[NK Dalit Daruvar]] osnovan 1954.). Za Omladinac Galovac nije navedena godina osnutka, već samo "Najmlađi je seoski klub..." ([[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] i [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]] bi trebali biti sela jer su 1953. imali 652 i 682 stanovnika). Kakogod, u Uljaniku je 1955. postojao klub imena Polet (neću proučavati povijest tog kluba, već samo navodim jer bi podatak o godini osnutka mogao biti netočan), a u Galovcu je osnovan klub negdje između 1952. i 1954. tako da možda ne bi bilo pametno da dodamo godinu osnutka u naslov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:00, 5. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, gledam sada preimenovanja klubova. Možda ćemo trebati preimenovati [[HNK Orijent 1919]] (v. <nowiki>https://hns.family/files/documents/25925/registracije%2006.10.2022.[37409].pdf</nowiki>) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:23, 5. rujna 2025. (CEST) :::Bilježim ovdje ako ćeš ikada raditi članak o [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (trenutno igra u 3. NL – Centar) <nowiki>https://hns.family/files/documents/21844/registracije%2003.08.2021[10732].pdf</nowiki> (kasnije sam našao i [https://zapad.tv/gnk-tigar-sveta-nedelja-razvoj-kluba-i-planovi/][https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:26, 5. rujna 2025. (CEST) ::::Treba vidjeti je li ovo [[NK Novigrad]] <nowiki>https://hns.family/files/documents/27788/registracije%2026.07.2023.[37409].pdf</nowiki> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:28, 5. rujna 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, nisam nažalost ništa uspio pronaći u HNS-ovom glasilu za Galovac. Probaj kopati po web-stranici NSZŽ na Internet Archiveu ili po izvorima za prethodne sezone kluba. Rado bih to učinio, no zbog obaveza vjerojatno ću biti odsutan u trenutku kada ćeš ovo čitati. Uspio sam naći neki dokument NSZŽ iz 2015./16. koji klub naziva NŠK Galovac. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:49, 5. rujna 2025. (CEST) Meni napomena za bližu budućnost [[NK Sloga Brezje]] -> [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (v. izvore iznad). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam se bavio ovim klubovima osim sa Slogom Brezje. Preimenovao sam članak i nadopunio ga izvorima. Znaš li išta o [[HNK Tigar Rakitje]], a da nije navedeno [https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu ovjde]? Vidim da [https://www.companywall.hr/tvrtka/vnk-tigar-rakitje/MM2b3eX0 od 2021.] djeluje VNK Tigar Rakitje u [https://semafor.hns.family/klubovi/175175/vnk-tigar-rakitje/ čijem se grbu] nalazi godina 1966. Je li HNK Tigar Rakitje zapravo neki raniji klub iz [[Rakitje|Rakitja]]? [[NK Rakitje]] osnovano je 1966. prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagrebacka-zupanija-nogometni-savez Nog. leksikonu] i [https://www.nss.hr/glasnici/dokumenti/Izvjesce%20o%20radu%201994%202014%20.pdf Nogometnom savezu Samobora]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:45, 7. rujna 2025. (CEST) ::Vidim u glasnicima NSZŽ da na prijelazu s 2013. na 2014. Rakitje djeluje kao Tigar Rakitje [https://nszz.hr/category/2013/][https://nszz.hr/category/2014/], no treba izvor za godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:05, 7. rujna 2025. (CEST) :::Nažalost, nisam to toliko proučavao. znam dsa je nedavno (prije nekoliko godina) bila fuzija u kojoj je nastao ''Tigar Rakitje'', te da je u Rakitju bio klub :::...nisam proučavao :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:34, 7. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, možda miješaš fuziju GNK Sveta Nedelja i HNK Tigar Rakitje koja je navedena u članku [[GNK Tigar Sveta Nedelja]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:18, 7. rujna 2025. (CEST) :::::izgleda da sam to pomiješao :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 20:49, 7. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, istraživao sam sada po netu. Izgleda da se NK Galovac iz Zadarske županije u 2025. zove NŠK Galovac. Viđao sam tri različite varijacije grba. Očito ili nemaju definirani grb ili ga nisu promijenili u Cometu. Kakogod, svakako treba navoditi i ime NK Galovac koje je očito korišteno donedavno. Najbolje rješenje po mom mišljenju je da [[NK Galovac]] postane razdvojba, [[NŠK Galovac]] članak o klubu iz Zadarske županije, [[NK Galovac (Zadarska županija)]] preusmjerenje na [[NŠK Galovac]], a [[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] neka bude naziv nepostojećog članka o klubu iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Napravit ću te izmjene. Ako smisliš neke bolje nazive za članke (godina osnutka kluba iz Bjelovarsko-bilogorske županije je sporna), promijenit ću ih. Želiš li srediti članke [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::ne mislim sređivati zasa dove članke za 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorsku, ali da možda napišeše nešto autoru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska_2025./26.&action=history ovih članaka] - {{s|MihCro4.4.10}}? :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:08, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::možda da ovaj iz BBŽ-a nasloviš kao [[NK Galovac (Bjelovar)]] (ili [[NK Galovac (Grad Bjelovar)]]), s obzirom da je [[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] naselje u stastavu [[Bjelovar|Grada Bjelovara]]? ::::::::[[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] djeluje onako ''nezgrapno'' ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::{{s|Cybermb}}, ok, budem koristio [[NK Galovac (Bjelovar)]] po uzoru na [[Galovac (Bjelovar)]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:24, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, navode li tvoji izvori klub imena [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FBorac+Galovac%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 Borac Galovac]? U knjizi Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955. iz 1955. klub iz Galovca se zove Omladinac. Pitam jer nisam dodavao poveznice na [[NK Galovac (Bjelovar)]] u tim člancima, no pretpostavljam da su isti klubovi u pitanju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::::Knjiga ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za :::::::::::Bjelovar, NSO (str. 82) navodi kao aktivni klub :::::::::::GALOVAC: ''Borac'', NK - 1950. :::::::::::Zadar, NSO (str. 127-128) navodi kao klub koji je prestao djelovati :::::::::::GALOVCI: ''Galovac'', NK - 1968. :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:59, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::{{s|Cybermb}}, riješih sve klubove u ovoj raspravi ([[NŠK Galovac]], [[GNK Tigar Sveta Nedelja]], [[HNK Orijent]], [[NK Novigrad]]) osim [[HNK Tigar Rakitje]] i [[NK Galovac (Bjelovar)]] jer članci o njima ne postoje, a ne namjeravam ih stvarati. Možda ovih dana riješim preostale dugove s tvoje SZR (npr. onu utakmicu između HAŠK-a i PNIŠK-a), kao i te sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:08, 9. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Cybermb}}, možeš li u istoj knjizi vidjeti kako se točno zvao [[NK Vila Velebita Zagreb]]? Prefiks NK mi je sumnjiv jer koliko znam, ne javlja se prije 1940-ih/1950-ih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:01, 10. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::U onom popisu pravila (link u zadnjoj poruci na [[Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Prvenstva NDH]]) piše Športsko-dobrotvorni klub Vila Velebita. Piše li isto u tvojoj knjizi. Taj popis pravila bih trebao jednom proučiti i usporediti s našim člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:05, 10. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::{{s|Cybermb}}, i da nisam zaboravio na te sezone 3. ŽNL. Popravit ću ih vjerojatno ovih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:17, 14. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Cybermb}}, također, ništa od Zrinskog Osječko 1664. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:25, 15. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::::Iz ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za ''Zagrebački nogometni savez'', str. 128-130 navedena :::::::::::::::::ZAGREB: ''Vila Velebita'', HŠK - 1932. :::::::::::::::::(vjerojatno je u nekom dijelu bila i ''NK'') :::::::::::::::::Iz knjige ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1973-1941'', navedena u prvenstvima ''Zagrebačkog podsaveza'': :::::::::::::::::1935./36. - IV. razred - 3. :::::::::::::::::1936./37. - III. razred - 1. :::::::::::::::::1937./38. - II. razred - 8. :::::::::::::::::1938./39. - II. razred - 10. :::::::::::::::::1939./40. - II. razred - 5. :::::::::::::::::vidio sam i ovo što si pisao po razgovorima, ali nikako nešto odgovoriti ili napraviti :::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:25, 17. rujna 2025. (CEST) == Logičar Roman Suszko == Molim te, pregledaj jezik u [[Suradnik:Alx-pl/Pješčanik|članku]] koji želim objaviti u glavnom prostoru. [[Suradnik:Alx-pl|Alx-pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alx-pl|razgovor]])</small> 18:49, 14. rujna 2025. (CEST) == RE: 3. NL – Centar == Trebalo bi poglerdati, ali prilično sam siguran da se [[3. NL – Centar|3. HNL - Središte]] (ili sličnog naziva) 1990.-ih igrala u 2-3 skupine. <br> Po onome što imamo, recimo [[3. HNL 1997./98.|1997./98.]] se zvala nekako ''MNO Središte'' i igrana u skupinama ''Istok'' i ''Zapad''. <br> [[3. HNL 1995./96.|1995./96.]] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/3._HNL_1996./97.#MNO_Sredi%C5%A1te 1996./97.] kao 4. stupanj lige u tri skupine. <br> [[3. HNL 1992./93.|1992./93.]], [[3. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[3. HNL 1994./95.|1994./95.]] kao ''3. HNL - zagrebačka regija'' (ili slično) <br> [[3. HNL 1992.|1992.]] bi to bila ''3. HNL – Sjever – Skupina B'' (''Skupina A'' bi baš bila današnja ''Regija Sjever'') <br> Što se tiče raditi sezonu-po sezonu skupina 3. (H)NL - iskreno mi se ne da (osim možda ''Juga''), ali možda budem pokoju (prvenstveno mislim na ''Zapad'' - ova koja pokriva današnju ''3. NL Zapad'') <br> ali svakako bi trebao skupne članke za sezone <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:59, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znači onda ne dodam te sezone prije 1998./99.? Prošle sam večeri i danas dodao sve linkove na članke o skupinama u člancima o sezonama 3. HNL (s nižim rangovima nisam dovršio, ne znam kad ću dovršiti niti koliko toga ima, samo znam da sam dodao linkove na te županijske lige u većini članaka) te sam u člancima o klubovima uklonio sve linkove na članke o sezonama koje vode na članke 3. HNL i članke koji započinju s X. rang (teško mi je objasniti, mislim na ovakve izmjene [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Uljanik_Pula_(2003.)&diff=prev&oldid=7291716][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Mosor_%C5%BDrnovnica&diff=prev&oldid=7292177]). Ne brini, stvarat ću povremeno članke o tim sezonama, odnosno izdvajat ću ih iz tih članaka poput [[3. HNL 1992./93.]], [[4. rang HNL-a 1992./93.]] i sl. Znaš li možda slučajno (ne trebaš kopati po literaturi) zašto je krajem 1990-ih postojolao nekoliko 4. HNL u kojem se natječu klubovi iz iste županije, dok su ostale županije imale 1. županijsku ligu (npr. 4. HNL Međimurje iz [[4. rang HNL-a 1998./99.]] ili 3 različite skupine 4. HNL u [[4. rang HNL-a 1997./98.]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:18, 18. rujna 2025. (CEST) ::4. HNL (opet u nekim županijama ili regijama) je postojala 1990.-ih - zašto ne svugdje i zašto ne unificirano, stvarno ne znam. ::znam da je ''4. HNL Međimurje'' postojala i ranih 2000.-ih ::za [[3. NL – Centar]] (i prethodnike) - možda najbolje da pobjednike pišeš i dalje kao tablicu, ne kako popis, nešto u stilu [[2. ŽNL Istarska]] ::- dakle po stupcima ::sezona / rang lige (opcionalno) / skupina (ako je jedna, naravno ostaviš prazno) / broj klubova / pobjednik lige / napomene i sl. / ili još koji stupac ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:56, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok napravit ću tablicu u stilu [[2. ŽNL Istarska]]. Samo ne znam od koje sezone da počnem, odnosno što se može smatrati 3. HNL – Središte, a što ne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:46, 18. rujna 2025. (CEST) možda da ideš kronološki od početka, nešto u stilu: {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!skupina !!klubova !!pobjednik !!napomene |- !colspan="6"| 3. HNL Sjever - Skupina B |- |1992. ||III. || ||8 ||Vrapče Zagreb ||<small> pokriva područje ''Središte'' |- !colspan="6"| 3. HNl - Zagrebačka regija |- |1992./93. ||III. || ||18 ||Sesvete || |- |1993./94. ||III. || ||16 ||Sesvete || |- |1994./95. ||III. || ||16 ||PIK Vrbovec || |- !colspan="6"| 3. HNL – MNO Središte |- |rowspan="3"|1995./96. ||rowspan="3"| IV. |Istok ||18 ||Metalac Sisak || |- |Središte ||18 ||Lučko Kompresor || |- |Zapad ||18 ||Stubica AM (Donja Stubica) || |- |} ...i tako dalje (narabvno staviti poveznice) ima i ova [[:Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama]] - samo bi predložak trebalo bolje urediti, možda u stilu [[Predložak:3. HNL - Jug sezone]] <br> (naravno - kad (takva) liga nije postojala ostaviti prazne sezone ili kakvu napomenu) <br> (odnosno kad je bila zajednička 3. HNL za regije ''Središte'' i ''Zapad'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:30, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, ok, budem kasnije tako napravio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:32, 18. rujna 2025. (CEST) == Re: Bomba i barut == Odgovorio sam tebi i Kkupusu o kategoriji na njenoj SZR, a Ksaver je čisti kvakač. Ne mora činiti štetu da ima prepoznatljiv uzorak uređivanja, a s obzirom na to koliko agresivno koristi čarape i da je već potvrđen s jednom, blesavo mi je zamarati provjeritelje svaka dva dana. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:31, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Runolist}}, ok, ne znam ništa o tim čarapama Ksaver Buke. Ja sam na prvi pogled pomislio da je to jedan poznati suradnik sa sr. ili sh.wiki sličnog imena. Mislim da bi bilo dobro da ga odblokiraš jer smo u prošlosti imali više slučajeva da su napredni novaci (možda su povratnici???) greškom blokirani pod sumnjom da su čarape. I jedna napomena kada budeš ophodio Cetkove izmjene: veliki broj tih članaka bi trebalo preimenovati (npr. [[Mordancage proces]]) jer njihovi naslovi nisu ''u duhu hrvatskog jezika''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:45, 18. rujna 2025. (CEST) ::Kao netko tko se Ksaverom bavi od početka, obećajem ti da nije nedužni novak ili povratnik. Vidi SZR ove zadnje čarape – em se znamo, em eksplicitno spominje da je blokiran ''više puta''. Što se Cetka tiče, nemam snage popravljati za njim, a on ima snage puno raditi bez da pokuša naučiti nešto ili poboljšati svoj rad (evidentno ne samo kroz godine primjedbi na izvore, već i ovo jučer i danas sa sidebarovima). Što se mene tiče, neka naslovi ostanu kako jesu – nije neprihvatljivo. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:58, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Runolist}}, ako misliš na [[Razgovor sa suradnikom:Bombelles Barutanski]], ondje ne vidim da tvrdi da je dosad više puta blokiran niti da te poznaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:43, 18. rujna 2025. (CEST) ::::Nije li množina u "Vaše blokad'''e''' su simpatične" jasna? Zašto bi me poimence spominjao za neke izvore, administratore općenito opominjao za smjernice, kakve to veze ima s njegovim doprinosima? Podsjeća li te to na nekog tko je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ksaver_Buka#U_vezi_s_komentarima_na_stranici_za_razgovor_o_Titu dobio prigovore] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page=User%3AKsaver+Buka&type=block blokade] od više administratora, tko je inzistirao da je u pravu u [[Special:Diff/7265927|svojoj borbi za Wikipediju]] bez obzira na sve i onomad [[Special:Diff/7267146|obećao da će čarapariti]]? ''Srusly''. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:04, 18. rujna 2025. (CEST) == League name == I want to create the Slovenian "Območna liga" seasons from 1979 to 1991. It was the 4th tier in YU football system, just below Republic league. Have I to call them in Slovenian (Območna liga) or in Croatian (Slovenska regionalna liga) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:56, 20. rujna 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a bit (not a lot) of research: :* According to NK Maksimir in [https://web.archive.org/web/20160422093525/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1979-80_prva_zagrebacka_liga.htm 1979./80.] the 3rd tier were Republička liga – Sjever and Republička liga – Jug, while the 4th tier (below Republička liga – Sjever) consisted of Zagrebačka zona – Sjever and Zagrebačka zona – Jug. In [https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 1980./81.] there was a single unified republička liga, while the 4th tier became Nogometna liga zagrebačke regije. Now, this information is incorrect. This change occurred a season earlier (they displayed the league pyramid for the 1980./81. season as the league pyramid of the 1979./80. season). :* [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.]] replaced Riječko-pulska nogometna zona :* [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.]] is named the first season of that competition :* However, this change didn't happen everywhere. Dalmatinska nogometna liga was still called like that. That sums up the existing 4th tier seasons in [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)]] :As for Bosnia and Herzegovina, a unifed league ([[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|republička liga]]) existed during almost every season of SFRY's existence. We have less readily available information since we have less articles. Sadly we don't have any articles for the 1977./78. and 1978./79. seasons (see [[:Kategorija:Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_-_4._ligaški_rang_(BiH)]]). The 1979./80. season articles exist because [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] and [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] were promoted from the lower tier by winning it. :As for Serbia we don't really have much information as the clubs in [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] played in higher and lower divisions. :As for the word "Območna", I don't know what it means. I assume it means Regionalna (I'll ask a friend). I decided to compare the league pyramids in Croatia and Bosnia and Herzegovina to see if there were similar changes. There could've been a unified naming switch across Yugoslavia, although it doesn't seem to have happened everywhere at the same time (take a look at Croatian leagues for example). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:19, 20. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}}, also I just wanted to share that recently we lost a lot of sources (e.g. Rijeka nogometa which has been recovered, Maribor's season tables, Kozara's entire website, Lovćen's archived tables were wiped out after Internet Archive was hacked for a few days). Thus, I believe it would be a good idea to do something from [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (e.g. [[FK Omarska]]'s site even tells the tier the club is competing in). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:23, 20. rujna 2025. (CEST) ::: ok, I'll work the Omarska seasons. Just I need you help me in fixing the "Kategorije" in the end of the page. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 11:46, 20. rujna 2025. (CEST) :::: in [[Kup maršala Tita 1950.]] it's useless you add Dinamo, Hajduk, Partizan and Zvezda scores: they are already included (in that year FSJ the cup from the round of 64). In the following years FSJ manages from the round of 16, and the big teams played preliminary rounds managed by the Croatian, Serbian, etc. federations (these are the results that can be added, as they are not included in the annals of the Yugoslav Cup). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:21, 20. rujna 2025. (CEST) ::::: just created [[Općinska nogometna liga Banja Luka 1973./74.]]. Could you fix the categories, please? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:14, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, fixed. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:45, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::: I think there is a little mistake in FK Omarska website: Regionalna liga BIH in 1990/91 and 1991/92 seasons were not 4th and 3rd level, but 5th level in both of them (1: Prva liga, 2: Druga liga, 3: Međurepubličke lige, 4: Republičke lige). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:10, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, yeah, probably a mistake. I remember seeing a similar one elsewhere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:56, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::: Just created [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1990./91.]], but later I discovered it already existed as [[Regionalna nogometna liga BiH – Banja Luka 1990./91.]] (created by {{s|Cybermb}}). Which version should we keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:22, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::: The FK Omarska website calls this league both ways (RL Zapad or RL Banja Luka).[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:28, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, honestly I think it would be better to have Zapad in the title due to consistency (other articles have Sjever and Jug in the title, that is North and South). We can have Banja Luka as a redirect. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:31, 29. rujna 2025. (CEST) == Bez naslova == :[[Franco Merli|Hvala]]! Nije mi bilo znano da je Franco preminuo. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:51, 22. rujna 2025. (CEST) ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] na dnu Novosti imamo [[Wikipedija:Nedavne smrti]]. Preko [https://w.wiki/8u5a ovog queryja] dohvaćaju se podatci s Wikidate. Svakih nekoliko dana ažuriram članke o nedavno preminulim osobama s tog queryja te ih dodam u članak [[2025.]] Totalno sam zaboravio ažurirati nekoliko dana, tako da hvala ti na podsjetniku! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 23. rujna 2025. (CEST) == Košarka == [[Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2015%E2%80%9316_FIBA_Europe_Cup https://en.m.wikipedia.org/wiki/2025%E2%80%9326_FIBA_Europe_Cup [[Dodatak:KK Split u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2021%E2%80%9322_Basketball_Champions_League [[Dodatak:KK Cedevita u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2022%E2%80%9323_FIBA_Europe_Cup molba za ažuriranje 4 sezone koje nedostaju klubovima [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 23:53, 24. rujna 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ja ti se u košarku ''ne kužim''. Bolje da to odradi {{s|Labud222}}, a {{s|Cybermb}} je zauzet u zadnje vrijeme. Popravit ću Labud222-ovo, ako bude imao kakve probleme s prikazom sadržaja (nepravilni stupci, predlošci i sl.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 25. rujna 2025. (CEST) ::pitam zbog tablica koje ne znam dodati, valjda će biti odrađeno [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 04:18, 25. rujna 2025. (CEST) == Stalno se blokiraju ljudi radi ideoloških razloga == Molim Vas da pokušate urazumiti Runolista, Neptuna i druge da Wikipedija mora biti otvorena svima. [[Suradnik:Potokposkok|Potokposkok]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Potokposkok|razgovor]])</small> 15:26, 25. rujna 2025. (CEST) == Adrian Šemper == Prevodio sam s en.wiki i zato nema Dinama II i Lokomotive. Dodati ću za Lokomotivu. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 09:51, 8. listopada 2025. (CEST) == Aleksander Cepuš == Zdravo. Molim vas da izbacite stranicu Aleksander Cepuš. Bio bih vam zahvalan. Pozdrav, nekadašnji muzičar Aleksander Cepuš [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-29231-21|&#126;2025-29231-21]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-29231-21|talk]]) 13:53, 18. listopada 2025. (CEST) == Newdsm == Bok, Vidio sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%90akova%C4%8Dko-osje%C4%8Dka_nadbiskupija&diff=prev&oldid=6989875 ovo], pa bi ti samo skrenuo pažnju na {{pp|newdsm}} odnosno {{pp|Nemam razdvojbu}}. Dakle, ako je wp sa zagradom, a ne postoji odgovarajuća stranica, možemo: # napravit odgovarajuću razdvojbenu stranicu (ja to često radim, npr jutros: [[Leven]]) # ako mi se ne da, dodam redak u tablicu na [[WP:BR]] # ako mi se ni to ne da, dodam {{pp|newdsm}} iza wikipoveznice [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:19, 22. listopada 2025. (CEST) :Dobro jutro! Hoćemo zadržati? Prema dva izvora, [[Sulejman Nuhić|Nuhić]] je zaista bio prvak u Jugoslaviji. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 10:51, 28. listopada 2025. (CET) :Dakle, uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carevna_Akishino&diff=7344918&oldid=7344274 ovo], mora ići i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kako&diff=7344945&oldid=7344897 ovo]. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:14, 27. studenoga 2025. (CET) == kontakt s urednikom Croxyz == pozdrav, kako doci do osobe koja ima nick Croxyz? Hvala, Ruzina Frankulin [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:35, 1. studenoga 2025. (CET) :najbrze na email tonci@sensoria.hr [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:38, 1. studenoga 2025. (CET) ::{{s|RuzinaFrankulin}}, najbolji način je upravo ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:20, 1. studenoga 2025. (CET) :::dobro, onda bih molio da nas pustite da uredimo stranicu Zidar Betonsky jer je to nas projekt. Vec smo par puta pokusali urediti neke stvari i svaki put promjene izbrisete. Molimo da to prepustite nama jer nema nikakvog smisla da to ureduje netko drugi, a kad vec postojil. Da li je to OK? [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:27, 1. studenoga 2025. (CET) ::::@[[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] Vaše se izmjene brišu jer nisu u skladu s "lokalnim običajima". :) Na stranicu za razgovor dobili ste poruku dobrodošlice koja sadrži upute za početak rada. Dobro proučite uvodni tečaj i uređivanju stranice o svome bendu pristupajte oprezno, jer se radi o [[WP:SUKINT|sukobu interesa]], a Wikipedijini članci nisu ničije vlasništvo. Preporuka je za Vas korigirati tek ključne greške i to obavezno uz [[WP:VI|sekundarne izvore]], a ostatak prepustiti drugim osobama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 1. studenoga 2025. (CET) :::::znaci zelite kazati da je smisao wikipedije da ima netocne podatke? nemamo alocirano vrijeme za bavjenje wikipedijom uz sve ostale obaveze, ali valjda bi nekom tko to održava trebalo biti u interesu da ima tocne podatke? kako uopce netko postane admin neceg takvog? sto, da mi otvorimo stranicu Pravi Zidar Betonsky? Kakvog to ima smisla? Ni postava nije navedena kako se mi deklariramo.Molim posasnjenje. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:48, 1. studenoga 2025. (CET) ::::::znaci nema odgovora? onaj tko je pisao taj tekst nije napravio ni osnovnu provjeru cinjenica. Format postave koju smo zeljeli promijeniti je sluzbeni format koji je na CD izdanju. Da li je to primarni, sekundarni ili tercijalni izvor? To da smo kultni bend nikada nismo izgovorili, te bi to takoder promijenili. Molimo objasnjenje na koj inacin mozemo korigirati tekst, ili neka se cijeli clanak izbrise, ok? Osoba koja to ureduje je svaki put nas epromjene izbrisala iako je to oficleni niz na CD izdanju. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 14:52, 4. studenoga 2025. (CET) == Zahvala == Samo želim zahvaliti na doprinosu hrvatskoj wikipediji, pogotovo za katoličke teme. Baš sam išao na stranicu FSSP-a kad sam vidio da ste vi napravili izmjenu nekoliko sati prije. [[Suradnik:CroJoe|CroJoe]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:CroJoe|razgovor]])</small> 14:55, 4. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza == I'm creating the pages of the "Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza". Could you fix the categories, please? And what's the right name: "Bar Kohba" or "Barkhoba"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:29, 5. studenoga 2025. (CET) :Hold on a second. Did you manage to get the book somehow or are you planning on only using the archived exyufudbal.rs tables? As for the name, I remember that I struggled to find any information regarding the club, but I can try again. Who knows maybe I should try somehow in Hebrew (Hebrew doesn't use the Latin script so obviously I can't get any search results while searching in Croatian). Whatever the name is, it's some variant of the name [[Bar Kohba]]. Also could Barkhoba be a typo? Currently I'm fixing [[NK Kamen Ingrad]]'s article. Can you remind me during which period did this Jewish Sarajevo club exist (I remember that there were multiple ones). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Ame71}}, sorry I forgot to ping. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) :::Interesting finds: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878332819163&set=a.469733453533651][https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878362819160&set=a.469733453533651] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:43, 5. studenoga 2025. (CET) ::::{{s|Ame71}}, after I fix NK Kamen Ingrad's article, I'll review this [https://xn--80aafkgm9bibt.xn--90a3ac/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D0%B4/%D0%B6%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2 Zagreb publication called Židov] (literally called Jew). Even though it's a publication from Croatia, it was digitalised by a Serbian library. Obviously, I expect the Jews to have more coverage of the club and access to people connected to the club (e.g. interviews). Also, non-Jews can easily miswrite the clubs name. The reason I didn't encounter this publication earlier is because it uses "Bar-Kochba" and also "Bar Kochba" [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00071_19210823|page:6 in this issue]. Again, I'll have to go through multiple issues to see if the spelling is consistent. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:52, 5. studenoga 2025. (CET) ::::: Unfortunately I haven't got the book, I'm using only archived exyufudbal.rs tables. I don't know how long these tables will be available (remember FK Lovcen tables), so I'm planning to create the subfederations pages (not only Sarajevo), and if one day we'll get the book, we'll improve the pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:55, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::Ah okay. Do you want me to make a list of clubs (with archived pages, no longer existing pages) that have online/archived tables, but don't have articles on Wikipedia for those seasons. I think the list is not long, maybe 2 or 3 clubs, with one of them being [[NK Hajduk Brezje]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:59, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::: I think it's a good idea. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 01:43, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}} Jugoslovenski Muslimanski ŠK (or is it Jugoslavenski???) in [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1920.]] is [[Sarajevski športski klub]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm very tired. I'll make the list during the day. In Bosnia and Herzegovina they have a website for old news, however you need to pay a lot to access there collection (only for a short period of time). Transcripts of some articles are made free. Here are the free samples (they come from a Sarajevo Jewish paper): [https://infobiro.ba/article/714964/omladina-i-odgoj-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718637/glavna-skupstina-zidovskog-nacionalnog-drustva-za-bih-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718672/nogometna-sekcija-bar-kohbe-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/715605/gradske-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718027/vijesti-i-biljeske-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/844544/o-ustanovama-u-jevrejskom-sarajevu-i-o-njihovom-radu-be-p][https://infobiro.ba/article/719529/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/728048/gradske-vijesti-zidovsko-nacijonalno-drustvo][https://infobiro.ba/article/727876/gradske-vijesti-autor-nije-naveden]. As you can see the name is written in multiple ways. I'll highlight the first article (published on Jan 1 1919) which covers the foundation of the club. I assume the club was founded in late 1918. Also, maybe you should abbreviate Jugoslavenski/Jugoslovenski to Jug. or something similar. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:06, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, online I'm seeing claims that Židovsko športsko društvo Bar-Kohba (this name is independently confirmed in Atlas nogometnih klubova from 1925) was founded in 1908 or 1909. It seems that it was reformed in 1918. However, I'd need to look further. Also I found [https://www.academia.edu/44358337/Contributions_to_the_History_of_Sport_Sport_in_the_Grip_of_Ideology_and_Politics_in_Bosnia_and_Herzegovina_1875_1941_ this publication] which I'll need to read. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:22, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::[https://ishainternational.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/10/carnivalvol20_final_version_published_withoutissn.pdf Alt. link] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:25, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::{{s|Ame71}}, I'll go to bed now. Context for [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1920./21.#Promijenite_ime]] exists in [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]] (see citation no. 10). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:28, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::::{{s|Ame71}}, I bring you excellent news. One of these [https://infobiro.ba/article/713826/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden free transcribed articles] features the foundation of Židovsko športsko društvo Bar Ko'''c'''hba. It was founded on December 23 1918 following a merger between Židovsko gombalačko društvo (Jewish Gymnastics Society), Židovski športski klub, Bar Kohba (without the letter c) and Hakoah. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:26, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::{{s|Ame71}}, two more sources for tables: :::::::::::::* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. (I remember it featured some provincial matches which are not present in exyufudbal.rs) :::::::::::::* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/plavi-sa-grbavice Plavi sa Grbavice], Kruševac 2021. (contains photographs of tables from newspapers, also covers 2. razred for some seasons) :::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:49, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::: In [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti] website, when an opponent withdraws, they write "w/o" (walk over). How can I say that in croatian (in short way)? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:59, 6. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::::{{s|Ame71}} bez borbe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:01, 6. studenoga 2025. (CET) == Navijači == [[Navijači#Načini navijanja|Navijači]] (tekst ispod naslova treba ukloniti) [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32055-88|&#126;2025-32055-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32055-88|talk]]) 23:28, 7. studenoga 2025. (CET) :{{riješeno}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:45, 8. studenoga 2025. (CET) == Ivica Zubac == Znam da je bio u Brotnju, ali sam mislio da juniorske klubove ne stavljamo u infookvire. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:08, 9. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, ok onda obrišiti Brotnjo. Samo pokušaj pronaći je li prije Zrinjevca kojim slučajem igrao za seniore Brotnja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:11, 9. studenoga 2025. (CET) Prema https://brotnjo.ba/nba-zvijezda-ivica-zubac-uvijek-mi-je-bio-san-zaigrati-za-seniore-brotnja/ ovom izvoru nije igrao za seniore Brotnja. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:13, 9. studenoga 2025. (CET) == Nikola Aleksić iz Distorzije uma == Pozdrav. Što treba napraviti da članak o Nikoli Aleksiću iz Distorzije uma budeaktivan na Wikipediji? Što su greške. Vi ste ga premjestili u nacrt. https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Nikola_Aleksić Vidim da ga je kasnije Runolist ga brisao zbog neprikladnog preusmjeravanja. Ne znam zbog čega. Preusmjerava na bend i na album. Molim pomozite mi sipraviti ako trebam što. Hvala unaprijed. Razmotrite je li prikladno nastaviti s njenim uređivanjem. Niže je navedena evidencija brisanja i premještanja za ovu stranicu: * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5123871 10:43, 27. svibnja 2025.] [[Suradnik:Runolist|<bdi>Runolist</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Runolist|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Runolist|doprinosi]] briše stranicu [[Nikola Aleksić]] (nepotrebno ili neprikladno preusmjeravanje ([[WP:PRE]])) * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5121492 00:21, 21. svibnja 2025.] [[Suradnik:Croxyz|<bdi>Croxyz</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Croxyz|doprinosi]] premješta stranicu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Aleksi%C4%87&redirect=no&action=edit&redlink=1 Nikola Aleksić] na [[Nacrt:Nikola Aleksić]] [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32984-50|&#126;2025-32984-50]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32984-50|talk]]) 10:55, 12. studenoga 2025. (CET) :@[[Suradnik:~2025-32984-50|~2025-32984-50]] Ako imamo nacrt, preusmjeravanje iz glavnog imenskog prostora u nacrt smatra se neprikladnim. Dovedite nacrt u red (svi problemi pišu na stranici), pokažite da osoba ispunjava [[WP:KRTE#Glazbenici]] i premjestit ćemo ga na glavnu stranicu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:26, 12. studenoga 2025. (CET) ::Dobar dan. Hvala na odgovoru. Je li treba ovdje u poruci dokazati kriterije WP:KRTE#Glazbenici ili na nacrtu stranice? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 15:11, 13. studenoga 2025. (CET) :::Na nacrtu stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:24, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Dobar dan. Evo sve uređeno. Nadam se da je sad u redu i da može ići objava. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 08:35, 14. studenoga 2025. (CET) :::::Poštovani, je li sad sve u redu? Može li objava članka? Hvala [[Suradnik:Lawandrule|Lawandrule]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lawandrule|razgovor]])</small> 09:34, 4. prosinca 2025. (CET) == Portal o Aziji == Možeš li mi molim te (ako znaš) pomoći s izradom portala o Aziji. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:11, 13. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, s čime točno ti treba pomoć na [[Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Azija]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:15, 13. studenoga 2025. (CET) ::Da ljepše izgleda i da više sliči na ostale portale. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:17, 13. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Labud222}}, želiš kopiju portala o Europi? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:19, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Nešto slično portalu o Europi. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:21, 13. studenoga 2025. (CET) == Predrag Figenwald == Kada već Predrag Figenwald hoće da se članak o njemu ukloni iz Wikipedije, onda neka tako i bude. Ali baš mi je žao. Objektivno gledano, Predrag zaslužuje mjesto u Wikipediji. Citiram članak "Odlazak buntovnika s razlogom" iz "Večernjeg lista" od 12. 7. 2008.: "No, bili su tu (u redakciji "Poleta") i nezamjenjivi intelektualac generacije Vlatko Fras, najtalentiraniji i najbizarniji Predrag Figenwald, filmski kritičari Nenad Polimac (najbolji od svih), Srećko Jurdana (zadužen za kung-fu filmove i westerne), pokojni trend-sveznalica Vladimir Cvitan, pokojni Dražen Vrdoljak i Darko Glavan, prvi pravi rock kritičari u nas, profesorica Slavenka Drakulić, zgodne novinarke Snježana Banović (hodala s Johnyjem Štulićem, danas kazališna redateljica) i Gordana Farkaš (supruga Paola Sfecija, ugledna izdavačica), odličan redaktor Marjan Jurleka (direktor Večernjeg lista) i još mnogo drugih." [[Suradnik:Svjetlan Feretić|Svjetlan Feretić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlan Feretić|razgovor]])</small> 00:39, 14. studenoga 2025. (CET) == BLP == In [https://web.archive.org/web/20180804122352/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920#beogradski-podsavez-provincija exyufudbal] they say the first edition of Belgrade subfederation championship is the 1920 one: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||0||<math>\infty</math>||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||7||3||2,333||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||1||0||2||1||3||0,333||2 |- |4. || [[FK BASK|Soko]]||3||0||0||3||1||14||0,071||0 |- |5. || [[Srpski mač]] ||colspan="8"|<center> <small> ''Srpski mač se povukao s natjecanja |- !colspan="10"| |- |} But in [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti] they say the 1st edition was in 1919: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||2||5,500||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||10||4||2,500||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||0||1||2||2||5||0,400||1 |- |4. || [[Srpski mač]] ||3||0||1||2||2||14||0,143||1 |- !colspan="10"| |- |} What is the 1st edition I have to create? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:33, 18. studenoga 2025. (CET) OMG, in en.wiki and sr.wiki they say the first edition was in 1919-20 with this table: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||4||4||0||0||17||3||5,666||8 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||4||3||0||1||10||3||3,333||6 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||4||2||0||2||3||6||0,500||4 |- |4. || [[SK Vardar Beograd|Vardar]] ||4||1||0||3||2||7||0,285||2 |- |5. || [[FK BASK|Soko]] ||4||0||0||4||4||17||0,235||0 |- !colspan="10"| |- |} What's the right one we have to keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:48, 18. studenoga 2025. (CET) :The 1st one is correct. It's also present in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. [[:en:1919–20 Serbian Football Championship]] uses [https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html RSSSF] as a source. If you paste the URL, you'll see that in [https://web.archive.org/web/20220709074046/https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html 2022 there was a table identical to the one on en.wiki]. Since then RSSSF was updated by Nebojša Jakovljević (the guy behind exyufudbal). The 2022 source used by RSSSF is [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1920&broj=000005 page 3 of this Jadranski sport] edition. Above the Jadranski sport table there is a short text saying that the autumn part of the season has concluded, meaning that this is a midseason table. RSSSF got the season wrong. It's the midseason table of the 1920./21. season (the next season), as stated by Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. For the 1919 season [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ Claudio Nicoletti's table] doesn't have a BEOGRADSKI LOPTAČKI PODSAVEZ label above it meaning that it wasn't a BLP competition (BLP was founded in 1920, the following year). [https://www.yumpu.com/xx/document/view/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentaciona kopija (page 544.)] has Nicoletti's table and it says that these were friendly games. If you're planning on creating that article, please suggest a name. As for the clubs without articles, I remember BUSK from [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije] (page 84). I never created an article due to Album nogometnih klubova Jugoslavije disagreeing with [[:it:Beogradski univerzitetski sportski klub]]. [[:sr:Srpski mač]] claims that the club ceased to exist in 1911, although the [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X01888&P= 1932 report] (scroll to Stranice 76-77) claims that the club still exists. I won't explore this topic, as I'm busy with the SNP article and other articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:02, 18. studenoga 2025. (CET) ::[[Suradnik:Ame71|Ame71]], fell free to add that midseason table in the 1920./21. article. Use Jadranski sport as the source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 18. studenoga 2025. (CET) == Partizan Susek == Mogu li se negdje naći tablice liga u kojima je i Partizan iz Suseka? [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 00:44, 21. studenoga 2025. (CET) :{{s|Jolicnikola}}, imaš li kakve korisne podatke o klubu (godina osnutka, bivša imena i sl.)? Na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FSusek%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 hr.wiki] ne postoji niti jedan članak s tim klubom.[https://srbijasport.net/club/2194-susek-susek/results Ovdje imaš rezultate od 2010.] Očigledno se klub preimenovao iz Partizan Susek u Susek. Ndema ga na web-stranici FSG Zrenjanin (dakle, nije nikada bio u ligi s nekim klubom iz Zrenjanina). Nema ga u tablicama [[FK Mladost Bački Petrovac]]. Od izvora [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Vojvodina]] ga možda ima u jednoj od knjiga o FK Vrbas. Za Vojvodinu čisto sumnjam, osim ako je klub osnovan prije 60-ih. Ako je za vrijeme Jugoslavije dogurao na nekakve značajne razine, možda ga ima u knjizi o Bačkoj, no budi oprezan, veliki udio tablica ima mnogo grešaka. To je to što se tiče knjiga o Vojvodini. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 21. studenoga 2025. (CET) ::A joj vidim na en.wiki da si već našao rezultate od 2010. nadalje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 21. studenoga 2025. (CET) :::Moj savjet bi ti bio da pokušaš pronaći (arhivirane) web-stranice [https://srbijasport.net/league/548-gradska-liga-novog-sada ovih klubova], odnosno (arhiviranih) lokalnih portala – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:19, 21. studenoga 2025. (CET) ::::Na [https://www.yumpu.com/en/document/read/55430430/beocin-engleski-niska-rezolucija 21. str.] ove publikacije stoji da je osnovan 1925. i da se kasnije zvao "FC Hajduk". Naravno, nije se mogao zvati ni FC ni FK u tom dobu. U izvještajima Jug. nog. saveza iz 1932. i 1937. ne spominje se nikakav klub iz Suseka među klubovima Novosadskog nogometnog podsaveza (ali se zato spominje Cement Beočin). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:29, 21. studenoga 2025. (CET) :::::{{s|Jolicnikola}}, ako je tada postojao, bio je divlji klub (v. [[Zagrebački nogometni podsavez#Divlji klubovi]]), odnosno nije bio član niti jednog podsaveza. Jako mali udio klubova (pogotvo izvan gradova) je bio registriran. Nepoznat je njihov broj, no vjerojatno ih je bilo više i u samim gradovima i to čak možda i u Zagrebu gdje je broj članova podsaveza bio ograničen točno na 70 192X. Jako je kasno, pa neću nastaviti istraživati. Probaj pronaći na internetu nekakve informacije s pretragom Hajduk Susek. [https://www.sremskenovine.co.rs/2019/09/susecane-sve-manje-zanima-fudbal-2/ Ovo sam uspio pronaći]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 21. studenoga 2025. (CET) ::::::Nažalost, nigdje nisam našao :( [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 14:59, 21. studenoga 2025. (CET) == Religija == Jesi ti uređivao [[Semitski neopaganizam|ovo]] kao neprijavljeni suradnik? Ako jesi – zahvaljujem na doradi! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 14:43, 23. studenoga 2025. (CET) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam. To je jedan drugi naš suradnik. Zašto uređuje kao IP-ovac? Nemam pojma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:20, 23. studenoga 2025. (CET) == Sokolovi iz Sokolovca == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Sokol_Sokolovac&action=history 21.09.2024. si napravio] preusmjerenje [[NK Sokol Sokolovac]] na [[HNK Sokol Sokolovac]], no problem je što se ovdje radi o dva različita kluba imena ''Sokol'', koji dolaze iz naselja imena Sokolovac. * [[HNK Sokol Sokolovac]] iz naselja i općine [[Sokolovac]], [[Koprivničko-križevačka županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/938/nk-sokol/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] (ali grb prikazuje ''HNK Sokol'' * NK Sokol Sokolovac iz naselja [[Sokolovac (Dežanovac)|Sokolovac]], [[Dežanovac|Općina Dežanovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/1428/nk-sokol-s/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] pa i ovdje imamo kako sad staviti poveznicu na taj klub z BBŽ-a u [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] sam ga stavio kao [[NK Sokol Sokolovac]], možda da ga staim kao [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] ili [[NK Sokol Sokolovac (Dežanovac)]], da se bezveze ne briše ovo preusmjerenje u budućnosti pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:12, 28. studenoga 2025. (CET) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. [[NK Sokol Sokolovac]] je sada razdvojba koja vodi na [[HNK Sokol Sokolovac]] i [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] (ako u budućnosti zaželiš promijeniti ime, ovdje je [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK Sokol Sokolovac (1973.)|popis]], nisam dodavao poveznicu na NK Sokol Sokolovac (1973.) u drugim člancima, npr. u člancima o sezonama ŽNL BBŽ). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:39, 28. studenoga 2025. (CET) == 3 srpnja 1991 == Da li stvarno neznas sto je bilo 3. srpnja 1991 ??? Pa ne mogu vjerovati... Aj malo citaj, poptrudi se, uci.... --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:30, 1. prosinca 2025. (CET) == fotografija Diogen == Poštovani Croxyz Fotografija za koju ste pitali što predstavlja je sa albuma grupe Diogen [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:34, 4. prosinca 2025. (CET) :{{s|Vinyl cd}}, je li to naslovnica albuma? Također je li fotografija zaštićena autorskim pravima? Na [[:c:File:1019378d1.jpg]] piše da nije zaštićena autorskim pravima što pretpostavljam da je to netočno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:32, 6. prosinca 2025. (CET) ::Poštovani Croxyz. ::slika je sa albuma grupe Diogen i koliko je meni poznato nije zaštićena autorskim pravom [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:08, 6. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Vinyl cd}}, slika vrlo vjerojatno je zaštićena autorskim pravima. Je li poznat autor? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:45, 7. prosinca 2025. (CET) ::::autor je Robert Žegarac kontaktirao sam ga telefonski ,rekao je da slika nije zaštićena autorskim pravom i da dozvoljava da se objavi ::::njgov email je robert.zegarac@gmail.com [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:17, 8. prosinca 2025. (CET) {{izvlaka}} {{s|Vinyl cd}} svaka je fotografija zaštićena autorskim pravima do 70 godina nakon smrti autora, osim ako se autor sam nije javno odrekao autorskih prava. U ovom slučaju, autor treba što prije poslati e-mail prema uputi na [[WP:DZ]] u kojem nečim dokazuje svoj identitet i to da je stvarni autor. Također, kada se postavljaju slike, poželjno im je dati neko smisleno ime i u opis staviti podatke o čemu ili komu se radi. [[:c:File:1019378d1.jpg]] sada treba preimenovati, što može samo administrator tamo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 8. prosinca 2025. (CET) == Dinamova zaklada Nema predaje == Pozdrav, ljubazno molim objašnjenje zašto je ukinuta stranica Dinamove zaklade Nema predaje, ujedno i poglavlje u temi GNK Dinamo? Riječ je o zasebnom entitetu kojeg je osnovao Zakladnik GNK Dinamo i koji djeluje paralelno i u suradnji s GNK Dinamom. Zašto takav entitet ne bi smio imati svoju stranicu ili barem poglavlje na stranici GNK Dinamo. Srdačno, [[Suradnik:Jerkovic9|Jerkovic9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jerkovic9|razgovor]])</small> 09:23, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Jerkovic9}}, ima li zaklada enciklopedijski značaj? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 8. prosinca 2025. (CET) == Ujedinjeni protiv fašizma - izmjena 8.12.2025. u 10:18 == Pozdrav kolega, imam nekoliko pitanja vezanih uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ujedinjeni_protiv_fa%C5%A1izma&curid=797759&diff=7351152&oldid=7348671 navedenu izmjenu]. # Zašto je sporni dio sastava inicijative? # Zašto je sporni popis nekih od pojedinaca koji su prisustvovali prosvjedima? Isti dio nije bio sporan u mom prošlom članku [[Prosvjed na Markovom trgu 2024.]] ni npr. u članku [[Sto posto za Hrvatsku]] u kojem ima i cijela sekcija o tome. # Zašto neke od reakcija smatrate "nebitnima"? [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 23:35, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, stvarno cijenim detaljnu reportažu, no morao sam ukloniti dijelove za koje smatram da nemaju enciklopedijski značaj (npr. ''vrijeđali glumce'', ''"kratko naguravala s policijom"'') ili nisu pisani enciklopedijskim stilom (npr. ''"unosili se u lice i vrijeđali"'', ''"udarili u ruku"''). Sastav incijative nije sporan, već je pisan neenciklopedijskim stilom (''"organizacija, kolektiva, inicijativa i pojedinaca i pojedinki"'') te djeluje previše neprecizno. Također pojedinci je ponovljeno dvaput (u hrvatskom je muški rod ujedno i neutralni rod kada je riječ o množini). Odjeljak o nesudjelovanju riječke gradonačelnice mi isto djeluje kao neenciklopedijski sadržaj (zašto bi uopće navodili da osoba X nije sudjelovala na prosvjedu?). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:22, 9. prosinca 2025. (CET) ::Nisam našao koje su konkretno sve organizacije i pojedinci dio inicijative pa sam prenio kako su ih opisali mediji. Što se tiče dijela teksta koji spominje riječku gradonačelnicu, više je naglasak bio na njenom stavu o prosvjedima (zbog čega sam i stavio u reakcije, pogotovo da se pokrije širi spektar pogleda na događaj) nego na činjenici da nije sudjelovala. ::Ne protivim se generalno navedenom uređivanju, jedino smatram da bi popis nekih od javnih osoba-sudionika bilo dobro navesti kad se već navode i u drugim člancima pa bih taj dio vratio. I sam volim znati tko što podržava ili čemu se protivi kad čitam o raznim prosvjedima i sličnome pa smatram da bi takve informacije zanimale i čitatelje naše Wikipedije. ::Lp, [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 17:15, 9. prosinca 2025. (CET) == Ljudevit Gaj == Malo sam uredio. Onaj dio što je esejski sam zakomentirao. Nisam znao što s tim učiniti. To je tamo još od početka članka, možda ga treba obrisati?--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 11:12, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Rovoobob}}, nije loša ta ideja sa zakomentiranjem. Ako nekome ubuduće zatreba pri proširenju članka, možda mu dadne ideju o čemu da piše. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:03, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025. - izmjena od 17. prosinca 2025. u 00:04 == Pozdrav, možeš li mi objasniti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2025.&oldid=7356422 ovu izmjenu]? Na stranici s novostima piše da je navedene nedavne smrti potrebno dodati i u stranicu godine smrti. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 14:16, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, vidio sam crvenu poveznicu (u tom trenutku nepostojeći članak) te da nedostaje godina, pa sam pomislio da je to nečiji vandalizam iz perioda tijekom kojeg sam bio odsutan s wiki. Slobodno vrati, pogotovo ako nađeš godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:04, 19. prosinca 2025. (CET) ::U redu, hvala na pojašnjenju. Nažalost, na internetu ne mogu pronaći datum rođenja gospođe Braut. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 11:40, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025- Izmejan od 21. prosinca 2025. == Pozdrav, Možete li nam pojasni izmjenu na stranici Mario Perković, piše da je rađena putem AI? [[Suradnik:Ivan12183k|Ivan12183k]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan12183k|razgovor]])</small> 19:30, 21. prosinca 2025. (CET) :Članak je u međuvremenu obrisan, pa ga ne mogu analizirati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:44, 21. prosinca 2025. (CET) == pouzdaniji izvor == Obrisana mi je dopuna podatka o samom autoru (traži se pouzdaniji izvor). Obzirom da je moja malenkost i osobno autor, ali i da sam naveo izvor (ugovor o autorstvu), nije mi poznato koji bi to bio još pouzdaniji izvor od naprijed navedenoga. [[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mislav11|razgovor]])</small> 12:16, 30. prosinca 2025. (CET) :@[[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] Naveli ste primarni izvor koji pritom nije javno objavljen, što je problem s obzirom na naše [[WP:PRO|pravilo o provjerljivosti]]. ''Rule of thumb'': ako bilo koja osoba ne može otvoriti internet ili otići u knjižnicu te ondje provjeriti informaciju koju dodajete, onda nemate dovoljno dobar izvor. Proguglajte, vjerojatno ima nečeg napisanog negdje. Za takve sporedne podatke može proći i članak na nekom regionalnom portalu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:22, 30. prosinca 2025. (CET) == Srpska liga == I've a doubt: just discovered the leagues with BSK and SK Jugoslavija in Serbia during WW2 weren't "Srpska liga", but "Podsavezna liga Beograd" and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played). So I'm planning to create the "Podsavezna liga Beograd" with a redirect from the main page. The main page will be remain "Srpska liga", or maybe "Podsavezne lige Srbije"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:48, 30. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ame71}}, I don't understand the "and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played)." part. Podsavezna liga Beograd should be Prvenstvo Beogradskog loptačkof podsaveza, according to Sijić's Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:22, 30. prosinca 2025. (CET) ::I meant every year (1941, 1942 and 1943) SLS planned to organize the finals between the best 3 clubs of Beograd subfederation vs the other subfederation champions, but cause of WW2 these finals weren't played. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:31, 30. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Ame71}}, maybe call them Prvenstvo Srbije u nogometu? I mean, was there ever an actual league or was it a cup competition? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 30. prosinca 2025. (CET) :::: The most part of subfederation championship were leagues. There were subfederation leagues and a final phase in cup system. Now I'm going make the changes and to move the page of "Srpska liga u nogometu" to "Prvenstvo Srbije u nogometu". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:46, 30. prosinca 2025. (CET) :::::{{S|Ame71}}, okay. Right now I'm cleaning [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'s article (which is not called 1. Hrvatski Športski Klub Građanski Zagreb, as it.wiki claims). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:57, 30. prosinca 2025. (CET) ::::::{{s|Ame71}} [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] is called Beogradski pehar (literally Belgrade trophy) by [https://web.archive.org/web/20170324193758/http://trstenicani.com/ts_sport_legende/images/ts_ljubvuk_novo_vreme_sl.jpg this edition of Novo vreme]. It is featured in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 380–381. under the same name (Beogradski pehar). It says that it's a BLP competition, not a Serbian (national) one. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:20, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}}, what should we do with Beogradski pehar in [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::: I changed in 1941-42 season "Podsavezna liga" to "Beogradski pehar". [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf This book drives me crazy]: there's all I need, but I can't find it easily. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:16, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, trust me you're not the only one who is confused. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:20, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::{{s|Ame71}}, should I remove Beogradski pehar from [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] and rename [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] to [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:35, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::: Just wait, I'll do that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:57, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], for the WW2 seasons Vitez Zemun should be changed to Vitez Beograd (see [[ZSK Vitez Zemun]]). It also probably dropped the ZSK prefix, as it isn’t based in Zemun anymore. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:54, 31. prosinca 2025. (CET) == Vrbovec == bok, ja sam autor oba teksta, i na službenom webu Grada Vrbovca i na Wikipediji, sad sam pobrisao tekst na webu, da možeš vidjeti da sam ja [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 16:40, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Neobična situacija zato što tada u principu kao izvor stavljate sebe same ("ovdje kažem da je tako jer sam tamo napisao da je tako"). Zbog [[WP:VI]] trebali bismo znati tko je na stranici Vrbovca pisao tekst, koje su stručne reference autora. Možda bi bolje bilo na Wikipediji napisati tekst i navesti sve izvore, a onda tamo objaviti kako god hoćete. Kada ovdje objavite, odričete se većine autorskih prava. Ispod je Croxyz spomenuo dopusnice, to je [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja]]; no to je tek početak priče jer, kako rekoh, citirate sebe na drugom mjestu. Ne znam možemo li smisliti što pametnije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:15, 5. siječnja 2026. (CET) ::onda možete vratiti tekst na Wiki kao što sam napisao? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 10:50, 5. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Stvorite trajni račun pa ću vratiti kao Vašu osobnu podstranicu. Bilo bi dobro da stari članak uređujete odjeljak po odjeljak jer nam je teško sve odjednom pregledati. Sve treba imati izvor. Ne znam zašto ste mijenjali površinu i broj naselja, površina je citirana u svim infookvirima hrvatskih naselja prema Državnoj geodetskoj upravi, a broj naselja je iz popisa 2021. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 5. siječnja 2026. (CET) :::Pozdrav, evo stvoren trajni račun, ok, onda ću od sad odjeljak po odjeljak, vodim brigu o izvorima. Površina je mijenjana jer tako stoji u službenim dokumentima Grada (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2019/04/Procjena-rizika-od-velikih-nesre%C4%87a-za-podru%C4%8Dje-grada-Vrbovca.pdf) :::broj naselja je mijenjan jer je u studenom 2025. od početnih 42 naselja ukinuto jedno, te dodano 6 novih - dakle 47 (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2025/11/T9Odluka-o-granicama-pod.naselja-i-imenima.zip) [[Suradnik:Speak Mellon|Speak Mellon]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Speak Mellon|razgovor]])</small> 18:12, 5. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, dobili smo odgovor za naselja i površinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:13, 5. siječnja 2026. (CET) == Dodatci == Vidjet ćeš u postavkama nekoliko novih dodataka koji bi ti mogli pomoći u ophodnji: jedan dodaje poveznicu na copyvio, jedan je za otvaranje diffova odmah u popisima izmjena, a jedan dodaje (tipke za) galeriju zanimljivih slika prema nekim kriterijima - taj bi možda fotograf @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ipak više volio. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Opa! Jako simpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:43, 4. siječnja 2026. (CET) ::{{s|Ponor}}, isprobat ću kasnije ove ostale dodatke. Bi li mogao objasniti anonimnom suradniku iz poruke iznad proceduru oko dopusnica. Vezano je za današnje izmjene na članku [[Vrbovec]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:14, 4. siječnja 2026. (CET) == Nedjeljko Jusup wikipedia stranica == U skladu s naputcima unesena je nova verzija teksta u enciklopedijskom stilu. Dodani su i izvori/linkovi. Molim javite da li je sad sve u redu? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-94337|&#126;2026-94337]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-94337|talk]]) 16:33, 5. siječnja 2026. (CET) :Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:18, 5. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani CROXYZ! ::Stranica  Nedjeljko Jusup na Wikipediji postoji od 2012. godine (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&direction=next&oldid=3301944. U međuvremenu je više puta nadopunjavana i sve je bilo ok  do ovih posljednjih izmjena  https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&action=history (4. siječnja 2026.) ::Predložili ste brisanje članka jer, kako ste u odgovoru naveli , „Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja“. ::Poštovani gospodine Croxyz, zahvaljujemo na vremenu koje ste utrošili  čitajući  naš članak. Ako mislite da  Nedjeljko Jusup, osnivač i prvi glavni urednik Zadarskog lista (prvog i jedinog dnevnika u povijesti Zadra i zadarske regije) ne zaslužuje mjesto u Wikipediji slobodno ga izbrišite. ::Hvala na suradnji! [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 13:43, 6. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani Croxyz dodano je još izvora da se lakše odlučite. Lp. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 18:02, 10. siječnja 2026. (CET) == Molba == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Grgurevi%C4%87&diff=next&oldid=7370188 Ajde malo sporije reagiraj], molim te.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Tulkas Astaldo}}, je li imamo izvor za datum smrti? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 16. siječnja 2026. (CET) == Different table == You're right, I found some problems in season 1929-30 because the sources say different things. So i deduce the 1929-30 final group table was: Obilić 5, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 2 (without PSK), and it was played on June 1930 (season 1929-30), as [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com] says. And in autumn 1930 (season 1930-31) they played another Banatska liga with 4 clubs: Obilić 10, PSK Pančevo 8, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 1, with Obilić and PSK qualified for [[prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] (following [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com]). Obilić and PSK Pančevo didn't take part in VBNP 1930-31. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:37, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, I managed to solve it with [https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-zavr%C5%A1nica exyufudbal]. The table contains results after June 25th, but before the repeated July match between Kosovo and Obilić. When this final group began, Pančevo clubs played in Beogradski loptački podsavez. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:34, 16. siječnja 2026. (CET) ::Ah, ok, now I understand. I'm going to make the changes. Have we to considerate season 1929-30 as the last of Banatska župa, or the first of VB/Petrovgrad podsavez? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:57, 16. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Ame71}}, I mean it isn’t that really importnat. We can always put the 1929./30. under the Banatska župa and VBNP columns in the template. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:18, 16. siječnja 2026. (CET) == RE: [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2024./25.]] == U principu jest, ali bih možda trebao i dodati rezultate u križaljku i eventualno najbolje strijelce - o sam običavao raditi sa ligama u tijeku (ili nerom završenim) - ali mogu se maknuti <nowiki> {{radovi}} </nowiki> <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:35, 22. siječnja 2026. (CET) == Odgovor: Oxford == Ups, da. Postoje dva članka. Ako imaš volje slobodno ih objedini. Nisam više tako aktivan kao u mlađim danima. Pišem samo onda kada imam inspiraciju. No, ako je potrebno stojim na raspolaganju za pomoć. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 09:05, 27. siječnja 2026. (CEST) == Strikture jednjaka == Pozdrav, na clanku [[strikture jednjaka]] izmjene su vraćene na staru verziju koja nije tačna. Ezofagealne strikture su zaseban pojam u odnosu na ezogafealne strukture. To označava pojavu suženja na jednjaku (engl. [https://www.uhd.nhs.uk/uploads/about/docs/our_publications/patient_information_leaflets/gastro/041-22_Oesophageal-Stricture.pdf oesophageal stricture]), dok se ezofagealnim strukturama mogu nazvati anatomske strukture koje izgrađuju jednjak kao organ. [[Suradnik:Informationwizard122|Informationwizard122]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Informationwizard122|razgovor]])</small> 22:09, 30. siječnja 2026. (CET) :[[Suradnica:Informationwizard122|Informationwizard122]], vraćen je oblik strikture. Nisam nikad čuo za tu riječ pa sam pomislio da je greška. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 31. siječnja 2026. (CET) == Članci tjedna za 2026. == [[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|Počelo je]]! Znam da si Concordiju htio predložiti za neki tjedan, ostavljam ti da sam umetneš točan prijedlog. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:32, 3. veljače 2026. (CET) :{{s|Runolist}}, ako se sjetim kasnije ću dodati. Lako je zapamtiti datum: 10. 10., pogotovo jer se teren nalazi pokraj današnje 10. gimnazije. Trenutno pišem odgovor na SZR Duhova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 3. veljače 2026. (CET) ::{{s|Runolist}}, da dodam još teksta? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:00, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. podsjećam na slike iz Klaićeve. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 4. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Da, stavi skroz isti tekst koji bi stavio da namještaš članak za GS. Također, skužio sam da nemamo gdje potpisati predlagatelja ili komentar, to ću srediti sutra. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 00:28, 4. veljače 2026. (CET) == [[user:Općina Vidovec]] changed to [[user:Bruno Hranić-načelnik]] == I've changed username of "Općina Vidovec" to "Bruno Hranić-načelnik" (on his request). I don't know if this name is proper on hr.wiki, but I thinh is much better then "Općina Vidovec". Please let me know if removing the "-načelnik" part would be advisable. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 14:34, 7. veljače 2026. (CET) :{{s|Malarz pl}}, honestly I don't know what hr.wiki's username rules look like. The user in question is the ''načelnik'' (Polish: starosta) of [[Vidovec|općina Vidovec]] (county/powiat Vidovec) or someone closely connected to the person. His only contributions are his autobiography, which obviously didn't meet the notability criteria. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:45, 7. veljače 2026. (CET) ::Actually, a better Polish equivalent would be ''wojt'' of a ''gmina''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 7. veljače 2026. (CET) Before 1989 there was in Poland "naczelnik gminy" (now "wójt gminy"). I saw too [[:c:Special:Contributions/Bruno_Hranić-načelnik]]. I realized that "Bruno Hranic" is propably "nacelnik" of "Općina Vidovec" :-) Hr.wiki username rules are on [[Wikipedija:Suradničko ime]] :-) Previous username conflict with "Suradničko ime ne smije biti komercijalno, ime tvrtke, nekog proizvoda, '''institucije''' i sličnog" (as I saw in autotranslator). Thanks. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 15:04, 7. veljače 2026. (CET) == Pokrajinsko prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza == Molim te nemoj ophoditi članke tog suradnika. Namjeravam ih kasnije srediti, no prvo moram u ondašnjim novinama pronaći je li se natjecalo zvalo provincijsko ili pokrajinsko prvenstvo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:05, 13. veljače 2026. (CET) :[[Slika:Thumbs up icon.svg|20px]] [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:14, 13. veljače 2026. (CET) == 1 strd pzo == poštovani, ja sam stvorio tu stranicu i uređivao. Zašto ste izbrisali te podatke koje sam stavio. Još je veća stvar jer sam ja pripadnik te postrojbe,ta sjećanja što ste izbrisali su moja,proživljena. I taj povijesni prelet prva dva Miga 21 HRZ je istinit. A poveznicu niste ni pročitali do kraja. Tamo se govori Bobetku da dolaze dva miga ,a on pita koja dva miga. E pa ta dva koja su mi proletjeli iznad glave. Malo profesionalnosti molim i čitati sa razumijevanjem. Ali vjerojatno ste premlad da to shvatite. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])</small> 12:15, 15. veljače 2026. (CET) == Rasprava o brisanju – Nacrt:DomagojĆorić/ == '''U raspravi je prijedlog naveden - "Razlog brisanja:''' kriteriji" Članak opisuje javno djelujuću osobu, izabranog političara u regionalnom parlamentu, koja ima više potvrđenih funkcija u Mladeži HDZ-a i Osječko-baranjskoj županiji (predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ, zamjenik nacionalnog predsjednika MHDZ, član Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik Savjeta mladih OBŽ, voditelj radne skupine HZŽ). Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija kao i službenih državnih stranica. Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobe s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija (OsijekNews, OsijekExpress, Dnevno.hr, 031portal). i drugi Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobu s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi. S obzirom na višestruke javne funkcije, izborne mandate, medijsku prisutnost i doprinos mladima u politici, smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti za hrvatsku Wikipediju. Ukoliko urednici smatraju potrebnim, dodatno se mogu označiti i novi izvori uz svaku tvrdnju da se jasno vidi provjerljivost informacija, iako je to već potkrijepljeno. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:02, 20. veljače 2026. (CET) :{{BIVUŠ101}}, članak ne ispunjava kriterije o političare. Nije riječ o saborskom zastupniku niti ministru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:36, 20. veljače 2026. (CET) ::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:55, 20. veljače 2026. (CET) :::Zastupnički kriterij odnosi se na državne parlamente, a ne županijske. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:03, 20. veljače 2026. (CET) ::::Poštovani i dalje navod ne stoji jer prema kriteriju citiram ::::''Političari i državni službenici:'' ::::''Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava <u>barem '''jedan''' od sljedećih kriterija</u>:'' ::::* ako je predsjednik [[Predsjednik države|države]] ili [[Predsjednik vlade|vlade]] (premijer), [[generalni guverner]], [[ministar]], član neke [[Zakonodavna vlast|zakonodavne skupštine]] ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini [[Unitarizam|unitarne]] ili federalnoj razini [[Federacija|federativne]] države. (To se na Hrvatsku odnosi i na regionalni državni ustroj odnosno - Županije) ::::* ''obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom'' ::::'''Taj kriterij je isto ispunjen.''' ::::Po kriterijima: ::::# Interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini - Domagoj Ćorić je Član Nacionalnog odbora stranke HDZ izabran na općem saboru stranke (Najviše tijelo stranke) koja je zastupljena u Hrvatskom saboru. Zamjenik je nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a, što je isto nacionalna stranačka funkcija. '''To točno zadovoljava točku 2. kriterija.''' ::::# Zahtjevne mjesne ili područne zadaće s moći: ::::#* Član je Predsjedništva HDZ-a Osječko-baranjske županije i Zastupnik u Skupštini Osječko-baranjske županije – ovo su izabrane funkcije s realnom političkom moći na županijskoj razini. '''To zadovoljava točku 3. kriterija.''' ::::# Medijski odjek, provjerljivost, relevantnost: ::::#* Aktivnosti su popraćene neovisnim medijima poput OsijekNews, OsijekExpress, 031portal, Dnevno.hr. ::::#* Ovo je u skladu s kriterijem 6 čak ako nije na nacionalnoj razini, ima očitu moć i medijsku pokrivenost od nacionalne do lokalne razine ::::Zaključno osobno smatram da tekst zadovoljava '''barem dva kriterija''' značajnosti: stranačka funkcija na nacionalnoj razini i značajne izabrane funkcije na regionalnoj razini, uz medijsku pokrivenost. Dakle, prema WP:KRTE, ovo jest relevantno za članak na Wikipediji. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:15, 20. veljače 2026. (CET) :::::Hrvatska nije federativna država. Federativne države su BiH, Rusija, Švicarska, SAD, tako da taj kriterij nije ispunjen. Valjda biste to trebali znati jer je jasno da ste usko povezani s temom članka. Član nacionalnog odbora nije interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini. To bi bile najviše pozicije, tipa predsjednik stranke. Županijska razina je sasvim irelevanta što se tiče kriterija značajnosti. Niti jedna enciklopedija, leksikon i sl. ne bi pokrila osobu s takvom funkcijom. U suprotnom bi postojali članci o zamjenicima župana iz pripadnike X nacionalne manjine. Ti osječki mjesni mediji nisu nimalo relevantni. Relevantni mediji bi bili nacionalni mediji tipa Večernji, Jutarnji itd. Dnevno.hr je najobičniji internetski portal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Poštovani, (Draft - koji je izrađen je napravljen u dobroj namjeri jer pratim aktivno političku scenu mladih u Hrvatskoj i smatrao sam korisnim kreiranje istog) Nitko nije naveo da je Hrvatska federativna država (čitati s pažnjom), eksplicite vam piše - ''član odbora stranke,'' zato je i navedeno'','' pritom osobna kvalifikacija o o pojedinim portalima tko je i za što kvalificiran i relevantan izbjegavam jer gledam objektivno. Osijek nema neograničeni broj portala pa da prema tome izdvajamo "relevantne izvore". Već su ovo jedini šire dostupni portali na tome području koje je moguće pronaći. ::::::Kao primjer vam navodim [[Pavo Gagulić]] , kao gotovo identičnu stranicu, s time da primjerice osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:55, 20. veljače 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] ? :::::::poštovani urednici, još nisam dobio povratni odgovor a u međuvremenu kako vidim pokrenuta je i rasprava za brisanje stranice - Pavo Gagulić kojeg sam Vam naveo kao primjer, napominjem takvih stranica ima još niz poput primjerice - Ivan Vidiš - https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Vidi%C5%A1, i Petar Ćurić - https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_%C4%86uri%C4%87. S time da primjerice ponavljam osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. Jesu li onda sve te stranice ispravne i relevantne? ili su sve za uklanjanje.. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:59, 23. veljače 2026. (CET) ::::::::Poštovani rasprava je sada otvorena i za gore navedene primjere nakon mojeg naputka. Citiram suradnika "Hijerovit" — za stranicu Ivan Vidiš. lipnja 2024. (CEST) , "kriterije kao bivši predsjednik mladeži HDZ-a ispunjava". Te je stranica već bila zadržana a bila je i već predmet rasprave o brisanju, sukladno tome kriteriji se opetovano tumače po vlastitom dojmu ne pravilima. Osobno gledajući pravila i Domagoj Ćorić i Ivan Vidiš ispunjavaju sva pravila o zadržavanju i zahtjevu za premještanje na glavnu stranicu. S time da Ivan Vidiš ima dosta slabije izvore, Ukoliko su potrebne korekcije, dobrodošle su no napominjem osobu koju sam objektivno obradio ima sve potrebne kriterije. Te tražim zahtjev za premještaj stranice - Domagoj Ćorić na glavnu stranicu. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:01, 25. veljače 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Možda biste mogli prestati maltretirati suradnika na njegovoj osobnoj stranici i stvar raspraviti u raspravi za brisanje (kraći argumenti) ili na stranici za razgovor članka/nacrta. Mogli biste pogledati i kako su, što se same forme tiče, pisani članci na Wikipediji – Vaš ni formu ne zadovoljava. Stilski – puno praznih rečenica, kao iz političkog letka pred izvjesne ''izbore''. Natežete kriterije. Ovoliko strasti obično pokazuju oni koji imaju veze s osobom o kojoj pišu, a to za Wikipediju nije dobro: ni strast ni veze. Budite sigurni da će netko napisati članak kada osoba bude od enciklopedijskog značaja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 25. veljače 2026. (CET) ::::::::::Smijeh! "Maltretiranje" je ne dobivanje odgovora na jasne argumente? Prvo ste me vi osobno optužili da koristim chatGPT, pa onda kasnije ste uvidjeli da nije, pa je stvar ova ili ona.. sve samo ne meritum, jeste uopće pročitali sadržaj? Argumente i sve ostalo u raspravi? Nakon toga uz jasno istaknuti niz primjera stranica sve su sada predložene za brisanje, meni je "page" kao "page" nebitan ali mi je bitno vrijeme i trud koji sam uložio u isti da bi netko paušalno ocjenjivao.. Previše ste "strasti" i osobnih kvalifikacija iznijeli za tako "irelevantne" stvari.. Možda bi bilo dobro preispitati i vaše osobne relacije i odnose? Predlažem da sami onda osobno izmijenite i educirate i nas ostale, bit će nam zadovoljstvo! [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:44, 26. veljače 2026. (CET) == Nogomet == Možeš li pregledati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._NL_2024./25.&diff=prev&oldid=7391696 ovo]. Ponavljali su se parametri, pretpostavio sam da je umjesto 1 trebalo pisati 2. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:35, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Ponor}}, nije ništa izmijenjeno, tj. ostala je zelena boja kod stuoca drugoplasiranog kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:39, 20. veljače 2026. (CET) == Frano Veraja == Postovani, izbrisali ste cijeli tekst o Frani Veraja s objašnjenjem da “izgleda” kao AI. Svi podaci su točni i provjereni i ja sam ih osobno napisao. Mozete mi dodatno objasniti u čemu je problem? [[Suradnik:Cvita1008|Cvita1008]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cvita1008|razgovor]])</small> 19:43, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Cvita1008}}, članak stilski jako sliči na brojne nedavne članke za koje je očito da su pisani AI-jem, uključujući članke rukometne tematike. Članci bi trebali biti pisani u neutralnom tonu, a svaka tvrdnja bi trebala biti pokrivena izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 21. veljače 2026. (CET) == Domobranske bojne == @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pozdrav, imam pitanje, razmišljam da sve dalmatinske domobranske bojne spojim u jedan povijesni paragraf na wiki stranici 23. domobranske pukovnije, čisto da je sve na jednom mjestu, eto javite što mislite o ideji pa ću se uhvatiti "posla". Što se tiče dužili, dan danas se u HV kaže da neko duži oružje, posuđuje od države, bar su tako meni objasnili :) [[Suradnik:Dudeidassa|Dudeidassa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dudeidassa|razgovor]])</small> 22:40, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Dudeidassa}}, nisam znao za ovo dužiti. Mislih da je riječ o nekom čudnom tipfeleru, makar ni sam nisam znao što bi to bilo :) Slobodno spoji te članke u jedan, ako misliš da je tako najbolje. Naravno, zadrži sadržaj koji se razlikuje (npr. slike, organizaciju jedinica, ali navedi izvore za organizaciju) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:03, 21. veljače 2026. (CET) == Roman "U vrtlogu vremena" na stranici "Žigmund Luksemburški" == Poštovanje, uklonili ste rečenicu "Žigmund Luksemburški je jedan od glavnih ikova u romanu povijesne fantastike U vrtlogu vremena, hrvatske autorice Ivane Julius." uz pitanje "Je li roman dovoljno značajan da bude uvršten u popularnu kulturu?". Dolje nudim dodatne izvore koji potvrđuju relevantnost romana: Izdanja: Roman je doživio 2 izdanja, 2023. i 2024.:(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=povijesni+roman+za+mlade&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=1700000665), (https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Julius%2c+Ivana&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=1031999) Prijevod: Preveden je na engleski jezik (The Whirlwind of time, 2025, prevoditeljica Mihaela Galjuf) (https://www.amazon.in/Whirlwind-Time-Book-ebook/dp/B0FL8XCKL9?ref_=ast_author_dp&th=1&psc=1) Recenzije i osvrte su napisali književnici: Saša Jakšić: https://ovisnaocitanju.com/recenzija/u-vrtlogu-vremena-ivana-julius/ Sandra Pocrnić Mlakar: https://beletra.hr/ivana-julius-moja-junakinja-jelena-osvaja-publiku-svojom-zenskom-snagom-tihom-ali-mocnom/ Osvrt književnice Marijane Dragičević nalazi se na omotu hrv. izdanja knjige. Osvrti književnika Davora Pleskine i Petra Petrovića nalaze se na omotu eng. izdanja knjige. O autorici i knjizi pisali su mediji: Večernji list: https://scontent.fzag3-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/574573118_1142768331297008_1833912637579889898_n.jpg?_nc_cat=104&ccb=1-7&_nc_sid=7b2446&_nc_ohc=2revW2G_Uq8Q7kNvwGP2rl0&_nc_oc=Adksyo2re9SQHuA4OIVZdPNHBghjtbJtCnnnH9DpT_1PevHGnjz4_WVH51cBYsqf2Jk&_nc_zt=23&_nc_ht=scontent.fzag3-1.fna&_nc_gid=j6UcKBs06Gpe1AAB0zWC3w&oh=00_AfsvjN-CRvO2O7c96Mc3XRFBnybJbZ84RLsukRff-6Xp7w&oe=69A0FDE1 Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/ivana-julius-moja-junakinja-jelena.html Otvorena televizija: https://www.youtube.com/watch?v=yCx_j-xhGos Televizija Zapad: https://zapad.hr/ivana-julius-u-vrtlogu-vremena/ Radio Banovina: https://www.radio-banovina.hr/audio-kako-je-ivana-julius-spojila-fantaziju-povijest-i-medvednicu/ -Roman je spomenut i obrađen u knjizi "Zagorkini sljedbenici", Sandre Pocrnić Mlakar (str.145)(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&sort=5&new=30&age=0&fid0=5&fv0=hrvatski&selectedId=1009386) ---- S obzirom na sve navedeno, ako mislite da je roman ipak dovoljno značajan, molim da razmislite o vraćanju uklonjene rečenice na stranici "Žigmund Luksemburški". [[Suradnik:Botros99|Botros99]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Botros99|razgovor]])</small> 17:51, 22. veljače 2026. (CET) :{{Botros99}}, nije značajan. Prva rečenica definicije popularne kulture na [https://www.enciklopedija.hr/clanak/popularna-kultura Hrvatskoj enciklopediji] glasi: ''popularna kultura, kultura koja je svima dostupna i '''široko rasprostranjena'''; '''svakodnevna medijska kultura koja prevladava u suvremenom društvu;''' zajednički skup praksa i uvjerenja koje su stekle '''globalnu prihvaćenost''' i koje obilježava medijska dostupnost i pojavnost u obliku komercijalnoga proizvoda. '' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:39, 22. veljače 2026. (CET) == Petar Ćurić == <nowiki>{{Zadržati}}</nowiki> za [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|poveznica=Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|21x21px|Zadržati]] '''Zadržati''' Ne shvaćam čemu takvi prijedlozi, zapravo sam ostao bez teksta. Pročitajte njegov životopis malo bolje. Radite što hoćete. Jako ste me razočarali ali ja vam tu ne mogu ništa osim da ljude demotivirate za rad na taj način [[Suradnik:Slavko Macan|Slavko Macan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slavko Macan|razgovor]])</small> 17:54, 28. veljače 2026. (CET) == Hvala na dobrodošlici i pomoći == Poštovani kolega hvala na pomoći, baš se i ne snalazim više u ovom ambijentu, sve mi je novo... [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 23:28, 3. ožujka 2026. (CET) :{{s|Vitek}}, bez problema. Povremeno ću pregledavati tvoje članke i ispravljati ih. I ja pozaboravim određene stvari nakon nekog vremena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:29, 3. ožujka 2026. (CET) == Tog(o)a == Vidi [https://egzonimi.lzmk.hr/?p=3230 ovo]. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:21, 8. ožujka 2026. (CET) :{{s|MaGa}}, zanimljivo. Kada sam brzinski sređivao članak, provjerio sma oblik Togoa na Hrv. enc. Prisutan je u [https://www.enciklopedija.hr/clanak/eyadema-gnassingbe ovom članku]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:27, 8. ožujka 2026. (CET) ::Izgleda da nisi tražio [https://enciklopedija.hr/clanak/Togo na pravom mjestu]. :D <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:36, 8. ožujka 2026. (CET) ::''Baj d vej'', ja uvijek tražim tamo gdje je eksplicitno navedeno kao pravilo. Možda je članke na HE prekucavao netko tko ne zna za neko pravilo, a netko tko je to trebao pregledati - ''promašio''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:44, 8. ožujka 2026. (CET) :::{{s|MaGa}}, ma znam nego ovako mi je bilo najlakše provjeriti. Obično koristim HJP, no znam da (često) nema natuknice za države s popisom oblika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:47, 8. ožujka 2026. (CET) ::::HJP... Rekao bi jedan bivši kolega: ''Da, ali ne''. Uglavnom, ''botom lajn'': Preko trnja do zvijezda. Nema nam druge. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:57, 8. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Informativna točka o najčešćim situacijama: ako je takav otvoreni slog (onaj koji završava na samoglasnik) na kraju imena muškog roda naglašen, samoglasnik se zadržava u sklonidbi, kao kod Peru -> Perua, San José -> San Joséa, Copiapó -> Copiapóa. Ako nije, mijenja ga se kao bilo koju domaću imenicu, npr. Tokio -> Tokija, Meksiko -> Meksika, Santiago -> Santiaga. Kod ženskih doduše nije tako: Cumaná -> Cumane. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:43, 9. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, na početku ovog odlomka naveo sam poveznicu na LZMK koja jasno govori. Ja na to nemam što ni dodati niti oduzeti, to su sigurno pisali učeni(ji od mene) ljudi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:56, 9. ožujka 2026. (CET) == Nino Skrabe == postovani Croxyz ...@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] male izmjene za Ninu Skrabe radim vec 10+godina, sto se vidi iz povijesti, na njegovo inzistiranje. Svakih par mjeseci mi posalje dopunu koju radim na Wikipediji, isto kako sam i postavio stranicu. Stoga Vas molim da izmjenu vratitr nazad. Hvala lijepo Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 17:15, 10. ožujka 2026. (CET) :{{s|Igor Salopek}}, u izvorima članka [[Nino Škrabe]] nije stajalo ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:23, 12. ožujka 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] da li.moram ponovno izmjene unositi ili cete ih vratiti? Ako treba mogu poslati prtscr maila od Nine Skrabe iako mi nije jasno zasto.kad se u povijesti vidi da ja stalno dopune radim ::Hvala [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 07:15, 14. ožujka 2026. (CET) :::{{s|Igor Salopek}}, vaka tvrdnja u članku bi trebala biti pokrivena izvorima. Trenutno članak ima samo dva izvora koji naravno pokrivaju mali dio članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:20, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ne razumijem sad vise sto ocekujete od mene? Gospodin Nino Skrabe mi daje sve u mailu i ja postavljam na wikipediju. ::::Ako to nije dovoljno onda ne znam sto je. ::::Dakle izvor je sam Nino Skrabe. ::::Ajme 10g nikakvih problema sad odjednom je problem. ::::Eto, da li cete vratiti ili moram sam opet upisivati? ::::Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:09, 14. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Igor Salopek}}, problem nije odjednom, već od [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nino_%C5%A0krabe&diff=prev&oldid=2398363 30. travnja 2010.], dakle skoro 16 godina. Tvrdnje u svakom članku bi trebale biti pokrivene vjerodostojnim i provjerljivim izvorima ([[WP:VI]], [[WP:NI]]), dakle ne primarnim (u ovom slučaju samog Škrabe), već sekundarnim i tercijarnim izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:29, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Evo ne znam sto da kazem. Javit cu autoru, Ninu Skrabe, da ne zelite objaviti izmjene jer ga ne smatrate vjerodostojnim. Nazalost drugih provjerljivih izvora nemam. ::::::Vjerujem da ce biti razocaran, ali ako ne zelite, ne zelite. [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:51, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::{{s|Igor Salopek}}, za većinu toga vjerojatno postoje izvori u LZMK-ovim izdanjima, znanstvenim radovima, nacionalnim/regionalnim medijima, knjigama, časopisima i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 14. ožujka 2026. (CET) == Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991. == In the page 372 of the Orijent book, they say the club played in the ''Grupa Zapad'' of '''Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991.''' I never heard anything about it, I think it was played in the same days of [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]]. In facebook ([https://www.facebook.com/profile/100057584734421/search/?q=turnir%20drugoligasa%20i%20treceligasa POVIJEST RIJEČKOG NOGOMETA]) i found this: Zbog općepoznate političke i ratne situacije, raspada Jugoslavije i hrvatskog osamostaljenja oformljena su samostalna hrvatska prvenstvena i kup natjecanja u kojima su klubovi uglavnom bili raspoređeni prema plasmanu u posljednjem izdanju jugoslavenskih natjecanja. Zbog ratnog stanja u Hrvatskoj i uvedenog moratorija zbog nesigurnosti svih nogometaša, nogometnih djelatnika i gledatelja početak službenih nogometnih natjecanja za sezonu 1991./1992. su trebala započeti tijekom kolovoza 1991. godine, ali su se često odgađala pa su započela tek krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine. Krajem ljeta i tijekom jeseni 1991. godine su se na područjima Hrvatske koja nisu bila obuhvaćena ratom odigravalo niz humanitarnih utakmica, te nekoliko značajnijih turnira. Prvi od tih turnira je bio Trofej ''Novog lista'' koji se je odigrao u Rijeci, Zagrebu i Splitu i na kojem su nastupili dojučerašnji jugoslavenski prvoligaši iz Hrvatske - ''Rijeka'' Rijeka, ''Hajduk'' Split, ''Dinamo'' Zagreb i ''Osijek'' Osijek. Nakon ovoga je uslijedilo neslužbeno nogometno prvenstvo Hrvatske ''Slobodna Hrvatska 1991.'', čiji se prvi dio odigrao po Hrvatskom zagorju i Međimurju, a drugi dio u Istri, a nastupilo je budućih 7 hrvatskih prvoligaša uključujući i ''Rijeku''. Paralelno s ovim natjecanjem se je u Rijeci odigrao ''Trofej Compa'' na kojem su nastupili riječki klubovi ''Grbci'', ''Lokomotiva'', ''Rikard Benčić'' i ''Zamet''. Nekako za vrijeme odigravanja navedenih turnira se je na području Rijeke i okolice počeo održavati turnir ''Sportaši Hrvatske - HNS Rijeka 1991.'' (i u ostalim sportovima su se održavali turniri ovakvog naziva), a ovo natjecanje se sastojalo od 2 turnira - ''Turnir drugoligaša i trećeligaša'' i ''Turnir niželigaša'', a sav prihod s ovog natjecanja je išao u dobrotvorne svrha. Na ''Turniru drugoligaša i trećeligaša'' su se od riječkih klubova natjecali ''Lučki radnik'' (osvoji turnir) i ''Orijent'', dok su se na ''Turniru niželigaša'' od riječkih klubova natjecali ''Grbci'', ''INA Delta'', ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'' (pobjednik turnira). Za ovaj turnir moram spomenuti da su svi klubovi bili oslabljeni, jer je dio njihovih igrača bio na ratištu, što im se događalo i narednih nekoliko sezona u službenim natjecanjima. Krajem 1991. godine se je održao ‘ratni’ malonogometni turnir pod nazivom ''Neovisna Hrvatska 1991.'', a sve utakmice su se odigrale u zagrebačkoj 'Ledenoj dvorani' Dvorani sportova, a na turniru su se uz ''Rijeku'' još natjecali i ''Hajduk'' Split, ''Zagreb'' Zagreb, ''INKER'' Zaprešić (ex ''Jugokeramika''), ''Varteks'' Varaždin i selekcija Sportskih novosti pod nazivom ''SN scorpion''. Na turniru je trebao nastupati i zagrebački ''HAŠK Građanski'' (ex ‘’Dinamo’’), ali nisu nastupali zbog 'odmora' nogometaša, koji su ionako pratili ovaj turnir iz gledališta. Čim je ratna stihija pomalo počela jenjavati krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine su se u Hrvatskoj počela ubrzanim ritmom održavati službena natjecanja u novooformljenim hrvatskim natjecanjima. U prvenstvima hrvatske su od riječkih klubova u 1. hrvatsku nogometnu ligu je ušla ''Rijeka'', u zapadnu skupinu 2. hrvatske nogometne lige je ušao ''Orijent'', u primorsku skupinu 3. hrvatske nogometne lige je ušao ''Lučki radnik'', u 'B' grupu riječke skupine 4. hrvatske nogometne lige su ušli ''Grbci'', ''INA Delta'' i ''Lokomotiva'', dok su u riječku skupinu 5. hrvatske nogometne lige ušli ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'', a tijekom narednih godina se je nastavila tradicija iz vremena Jugoslavije o redovitim mijenjanjima sustava natjecanja (ali bržim ritmom), pri čemu je nekoliko klubova nestalo, a par njih se oformilo. U prvo izdanje hrvatskog nogometnog kupa 1992. godine je ušlo 7 klubova koji su bili izborili plasman u završnicu Kupa maršala Tita 1991./1992. About the western group of Turnir drugoligaša i trećeligaša, the table was: Lučki radnik 6 pts, Halubjan, Opatija and Orijent 4 pts, Grobničan 2 pts. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:38, 11. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, the war ([[Domovinski rat]]) broke out in early 1991, before Croatia got it's independence. Even though the war started, the clubs continued to compete in their Yugoslav leagues. In June, after the season ended, Croatia became an independent state. This resulted in clubs leaving the Yugoslav football pyramid. Due to the war, it became impossible to organise leagues. Because of this, the new season didn't start in August. With no games, local friendly tournaments were set up. Some of them are covered in [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. Keep in mind that some of these tournaments could've been official tournaments. We don't know, due to a lack of information. All of these are local tournaments. The first tournament mentioned in that Facebook post is likely a friendly tournament organised by the Rijeka daily [[Novi list]]. It also mentions [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]] The text then mentions some local Rijeka tournaments. The second paragraph covers the foundation of the Croatian football pyramid. Orijent played in [[2._HNL_1992.#Zapad]], Lučki radnik in [[3._HNL_1992.#Skupina_A_–_Riječka_skupina]]. The other leagues aren't covered on hr.wiki (they should be a part of [[4. rang HNL-a 1992.]] and [[5. rang HNL-a 1992.]]) :Starting in early 1992 (or sometimes perhaps even in late 1991) there were a bunch of non-official torunaments. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:19, 12. ožujka 2026. (CET) == Stranica StreetGainZ == Poštovani, mogu li znati koji je razlog brisanja stranice? Prije par dana sam probao istu stranicu uploadati, no tada je bio problem u imenu računa te je to sada riješeno + dodana je dodatna litetaruta i poveznice na sami članak pa me zanima koji dio sada nije u skladu sa pravilima? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 22:08, 12. ožujka 2026. (CET) :{{s|Nikola Pustišek}}, zato što organizacija ne ispunjava [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:38, 12. ožujka 2026. (CET) ::Poštovani, hvala na odgovoru. Pod kriterijima značajnosti misli se na ovo " ::Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka: ::* ima malen broj članova (manje od 1000) ::* usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]] ::* lokalnog je karaktera ::* lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu. ::" ? ::Ukoliko je jedna ili više kratica razlog za ukidanje naše stranice, zbog čega su odobrene onda stranice drugih manjih udruga koje također ne ispunjavaju navedene kriterije? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 09:34, 13. ožujka 2026. (CET) :::Ako smatrate da neka udruga ne ispunjava kriterije značajnosti, slobodno predložite njen članak za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:22, 14. ožujka 2026. (CET) == Ivan Marević == Zbog čega je članak predložen za brisanje? Čisto da znam gdje griješim. Hvala [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 09:00, 16. ožujka 2026. (CET) :Zbog vjerojatnog neispunjavanja kriterija značajnosti za političare. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 17. ožujka 2026. (CET) == Nacrt: Bokšački Klub Klis, molim vas doprinesite. == Molio bih vas da uredite nacrt članka Bokšački Klub Klis, ako znate. Hvala, srdačno vas pozdravljam! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 19:59, 18. ožujka 2026. (CET) :{{s|Suradnik78785}}, sadržaj članka [[Nacrt:Bokšački klub Klis]] uopće nije potkrepljen izvorima niti je pravopisno sređen. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:36, 18. ožujka 2026. (CET) == Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20. == Why do you want to delete [[Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.|this page]] ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:25, 19. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, because it should be written as Osječki and not Osiječki. This misspelling is common on exyufudbal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:25, 19. ožujka 2026. (CET) ::I understood later (I had to comparize the 2 links). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:16, 20. ožujka 2026. (CET) :::Đakovske -> Đakovačke, moslavičke -> moslavačke – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:02, 20. ožujka 2026. (CET) == Stranice o sezonama Kupa SRJ sa svim strijelcima == Evo stranica o prve tri sezone Kupa SRJ sa (skoro) svim strijelcima: [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg93.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg95.html#kup] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:39, 20. ožujka 2026. (CET) :[[Suradnik:Ame71|Ame71]], besides the first three season of the FR Yugoslavia Cup, we also got a bunch of [https://fsv.rs/arhiva-fudbalskih-takmicenja-na-teritoriji-vojvodine-od-1945-do-danas/ Vojvodina tables]. Now you can cover most of the Vojvodina seasons. I remember that we had incomplete tables for several seasons. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:57, 20. ožujka 2026. (CET) ::Additionaly, this may be useful for correcting tables with incorrect goal-differences. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 20. ožujka 2026. (CET) ::: Vojvodina page will be useful in the future, at the moment I'm busy with ZNP pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:37, 21. ožujka 2026. (CET) == Dinamova slika iz 1951. == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Drago_Horvat&curid=491100&diff=7410065&oldid=7410057 Ova slika] koju su dodao u par članak danas ima malo čudan početak teksta. Molim te pogledaj: ''"Dinamo Zagreb s momčadi Dinama (?!) koja je osvojila Kup maršala Tita 1951. U gornjem redu su..."'' [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:23 20:23, 24. ožujka 2026. (CET) :Btw. sad sam vidio da si iz infookvira Franji Wölflu izbacio trenerske podatke. Ima li neki posebni razlog za to? - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:31 20:31, 24. ožujka 2026. (CET) ::{{s|Jure Grm}}, dobro da si uočio ovo prvo. Ispravljao sam slike u drugim člancima, pa sam slučajno pogriješio. Wölflov članak sam počeo uređivati jer mi je bilo čudno kako u infookviru ima samo 79 golova, a 304 nastupa. To je pogrešno interpretirano iz Nogometnog leksiona. ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2665 Za Dinamo odigrao 304 utakmice i postigao 79 ligaških pogodaka]'' znači da je sveukupno odigrao 304 utakmice (vjerojatno uključuje i prijateljske), a da je u ligi postigao 79 golova (mislim da je to tipfeler, trebalo bi biti 89 prema Dinamovoj web-stranici). O Wölflu sam pronalazio mnogo kontradiktornih i pogrešnih podataka. F.F. (očito [[Franjo Frntić]]) tvrdi u [[Tko je tko u NDH]] ([https://znaci.org/00003/557.pdf str. 427.]) da je Wölfl počeo igrati u Concordiji s 13 godina 1930. Wölfl je rođen 1918., tako da je 13-godišnjak postao tek 1931. Nisam mogao pronaći potvrdu da je Wölfl igrao za prvu momčad Concordije kao 16-godišnjak, 1934. Koliko vidim, Concordia te godine nije igrala u prvenstvu ZNP, prvenstvo Jugoslavije 1933./34. je otkazano, a 1934./35. nije nastupao. No, vjerovat ću Cuvaju jer znam da je vodio detaljne dnevnike. Također sam pronalazio kontradiktorne podatke o godinama u kojima je igrao za Građanski (od 1937. ili 1938.). Izgleda da se pridružio Građanskom u listopadu 1937., a prvi put u nekoj službenoj tuakmici azigrao je 1938. Što se tiče trenerske karijere, prije bi se infookvira zabunom interpretiralo da je Wölfl bio trener prve momčadi Dinama i izbornik Jugoslavije. Barem sam ja imao takav dojam. No Wölfla nisam uspio pronaći na popisu trenera Dinama kroz povijest. Trebalo bi u infookviru navesti koje točno pozicije je držao unutar Dinama i jugoslavenske reprezentacije. Nisam uspio pronaći te podatke. Možda je proveo dulje vrijeme u stožeru jugoslavenske reprezentacije? Nažalost, nemamo nigdje kompletnu biografiju Wölfla (ni na Dinamovoj web-stranici, ni u Povijesti sporta i inim publikacijama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:35, 24. ožujka 2026. (CET) :::Što se tiče nastupa za B reprezentaciju, utakmica se odigrala, no u Politici nisu naveli sastave. Trebalo bi pričekati još nekoliko dana (ili tjedana) da NSK digitalizira izdanja Novosti iz 1940. (trenutno digitaliziraju 1938. i 1939.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:37, 24. ožujka 2026. (CET) ::::I svakako mu treba vratiti izborničke funkcije, odnosno članstvo u kolektivnim izborničkim komisijama i u jugoslavenskoj 1954. i u hrvatskoj reprezentaciji 1956. - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:49 22:49, 24. ožujka 2026. (CET) :::Ovu pogrešku imaš na više mjesta ... [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:38 22:38, 24. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Jure Grm}}, evo riješih. Jao, stvarno sam brzoplet danas. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 24. ožujka 2026. (CET) ==Predložak== Hvala na dopunjavanju i iskorištavanju predloška. Ja sam bio još nesiguran koliko je to dobro i uopće korisno, pa na kraju nisam iskoristio. Isto tako i s predloškom za glagoljicu. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 16:56, 31. ožujka 2026. (CEST) :{{s|Kkupus}}, vjeruj mi korisno je. Znaš li možda glagoljicu? Ako da, pokušaj nadopuniti pisce [[Predložak:Glagoljica]] s autorima koji se navode u [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X04047&P= ovoj knjizi]. Odi na ovaj scroll na dnu i odi na 13–18., 256–259. str. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:08, 1. travnja 2026. (CEST) ::{{S|Kkupus}}, bi li htio popuniti predložak s člancima [[:Kategorija:Glagoljica]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:15, 1. travnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Izbjegavao sam popunjavati s podatcima s [[:Kategorija:Glagoljica]] jer je po meni većina toga, izuzev podlistka Glagoljski zapisi apsolutno irelevantna. Uglavnom su to neke moderne pojave od manje važnosti ili jako nedorečene teme poput [[Hrvatska glagoljica]]. Probat ću vidjeti po ovome popisu koji su poslao, iako mislim da ima trenutačno i lakše dostupne literature, barem u knjižnicama. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 00:58, 1. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Kkupus}}, vjerujem da postoji. [[Predložak:Hrvatska ćirilica bosančica]] sam slučajno pronašao prilikom traganja sadržaja za [[Bosančica#U_suvremenom_dobu]]. Bilo mi je čudno kako nisam naletio na taj predložak dok sam sređivao članak o našoj ćirilici. Ustanovio sam da se predložak nigdje nije koristio, pa sam ga odlučio uklopiti u sve članke koje je naveden. Inače, ovu knjigu koju sam naveo iznad, je FOI na isti dan, dan prije ili kasnije, digitalizirao tako da sam ju slučajno otkrio u pravo vrijeme. Kukuljević Sakcinski ju je sastavio kao popis hrvatskih knjiga koje je pronašao u nekoliko tadašnjih (privatnih) knjižnica. Naravno, to nije popis knjiga tiskan/pisan do te godine jer je kod nas znanost tek bila u početcima (npr. Kukuljević Sakcinski ne zna za Nauk karstjanski [[Matija Divković|Matije Divkovića]], ako se ne varam prve hrvatske tiskane ćirilične knjige, čija je skraćena inačica prema Hrvatskoj enciklopedija doživjela [https://www.enciklopedija.hr/clanak/divkovic-matija čak 27 izdanja!]). Većina dotad navedenih autora u predlošku su navedena u njegovoj knjizi, ali nisam mogao pronaći potvrde (slike) da su one doista pisane na našoj inačice ćirilice, a ne na ''standardnoj'' ćirilici, pa ih nisam naveo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:11, 1. travnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] == ovo vezano za [[2. HNL 1994./95.]] * grupa "Sjever"'' - gdje je nedoumica između [[NK Slavonija Požega|''Slavonija'' - Požega]] i [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|''Mladost 127'' - Suhopolje]] na 1. mjestu (oba po 65 bodova) poredak * 1. ''Mladost 127'' * 2. ''Slavonija'' imamo po * ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 * Željko Kovač: ''Povijest nogometa od NK Jedinstvo do HNK Đakovo Croatia : 1962.-2016.'', Đakovo, 2017., {{ISBN|978-953-6831-80-7}}, str. 224 * Dragutun Kerže: ''Olimpija, simbol Donjega grada : 1923. - 2003.'', Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}} * Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica : 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 iskreno, nisam našao (još) da je negdje * 1. ''Slavonija'' * 2. ''Mladost 127'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:50, 9. travnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super je da nam se svi izvori slažu oko 1. mjesta. To znači da RSSSF nije pouzdan za ovu sezonu, odnosno da ga ne bismo trebali koristiti. Trebali bi ispraviti tu tablicu u članku. Vidim da Croatia Đakovo i Jedinstvo Donji Miholjac imaju jednaki broj bodova (39), slično kao i Slavonija Požega i Mladost 127. Suhopolje. Je li se ti izvori koje si naveo u poruci iznad slažu oko pozicija tih klubova na ljestvici? Također, bi li mogao vidjeti je li Hrvatski športski almanah 1995/1996 ima identične ljestvice za [[2._HNL_1994./95.#Zapad]] i [[2._HNL_1994./95.#Jug]] (broj bodova, gol-razlika i sl.)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:25, 9. travnja 2026. (CEST) == Bunić == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bunić&oldid=prev&diff=7428662 Trazis izvor moje izmjene, kad ja sam samo popravio gresku nekog drugog? Ali moje izmejna je, da ni je tamo Laudon ishranjen! Gdje ima izvora, da tamo ishranjen je??? Sve izvore govore samo o nehovim decama. Nema... nonsense, ishranjen je u Becu, mislim da klik u engelskoj ili nekoj drugoj wiki i vidi se sve. Ne znam ko je stvario ovaj nonsense da je ishranjen u Bunicu. Ali kad nema izvora, da je tamo sahranjen, zasto izvor, da tamo ishranjen ni je??? {| class="wikitable" ! colspan="2" |Ernst Gideon von Laudon |- | colspan="2" |Portrait, <abbr>c.</abbr> 1780 |- !Born |13 February 1717 Toce mõisa, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Toce,_Latvia&action=edit&redlink=1 Tootzen] [<nowiki/>[[:lv:Toce|lv]]], [[:en:Swedish_Livonia|Swedish Livonia]] (in present-day Toce, [[:en:Madona_Municipality|Madona Municipality]], [[:en:Latvia|Latvia]]) |- !Died |14 July 1790 (aged 73) [[:en:Nový_Jičín|Nový Jičín]], [[:en:Moravian_Margraviate|Moravian Margraviate]], [[:en:Holy_Roman_Empire|Holy Roman Empire]] |- !Buried |[[:en:Penzing_(Vienna)|Hadersdorf]], [[:en:Vienna|Vienna]] |} [[Suradnik:270kHz|270kHz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:270kHz|razgovor]])</small> 08:44, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|270kHz}}, pregledao sam povijest izmjena te uklonio nereferencirani sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 14. travnja 2026. (CEST) == Zagreb league 1930/31 == I have a question about the [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930/31 Zagreb championship]]: I think the champion was Viktorija, but the page [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] lists the champion as HAŠK. The subfederation final is also listed as HAŠK-Segesta 4:0, but I haven't found any sources about it. Who do you think was the real winner? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:38, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, at first I started digging through sources about HAŠK. I couldn't find anything, but then I rememebered that [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 this page exists]. Also I'd like to point out a mistake on that specific page. Concordia did not win the 1938–39 ZNP championship. It lost to BGŠK Bjelovar, the provincial champion, in the ZNP championship final. I find it interesting that we have a HAŠK vs Segesta championship twice in a row. It could be a duplication error. Without dates it's hard to confirm anything. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:57, 14. travnja 2026. (CEST) ::I think it would be the best if {{s|Cybermb}} looked into this. It's 100% mentioned in Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena. ::P.S. Cybermb, si uspio pronači išta vezano za onu župu Bosanske krajine i 2. HNL 1994./95.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:03, 14. travnja 2026. (CEST) :::A final HAŠK-Segesta 4:0 is on April 1933 (but for 1931/32 season, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), str. 152.]). I suppose the podsavez final wasn't played in 1931 (Viktorija v Segesta). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:25, 15. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, here's what I managed to find. After the qualifiers (quarter finals) have been played, 1931 Varaždinske novosti editions stop reporting on the further outcome of the 1930–31 provincial championship. Why? I don't know. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=701953 Novosti, 21. srpnja 1931., str. 6.] mentions what I assume is the missing qualifiers/quarter finals tie: ::::Unitas Nova Gradiška – BSK Brod na Savi. What's strange is that in the previous season Unitas competed in the Sisačka župa championship. Segesta is participating in the provincial championship. Is this some previously cancelled match? ::::From that Novosti edition we have the following result: ::::* Viktorija Karlovac – ČŠK Čakovec 0:0 (June 20th, not 19th as [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Sijić, str. 150.] claims). Both clubs are named the champions of their župas. ::::There are no reports on the 2nd leg of the qualifiers/quarter finals. ::::In [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702005 Novosti, 29. srpnja 1931., god. XXV., br. 207., str. 15.] we have a report on the matches that will take part on August 2nd 1931: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak ::::* Koprivnica – Ivanić ::::* BSK Brod na Savi – Segesta Sisak ::::This confirms that the Unitas Nova Gradiška vs BSK Brod na Savi fixture was a provincial championship tie. Maybe Unitas played in Bjelovarska župa, while Koprivnica played in Podravska (not Bjelovarska) župa? ::::You might have noticed that Orient is listed here. ::::In [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] we have: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak 1:1 2:2 1:3 ::::* Orient Sušak – Segesta Sisak 3:3 1:4 ::::Do you have dates in Orient's book? Did Orient play against anybody before ČŠK? Because we have a Koprivnica – Ivanić tie, the Orient – Segesta tie was a semifinal, just as [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] claims. ::::I'll stop jhere because I don't have any dates. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:56, 15. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'm really confused. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702151 August 7th] edition claims that the following matches will take place: :::::* ČŠK – Ivanić :::::* Segesta – Brod :::::This makes zero sense. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:06, 15. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I have a full table: II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702201 Novosti, 17. kolovoza 1931., god. XXV., br. 226., str. 12.] There's just one single mistake (it's a typo): Croatia (the worst club) should have 1 draw, not 6. In previous week's report, Croatia was accidently given 5, not 0 draws (in the last leg Croatia drew). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:17, 15. travnja 2026. (CEST) == Stranica Goran Andrijanić == [[Suradnik:Goran Andrijanic|Goran Andrijanic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Goran Andrijanic|razgovor]])</small> 12:22, 16. travnja 2026. (CEST) 170rwoyakizic7lal4okqgqo3w9aiex 0 786208 7430671 7430036 2026-04-16T02:50:18Z Ton963 315493 7430671 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga]] |sezona = 2025./26. |slika = |opis = |prvaci = |promovirani = |degradirani = |kontinentalni kup1 = |kvalifikanti kup1 = |kontinentalni kup2 = |kvalifikanti kup2 = |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 145 |golova = 396 |najbolji strijelac = 25 pogodaka<br>[[Dion Drena Beljo]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |najveća domaća pobjeda = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 7:0 [[NK Osijek|Osijek]]<br><small>[[4. travnja]] [[2026.]]</small> |najveća gostujuća pobjeda = [[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] 0:6 [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]<br><small>[[21. ožujka]] [[2026.]]</small> |najefikasnija utakmica = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] 2:5 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br><small>[[14. prosinca]] [[2025.]]</small><br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 7:0 [[NK Osijek|Osijek]]<br><small>[[4. travnja]] [[2026.]]</small> |pobjednički niz = 8 utakmica<br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |niz neporaženosti = 16 utakmica<br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |niz poraza = 4 utakmice<br>[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]<br>[[NK Istra 1961|Istra]]<br>[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] |najveća posjećenost = {{N|32212}} gledatelja<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 0:2 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br><small>[[20. rujna]] [[2025.]]</small> |najmanja posjećenost = {{N|120}} gledatelja<br>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] 2:1 [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]<br><small>[[6. veljače]] [[2026.]]</small> |ukupna posjećenost = 790802 |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[HNL 2024./25.|2024./25.]] |sljedeća sezona = [[HNL 2026./27.|2026./27.]] |Doigravanje za 1.hnl = }} '''Hrvatska nogometna liga 2025./26.''' (službeno: '''SuperSport Hrvatska nogometna liga''') je 35. sezona [[Hrvatska nogometna liga|HNL-a]] koja je započela [[1. kolovoza]] [[2025.]], a završava u svibnju [[2026.]] Deset momčadi odigrat će po 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio. Branitelj naslova prvaka je [[HNK Rijeka|Rijeka]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-25|title=Rijeka pobjedom do naslova prvaka Hrvatske!|url=https://hnl.hr/news/29505/rijeka-pobjedom-do-naslova-prvaka-hrvatske/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250525175628/https://hnl.hr/news/29505/rijeka-pobjedom-do-naslova-prvaka-hrvatske/|archive-date=2025-05-25|access-date=2025-05-25|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Dresovi |- |[[HNK Rijeka]]||[[Rijeka]]||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]]||<center>{{N|8279}}</center> || {{Z|ŠPA}} [[Víctor Sánchez]]|| ''[[Joma]]'' |- |[[GNK Dinamo Zagreb]]||[[Zagreb]]||[[Stadion Maksimir]]||<center>{{N|24095}}</center> || {{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]]|| ''[[Castore]]'' |- |[[HNK Hajduk Split]]||[[Split]]||[[Gradski stadion Poljud]]||<center>{{N|34198}}</center> || {{Z|URU}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]]|| ''[[Adidas]]'' |- |[[NK Varaždin Varaždin]]||[[Varaždin]]||[[Stadion Varteks]]||<center>{{N|10800}}</center> || {{Z|HRV}} [[Nikola Šafarić]]|| [[Capelli Sport|''Capelli Sport'']] |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica]]||[[Koprivnica]]||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]]||<center>{{N|3134}}</center> || {{Z|HRV}} [[Mario Gregurina]]|| ''[[Jako]]'' |- |[[NK Istra 1961]]||[[Pula]]||[[Stadion Aldo Drosina]]||<center>{{N|8900}}</center> || {{Z|ŠPA}} [[Oriol Riera]] || ''[[Joma]]'' |- |[[NK Osijek]]||[[Osijek]]||[[Opus Arena]]||<center>{{N|13005}}</center> || {{Z|HRV}} [[Tomislav Radotić]]|| ''[[2Rule]]'' |- |[[NK Lokomotiva Zagreb]]||[[Zagreb]]||[[Stadion Maksimir]]||<center>{{N|24095}}</center> || {{Z|HRV}} [[Nikica Jelavić]]|| ''[[Macron]]'' |- |[[HNK Gorica Velika Gorica]]||[[Velika Gorica]]||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]]||<center>{{N|5200}}</center> || {{Z|HRV}} [[Mario Carević]]|| ''[[Alpas]]'' |- |[[HNK Vukovar 1991]]||[[Vukovar]]||[[Stadion Gradski vrt]]||<center>{{N|18856}}</center> || {{Z|HRV}} [[Tomislav Stipić]] || ''[[Nike, Inc.|Nike]]'' |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" style="width:60%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! width="2%" |R.br. ! width="10%" |Momčad ! width="10%" |Bivši trener ! width="10%" |Datum odlaska ! width="10%" |Novi trener ! width="10%" |Datum imenovanja ! width="8%" |Plasman |- |<center>1.</center> |[[HNK Rijeka]] |{{Z|CG}} [[Radomir Đalović]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-01|title=Radomir Đalović više nije trener HNK Rijeka|url=https://nk-rijeka.hr/radomir-dalovic-vise-nije-trener-hnk-rijeka/|access-date=2025-09-04|website=HNK Rijeka|language=hr}}</ref> |[[1. rujna]] [[2025.]] |{{Z|ŠPA}} [[Víctor Sánchez]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-03|title=Victor Sánchez novi trener HNK Rijeka|url=https://nk-rijeka.hr/victor-sanchez-novi-trener-hnk-rijeka/|access-date=2025-09-04|website=HNK Rijeka|language=hr}}</ref> |[[3. rujna]] [[2025.]] |7. mjesto |- |<center>2.</center> |[[NK Istra 1961]] |{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-13|title=Nakon Đalovića, pao je i drugi otkaz sezone: Prvoligaš potvrdio razlaz s trenerom|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/goran-tomic-vise-nije-trener-istre-1961---934492.html|access-date=2025-09-14|website=gol.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> |[[13. rujna]] [[2025.]] |{{Z|ŠPA}} [[Oriol Riera]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-19|title=Predstavljen novi glavni trener Oriol Riera|url=https://nkistra.com/predstavljen-novi-glavni-trener-oriol-riera/|access-date=2025-09-21|website=NK Istra 1961|language=hr}}</ref> |[[19. rujna]] [[2025.]] |8. mjesto |- |<center>3.</center> |[[HNK Vukovar 1991]] |{{Z|HRV}} [[Gordon Schildenfeld]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-18|title=Gordon Schildenfeld više nije trener HNK Vukovar 1991|url=https://hnk-vukovar1991.hr/gordon-schildenfeld-vise-nije-trener-hnk-vukovar-1991/|access-date=2025-09-21|website=HNK Vukovar 1991|language=hr}}</ref> |[[18. rujna]] [[2025.]] |{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-23|title=Silvijo Čabraja novi je trener Vukovara!|url=https://hnk-vukovar1991.hr/silvijo-cabraja-novi-je-trener-vukovara/|access-date=2025-09-23|website=HNK Vukovar 1991|language=hr}}</ref> |[[22. rujna]] [[2025.]] |10. mjesto |- |<center>4.</center> |[[NK Osijek]] |{{Z|SLO}} [[Simon Rožman]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-29|title=Simon Rožman više nije trener NK Osijek|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/36359/simon-rozman-vise-nije-trener-nk-osijek/|access-date=2025-10-30|website=NK Osijek|language=hr}}</ref> |[[29. listopada]] [[2025.]] |{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-29|title=Željko Sopić preuzeo kormilo Bijelo-plavih|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/36360/zeljko-sopic-preuzeo-kormilo-bijelo-plavih/|access-date=2025-10-30|website=NK Osijek|language=hr}}</ref> |[[29. listopada]] [[2025.]] |9. mjesto |- |<center>5.</center> |[[NK Osijek]] |{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-23|title=Željko Sopić više nije trener NK Osijek!|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/36574/zeljko-sopic-vise-nije-trener-nk-osijek/|access-date=2026-03-01|website=NK Osijek|language=hr}}</ref> |[[23. veljače]] [[2026.]] |{{Z|HRV}} [[Tomislav Radotić]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-24|title=Radotić preuzeo Bijelo-plave!|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/36575/radotic-preuzeo-bijelo-plave/|access-date=2026-03-01|website=NK Osijek|language=hr}}</ref> |[[24. veljače]] [[2026.]] |10. mjesto |- |<center>6.</center> |[[HNK Vukovar 1991]] |{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-16|title=Sporazumni raskid suradnje s trenerom Silvijom Čabrajom|url=https://hnk-vukovar1991.hr/sporazumni-raskid-suradnje-s-trenerom-silvijom-cabrajom/|access-date=2026-04-14|website=HNK Vukovar 1991|language=hr}}</ref> |[[16. ožujka]] [[2026.]] |{{Z|HRV}} [[Tomislav Stipić]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-19|title=Tomislav Stipić novi je trener HNK Vukovar 1991!|url=https://hnk-vukovar1991.hr/tomislav-stipic-novi-je-trener-hnk-vukovar-1991/|access-date=2026-04-14|website=HNK Vukovar 1991|language=hr}}</ref> |[[19. ožujka]] [[2026.]] |10. mjesto |} == Stadioni == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split]] ! [[NK Istra 1961]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[Stadion Aldo Drosina]] |- | Kapacitet: {{N|35423}} (trenutno {{N|24095}}) | Kapacitet: {{N|8000}} | Kapacitet: {{N|33987}} | Kapacitet: {{N|10000}} |- | [[File:Maksimir 2011.jpg|središte|200x200px]] | [[File:Stadion NK Radnik Velika Gorica.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:2010_IAAF_Continental_Cup_-_Poljud,_Split.JPG|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Aldo_Drosina_Stadium_2011-02-19.JPG|središte|200x200px]] |- ! [[NK Lokomotiva Zagreb]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=300 |caption='''HNL 2025./26.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942 |long=16.3472 |label=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.34333 |long=18.99972 |label=[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] |position=left}} }} ! [[NK Osijek]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Opus Arena]] |- | Kapacitet: {{N|35423}} (trenutno {{N|24851}}) | Kapacitet: {{N|13005}} |- | [[File:Maksimir 2011.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stadion_NK_Osijeka_na_Pampasu.jpg|središte|200x200px]] |- ! [[HNK Rijeka]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica]] ! [[NK Varaždin Varaždin]] ! [[HNK Vukovar 1991]] |- | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Varteks]] | [[Stadion HNK Cibalia Vinkovci]] <br> [[Stadion Gradski vrt]] |- | Kapacitet: {{N|8191}} | Kapacitet: {{N|3205}} | Kapacitet: {{N|8818}} | Kapacitet: {{N|8200}} <br> {{N|18856}} |- | [[Datoteka:Rujevica_stadium,_Rijeka,_Croatia.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stadion_Slaven_Belupa_-_panoramio.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stade_Varteks.JPG|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stadion HNK Cibalia, Vinkovci (3).jpg|središte|200x200px]] <br> [[Datoteka:Gradski vrt iz zraka (1).jpg|središte|200x200px]] |} == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |team1=DIN |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |team8=GOR |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |team2=HAJ |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |team6=IST |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |team7=LOK |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |team9=OSI |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |team3=RIJ |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |team5=SLA |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |team4=VAR |name_VAR=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |team10=VUK|name_VUK=[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] |win_DIN=22|draw_DIN=3 |loss_DIN=4 |gf_DIN=79|ga_DIN=23 |win_GOR=8 |draw_GOR=8 |loss_GOR=13|gf_GOR=34|ga_GOR=40 |win_HAJ=18|draw_HAJ=5 |loss_HAJ=6 |gf_HAJ=49|ga_HAJ=26 |win_IST=10|draw_IST=6 |loss_IST=13|gf_IST=34|ga_IST=42 |win_LOK=8 |draw_LOK=10|loss_LOK=11|gf_LOK=34|ga_LOK=46 |win_OSI=6 |draw_OSI=10|loss_OSI=13|gf_OSI=24|ga_OSI=43 |win_RIJ=11|draw_RIJ=8 |loss_RIJ=10|gf_RIJ=39|ga_RIJ=33 |win_SLA=9 |draw_SLA=9 |loss_SLA=11|gf_SLA=38|ga_SLA=46 |win_VAR=11|draw_VAR=8 |loss_VAR=10|gf_VAR=37|ga_VAR=40 |win_VUK=4 |draw_VUK=9 |loss_VUK=16|gf_VUK=28|ga_VUK=57 |res_col_header=QR |col_CLPO=green1 |text_CLPO=[[UEFA Liga prvaka 2026./27.|UEFA Liga prvaka]] |result1=CLPO |col_EL2Q=blue1 |text_EL2Q=[[UEFA Europska liga 2026./27.|UEFA Europska liga]] |result2=EL2Q |col_ECL2Q=yellow1 |text_ECL2Q=[[UEFA Konferencijska liga 2026./27.|UEFA Konferencijska liga]] |result3=ECL2Q |col_REL=red1 |text_REL=[[1. NL 2026./27.|1. NL]] |result10=REL |update=13. travnja 2026. |source=[https://hnl.hr/statistika/ljestvica/ hnl.hr] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == {{glavni|Dodatak:Utakmice HNL 2025./26.}} ''stanje: 29. kolo, ažurirano [[13. travnja]] [[2026.]]'' <center>{{Legend2|#b3ffb3|Pobjeda domaćina utakmice|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffad99|Poraz domaćina utakmica|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffffcc|Rezultatski izjednačena utakmica |text=*|border=solid 1px #AAAAAA}}</center> <center> {| class="wikitable" ! colspan="11" |Prvi ciklus (1. – 18. kolo) ! rowspan="12" | ! colspan="11" |Drugi ciklus (19. – 36. kolo) |- !<center>Domaća / Gostujuća</center> !<center>DIN</center> !<center>GOR</center> !<center>HAJ</center> !<center>IST</center> !<center>LOK</center> !<center>OSI</center> !<center>RIJ</center> !<center>SLA</center> !<center>VAR</center> !<center>VUK</center> !<center>Domaća / Gostujuća</center> !<center>DIN</center> !<center>GOR</center> !<center>HAJ</center> !<center>IST</center> !<center>LOK</center> !<center>OSI</center> !<center>RIJ</center> !<center>SLA</center> !<center>VAR</center> !<center>VUK</center> |- |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>[[Vječni derbi|1:1]]</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>[[Derbi Dinamo – Rijeka|2:1]]</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:2</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>7:0</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>4:2</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> |- |<div style="text-align: right;"> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |<div style="text-align: right;"> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</div> | style="background:#ffffff" | !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>[[Vječni derbi|0:2]]</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>[[Jadranski derbi|2:2]]</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>[[Vječni derbi|1:3]]</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>[[Jadranski derbi|1:0]]</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | |- |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffff" | |- |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]</div> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:5</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:5</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>[[Jadranski derbi|5:0]]</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:2</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#ffffff" | |- |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>2:5</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffffff" | |- |<div style="text-align: right;">[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]</div> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:4</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]]</div> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> !<center>—</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>1:4</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffad99" |<center>0:6</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffffff" | !<center>—</center> |} </center> <small> Izvor:<ref> [https://hrnogomet.com/roundsResults.php?category=dTS02kvlOm&type=0&order=0&dir=asc&page=1&pageSize=10 hrnogomet.com, ''Rezultati po kolu''], pristupljeno 2. kolovoza 2025. </ref> </small> == Statistika == === Najbolji strijelci === ''Ažurirano: 29. kolo ([[13. travnja]] [[2026.]])''<ref>{{Citiranje weba|title=Strijelci - SuperSport HNL|url=https://hnl.hr/statistika/strijelci/|access-date=2025-08-02|website=hnl.hr}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:50%; font-size:80%; line-height:20px; text-align: center" ! width="10%" | Pogotci ! width="90%" | Igrač |- |<big>'''25'''</big> |[[Dion Drena Beljo]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- |<big>'''12'''</big> |[[Jakov Puljić]] ([[HNK Vukovar 1991|Vukovar]]) |- |<big>'''11'''</big> |[[Toni Fruk]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]), [[Michele Šego]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]), [[Smail Prevljak]] ([[NK Istra 1961|Istra]]) |- |<big>'''9'''</big> |[[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]), [[Ivan Mamut]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) |- |<big>'''8'''</big> |[[Mounsef Bakrar]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), [[Rokas Pukštas]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]), [[Aleks Stojaković]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]), [[Miha Zajc]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- |<big>'''7'''</big> |[[Adriano Jagušić]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]), [[Aleksa Latković]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]), [[Josip Mitrović]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]), [[Nail Omerović]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |- | colspan="2" |'''<big>...</big>''' |} === Najbolji asistenti === ''Ažurirano: 29. kolo ([[13. travnja]] [[2026.]])''<ref>{{Citiranje weba|title=HNL tablice, raspored & statistike {{!}} Sofascore|url=https://www.sofascore.com/hr/turnir/nogomet/croatia/hnl/170|access-date=2025-08-02|website=www.sofascore.com}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:50%; font-size:80%; line-height:20px; text-align: center" ! width="10%" | Asistencije ! width="90%" | Igrač |- |<big>'''11'''</big> |[[Luka Stojković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- |<big>'''6'''</big> |[[Tiago Dantas]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]), [[Miha Zajc]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), [[Mateo Lisica]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- |<big>'''5'''</big> |[[Ante Šuto]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]), [[Emil Frederiksen]] ([[NK Istra 1961|Istra]]), [[Stjepan Lončar]] ([[NK Istra 1961|Istra]]), [[Aleksa Latković]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]), [[Ante Rebić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]), [[Iker Pozo]] ([[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]), [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]), [[Dion Drena Beljo]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- | colspan="2" |'''<big>...</big>''' |} === Autogolovi === {| class="wikitable sortable" style="width:40%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! width="2%" |R.br. ! width="10%" |Kolo ! width="10%" |Igrač ! width="10%" |Pogodak u korist ! width="2%" |Rezultat |- |<center>1.</center> |<center>6. kolo</center> |<center>[[Ivica Ivušić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]])</center> |<center>[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]</center> |<center>2:0</center> |- |<center>2.</center> |<center>12. kolo</center> |<center>[[Aleks Stojaković]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]])</center> |<center>[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</center> |<center>4:1</center> |- |<center>3.</center> |<center>12. kolo</center> |<center>[[Davor Matijaš]] ([[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]])</center> |<center>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]</center> |<center>4:1</center> |- |<center>4.</center> |<center>14. kolo</center> |<center>[[Ivan Čović]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]])</center> |<center>[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]]</center> |<center>4:1</center> |- |<center>5.</center> |<center>19. kolo</center> |<center>[[Logi Hrafn Róbertsson]] ([[NK Istra 1961|Istra]])</center> |<center>[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]</center> |<center>1:2</center> |- |<center>6.</center> |<center>27. kolo</center> |<center>[[Nikita Vlasenko]] ([[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]])</center> |<center>[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]</center> |<center>0:6</center> |- |<center>7.</center> |<center>29. kolo</center> |<center>[[Josip Elez]] ([[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]])</center> |<center>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]</center> |<center>1:4</center> |} == Nagrade == === Mjesečne nagrade SuperSport HNL-a === {{glavni|Dodatak:Mjesečne nagrade HNL-a 2025./26.}}U procesu glasanja glasovi publike nose 20 %, glasovi panela od 22 člana nose 40 % te glasovi klubova koji sudjeluju u ligi 40 % udjela u izboru.<ref>{{Citiranje weba|title=SuperSport HNL NAGRADE 25/26|url=https://shnlnagrade.hr/nagrade/|access-date=2025-09-04|website=shnlnagrade.hr|language=hr}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:95%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! style="width:12%;" | mjesec ! style="width:20,75%;" | [[Igrač mjeseca HNL-a|Igrač mjeseca]] ! style="width:20,75%;" | [[Trener mjeseca HNL-a|Trener mjeseca]] ! style="width:20,75%;" | [[Gol mjeseca HNL-a|Gol mjeseca]] ! style="width:20,75%;" | [[Obrana mjeseca HNL-a|Obrana mjeseca]] |- | ''kolovoz 2025.<ref>{{Citiranje weba|title=Rezultati za kolovoz|url=https://shnlnagrade.hr/pobjednici/|access-date=2025-09-04|website=shnlnagrade.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|SAD}} [[Rokas Pukštas]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|URU}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|ŠPA}} [[Gonzalo Villar]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Davor Matijaš]] ([[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]) |- | ''rujan 2025.<ref>{{Citiranje weba|title=Hoxha igrač mjeseca u HNL-u!|url=https://www.24sata.hr/sport/hoxha-igrac-mjeseca-u-hnl-u-1078317|access-date=2025-10-03|website=24sata.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|ALB}} [[Arbër Hoxha]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Nikola Šafarić]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) | style="text-align:center;" |{{Z|ALŽ}} [[Mounsef Bakrar]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Ivica Ivušić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) |- | ''listopad 2025.<ref>{{Citiranje weba|title=Michele Šego najbolji je igrač mjeseca listopada, hajdukovci dominiraju. Evo popisa nagrada|url=https://www.24sata.hr/sport/michele-sego-najbolji-je-igrac-mjeseca-listopada-hajdukovci-dominiraju-evo-popisa-nagrada-1084965|access-date=2025-11-02|website=24sata.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Michele Šego]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|URU}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Antonio Maurić]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Ivica Ivušić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) |- | ''studeni 2025.<ref>{{Citiranje weba|title=Hit-igrač SHNL-a dobio nagradu za najboljeg igrača u studenom|url=https://www.index.hr/sport/clanak/hitigrac-shnla-dobio-nagradu-za-najboljeg-igraca-u-studenom/2737477.aspx|access-date=2025-12-06|website=index.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Adriano Jagušić]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Mario Gregurina]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Tomislav Duvnjak]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Malenica]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |- | ''prosinac 2025.<ref>{{Citiranje weba|title=Najbolji u prosincu: Nagrade za Prevljaka i Rieru okrunile sjajan mjesec za Istru 1961|url=https://sportnet.hr/vijesti/621145/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-prosincu-nagrade-za-prevljaka-i-rieru-okrunile-sjajan-mjesec-za-istru-1961/|access-date=2026-01-13|website=sportnet.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|BIH}} [[Smail Prevljak]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]) | style="text-align:center;" |{{Z|ŠPA}} [[Oriol Riera]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Adriano Jagušić]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Toni Silić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) |- | ''siječanj 2026.'' | colspan="4" |<center>izbor za siječanj nije održan</center> |- | ''veljača 2026.<ref>{{Citiranje weba|title=Najbolji u veljači: Golgeter Beljo i trener Kovačević odnijeli nagrade za potvrdu izvrsnog mjeseca Dinama|url=https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-veljaci-golgeter-beljo-i-trener-kovacevic-odnijeli-nagrade-za-potvrdu-izvrsnog-mjeseca-dinama/623929/|access-date=2026-04-14|website=sportnet.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|ZEL}} [[Iuri Tavares]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Malenica]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |- | ''ožujak 2026.<ref>{{Citiranje weba|title=Najbolji u ožujku: Beljo i Kovačević potvrdili Dinamovu dominaciju i individualnim nagradama|url=https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-ozujku-beljo-i-kovacevic-potvrdili-dinamovu-dominaciju-i-individualnim-nagradama/624657/|access-date=2026-04-14|website=sportnet.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Bruno Bogojević]] ([[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Malenica]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |} == Zanimljivosti == ''Ažurirano: 29. kolo ([[13. travnja]] [[2026.]])'' {| width="70%" style="font-size: 80%" |- |'''najbolja obrana''' |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |23 primljena pogotka |- |'''najlošija obrana''' |[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] |57 primljenih pogodaka |- |'''najbolji napad''' |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |79 postignutih pogodaka |- |'''najlošiji napad''' |[[NK Osijek|Osijek]] |24 postignutih pogodaka |- |'''najviše pobjeda''' |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |22 pobjede |- |'''najviše neriješenih utakmica''' |[[NK Osijek|Osijek]], [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |10 neriješenih utakmica |- |'''najviše poraza''' |[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] |16 poraza |- |'''najveća posjećenost utakmice''' |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 0:2 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br>([[20. rujna]] [[2025.]] 17:00) |{{N|32212}} gledatelja |- |'''najmanja posjećenost utakmice''' |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] 3:0 [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]<br>([[6. veljače]] [[2026.]] 18:00) |{{N|120}} gledatelja |} == Povezani članci == * [[1. NL 2025./26.]] * [[2. NL 2025./26.]] * [[3. NL 2025./26.]] * [[5. rang HNL-a 2025./26.]] * [[6. rang HNL-a 2025./26.]] * [[7. rang HNL-a 2025./26.]] * [[8. rang HNL-a 2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|Hrvatski kup 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * [https://hnl.hr/ hnl.hr] * [https://hns-cff.hr/natjecanja/supersport-hnl/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/insideuefa/national-associations/cro/domestic/league/1030/ uefa.com, stranica lige] == Izvori == {{izvori}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2024-25]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2025./26.| 1 HNL]] 6s0y7p8ngz4sih12fd34nee65h12zg6 7430726 7430671 2026-04-16T09:34:46Z Panasko 203327 7430726 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige |natjecanje = [[Hrvatska nogometna liga]] |sezona = 2025./26. |slika = |opis = |prvaci = |promovirani = |degradirani = |kontinentalni kup1 = |kvalifikanti kup1 = |kontinentalni kup2 = |kvalifikanti kup2 = |kontinentalni kup3 = |kvalifikanti kup3 = |kontinentalni kup4 = |kvalifikanti kup4 = |utakmica = 145 |golova = 396 |najbolji strijelac = 25 pogodaka<br>[[Dion Drena Beljo]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |najveća domaća pobjeda = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 7:0 [[NK Osijek|Osijek]]<br><small>[[4. travnja]] [[2026.]]</small> |najveća gostujuća pobjeda = [[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] 0:6 [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]<br><small>[[21. ožujka]] [[2026.]]</small> |najefikasnija utakmica = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] 2:5 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br><small>[[14. prosinca]] [[2025.]]</small><br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] 7:0 [[NK Osijek|Osijek]]<br><small>[[4. travnja]] [[2026.]]</small> |pobjednički niz = 8 utakmica<br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |niz neporaženosti = 16 utakmica<br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |niz poraza = 4 utakmice<br>[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]<br>[[NK Istra 1961|Istra]]<br>[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] |najveća posjećenost = {{N|32212}} gledatelja<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 0:2 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br><small>[[20. rujna]] [[2025.]]</small> |najmanja posjećenost = {{N|120}} gledatelja<br>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] 2:1 [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]<br><small>[[6. veljače]] [[2026.]]</small> |ukupna posjećenost = 790802 |prosječna posjećenost = |prethodna sezona = [[HNL 2024./25.|2024./25.]] |sljedeća sezona = [[HNL 2026./27.|2026./27.]] |Doigravanje za 1.hnl = }} '''Hrvatska nogometna liga 2025./26.''' (službeno: '''SuperSport Hrvatska nogometna liga''') je 35. sezona [[Hrvatska nogometna liga|HNL-a]] koja je započela [[1. kolovoza]] [[2025.]], a završava u svibnju [[2026.]] Deset momčadi odigrat će po 36 utakmica četverokružnim sustavom uz stanku na prijelazu godina koja sezonu dijeli na proljetni i jesenski dio. Branitelj naslova prvaka je [[HNK Rijeka|Rijeka]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-25|title=Rijeka pobjedom do naslova prvaka Hrvatske!|url=https://hnl.hr/news/29505/rijeka-pobjedom-do-naslova-prvaka-hrvatske/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250525175628/https://hnl.hr/news/29505/rijeka-pobjedom-do-naslova-prvaka-hrvatske/|archive-date=2025-05-25|access-date=2025-05-25|website=hnl.hr|language=hr}}</ref> == Momčadi == {| class="wikitable" style="font-size:90%; line-height:20px;" !Klub !!Grad !!Stadion !!Kapacitet !!Trener !!Dresovi |- |[[HNK Rijeka]]||[[Rijeka]]||[[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]]||<center>{{N|8279}}</center> || {{Z|ŠPA}} [[Víctor Sánchez]]|| ''[[Joma]]'' |- |[[GNK Dinamo Zagreb]]||[[Zagreb]]||[[Stadion Maksimir]]||<center>{{N|24095}}</center> || {{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]]|| ''[[Castore]]'' |- |[[HNK Hajduk Split]]||[[Split]]||[[Gradski stadion Poljud]]||<center>{{N|34198}}</center> || {{Z|URU}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]]|| ''[[Adidas]]'' |- |[[NK Varaždin Varaždin]]||[[Varaždin]]||[[Stadion Varteks]]||<center>{{N|10800}}</center> || {{Z|HRV}} [[Nikola Šafarić]]|| [[Capelli Sport|''Capelli Sport'']] |- |[[NK Slaven Belupo Koprivnica]]||[[Koprivnica]]||[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]]||<center>{{N|3134}}</center> || {{Z|HRV}} [[Mario Gregurina]]|| ''[[Jako]]'' |- |[[NK Istra 1961]]||[[Pula]]||[[Stadion Aldo Drosina]]||<center>{{N|8900}}</center> || {{Z|ŠPA}} [[Oriol Riera]] || ''[[Joma]]'' |- |[[NK Osijek]]||[[Osijek]]||[[Opus Arena]]||<center>{{N|13005}}</center> || {{Z|HRV}} [[Tomislav Radotić]]|| ''[[2Rule]]'' |- |[[NK Lokomotiva Zagreb]]||[[Zagreb]]||[[Stadion Maksimir]]||<center>{{N|24095}}</center> || {{Z|HRV}} [[Nikica Jelavić]]|| ''[[Macron (sportska odjeća)|Macron]]'' |- |[[HNK Gorica Velika Gorica]]||[[Velika Gorica]]||[[Gradski stadion Velika Gorica|Gradski stadion]]||<center>{{N|5200}}</center> || {{Z|HRV}} [[Mario Carević]]|| ''[[Alpas]]'' |- |[[HNK Vukovar 1991]]||[[Vukovar]]||[[Stadion Gradski vrt]]||<center>{{N|18856}}</center> || {{Z|HRV}} [[Tomislav Stipić]] || ''[[Nike, Inc.|Nike]]'' |} ===Trenerske promjene=== {| class="wikitable sortable" style="width:60%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! width="2%" |R.br. ! width="10%" |Momčad ! width="10%" |Bivši trener ! width="10%" |Datum odlaska ! width="10%" |Novi trener ! width="10%" |Datum imenovanja ! width="8%" |Plasman |- |<center>1.</center> |[[HNK Rijeka]] |{{Z|CG}} [[Radomir Đalović]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-01|title=Radomir Đalović više nije trener HNK Rijeka|url=https://nk-rijeka.hr/radomir-dalovic-vise-nije-trener-hnk-rijeka/|access-date=2025-09-04|website=HNK Rijeka|language=hr}}</ref> |[[1. rujna]] [[2025.]] |{{Z|ŠPA}} [[Víctor Sánchez]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-03|title=Victor Sánchez novi trener HNK Rijeka|url=https://nk-rijeka.hr/victor-sanchez-novi-trener-hnk-rijeka/|access-date=2025-09-04|website=HNK Rijeka|language=hr}}</ref> |[[3. rujna]] [[2025.]] |7. mjesto |- |<center>2.</center> |[[NK Istra 1961]] |{{Z|HRV}} [[Goran Tomić]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-13|title=Nakon Đalovića, pao je i drugi otkaz sezone: Prvoligaš potvrdio razlaz s trenerom|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/goran-tomic-vise-nije-trener-istre-1961---934492.html|access-date=2025-09-14|website=gol.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> |[[13. rujna]] [[2025.]] |{{Z|ŠPA}} [[Oriol Riera]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-19|title=Predstavljen novi glavni trener Oriol Riera|url=https://nkistra.com/predstavljen-novi-glavni-trener-oriol-riera/|access-date=2025-09-21|website=NK Istra 1961|language=hr}}</ref> |[[19. rujna]] [[2025.]] |8. mjesto |- |<center>3.</center> |[[HNK Vukovar 1991]] |{{Z|HRV}} [[Gordon Schildenfeld]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-18|title=Gordon Schildenfeld više nije trener HNK Vukovar 1991|url=https://hnk-vukovar1991.hr/gordon-schildenfeld-vise-nije-trener-hnk-vukovar-1991/|access-date=2025-09-21|website=HNK Vukovar 1991|language=hr}}</ref> |[[18. rujna]] [[2025.]] |{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-23|title=Silvijo Čabraja novi je trener Vukovara!|url=https://hnk-vukovar1991.hr/silvijo-cabraja-novi-je-trener-vukovara/|access-date=2025-09-23|website=HNK Vukovar 1991|language=hr}}</ref> |[[22. rujna]] [[2025.]] |10. mjesto |- |<center>4.</center> |[[NK Osijek]] |{{Z|SLO}} [[Simon Rožman]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-29|title=Simon Rožman više nije trener NK Osijek|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/36359/simon-rozman-vise-nije-trener-nk-osijek/|access-date=2025-10-30|website=NK Osijek|language=hr}}</ref> |[[29. listopada]] [[2025.]] |{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-29|title=Željko Sopić preuzeo kormilo Bijelo-plavih|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/36360/zeljko-sopic-preuzeo-kormilo-bijelo-plavih/|access-date=2025-10-30|website=NK Osijek|language=hr}}</ref> |[[29. listopada]] [[2025.]] |9. mjesto |- |<center>5.</center> |[[NK Osijek]] |{{Z|HRV}} [[Željko Sopić]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-23|title=Željko Sopić više nije trener NK Osijek!|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/36574/zeljko-sopic-vise-nije-trener-nk-osijek/|access-date=2026-03-01|website=NK Osijek|language=hr}}</ref> |[[23. veljače]] [[2026.]] |{{Z|HRV}} [[Tomislav Radotić]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-24|title=Radotić preuzeo Bijelo-plave!|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/36575/radotic-preuzeo-bijelo-plave/|access-date=2026-03-01|website=NK Osijek|language=hr}}</ref> |[[24. veljače]] [[2026.]] |10. mjesto |- |<center>6.</center> |[[HNK Vukovar 1991]] |{{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-16|title=Sporazumni raskid suradnje s trenerom Silvijom Čabrajom|url=https://hnk-vukovar1991.hr/sporazumni-raskid-suradnje-s-trenerom-silvijom-cabrajom/|access-date=2026-04-14|website=HNK Vukovar 1991|language=hr}}</ref> |[[16. ožujka]] [[2026.]] |{{Z|HRV}} [[Tomislav Stipić]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-19|title=Tomislav Stipić novi je trener HNK Vukovar 1991!|url=https://hnk-vukovar1991.hr/tomislav-stipic-novi-je-trener-hnk-vukovar-1991/|access-date=2026-04-14|website=HNK Vukovar 1991|language=hr}}</ref> |[[19. ožujka]] [[2026.]] |10. mjesto |} == Stadioni == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! [[GNK Dinamo Zagreb]] ! [[HNK Gorica Velika Gorica]] ! [[HNK Hajduk Split]] ! [[NK Istra 1961]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Gradski stadion Velika Gorica]] | [[Gradski stadion Poljud|Stadion Poljud]] | [[Stadion Aldo Drosina]] |- | Kapacitet: {{N|35423}} (trenutno {{N|24095}}) | Kapacitet: {{N|8000}} | Kapacitet: {{N|33987}} | Kapacitet: {{N|10000}} |- | [[File:Maksimir 2011.jpg|središte|200x200px]] | [[File:Stadion NK Radnik Velika Gorica.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:2010_IAAF_Continental_Cup_-_Poljud,_Split.JPG|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Aldo_Drosina_Stadium_2011-02-19.JPG|središte|200x200px]] |- ! [[NK Lokomotiva Zagreb]] |colspan="2" rowspan="4"| <!--CLUBS--> {{Lokacijska karta+ |Hrvatska |float=center |width=300 |caption='''HNL 2025./26.''' |places= {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.7 |long=16.066667 |label=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=43.519444 |long=16.431667 |label=[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=44.866666 |long=13.850000 |label=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.544937 |long=18.695705 |label=[[NK Osijek|Osijek]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.339202 |long=14.380959 |label=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.165922 |long=16.834788 |label=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=46.2942 |long=16.3472 |label=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Hrvatska |lat=45.34333 |long=18.99972 |label=[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] |position=left}} }} ! [[NK Osijek]] |- | [[Stadion Maksimir]] | [[Opus Arena]] |- | Kapacitet: {{N|35423}} (trenutno {{N|24851}}) | Kapacitet: {{N|13005}} |- | [[File:Maksimir 2011.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stadion_NK_Osijeka_na_Pampasu.jpg|središte|200x200px]] |- ! [[HNK Rijeka]] ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica]] ! [[NK Varaždin Varaždin]] ! [[HNK Vukovar 1991]] |- | [[Stadion HNK Rijeka|Stadion Rujevica]] | [[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš|Stadion Ivan Kušek-Apaš]] | [[Stadion Varteks]] | [[Stadion HNK Cibalia Vinkovci]] <br> [[Stadion Gradski vrt]] |- | Kapacitet: {{N|8191}} | Kapacitet: {{N|3205}} | Kapacitet: {{N|8818}} | Kapacitet: {{N|8200}} <br> {{N|18856}} |- | [[Datoteka:Rujevica_stadium,_Rijeka,_Croatia.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stadion_Slaven_Belupa_-_panoramio.jpg|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stade_Varteks.JPG|središte|200x200px]] | [[Datoteka:Stadion HNK Cibalia, Vinkovci (3).jpg|središte|200x200px]] <br> [[Datoteka:Gradski vrt iz zraka (1).jpg|središte|200x200px]] |} == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |team1=DIN |name_DIN=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |team8=GOR |name_GOR=[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]] |team2=HAJ |name_HAJ=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |team6=IST |name_IST=[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |team7=LOK |name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |team9=OSI |name_OSI=[[NK Osijek|Osijek]] |team3=RIJ |name_RIJ=[[HNK Rijeka|Rijeka]] |team5=SLA |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] |team4=VAR |name_VAR=[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] |team10=VUK|name_VUK=[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] |win_DIN=22|draw_DIN=3 |loss_DIN=4 |gf_DIN=79|ga_DIN=23 |win_GOR=8 |draw_GOR=8 |loss_GOR=13|gf_GOR=34|ga_GOR=40 |win_HAJ=18|draw_HAJ=5 |loss_HAJ=6 |gf_HAJ=49|ga_HAJ=26 |win_IST=10|draw_IST=6 |loss_IST=13|gf_IST=34|ga_IST=42 |win_LOK=8 |draw_LOK=10|loss_LOK=11|gf_LOK=34|ga_LOK=46 |win_OSI=6 |draw_OSI=10|loss_OSI=13|gf_OSI=24|ga_OSI=43 |win_RIJ=11|draw_RIJ=8 |loss_RIJ=10|gf_RIJ=39|ga_RIJ=33 |win_SLA=9 |draw_SLA=9 |loss_SLA=11|gf_SLA=38|ga_SLA=46 |win_VAR=11|draw_VAR=8 |loss_VAR=10|gf_VAR=37|ga_VAR=40 |win_VUK=4 |draw_VUK=9 |loss_VUK=16|gf_VUK=28|ga_VUK=57 |res_col_header=QR |col_CLPO=green1 |text_CLPO=[[UEFA Liga prvaka 2026./27.|UEFA Liga prvaka]] |result1=CLPO |col_EL2Q=blue1 |text_EL2Q=[[UEFA Europska liga 2026./27.|UEFA Europska liga]] |result2=EL2Q |col_ECL2Q=yellow1 |text_ECL2Q=[[UEFA Konferencijska liga 2026./27.|UEFA Konferencijska liga]] |result3=ECL2Q |col_REL=red1 |text_REL=[[1. NL 2026./27.|1. NL]] |result10=REL |update=13. travnja 2026. |source=[https://hnl.hr/statistika/ljestvica/ hnl.hr] }}</onlyinclude> == Rezultatska križaljka == {{glavni|Dodatak:Utakmice HNL 2025./26.}} ''stanje: 29. kolo, ažurirano [[13. travnja]] [[2026.]]'' <center>{{Legend2|#b3ffb3|Pobjeda domaćina utakmice|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffad99|Poraz domaćina utakmica|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffffcc|Rezultatski izjednačena utakmica |text=*|border=solid 1px #AAAAAA}}</center> <center> {| class="wikitable" ! colspan="11" |Prvi ciklus (1. – 18. kolo) ! rowspan="12" | ! colspan="11" |Drugi ciklus (19. – 36. kolo) |- !<center>Domaća / Gostujuća</center> !<center>DIN</center> !<center>GOR</center> !<center>HAJ</center> !<center>IST</center> !<center>LOK</center> !<center>OSI</center> !<center>RIJ</center> !<center>SLA</center> !<center>VAR</center> !<center>VUK</center> !<center>Domaća / Gostujuća</center> !<center>DIN</center> !<center>GOR</center> !<center>HAJ</center> !<center>IST</center> !<center>LOK</center> !<center>OSI</center> !<center>RIJ</center> !<center>SLA</center> !<center>VAR</center> !<center>VUK</center> |- |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>[[Vječni derbi|1:1]]</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>[[Derbi Dinamo – Rijeka|2:1]]</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> |<div style="text-align: right;">[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]</div> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:2</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>7:0</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>4:2</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> |- |<div style="text-align: right;"> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |<div style="text-align: right;"> [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</div> | style="background:#ffffff" | !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>[[Vječni derbi|0:2]]</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>[[Jadranski derbi|2:2]]</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>[[Vječni derbi|1:3]]</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>[[Jadranski derbi|1:0]]</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | |- |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Istra 1961|Istra 1961]]</div> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffff" | |- |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]</div> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:5</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:0</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |- |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:5</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:0</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Osijek|Osijek]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:3</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>[[Jadranski derbi|5:0]]</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:2</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Rijeka|Rijeka]]</div> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#ffffff" | |- |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>2:5</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]</div> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> !<center>—</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:2</center> | style="background:#ffffff" | |- |<div style="text-align: right;">[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]</div> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>4:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>0:0</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:3</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> |<div style="text-align: right;">[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>0:4</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#b3ffb3" |<center>2:1</center> !<center>—</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> |- |<div style="text-align: right;">[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]]</div> | style="background:#b3ffb3" |<center>1:0</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#ffad99" |<center>1:2</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>2:0</center> !<center>—</center> |<div style="text-align: right;">[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]]</div> | style="background:#ffad99" |<center>1:4</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffad99" |<center>0:6</center> | style="background:#b3ffb3" |<center>3:2</center> | style="background:#ffffcc" |<center>1:1</center> | style="background:#ffffff" | | style="background:#ffad99" |<center>0:1</center> | style="background:#ffffcc" |<center>2:2</center> | style="background:#ffffff" | !<center>—</center> |} </center> <small> Izvor:<ref> [https://hrnogomet.com/roundsResults.php?category=dTS02kvlOm&type=0&order=0&dir=asc&page=1&pageSize=10 hrnogomet.com, ''Rezultati po kolu''], pristupljeno 2. kolovoza 2025. </ref> </small> == Statistika == === Najbolji strijelci === ''Ažurirano: 29. kolo ([[13. travnja]] [[2026.]])''<ref>{{Citiranje weba|title=Strijelci - SuperSport HNL|url=https://hnl.hr/statistika/strijelci/|access-date=2025-08-02|website=hnl.hr}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:50%; font-size:80%; line-height:20px; text-align: center" ! width="10%" | Pogotci ! width="90%" | Igrač |- |<big>'''25'''</big> |[[Dion Drena Beljo]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- |<big>'''12'''</big> |[[Jakov Puljić]] ([[HNK Vukovar 1991|Vukovar]]) |- |<big>'''11'''</big> |[[Toni Fruk]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]), [[Michele Šego]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]), [[Smail Prevljak]] ([[NK Istra 1961|Istra]]) |- |<big>'''9'''</big> |[[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]), [[Ivan Mamut]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) |- |<big>'''8'''</big> |[[Mounsef Bakrar]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), [[Rokas Pukštas]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]), [[Aleks Stojaković]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]), [[Miha Zajc]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- |<big>'''7'''</big> |[[Adriano Jagušić]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]), [[Aleksa Latković]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]), [[Josip Mitrović]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]), [[Nail Omerović]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |- | colspan="2" |'''<big>...</big>''' |} === Najbolji asistenti === ''Ažurirano: 29. kolo ([[13. travnja]] [[2026.]])''<ref>{{Citiranje weba|title=HNL tablice, raspored & statistike {{!}} Sofascore|url=https://www.sofascore.com/hr/turnir/nogomet/croatia/hnl/170|access-date=2025-08-02|website=www.sofascore.com}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:50%; font-size:80%; line-height:20px; text-align: center" ! width="10%" | Asistencije ! width="90%" | Igrač |- |<big>'''11'''</big> |[[Luka Stojković]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- |<big>'''6'''</big> |[[Tiago Dantas]] ([[HNK Rijeka|Rijeka]]), [[Miha Zajc]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]), [[Mateo Lisica]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- |<big>'''5'''</big> |[[Ante Šuto]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]), [[Emil Frederiksen]] ([[NK Istra 1961|Istra]]), [[Stjepan Lončar]] ([[NK Istra 1961|Istra]]), [[Aleksa Latković]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]), [[Ante Rebić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]), [[Iker Pozo]] ([[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]), [[Marko Livaja]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]), [[Dion Drena Beljo]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) |- | colspan="2" |'''<big>...</big>''' |} === Autogolovi === {| class="wikitable sortable" style="width:40%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! width="2%" |R.br. ! width="10%" |Kolo ! width="10%" |Igrač ! width="10%" |Pogodak u korist ! width="2%" |Rezultat |- |<center>1.</center> |<center>6. kolo</center> |<center>[[Ivica Ivušić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]])</center> |<center>[[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]</center> |<center>2:0</center> |- |<center>2.</center> |<center>12. kolo</center> |<center>[[Aleks Stojaković]] ([[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]])</center> |<center>[[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]</center> |<center>4:1</center> |- |<center>3.</center> |<center>12. kolo</center> |<center>[[Davor Matijaš]] ([[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]])</center> |<center>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]</center> |<center>4:1</center> |- |<center>4.</center> |<center>14. kolo</center> |<center>[[Ivan Čović]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]])</center> |<center>[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]]</center> |<center>4:1</center> |- |<center>5.</center> |<center>19. kolo</center> |<center>[[Logi Hrafn Róbertsson]] ([[NK Istra 1961|Istra]])</center> |<center>[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]</center> |<center>1:2</center> |- |<center>6.</center> |<center>27. kolo</center> |<center>[[Nikita Vlasenko]] ([[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]])</center> |<center>[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]</center> |<center>0:6</center> |- |<center>7.</center> |<center>29. kolo</center> |<center>[[Josip Elez]] ([[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]])</center> |<center>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]</center> |<center>1:4</center> |} == Nagrade == === Mjesečne nagrade SuperSport HNL-a === {{glavni|Dodatak:Mjesečne nagrade HNL-a 2025./26.}}U procesu glasanja glasovi publike nose 20 %, glasovi panela od 22 člana nose 40 % te glasovi klubova koji sudjeluju u ligi 40 % udjela u izboru.<ref>{{Citiranje weba|title=SuperSport HNL NAGRADE 25/26|url=https://shnlnagrade.hr/nagrade/|access-date=2025-09-04|website=shnlnagrade.hr|language=hr}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:95%; font-size:80%; line-height:20px;" |- ! style="width:12%;" | mjesec ! style="width:20,75%;" | [[Igrač mjeseca HNL-a|Igrač mjeseca]] ! style="width:20,75%;" | [[Trener mjeseca HNL-a|Trener mjeseca]] ! style="width:20,75%;" | [[Gol mjeseca HNL-a|Gol mjeseca]] ! style="width:20,75%;" | [[Obrana mjeseca HNL-a|Obrana mjeseca]] |- | ''kolovoz 2025.<ref>{{Citiranje weba|title=Rezultati za kolovoz|url=https://shnlnagrade.hr/pobjednici/|access-date=2025-09-04|website=shnlnagrade.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|SAD}} [[Rokas Pukštas]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|URU}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|ŠPA}} [[Gonzalo Villar]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Davor Matijaš]] ([[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]) |- | ''rujan 2025.<ref>{{Citiranje weba|title=Hoxha igrač mjeseca u HNL-u!|url=https://www.24sata.hr/sport/hoxha-igrac-mjeseca-u-hnl-u-1078317|access-date=2025-10-03|website=24sata.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|ALB}} [[Arbër Hoxha]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Nikola Šafarić]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) | style="text-align:center;" |{{Z|ALŽ}} [[Mounsef Bakrar]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Ivica Ivušić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) |- | ''listopad 2025.<ref>{{Citiranje weba|title=Michele Šego najbolji je igrač mjeseca listopada, hajdukovci dominiraju. Evo popisa nagrada|url=https://www.24sata.hr/sport/michele-sego-najbolji-je-igrac-mjeseca-listopada-hajdukovci-dominiraju-evo-popisa-nagrada-1084965|access-date=2025-11-02|website=24sata.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Michele Šego]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|URU}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Antonio Maurić]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Ivica Ivušić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) |- | ''studeni 2025.<ref>{{Citiranje weba|title=Hit-igrač SHNL-a dobio nagradu za najboljeg igrača u studenom|url=https://www.index.hr/sport/clanak/hitigrac-shnla-dobio-nagradu-za-najboljeg-igraca-u-studenom/2737477.aspx|access-date=2025-12-06|website=index.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Adriano Jagušić]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Mario Gregurina]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Tomislav Duvnjak]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Malenica]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |- | ''prosinac 2025.<ref>{{Citiranje weba|title=Najbolji u prosincu: Nagrade za Prevljaka i Rieru okrunile sjajan mjesec za Istru 1961|url=https://sportnet.hr/vijesti/621145/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-prosincu-nagrade-za-prevljaka-i-rieru-okrunile-sjajan-mjesec-za-istru-1961/|access-date=2026-01-13|website=sportnet.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|BIH}} [[Smail Prevljak]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]) | style="text-align:center;" |{{Z|ŠPA}} [[Oriol Riera]] ([[NK Istra 1961|Istra 1961]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Adriano Jagušić]] ([[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Toni Silić]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]]) |- | ''siječanj 2026.'' | colspan="4" |<center>izbor za siječanj nije održan</center> |- | ''veljača 2026.<ref>{{Citiranje weba|title=Najbolji u veljači: Golgeter Beljo i trener Kovačević odnijeli nagrade za potvrdu izvrsnog mjeseca Dinama|url=https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-veljaci-golgeter-beljo-i-trener-kovacevic-odnijeli-nagrade-za-potvrdu-izvrsnog-mjeseca-dinama/623929/|access-date=2026-04-14|website=sportnet.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|ZEL}} [[Iuri Tavares]] ([[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Malenica]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |- | ''ožujak 2026.<ref>{{Citiranje weba|title=Najbolji u ožujku: Beljo i Kovačević potvrdili Dinamovu dominaciju i individualnim nagradama|url=https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-ozujku-beljo-i-kovacevic-potvrdili-dinamovu-dominaciju-i-individualnim-nagradama/624657/|access-date=2026-04-14|website=sportnet.hr|language=hr}}</ref>'' | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Dion Drena Beljo]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]] ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Bruno Bogojević]] ([[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]) | style="text-align:center;" |{{Z|HRV}} [[Marko Malenica]] ([[NK Osijek|Osijek]]) |} == Zanimljivosti == ''Ažurirano: 29. kolo ([[13. travnja]] [[2026.]])'' {| width="70%" style="font-size: 80%" |- |'''najbolja obrana''' |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |23 primljena pogotka |- |'''najlošija obrana''' |[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] |57 primljenih pogodaka |- |'''najbolji napad''' |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |79 postignutih pogodaka |- |'''najlošiji napad''' |[[NK Osijek|Osijek]] |24 postignutih pogodaka |- |'''najviše pobjeda''' |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] |22 pobjede |- |'''najviše neriješenih utakmica''' |[[NK Osijek|Osijek]], [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] |10 neriješenih utakmica |- |'''najviše poraza''' |[[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] |16 poraza |- |'''najveća posjećenost utakmice''' |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 0:2 [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]<br>([[20. rujna]] [[2025.]] 17:00) |{{N|32212}} gledatelja |- |'''najmanja posjećenost utakmice''' |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] 3:0 [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorica]]<br>([[6. veljače]] [[2026.]] 18:00) |{{N|120}} gledatelja |} == Povezani članci == * [[1. NL 2025./26.]] * [[2. NL 2025./26.]] * [[3. NL 2025./26.]] * [[5. rang HNL-a 2025./26.]] * [[6. rang HNL-a 2025./26.]] * [[7. rang HNL-a 2025./26.]] * [[8. rang HNL-a 2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|Hrvatski kup 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * [https://hnl.hr/ hnl.hr] * [https://hns-cff.hr/natjecanja/supersport-hnl/ hns-cff.hr, stranica lige] * [https://www.uefa.com/insideuefa/national-associations/cro/domestic/league/1030/ uefa.com, stranica lige] == Izvori == {{izvori}} {{HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga po sezonama|2024-25]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2025./26.| 1 HNL]] kyy7hyme7z22geijulhk1sd9iloz72f 0 789057 7430634 7424464 2026-04-15T21:13:04Z Croxyz 205325 /* Četvrtfinale */ 7430634 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2025./26. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Puskás_Aréna_05.jpg|250 px]] | opis = [[Puskás Aréna]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] na kojoj će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.|finalna utakmica]]. | domaćin = | datum = [[8. srpnja]] – [[27. kolovoza]] [[2025.]] <br> (kvalifikacije) <br> [[16. rujna]] [[2025.]] – [[30. svibnja]] [[2026.]]<br> (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 36 (odgovarajuće natjecanje) <br> 82 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = 180 | golovi = 627 | gledanost = 7804711 | naj_strijelac = {{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]] ([[Real Madrid CF|Real Madrid]]) <br> 14 golova | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2026./27.|2026./27.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2025./26.''' 71. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 34. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. Prošlogodišnji prvak bio je [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2025./26. ukupno sudjeluju 82 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2024/25-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2024/25 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2024 |access-date=1 April 2024}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 5 imaju 4 predstavnika * Zemlja s rangom 6 ima 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] i [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|UEFA Lige prvaka 2024./25.]] i [[UEFA Europska liga 2024./25.|UEFA Europske lige 2024./25.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezonu UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. * Dvije zemlje koje ostvare najveći koeficijent u sezoni 2024./25. imaju dodatnog predstavnika. Osvajači UEFA Lige prvaka i UEFA Europske lige ne mogu biti ti dodatni predstavnici. == Države sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang u skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2024. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2019./20. do 2023./24.<ref name="country coefficients">{{cite web |title=Association coefficients 2023/24 |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2024 |access-date=1 June 2024 |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations}}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2025./26.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !1. |{{Z|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|104,303 |align=center rowspan=5|4 |{{nowrap|{{small|+1 (KOEF)}}}} <br> {{small|+1 ([[UEFA Europska liga 2024./25.|EL]])}} |- !2. |{{Z|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|90,284 | |- !3. |{{Z|ESP}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|89,489 |{{nowrap|{{small|+1 (KOEF)}}}} |- !4. |{{Z|GER}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|86,624 | |- !5. |{{Z|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|66,831 | |- !6. |{{Z|NED}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|61,300 |align=center|3 | |- !7. |{{Z|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|56,316 |align=center rowspan=9|2 | |- !8. |{{Z|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|48,800 | |- !9. |{{Z|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|38,600 | |- !10. |{{Z|CZE}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|36,050 | |- !11. |{{Z|SCO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|36,050 | |- !12. |{{Z|SUI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|32,975 | |- !13. |{{Z|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|32,600 | |- !14. |{{Z|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|31,625 | |- !15. |{{Z|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|31,525 | |- !16. |{{Z|DEN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|31,450 |align=center rowspan=5|1 | |- !17. |{{Z|ISR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|31,125 | |- !18. |{{Z|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|28,000 | |- !19. |{{Z|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|27,775 | |- !20. |{{Z|CRO}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|25,525 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !21. |{{Z|POL}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|25,375 |align=center rowspan=1|1 | |- !22. |{{Z|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|22,965 |align=center rowspan=1|0 | |- !23. |{{Z|CYP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|22,100 |align=center rowspan=16|1 | |- !24. |{{Z|HUN}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|21,875 | |- !25. |{{Z|SWE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|21,500 | |- !26. |{{Z|ROU}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|21,375 | |- !27. |{{Z|BUL}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !28. |{{Z|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|20,125 | |- !29. |{{Z|SVK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|19,625 | |- !30. |{{Z|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|13,250 | |- !31. |{{Z|MDA}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|13,125 | |- !32. |{{Z|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|11,541 | |- !33. |{{Z|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|11,500 | |- !34. |{{Z|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|11,125 | |- !35. |{{Z|IRL}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|10,875 | |- !36. |{{Z|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|10,625 | |- !37. |{{Z|LVA}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|10,625 | |- !38. |{{Z|FRO}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|10,375 | |} | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !39. |{{Z|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|10,000 |align=center rowspan=1|1 | |- !40. |{{Z|LIE}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|10,000 |align=center rowspan=1|0 | |- !41. |{{Z|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|9,583 |align=center rowspan=15|1 | |- !42. |{{Z|NIR}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|9,208 | |- !43. |{{Z|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,625 | |- !44. |{{Z|LTU}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,500 | |- !45. |{{Z|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|8,250 | |- !46. |{{Z|GEO}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|7,625 | |- !47. |{{Z|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,375 | |- !48. |{{Z|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|7,207 | |- !49. |{{Z|BLR}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|6,625 | |- !50. |{{Z|MKD}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|6,000 | |- !51. |{{Z|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|5,998 | |- !52. |{{Z|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,791 | |- !53. |{{Z|MNE}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,708 | |- !54. |{{Z|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|4,957 | |- !55. |{{Z|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,832 | |} |} ==Raspored momčadi== {| class="wikitable" |- ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- !colspan=2|Prvo kvalifikacijsko kolo<br /> (28 momčadi) | * 28 prvaka iz saveza rangiranih od 25. do 27. i od 30. do 55. mjesta (osim Lihtenštajna) | |- !rowspan=2|Drugo kvalifikacijsko kolo<br /> (28 momčadi) !Put prvaka<br /> (24 momčadi) | * 8 prvaka iz saveza rangiranih od 16. do 24. mjesta (osim Rusije) * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 28. do 29. mjesta kao momčadi s najvećim klupskim koeficijentima iz prvog kvalifikacijskog kola | * 14 pobjednika prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br /> (6 momčadi) | * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 10. do 15. mjesta | |- !rowspan=2|Treće kvalifikacijsko kolo<br /> (20 momčadi) !Put prvaka<br /> (12 momčadi) | | * 12 pobjednika drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br /> (8 momčadi) | * 3 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta * 1 trećeplasirana momčad iz saveza koji je rangiran na 6. mjestu * 1 četvrtoplasirana momčad iz saveza koji je rangiran na 5. mjestu | * 3 pobjednika drugog kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- !rowspan=2|Doigravanje<br /> (14 momčadi) !Put prvaka<br /> (10 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 11. do 14. mjesta | * 6 pobjednika trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br /> (4 momčadi) | | * 4 pobjednika trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- !colspan=2|Ligaška faza<br /> (36 momčadi) | * osvajač [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]] * 10 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 10. mjesta * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 5 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 5. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 1 prvak iz saveza koji je rangiran na 15. mjestu kao momčad s najvećim klupskim koeficijentom iz puta prvaka drugog kvalifikacijskog kola * 2 saveza (Engleska i Španjolska) s najvećim koeficijentima iz prethodnih sezona dobili su dodatnog predstavnika | * 5 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Doigravanje za završni dio<br />(16 momčadi) | | * 16 momčadi rangiranih od 9. do 24. mjesta iz ligaške faze |- ! colspan="2" |Završni dio<br />(16 momčadi) | | * 8 momčadi rangiranih od 1. do 8. mjesta iz ligaške faze * 8 pobjednika iz preliminarna faze |} == Momčadi == {| class="wikitable" |+Momčadi koje su se kvalificirale za UEFA Ligu prvaka 2025./26. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Momčadi |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Ligaška faza|{{abbr|LF|Ligaška faza}}]] |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|1.]])}}^{[[UEFA Liga prvaka 2024./25.|LP]]} |{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]^{[[UEFA Europska liga 2024./25.|EL]]} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|4.]])}} |{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|5.]])}}^KOEF |{{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] {{small|([[Serie A 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|ITA}} [[Inter Milan]] {{small|([[Serie A 2024./25.|2.]])}} |{{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] {{small|([[Serie A 2024./25.|3.]])}} |{{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] {{small|([[Serie A 2024./25.|4.]])}} |{{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] {{small|([[La Liga 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] {{small|([[La Liga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] {{small|([[La Liga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] {{small|([[La Liga 2024./25.|4.]])}} |{{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] {{small|([[La Liga 2024./25.|5.]])}}^KOEF |- |{{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|4.]])}} |- |{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|2.]])}} |{{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|3.]])}} |{{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] {{small|([[Eredivisie 2024./25.|1.]])}} |{{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] {{small|([[Eredivisie 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|POR}} [[Sporting CP]] {{small|([[Primeira Liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] {{small|([[Belgijska Pro League 2024./25.|1.]])}} |{{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] {{small|([[Süper Lig 2024./25.|1.]])}} |{{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] {{small|([[Prva češka nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] {{small|([[Grčka Superliga 2024./25.|1.]])}} |colspan=3| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] {{small|([[Škotski Premiership 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SUI}} [[FC Basel|Basel]] {{small|([[Švicarska Superliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] {{small|([[Austrijska Bundesliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] {{small|([[Eliteserien 2024.|1.]])}} |- ! colspan="6" | |- !rowspan=2|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|4.]])}} |{{Z|NED}} [[Feyenoord]] {{small|([[Eredivisie 2024./25.|3.]])}} |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] {{small|([[Primeira Liga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] {{small|([[Belgijska Pro League 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] {{small|([[Süper Lig 2024./25.|2.]])}} |colspan=3| |- ! colspan="6" | |- !rowspan=5|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=3|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] {{small|([[Danska Superliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|ISR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] {{small|([[Izraelska premijer liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] {{small|([[Ukrajinska Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] {{small|([[Superliga Srbije 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|CRO}} [[HNK Rijeka|Rijeka]] {{small|([[HNL 2024./25.|1.]])}} |{{Z|POL}} [[Lech Poznań]] {{small|([[Ekstraklasa 2024./25.|1.]])}} |{{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] {{small|([[Ciparska prva divizija 2024./25.|1.]])}} |{{Z|HUN}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] {{small|([[Nemzeti Bajnokság I 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] {{small|([[Azerbajdžanska Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] {{small|([[Slovačka Superliga 2024./25.|1.]])}} |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{Z|CZE}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] {{small|([[Prva češka nogometna liga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|SCO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] {{small|([[Škotski Premiership 2024./25.|2.]])}} |{{Z|SUI}} [[Servette FC|Servette]] {{small|([[Švicarska Superliga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] {{small|([[Austrijska Bundesliga 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] {{small|([[Eliteserien 2024.|2.]])}} |{{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] {{small|([[Grčka Superliga 2024./25.|2.]])}} |colspan=2| |- ! colspan="6" | |- ! rowspan="7" |[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=7|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{Z|SWE}} [[Malmö FF|Malmö FF]] {{small|([[Allsvenskan 2024.|1.]])}} |{{Z|ROU}} [[FCSB]] {{small|([[Liga I 2024./25.|1.]])}} |{{Z|BUL}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] {{small|([[Bugarska prva nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SVN}} [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] {{small|([[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|MDA}} [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] {{small|([[Moldavska Superliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|KOSV}} [[FC Drita|Drita]] {{small|([[Nogometna Superliga Kosova 2024./25.|1.]])}} |{{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] {{small|([[Kazahstanska Premier liga 2024.|1.]])}} |{{Z|FIN}} [[Kuopion Palloseura|KuPS]] {{small|([[Veikkausliiga 2024.|1.]])}} |- |{{Z|IRL}} [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]] {{small|([[Irska Premier liga 2024.|1.]])}} |{{Z|ARM}} [[FC Noah|Noah]] {{small|([[Premijer liga Armenije 2024./25.|1.]])}} |{{Z|LVA}} [[FK RFS|RFS]] {{small|([[Latvijska viša liga 2024.|1.]])}} |{{Z|FRO}} [[Víkingur Gøta|Víkingur]] {{small|([[Premier liga Farskih otoka 2024.|1.]])}} |- |{{Z|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] {{small|([[Nogometna Premijer liga BiH 2024./25.|1.]])}} |{{Z|ISL}} [[Breiðablik]] {{small|([[Besta deild karla 2024.|1.]])}} |{{Z|NIR}} [[Linfield F.C.|Linfield]] {{small|([[NIFL Premiership 2024./25.|1.]])}} |{{Z|LUX}} [[FC Differdange 03|Differdange]] {{small|([[Luksemburška nacionalna divizija 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|LTU}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] {{small|([[A Lyga 2024.|1.]])}} |{{Z|MLT}} [[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]] {{small|([[Malteška Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|GEO}} [[FK Iberija 1999 Tbilisi|Iberija 1999]] {{small|([[Erovnuli Liga 2024.|1.]])}} |{{Z|ALB}} [[KF Egnatia Rrogozhinë|Egnatia]] {{small|([[Kategoria Superiore 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|Levadia Tallinn]] {{small|([[Meistriliiga 2024.|1.]])}} |{{Z|BLR}} [[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] {{small|([[Bjeloruska Premier liga 2024.|1.]])}} |{{Z|MKD}} [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] {{small|([[Prva makedonska nogometna liga2024./25.|1.]])}} |{{Z|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] {{small|([[Primera Divisió 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] {{small|([[Cymru Premier 2024./25.|1.]])}} |{{Z|MNE}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] {{small|([[Prva crnogorska nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] {{small|([[Gibraltar Football League 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SMR}} [[AC Virtus|Virtus]] {{small|([[Campionato Sammarinese di Calcio 2024./25.|1.]])}} |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan="4"|Kvalifikacije |Prvo kvalifikacijsko kolo |17. lipnja 2025. |8. – 9. srpnja 2025. |15. – 16. srpnja 2025. |- |Drugo kvalifikacijsko kolo |18. lipnja 2025. |22. – 23. srpnja 2025. |29. – 30. srpnja 2025. |- |Treće kvalifikacijsko kolo |21. srpnja 2025. |5. – 6. kolovoza 2025. |12. – 13. kolovoza 2025. |- |Doigravanje |4. kolovoza 2025. |19. – 20. kolovoza 2025. |26. – 27. kolovoza 2025. |- |rowspan="8"|Ligaška faza |Prvo kolo |rowspan="8"|28. kolovoza 2025. |colspan="2"|16. – 18. rujna 2025. |- |Drugo kolo |colspan="2"|30. rujna – 1. listopada 2025. |- |Treće kolo |colspan="2"|21. – 22. listopada 2025. |- |Četvrto kolo |colspan="2"|4. – 5. studenog 2025. |- |Peto kolo |colspan="2"|25. – 26. studenog 2025. |- |Šesto kolo |colspan="2"|9. – 10. prosinca 2025. |- |Sedmo kolo |colspan="2"|20. – 21. siječnja 2026. |- |Osmo kolo |colspan="2"|28. siječnja 2026. |- |rowspan="5"|Završni dio |Doigravanje za završni dio |rowspan="1"|30. siječnja 2026. |17. – 18. veljače 2026. |24. – 25. veljače 2026. |- |Osmina finala |rowspan="4"|27. veljače 2026. |10. – 11. ožujka 2026. |17. – 18. ožujka 2026. |- |Četvrtfinale |7. – 8. travnja 2026. |14. – 15. travnja 2026. |- |Polufinale |28. – 29. travnja 2026. |5. – 6. svibnja 2026. |- |Finale |colspan="2"|30. svibnja 2026. |} == Kvalifikacije == === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 17. lipnja 2025. Prve utakmice igrane su 8. i 9. srpnja, a uzvratne 15. i 16. srpnja 2025. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{Z|LIT}} | {{nowrap|2:2 (10:11 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]]''' | {{Z|MLT}} | 2:0| 0:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Kuopion Palloseura|KuPS]]''' | {{Z|FIN}} | 1:0 | [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] | {{Z|MOL}} | 1:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{Z|WAL}} | 1:2 | '''[[FK Škendija Tetovo|Škendija]]''' | {{Z|MAK}} | 0:0 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Iberija 1999 Tbilisi|Iberija 1999]] | {{Z|GRU}} | 2:6 | '''[[Malmö FF|Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 1:3 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[FCI Levadia Tallinn|Levadia Tallinn]] | {{Z|EST}} | 0:2 | '''[[FK RFS|RFS]]''' | {{Z|LAT}} | 0:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Drita|Drita]]''' | {{Z|KOSV}} | 4:2 | [[FC Differdange 03|Differdange]] | {{Z|LUX}} | 1:0 | 3:2 }} {{TwoLegResult| [[Víkingur Gøta|Víkingur]] | {{Z|OVČ}} | 2:4 | '''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]''' | {{Z|GIB}} | 2:3 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[KF Egnatia Rrogozhinë|Egnatia]] | {{Z|ALB}} | 1:5 | '''[[Breiðablik]]''' | {{Z|ISL}} | 1:0 | 0:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Shelbourne F.C.|Shelbourne]]''' | {{Z|IRS}} | 2:1 | [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{Z|SJI}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FCSB]]''' | {{Z|RUM}} | 4:3 | [[Inter Club d'Escaldes]] | {{Z|AND}} | 3:1 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[AC Virtus|Virtus]] | {{Z|SMR}} | 1:4 | '''[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]''' | {{Z|BIH}} | 0:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | {{Z|SLO}} | 1:3 | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{Z|KAZ}} | 1:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Noah|Noah]]''' | {{Z|ARM}} | 3:2 | [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] | {{Z|CG}} | 1:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 3:2 | [[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] | {{Z|BJE}} | 1:0 | 2:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 18. lipnja 2025. Prve utakmice igrane su 22. i 23. srpnja, a uzvratne 29. i 30. srpnja 2025. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[FK RFS|RFS]] | {{Z|LAT}} | 1:5 | '''[[Malmö FF|Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 1:4 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]] | {{Z|MLT}} | 0:6 | '''[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]''' | {{Z|UKR}} | 0:3 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Pafos FC|Pafos]]''' | {{Z|CIP}} | 2:1 | [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|IZR}} | 1:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{Z|GIB}} | 1:6 | '''[[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]]''' | {{Z|SRB}} | 0:1 | 1:5 }} {{TwoLegResult| [[FC Noah|Noah]] | {{Z|ARM}} | 4:6 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 1:2 | 3:4 }} {{TwoLegResult| '''[[Lech Poznań]]''' | {{Z|POLJ}} | 8:1 | [[Breiðablik]] | {{Z|ISL}} | 7:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[F.C. København|København]]''' | {{Z|DAN}} | 3:0 | [[FC Drita|Drita]] | {{Z|KOSV}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[HNK Rijeka|Rijeka]] | {{Z|HRV}} | 1:3 | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 0:0 | 1:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Škendija Tetovo|Škendija]]''' | {{Z|MAK}} | 3:1 | [[FCSB]] | {{Z|RUM}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{Z|SLK}} | 6:2 | [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] | {{Z|BIH}} | 4:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]] | {{Z|IRS}} | 0:4 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{Z|AZE}} | 0:3 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[Kuopion Palloseura|KuPS]] | {{Z|FIN}} | 2:3 | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{Z|KAZ}} | 2:0 | 0:3 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[SK Brann|Brann]] | {{Z|NOR}} | 2:5 | '''[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]''' | {{Z|AUT}} | 1:4 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{Z|ČEŠ}} | 3:2 | [[Servette FC|Servette]] | {{Z|ŠVI}} | 0:1 | 3:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Rangers F.C.|Rangers]]''' | {{Z|ŠKO}} | 3:1 | [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] | {{Z|GRČ}} | 2:0 | 1:1 }} |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 21. srpnja 2025. Prve utakmice igrane su 5. i 6. kolovoza, a uzvratne 12. kolovoza 2025. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[Malmö FF|Malmö FF]] | {{Z|ŠVE}} | 0:5 | '''[[F.C. København|København]]''' | {{Z|DAN}} | 0:0 | 0:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{Z|KAZ}} | {{nowrap|1:1 (4:3 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{Z|SLK}} | 1:0 | 0:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{Z|POLJ}} | 2:4 | '''[[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]]''' | {{Z|SRB}} | 1:3 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|BUG}} | 0:3 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 0:0 | 0:3 }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{Z|UKR}} | 0:3 | '''[[Pafos FC|Pafos]]''' | {{Z|CIP}} | 0:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] | {{Z|MAK}} | 1:6 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{Z|AZE}} | 0:1 | 1:5 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | {{Z|AUT}} | 2:4 | '''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]''' | {{Z|BEL}} | 0:1 | 2:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Rangers F.C.|Rangers]]''' | {{Z|ŠKO}} | 4:2 | [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{Z|ČEŠ}} |3:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[OGC Nice|Nice]] | {{Z|FRA}} | 0:4 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{Z|POR}} | 0:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[Feyenoord]] | {{Z|NIZ}} | 4:6 | '''[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]''' | {{Z|TUR}} | 2:1 | 2:5 }} |} === Doigravanje === Ždrijeb za doigravanje održan je 4. kolovoza 2025. Prve utakmice igrane su 19. i 20. kolovoza, a uzvratne 26. i 27. kolovoza 2025. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult|[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|MAĐ}} | 4:5 |'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' |{{Z|AZE}} |1:3 |3:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] | {{Z|SRB}} | 2:3 | '''[[Pafos FC|Pafos]]''' |{{Z|CIP}} |1:2 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{Z|NOR}} | 6:2 |[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] |{{Z|AUT}} | 5:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Celtic F.C.|Celtic]]| {{Z|ŠKO}} | {{nowrap|0:0 (2:3 [[jedanesterac|pen.]])}} | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' |{{Z|KAZ}} |0:0 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FC Basel|Basel]]| {{Z|ŠVI}} | 1:3 | '''[[F.C. København|København]]'''|{{Z|DAN}} |1:1 |0:2 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|TUR}} | 0:1 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|{{Z|POR}} |0:0 |0:1}} {{TwoLegResult| [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|ŠKO}} | 1:9 | '''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]''' |{{Z|BEL}} |1:3 |0:6 }} |} == Ligaška faza == Ždrijeb za ligašku fazu održan je u [[Monako|Monaku]] 28. kolovoza 2025. Ždrijeb je počeo u 18:00 po [[CEST|CEST-u]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2026/2002110/ |title=UEFA Champions League: League phase draw |publisher=[[UEFA]] |access-date=27 August 2025}}</ref> === Rezultati ždrijeba === {{sticky header}} {| class="wikitable sortable hover-highlight plainrowheaders sticky-header-multi defaultleft col10right" |+ Protivnici po klubu<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/029c-1e92123f27d7-f1c1fabba5f1-1000/ |title=Champions League league phase draw: All 36 teams learn their opponents |publisher=[[UEFA]] |date=28 August 2025 |access-date=28 August 2025}}</ref> |- ! rowspan="2" | Klub ! colspan="2" | Protivnici iz 1. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 2. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 3. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 4. šešira |- ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |} === Tablica === {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Table |show_limit=5 |source=UEFA<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ |title=League phase table |publisher=[[UEFA]] |access-date=30 September 2025}}</ref> <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARS, BAY, LIV, TOT, BAR, CHE, SPO, MCI, RMA, INT, PAR, NEW, JUV, ATM, ATA, LEV, DOR, OLY, BRU, GAL, MON, QRB, BOD, BEN, MAR, PAF, USG, PSV, ATH, NAP, CPH, AJX, FRA, SLP, VIL, KAI <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_AJX=2 |draw_AJX=0 |loss_AJX=6 |gf_AJX=8 |ga_AJX=21<!--Ajax--> |win_ARS=8 |draw_ARS=0 |loss_ARS=0 |gf_ARS=23|ga_ARS=4 <!--Arsenal--> |win_ATA=4 |draw_ATA=1 |loss_ATA=3 |gf_ATA=10|ga_ATA=10<!--Atalanta--> |win_ATH=2 |draw_ATH=2 |loss_ATH=4 |gf_ATH=9 |ga_ATH=14<!--Athletic Bilbao--> |win_ATM=4 |draw_ATM=1 |loss_ATM=3 |gf_ATM=17|ga_ATM=15<!--Atlético Madrid--> |win_BAR=5 |draw_BAR=1 |loss_BAR=2 |gf_BAR=22|ga_BAR=14<!--Barcelona--> |win_LEV=3 |draw_LEV=3 |loss_LEV=2 |gf_LEV=13|ga_LEV=14<!--Bayer Leverkusen--> |win_BAY=7 |draw_BAY=0 |loss_BAY=1 |gf_BAY=22|ga_BAY=8 <!--Bayern Munich--> |win_BEN=3 |draw_BEN=0 |loss_BEN=5 |gf_BEN=10|ga_BEN=12<!--Benfica--> |win_BOD=2 |draw_BOD=3 |loss_BOD=3 |gf_BOD=14|ga_BOD=15<!--Bodø/Glimt--> |win_DOR=3 |draw_DOR=2 |loss_DOR=3 |gf_DOR=19|ga_DOR=17<!--Borussia Dortmund--> |win_CHE=5 |draw_CHE=1 |loss_CHE=2 |gf_CHE=17|ga_CHE=10<!--Chelsea--> |win_BRU=3 |draw_BRU=1 |loss_BRU=4 |gf_BRU=15|ga_BRU=17<!--Club Brugge--> |win_CPH=2 |draw_CPH=2 |loss_CPH=4 |gf_CPH=12|ga_CPH=21<!--Copenhagen--> |win_FRA=1 |draw_FRA=1 |loss_FRA=6 |gf_FRA=10|ga_FRA=21<!--Eintracht Frankfurt--> |win_GAL=3 |draw_GAL=1 |loss_GAL=4 |gf_GAL=9 |ga_GAL=11<!--Galatasaray--> |win_INT=5 |draw_INT=0 |loss_INT=3 |gf_INT=15|ga_INT=7 <!--Inter Milan--> |win_JUV=3 |draw_JUV=4 |loss_JUV=1 |gf_JUV=14|ga_JUV=10<!--Juventus--> |win_KAI=0 |draw_KAI=1 |loss_KAI=7 |gf_KAI=7 |ga_KAI=22<!--Kairat--> |win_LIV=6 |draw_LIV=0 |loss_LIV=2 |gf_LIV=20|ga_LIV=8 <!--Liverpool--> |win_MCI=5 |draw_MCI=1 |loss_MCI=2 |gf_MCI=15|ga_MCI=9 <!--Manchester City--> |win_MAR=3 |draw_MAR=0 |loss_MAR=5 |gf_MAR=11|ga_MAR=14<!--Marseille--> |win_MON=2 |draw_MON=4 |loss_MON=2 |gf_MON=8 |ga_MON=14<!--Monaco--> |win_NAP=2 |draw_NAP=2 |loss_NAP=4 |gf_NAP=9 |ga_NAP=15<!--Napoli--> |win_NEW=4 |draw_NEW=2 |loss_NEW=2 |gf_NEW=17|ga_NEW=7<!--Newcastle United--> |win_OLY=3 |draw_OLY=2 |loss_OLY=3 |gf_OLY=10|ga_OLY=14<!--Olympiacos--> |win_PAF=2 |draw_PAF=3 |loss_PAF=3 |gf_PAF=8 |ga_PAF=11<!--Pafos--> |win_PAR=4 |draw_PAR=2 |loss_PAR=2 |gf_PAR=21|ga_PAR=11<!--Paris Saint-Germain--> |win_PSV=2 |draw_PSV=2 |loss_PSV=4 |gf_PSV=16|ga_PSV=16<!--PSV Eindhoven--> |win_QRB=3 |draw_QRB=1 |loss_QRB=4 |gf_QRB=13|ga_QRB=21<!--Qarabağ--> |win_RMA=5 |draw_RMA=0 |loss_RMA=3 |gf_RMA=21|ga_RMA=12<!--Real Madrid--> |win_SLP=0 |draw_SLP=3 |loss_SLP=5 |gf_SLP=5 |ga_SLP=19<!--Slavia Prague--> |win_SPO=5 |draw_SPO=1 |loss_SPO=2 |gf_SPO=17|ga_SPO=11<!--Sporting CP--> |win_TOT=5 |draw_TOT=2 |loss_TOT=1 |gf_TOT=17|ga_TOT=7 <!--Tottenham Hotspur--> |win_USG=3 |draw_USG=0 |loss_USG=5 |gf_USG=8 |ga_USG=17<!--Union Saint-Gilloise--> |win_VIL=0 |draw_VIL=1 |loss_VIL=7 |gf_VIL=5 |ga_VIL=18<!--Villarreal--> <!-- PLEASE NOTE: ONLY tiebreakers 1-5 (up to and including away wins) are used while league phase in progress! Any teams equal after those five tiebreakers are ranked EQUALLY and sorted alphabetically by their abbreviated name. Other tiebreakers NOT used until final Matchday. --> <!--Team definitions--> |name_AJX={{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] |name_ARS={{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |name_ATA={{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] |name_ATH={{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |name_ATM={{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] |name_BAR={{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |name_LEV={{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |name_BAY={{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |name_BEN={{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |name_BOD={{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |name_DOR={{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] |name_CHE={{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |name_BRU={{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |name_CPH={{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |name_FRA={{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] |name_GAL={{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] |name_INT={{Z|ITA}} [[Inter Milan]] |name_JUV={{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |name_KAI={{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |name_LIV={{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |name_MCI={{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |name_MAR={{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |name_MON={{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |name_NAP={{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] |name_NEW={{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |name_OLY={{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] |name_PAF={{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |name_PAR={{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |name_PSV={{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] |name_QRB={{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |name_RMA={{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |name_SLP={{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] |name_SPO={{Z|POR}} [[Sporting CP]] |name_TOT={{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |name_USG={{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |name_VIL={{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=R16 |result2=R16 |result3=R16 |result4=R16 |result5=R16 |result6=R16 |result7=R16 |result8=R16 |result9=POS |result10=POS |result11=POS |result12=POS |result13=POS |result14=POS |result15=POS |result16=POS |result17=POU |result18=POU |result19=POU |result20=POU |result21=POU |result22=POU |result23=POU |result24=POU |col_R16=green1 |text_R16=[[#Osmina finala|osmina finala]] (nositelj) |col_POS=blue1 |text_POS=[[#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio]] (nositelj) |col_POU=blue2 |text_POU={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio]] (nenositelj)}} }} ===Rezultati=== {{col-begin}} {{col-2}} ==== Prvo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Athletic Bilbao]]|ESP|0:2|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[PSV Eindhoven]]|NED|1:3|'''[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]'''|BEL}} {{OneLegResult|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA|4:4|[[Borussia Dortmund]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP|2:1|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA}} {{OneLegResult|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR|2:3|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|AZE}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|1:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ|0:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|2:2|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|0:2|'''[[Inter Milan]]'''|ITA}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|3:1|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|3:2|[[Atlético Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA|4:0|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL|4:1|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}} {{OneLegResult|[[F.C. København|København]]|DEN|2:2|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Eintracht Frankfurt]]'''|GER|5:1|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR}} {{OneLegResult|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG|2:0|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG|1:2|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|4:1|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} |} {{col-2}} ==== Drugo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA|2:1|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|0:5|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP|5:1|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|1:0|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[Inter Milan]]'''|ITA|3:0|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR|2:2|[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]'''|TUR|1:0|[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Olympique de Marseille|Marseille]]'''|FRA|4:0|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED}} {{OneLegResult|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP|1:5|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|AZE|2:0|[[F.C. København|København]]|DEN}} {{OneLegResult|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL|0:4|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|2:0|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ}} {{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA|2:2|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG}} {{OneLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER|1:1|[[PSV Eindhoven]]|NED}} {{OneLegResult|'''[[Borussia Dortmund]]'''|GER|4:1|[[Athletic Bilbao]]|ESP}} {{OneLegResult|[[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP|1:2|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA}} {{OneLegResult|'''[[SSC Napoli|Napoli]]'''|ITA|2:1|[[Sporting CP]]|POR}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|2:2|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Treće kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|6:1|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|0:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|4:0|[[Atlético Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER|2:7|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA}} {{OneLegResult|[[F.C. København|København]]|DEN|2:4|'''[[Borussia Dortmund]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG|3:0|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[PSV Eindhoven]]'''|NED|6:2|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL|0:4|'''[[Inter Milan]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|0:2|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Athletic Bilbao]]'''|ESP|3:1|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE}} {{OneLegResult|'''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]'''|TUR|3:1|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR}} {{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA|0:0|[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|ENG}} {{OneLegResult|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA|0:0|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|5:1|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED}} {{OneLegResult|[[Eintracht Frankfurt]]|GER|1:5|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|4:0|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}} {{OneLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP|1:0|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|2:1|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA}} |} {{col-2}} ==== Četvrto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|0:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA|0:0|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP|3:1|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL}} {{OneLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR|0:1|'''[[AS Monaco FC|Monaco]]'''|FRA}} {{OneLegResult|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA|1:1|[[Sporting CP]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|1:0|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ|1:1|[[PSV Eindhoven]]|NED}} {{OneLegResult|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA|1:2|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|4:0|[[F.C. København|København]]|DEN}} {{OneLegResult|'''[[Pafos FC|Pafos]]'''|CYP|1:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE|2:2|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|ENG}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|0:3|'''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]'''|TUR}} {{OneLegResult|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL|3:3|[[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Inter Milan]]'''|ITA|2:1|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} {{OneLegResult|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG|4:1|[[Borussia Dortmund]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG|2:0|[[Athletic Bilbao]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA|0:1|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR|0:1|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Peto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|0:2|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR}} {{OneLegResult|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR|0:1|'''[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]'''|BEL}} {{OneLegResult|'''[[Borussia Dortmund]]'''|GER|4:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|3:0|[[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP}} {{OneLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR|2:3|'''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG|0:2|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Olympique de Marseille|Marseille]]'''|FRA|2:1|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|0:0|[[Athletic Bilbao]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[SSC Napoli|Napoli]]'''|ITA|2:0|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE}} {{OneLegResult|'''[[F.C. København|København]]'''|DEN|3:2|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} {{OneLegResult|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP|2:2|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|3:1|[[FC Bayern München|Bayern München]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP|2:1|[[Inter Milan]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Eintracht Frankfurt]]|GER|0:3|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|ENG|1:4|'''[[PSV Eindhoven]]'''|NED}} {{OneLegResult|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ|3:4|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA|5:3|[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|3:0|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}} |} {{col-2}} ==== Šesto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|0:1|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|GRČ}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|3:1|[[Sporting CP]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[AS Monaco FC|Monaco]]'''|FRA|1:0|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR}} {{OneLegResult|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA|2:1|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|2:1|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|[[Inter Milan]]|ITA|0:1|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[PSV Eindhoven]]|NED|2:3|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP}} {{OneLegResult|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL|2:3|'''[[Olympique de Marseille|Marseille]]'''|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|3:0|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE|2:4|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|NED}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|2:3|'''[[F.C. København|København]]'''|DEN}} {{OneLegResult|[[Athletic Bilbao]]|ESP|0:0|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA}} {{OneLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER|2:2|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG}} {{OneLegResult|[[Borussia Dortmund]]|GER|2:2|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR}} {{OneLegResult|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL|0:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA|2:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP|1:2|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR|2:0|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Sedmo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|1:4|'''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL}} {{OneLegResult|'''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]'''|NOR|3:1|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG}} {{OneLegResult|[[F.C. København|København]]|DEN|1:1|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Inter Milan]]|ITA|1:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|GRČ|2:0|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP|6:1|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|2:1|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|2:0|[[Borussia Dortmund]]|GER}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|1:2|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|NED}} {{OneLegResult|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR|1:1|[[Atlético Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|AZE|3:2|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA|2:3|'''[[Athletic Bilbao]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|1:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|2:0|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL}} {{OneLegResult|'''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA|2:0|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG|3:0|[[PSV Eindhoven]]|NED}} {{OneLegResult|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA|0:3|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|2:4|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP}} |} {{col-2}} ==== Osmo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|1:2|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|GRČ}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|3:2|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} {{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA|0:0|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Athletic Bilbao]]|ESP|2:3|'''[[Sporting CP]]'''|POR}} {{OneLegResult|[[Atlético Madrid]]|ESP|1:2|'''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]'''|NOR}} {{OneLegResult|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER|3:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Borussia Dortmund]]|GER|0:2|'''[[Inter Milan]]'''|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL|3:0|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA}} {{OneLegResult|[[Eintracht Frankfurt]]|GER|0:2|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|4:1|[[F.C. København|København]]|DEN}} {{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|6:0|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE}} {{OneLegResult|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG|2:0|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR}} {{OneLegResult|'''[[Pafos FC|Pafos]]'''|CYP|4:1|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA|1:1|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG}} {{OneLegResult|[[PSV Eindhoven]]|NED|1:2|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]'''|BEL|1:0|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA}} {{OneLegResult|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR|4:2|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA|2:3|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG}} |} {{col-end}} == Drugi dio natjecanja == === Doigravanje za završni dio === Ždrijeb za doigravanje za završni dio održan je 30. siječnja 2026. u 12:00 po [[CET|CET-u]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2026/2002111/ |title=UEFA Champions League knockout phase play-off draw: Where is it, when is it, who is involved? |publisher=[[UEFA]] |access-date=28 January 2026}}</ref> Prve utakmice igrane su 17. i 18. veljače, a uzvratne utakmice 24. i 25. veljače 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a1-1fce7682f583-430b936a7a97-1000/uefa_-_champions_league_-_2025-26_-_knockout_phase_play-offs_draw_matchday_calendar.pdf |title=2025/26 UEFA Champions League knockout phase play-offs |publisher=[[UEFA]] |date=30 January 2026 |access-date=30 January 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|FRA}} | 4:5 | '''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]''' | {{Z|FRA}} |2:3|2;2}} {{TwoLegResult| '''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]''' | {{Z|TUR}} | 7:5 | [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|ITA}} |5:2|2:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|POR}} | 1:3 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{Z|ŠPA}} |0:1|1:2}} {{TwoLegResult| [[Borussia Dortmund]] | {{Z|NJE}} | 3:4 | '''[[Atalanta BC|Atalanta]]''' | {{Z|ITA}} |2:0|1:4}} {{TwoLegResult| [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|AZE}} |3:9|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''| {{Z|ENG}} |1:6|2:3}} {{TwoLegResult| [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|BEL}} |4:7| '''[[Atlético Madrid]]'''| {{Z|ŠPA}} |3:3|1:4}} {{TwoLegResult|'''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]'''| {{Z|NOR}} |5:2| [[Inter Milan]] | {{Z|ITA}} |3:1|2:1}} {{TwoLegResult| [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|GRČ}} |0:2| '''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''| {{Z|NJE}} |0:2|0:0}} |} === Osmina finala === Ždrijeb za osminu finala održan je 27. veljače 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a2-20061b95428f-e1fe64f9637a-1000/ucl_round_of_16_draw_procedure_-_final.pdf |title=UEFA Champions League – Draw procedure, Round of 16 / Quarter-finals / Semi-finals / Final |publisher=[[UEFA]] |date=27 February 2026 |access-date=27 February 2026}}</ref> Prve utakmice igrane su 10 i 11. ožujka, a uzvratne utakmice 17. i 18. ožujka 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a2-2006b3a44399-ef84527ea9a9-1000/uefa_champions_league_-_2025-26_-_round_of_16_schedule.pdf |title=2025/26 UEFA Champions League knockout phase |publisher=[[UEFA]] |date=27 February 2026 |access-date=27 February 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''| {{Z|FRA}} |8:2| [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ENG}} |5:2|3:0}} {{TwoLegResult| [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] | {{Z|TUR}} | 1:4 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{Z|ENG}} |1:0|0:4}} {{TwoLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''| {{Z|ŠPA}} |5:1| [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ENG}} |3:0|2:1}} {{TwoLegResult| [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ITA}} | 2:10 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{Z|NJE}} |1:6|1:4}} {{TwoLegResult|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|{{Z|ENG}}| 3:8 | '''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''| {{Z|ŠPA}} |1:1|2:7}} {{TwoLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|{{Z|ŠPA}}| 7:5 | [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | {{Z|ENG}} |5:2|2:3}} {{TwoLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|{{Z|NOR}}|3:5|'''[[Sporting CP]]'''| {{Z|POR}} |3:0|0:5 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|{{Z|NJE}}|1:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''| {{Z|ENG}} |1:1|0:2}} |} === Četvrtfinale === Prve utakmice igrane su 7. i 8. travnja, a uzvratne utakmice 14. i 15. travnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a3-202da17acaeb-9a328b195eec-1000/uefa_-_champions_league_-_2025-26_-_quarter-finals_schedule.pdf |title=2025/26 UEFA Champions League knockout phase: Quarter-finals |publisher=[[UEFA]] |date=18 March 2026 |access-date=19 March 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|{{Z|FRA}}| 4:0 |[[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ENG}} |2:0|2:0}} {{TwoLegResult|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|{{Z|ŠPA}}| 4:6 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{Z|NJE}} |1:2|3:4}} {{TwoLegResult| [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ŠPA}} | 2:3 | '''[[Atlético Madrid]]'''| {{Z|ŠPA}} |0:2|2:1}} {{TwoLegResult|[[Sporting CP]]|{{Z|POR}}| 0:1 |'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|{{Z|ENG}}|0:1|0:0}} |} === Polufinale === Prve utakmice igrat će se 28. i 29. travnja, a uzvratne utakmice 5. i 6. svibnja 2026. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| Pobjednik 1. para | | 1. par | Pobjednik 2. para | |28./29. tra.|5./6. svi.}} {{TwoLegResult| Pobjednik 3. para | | 2. par | Pobjednik 4. para | |28./29. tra.|5./6. svi.}} |} === Finale === {{Glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2026.}} Finale će se igrati 30. svibnja 2026. na [[Puskás Aréna|Puskás Aréni]] u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Pobjednik 1. polufinalnog para bit će domaćin iz „administrativnih razloga”. {{nogometna kutija |datum = 30. svibnja 2026. |vrijeme = 18:00 ([[UTC+2]]) |momčad1 = Pobjednik 1. polufinalnog para |rezultat = {{0}} |momčad2 = Pobjednik 2. polufinalnog para |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Puskás Aréna]], [[Budimpešta]] |gledatelji = |sudac = |izvještaj = <!--- [link (izvještaj)] ---> }} == Statistike == Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja. === Strijelci === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=goals|title=UEFA Champions League – Top Scorers|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|access-date=12 March 2026}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute |- |1. |align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |822 |- |2. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Harry Kane]] |align="left"|{{Z|GER}} [[FC Bayern Munich|Bayern Munich]] |11 |769 |- |3. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Anthony Gordon]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |10 |771 |- |4. |align="left"|{{Z|ARG}} [[Julián Álvarez]] |align="left"|{{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] |9 |1003 |- |rowspan="2"|5. |align="left"|{{Z|NOR}} [[Erling Haaland]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |rowspan="2"|8 |756 |- |align="left"|{{Z|GEO}} [[Hviča Kvarachelija]] |align="left"|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |789 |- |7. |align="left"|{{Z|NIG}} [[Victor Osimhen]] |align="left"|{{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] |7 |841 |- |rowspan="6"|8. |align="left"|{{Z|BRA}} [[Gabriel Martinelli]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |rowspan="6"|6 |509 |- |align="left"|{{Z|NOR}} [[Alexander Sørloth]] |align="left"|{{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] |574 |- |align="left"|{{Z|ESP}} [[Fermín López]] |align="left"|{{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |728 |- |align="left"|{{Z|ENG}} [[Harvey Barnes]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |809 |- |align="left"|{{Z|NOR}} [[Jens Petter Hauge]] |align="left"|{{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |988 |- |align="left"|{{Z|POR}} [[Vitinha]] |align="left"|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |1169 |} == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2025./26.]] * [[UEFA Konferencijska liga 2025./26.]] * [[UEFA Superkup 2026.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|2025-2026 UEFA Champions League}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2025-26]] fq3j3xxn91z1qms3qgkdng1w1zb4qaf 7430635 7430634 2026-04-15T21:14:37Z Croxyz 205325 /* Polufinale */ 7430635 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2025./26. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Puskás_Aréna_05.jpg|250 px]] | opis = [[Puskás Aréna]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] na kojoj će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.|finalna utakmica]]. | domaćin = | datum = [[8. srpnja]] – [[27. kolovoza]] [[2025.]] <br> (kvalifikacije) <br> [[16. rujna]] [[2025.]] – [[30. svibnja]] [[2026.]]<br> (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 36 (odgovarajuće natjecanje) <br> 82 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = 180 | golovi = 627 | gledanost = 7804711 | naj_strijelac = {{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]] ([[Real Madrid CF|Real Madrid]]) <br> 14 golova | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2026./27.|2026./27.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2025./26.''' 71. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 34. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. Prošlogodišnji prvak bio je [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2025./26. ukupno sudjeluju 82 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2024/25-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2024/25 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2024 |access-date=1 April 2024}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 5 imaju 4 predstavnika * Zemlja s rangom 6 ima 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] i [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|UEFA Lige prvaka 2024./25.]] i [[UEFA Europska liga 2024./25.|UEFA Europske lige 2024./25.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezonu UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. * Dvije zemlje koje ostvare najveći koeficijent u sezoni 2024./25. imaju dodatnog predstavnika. Osvajači UEFA Lige prvaka i UEFA Europske lige ne mogu biti ti dodatni predstavnici. == Države sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang u skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2024. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2019./20. do 2023./24.<ref name="country coefficients">{{cite web |title=Association coefficients 2023/24 |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2024 |access-date=1 June 2024 |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations}}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2025./26.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !1. |{{Z|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|104,303 |align=center rowspan=5|4 |{{nowrap|{{small|+1 (KOEF)}}}} <br> {{small|+1 ([[UEFA Europska liga 2024./25.|EL]])}} |- !2. |{{Z|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|90,284 | |- !3. |{{Z|ESP}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|89,489 |{{nowrap|{{small|+1 (KOEF)}}}} |- !4. |{{Z|GER}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|86,624 | |- !5. |{{Z|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|66,831 | |- !6. |{{Z|NED}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|61,300 |align=center|3 | |- !7. |{{Z|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|56,316 |align=center rowspan=9|2 | |- !8. |{{Z|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|48,800 | |- !9. |{{Z|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|38,600 | |- !10. |{{Z|CZE}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|36,050 | |- !11. |{{Z|SCO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|36,050 | |- !12. |{{Z|SUI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|32,975 | |- !13. |{{Z|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|32,600 | |- !14. |{{Z|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|31,625 | |- !15. |{{Z|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|31,525 | |- !16. |{{Z|DEN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|31,450 |align=center rowspan=5|1 | |- !17. |{{Z|ISR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|31,125 | |- !18. |{{Z|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|28,000 | |- !19. |{{Z|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|27,775 | |- !20. |{{Z|CRO}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|25,525 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !21. |{{Z|POL}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|25,375 |align=center rowspan=1|1 | |- !22. |{{Z|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|22,965 |align=center rowspan=1|0 | |- !23. |{{Z|CYP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|22,100 |align=center rowspan=16|1 | |- !24. |{{Z|HUN}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|21,875 | |- !25. |{{Z|SWE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|21,500 | |- !26. |{{Z|ROU}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|21,375 | |- !27. |{{Z|BUL}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !28. |{{Z|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|20,125 | |- !29. |{{Z|SVK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|19,625 | |- !30. |{{Z|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|13,250 | |- !31. |{{Z|MDA}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|13,125 | |- !32. |{{Z|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|11,541 | |- !33. |{{Z|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|11,500 | |- !34. |{{Z|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|11,125 | |- !35. |{{Z|IRL}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|10,875 | |- !36. |{{Z|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|10,625 | |- !37. |{{Z|LVA}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|10,625 | |- !38. |{{Z|FRO}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|10,375 | |} | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !39. |{{Z|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|10,000 |align=center rowspan=1|1 | |- !40. |{{Z|LIE}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|10,000 |align=center rowspan=1|0 | |- !41. |{{Z|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|9,583 |align=center rowspan=15|1 | |- !42. |{{Z|NIR}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|9,208 | |- !43. |{{Z|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,625 | |- !44. |{{Z|LTU}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,500 | |- !45. |{{Z|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|8,250 | |- !46. |{{Z|GEO}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|7,625 | |- !47. |{{Z|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,375 | |- !48. |{{Z|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|7,207 | |- !49. |{{Z|BLR}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|6,625 | |- !50. |{{Z|MKD}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|6,000 | |- !51. |{{Z|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|5,998 | |- !52. |{{Z|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,791 | |- !53. |{{Z|MNE}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,708 | |- !54. |{{Z|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|4,957 | |- !55. |{{Z|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,832 | |} |} ==Raspored momčadi== {| class="wikitable" |- ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- !colspan=2|Prvo kvalifikacijsko kolo<br /> (28 momčadi) | * 28 prvaka iz saveza rangiranih od 25. do 27. i od 30. do 55. mjesta (osim Lihtenštajna) | |- !rowspan=2|Drugo kvalifikacijsko kolo<br /> (28 momčadi) !Put prvaka<br /> (24 momčadi) | * 8 prvaka iz saveza rangiranih od 16. do 24. mjesta (osim Rusije) * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 28. do 29. mjesta kao momčadi s najvećim klupskim koeficijentima iz prvog kvalifikacijskog kola | * 14 pobjednika prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br /> (6 momčadi) | * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 10. do 15. mjesta | |- !rowspan=2|Treće kvalifikacijsko kolo<br /> (20 momčadi) !Put prvaka<br /> (12 momčadi) | | * 12 pobjednika drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br /> (8 momčadi) | * 3 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta * 1 trećeplasirana momčad iz saveza koji je rangiran na 6. mjestu * 1 četvrtoplasirana momčad iz saveza koji je rangiran na 5. mjestu | * 3 pobjednika drugog kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- !rowspan=2|Doigravanje<br /> (14 momčadi) !Put prvaka<br /> (10 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 11. do 14. mjesta | * 6 pobjednika trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br /> (4 momčadi) | | * 4 pobjednika trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- !colspan=2|Ligaška faza<br /> (36 momčadi) | * osvajač [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]] * 10 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 10. mjesta * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 5 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 5. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 1 prvak iz saveza koji je rangiran na 15. mjestu kao momčad s najvećim klupskim koeficijentom iz puta prvaka drugog kvalifikacijskog kola * 2 saveza (Engleska i Španjolska) s najvećim koeficijentima iz prethodnih sezona dobili su dodatnog predstavnika | * 5 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Doigravanje za završni dio<br />(16 momčadi) | | * 16 momčadi rangiranih od 9. do 24. mjesta iz ligaške faze |- ! colspan="2" |Završni dio<br />(16 momčadi) | | * 8 momčadi rangiranih od 1. do 8. mjesta iz ligaške faze * 8 pobjednika iz preliminarna faze |} == Momčadi == {| class="wikitable" |+Momčadi koje su se kvalificirale za UEFA Ligu prvaka 2025./26. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Momčadi |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Ligaška faza|{{abbr|LF|Ligaška faza}}]] |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|1.]])}}^{[[UEFA Liga prvaka 2024./25.|LP]]} |{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]^{[[UEFA Europska liga 2024./25.|EL]]} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|4.]])}} |{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|5.]])}}^KOEF |{{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] {{small|([[Serie A 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|ITA}} [[Inter Milan]] {{small|([[Serie A 2024./25.|2.]])}} |{{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] {{small|([[Serie A 2024./25.|3.]])}} |{{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] {{small|([[Serie A 2024./25.|4.]])}} |{{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] {{small|([[La Liga 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] {{small|([[La Liga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] {{small|([[La Liga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] {{small|([[La Liga 2024./25.|4.]])}} |{{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] {{small|([[La Liga 2024./25.|5.]])}}^KOEF |- |{{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|4.]])}} |- |{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|2.]])}} |{{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|3.]])}} |{{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] {{small|([[Eredivisie 2024./25.|1.]])}} |{{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] {{small|([[Eredivisie 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|POR}} [[Sporting CP]] {{small|([[Primeira Liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] {{small|([[Belgijska Pro League 2024./25.|1.]])}} |{{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] {{small|([[Süper Lig 2024./25.|1.]])}} |{{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] {{small|([[Prva češka nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] {{small|([[Grčka Superliga 2024./25.|1.]])}} |colspan=3| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] {{small|([[Škotski Premiership 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SUI}} [[FC Basel|Basel]] {{small|([[Švicarska Superliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] {{small|([[Austrijska Bundesliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] {{small|([[Eliteserien 2024.|1.]])}} |- ! colspan="6" | |- !rowspan=2|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|4.]])}} |{{Z|NED}} [[Feyenoord]] {{small|([[Eredivisie 2024./25.|3.]])}} |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] {{small|([[Primeira Liga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] {{small|([[Belgijska Pro League 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] {{small|([[Süper Lig 2024./25.|2.]])}} |colspan=3| |- ! colspan="6" | |- !rowspan=5|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=3|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] {{small|([[Danska Superliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|ISR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] {{small|([[Izraelska premijer liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] {{small|([[Ukrajinska Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] {{small|([[Superliga Srbije 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|CRO}} [[HNK Rijeka|Rijeka]] {{small|([[HNL 2024./25.|1.]])}} |{{Z|POL}} [[Lech Poznań]] {{small|([[Ekstraklasa 2024./25.|1.]])}} |{{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] {{small|([[Ciparska prva divizija 2024./25.|1.]])}} |{{Z|HUN}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] {{small|([[Nemzeti Bajnokság I 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] {{small|([[Azerbajdžanska Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] {{small|([[Slovačka Superliga 2024./25.|1.]])}} |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{Z|CZE}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] {{small|([[Prva češka nogometna liga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|SCO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] {{small|([[Škotski Premiership 2024./25.|2.]])}} |{{Z|SUI}} [[Servette FC|Servette]] {{small|([[Švicarska Superliga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] {{small|([[Austrijska Bundesliga 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] {{small|([[Eliteserien 2024.|2.]])}} |{{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] {{small|([[Grčka Superliga 2024./25.|2.]])}} |colspan=2| |- ! colspan="6" | |- ! rowspan="7" |[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=7|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{Z|SWE}} [[Malmö FF|Malmö FF]] {{small|([[Allsvenskan 2024.|1.]])}} |{{Z|ROU}} [[FCSB]] {{small|([[Liga I 2024./25.|1.]])}} |{{Z|BUL}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] {{small|([[Bugarska prva nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SVN}} [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] {{small|([[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|MDA}} [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] {{small|([[Moldavska Superliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|KOSV}} [[FC Drita|Drita]] {{small|([[Nogometna Superliga Kosova 2024./25.|1.]])}} |{{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] {{small|([[Kazahstanska Premier liga 2024.|1.]])}} |{{Z|FIN}} [[Kuopion Palloseura|KuPS]] {{small|([[Veikkausliiga 2024.|1.]])}} |- |{{Z|IRL}} [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]] {{small|([[Irska Premier liga 2024.|1.]])}} |{{Z|ARM}} [[FC Noah|Noah]] {{small|([[Premijer liga Armenije 2024./25.|1.]])}} |{{Z|LVA}} [[FK RFS|RFS]] {{small|([[Latvijska viša liga 2024.|1.]])}} |{{Z|FRO}} [[Víkingur Gøta|Víkingur]] {{small|([[Premier liga Farskih otoka 2024.|1.]])}} |- |{{Z|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] {{small|([[Nogometna Premijer liga BiH 2024./25.|1.]])}} |{{Z|ISL}} [[Breiðablik]] {{small|([[Besta deild karla 2024.|1.]])}} |{{Z|NIR}} [[Linfield F.C.|Linfield]] {{small|([[NIFL Premiership 2024./25.|1.]])}} |{{Z|LUX}} [[FC Differdange 03|Differdange]] {{small|([[Luksemburška nacionalna divizija 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|LTU}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] {{small|([[A Lyga 2024.|1.]])}} |{{Z|MLT}} [[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]] {{small|([[Malteška Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|GEO}} [[FK Iberija 1999 Tbilisi|Iberija 1999]] {{small|([[Erovnuli Liga 2024.|1.]])}} |{{Z|ALB}} [[KF Egnatia Rrogozhinë|Egnatia]] {{small|([[Kategoria Superiore 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|Levadia Tallinn]] {{small|([[Meistriliiga 2024.|1.]])}} |{{Z|BLR}} [[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] {{small|([[Bjeloruska Premier liga 2024.|1.]])}} |{{Z|MKD}} [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] {{small|([[Prva makedonska nogometna liga2024./25.|1.]])}} |{{Z|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] {{small|([[Primera Divisió 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] {{small|([[Cymru Premier 2024./25.|1.]])}} |{{Z|MNE}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] {{small|([[Prva crnogorska nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] {{small|([[Gibraltar Football League 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SMR}} [[AC Virtus|Virtus]] {{small|([[Campionato Sammarinese di Calcio 2024./25.|1.]])}} |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan="4"|Kvalifikacije |Prvo kvalifikacijsko kolo |17. lipnja 2025. |8. – 9. srpnja 2025. |15. – 16. srpnja 2025. |- |Drugo kvalifikacijsko kolo |18. lipnja 2025. |22. – 23. srpnja 2025. |29. – 30. srpnja 2025. |- |Treće kvalifikacijsko kolo |21. srpnja 2025. |5. – 6. kolovoza 2025. |12. – 13. kolovoza 2025. |- |Doigravanje |4. kolovoza 2025. |19. – 20. kolovoza 2025. |26. – 27. kolovoza 2025. |- |rowspan="8"|Ligaška faza |Prvo kolo |rowspan="8"|28. kolovoza 2025. |colspan="2"|16. – 18. rujna 2025. |- |Drugo kolo |colspan="2"|30. rujna – 1. listopada 2025. |- |Treće kolo |colspan="2"|21. – 22. listopada 2025. |- |Četvrto kolo |colspan="2"|4. – 5. studenog 2025. |- |Peto kolo |colspan="2"|25. – 26. studenog 2025. |- |Šesto kolo |colspan="2"|9. – 10. prosinca 2025. |- |Sedmo kolo |colspan="2"|20. – 21. siječnja 2026. |- |Osmo kolo |colspan="2"|28. siječnja 2026. |- |rowspan="5"|Završni dio |Doigravanje za završni dio |rowspan="1"|30. siječnja 2026. |17. – 18. veljače 2026. |24. – 25. veljače 2026. |- |Osmina finala |rowspan="4"|27. veljače 2026. |10. – 11. ožujka 2026. |17. – 18. ožujka 2026. |- |Četvrtfinale |7. – 8. travnja 2026. |14. – 15. travnja 2026. |- |Polufinale |28. – 29. travnja 2026. |5. – 6. svibnja 2026. |- |Finale |colspan="2"|30. svibnja 2026. |} == Kvalifikacije == === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 17. lipnja 2025. Prve utakmice igrane su 8. i 9. srpnja, a uzvratne 15. i 16. srpnja 2025. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{Z|LIT}} | {{nowrap|2:2 (10:11 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]]''' | {{Z|MLT}} | 2:0| 0:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Kuopion Palloseura|KuPS]]''' | {{Z|FIN}} | 1:0 | [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] | {{Z|MOL}} | 1:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{Z|WAL}} | 1:2 | '''[[FK Škendija Tetovo|Škendija]]''' | {{Z|MAK}} | 0:0 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Iberija 1999 Tbilisi|Iberija 1999]] | {{Z|GRU}} | 2:6 | '''[[Malmö FF|Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 1:3 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[FCI Levadia Tallinn|Levadia Tallinn]] | {{Z|EST}} | 0:2 | '''[[FK RFS|RFS]]''' | {{Z|LAT}} | 0:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Drita|Drita]]''' | {{Z|KOSV}} | 4:2 | [[FC Differdange 03|Differdange]] | {{Z|LUX}} | 1:0 | 3:2 }} {{TwoLegResult| [[Víkingur Gøta|Víkingur]] | {{Z|OVČ}} | 2:4 | '''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]''' | {{Z|GIB}} | 2:3 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[KF Egnatia Rrogozhinë|Egnatia]] | {{Z|ALB}} | 1:5 | '''[[Breiðablik]]''' | {{Z|ISL}} | 1:0 | 0:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Shelbourne F.C.|Shelbourne]]''' | {{Z|IRS}} | 2:1 | [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{Z|SJI}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FCSB]]''' | {{Z|RUM}} | 4:3 | [[Inter Club d'Escaldes]] | {{Z|AND}} | 3:1 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[AC Virtus|Virtus]] | {{Z|SMR}} | 1:4 | '''[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]''' | {{Z|BIH}} | 0:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | {{Z|SLO}} | 1:3 | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{Z|KAZ}} | 1:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Noah|Noah]]''' | {{Z|ARM}} | 3:2 | [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] | {{Z|CG}} | 1:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 3:2 | [[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] | {{Z|BJE}} | 1:0 | 2:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 18. lipnja 2025. Prve utakmice igrane su 22. i 23. srpnja, a uzvratne 29. i 30. srpnja 2025. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[FK RFS|RFS]] | {{Z|LAT}} | 1:5 | '''[[Malmö FF|Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 1:4 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]] | {{Z|MLT}} | 0:6 | '''[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]''' | {{Z|UKR}} | 0:3 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Pafos FC|Pafos]]''' | {{Z|CIP}} | 2:1 | [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|IZR}} | 1:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{Z|GIB}} | 1:6 | '''[[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]]''' | {{Z|SRB}} | 0:1 | 1:5 }} {{TwoLegResult| [[FC Noah|Noah]] | {{Z|ARM}} | 4:6 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 1:2 | 3:4 }} {{TwoLegResult| '''[[Lech Poznań]]''' | {{Z|POLJ}} | 8:1 | [[Breiðablik]] | {{Z|ISL}} | 7:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[F.C. København|København]]''' | {{Z|DAN}} | 3:0 | [[FC Drita|Drita]] | {{Z|KOSV}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[HNK Rijeka|Rijeka]] | {{Z|HRV}} | 1:3 | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 0:0 | 1:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Škendija Tetovo|Škendija]]''' | {{Z|MAK}} | 3:1 | [[FCSB]] | {{Z|RUM}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{Z|SLK}} | 6:2 | [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] | {{Z|BIH}} | 4:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]] | {{Z|IRS}} | 0:4 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{Z|AZE}} | 0:3 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[Kuopion Palloseura|KuPS]] | {{Z|FIN}} | 2:3 | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{Z|KAZ}} | 2:0 | 0:3 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[SK Brann|Brann]] | {{Z|NOR}} | 2:5 | '''[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]''' | {{Z|AUT}} | 1:4 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{Z|ČEŠ}} | 3:2 | [[Servette FC|Servette]] | {{Z|ŠVI}} | 0:1 | 3:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Rangers F.C.|Rangers]]''' | {{Z|ŠKO}} | 3:1 | [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] | {{Z|GRČ}} | 2:0 | 1:1 }} |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 21. srpnja 2025. Prve utakmice igrane su 5. i 6. kolovoza, a uzvratne 12. kolovoza 2025. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[Malmö FF|Malmö FF]] | {{Z|ŠVE}} | 0:5 | '''[[F.C. København|København]]''' | {{Z|DAN}} | 0:0 | 0:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{Z|KAZ}} | {{nowrap|1:1 (4:3 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{Z|SLK}} | 1:0 | 0:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{Z|POLJ}} | 2:4 | '''[[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]]''' | {{Z|SRB}} | 1:3 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|BUG}} | 0:3 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 0:0 | 0:3 }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{Z|UKR}} | 0:3 | '''[[Pafos FC|Pafos]]''' | {{Z|CIP}} | 0:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] | {{Z|MAK}} | 1:6 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{Z|AZE}} | 0:1 | 1:5 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | {{Z|AUT}} | 2:4 | '''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]''' | {{Z|BEL}} | 0:1 | 2:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Rangers F.C.|Rangers]]''' | {{Z|ŠKO}} | 4:2 | [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{Z|ČEŠ}} |3:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[OGC Nice|Nice]] | {{Z|FRA}} | 0:4 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{Z|POR}} | 0:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[Feyenoord]] | {{Z|NIZ}} | 4:6 | '''[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]''' | {{Z|TUR}} | 2:1 | 2:5 }} |} === Doigravanje === Ždrijeb za doigravanje održan je 4. kolovoza 2025. Prve utakmice igrane su 19. i 20. kolovoza, a uzvratne 26. i 27. kolovoza 2025. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult|[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|MAĐ}} | 4:5 |'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' |{{Z|AZE}} |1:3 |3:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] | {{Z|SRB}} | 2:3 | '''[[Pafos FC|Pafos]]''' |{{Z|CIP}} |1:2 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{Z|NOR}} | 6:2 |[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] |{{Z|AUT}} | 5:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Celtic F.C.|Celtic]]| {{Z|ŠKO}} | {{nowrap|0:0 (2:3 [[jedanesterac|pen.]])}} | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' |{{Z|KAZ}} |0:0 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FC Basel|Basel]]| {{Z|ŠVI}} | 1:3 | '''[[F.C. København|København]]'''|{{Z|DAN}} |1:1 |0:2 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|TUR}} | 0:1 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|{{Z|POR}} |0:0 |0:1}} {{TwoLegResult| [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|ŠKO}} | 1:9 | '''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]''' |{{Z|BEL}} |1:3 |0:6 }} |} == Ligaška faza == Ždrijeb za ligašku fazu održan je u [[Monako|Monaku]] 28. kolovoza 2025. Ždrijeb je počeo u 18:00 po [[CEST|CEST-u]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2026/2002110/ |title=UEFA Champions League: League phase draw |publisher=[[UEFA]] |access-date=27 August 2025}}</ref> === Rezultati ždrijeba === {{sticky header}} {| class="wikitable sortable hover-highlight plainrowheaders sticky-header-multi defaultleft col10right" |+ Protivnici po klubu<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/029c-1e92123f27d7-f1c1fabba5f1-1000/ |title=Champions League league phase draw: All 36 teams learn their opponents |publisher=[[UEFA]] |date=28 August 2025 |access-date=28 August 2025}}</ref> |- ! rowspan="2" | Klub ! colspan="2" | Protivnici iz 1. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 2. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 3. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 4. šešira |- ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |} === Tablica === {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Table |show_limit=5 |source=UEFA<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ |title=League phase table |publisher=[[UEFA]] |access-date=30 September 2025}}</ref> <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARS, BAY, LIV, TOT, BAR, CHE, SPO, MCI, RMA, INT, PAR, NEW, JUV, ATM, ATA, LEV, DOR, OLY, BRU, GAL, MON, QRB, BOD, BEN, MAR, PAF, USG, PSV, ATH, NAP, CPH, AJX, FRA, SLP, VIL, KAI <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_AJX=2 |draw_AJX=0 |loss_AJX=6 |gf_AJX=8 |ga_AJX=21<!--Ajax--> |win_ARS=8 |draw_ARS=0 |loss_ARS=0 |gf_ARS=23|ga_ARS=4 <!--Arsenal--> |win_ATA=4 |draw_ATA=1 |loss_ATA=3 |gf_ATA=10|ga_ATA=10<!--Atalanta--> |win_ATH=2 |draw_ATH=2 |loss_ATH=4 |gf_ATH=9 |ga_ATH=14<!--Athletic Bilbao--> |win_ATM=4 |draw_ATM=1 |loss_ATM=3 |gf_ATM=17|ga_ATM=15<!--Atlético Madrid--> |win_BAR=5 |draw_BAR=1 |loss_BAR=2 |gf_BAR=22|ga_BAR=14<!--Barcelona--> |win_LEV=3 |draw_LEV=3 |loss_LEV=2 |gf_LEV=13|ga_LEV=14<!--Bayer Leverkusen--> |win_BAY=7 |draw_BAY=0 |loss_BAY=1 |gf_BAY=22|ga_BAY=8 <!--Bayern Munich--> |win_BEN=3 |draw_BEN=0 |loss_BEN=5 |gf_BEN=10|ga_BEN=12<!--Benfica--> |win_BOD=2 |draw_BOD=3 |loss_BOD=3 |gf_BOD=14|ga_BOD=15<!--Bodø/Glimt--> |win_DOR=3 |draw_DOR=2 |loss_DOR=3 |gf_DOR=19|ga_DOR=17<!--Borussia Dortmund--> |win_CHE=5 |draw_CHE=1 |loss_CHE=2 |gf_CHE=17|ga_CHE=10<!--Chelsea--> |win_BRU=3 |draw_BRU=1 |loss_BRU=4 |gf_BRU=15|ga_BRU=17<!--Club Brugge--> |win_CPH=2 |draw_CPH=2 |loss_CPH=4 |gf_CPH=12|ga_CPH=21<!--Copenhagen--> |win_FRA=1 |draw_FRA=1 |loss_FRA=6 |gf_FRA=10|ga_FRA=21<!--Eintracht Frankfurt--> |win_GAL=3 |draw_GAL=1 |loss_GAL=4 |gf_GAL=9 |ga_GAL=11<!--Galatasaray--> |win_INT=5 |draw_INT=0 |loss_INT=3 |gf_INT=15|ga_INT=7 <!--Inter Milan--> |win_JUV=3 |draw_JUV=4 |loss_JUV=1 |gf_JUV=14|ga_JUV=10<!--Juventus--> |win_KAI=0 |draw_KAI=1 |loss_KAI=7 |gf_KAI=7 |ga_KAI=22<!--Kairat--> |win_LIV=6 |draw_LIV=0 |loss_LIV=2 |gf_LIV=20|ga_LIV=8 <!--Liverpool--> |win_MCI=5 |draw_MCI=1 |loss_MCI=2 |gf_MCI=15|ga_MCI=9 <!--Manchester City--> |win_MAR=3 |draw_MAR=0 |loss_MAR=5 |gf_MAR=11|ga_MAR=14<!--Marseille--> |win_MON=2 |draw_MON=4 |loss_MON=2 |gf_MON=8 |ga_MON=14<!--Monaco--> |win_NAP=2 |draw_NAP=2 |loss_NAP=4 |gf_NAP=9 |ga_NAP=15<!--Napoli--> |win_NEW=4 |draw_NEW=2 |loss_NEW=2 |gf_NEW=17|ga_NEW=7<!--Newcastle United--> |win_OLY=3 |draw_OLY=2 |loss_OLY=3 |gf_OLY=10|ga_OLY=14<!--Olympiacos--> |win_PAF=2 |draw_PAF=3 |loss_PAF=3 |gf_PAF=8 |ga_PAF=11<!--Pafos--> |win_PAR=4 |draw_PAR=2 |loss_PAR=2 |gf_PAR=21|ga_PAR=11<!--Paris Saint-Germain--> |win_PSV=2 |draw_PSV=2 |loss_PSV=4 |gf_PSV=16|ga_PSV=16<!--PSV Eindhoven--> |win_QRB=3 |draw_QRB=1 |loss_QRB=4 |gf_QRB=13|ga_QRB=21<!--Qarabağ--> |win_RMA=5 |draw_RMA=0 |loss_RMA=3 |gf_RMA=21|ga_RMA=12<!--Real Madrid--> |win_SLP=0 |draw_SLP=3 |loss_SLP=5 |gf_SLP=5 |ga_SLP=19<!--Slavia Prague--> |win_SPO=5 |draw_SPO=1 |loss_SPO=2 |gf_SPO=17|ga_SPO=11<!--Sporting CP--> |win_TOT=5 |draw_TOT=2 |loss_TOT=1 |gf_TOT=17|ga_TOT=7 <!--Tottenham Hotspur--> |win_USG=3 |draw_USG=0 |loss_USG=5 |gf_USG=8 |ga_USG=17<!--Union Saint-Gilloise--> |win_VIL=0 |draw_VIL=1 |loss_VIL=7 |gf_VIL=5 |ga_VIL=18<!--Villarreal--> <!-- PLEASE NOTE: ONLY tiebreakers 1-5 (up to and including away wins) are used while league phase in progress! Any teams equal after those five tiebreakers are ranked EQUALLY and sorted alphabetically by their abbreviated name. Other tiebreakers NOT used until final Matchday. --> <!--Team definitions--> |name_AJX={{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] |name_ARS={{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |name_ATA={{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] |name_ATH={{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |name_ATM={{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] |name_BAR={{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |name_LEV={{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |name_BAY={{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |name_BEN={{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |name_BOD={{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |name_DOR={{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] |name_CHE={{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |name_BRU={{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |name_CPH={{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |name_FRA={{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] |name_GAL={{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] |name_INT={{Z|ITA}} [[Inter Milan]] |name_JUV={{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |name_KAI={{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |name_LIV={{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |name_MCI={{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |name_MAR={{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |name_MON={{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |name_NAP={{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] |name_NEW={{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |name_OLY={{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] |name_PAF={{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |name_PAR={{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |name_PSV={{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] |name_QRB={{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |name_RMA={{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |name_SLP={{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] |name_SPO={{Z|POR}} [[Sporting CP]] |name_TOT={{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |name_USG={{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |name_VIL={{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=R16 |result2=R16 |result3=R16 |result4=R16 |result5=R16 |result6=R16 |result7=R16 |result8=R16 |result9=POS |result10=POS |result11=POS |result12=POS |result13=POS |result14=POS |result15=POS |result16=POS |result17=POU |result18=POU |result19=POU |result20=POU |result21=POU |result22=POU |result23=POU |result24=POU |col_R16=green1 |text_R16=[[#Osmina finala|osmina finala]] (nositelj) |col_POS=blue1 |text_POS=[[#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio]] (nositelj) |col_POU=blue2 |text_POU={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio]] (nenositelj)}} }} ===Rezultati=== {{col-begin}} {{col-2}} ==== Prvo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Athletic Bilbao]]|ESP|0:2|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[PSV Eindhoven]]|NED|1:3|'''[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]'''|BEL}} {{OneLegResult|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA|4:4|[[Borussia Dortmund]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP|2:1|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA}} {{OneLegResult|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR|2:3|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|AZE}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|1:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ|0:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|2:2|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|0:2|'''[[Inter Milan]]'''|ITA}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|3:1|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|3:2|[[Atlético Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA|4:0|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL|4:1|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}} {{OneLegResult|[[F.C. København|København]]|DEN|2:2|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Eintracht Frankfurt]]'''|GER|5:1|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR}} {{OneLegResult|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG|2:0|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG|1:2|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|4:1|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} |} {{col-2}} ==== Drugo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA|2:1|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|0:5|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP|5:1|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|1:0|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[Inter Milan]]'''|ITA|3:0|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR|2:2|[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]'''|TUR|1:0|[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Olympique de Marseille|Marseille]]'''|FRA|4:0|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED}} {{OneLegResult|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP|1:5|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|AZE|2:0|[[F.C. København|København]]|DEN}} {{OneLegResult|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL|0:4|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|2:0|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ}} {{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA|2:2|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG}} {{OneLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER|1:1|[[PSV Eindhoven]]|NED}} {{OneLegResult|'''[[Borussia Dortmund]]'''|GER|4:1|[[Athletic Bilbao]]|ESP}} {{OneLegResult|[[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP|1:2|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA}} {{OneLegResult|'''[[SSC Napoli|Napoli]]'''|ITA|2:1|[[Sporting CP]]|POR}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|2:2|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Treće kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|6:1|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|0:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|4:0|[[Atlético Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER|2:7|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA}} {{OneLegResult|[[F.C. København|København]]|DEN|2:4|'''[[Borussia Dortmund]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG|3:0|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[PSV Eindhoven]]'''|NED|6:2|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL|0:4|'''[[Inter Milan]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|0:2|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Athletic Bilbao]]'''|ESP|3:1|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE}} {{OneLegResult|'''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]'''|TUR|3:1|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR}} {{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA|0:0|[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|ENG}} {{OneLegResult|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA|0:0|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|5:1|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED}} {{OneLegResult|[[Eintracht Frankfurt]]|GER|1:5|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|4:0|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}} {{OneLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP|1:0|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|2:1|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA}} |} {{col-2}} ==== Četvrto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|0:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA|0:0|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP|3:1|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL}} {{OneLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR|0:1|'''[[AS Monaco FC|Monaco]]'''|FRA}} {{OneLegResult|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA|1:1|[[Sporting CP]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|1:0|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ|1:1|[[PSV Eindhoven]]|NED}} {{OneLegResult|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA|1:2|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|4:0|[[F.C. København|København]]|DEN}} {{OneLegResult|'''[[Pafos FC|Pafos]]'''|CYP|1:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE|2:2|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|ENG}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|0:3|'''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]'''|TUR}} {{OneLegResult|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL|3:3|[[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Inter Milan]]'''|ITA|2:1|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} {{OneLegResult|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG|4:1|[[Borussia Dortmund]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG|2:0|[[Athletic Bilbao]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA|0:1|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR|0:1|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Peto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|0:2|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR}} {{OneLegResult|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR|0:1|'''[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]'''|BEL}} {{OneLegResult|'''[[Borussia Dortmund]]'''|GER|4:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|3:0|[[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP}} {{OneLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR|2:3|'''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG|0:2|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Olympique de Marseille|Marseille]]'''|FRA|2:1|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|0:0|[[Athletic Bilbao]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[SSC Napoli|Napoli]]'''|ITA|2:0|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE}} {{OneLegResult|'''[[F.C. København|København]]'''|DEN|3:2|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} {{OneLegResult|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP|2:2|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|3:1|[[FC Bayern München|Bayern München]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP|2:1|[[Inter Milan]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Eintracht Frankfurt]]|GER|0:3|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|ENG|1:4|'''[[PSV Eindhoven]]'''|NED}} {{OneLegResult|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ|3:4|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA|5:3|[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|3:0|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}} |} {{col-2}} ==== Šesto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|0:1|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|GRČ}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|3:1|[[Sporting CP]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[AS Monaco FC|Monaco]]'''|FRA|1:0|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR}} {{OneLegResult|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA|2:1|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|2:1|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|[[Inter Milan]]|ITA|0:1|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[PSV Eindhoven]]|NED|2:3|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP}} {{OneLegResult|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL|2:3|'''[[Olympique de Marseille|Marseille]]'''|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|3:0|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE|2:4|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|NED}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|2:3|'''[[F.C. København|København]]'''|DEN}} {{OneLegResult|[[Athletic Bilbao]]|ESP|0:0|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA}} {{OneLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER|2:2|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG}} {{OneLegResult|[[Borussia Dortmund]]|GER|2:2|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR}} {{OneLegResult|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL|0:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA|2:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP|1:2|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR|2:0|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Sedmo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|1:4|'''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL}} {{OneLegResult|'''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]'''|NOR|3:1|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG}} {{OneLegResult|[[F.C. København|København]]|DEN|1:1|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Inter Milan]]|ITA|1:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|GRČ|2:0|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP|6:1|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|2:1|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|2:0|[[Borussia Dortmund]]|GER}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|1:2|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|NED}} {{OneLegResult|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR|1:1|[[Atlético Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|AZE|3:2|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA|2:3|'''[[Athletic Bilbao]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|1:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|2:0|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL}} {{OneLegResult|'''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA|2:0|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG|3:0|[[PSV Eindhoven]]|NED}} {{OneLegResult|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA|0:3|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|2:4|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP}} |} {{col-2}} ==== Osmo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|1:2|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|GRČ}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|3:2|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} {{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA|0:0|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Athletic Bilbao]]|ESP|2:3|'''[[Sporting CP]]'''|POR}} {{OneLegResult|[[Atlético Madrid]]|ESP|1:2|'''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]'''|NOR}} {{OneLegResult|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER|3:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Borussia Dortmund]]|GER|0:2|'''[[Inter Milan]]'''|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL|3:0|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA}} {{OneLegResult|[[Eintracht Frankfurt]]|GER|0:2|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|4:1|[[F.C. København|København]]|DEN}} {{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|6:0|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE}} {{OneLegResult|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG|2:0|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR}} {{OneLegResult|'''[[Pafos FC|Pafos]]'''|CYP|4:1|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA|1:1|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG}} {{OneLegResult|[[PSV Eindhoven]]|NED|1:2|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]'''|BEL|1:0|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA}} {{OneLegResult|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR|4:2|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA|2:3|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG}} |} {{col-end}} == Drugi dio natjecanja == === Doigravanje za završni dio === Ždrijeb za doigravanje za završni dio održan je 30. siječnja 2026. u 12:00 po [[CET|CET-u]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2026/2002111/ |title=UEFA Champions League knockout phase play-off draw: Where is it, when is it, who is involved? |publisher=[[UEFA]] |access-date=28 January 2026}}</ref> Prve utakmice igrane su 17. i 18. veljače, a uzvratne utakmice 24. i 25. veljače 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a1-1fce7682f583-430b936a7a97-1000/uefa_-_champions_league_-_2025-26_-_knockout_phase_play-offs_draw_matchday_calendar.pdf |title=2025/26 UEFA Champions League knockout phase play-offs |publisher=[[UEFA]] |date=30 January 2026 |access-date=30 January 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|FRA}} | 4:5 | '''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]''' | {{Z|FRA}} |2:3|2;2}} {{TwoLegResult| '''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]''' | {{Z|TUR}} | 7:5 | [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|ITA}} |5:2|2:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|POR}} | 1:3 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{Z|ŠPA}} |0:1|1:2}} {{TwoLegResult| [[Borussia Dortmund]] | {{Z|NJE}} | 3:4 | '''[[Atalanta BC|Atalanta]]''' | {{Z|ITA}} |2:0|1:4}} {{TwoLegResult| [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|AZE}} |3:9|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''| {{Z|ENG}} |1:6|2:3}} {{TwoLegResult| [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|BEL}} |4:7| '''[[Atlético Madrid]]'''| {{Z|ŠPA}} |3:3|1:4}} {{TwoLegResult|'''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]'''| {{Z|NOR}} |5:2| [[Inter Milan]] | {{Z|ITA}} |3:1|2:1}} {{TwoLegResult| [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|GRČ}} |0:2| '''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''| {{Z|NJE}} |0:2|0:0}} |} === Osmina finala === Ždrijeb za osminu finala održan je 27. veljače 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a2-20061b95428f-e1fe64f9637a-1000/ucl_round_of_16_draw_procedure_-_final.pdf |title=UEFA Champions League – Draw procedure, Round of 16 / Quarter-finals / Semi-finals / Final |publisher=[[UEFA]] |date=27 February 2026 |access-date=27 February 2026}}</ref> Prve utakmice igrane su 10 i 11. ožujka, a uzvratne utakmice 17. i 18. ožujka 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a2-2006b3a44399-ef84527ea9a9-1000/uefa_champions_league_-_2025-26_-_round_of_16_schedule.pdf |title=2025/26 UEFA Champions League knockout phase |publisher=[[UEFA]] |date=27 February 2026 |access-date=27 February 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''| {{Z|FRA}} |8:2| [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ENG}} |5:2|3:0}} {{TwoLegResult| [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] | {{Z|TUR}} | 1:4 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{Z|ENG}} |1:0|0:4}} {{TwoLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''| {{Z|ŠPA}} |5:1| [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ENG}} |3:0|2:1}} {{TwoLegResult| [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ITA}} | 2:10 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{Z|NJE}} |1:6|1:4}} {{TwoLegResult|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|{{Z|ENG}}| 3:8 | '''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''| {{Z|ŠPA}} |1:1|2:7}} {{TwoLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|{{Z|ŠPA}}| 7:5 | [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | {{Z|ENG}} |5:2|2:3}} {{TwoLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|{{Z|NOR}}|3:5|'''[[Sporting CP]]'''| {{Z|POR}} |3:0|0:5 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|{{Z|NJE}}|1:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''| {{Z|ENG}} |1:1|0:2}} |} === Četvrtfinale === Prve utakmice igrane su 7. i 8. travnja, a uzvratne utakmice 14. i 15. travnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a3-202da17acaeb-9a328b195eec-1000/uefa_-_champions_league_-_2025-26_-_quarter-finals_schedule.pdf |title=2025/26 UEFA Champions League knockout phase: Quarter-finals |publisher=[[UEFA]] |date=18 March 2026 |access-date=19 March 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|{{Z|FRA}}| 4:0 |[[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ENG}} |2:0|2:0}} {{TwoLegResult|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|{{Z|ŠPA}}| 4:6 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{Z|NJE}} |1:2|3:4}} {{TwoLegResult| [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ŠPA}} | 2:3 | '''[[Atlético Madrid]]'''| {{Z|ŠPA}} |0:2|2:1}} {{TwoLegResult|[[Sporting CP]]|{{Z|POR}}| 0:1 |'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|{{Z|ENG}}|0:1|0:0}} |} === Polufinale === Prve utakmice igrat će se 28. i 29. travnja, a uzvratne utakmice 5. i 6. svibnja 2026. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|FRA}} | 1. par | [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|NJE}} |28. tra.|6. svi.}} {{TwoLegResult| [[Atlético Madrid]] | {{Z|ŠPA}} | 2. par | [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ENG}} |29. tra.|5. svi.}} |} === Finale === {{Glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2026.}} Finale će se igrati 30. svibnja 2026. na [[Puskás Aréna|Puskás Aréni]] u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Pobjednik 1. polufinalnog para bit će domaćin iz „administrativnih razloga”. {{nogometna kutija |datum = 30. svibnja 2026. |vrijeme = 18:00 ([[UTC+2]]) |momčad1 = Pobjednik 1. polufinalnog para |rezultat = {{0}} |momčad2 = Pobjednik 2. polufinalnog para |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Puskás Aréna]], [[Budimpešta]] |gledatelji = |sudac = |izvještaj = <!--- [link (izvještaj)] ---> }} == Statistike == Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja. === Strijelci === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=goals|title=UEFA Champions League – Top Scorers|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|access-date=12 March 2026}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute |- |1. |align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |822 |- |2. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Harry Kane]] |align="left"|{{Z|GER}} [[FC Bayern Munich|Bayern Munich]] |11 |769 |- |3. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Anthony Gordon]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |10 |771 |- |4. |align="left"|{{Z|ARG}} [[Julián Álvarez]] |align="left"|{{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] |9 |1003 |- |rowspan="2"|5. |align="left"|{{Z|NOR}} [[Erling Haaland]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |rowspan="2"|8 |756 |- |align="left"|{{Z|GEO}} [[Hviča Kvarachelija]] |align="left"|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |789 |- |7. |align="left"|{{Z|NIG}} [[Victor Osimhen]] |align="left"|{{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] |7 |841 |- |rowspan="6"|8. |align="left"|{{Z|BRA}} [[Gabriel Martinelli]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |rowspan="6"|6 |509 |- |align="left"|{{Z|NOR}} [[Alexander Sørloth]] |align="left"|{{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] |574 |- |align="left"|{{Z|ESP}} [[Fermín López]] |align="left"|{{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |728 |- |align="left"|{{Z|ENG}} [[Harvey Barnes]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |809 |- |align="left"|{{Z|NOR}} [[Jens Petter Hauge]] |align="left"|{{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |988 |- |align="left"|{{Z|POR}} [[Vitinha]] |align="left"|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |1169 |} == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2025./26.]] * [[UEFA Konferencijska liga 2025./26.]] * [[UEFA Superkup 2026.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|2025-2026 UEFA Champions League}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2025-26]] 33csvmthvcrgojqn6bdkn8c4a6nchy2 7430636 7430635 2026-04-15T21:19:30Z Croxyz 205325 /* Strijelci */ 7430636 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2025./26. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Puskás_Aréna_05.jpg|250 px]] | opis = [[Puskás Aréna]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] na kojoj će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.|finalna utakmica]]. | domaćin = | datum = [[8. srpnja]] – [[27. kolovoza]] [[2025.]] <br> (kvalifikacije) <br> [[16. rujna]] [[2025.]] – [[30. svibnja]] [[2026.]]<br> (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 36 (odgovarajuće natjecanje) <br> 82 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = 180 | golovi = 627 | gledanost = 7804711 | naj_strijelac = {{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]] ([[Real Madrid CF|Real Madrid]]) <br> 14 golova | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2026./27.|2026./27.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2025./26.''' 71. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 34. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. Prošlogodišnji prvak bio je [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2025./26. ukupno sudjeluju 82 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2024/25-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2024/25 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2024 |access-date=1 April 2024}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 5 imaju 4 predstavnika * Zemlja s rangom 6 ima 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] i [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|UEFA Lige prvaka 2024./25.]] i [[UEFA Europska liga 2024./25.|UEFA Europske lige 2024./25.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezonu UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. * Dvije zemlje koje ostvare najveći koeficijent u sezoni 2024./25. imaju dodatnog predstavnika. Osvajači UEFA Lige prvaka i UEFA Europske lige ne mogu biti ti dodatni predstavnici. == Države sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang u skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2024. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2019./20. do 2023./24.<ref name="country coefficients">{{cite web |title=Association coefficients 2023/24 |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2024 |access-date=1 June 2024 |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations}}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2025./26.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !1. |{{Z|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|104,303 |align=center rowspan=5|4 |{{nowrap|{{small|+1 (KOEF)}}}} <br> {{small|+1 ([[UEFA Europska liga 2024./25.|EL]])}} |- !2. |{{Z|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|90,284 | |- !3. |{{Z|ESP}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|89,489 |{{nowrap|{{small|+1 (KOEF)}}}} |- !4. |{{Z|GER}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|86,624 | |- !5. |{{Z|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|66,831 | |- !6. |{{Z|NED}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|61,300 |align=center|3 | |- !7. |{{Z|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|56,316 |align=center rowspan=9|2 | |- !8. |{{Z|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|48,800 | |- !9. |{{Z|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|38,600 | |- !10. |{{Z|CZE}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|36,050 | |- !11. |{{Z|SCO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|36,050 | |- !12. |{{Z|SUI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|32,975 | |- !13. |{{Z|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|32,600 | |- !14. |{{Z|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|31,625 | |- !15. |{{Z|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|31,525 | |- !16. |{{Z|DEN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|31,450 |align=center rowspan=5|1 | |- !17. |{{Z|ISR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|31,125 | |- !18. |{{Z|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|28,000 | |- !19. |{{Z|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|27,775 | |- !20. |{{Z|CRO}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|25,525 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !21. |{{Z|POL}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|25,375 |align=center rowspan=1|1 | |- !22. |{{Z|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|22,965 |align=center rowspan=1|0 | |- !23. |{{Z|CYP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|22,100 |align=center rowspan=16|1 | |- !24. |{{Z|HUN}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|21,875 | |- !25. |{{Z|SWE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|21,500 | |- !26. |{{Z|ROU}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|21,375 | |- !27. |{{Z|BUL}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !28. |{{Z|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|20,125 | |- !29. |{{Z|SVK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|19,625 | |- !30. |{{Z|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|13,250 | |- !31. |{{Z|MDA}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|13,125 | |- !32. |{{Z|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|11,541 | |- !33. |{{Z|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|11,500 | |- !34. |{{Z|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|11,125 | |- !35. |{{Z|IRL}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|10,875 | |- !36. |{{Z|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|10,625 | |- !37. |{{Z|LVA}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|10,625 | |- !38. |{{Z|FRO}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|10,375 | |} | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !39. |{{Z|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|10,000 |align=center rowspan=1|1 | |- !40. |{{Z|LIE}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|10,000 |align=center rowspan=1|0 | |- !41. |{{Z|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|9,583 |align=center rowspan=15|1 | |- !42. |{{Z|NIR}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|9,208 | |- !43. |{{Z|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,625 | |- !44. |{{Z|LTU}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,500 | |- !45. |{{Z|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|8,250 | |- !46. |{{Z|GEO}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|7,625 | |- !47. |{{Z|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,375 | |- !48. |{{Z|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|7,207 | |- !49. |{{Z|BLR}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|6,625 | |- !50. |{{Z|MKD}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|6,000 | |- !51. |{{Z|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|5,998 | |- !52. |{{Z|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,791 | |- !53. |{{Z|MNE}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,708 | |- !54. |{{Z|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|4,957 | |- !55. |{{Z|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,832 | |} |} ==Raspored momčadi== {| class="wikitable" |- ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- !colspan=2|Prvo kvalifikacijsko kolo<br /> (28 momčadi) | * 28 prvaka iz saveza rangiranih od 25. do 27. i od 30. do 55. mjesta (osim Lihtenštajna) | |- !rowspan=2|Drugo kvalifikacijsko kolo<br /> (28 momčadi) !Put prvaka<br /> (24 momčadi) | * 8 prvaka iz saveza rangiranih od 16. do 24. mjesta (osim Rusije) * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 28. do 29. mjesta kao momčadi s najvećim klupskim koeficijentima iz prvog kvalifikacijskog kola | * 14 pobjednika prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br /> (6 momčadi) | * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 10. do 15. mjesta | |- !rowspan=2|Treće kvalifikacijsko kolo<br /> (20 momčadi) !Put prvaka<br /> (12 momčadi) | | * 12 pobjednika drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br /> (8 momčadi) | * 3 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta * 1 trećeplasirana momčad iz saveza koji je rangiran na 6. mjestu * 1 četvrtoplasirana momčad iz saveza koji je rangiran na 5. mjestu | * 3 pobjednika drugog kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- !rowspan=2|Doigravanje<br /> (14 momčadi) !Put prvaka<br /> (10 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 11. do 14. mjesta | * 6 pobjednika trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br /> (4 momčadi) | | * 4 pobjednika trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- !colspan=2|Ligaška faza<br /> (36 momčadi) | * osvajač [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]] * 10 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 10. mjesta * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 5 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 5. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 1 prvak iz saveza koji je rangiran na 15. mjestu kao momčad s najvećim klupskim koeficijentom iz puta prvaka drugog kvalifikacijskog kola * 2 saveza (Engleska i Španjolska) s najvećim koeficijentima iz prethodnih sezona dobili su dodatnog predstavnika | * 5 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Doigravanje za završni dio<br />(16 momčadi) | | * 16 momčadi rangiranih od 9. do 24. mjesta iz ligaške faze |- ! colspan="2" |Završni dio<br />(16 momčadi) | | * 8 momčadi rangiranih od 1. do 8. mjesta iz ligaške faze * 8 pobjednika iz preliminarna faze |} == Momčadi == {| class="wikitable" |+Momčadi koje su se kvalificirale za UEFA Ligu prvaka 2025./26. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Momčadi |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Ligaška faza|{{abbr|LF|Ligaška faza}}]] |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|1.]])}}^{[[UEFA Liga prvaka 2024./25.|LP]]} |{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]^{[[UEFA Europska liga 2024./25.|EL]]} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|4.]])}} |{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|5.]])}}^KOEF |{{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] {{small|([[Serie A 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|ITA}} [[Inter Milan]] {{small|([[Serie A 2024./25.|2.]])}} |{{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] {{small|([[Serie A 2024./25.|3.]])}} |{{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] {{small|([[Serie A 2024./25.|4.]])}} |{{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] {{small|([[La Liga 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] {{small|([[La Liga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] {{small|([[La Liga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] {{small|([[La Liga 2024./25.|4.]])}} |{{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] {{small|([[La Liga 2024./25.|5.]])}}^KOEF |- |{{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|4.]])}} |- |{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|2.]])}} |{{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|3.]])}} |{{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] {{small|([[Eredivisie 2024./25.|1.]])}} |{{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] {{small|([[Eredivisie 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|POR}} [[Sporting CP]] {{small|([[Primeira Liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] {{small|([[Belgijska Pro League 2024./25.|1.]])}} |{{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] {{small|([[Süper Lig 2024./25.|1.]])}} |{{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] {{small|([[Prva češka nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] {{small|([[Grčka Superliga 2024./25.|1.]])}} |colspan=3| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] {{small|([[Škotski Premiership 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SUI}} [[FC Basel|Basel]] {{small|([[Švicarska Superliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] {{small|([[Austrijska Bundesliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] {{small|([[Eliteserien 2024.|1.]])}} |- ! colspan="6" | |- !rowspan=2|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|4.]])}} |{{Z|NED}} [[Feyenoord]] {{small|([[Eredivisie 2024./25.|3.]])}} |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] {{small|([[Primeira Liga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] {{small|([[Belgijska Pro League 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] {{small|([[Süper Lig 2024./25.|2.]])}} |colspan=3| |- ! colspan="6" | |- !rowspan=5|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=3|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] {{small|([[Danska Superliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|ISR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] {{small|([[Izraelska premijer liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] {{small|([[Ukrajinska Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] {{small|([[Superliga Srbije 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|CRO}} [[HNK Rijeka|Rijeka]] {{small|([[HNL 2024./25.|1.]])}} |{{Z|POL}} [[Lech Poznań]] {{small|([[Ekstraklasa 2024./25.|1.]])}} |{{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] {{small|([[Ciparska prva divizija 2024./25.|1.]])}} |{{Z|HUN}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] {{small|([[Nemzeti Bajnokság I 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] {{small|([[Azerbajdžanska Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] {{small|([[Slovačka Superliga 2024./25.|1.]])}} |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{Z|CZE}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] {{small|([[Prva češka nogometna liga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|SCO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] {{small|([[Škotski Premiership 2024./25.|2.]])}} |{{Z|SUI}} [[Servette FC|Servette]] {{small|([[Švicarska Superliga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] {{small|([[Austrijska Bundesliga 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] {{small|([[Eliteserien 2024.|2.]])}} |{{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] {{small|([[Grčka Superliga 2024./25.|2.]])}} |colspan=2| |- ! colspan="6" | |- ! rowspan="7" |[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=7|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{Z|SWE}} [[Malmö FF|Malmö FF]] {{small|([[Allsvenskan 2024.|1.]])}} |{{Z|ROU}} [[FCSB]] {{small|([[Liga I 2024./25.|1.]])}} |{{Z|BUL}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] {{small|([[Bugarska prva nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SVN}} [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] {{small|([[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|MDA}} [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] {{small|([[Moldavska Superliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|KOSV}} [[FC Drita|Drita]] {{small|([[Nogometna Superliga Kosova 2024./25.|1.]])}} |{{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] {{small|([[Kazahstanska Premier liga 2024.|1.]])}} |{{Z|FIN}} [[Kuopion Palloseura|KuPS]] {{small|([[Veikkausliiga 2024.|1.]])}} |- |{{Z|IRL}} [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]] {{small|([[Irska Premier liga 2024.|1.]])}} |{{Z|ARM}} [[FC Noah|Noah]] {{small|([[Premijer liga Armenije 2024./25.|1.]])}} |{{Z|LVA}} [[FK RFS|RFS]] {{small|([[Latvijska viša liga 2024.|1.]])}} |{{Z|FRO}} [[Víkingur Gøta|Víkingur]] {{small|([[Premier liga Farskih otoka 2024.|1.]])}} |- |{{Z|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] {{small|([[Nogometna Premijer liga BiH 2024./25.|1.]])}} |{{Z|ISL}} [[Breiðablik]] {{small|([[Besta deild karla 2024.|1.]])}} |{{Z|NIR}} [[Linfield F.C.|Linfield]] {{small|([[NIFL Premiership 2024./25.|1.]])}} |{{Z|LUX}} [[FC Differdange 03|Differdange]] {{small|([[Luksemburška nacionalna divizija 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|LTU}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] {{small|([[A Lyga 2024.|1.]])}} |{{Z|MLT}} [[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]] {{small|([[Malteška Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|GEO}} [[FK Iberija 1999 Tbilisi|Iberija 1999]] {{small|([[Erovnuli Liga 2024.|1.]])}} |{{Z|ALB}} [[KF Egnatia Rrogozhinë|Egnatia]] {{small|([[Kategoria Superiore 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|Levadia Tallinn]] {{small|([[Meistriliiga 2024.|1.]])}} |{{Z|BLR}} [[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] {{small|([[Bjeloruska Premier liga 2024.|1.]])}} |{{Z|MKD}} [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] {{small|([[Prva makedonska nogometna liga2024./25.|1.]])}} |{{Z|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] {{small|([[Primera Divisió 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] {{small|([[Cymru Premier 2024./25.|1.]])}} |{{Z|MNE}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] {{small|([[Prva crnogorska nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] {{small|([[Gibraltar Football League 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SMR}} [[AC Virtus|Virtus]] {{small|([[Campionato Sammarinese di Calcio 2024./25.|1.]])}} |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan="4"|Kvalifikacije |Prvo kvalifikacijsko kolo |17. lipnja 2025. |8. – 9. srpnja 2025. |15. – 16. srpnja 2025. |- |Drugo kvalifikacijsko kolo |18. lipnja 2025. |22. – 23. srpnja 2025. |29. – 30. srpnja 2025. |- |Treće kvalifikacijsko kolo |21. srpnja 2025. |5. – 6. kolovoza 2025. |12. – 13. kolovoza 2025. |- |Doigravanje |4. kolovoza 2025. |19. – 20. kolovoza 2025. |26. – 27. kolovoza 2025. |- |rowspan="8"|Ligaška faza |Prvo kolo |rowspan="8"|28. kolovoza 2025. |colspan="2"|16. – 18. rujna 2025. |- |Drugo kolo |colspan="2"|30. rujna – 1. listopada 2025. |- |Treće kolo |colspan="2"|21. – 22. listopada 2025. |- |Četvrto kolo |colspan="2"|4. – 5. studenog 2025. |- |Peto kolo |colspan="2"|25. – 26. studenog 2025. |- |Šesto kolo |colspan="2"|9. – 10. prosinca 2025. |- |Sedmo kolo |colspan="2"|20. – 21. siječnja 2026. |- |Osmo kolo |colspan="2"|28. siječnja 2026. |- |rowspan="5"|Završni dio |Doigravanje za završni dio |rowspan="1"|30. siječnja 2026. |17. – 18. veljače 2026. |24. – 25. veljače 2026. |- |Osmina finala |rowspan="4"|27. veljače 2026. |10. – 11. ožujka 2026. |17. – 18. ožujka 2026. |- |Četvrtfinale |7. – 8. travnja 2026. |14. – 15. travnja 2026. |- |Polufinale |28. – 29. travnja 2026. |5. – 6. svibnja 2026. |- |Finale |colspan="2"|30. svibnja 2026. |} == Kvalifikacije == === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 17. lipnja 2025. Prve utakmice igrane su 8. i 9. srpnja, a uzvratne 15. i 16. srpnja 2025. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{Z|LIT}} | {{nowrap|2:2 (10:11 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]]''' | {{Z|MLT}} | 2:0| 0:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Kuopion Palloseura|KuPS]]''' | {{Z|FIN}} | 1:0 | [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] | {{Z|MOL}} | 1:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{Z|WAL}} | 1:2 | '''[[FK Škendija Tetovo|Škendija]]''' | {{Z|MAK}} | 0:0 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Iberija 1999 Tbilisi|Iberija 1999]] | {{Z|GRU}} | 2:6 | '''[[Malmö FF|Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 1:3 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[FCI Levadia Tallinn|Levadia Tallinn]] | {{Z|EST}} | 0:2 | '''[[FK RFS|RFS]]''' | {{Z|LAT}} | 0:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Drita|Drita]]''' | {{Z|KOSV}} | 4:2 | [[FC Differdange 03|Differdange]] | {{Z|LUX}} | 1:0 | 3:2 }} {{TwoLegResult| [[Víkingur Gøta|Víkingur]] | {{Z|OVČ}} | 2:4 | '''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]''' | {{Z|GIB}} | 2:3 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[KF Egnatia Rrogozhinë|Egnatia]] | {{Z|ALB}} | 1:5 | '''[[Breiðablik]]''' | {{Z|ISL}} | 1:0 | 0:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Shelbourne F.C.|Shelbourne]]''' | {{Z|IRS}} | 2:1 | [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{Z|SJI}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FCSB]]''' | {{Z|RUM}} | 4:3 | [[Inter Club d'Escaldes]] | {{Z|AND}} | 3:1 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[AC Virtus|Virtus]] | {{Z|SMR}} | 1:4 | '''[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]''' | {{Z|BIH}} | 0:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | {{Z|SLO}} | 1:3 | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{Z|KAZ}} | 1:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Noah|Noah]]''' | {{Z|ARM}} | 3:2 | [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] | {{Z|CG}} | 1:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 3:2 | [[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] | {{Z|BJE}} | 1:0 | 2:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 18. lipnja 2025. Prve utakmice igrane su 22. i 23. srpnja, a uzvratne 29. i 30. srpnja 2025. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[FK RFS|RFS]] | {{Z|LAT}} | 1:5 | '''[[Malmö FF|Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 1:4 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]] | {{Z|MLT}} | 0:6 | '''[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]''' | {{Z|UKR}} | 0:3 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Pafos FC|Pafos]]''' | {{Z|CIP}} | 2:1 | [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|IZR}} | 1:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{Z|GIB}} | 1:6 | '''[[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]]''' | {{Z|SRB}} | 0:1 | 1:5 }} {{TwoLegResult| [[FC Noah|Noah]] | {{Z|ARM}} | 4:6 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 1:2 | 3:4 }} {{TwoLegResult| '''[[Lech Poznań]]''' | {{Z|POLJ}} | 8:1 | [[Breiðablik]] | {{Z|ISL}} | 7:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[F.C. København|København]]''' | {{Z|DAN}} | 3:0 | [[FC Drita|Drita]] | {{Z|KOSV}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[HNK Rijeka|Rijeka]] | {{Z|HRV}} | 1:3 | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 0:0 | 1:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Škendija Tetovo|Škendija]]''' | {{Z|MAK}} | 3:1 | [[FCSB]] | {{Z|RUM}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{Z|SLK}} | 6:2 | [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] | {{Z|BIH}} | 4:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]] | {{Z|IRS}} | 0:4 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{Z|AZE}} | 0:3 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[Kuopion Palloseura|KuPS]] | {{Z|FIN}} | 2:3 | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{Z|KAZ}} | 2:0 | 0:3 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[SK Brann|Brann]] | {{Z|NOR}} | 2:5 | '''[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]''' | {{Z|AUT}} | 1:4 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{Z|ČEŠ}} | 3:2 | [[Servette FC|Servette]] | {{Z|ŠVI}} | 0:1 | 3:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Rangers F.C.|Rangers]]''' | {{Z|ŠKO}} | 3:1 | [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] | {{Z|GRČ}} | 2:0 | 1:1 }} |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 21. srpnja 2025. Prve utakmice igrane su 5. i 6. kolovoza, a uzvratne 12. kolovoza 2025. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[Malmö FF|Malmö FF]] | {{Z|ŠVE}} | 0:5 | '''[[F.C. København|København]]''' | {{Z|DAN}} | 0:0 | 0:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{Z|KAZ}} | {{nowrap|1:1 (4:3 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{Z|SLK}} | 1:0 | 0:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{Z|POLJ}} | 2:4 | '''[[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]]''' | {{Z|SRB}} | 1:3 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|BUG}} | 0:3 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 0:0 | 0:3 }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{Z|UKR}} | 0:3 | '''[[Pafos FC|Pafos]]''' | {{Z|CIP}} | 0:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] | {{Z|MAK}} | 1:6 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{Z|AZE}} | 0:1 | 1:5 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | {{Z|AUT}} | 2:4 | '''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]''' | {{Z|BEL}} | 0:1 | 2:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Rangers F.C.|Rangers]]''' | {{Z|ŠKO}} | 4:2 | [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{Z|ČEŠ}} |3:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[OGC Nice|Nice]] | {{Z|FRA}} | 0:4 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{Z|POR}} | 0:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[Feyenoord]] | {{Z|NIZ}} | 4:6 | '''[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]''' | {{Z|TUR}} | 2:1 | 2:5 }} |} === Doigravanje === Ždrijeb za doigravanje održan je 4. kolovoza 2025. Prve utakmice igrane su 19. i 20. kolovoza, a uzvratne 26. i 27. kolovoza 2025. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult|[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|MAĐ}} | 4:5 |'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' |{{Z|AZE}} |1:3 |3:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] | {{Z|SRB}} | 2:3 | '''[[Pafos FC|Pafos]]''' |{{Z|CIP}} |1:2 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{Z|NOR}} | 6:2 |[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] |{{Z|AUT}} | 5:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Celtic F.C.|Celtic]]| {{Z|ŠKO}} | {{nowrap|0:0 (2:3 [[jedanesterac|pen.]])}} | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' |{{Z|KAZ}} |0:0 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FC Basel|Basel]]| {{Z|ŠVI}} | 1:3 | '''[[F.C. København|København]]'''|{{Z|DAN}} |1:1 |0:2 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|TUR}} | 0:1 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|{{Z|POR}} |0:0 |0:1}} {{TwoLegResult| [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|ŠKO}} | 1:9 | '''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]''' |{{Z|BEL}} |1:3 |0:6 }} |} == Ligaška faza == Ždrijeb za ligašku fazu održan je u [[Monako|Monaku]] 28. kolovoza 2025. Ždrijeb je počeo u 18:00 po [[CEST|CEST-u]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2026/2002110/ |title=UEFA Champions League: League phase draw |publisher=[[UEFA]] |access-date=27 August 2025}}</ref> === Rezultati ždrijeba === {{sticky header}} {| class="wikitable sortable hover-highlight plainrowheaders sticky-header-multi defaultleft col10right" |+ Protivnici po klubu<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/029c-1e92123f27d7-f1c1fabba5f1-1000/ |title=Champions League league phase draw: All 36 teams learn their opponents |publisher=[[UEFA]] |date=28 August 2025 |access-date=28 August 2025}}</ref> |- ! rowspan="2" | Klub ! colspan="2" | Protivnici iz 1. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 2. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 3. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 4. šešira |- ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |} === Tablica === {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Table |show_limit=5 |source=UEFA<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ |title=League phase table |publisher=[[UEFA]] |access-date=30 September 2025}}</ref> <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARS, BAY, LIV, TOT, BAR, CHE, SPO, MCI, RMA, INT, PAR, NEW, JUV, ATM, ATA, LEV, DOR, OLY, BRU, GAL, MON, QRB, BOD, BEN, MAR, PAF, USG, PSV, ATH, NAP, CPH, AJX, FRA, SLP, VIL, KAI <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_AJX=2 |draw_AJX=0 |loss_AJX=6 |gf_AJX=8 |ga_AJX=21<!--Ajax--> |win_ARS=8 |draw_ARS=0 |loss_ARS=0 |gf_ARS=23|ga_ARS=4 <!--Arsenal--> |win_ATA=4 |draw_ATA=1 |loss_ATA=3 |gf_ATA=10|ga_ATA=10<!--Atalanta--> |win_ATH=2 |draw_ATH=2 |loss_ATH=4 |gf_ATH=9 |ga_ATH=14<!--Athletic Bilbao--> |win_ATM=4 |draw_ATM=1 |loss_ATM=3 |gf_ATM=17|ga_ATM=15<!--Atlético Madrid--> |win_BAR=5 |draw_BAR=1 |loss_BAR=2 |gf_BAR=22|ga_BAR=14<!--Barcelona--> |win_LEV=3 |draw_LEV=3 |loss_LEV=2 |gf_LEV=13|ga_LEV=14<!--Bayer Leverkusen--> |win_BAY=7 |draw_BAY=0 |loss_BAY=1 |gf_BAY=22|ga_BAY=8 <!--Bayern Munich--> |win_BEN=3 |draw_BEN=0 |loss_BEN=5 |gf_BEN=10|ga_BEN=12<!--Benfica--> |win_BOD=2 |draw_BOD=3 |loss_BOD=3 |gf_BOD=14|ga_BOD=15<!--Bodø/Glimt--> |win_DOR=3 |draw_DOR=2 |loss_DOR=3 |gf_DOR=19|ga_DOR=17<!--Borussia Dortmund--> |win_CHE=5 |draw_CHE=1 |loss_CHE=2 |gf_CHE=17|ga_CHE=10<!--Chelsea--> |win_BRU=3 |draw_BRU=1 |loss_BRU=4 |gf_BRU=15|ga_BRU=17<!--Club Brugge--> |win_CPH=2 |draw_CPH=2 |loss_CPH=4 |gf_CPH=12|ga_CPH=21<!--Copenhagen--> |win_FRA=1 |draw_FRA=1 |loss_FRA=6 |gf_FRA=10|ga_FRA=21<!--Eintracht Frankfurt--> |win_GAL=3 |draw_GAL=1 |loss_GAL=4 |gf_GAL=9 |ga_GAL=11<!--Galatasaray--> |win_INT=5 |draw_INT=0 |loss_INT=3 |gf_INT=15|ga_INT=7 <!--Inter Milan--> |win_JUV=3 |draw_JUV=4 |loss_JUV=1 |gf_JUV=14|ga_JUV=10<!--Juventus--> |win_KAI=0 |draw_KAI=1 |loss_KAI=7 |gf_KAI=7 |ga_KAI=22<!--Kairat--> |win_LIV=6 |draw_LIV=0 |loss_LIV=2 |gf_LIV=20|ga_LIV=8 <!--Liverpool--> |win_MCI=5 |draw_MCI=1 |loss_MCI=2 |gf_MCI=15|ga_MCI=9 <!--Manchester City--> |win_MAR=3 |draw_MAR=0 |loss_MAR=5 |gf_MAR=11|ga_MAR=14<!--Marseille--> |win_MON=2 |draw_MON=4 |loss_MON=2 |gf_MON=8 |ga_MON=14<!--Monaco--> |win_NAP=2 |draw_NAP=2 |loss_NAP=4 |gf_NAP=9 |ga_NAP=15<!--Napoli--> |win_NEW=4 |draw_NEW=2 |loss_NEW=2 |gf_NEW=17|ga_NEW=7<!--Newcastle United--> |win_OLY=3 |draw_OLY=2 |loss_OLY=3 |gf_OLY=10|ga_OLY=14<!--Olympiacos--> |win_PAF=2 |draw_PAF=3 |loss_PAF=3 |gf_PAF=8 |ga_PAF=11<!--Pafos--> |win_PAR=4 |draw_PAR=2 |loss_PAR=2 |gf_PAR=21|ga_PAR=11<!--Paris Saint-Germain--> |win_PSV=2 |draw_PSV=2 |loss_PSV=4 |gf_PSV=16|ga_PSV=16<!--PSV Eindhoven--> |win_QRB=3 |draw_QRB=1 |loss_QRB=4 |gf_QRB=13|ga_QRB=21<!--Qarabağ--> |win_RMA=5 |draw_RMA=0 |loss_RMA=3 |gf_RMA=21|ga_RMA=12<!--Real Madrid--> |win_SLP=0 |draw_SLP=3 |loss_SLP=5 |gf_SLP=5 |ga_SLP=19<!--Slavia Prague--> |win_SPO=5 |draw_SPO=1 |loss_SPO=2 |gf_SPO=17|ga_SPO=11<!--Sporting CP--> |win_TOT=5 |draw_TOT=2 |loss_TOT=1 |gf_TOT=17|ga_TOT=7 <!--Tottenham Hotspur--> |win_USG=3 |draw_USG=0 |loss_USG=5 |gf_USG=8 |ga_USG=17<!--Union Saint-Gilloise--> |win_VIL=0 |draw_VIL=1 |loss_VIL=7 |gf_VIL=5 |ga_VIL=18<!--Villarreal--> <!-- PLEASE NOTE: ONLY tiebreakers 1-5 (up to and including away wins) are used while league phase in progress! Any teams equal after those five tiebreakers are ranked EQUALLY and sorted alphabetically by their abbreviated name. Other tiebreakers NOT used until final Matchday. --> <!--Team definitions--> |name_AJX={{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] |name_ARS={{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |name_ATA={{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] |name_ATH={{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |name_ATM={{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] |name_BAR={{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |name_LEV={{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |name_BAY={{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |name_BEN={{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |name_BOD={{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |name_DOR={{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] |name_CHE={{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |name_BRU={{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |name_CPH={{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |name_FRA={{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] |name_GAL={{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] |name_INT={{Z|ITA}} [[Inter Milan]] |name_JUV={{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |name_KAI={{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |name_LIV={{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |name_MCI={{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |name_MAR={{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |name_MON={{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |name_NAP={{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] |name_NEW={{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |name_OLY={{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] |name_PAF={{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |name_PAR={{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |name_PSV={{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] |name_QRB={{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |name_RMA={{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |name_SLP={{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] |name_SPO={{Z|POR}} [[Sporting CP]] |name_TOT={{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |name_USG={{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |name_VIL={{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=R16 |result2=R16 |result3=R16 |result4=R16 |result5=R16 |result6=R16 |result7=R16 |result8=R16 |result9=POS |result10=POS |result11=POS |result12=POS |result13=POS |result14=POS |result15=POS |result16=POS |result17=POU |result18=POU |result19=POU |result20=POU |result21=POU |result22=POU |result23=POU |result24=POU |col_R16=green1 |text_R16=[[#Osmina finala|osmina finala]] (nositelj) |col_POS=blue1 |text_POS=[[#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio]] (nositelj) |col_POU=blue2 |text_POU={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio]] (nenositelj)}} }} ===Rezultati=== {{col-begin}} {{col-2}} ==== Prvo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Athletic Bilbao]]|ESP|0:2|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[PSV Eindhoven]]|NED|1:3|'''[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]'''|BEL}} {{OneLegResult|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA|4:4|[[Borussia Dortmund]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP|2:1|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA}} {{OneLegResult|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR|2:3|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|AZE}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|1:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ|0:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|2:2|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|0:2|'''[[Inter Milan]]'''|ITA}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|3:1|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|3:2|[[Atlético Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA|4:0|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL|4:1|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}} {{OneLegResult|[[F.C. København|København]]|DEN|2:2|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Eintracht Frankfurt]]'''|GER|5:1|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR}} {{OneLegResult|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG|2:0|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG|1:2|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|4:1|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} |} {{col-2}} ==== Drugo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA|2:1|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|0:5|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP|5:1|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|1:0|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[Inter Milan]]'''|ITA|3:0|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR|2:2|[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]'''|TUR|1:0|[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Olympique de Marseille|Marseille]]'''|FRA|4:0|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED}} {{OneLegResult|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP|1:5|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|AZE|2:0|[[F.C. København|København]]|DEN}} {{OneLegResult|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL|0:4|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|2:0|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ}} {{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA|2:2|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG}} {{OneLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER|1:1|[[PSV Eindhoven]]|NED}} {{OneLegResult|'''[[Borussia Dortmund]]'''|GER|4:1|[[Athletic Bilbao]]|ESP}} {{OneLegResult|[[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP|1:2|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA}} {{OneLegResult|'''[[SSC Napoli|Napoli]]'''|ITA|2:1|[[Sporting CP]]|POR}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|2:2|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Treće kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|6:1|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|0:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|4:0|[[Atlético Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER|2:7|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA}} {{OneLegResult|[[F.C. København|København]]|DEN|2:4|'''[[Borussia Dortmund]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG|3:0|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[PSV Eindhoven]]'''|NED|6:2|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL|0:4|'''[[Inter Milan]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|0:2|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Athletic Bilbao]]'''|ESP|3:1|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE}} {{OneLegResult|'''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]'''|TUR|3:1|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR}} {{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA|0:0|[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|ENG}} {{OneLegResult|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA|0:0|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|5:1|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED}} {{OneLegResult|[[Eintracht Frankfurt]]|GER|1:5|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|4:0|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}} {{OneLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP|1:0|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|2:1|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA}} |} {{col-2}} ==== Četvrto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|0:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA|0:0|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP|3:1|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL}} {{OneLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR|0:1|'''[[AS Monaco FC|Monaco]]'''|FRA}} {{OneLegResult|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA|1:1|[[Sporting CP]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|1:0|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ|1:1|[[PSV Eindhoven]]|NED}} {{OneLegResult|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA|1:2|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|4:0|[[F.C. København|København]]|DEN}} {{OneLegResult|'''[[Pafos FC|Pafos]]'''|CYP|1:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE|2:2|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|ENG}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|0:3|'''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]'''|TUR}} {{OneLegResult|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL|3:3|[[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Inter Milan]]'''|ITA|2:1|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} {{OneLegResult|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG|4:1|[[Borussia Dortmund]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG|2:0|[[Athletic Bilbao]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA|0:1|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR|0:1|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Peto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|0:2|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR}} {{OneLegResult|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR|0:1|'''[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]'''|BEL}} {{OneLegResult|'''[[Borussia Dortmund]]'''|GER|4:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|3:0|[[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP}} {{OneLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR|2:3|'''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG|0:2|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Olympique de Marseille|Marseille]]'''|FRA|2:1|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|0:0|[[Athletic Bilbao]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[SSC Napoli|Napoli]]'''|ITA|2:0|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE}} {{OneLegResult|'''[[F.C. København|København]]'''|DEN|3:2|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} {{OneLegResult|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP|2:2|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|3:1|[[FC Bayern München|Bayern München]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP|2:1|[[Inter Milan]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Eintracht Frankfurt]]|GER|0:3|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|ENG|1:4|'''[[PSV Eindhoven]]'''|NED}} {{OneLegResult|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ|3:4|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA|5:3|[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|3:0|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}} |} {{col-2}} ==== Šesto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|0:1|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|GRČ}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|3:1|[[Sporting CP]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[AS Monaco FC|Monaco]]'''|FRA|1:0|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR}} {{OneLegResult|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA|2:1|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|2:1|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|[[Inter Milan]]|ITA|0:1|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[PSV Eindhoven]]|NED|2:3|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP}} {{OneLegResult|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL|2:3|'''[[Olympique de Marseille|Marseille]]'''|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|3:0|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE|2:4|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|NED}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|2:3|'''[[F.C. København|København]]'''|DEN}} {{OneLegResult|[[Athletic Bilbao]]|ESP|0:0|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA}} {{OneLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER|2:2|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG}} {{OneLegResult|[[Borussia Dortmund]]|GER|2:2|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR}} {{OneLegResult|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL|0:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA|2:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP|1:2|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR|2:0|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Sedmo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|1:4|'''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL}} {{OneLegResult|'''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]'''|NOR|3:1|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG}} {{OneLegResult|[[F.C. København|København]]|DEN|1:1|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Inter Milan]]|ITA|1:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|GRČ|2:0|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP|6:1|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|2:1|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|2:0|[[Borussia Dortmund]]|GER}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|1:2|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|NED}} {{OneLegResult|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR|1:1|[[Atlético Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|AZE|3:2|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA|2:3|'''[[Athletic Bilbao]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|1:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|2:0|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL}} {{OneLegResult|'''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA|2:0|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG|3:0|[[PSV Eindhoven]]|NED}} {{OneLegResult|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA|0:3|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|2:4|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP}} |} {{col-2}} ==== Osmo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|1:2|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|GRČ}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|3:2|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} {{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA|0:0|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Athletic Bilbao]]|ESP|2:3|'''[[Sporting CP]]'''|POR}} {{OneLegResult|[[Atlético Madrid]]|ESP|1:2|'''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]'''|NOR}} {{OneLegResult|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER|3:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Borussia Dortmund]]|GER|0:2|'''[[Inter Milan]]'''|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL|3:0|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA}} {{OneLegResult|[[Eintracht Frankfurt]]|GER|0:2|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|4:1|[[F.C. København|København]]|DEN}} {{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|6:0|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE}} {{OneLegResult|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG|2:0|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR}} {{OneLegResult|'''[[Pafos FC|Pafos]]'''|CYP|4:1|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA|1:1|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG}} {{OneLegResult|[[PSV Eindhoven]]|NED|1:2|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]'''|BEL|1:0|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA}} {{OneLegResult|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR|4:2|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA|2:3|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG}} |} {{col-end}} == Drugi dio natjecanja == === Doigravanje za završni dio === Ždrijeb za doigravanje za završni dio održan je 30. siječnja 2026. u 12:00 po [[CET|CET-u]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2026/2002111/ |title=UEFA Champions League knockout phase play-off draw: Where is it, when is it, who is involved? |publisher=[[UEFA]] |access-date=28 January 2026}}</ref> Prve utakmice igrane su 17. i 18. veljače, a uzvratne utakmice 24. i 25. veljače 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a1-1fce7682f583-430b936a7a97-1000/uefa_-_champions_league_-_2025-26_-_knockout_phase_play-offs_draw_matchday_calendar.pdf |title=2025/26 UEFA Champions League knockout phase play-offs |publisher=[[UEFA]] |date=30 January 2026 |access-date=30 January 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|FRA}} | 4:5 | '''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]''' | {{Z|FRA}} |2:3|2;2}} {{TwoLegResult| '''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]''' | {{Z|TUR}} | 7:5 | [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|ITA}} |5:2|2:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|POR}} | 1:3 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{Z|ŠPA}} |0:1|1:2}} {{TwoLegResult| [[Borussia Dortmund]] | {{Z|NJE}} | 3:4 | '''[[Atalanta BC|Atalanta]]''' | {{Z|ITA}} |2:0|1:4}} {{TwoLegResult| [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|AZE}} |3:9|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''| {{Z|ENG}} |1:6|2:3}} {{TwoLegResult| [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|BEL}} |4:7| '''[[Atlético Madrid]]'''| {{Z|ŠPA}} |3:3|1:4}} {{TwoLegResult|'''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]'''| {{Z|NOR}} |5:2| [[Inter Milan]] | {{Z|ITA}} |3:1|2:1}} {{TwoLegResult| [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|GRČ}} |0:2| '''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''| {{Z|NJE}} |0:2|0:0}} |} === Osmina finala === Ždrijeb za osminu finala održan je 27. veljače 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a2-20061b95428f-e1fe64f9637a-1000/ucl_round_of_16_draw_procedure_-_final.pdf |title=UEFA Champions League – Draw procedure, Round of 16 / Quarter-finals / Semi-finals / Final |publisher=[[UEFA]] |date=27 February 2026 |access-date=27 February 2026}}</ref> Prve utakmice igrane su 10 i 11. ožujka, a uzvratne utakmice 17. i 18. ožujka 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a2-2006b3a44399-ef84527ea9a9-1000/uefa_champions_league_-_2025-26_-_round_of_16_schedule.pdf |title=2025/26 UEFA Champions League knockout phase |publisher=[[UEFA]] |date=27 February 2026 |access-date=27 February 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''| {{Z|FRA}} |8:2| [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ENG}} |5:2|3:0}} {{TwoLegResult| [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] | {{Z|TUR}} | 1:4 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{Z|ENG}} |1:0|0:4}} {{TwoLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''| {{Z|ŠPA}} |5:1| [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ENG}} |3:0|2:1}} {{TwoLegResult| [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ITA}} | 2:10 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{Z|NJE}} |1:6|1:4}} {{TwoLegResult|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|{{Z|ENG}}| 3:8 | '''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''| {{Z|ŠPA}} |1:1|2:7}} {{TwoLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|{{Z|ŠPA}}| 7:5 | [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | {{Z|ENG}} |5:2|2:3}} {{TwoLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|{{Z|NOR}}|3:5|'''[[Sporting CP]]'''| {{Z|POR}} |3:0|0:5 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|{{Z|NJE}}|1:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''| {{Z|ENG}} |1:1|0:2}} |} === Četvrtfinale === Prve utakmice igrane su 7. i 8. travnja, a uzvratne utakmice 14. i 15. travnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a3-202da17acaeb-9a328b195eec-1000/uefa_-_champions_league_-_2025-26_-_quarter-finals_schedule.pdf |title=2025/26 UEFA Champions League knockout phase: Quarter-finals |publisher=[[UEFA]] |date=18 March 2026 |access-date=19 March 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|{{Z|FRA}}| 4:0 |[[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ENG}} |2:0|2:0}} {{TwoLegResult|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|{{Z|ŠPA}}| 4:6 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{Z|NJE}} |1:2|3:4}} {{TwoLegResult| [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ŠPA}} | 2:3 | '''[[Atlético Madrid]]'''| {{Z|ŠPA}} |0:2|2:1}} {{TwoLegResult|[[Sporting CP]]|{{Z|POR}}| 0:1 |'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|{{Z|ENG}}|0:1|0:0}} |} === Polufinale === Prve utakmice igrat će se 28. i 29. travnja, a uzvratne utakmice 5. i 6. svibnja 2026. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|FRA}} | 1. par | [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|NJE}} |28. tra.|6. svi.}} {{TwoLegResult| [[Atlético Madrid]] | {{Z|ŠPA}} | 2. par | [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ENG}} |29. tra.|5. svi.}} |} === Finale === {{Glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2026.}} Finale će se igrati 30. svibnja 2026. na [[Puskás Aréna|Puskás Aréni]] u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Pobjednik 1. polufinalnog para bit će domaćin iz „administrativnih razloga”. {{nogometna kutija |datum = 30. svibnja 2026. |vrijeme = 18:00 ([[UTC+2]]) |momčad1 = Pobjednik 1. polufinalnog para |rezultat = {{0}} |momčad2 = Pobjednik 2. polufinalnog para |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Puskás Aréna]], [[Budimpešta]] |gledatelji = |sudac = |izvještaj = <!--- [link (izvještaj)] ---> }} == Statistike == Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja. === Strijelci === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=goals|title=UEFA Champions League – Top Scorers|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|access-date=15 April 2026}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute |- |1. |align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |15 |912 |- |2. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Harry Kane]] |align="left"|{{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |12 |859 |- |3. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Anthony Gordon]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |10 |771 |- |4. |align="left"|{{Z|ARG}} [[Julián Álvarez]] |align="left"|{{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] |9 |1097 |- |rowspan="2"|5. |align="left"|{{Z|NOR}} [[Erling Haaland]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |rowspan="2"|8 |756 |- |align="left"|{{Z|GEO}} [[Hviča Kvarachelija]] |align="left"|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |884 |- |7. |align="left"|{{Z|NIG}} [[Victor Osimhen]] |align="left"|{{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] |7 |841 |- |rowspan="8"|8. |align="left"|{{Z|NOR}} [[Alexander Sørloth]] |align="left"|{{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] |rowspan="8"|6 |585 |- |align="left"|{{Z|BRA}} [[Gabriel Martinelli]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |588 |- |align="left"|{{Z|COL}} [[Luis Díaz]] |align="left"|{{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |711 |- |align="left"|{{Z|ESP}} [[Fermín López]] |align="left"|{{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |800 |- |align="left"|{{Z|ENG}} [[Harvey Barnes]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |809 |- |align="left"|{{Z|ESP}} [[Lamine Yamal]] |align="left"|{{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |874 |- |align="left"|{{Z|NOR}} [[Jens Petter Hauge]] |align="left"|{{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |988 |- |align="left"|{{Z|POR}} [[Vitinha]] |align="left"|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |1259 |} == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2025./26.]] * [[UEFA Konferencijska liga 2025./26.]] * [[UEFA Superkup 2026.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|2025-2026 UEFA Champions League}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2025-26]] ji5hdyg4j5dvtbt9av2iaq8n82tv7ke 7430637 7430636 2026-04-15T21:20:07Z Croxyz 205325 7430637 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2025./26. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Puskás_Aréna_05.jpg|250 px]] | opis = [[Puskás Aréna]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] na kojoj će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.|finalna utakmica]]. | domaćin = | datum = [[8. srpnja]] – [[27. kolovoza]] [[2025.]] <br> (kvalifikacije) <br> [[16. rujna]] [[2025.]] – [[30. svibnja]] [[2026.]]<br> (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 36 (odgovarajuće natjecanje) <br> 82 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = 182 | golovi = 632 | gledanost = 7933606 | naj_strijelac = {{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]] ([[Real Madrid CF|Real Madrid]]) <br> 14 golova | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2026./27.|2026./27.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2025./26.''' 71. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 34. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. Prošlogodišnji prvak bio je [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2025./26. ukupno sudjeluju 82 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2024/25-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2024/25 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2024 |access-date=1 April 2024}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 5 imaju 4 predstavnika * Zemlja s rangom 6 ima 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] i [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|UEFA Lige prvaka 2024./25.]] i [[UEFA Europska liga 2024./25.|UEFA Europske lige 2024./25.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezonu UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. * Dvije zemlje koje ostvare najveći koeficijent u sezoni 2024./25. imaju dodatnog predstavnika. Osvajači UEFA Lige prvaka i UEFA Europske lige ne mogu biti ti dodatni predstavnici. == Države sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang u skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2024. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2019./20. do 2023./24.<ref name="country coefficients">{{cite web |title=Association coefficients 2023/24 |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2024 |access-date=1 June 2024 |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations}}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2025./26.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !1. |{{Z|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|104,303 |align=center rowspan=5|4 |{{nowrap|{{small|+1 (KOEF)}}}} <br> {{small|+1 ([[UEFA Europska liga 2024./25.|EL]])}} |- !2. |{{Z|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|90,284 | |- !3. |{{Z|ESP}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|89,489 |{{nowrap|{{small|+1 (KOEF)}}}} |- !4. |{{Z|GER}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|86,624 | |- !5. |{{Z|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|66,831 | |- !6. |{{Z|NED}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|61,300 |align=center|3 | |- !7. |{{Z|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|56,316 |align=center rowspan=9|2 | |- !8. |{{Z|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|48,800 | |- !9. |{{Z|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|38,600 | |- !10. |{{Z|CZE}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|36,050 | |- !11. |{{Z|SCO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|36,050 | |- !12. |{{Z|SUI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|32,975 | |- !13. |{{Z|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|32,600 | |- !14. |{{Z|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|31,625 | |- !15. |{{Z|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|31,525 | |- !16. |{{Z|DEN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|31,450 |align=center rowspan=5|1 | |- !17. |{{Z|ISR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|31,125 | |- !18. |{{Z|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|28,000 | |- !19. |{{Z|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|27,775 | |- !20. |{{Z|CRO}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|25,525 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !21. |{{Z|POL}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|25,375 |align=center rowspan=1|1 | |- !22. |{{Z|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|22,965 |align=center rowspan=1|0 | |- !23. |{{Z|CYP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|22,100 |align=center rowspan=16|1 | |- !24. |{{Z|HUN}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|21,875 | |- !25. |{{Z|SWE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|21,500 | |- !26. |{{Z|ROU}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|21,375 | |- !27. |{{Z|BUL}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !28. |{{Z|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|20,125 | |- !29. |{{Z|SVK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|19,625 | |- !30. |{{Z|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|13,250 | |- !31. |{{Z|MDA}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|13,125 | |- !32. |{{Z|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|11,541 | |- !33. |{{Z|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|11,500 | |- !34. |{{Z|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|11,125 | |- !35. |{{Z|IRL}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|10,875 | |- !36. |{{Z|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|10,625 | |- !37. |{{Z|LVA}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|10,625 | |- !38. |{{Z|FRO}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|10,375 | |} | {| class="wikitable" |- !Plasman !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />momčadi !Bilješke |- !39. |{{Z|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|10,000 |align=center rowspan=1|1 | |- !40. |{{Z|LIE}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|10,000 |align=center rowspan=1|0 | |- !41. |{{Z|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|9,583 |align=center rowspan=15|1 | |- !42. |{{Z|NIR}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|9,208 | |- !43. |{{Z|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,625 | |- !44. |{{Z|LTU}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,500 | |- !45. |{{Z|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|8,250 | |- !46. |{{Z|GEO}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|7,625 | |- !47. |{{Z|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,375 | |- !48. |{{Z|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|7,207 | |- !49. |{{Z|BLR}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|6,625 | |- !50. |{{Z|MKD}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|6,000 | |- !51. |{{Z|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|5,998 | |- !52. |{{Z|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,791 | |- !53. |{{Z|MNE}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,708 | |- !54. |{{Z|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|4,957 | |- !55. |{{Z|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,832 | |} |} ==Raspored momčadi== {| class="wikitable" |- ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- !colspan=2|Prvo kvalifikacijsko kolo<br /> (28 momčadi) | * 28 prvaka iz saveza rangiranih od 25. do 27. i od 30. do 55. mjesta (osim Lihtenštajna) | |- !rowspan=2|Drugo kvalifikacijsko kolo<br /> (28 momčadi) !Put prvaka<br /> (24 momčadi) | * 8 prvaka iz saveza rangiranih od 16. do 24. mjesta (osim Rusije) * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 28. do 29. mjesta kao momčadi s najvećim klupskim koeficijentima iz prvog kvalifikacijskog kola | * 14 pobjednika prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br /> (6 momčadi) | * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 10. do 15. mjesta | |- !rowspan=2|Treće kvalifikacijsko kolo<br /> (20 momčadi) !Put prvaka<br /> (12 momčadi) | | * 12 pobjednika drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br /> (8 momčadi) | * 3 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 9. mjesta * 1 trećeplasirana momčad iz saveza koji je rangiran na 6. mjestu * 1 četvrtoplasirana momčad iz saveza koji je rangiran na 5. mjestu | * 3 pobjednika drugog kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- !rowspan=2|Doigravanje<br /> (14 momčadi) !Put prvaka<br /> (10 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 11. do 14. mjesta | * 6 pobjednika trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br /> (4 momčadi) | | * 4 pobjednika trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- !colspan=2|Ligaška faza<br /> (36 momčadi) | * osvajač [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]] * 10 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 10. mjesta * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 5 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 5. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 1 prvak iz saveza koji je rangiran na 15. mjestu kao momčad s najvećim klupskim koeficijentom iz puta prvaka drugog kvalifikacijskog kola * 2 saveza (Engleska i Španjolska) s najvećim koeficijentima iz prethodnih sezona dobili su dodatnog predstavnika | * 5 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Doigravanje za završni dio<br />(16 momčadi) | | * 16 momčadi rangiranih od 9. do 24. mjesta iz ligaške faze |- ! colspan="2" |Završni dio<br />(16 momčadi) | | * 8 momčadi rangiranih od 1. do 8. mjesta iz ligaške faze * 8 pobjednika iz preliminarna faze |} == Momčadi == {| class="wikitable" |+Momčadi koje su se kvalificirale za UEFA Ligu prvaka 2025./26. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Momčadi |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Ligaška faza|{{abbr|LF|Ligaška faza}}]] |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|1.]])}}^{[[UEFA Liga prvaka 2024./25.|LP]]} |{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]^{[[UEFA Europska liga 2024./25.|EL]]} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|4.]])}} |{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] {{small|([[FA Premier liga 2024./25.|5.]])}}^KOEF |{{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] {{small|([[Serie A 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|ITA}} [[Inter Milan]] {{small|([[Serie A 2024./25.|2.]])}} |{{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] {{small|([[Serie A 2024./25.|3.]])}} |{{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] {{small|([[Serie A 2024./25.|4.]])}} |{{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] {{small|([[La Liga 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] {{small|([[La Liga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] {{small|([[La Liga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] {{small|([[La Liga 2024./25.|4.]])}} |{{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] {{small|([[La Liga 2024./25.|5.]])}}^KOEF |- |{{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|3.]])}} |{{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] {{small|([[Njemačka nogometna Bundesliga 2024./25.|4.]])}} |- |{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|2.]])}} |{{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|3.]])}} |{{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] {{small|([[Eredivisie 2024./25.|1.]])}} |{{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] {{small|([[Eredivisie 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|POR}} [[Sporting CP]] {{small|([[Primeira Liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] {{small|([[Belgijska Pro League 2024./25.|1.]])}} |{{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] {{small|([[Süper Lig 2024./25.|1.]])}} |{{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] {{small|([[Prva češka nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] {{small|([[Grčka Superliga 2024./25.|1.]])}} |colspan=3| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{Z|SCO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] {{small|([[Škotski Premiership 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SUI}} [[FC Basel|Basel]] {{small|([[Švicarska Superliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] {{small|([[Austrijska Bundesliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] {{small|([[Eliteserien 2024.|1.]])}} |- ! colspan="6" | |- !rowspan=2|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{Z|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] {{small|([[Ligue 1 2024./25.|4.]])}} |{{Z|NED}} [[Feyenoord]] {{small|([[Eredivisie 2024./25.|3.]])}} |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] {{small|([[Primeira Liga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] {{small|([[Belgijska Pro League 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] {{small|([[Süper Lig 2024./25.|2.]])}} |colspan=3| |- ! colspan="6" | |- !rowspan=5|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=3|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] {{small|([[Danska Superliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|ISR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] {{small|([[Izraelska premijer liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] {{small|([[Ukrajinska Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SRB}} [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] {{small|([[Superliga Srbije 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|CRO}} [[HNK Rijeka|Rijeka]] {{small|([[HNL 2024./25.|1.]])}} |{{Z|POL}} [[Lech Poznań]] {{small|([[Ekstraklasa 2024./25.|1.]])}} |{{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] {{small|([[Ciparska prva divizija 2024./25.|1.]])}} |{{Z|HUN}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] {{small|([[Nemzeti Bajnokság I 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] {{small|([[Azerbajdžanska Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] {{small|([[Slovačka Superliga 2024./25.|1.]])}} |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{Z|CZE}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] {{small|([[Prva češka nogometna liga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|SCO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] {{small|([[Škotski Premiership 2024./25.|2.]])}} |{{Z|SUI}} [[Servette FC|Servette]] {{small|([[Švicarska Superliga 2024./25.|2.]])}} |{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] {{small|([[Austrijska Bundesliga 2024./25.|2.]])}} |- |{{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] {{small|([[Eliteserien 2024.|2.]])}} |{{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] {{small|([[Grčka Superliga 2024./25.|2.]])}} |colspan=2| |- ! colspan="6" | |- ! rowspan="7" |[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=7|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{Z|SWE}} [[Malmö FF|Malmö FF]] {{small|([[Allsvenskan 2024.|1.]])}} |{{Z|ROU}} [[FCSB]] {{small|([[Liga I 2024./25.|1.]])}} |{{Z|BUL}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] {{small|([[Bugarska prva nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SVN}} [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] {{small|([[Prva slovenska nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|MDA}} [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] {{small|([[Moldavska Superliga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|KOSV}} [[FC Drita|Drita]] {{small|([[Nogometna Superliga Kosova 2024./25.|1.]])}} |{{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] {{small|([[Kazahstanska Premier liga 2024.|1.]])}} |{{Z|FIN}} [[Kuopion Palloseura|KuPS]] {{small|([[Veikkausliiga 2024.|1.]])}} |- |{{Z|IRL}} [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]] {{small|([[Irska Premier liga 2024.|1.]])}} |{{Z|ARM}} [[FC Noah|Noah]] {{small|([[Premijer liga Armenije 2024./25.|1.]])}} |{{Z|LVA}} [[FK RFS|RFS]] {{small|([[Latvijska viša liga 2024.|1.]])}} |{{Z|FRO}} [[Víkingur Gøta|Víkingur]] {{small|([[Premier liga Farskih otoka 2024.|1.]])}} |- |{{Z|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] {{small|([[Nogometna Premijer liga BiH 2024./25.|1.]])}} |{{Z|ISL}} [[Breiðablik]] {{small|([[Besta deild karla 2024.|1.]])}} |{{Z|NIR}} [[Linfield F.C.|Linfield]] {{small|([[NIFL Premiership 2024./25.|1.]])}} |{{Z|LUX}} [[FC Differdange 03|Differdange]] {{small|([[Luksemburška nacionalna divizija 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|LTU}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] {{small|([[A Lyga 2024.|1.]])}} |{{Z|MLT}} [[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]] {{small|([[Malteška Premier liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|GEO}} [[FK Iberija 1999 Tbilisi|Iberija 1999]] {{small|([[Erovnuli Liga 2024.|1.]])}} |{{Z|ALB}} [[KF Egnatia Rrogozhinë|Egnatia]] {{small|([[Kategoria Superiore 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|Levadia Tallinn]] {{small|([[Meistriliiga 2024.|1.]])}} |{{Z|BLR}} [[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] {{small|([[Bjeloruska Premier liga 2024.|1.]])}} |{{Z|MKD}} [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] {{small|([[Prva makedonska nogometna liga2024./25.|1.]])}} |{{Z|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] {{small|([[Primera Divisió 2024./25.|1.]])}} |- |{{Z|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] {{small|([[Cymru Premier 2024./25.|1.]])}} |{{Z|MNE}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] {{small|([[Prva crnogorska nogometna liga 2024./25.|1.]])}} |{{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] {{small|([[Gibraltar Football League 2024./25.|1.]])}} |{{Z|SMR}} [[AC Virtus|Virtus]] {{small|([[Campionato Sammarinese di Calcio 2024./25.|1.]])}} |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan="4"|Kvalifikacije |Prvo kvalifikacijsko kolo |17. lipnja 2025. |8. – 9. srpnja 2025. |15. – 16. srpnja 2025. |- |Drugo kvalifikacijsko kolo |18. lipnja 2025. |22. – 23. srpnja 2025. |29. – 30. srpnja 2025. |- |Treće kvalifikacijsko kolo |21. srpnja 2025. |5. – 6. kolovoza 2025. |12. – 13. kolovoza 2025. |- |Doigravanje |4. kolovoza 2025. |19. – 20. kolovoza 2025. |26. – 27. kolovoza 2025. |- |rowspan="8"|Ligaška faza |Prvo kolo |rowspan="8"|28. kolovoza 2025. |colspan="2"|16. – 18. rujna 2025. |- |Drugo kolo |colspan="2"|30. rujna – 1. listopada 2025. |- |Treće kolo |colspan="2"|21. – 22. listopada 2025. |- |Četvrto kolo |colspan="2"|4. – 5. studenog 2025. |- |Peto kolo |colspan="2"|25. – 26. studenog 2025. |- |Šesto kolo |colspan="2"|9. – 10. prosinca 2025. |- |Sedmo kolo |colspan="2"|20. – 21. siječnja 2026. |- |Osmo kolo |colspan="2"|28. siječnja 2026. |- |rowspan="5"|Završni dio |Doigravanje za završni dio |rowspan="1"|30. siječnja 2026. |17. – 18. veljače 2026. |24. – 25. veljače 2026. |- |Osmina finala |rowspan="4"|27. veljače 2026. |10. – 11. ožujka 2026. |17. – 18. ožujka 2026. |- |Četvrtfinale |7. – 8. travnja 2026. |14. – 15. travnja 2026. |- |Polufinale |28. – 29. travnja 2026. |5. – 6. svibnja 2026. |- |Finale |colspan="2"|30. svibnja 2026. |} == Kvalifikacije == === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 17. lipnja 2025. Prve utakmice igrane su 8. i 9. srpnja, a uzvratne 15. i 16. srpnja 2025. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{Z|LIT}} | {{nowrap|2:2 (10:11 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]]''' | {{Z|MLT}} | 2:0| 0:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Kuopion Palloseura|KuPS]]''' | {{Z|FIN}} | 1:0 | [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] | {{Z|MOL}} | 1:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{Z|WAL}} | 1:2 | '''[[FK Škendija Tetovo|Škendija]]''' | {{Z|MAK}} | 0:0 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Iberija 1999 Tbilisi|Iberija 1999]] | {{Z|GRU}} | 2:6 | '''[[Malmö FF|Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 1:3 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[FCI Levadia Tallinn|Levadia Tallinn]] | {{Z|EST}} | 0:2 | '''[[FK RFS|RFS]]''' | {{Z|LAT}} | 0:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Drita|Drita]]''' | {{Z|KOSV}} | 4:2 | [[FC Differdange 03|Differdange]] | {{Z|LUX}} | 1:0 | 3:2 }} {{TwoLegResult| [[Víkingur Gøta|Víkingur]] | {{Z|OVČ}} | 2:4 | '''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]''' | {{Z|GIB}} | 2:3 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[KF Egnatia Rrogozhinë|Egnatia]] | {{Z|ALB}} | 1:5 | '''[[Breiðablik]]''' | {{Z|ISL}} | 1:0 | 0:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Shelbourne F.C.|Shelbourne]]''' | {{Z|IRS}} | 2:1 | [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{Z|SJI}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FCSB]]''' | {{Z|RUM}} | 4:3 | [[Inter Club d'Escaldes]] | {{Z|AND}} | 3:1 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[AC Virtus|Virtus]] | {{Z|SMR}} | 1:4 | '''[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]''' | {{Z|BIH}} | 0:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | {{Z|SLO}} | 1:3 | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{Z|KAZ}} | 1:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Noah|Noah]]''' | {{Z|ARM}} | 3:2 | [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] | {{Z|CG}} | 1:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 3:2 | [[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] | {{Z|BJE}} | 1:0 | 2:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 18. lipnja 2025. Prve utakmice igrane su 22. i 23. srpnja, a uzvratne 29. i 30. srpnja 2025. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[FK RFS|RFS]] | {{Z|LAT}} | 1:5 | '''[[Malmö FF|Malmö FF]]''' | {{Z|ŠVE}} | 1:4 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]] | {{Z|MLT}} | 0:6 | '''[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]''' | {{Z|UKR}} | 0:3 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Pafos FC|Pafos]]''' | {{Z|CIP}} | 2:1 | [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] | {{Z|IZR}} | 1:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{Z|GIB}} | 1:6 | '''[[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]]''' | {{Z|SRB}} | 0:1 | 1:5 }} {{TwoLegResult| [[FC Noah|Noah]] | {{Z|ARM}} | 4:6 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 1:2 | 3:4 }} {{TwoLegResult| '''[[Lech Poznań]]''' | {{Z|POLJ}} | 8:1 | [[Breiðablik]] | {{Z|ISL}} | 7:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[F.C. København|København]]''' | {{Z|DAN}} | 3:0 | [[FC Drita|Drita]] | {{Z|KOSV}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[HNK Rijeka|Rijeka]] | {{Z|HRV}} | 1:3 | '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{Z|BUG}} | 0:0 | 1:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Škendija Tetovo|Škendija]]''' | {{Z|MAK}} | 3:1 | [[FCSB]] | {{Z|RUM}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{Z|SLK}} | 6:2 | [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] | {{Z|BIH}} | 4:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]] | {{Z|IRS}} | 0:4 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{Z|AZE}} | 0:3 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[Kuopion Palloseura|KuPS]] | {{Z|FIN}} | 2:3 | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{Z|KAZ}} | 2:0 | 0:3 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[SK Brann|Brann]] | {{Z|NOR}} | 2:5 | '''[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]''' | {{Z|AUT}} | 1:4 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{Z|ČEŠ}} | 3:2 | [[Servette FC|Servette]] | {{Z|ŠVI}} | 0:1 | 3:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Rangers F.C.|Rangers]]''' | {{Z|ŠKO}} | 3:1 | [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] | {{Z|GRČ}} | 2:0 | 1:1 }} |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 21. srpnja 2025. Prve utakmice igrane su 5. i 6. kolovoza, a uzvratne 12. kolovoza 2025. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[Malmö FF|Malmö FF]] | {{Z|ŠVE}} | 0:5 | '''[[F.C. København|København]]''' | {{Z|DAN}} | 0:0 | 0:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' | {{Z|KAZ}} | {{nowrap|1:1 (4:3 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{Z|SLK}} | 1:0 | 0:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{Z|POLJ}} | 2:4 | '''[[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]]''' | {{Z|SRB}} | 1:3 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|BUG}} | 0:3 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{Z|MAĐ}} | 0:0 | 0:3 }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{Z|UKR}} | 0:3 | '''[[Pafos FC|Pafos]]''' | {{Z|CIP}} | 0:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Škendija Tetovo|Škendija]] | {{Z|MAK}} | 1:6 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{Z|AZE}} | 0:1 | 1:5 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | {{Z|AUT}} | 2:4 | '''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]''' | {{Z|BEL}} | 0:1 | 2:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Rangers F.C.|Rangers]]''' | {{Z|ŠKO}} | 4:2 | [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{Z|ČEŠ}} |3:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[OGC Nice|Nice]] | {{Z|FRA}} | 0:4 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]''' | {{Z|POR}} | 0:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[Feyenoord]] | {{Z|NIZ}} | 4:6 | '''[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]''' | {{Z|TUR}} | 2:1 | 2:5 }} |} === Doigravanje === Ždrijeb za doigravanje održan je 4. kolovoza 2025. Prve utakmice igrane su 19. i 20. kolovoza, a uzvratne 26. i 27. kolovoza 2025. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult|[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{Z|MAĐ}} | 4:5 |'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' |{{Z|AZE}} |1:3 |3:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] | {{Z|SRB}} | 2:3 | '''[[Pafos FC|Pafos]]''' |{{Z|CIP}} |1:2 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{Z|NOR}} | 6:2 |[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] |{{Z|AUT}} | 5:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Celtic F.C.|Celtic]]| {{Z|ŠKO}} | {{nowrap|0:0 (2:3 [[jedanesterac|pen.]])}} | '''[[Kajrat FK|Kajrat]]''' |{{Z|KAZ}} |0:0 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FC Basel|Basel]]| {{Z|ŠVI}} | 1:3 | '''[[F.C. København|København]]'''|{{Z|DAN}} |1:1 |0:2 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{Z|TUR}} | 0:1 | '''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|{{Z|POR}} |0:0 |0:1}} {{TwoLegResult| [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{Z|ŠKO}} | 1:9 | '''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]''' |{{Z|BEL}} |1:3 |0:6 }} |} == Ligaška faza == Ždrijeb za ligašku fazu održan je u [[Monako|Monaku]] 28. kolovoza 2025. Ždrijeb je počeo u 18:00 po [[CEST|CEST-u]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2026/2002110/ |title=UEFA Champions League: League phase draw |publisher=[[UEFA]] |access-date=27 August 2025}}</ref> === Rezultati ždrijeba === {{sticky header}} {| class="wikitable sortable hover-highlight plainrowheaders sticky-header-multi defaultleft col10right" |+ Protivnici po klubu<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/029c-1e92123f27d7-f1c1fabba5f1-1000/ |title=Champions League league phase draw: All 36 teams learn their opponents |publisher=[[UEFA]] |date=28 August 2025 |access-date=28 August 2025}}</ref> |- ! rowspan="2" | Klub ! colspan="2" | Protivnici iz 1. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 2. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 3. šešira ! colspan="2" | Protivnici iz 4. šešira |- ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima ! class="unsortable" | Doma ! class="unsortable" | U gostima |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- class="sortbottom" | colspan="9" style="background-color:#BBBBBB; line-height:3pt;" | |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] | {{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | {{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | {{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] | {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | {{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | {{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | {{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |- !style="text-align: left;" scope="row" | {{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] | {{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|POR}} [[Sporting CP]] | {{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] | {{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |} === Tablica === {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Table |show_limit=5 |source=UEFA<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ |title=League phase table |publisher=[[UEFA]] |access-date=30 September 2025}}</ref> <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARS, BAY, LIV, TOT, BAR, CHE, SPO, MCI, RMA, INT, PAR, NEW, JUV, ATM, ATA, LEV, DOR, OLY, BRU, GAL, MON, QRB, BOD, BEN, MAR, PAF, USG, PSV, ATH, NAP, CPH, AJX, FRA, SLP, VIL, KAI <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_AJX=2 |draw_AJX=0 |loss_AJX=6 |gf_AJX=8 |ga_AJX=21<!--Ajax--> |win_ARS=8 |draw_ARS=0 |loss_ARS=0 |gf_ARS=23|ga_ARS=4 <!--Arsenal--> |win_ATA=4 |draw_ATA=1 |loss_ATA=3 |gf_ATA=10|ga_ATA=10<!--Atalanta--> |win_ATH=2 |draw_ATH=2 |loss_ATH=4 |gf_ATH=9 |ga_ATH=14<!--Athletic Bilbao--> |win_ATM=4 |draw_ATM=1 |loss_ATM=3 |gf_ATM=17|ga_ATM=15<!--Atlético Madrid--> |win_BAR=5 |draw_BAR=1 |loss_BAR=2 |gf_BAR=22|ga_BAR=14<!--Barcelona--> |win_LEV=3 |draw_LEV=3 |loss_LEV=2 |gf_LEV=13|ga_LEV=14<!--Bayer Leverkusen--> |win_BAY=7 |draw_BAY=0 |loss_BAY=1 |gf_BAY=22|ga_BAY=8 <!--Bayern Munich--> |win_BEN=3 |draw_BEN=0 |loss_BEN=5 |gf_BEN=10|ga_BEN=12<!--Benfica--> |win_BOD=2 |draw_BOD=3 |loss_BOD=3 |gf_BOD=14|ga_BOD=15<!--Bodø/Glimt--> |win_DOR=3 |draw_DOR=2 |loss_DOR=3 |gf_DOR=19|ga_DOR=17<!--Borussia Dortmund--> |win_CHE=5 |draw_CHE=1 |loss_CHE=2 |gf_CHE=17|ga_CHE=10<!--Chelsea--> |win_BRU=3 |draw_BRU=1 |loss_BRU=4 |gf_BRU=15|ga_BRU=17<!--Club Brugge--> |win_CPH=2 |draw_CPH=2 |loss_CPH=4 |gf_CPH=12|ga_CPH=21<!--Copenhagen--> |win_FRA=1 |draw_FRA=1 |loss_FRA=6 |gf_FRA=10|ga_FRA=21<!--Eintracht Frankfurt--> |win_GAL=3 |draw_GAL=1 |loss_GAL=4 |gf_GAL=9 |ga_GAL=11<!--Galatasaray--> |win_INT=5 |draw_INT=0 |loss_INT=3 |gf_INT=15|ga_INT=7 <!--Inter Milan--> |win_JUV=3 |draw_JUV=4 |loss_JUV=1 |gf_JUV=14|ga_JUV=10<!--Juventus--> |win_KAI=0 |draw_KAI=1 |loss_KAI=7 |gf_KAI=7 |ga_KAI=22<!--Kairat--> |win_LIV=6 |draw_LIV=0 |loss_LIV=2 |gf_LIV=20|ga_LIV=8 <!--Liverpool--> |win_MCI=5 |draw_MCI=1 |loss_MCI=2 |gf_MCI=15|ga_MCI=9 <!--Manchester City--> |win_MAR=3 |draw_MAR=0 |loss_MAR=5 |gf_MAR=11|ga_MAR=14<!--Marseille--> |win_MON=2 |draw_MON=4 |loss_MON=2 |gf_MON=8 |ga_MON=14<!--Monaco--> |win_NAP=2 |draw_NAP=2 |loss_NAP=4 |gf_NAP=9 |ga_NAP=15<!--Napoli--> |win_NEW=4 |draw_NEW=2 |loss_NEW=2 |gf_NEW=17|ga_NEW=7<!--Newcastle United--> |win_OLY=3 |draw_OLY=2 |loss_OLY=3 |gf_OLY=10|ga_OLY=14<!--Olympiacos--> |win_PAF=2 |draw_PAF=3 |loss_PAF=3 |gf_PAF=8 |ga_PAF=11<!--Pafos--> |win_PAR=4 |draw_PAR=2 |loss_PAR=2 |gf_PAR=21|ga_PAR=11<!--Paris Saint-Germain--> |win_PSV=2 |draw_PSV=2 |loss_PSV=4 |gf_PSV=16|ga_PSV=16<!--PSV Eindhoven--> |win_QRB=3 |draw_QRB=1 |loss_QRB=4 |gf_QRB=13|ga_QRB=21<!--Qarabağ--> |win_RMA=5 |draw_RMA=0 |loss_RMA=3 |gf_RMA=21|ga_RMA=12<!--Real Madrid--> |win_SLP=0 |draw_SLP=3 |loss_SLP=5 |gf_SLP=5 |ga_SLP=19<!--Slavia Prague--> |win_SPO=5 |draw_SPO=1 |loss_SPO=2 |gf_SPO=17|ga_SPO=11<!--Sporting CP--> |win_TOT=5 |draw_TOT=2 |loss_TOT=1 |gf_TOT=17|ga_TOT=7 <!--Tottenham Hotspur--> |win_USG=3 |draw_USG=0 |loss_USG=5 |gf_USG=8 |ga_USG=17<!--Union Saint-Gilloise--> |win_VIL=0 |draw_VIL=1 |loss_VIL=7 |gf_VIL=5 |ga_VIL=18<!--Villarreal--> <!-- PLEASE NOTE: ONLY tiebreakers 1-5 (up to and including away wins) are used while league phase in progress! Any teams equal after those five tiebreakers are ranked EQUALLY and sorted alphabetically by their abbreviated name. Other tiebreakers NOT used until final Matchday. --> <!--Team definitions--> |name_AJX={{Z|NED}} [[AFC Ajax|Ajax]] |name_ARS={{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |name_ATA={{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] |name_ATH={{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] |name_ATM={{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] |name_BAR={{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |name_LEV={{Z|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |name_BAY={{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |name_BEN={{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |name_BOD={{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |name_DOR={{Z|GER}} [[Borussia Dortmund]] |name_CHE={{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |name_BRU={{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |name_CPH={{Z|DEN}} [[F.C. København|København]] |name_FRA={{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] |name_GAL={{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] |name_INT={{Z|ITA}} [[Inter Milan]] |name_JUV={{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |name_KAI={{Z|KAZ}} [[Kajrat FK|Kajrat]] |name_LIV={{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |name_MCI={{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |name_MAR={{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |name_MON={{Z|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |name_NAP={{Z|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] |name_NEW={{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |name_OLY={{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] |name_PAF={{Z|CYP}} [[Pafos FC|Pafos]] |name_PAR={{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |name_PSV={{Z|NED}} [[PSV Eindhoven]] |name_QRB={{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |name_RMA={{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |name_SLP={{Z|CZE}} [[SK Slavia Prag|Slavia Prag]] |name_SPO={{Z|POR}} [[Sporting CP]] |name_TOT={{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |name_USG={{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |name_VIL={{Z|ESP}} [[Villarreal CF|Villarreal]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=R16 |result2=R16 |result3=R16 |result4=R16 |result5=R16 |result6=R16 |result7=R16 |result8=R16 |result9=POS |result10=POS |result11=POS |result12=POS |result13=POS |result14=POS |result15=POS |result16=POS |result17=POU |result18=POU |result19=POU |result20=POU |result21=POU |result22=POU |result23=POU |result24=POU |col_R16=green1 |text_R16=[[#Osmina finala|osmina finala]] (nositelj) |col_POS=blue1 |text_POS=[[#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio]] (nositelj) |col_POU=blue2 |text_POU={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|doigravanje za završni dio]] (nenositelj)}} }} ===Rezultati=== {{col-begin}} {{col-2}} ==== Prvo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Athletic Bilbao]]|ESP|0:2|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[PSV Eindhoven]]|NED|1:3|'''[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]'''|BEL}} {{OneLegResult|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA|4:4|[[Borussia Dortmund]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP|2:1|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA}} {{OneLegResult|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR|2:3|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|AZE}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|1:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ|0:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|2:2|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|0:2|'''[[Inter Milan]]'''|ITA}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|3:1|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|3:2|[[Atlético Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA|4:0|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL|4:1|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}} {{OneLegResult|[[F.C. København|København]]|DEN|2:2|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Eintracht Frankfurt]]'''|GER|5:1|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR}} {{OneLegResult|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG|2:0|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG|1:2|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|4:1|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} |} {{col-2}} ==== Drugo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA|2:1|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|0:5|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP|5:1|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|1:0|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[Inter Milan]]'''|ITA|3:0|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR|2:2|[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]'''|TUR|1:0|[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Olympique de Marseille|Marseille]]'''|FRA|4:0|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED}} {{OneLegResult|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP|1:5|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|AZE|2:0|[[F.C. København|København]]|DEN}} {{OneLegResult|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL|0:4|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|2:0|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ}} {{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA|2:2|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG}} {{OneLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER|1:1|[[PSV Eindhoven]]|NED}} {{OneLegResult|'''[[Borussia Dortmund]]'''|GER|4:1|[[Athletic Bilbao]]|ESP}} {{OneLegResult|[[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP|1:2|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA}} {{OneLegResult|'''[[SSC Napoli|Napoli]]'''|ITA|2:1|[[Sporting CP]]|POR}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|2:2|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Treće kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|6:1|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|0:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|4:0|[[Atlético Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER|2:7|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA}} {{OneLegResult|[[F.C. København|København]]|DEN|2:4|'''[[Borussia Dortmund]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG|3:0|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[PSV Eindhoven]]'''|NED|6:2|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL|0:4|'''[[Inter Milan]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|0:2|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Athletic Bilbao]]'''|ESP|3:1|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE}} {{OneLegResult|'''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]'''|TUR|3:1|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR}} {{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA|0:0|[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|ENG}} {{OneLegResult|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA|0:0|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|5:1|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED}} {{OneLegResult|[[Eintracht Frankfurt]]|GER|1:5|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|4:0|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}} {{OneLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP|1:0|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|2:1|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA}} |} {{col-2}} ==== Četvrto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|0:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA|0:0|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP|3:1|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL}} {{OneLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR|0:1|'''[[AS Monaco FC|Monaco]]'''|FRA}} {{OneLegResult|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA|1:1|[[Sporting CP]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|1:0|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ|1:1|[[PSV Eindhoven]]|NED}} {{OneLegResult|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA|1:2|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|4:0|[[F.C. København|København]]|DEN}} {{OneLegResult|'''[[Pafos FC|Pafos]]'''|CYP|1:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE|2:2|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|ENG}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|0:3|'''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]'''|TUR}} {{OneLegResult|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL|3:3|[[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Inter Milan]]'''|ITA|2:1|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} {{OneLegResult|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG|4:1|[[Borussia Dortmund]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG|2:0|[[Athletic Bilbao]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA|0:1|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR|0:1|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Peto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|0:2|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR}} {{OneLegResult|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR|0:1|'''[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]'''|BEL}} {{OneLegResult|'''[[Borussia Dortmund]]'''|GER|4:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|3:0|[[FC Barcelona|Barcelona]]|ESP}} {{OneLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR|2:3|'''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG|0:2|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Olympique de Marseille|Marseille]]'''|FRA|2:1|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|0:0|[[Athletic Bilbao]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[SSC Napoli|Napoli]]'''|ITA|2:0|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE}} {{OneLegResult|'''[[F.C. København|København]]'''|DEN|3:2|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} {{OneLegResult|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP|2:2|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|3:1|[[FC Bayern München|Bayern München]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP|2:1|[[Inter Milan]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Eintracht Frankfurt]]|GER|0:3|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA}} {{OneLegResult|[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|ENG|1:4|'''[[PSV Eindhoven]]'''|NED}} {{OneLegResult|[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|GRČ|3:4|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|FRA|5:3|[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|3:0|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL}} |} {{col-2}} ==== Šesto kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|0:1|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|GRČ}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|3:1|[[Sporting CP]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[AS Monaco FC|Monaco]]'''|FRA|1:0|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR}} {{OneLegResult|'''[[Atalanta BC|Atalanta]]'''|ITA|2:1|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|ENG}} {{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|2:1|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|[[Inter Milan]]|ITA|0:1|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[PSV Eindhoven]]|NED|2:3|'''[[Atlético Madrid]]'''|ESP}} {{OneLegResult|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL|2:3|'''[[Olympique de Marseille|Marseille]]'''|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|3:0|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE|2:4|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|NED}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|2:3|'''[[F.C. København|København]]'''|DEN}} {{OneLegResult|[[Athletic Bilbao]]|ESP|0:0|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA}} {{OneLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER|2:2|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG}} {{OneLegResult|[[Borussia Dortmund]]|GER|2:2|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|NOR}} {{OneLegResult|[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|BEL|0:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA|2:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP|1:2|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR|2:0|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-2}} ==== Sedmo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ|1:4|'''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL}} {{OneLegResult|'''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]'''|NOR|3:1|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|ENG}} {{OneLegResult|[[F.C. København|København]]|DEN|1:1|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Inter Milan]]|ITA|1:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|GRČ|2:0|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|GER}} {{OneLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''|ESP|6:1|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Sporting CP]]'''|POR|2:1|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA}} {{OneLegResult|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG|2:0|[[Borussia Dortmund]]|GER}} {{OneLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP|1:2|'''[[AFC Ajax|Ajax]]'''|NED}} {{OneLegResult|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR|1:1|[[Atlético Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|AZE|3:2|[[Eintracht Frankfurt]]|GER}} {{OneLegResult|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA|2:3|'''[[Athletic Bilbao]]'''|ESP}} {{OneLegResult|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG|1:0|[[Pafos FC|Pafos]]|CYP}} {{OneLegResult|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER|2:0|[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]|BEL}} {{OneLegResult|'''[[Juventus FC|Juventus]]'''|ITA|2:0|[[S.L. Benfica|Benfica]]|POR}} {{OneLegResult|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''|ENG|3:0|[[PSV Eindhoven]]|NED}} {{OneLegResult|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA|0:3|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG}} {{OneLegResult|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE|2:4|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP}} |} {{col-2}} ==== Osmo kolo ==== {{OneLegStart}} {{OneLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|NED|1:2|'''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'''|GRČ}} {{OneLegResult|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|ENG|3:2|[[Kajrat FK|Kajrat]]|KAZ}} {{OneLegResult|[[AS Monaco FC|Monaco]]|FRA|0:0|[[Juventus FC|Juventus]]|ITA}} {{OneLegResult|[[Athletic Bilbao]]|ESP|2:3|'''[[Sporting CP]]'''|POR}} {{OneLegResult|[[Atlético Madrid]]|ESP|1:2|'''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]'''|NOR}} {{OneLegResult|'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''|GER|3:0|[[Villarreal CF|Villarreal]]|ESP}} {{OneLegResult|[[Borussia Dortmund]]|GER|0:2|'''[[Inter Milan]]'''|ITA}} {{OneLegResult|'''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]'''|BEL|3:0|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|FRA}} {{OneLegResult|[[Eintracht Frankfurt]]|GER|0:2|'''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]'''|ENG}} {{OneLegResult|'''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''|ESP|4:1|[[F.C. København|København]]|DEN}} {{OneLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|ENG|6:0|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|AZE}} {{OneLegResult|'''[[Manchester City F.C.|Manchester City]]'''|ENG|2:0|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|TUR}} {{OneLegResult|'''[[Pafos FC|Pafos]]'''|CYP|4:1|[[SK Slavia Prag|Slavia Prag]]|CZE}} {{OneLegResult|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|FRA|1:1|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|ENG}} {{OneLegResult|[[PSV Eindhoven]]|NED|1:2|'''[[FC Bayern München|Bayern München]]'''|GER}} {{OneLegResult|'''[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]'''|BEL|1:0|[[Atalanta BC|Atalanta]]|ITA}} {{OneLegResult|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|POR|4:2|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|ESP}} {{OneLegResult|[[SSC Napoli|Napoli]]|ITA|2:3|'''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]'''|ENG}} |} {{col-end}} == Drugi dio natjecanja == === Doigravanje za završni dio === Ždrijeb za doigravanje za završni dio održan je 30. siječnja 2026. u 12:00 po [[CET|CET-u]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/draws/2026/2002111/ |title=UEFA Champions League knockout phase play-off draw: Where is it, when is it, who is involved? |publisher=[[UEFA]] |access-date=28 January 2026}}</ref> Prve utakmice igrane su 17. i 18. veljače, a uzvratne utakmice 24. i 25. veljače 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a1-1fce7682f583-430b936a7a97-1000/uefa_-_champions_league_-_2025-26_-_knockout_phase_play-offs_draw_matchday_calendar.pdf |title=2025/26 UEFA Champions League knockout phase play-offs |publisher=[[UEFA]] |date=30 January 2026 |access-date=30 January 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{Z|FRA}} | 4:5 | '''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]''' | {{Z|FRA}} |2:3|2;2}} {{TwoLegResult| '''[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]''' | {{Z|TUR}} | 7:5 | [[Juventus FC|Juventus]] | {{Z|ITA}} |5:2|2:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{Z|POR}} | 1:3 | '''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]''' | {{Z|ŠPA}} |0:1|1:2}} {{TwoLegResult| [[Borussia Dortmund]] | {{Z|NJE}} | 3:4 | '''[[Atalanta BC|Atalanta]]''' | {{Z|ITA}} |2:0|1:4}} {{TwoLegResult| [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{Z|AZE}} |3:9|'''[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]'''| {{Z|ENG}} |1:6|2:3}} {{TwoLegResult| [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{Z|BEL}} |4:7| '''[[Atlético Madrid]]'''| {{Z|ŠPA}} |3:3|1:4}} {{TwoLegResult|'''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]'''| {{Z|NOR}} |5:2| [[Inter Milan]] | {{Z|ITA}} |3:1|2:1}} {{TwoLegResult| [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | {{Z|GRČ}} |0:2| '''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]'''| {{Z|NJE}} |0:2|0:0}} |} === Osmina finala === Ždrijeb za osminu finala održan je 27. veljače 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a2-20061b95428f-e1fe64f9637a-1000/ucl_round_of_16_draw_procedure_-_final.pdf |title=UEFA Champions League – Draw procedure, Round of 16 / Quarter-finals / Semi-finals / Final |publisher=[[UEFA]] |date=27 February 2026 |access-date=27 February 2026}}</ref> Prve utakmice igrane su 10 i 11. ožujka, a uzvratne utakmice 17. i 18. ožujka 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a2-2006b3a44399-ef84527ea9a9-1000/uefa_champions_league_-_2025-26_-_round_of_16_schedule.pdf |title=2025/26 UEFA Champions League knockout phase |publisher=[[UEFA]] |date=27 February 2026 |access-date=27 February 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''| {{Z|FRA}} |8:2| [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | {{Z|ENG}} |5:2|3:0}} {{TwoLegResult| [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] | {{Z|TUR}} | 1:4 | '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]''' | {{Z|ENG}} |1:0|0:4}} {{TwoLegResult|'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''| {{Z|ŠPA}} |5:1| [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | {{Z|ENG}} |3:0|2:1}} {{TwoLegResult| [[Atalanta BC|Atalanta]] | {{Z|ITA}} | 2:10 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{Z|NJE}} |1:6|1:4}} {{TwoLegResult|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|{{Z|ENG}}| 3:8 | '''[[FC Barcelona|Barcelona]]'''| {{Z|ŠPA}} |1:1|2:7}} {{TwoLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|{{Z|ŠPA}}| 7:5 | [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | {{Z|ENG}} |5:2|2:3}} {{TwoLegResult|[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]|{{Z|NOR}}|3:5|'''[[Sporting CP]]'''| {{Z|POR}} |3:0|0:5 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|{{Z|NJE}}|1:3|'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''| {{Z|ENG}} |1:1|0:2}} |} === Četvrtfinale === Prve utakmice igrane su 7. i 8. travnja, a uzvratne utakmice 14. i 15. travnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/02a3-202da17acaeb-9a328b195eec-1000/uefa_-_champions_league_-_2025-26_-_quarter-finals_schedule.pdf |title=2025/26 UEFA Champions League knockout phase: Quarter-finals |publisher=[[UEFA]] |date=18 March 2026 |access-date=19 March 2026}}</ref> {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult|'''[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]'''|{{Z|FRA}}| 4:0 |[[Liverpool F.C.|Liverpool]] | {{Z|ENG}} |2:0|2:0}} {{TwoLegResult|[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|{{Z|ŠPA}}| 4:6 | '''[[FC Bayern München|Bayern München]]''' | {{Z|NJE}} |1:2|3:4}} {{TwoLegResult| [[FC Barcelona|Barcelona]] | {{Z|ŠPA}} | 2:3 | '''[[Atlético Madrid]]'''| {{Z|ŠPA}} |0:2|2:1}} {{TwoLegResult|[[Sporting CP]]|{{Z|POR}}| 0:1 |'''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]'''|{{Z|ENG}}|0:1|0:0}} |} === Polufinale === Prve utakmice igrat će se 28. i 29. travnja, a uzvratne utakmice 5. i 6. svibnja 2026. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | {{Z|FRA}} | 1. par | [[FC Bayern München|Bayern München]] | {{Z|NJE}} |28. tra.|6. svi.}} {{TwoLegResult| [[Atlético Madrid]] | {{Z|ŠPA}} | 2. par | [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | {{Z|ENG}} |29. tra.|5. svi.}} |} === Finale === {{Glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2026.}} Finale će se igrati 30. svibnja 2026. na [[Puskás Aréna|Puskás Aréni]] u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Pobjednik 1. polufinalnog para bit će domaćin iz „administrativnih razloga”. {{nogometna kutija |datum = 30. svibnja 2026. |vrijeme = 18:00 ([[UTC+2]]) |momčad1 = Pobjednik 1. polufinalnog para |rezultat = {{0}} |momčad2 = Pobjednik 2. polufinalnog para |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Puskás Aréna]], [[Budimpešta]] |gledatelji = |sudac = |izvještaj = <!--- [link (izvještaj)] ---> }} == Statistike == Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja. === Strijelci === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/statistics/players/?sortBy=goals|title=UEFA Champions League – Top Scorers|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|access-date=15 April 2026}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute |- |1. |align=left|{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |align=left|{{Z|ESP}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |15 |912 |- |2. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Harry Kane]] |align="left"|{{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |12 |859 |- |3. |align="left"|{{Z|ENG}} [[Anthony Gordon]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |10 |771 |- |4. |align="left"|{{Z|ARG}} [[Julián Álvarez]] |align="left"|{{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] |9 |1097 |- |rowspan="2"|5. |align="left"|{{Z|NOR}} [[Erling Haaland]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] |rowspan="2"|8 |756 |- |align="left"|{{Z|GEO}} [[Hviča Kvarachelija]] |align="left"|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |884 |- |7. |align="left"|{{Z|NIG}} [[Victor Osimhen]] |align="left"|{{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] |7 |841 |- |rowspan="8"|8. |align="left"|{{Z|NOR}} [[Alexander Sørloth]] |align="left"|{{Z|ESP}} [[Atlético Madrid]] |rowspan="8"|6 |585 |- |align="left"|{{Z|BRA}} [[Gabriel Martinelli]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |588 |- |align="left"|{{Z|COL}} [[Luis Díaz]] |align="left"|{{Z|GER}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |711 |- |align="left"|{{Z|ESP}} [[Fermín López]] |align="left"|{{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |800 |- |align="left"|{{Z|ENG}} [[Harvey Barnes]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |809 |- |align="left"|{{Z|ESP}} [[Lamine Yamal]] |align="left"|{{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |874 |- |align="left"|{{Z|NOR}} [[Jens Petter Hauge]] |align="left"|{{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |988 |- |align="left"|{{Z|POR}} [[Vitinha]] |align="left"|{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |1259 |} == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2025./26.]] * [[UEFA Konferencijska liga 2025./26.]] * [[UEFA Superkup 2026.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|2025-2026 UEFA Champions League}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2025-26]] p63mkorwv5sazg4fzrslh0lg28yil84 0 790781 7430585 7270933 2026-04-15T18:42:35Z Mychele Trempetich 47215 /* Afrika */ prava u Egiptu 7430585 wikitext text/x-wiki '''Homoseksualnost''' je seksualna ili romantična privlačnost između osoba istog spola.<ref>{{Cite book |title=The Equal Curriculum: The Student and Educator Guide to LGBTQ Health |date=2020 |publisher=Springer |isbn=978-3-030-24025-7 |editor-last=Lehman |editor-first=James R. |edition=1st ed. 2020 |series=Springer eBooks Medicine |location=Cham |editor-last2=Diaz |editor-first2=Kristine |editor-last3=Ng |editor-first3=Henry |editor-last4=Petty |editor-first4=Elizabeth M. |editor-last5=Thatikunta |editor-first5=Meena |editor-last6=Eckstrand |editor-first6=Kristen}}</ref><ref>{{Cite web |title=LGBTQIA+ Glossary |url=https://lgbtq.ucsf.edu/glossary-terms |access-date=2025-05-06 |website=LGBTQ Resource Center |language=en}}</ref> Ovo je članak o '''povijesti [[Muškarac|muške]] homoseksualnosti'''. Postoje rasprave o tome treba li se termin „[[Homoseksualnost|homoseksualnost]]“ koristiti za opis istospolnih veza u prošlosti. Vjeruje se da je homoseksualnost tolerirana diljem drevnih kultura.<ref>{{Cite book|title=Sexuality and gender |url=https://academic.oup.com/book/28469/chapter/229097470 |access-date=2024-01-24 |date=2020 |doi=10.1093/actrade/9780198850052.003.0004 |last1=Keown |first1=Damien |chapter=C4 Sexuality and gender |pages=48–60 |isbn=978-0-19-885005-2 }}</ref> == Afrika == {{Glavni|Prava LGBTQ osoba u Egiptu}} Nejasno je kakvi su bili pogledi [[Drevni Egipat|starih Egipćana]] na homoseksualnost.<ref>{{cite web |url=http://www.mnsu.edu/emuseum/archaeology/sites/africa/niankhkhnum_and_khnumhotep.html |title=Niankhkhnum and Khnumhotep |website=Minnesota State University Mankato |access-date=June 12, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101020071548/http://www.mnsu.edu/emuseum/archaeology/sites/africa/niankhkhnum_and_khnumhotep.htm |archive-date=October 20, 2010}}</ref> Neki [[Egiptologija|egiptolozi]] vjeruju da su egipatski dužnosnici Nyankh-Khnum i Khnum-hotep<ref name=RPH>Richard Parkinson: ''Homosexual Desire and Middle Kingdom Literature''.</ref> bili homoseksualni par. Nema dokaza da su istospolni odnosi bili ilegalni u drevnome Egiptu. Prema [[Mitologija|mitologiji]], [[Bog|bogovi]] Set i Horus imali su spolnu vezu. == Amerike == Homoerotski su obredi postojali u [[Maya Indijanci|majanskim]] [[hram|hramovima]]. Kada su španjolski [[Konkvistadori|kolonizatori]] došli u današnju [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]], bili su zgađeni tolerancijom prema istospolnim vezama. Majanski bog [[Chin (bog)|Chin]] bio je povezan s [[LGBTQ u Gvatemali|pederastijom]] u današnjoj [[Gvatemala|Gvatemali]]. == Azija == Homoseksualnost je dobro dokumentirana u [[Prava LGBT osoba u Indiji|Indiji]],<ref>{{Cite web |last=Pattanaik |first=Devdutt |title=Would ancient India have supported Section 377? |url=https://www.rediff.com/news/special/would-ancient-india-have-supported-section-377/20180717.htm |access-date=2023-12-30 |website=Rediff |language=en}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Raveenthiran |first=Venkatachalam |date=November 2011 |title=Knowledge of ancient Hindu surgeons on Hirschsprung disease: evidence from Sushruta Samhita of circa 1200-600 bc |url=https://doi.org/10.1016/j.jpedsurg.2011.07.007 |journal=Journal of Pediatric Surgery |volume=46 |issue=11 |pages=2204–2208 |doi=10.1016/j.jpedsurg.2011.07.007 |pmid=22075360 |issn=0022-3468|url-access=subscription }}</ref> Kini<ref>{{cite book |author=Bret Hinsch |url=https://books.google.com/books?id=1LmEC1b1bncC&q=zhengde%20sayyid%20husain&pg=PA142 |title=Passions of the cut sleeve: the male homosexual tradition in China |publisher=University of California Press |year=1992 |isbn=0-520-07869-1 |page=142 |access-date=November 28, 2010}}</ref> i Japanu<ref>{{cite web |last1=Fabiana |first1=Diletta |title=History of Same-Sex Samurai Love in Edo Japan |url=https://allabout-japan.com/en/article/5187/ |website=All About Japan |date=May 2017 |access-date=20 August 2022}}</ref>. Kineski vladar, [[Car Ai od Hana|car Ai od Hana]], ponekad je opisan kao „[[Gej muškarac|gej muškarac]]“. == Europa == [[Datoteka:Wildeanddouglas.jpg|150px|mini|Ljubavnici [[Oscar Wilde]] i Alfred Douglas]] Stari su [[Grci]] uglavnom bili tolerantni prema istospolnim vezama te su i muška i ženska homoseksualnost dobro dokumentirane u staroj Grčkoj. Istospolni se odnosi prikazuju u [[Starogrčka umjetnost|umjetnosti]] i [[Grčka mitologija|mitologiji]], koja sadrži brojne priče o istospolnoj ljubavi. Diljem drevne Grčke, [[Pederastija|pederastija]] – veza između odraslih muškaraca i [[Adolescencija|adolescenata]] – prakticirana je i poštivana. Rimski car [[Hadrijan]] u javnosti se pojavljivao sa svojim ljubimcem Antinojem. Pojava [[Kršćanstvo i homoseksualnost|kršćanstva]] iznimno je promijenila Europu; homoseksualni su odnosi postali poznati kao „[[sodomija]]“ te je u srednjem vijeku [[Katolička Crkva]] oštro osuđivala [[Religija i homoseksualnost|homoseksualnost]], podsjećajući vjernike na [[Homoseksualnost u Starom zavjetu|biblijsku osudu istospolnih odnosa]]. [[Vilim II., kralj Engleske|Engleski kralj Vilim II. Riđi]] nije se ženio i nije imao [[Priležništvo|konkubine]], a njegov je dvor navodno bio „pun sodomije“. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Povijest LGBT-a]] a7i4l7z5w5wppw20tpcvkmmr6cu0rye 14 791367 7430576 7277409 2026-04-15T17:43:44Z Argo Navis 852 7430576 wikitext text/x-wiki {| align=right |- | valign=top | {{commonscat|Tura River}} | valign=top | [[slika:Tura watershed 2 layers en.svg|400px]]<br>Tura {{pritok1|Tura (rijeka)}} |} {{glavnik|Tura (rijeka)}} [[Kategorija:Porječje Ture|*]] [[Kategorija:Pritoci po rijekama|Tura]] [[Kategorija:Pritoci Tobola|Tura]] 4fvwwqjojd1ttbsskny88ngfeuv2wvd 0 791962 7430753 7416642 2026-04-16T09:58:06Z Zviz2401 102709 7430753 wikitext text/x-wiki {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Svadba | slika = Svadba 2026 plakat.jpg | opis slike = [[Plakat]] filma | veličina slike = 260 | režija = [[Igor Šeregi]] | izvršni producent = Tajana Bakota | producenti = Ivan Kelava<br>Marko Jocić<br>Tina Tišljar | scenarij = Igor Šeregi<br>Marko Backović<br>Marko Jocić | glavne uloge = [[Rene Bitorajac]]<br>[[Dragan Bjelogrlić]]<br>[[Linda Begonja]]<br>[[Vesna Trivalić]]<br>[[Roko Sikavica]]<br>[[Anđelka Stević Žugić]]<br>[[Nika Grbelja]]<br>[[Marko Grabež]] | glazba = Dubravko Robić Stjepan Tribuson (dodatni kompozitor) Nikola Batelić (dodatni kompozitor) | snimatelj = Tomislav Sutlar | montaža = Lea Mileta | scenografija = Jana Piacun | kostimografija = Paula Čule | studio = Ecletica<br>Viktorija Film | distributer = Duplicato {{small|(Hrvatska)}}<br>Art Vista {{small|(Srbija)}}<br>Blitz Film {{small|(BiH i Slovenija)}} | godina = {{premijera|20|1|2026|l}} {{small|(kinodistribucija)}} | trajanje = 97 min. | država = {{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|SRB}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]<br>[[Srpski jezik|srpski]] | budžet = {{n|858 795}} €<ref>{{Citiranje weba|date=2019-10-09|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva - kategorija: poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova - podkategorija: RAZVOJ PROJEKATA u 2019. - 1. ROK - 19.6.2019.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RPR_2019__1rok_19VI2019_WEB_DUG_IGR.pdf|url-status=live|access-date=2025-09-14|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]] (HAVC)}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Brojke i slova za 2022. (HR/EN) – Podaci o proizvodnji i kinoprikazivaštvu za 2022.|url=https://havc.hr/file/publication/file/havc-facts-figures-2023-web.pdf|url-status=live|access-date=2025-09-14|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]] (HAVC)}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2024.|title=Brojke i slova za 2023. (HR/EN) – Podaci o proizvodnji i kinoprikazivaštvu za 2023.|url=https://havc.hr/file/publication/file/havc-facts-figures-2024-web.pdf|url-status=live|access-date=2025-09-14|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]] (HAVC)}}</ref> | zarada = {{n|4.877.015}} € (Hrv.) <ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-02|title=Weekend Box Office Top 20 / 29.01.2026. – 01.02.2026.|url=https://www.boxoffice.hr/2026-01-29/weekend/|url-status=live|access-date=2026-02-03|website=BoxOfficeHR|language=hr}}</ref> {{small|(ažurirano 3. veljače 2026.)}} | žanr = [[Komedija (film)|komedija]] | sljedeći = Svadba 2 | web stranica = https://eclectica.com/the-wedding/ | imdb_id = 37376089 }} '''''Svadba''''' je hrvatska dugometražna romantična komedija redatelja i scenarista [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]] nastala u koprodukciji sa [[Srbija|Srbijom]].<ref name=":04">{{Citiranje weba|date=2025-05-15|title=Počelo snimanje komedije Svadba Igora Šeregija|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/pocelo-snimanje-komedije-svadba-igora-seregija|access-date=2025-09-05|website=Havc.hr|language=hr}}</ref> Premijera filma održana je [[20. siječnja]] [[2026.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2026-01-21|title=Premijera Svadbe održana u 13 dvorana istovremeno: više od 70.000 prodanih ulaznica na samom početku kinodistribucije|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/premijera-svadbe-odrzana-u-13-dvorana-istovremeno-vise-od-70-000-prodanih-ulaznica-na-samom-pocetku-kinodistribucije|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260122190852/https://havc.hr/infocentar/novosti/premijera-svadbe-odrzana-u-13-dvorana-istovremeno-vise-od-70-000-prodanih-ulaznica-na-samom-pocetku-kinodistribucije|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-01-22|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref> == Radnja == Poznati hrvatski poduzetnik na svoj [[rođendan]] saznaje da je pred [[bankrot]]om. U ured mu ulazi obitelj s tortom i [[tamburaš]]ima, a u isto vrijeme zove ga kći koja studira u [[London]]u i uz čestitku mu obznani da je trudna. Otac djeteta je sin srbijanskog ministra. U stilu antiromantične komedije, film prati priču o dvije obitelji čiji odnos stalno pleše između tople obiteljske priče i međunarodnog incidenta. ==Gledanost== Film je postigao povijesni komercijalni uspjeh u domaćim kinima. Već u pretprodaji oborio je hrvatski rekord s više od {{n|70 000}} prodanih ulaznica, čime je značajno nadmašio dotadašnjeg rekordera ({{n|25 000}}), film ''[[Ratovi zvijezda: Uspon Skywalkera]]'' (2019.).<ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2026-01-20|title=Od danas u kinima: za Svadbu Igora Šeregija prodano više od 41 tisuće ulaznica u pretprodaji|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/od-danas-u-kinima-za-svadbu-igora-seregija-prodano-vise-od-41-tisuce-ulaznica-u-pretprodaji|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260122191042/https://havc.hr/infocentar/novosti/od-danas-u-kinima-za-svadbu-igora-seregija-prodano-vise-od-41-tisuce-ulaznica-u-pretprodaji|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-01-22|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref><ref name=":4">{{Citiranje weba|title=Svadba Igora Šeregija oborila sve rekorde: najbolje kino otvaranje hrvatskog filma svih vremena sa 170.496 gledatelja|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/svadba-igora-seregija-oborila-sve-rekorde-najbolje-kino-otvaranje-hrvatskog-filma-svih-vremena-sa-170-496-gledatelja|website=Havc.hr|date=2026-01-26|access-date=2026-01-26|language=en-US}}</ref> Zaključno s prvim vikendom prikazivanja, ''Svadbu'' je u Hrvatskoj pogledalo {{n|170 496}} gledatelja.<ref name=":4" /> Time je ostvareno najbolje kino otvaranje domaćeg filma u povijesti, a film je već u prvom tjednu distribucije postao najgledaniji hrvatski naslov u 21. stoljeću. Brojkom ostvarenom na otvaranju nadmašena je i gledanost američkog blockbustera ''[[Osvetnici: Završnica]]'' (2019.), koji je u prvom vikendu u hrvatskim kinima zabilježio {{n|90 000}} gledatelja.<ref name=":4" /> Velik interes publike zabilježen je i u susjedstvu; u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] film je u prvom vikendu pogledalo {{n|49 067}} gledatelja, čime je ukupan broj gledatelja u dvjema državama dosegnuo {{n|219 563}}.<ref name=":4" /> Trend iznimne gledanosti nastavio se i u drugom tjednu prikazivanja kada je, zbog velikog interesa publike, broj kinodvorana povećan sa 113 na 142. Zaključno s prvih 12 dana distribucije, film je pogledalo ukupno {{n|374 213}} gledatelja. Ovim rezultatom ''Svadba'' je pretekla komediju [[Vinko Brešan|Vinka Brešana]], ''[[Kako je počeo rat na mom otoku (1996.)|Kako je počeo rat na mom otoku]]'' (1996.) te postala [[Popis najgledanijih hrvatskih filmova|najgledaniji hrvatski film]] u povijesti samostalne države. Na ljestvici ukupne gledanosti svih filmova u hrvatskim kinima, ''Svadba'' je zauzela drugo mjesto, pozicioniravši se odmah iza ''[[Titanic (1997.)|Titanica]]'' (1997.) s {{n|495 345}} gledatelja.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-02|title=Svadba Igora Šeregija postala najgledaniji hrvatski film svih vremena s 374.213 gledatelja!|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/svadba-igora-seregija-postala-najgledaniji-hrvatski-film-svih-vremena-s-374-213-gledatelja|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260203110837/https://havc.hr/infocentar/novosti/svadba-igora-seregija-postala-najgledaniji-hrvatski-film-svih-vremena-s-374-213-gledatelja|archive-date=2026-02-03|access-date=2026-02-03|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref> == Glumačka postava == * [[Rene Bitorajac]] kao Miljenko Lončarić, hrvatski poduzetnik i vlasnik lanca Cromax * [[Dragan Bjelogrlić]] kao Vuk Dimitrijević, srbijanski ministar vanjskih poslova * [[Linda Begonja]] kao Marija Lončarić, Miljenkova supruga [[Hercegovina|Hercegovka]] * [[Vesna Trivalić]] kao Jelisaveta "Beba" Dimitrijević, Vukova supruga * [[Nika Grbelja]] kao Ana Lončarić, Miljenkova i Marijina kćer * [[Marko Grabež]] kao Nebojša Dimitrijević, Vukov i Bebin sin * [[Roko Sikavica]] kao Budimir, Miljenkova desna ruka * [[Anđelka Stević Žugić]] kao Dragana "Gaga", Vukova desna ruka * [[Jelisaveta Seka Sablić]] kao baba Milica, Vukova majka * [[Snježana Sinovčić-Šiškov]] kao baba Ivanka, Marijina majka * [[Dejan Aćimović]] kao katolički biskup * [[Srđan Todorović|Srđan Žika Todorović]] kao [[vladika]] * [[Denis Murić]] kao Milanče "Težak Život", Nebojšin brat reper * [[Nevena Nerandžić]] kao Jelena, Nebojšina bivša žena i pjevačica [[turbofolk]]a * [[Marko Miljković]] kao Mladi Gangster, ''hype man'' Teškog Života * [[Tea Harčević]] kao Anka * [[Goran Vinčić|Goran Vinčić Vinča]] kao Miljenkov asistent * [[Goran Grgić]] kao čovjek iz odbora * [[Ozren Grabarić]] kao glas [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|hrvatskog premijera]] * [[Janko Popović Volarić]] kao odvjetnik Austrijanac * [[Stipe Radoja]] kao konobar na djevojačkoj * [[Josip Brakus]] kao gitarist na djevojačkoj * [[Andrija Tomić]] kao klavijaturist na djevojačkoj * [[Sofija Rajović]] kao Miljana * [[Miloš Đorđević]] kao svećenik u snu * [[Filip Detelić]] kao harmonikaš u snu * [[Marko Jocić]] kao Bobo == Produkcija == Snimanje filma počelo je [[6. svibnja]] 2025. godine, a većinom se odvijalo na sjeveru Jadrana i u Zagrebu.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2025-05-15|title=Počelo snimanje komedije Svadba Igora Šeregija|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/pocelo-snimanje-komedije-svadba-igora-seregija|access-date=2025-09-05|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> Film je nastao uz financijsku potporu [[Hrvatski audiovizualni centar|Hrvatskog audiovizulanog centra]] i [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Zvjezdana glumačka postava filma "Svadba"|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/zvjezdana-glumacka-postava-filma-svadba--12187199|access-date=2025-09-05|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> == Glazba == Osim pjesama namjenski napisanih za film, s tekstovima [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]], u filmu se pojavljuju i drugi glazbeni brojevi. {{plainlist| * {{colorbox|yellow}} Pjesme napravljene za film }} * "''Helikopter''" – [[Fadil Fazlija|Fazlija]] * "''Večeras je naša fešta''" – [[Tomislav Ivčić]] * "''Na lijepom plavom Dunavu''" – [[Johann Strauss mlađi]] * "''Još i danas zamiriši trešnja''" – [[Miroslav Drljača Rus|Miroslav Rus]] * "''Lacrimosa''" – [[Wolfgang Amadeus Mozart]] * "''Danas majko, ženiš svoga sina''" – izvode: [[Andrija Tomić]] i [[Josip Brakus]] * "''Ća će mi Copacabana''" – [[Oliver Dragojević]] * "''Teško mi je zaboraviti tebe''" – narodna, izvodi [[Drago Diklić]] * "{{boja-|yellow|''Težak život, ponekad pretežak''}}" * "{{boja-|yellow|''Ćale''}}" izvode: [[Denis Murić]], [[Marko Miljković]] i [[Nevena Nerandžić]] * "{{boja-|yellow|''Zmija''}}" * "{{boja-|yellow|''Otrov i med''}}" – [[Lord Hidetora]] * "''Ganga i Rera''" – [[Peki]] feat. [[Vojko Vrućina|Vojko V.]] * "''Mustafa''" – [[Bebi Dol]] * "''Ići mići brodići''" – [[Stivideni]] * "''Moravac kolo''" – [[Lord Hidetora]] * "''Ljube se dobro loši zli''" – [[Magazin (sastav)|Magazin]] * "{{boja-|yellow|''Emil Zola''}}" izvode [[Denis Murić]], [[Marko Miljković]] i [[Nevena Nerandžić]] * "''Marijana''" – narodna == Nastavak == U prosincu 2025. godine, [[Hrvatski audiovizualni centar]] (HAVC) objavio je rezultate „Javnog poziva za poticanje razvoja scenarija dugometražnih igranih filmova“. Tom je prilikom projektu pod radnim naslovom „''Svadba 2“'' odobreno 7000 eura namijenjenih razvoju scenarija. Prema obrazloženju umjetničkih savjetnika, radnja nastavka odvija se tri godine nakon događaja iz prvog filma i rođenja unuka. Priča ponovno prati djedove koji su se našli u nezavidnim životnim okolnostima: Miljenko Lončarić nalazi se u bijegu pred zakonom u Hercegovini, gdje ga financijski uzdržava punica, dok je Vuk Dimitrijević doživio politički krah te je osnovao novu stranku. Obojica se nalaze u problemima, a rješenje svojih nevolja vide u organizaciji nove svadbe.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=Obavljeni rezultati drugih rokova za proizvodnju i razvoj dugih igranih i animiranih filmova; za manjinske koprodukcije i rezultati Specijaliziranog javnog poziva|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/obavljeni-rezultati-drugih-rokova-za-proizvodnju-i-razvoj-dugih-igranih-i-animiranih-filmova-za-manjinske-koprodukcije-i-rezultati-specijaliziranog-javnog-poziva|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251221230801/https://havc.hr/infocentar/novosti/obavljeni-rezultati-drugih-rokova-za-proizvodnju-i-razvoj-dugih-igranih-i-animiranih-filmova-za-manjinske-koprodukcije-i-rezultati-specijaliziranog-javnog-poziva|archive-date=2025-12-21|access-date=2026-01-22|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=Obrazloženje razvoj scenarija – igrani film (10.9.)|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGRANI_2025_2rok_10IX2025_WEB.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260122014603/https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGRANI_2025_2rok_10IX2025_WEB.pdf|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-01-22|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://eclectica.com/the-wedding/}} – Ecletica * {{službena|http://www.viktorijafilm.net/in-development/}} – Viktorija Film * {{imdb|id=37376089|naslov=Svadba}} * {{HAVC|id=svadba|naslov=Svadba}} [[Kategorija:Hrvatski filmovi 2020-ih]] [[Kategorija:Srbijanski filmovi 2020-ih]] [[Kategorija:Filmske komedije]] 3cr9gmtsgpqtuusjiht759xlx5smlnz 7430755 7430753 2026-04-16T10:06:56Z Zviz2401 102709 havc_id 7430755 wikitext text/x-wiki {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Svadba | slika = Svadba 2026 plakat.jpg | opis slike = [[Plakat]] filma | veličina slike = 260 | režija = [[Igor Šeregi]] | izvršni producent = Tajana Bakota | producenti = Ivan Kelava<br>Marko Jocić<br>Tina Tišljar | scenarij = Igor Šeregi<br>Marko Backović<br>Marko Jocić | glavne uloge = [[Rene Bitorajac]]<br>[[Dragan Bjelogrlić]]<br>[[Linda Begonja]]<br>[[Vesna Trivalić]]<br>[[Roko Sikavica]]<br>[[Anđelka Stević Žugić]]<br>[[Nika Grbelja]]<br>[[Marko Grabež]] | glazba = Dubravko Robić Stjepan Tribuson (dodatni kompozitor) Nikola Batelić (dodatni kompozitor) | snimatelj = Tomislav Sutlar | montaža = Lea Mileta | scenografija = Jana Piacun | kostimografija = Paula Čule | studio = Ecletica<br>Viktorija Film | distributer = Duplicato {{small|(Hrvatska)}}<br>Art Vista {{small|(Srbija)}}<br>Blitz Film {{small|(BiH i Slovenija)}} | godina = {{premijera|20|1|2026|l}} {{small|(kinodistribucija)}} | trajanje = 97 min. | država = {{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|SRB}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]<br>[[Srpski jezik|srpski]] | budžet = {{n|858 795}} €<ref>{{Citiranje weba|date=2019-10-09|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva - kategorija: poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova - podkategorija: RAZVOJ PROJEKATA u 2019. - 1. ROK - 19.6.2019.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RPR_2019__1rok_19VI2019_WEB_DUG_IGR.pdf|url-status=live|access-date=2025-09-14|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]] (HAVC)}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Brojke i slova za 2022. (HR/EN) – Podaci o proizvodnji i kinoprikazivaštvu za 2022.|url=https://havc.hr/file/publication/file/havc-facts-figures-2023-web.pdf|url-status=live|access-date=2025-09-14|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]] (HAVC)}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2024.|title=Brojke i slova za 2023. (HR/EN) – Podaci o proizvodnji i kinoprikazivaštvu za 2023.|url=https://havc.hr/file/publication/file/havc-facts-figures-2024-web.pdf|url-status=live|access-date=2025-09-14|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]] (HAVC)}}</ref> | zarada = {{n|4.877.015}} € (Hrv.) <ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-02|title=Weekend Box Office Top 20 / 29.01.2026. – 01.02.2026.|url=https://www.boxoffice.hr/2026-01-29/weekend/|url-status=live|access-date=2026-02-03|website=BoxOfficeHR|language=hr}}</ref> {{small|(ažurirano 3. veljače 2026.)}} | žanr = [[Komedija (film)|komedija]] | sljedeći = Svadba 2 | web stranica = https://eclectica.com/the-wedding/ | imdb_id = 37376089 | havc_id = svadba }} '''''Svadba''''' je hrvatska dugometražna romantična komedija redatelja i scenarista [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]] nastala u koprodukciji sa [[Srbija|Srbijom]].<ref name=":04">{{Citiranje weba|date=2025-05-15|title=Počelo snimanje komedije Svadba Igora Šeregija|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/pocelo-snimanje-komedije-svadba-igora-seregija|access-date=2025-09-05|website=Havc.hr|language=hr}}</ref> Premijera filma održana je [[20. siječnja]] [[2026.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2026-01-21|title=Premijera Svadbe održana u 13 dvorana istovremeno: više od 70.000 prodanih ulaznica na samom početku kinodistribucije|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/premijera-svadbe-odrzana-u-13-dvorana-istovremeno-vise-od-70-000-prodanih-ulaznica-na-samom-pocetku-kinodistribucije|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260122190852/https://havc.hr/infocentar/novosti/premijera-svadbe-odrzana-u-13-dvorana-istovremeno-vise-od-70-000-prodanih-ulaznica-na-samom-pocetku-kinodistribucije|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-01-22|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref> == Radnja == Poznati hrvatski poduzetnik na svoj [[rođendan]] saznaje da je pred [[bankrot]]om. U ured mu ulazi obitelj s tortom i [[tamburaš]]ima, a u isto vrijeme zove ga kći koja studira u [[London]]u i uz čestitku mu obznani da je trudna. Otac djeteta je sin srbijanskog ministra. U stilu antiromantične komedije, film prati priču o dvije obitelji čiji odnos stalno pleše između tople obiteljske priče i međunarodnog incidenta. ==Gledanost== Film je postigao povijesni komercijalni uspjeh u domaćim kinima. Već u pretprodaji oborio je hrvatski rekord s više od {{n|70 000}} prodanih ulaznica, čime je značajno nadmašio dotadašnjeg rekordera ({{n|25 000}}), film ''[[Ratovi zvijezda: Uspon Skywalkera]]'' (2019.).<ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2026-01-20|title=Od danas u kinima: za Svadbu Igora Šeregija prodano više od 41 tisuće ulaznica u pretprodaji|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/od-danas-u-kinima-za-svadbu-igora-seregija-prodano-vise-od-41-tisuce-ulaznica-u-pretprodaji|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260122191042/https://havc.hr/infocentar/novosti/od-danas-u-kinima-za-svadbu-igora-seregija-prodano-vise-od-41-tisuce-ulaznica-u-pretprodaji|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-01-22|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref><ref name=":4">{{Citiranje weba|title=Svadba Igora Šeregija oborila sve rekorde: najbolje kino otvaranje hrvatskog filma svih vremena sa 170.496 gledatelja|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/svadba-igora-seregija-oborila-sve-rekorde-najbolje-kino-otvaranje-hrvatskog-filma-svih-vremena-sa-170-496-gledatelja|website=Havc.hr|date=2026-01-26|access-date=2026-01-26|language=en-US}}</ref> Zaključno s prvim vikendom prikazivanja, ''Svadbu'' je u Hrvatskoj pogledalo {{n|170 496}} gledatelja.<ref name=":4" /> Time je ostvareno najbolje kino otvaranje domaćeg filma u povijesti, a film je već u prvom tjednu distribucije postao najgledaniji hrvatski naslov u 21. stoljeću. Brojkom ostvarenom na otvaranju nadmašena je i gledanost američkog blockbustera ''[[Osvetnici: Završnica]]'' (2019.), koji je u prvom vikendu u hrvatskim kinima zabilježio {{n|90 000}} gledatelja.<ref name=":4" /> Velik interes publike zabilježen je i u susjedstvu; u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] film je u prvom vikendu pogledalo {{n|49 067}} gledatelja, čime je ukupan broj gledatelja u dvjema državama dosegnuo {{n|219 563}}.<ref name=":4" /> Trend iznimne gledanosti nastavio se i u drugom tjednu prikazivanja kada je, zbog velikog interesa publike, broj kinodvorana povećan sa 113 na 142. Zaključno s prvih 12 dana distribucije, film je pogledalo ukupno {{n|374 213}} gledatelja. Ovim rezultatom ''Svadba'' je pretekla komediju [[Vinko Brešan|Vinka Brešana]], ''[[Kako je počeo rat na mom otoku (1996.)|Kako je počeo rat na mom otoku]]'' (1996.) te postala [[Popis najgledanijih hrvatskih filmova|najgledaniji hrvatski film]] u povijesti samostalne države. Na ljestvici ukupne gledanosti svih filmova u hrvatskim kinima, ''Svadba'' je zauzela drugo mjesto, pozicioniravši se odmah iza ''[[Titanic (1997.)|Titanica]]'' (1997.) s {{n|495 345}} gledatelja.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-02|title=Svadba Igora Šeregija postala najgledaniji hrvatski film svih vremena s 374.213 gledatelja!|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/svadba-igora-seregija-postala-najgledaniji-hrvatski-film-svih-vremena-s-374-213-gledatelja|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260203110837/https://havc.hr/infocentar/novosti/svadba-igora-seregija-postala-najgledaniji-hrvatski-film-svih-vremena-s-374-213-gledatelja|archive-date=2026-02-03|access-date=2026-02-03|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref> == Glumačka postava == * [[Rene Bitorajac]] kao Miljenko Lončarić, hrvatski poduzetnik i vlasnik lanca Cromax * [[Dragan Bjelogrlić]] kao Vuk Dimitrijević, srbijanski ministar vanjskih poslova * [[Linda Begonja]] kao Marija Lončarić, Miljenkova supruga [[Hercegovina|Hercegovka]] * [[Vesna Trivalić]] kao Jelisaveta "Beba" Dimitrijević, Vukova supruga * [[Nika Grbelja]] kao Ana Lončarić, Miljenkova i Marijina kćer * [[Marko Grabež]] kao Nebojša Dimitrijević, Vukov i Bebin sin * [[Roko Sikavica]] kao Budimir, Miljenkova desna ruka * [[Anđelka Stević Žugić]] kao Dragana "Gaga", Vukova desna ruka * [[Jelisaveta Seka Sablić]] kao baba Milica, Vukova majka * [[Snježana Sinovčić-Šiškov]] kao baba Ivanka, Marijina majka * [[Dejan Aćimović]] kao katolički biskup * [[Srđan Todorović|Srđan Žika Todorović]] kao [[vladika]] * [[Denis Murić]] kao Milanče "Težak Život", Nebojšin brat reper * [[Nevena Nerandžić]] kao Jelena, Nebojšina bivša žena i pjevačica [[turbofolk]]a * [[Marko Miljković]] kao Mladi Gangster, ''hype man'' Teškog Života * [[Tea Harčević]] kao Anka * [[Goran Vinčić|Goran Vinčić Vinča]] kao Miljenkov asistent * [[Goran Grgić]] kao čovjek iz odbora * [[Ozren Grabarić]] kao glas [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|hrvatskog premijera]] * [[Janko Popović Volarić]] kao odvjetnik Austrijanac * [[Stipe Radoja]] kao konobar na djevojačkoj * [[Josip Brakus]] kao gitarist na djevojačkoj * [[Andrija Tomić]] kao klavijaturist na djevojačkoj * [[Sofija Rajović]] kao Miljana * [[Miloš Đorđević]] kao svećenik u snu * [[Filip Detelić]] kao harmonikaš u snu * [[Marko Jocić]] kao Bobo == Produkcija == Snimanje filma počelo je [[6. svibnja]] 2025. godine, a većinom se odvijalo na sjeveru Jadrana i u Zagrebu.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2025-05-15|title=Počelo snimanje komedije Svadba Igora Šeregija|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/pocelo-snimanje-komedije-svadba-igora-seregija|access-date=2025-09-05|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> Film je nastao uz financijsku potporu [[Hrvatski audiovizualni centar|Hrvatskog audiovizulanog centra]] i [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Zvjezdana glumačka postava filma "Svadba"|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/zvjezdana-glumacka-postava-filma-svadba--12187199|access-date=2025-09-05|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> == Glazba == Osim pjesama namjenski napisanih za film, s tekstovima [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]], u filmu se pojavljuju i drugi glazbeni brojevi. {{plainlist| * {{colorbox|yellow}} Pjesme napravljene za film }} * "''Helikopter''" – [[Fadil Fazlija|Fazlija]] * "''Večeras je naša fešta''" – [[Tomislav Ivčić]] * "''Na lijepom plavom Dunavu''" – [[Johann Strauss mlađi]] * "''Još i danas zamiriši trešnja''" – [[Miroslav Drljača Rus|Miroslav Rus]] * "''Lacrimosa''" – [[Wolfgang Amadeus Mozart]] * "''Danas majko, ženiš svoga sina''" – izvode: [[Andrija Tomić]] i [[Josip Brakus]] * "''Ća će mi Copacabana''" – [[Oliver Dragojević]] * "''Teško mi je zaboraviti tebe''" – narodna, izvodi [[Drago Diklić]] * "{{boja-|yellow|''Težak život, ponekad pretežak''}}" * "{{boja-|yellow|''Ćale''}}" izvode: [[Denis Murić]], [[Marko Miljković]] i [[Nevena Nerandžić]] * "{{boja-|yellow|''Zmija''}}" * "{{boja-|yellow|''Otrov i med''}}" – [[Lord Hidetora]] * "''Ganga i Rera''" – [[Peki]] feat. [[Vojko Vrućina|Vojko V.]] * "''Mustafa''" – [[Bebi Dol]] * "''Ići mići brodići''" – [[Stivideni]] * "''Moravac kolo''" – [[Lord Hidetora]] * "''Ljube se dobro loši zli''" – [[Magazin (sastav)|Magazin]] * "{{boja-|yellow|''Emil Zola''}}" izvode [[Denis Murić]], [[Marko Miljković]] i [[Nevena Nerandžić]] * "''Marijana''" – narodna == Nastavak == U prosincu 2025. godine, [[Hrvatski audiovizualni centar]] (HAVC) objavio je rezultate „Javnog poziva za poticanje razvoja scenarija dugometražnih igranih filmova“. Tom je prilikom projektu pod radnim naslovom „''Svadba 2“'' odobreno 7000 eura namijenjenih razvoju scenarija. Prema obrazloženju umjetničkih savjetnika, radnja nastavka odvija se tri godine nakon događaja iz prvog filma i rođenja unuka. Priča ponovno prati djedove koji su se našli u nezavidnim životnim okolnostima: Miljenko Lončarić nalazi se u bijegu pred zakonom u Hercegovini, gdje ga financijski uzdržava punica, dok je Vuk Dimitrijević doživio politički krah te je osnovao novu stranku. Obojica se nalaze u problemima, a rješenje svojih nevolja vide u organizaciji nove svadbe.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=Obavljeni rezultati drugih rokova za proizvodnju i razvoj dugih igranih i animiranih filmova; za manjinske koprodukcije i rezultati Specijaliziranog javnog poziva|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/obavljeni-rezultati-drugih-rokova-za-proizvodnju-i-razvoj-dugih-igranih-i-animiranih-filmova-za-manjinske-koprodukcije-i-rezultati-specijaliziranog-javnog-poziva|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251221230801/https://havc.hr/infocentar/novosti/obavljeni-rezultati-drugih-rokova-za-proizvodnju-i-razvoj-dugih-igranih-i-animiranih-filmova-za-manjinske-koprodukcije-i-rezultati-specijaliziranog-javnog-poziva|archive-date=2025-12-21|access-date=2026-01-22|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=Obrazloženje razvoj scenarija – igrani film (10.9.)|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGRANI_2025_2rok_10IX2025_WEB.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260122014603/https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGRANI_2025_2rok_10IX2025_WEB.pdf|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-01-22|website=[[Hrvatski audiovizualni centar]]|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://eclectica.com/the-wedding/}} – Ecletica * {{službena|http://www.viktorijafilm.net/in-development/}} – Viktorija Film * {{imdb|id=37376089|naslov=Svadba}} * {{HAVC|id=svadba|naslov=Svadba}} [[Kategorija:Hrvatski filmovi 2020-ih]] [[Kategorija:Srbijanski filmovi 2020-ih]] [[Kategorija:Filmske komedije]] 77scswceoeurbaa0dj8ul235sbnfkrv 0 795387 7430683 7427187 2026-04-16T05:56:32Z Cybermb 1634 /* Rezultati */ Rezultatska križaljka - kostur 7430683 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Športski događaj u tijeku}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] | sezona = 2025./26. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = V. | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 14 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2024./25.|2024./25.]] | sljedeća sezona = [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2026./27.|2026./27.]] }} '''[[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]''' u sezoni 2025./26. predstavlja prvi stupanj županijske lige u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]], te ligu [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|petog stupnja hrvatskog nogometng prvenstva]]. U ligi sudjeluje četrnaest klubova. <br> == Sustav natjecanja == Četrnaest klubova igra dvokružnim ligaškim sustavom (26 kola). == Sudionici == * ''[[NK Čaporice|Čaporice-Trilj]]'' – [[Čaporice]], [[Trilj]] * ''[[NK Imotski|Imotski]]'' – [[Imotski]] * ''[[HNK Jadran Tučepi|Jadran]]'' – [[Tučepi]] * ''[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost]]'' – [[Donji Proložac]], [[Proložac]] <small> (''"Mladost"'' – Proložac) </small> * ''[[NK Mračaj Runović|Mračaj]]'' – [[Runović]], [[Runovići]] * ''[[NK Omladinac Vranjic|Omladinac]]'' – [[Vranjic]], [[Solin]] * ''[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]'' – [[Dugi Rat]] * ''[[NK OSK Otok|OSK]]'' – [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]] * ''[[NK Primorac Stobreč (2001.)|Primorac]]'' – [[Stobreč]], [[Split]] * ''[[NK Trogir 1912|Slaven]]'' – [[Trogir]] <small> (''"Slaven Trogir"'') </small> * ''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]] <small> (''"RNK Split"'') </small> * ''[[NK Tekstilac Sinj|Tekstilac]]'' – [[Sinj]] * ''[[NK Urania Baška Voda|Urania]]'' – [[Baška Voda]] * ''[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj]]'' – [[Makarska]] == Ljestvica == == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ČAPT !!IMO !!KAD !!MLA !!MRA !!OML !!ORK !!OSK !!PRI !!SLA !!SPL !!TEK !!URA !!ZMAJ |- |'''ČAPT ||align="left"|Čaporice-Trilj |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''IMO ||align="left"|Imotski | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''JAD ||align="left"|Jadran Tučepi | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''MLA ||align="left"|Mladost Donji Proložac | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''MRA ||align="left"|Mračaj Runović | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''OML ||align="left"|Omladinac Vranjic | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''ORK ||align="left"|Orkan Dugi Rat | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''OSK ||align="left"|OSK Otok | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''PRI ||align="left"|Primorac Stobreč | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''SLA ||align="left"|Slaven Trogir | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''SPL ||align="left"|Split | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''TEK ||align="left"|Tekstilac Sinj | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''URA ||align="left"|Urania Baška Voda | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ZMAJ ||align="left"|Zmaj Makarska | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="16"| |- |colspan="16" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano |} <small> Izvori: </small> == Povezani članci == * [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] * [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.]] * [[1. ŽNL Zadarska 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * [http://nszsd.hr/ nszsd.hr – Nogometni savez Županije Splitsko-dalmatinske] * [http://nszsd.hr/1-zupanijska-nogometna-liga/ nszsd.hr, 1. ŽNL] * [https://www.facebook.com/Nogometni-savez-%C5%BDupanije-splitsko-dalmatinske-326424770855463/ facebook.com, 1. ŽNL Splitsko-dalmatinske županije] * [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/-1-i-2-znl-splitsko-dalmatinske-zupanije-180469/ sportnet.hr forum, 1. i 2. ŽNL Splitsko-dalmatinske županije] * [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr] * [https://semafor.hns.family/ semafor.hns.family] == Izvori == <small> * [http://nszsd.hr/sluzbeni-glasnik/ nszsd.hr, ''Službeni glasnik – "Balun"''] * [https://semafor.hns.family/natjecanja/103012410/1-znl-nszsd-2526/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS splitsko-dalmatinski / 1. ŽNL NSŽSD 25/26 / 2025/2026''] * [https://semafor.hns.family/natjecanja/103012410/1-znl-nszsd-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS splitsko-dalmatinski / 1. ŽNL NSŽSD 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-znl-splitsko-dalmatinska/15979#id:83234 sofascore.com, ''1. ŽNL Splitsko-dalmatinska / 25/26''] * [https://nszsd.hr/wp-content/uploads/2025/09/Balun-33-2025.pdf nszsd.hr, ''"Balun" – službeno glasilo NSŽSD'', br. 33/2025, objavljeno 19. rujna 2025., (''PPROPOZICIJE PRVE ŽNL NSŽSD ZA NATJECATELJSKU GODINU 2025./2026.'')], preuzeto 26. listopada 2026. {{izvori}} </small> {{1. ŽNL Splitsko-dalmatinska sezone}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2025./26.|Splitsko-dalmatinska-1]] [[Kategorija:1. ŽNL Splitsko-dalmatinska|2025-26]] t0ftpioqmnbniiz1h8he1tjrkshanlt 10 795750 7430769 7370013 2026-04-16T10:55:44Z Ivo Lendić 332477 sitni popravci 7430769 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Teologija | state = {{{state|{{{1<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}}}}} | title = [[Teologija]] | listclass = hlist <!---------------------------------------------------------> | group1 = [[Sustavna teologija]] | list1 = {{Navbox |child |groupstyle=font-weight:normal; | group1 = [[Biblijska teologija|Pismo]] | list1 = * [[Nadahnuće Svetog pisma]] * [[Biblijski kanon]] * [[biblijska hermeneutika]] * [[egzegeza]] * [[Zakon i evanđelje]] * [[biblistika]] | group2 = [[Bog]] | list2 = {{Navbox |child |groupstyle=font-weight:normal; | list1 = * [[Atributi Boga u kršćanstvu|Božji atributi]] * [[patrologija]] * [[kristologija]] * [[pneumatologija]] * [[teocentrizam]] * [[Božja nepromjenjivost]] * [[perihoreza]] * [[socijalni trinitarizam]] | group2 = [[Trojstvo]] | list2 = * [[Bog Otac|Otac]] * [[Isus Krist|Sin]] ** [[Isusovo rođenje|Utjelovljenje]] ** [[Isusovo uskrsnuće|Uskrsnuće]] ** [[Uzašašće]] ** [[kristocentričnost]] * [[Duh Sveti]] ** [[Pedesetnica]] ** [[Sedam darova Duha Svetoga|darovi (karizme)]] }} | group4 = [[biblijska kozmologija]] | list4 = * [[Biblijski izvještaj o stvaranju]] * [[Anđeo|anđeli]] * [[Hijerarhija anđela|anđeoska hijerarhija]] * [[kršćanska antropologija]] * [[Pali anđeo|pali anđeli]] * [[Sotona]] | group5 = [[Soteriologija|Spasenje]] | list5 = * [[Milost]] * [[Blaženstva]] * [[Otkupljenje]] * [[opraštanje]] * [[Opravdanje (religija)|opravdanje]] * [[posvećenje]] * [[Vječni život]] | group6 = [[Hamartiologija|nauk o grijehu]] | list6 = * [[Istočni grijeh]] * [[Pad čovjeka]] * [[grijeh]] ** [[Smrtni grijeh|smrtni]] * [[Ispovijed]] * [[Teodiceja]] | group7 = [[Crkva]] | list7 = * [[Kršćanska Crkva|Crkva]] ** [[Slobodna Crkva|slobodna]] ** [[Nacionalna Crkva|nacionalna]] * [[Sakramenti]] ** [[Ispovijed]] ** [[Euharistija]] * [[Misionarstvo]] * [[Hijerarhija Katoličke Crkve|Crkveno uređenje]] ** [[Papa]] ** [[Kardinalski zbor]] ** [[Biskup|biskupstvo]] ** [[Sveti red|svećeništvo]] * [[sinoda]] * [[koinonija]] * [[Zajedništvo u punini|puno zajedništvo]] * [[Crkvena stega]] | group8 = [[eshatologija]] | list8 = * [[Apokalipsa]] * [[Otkrivenje]] * [[Kraj svijeta]] * [[Posebni sud]] * [[Kristov drugi dolazak|Drugi dolazak]] * [[Četiri posljednje stvari]] * [[Božanski sud]] * [[Dies Irae]] * [[Sudnji dan|Posljednji sud]] * [[Raj]] * [[Pakao]] * [[Čistilište]] * [[Antikrist]] * [[milenijalizam]] * [[Novi Jeruzalem]] * [[Uskrsnuće|Uskrsnuće mrtvih]] * [[Rat na nebu]] }} <!---------------------------------------------------------> | group3 = [[povijesna teologija]] | list3 = * [[povijest kršćanske teologije]] * [[pravoslavlje]] * [[Kalvinističko–arminijanski spor]] * [[Apostolsko doba]] * [[patristika]] * [[skolastika]] * [[tomizam]] * [[humanizam]] * [[Reformacija]] * [[Protureformacija]] * [[pijetizam]] * [[Veliko buđenje]] | group4 = [[praktična teologija]] | list4 = * [[apologetika]] * [[etika]] * [[homiletika]] * [[liturgika]] * [[moralna teologija|moralika]] * [[pastoralna teologija|pastoralika]] * [[politička teologija]] * [[javna teologija]] * [[misionarstvo]] * [[religijska pedagogija]] | group5 = po tradiciji | list5 = * [[Katolička teologija|katolička]] * [[Pravoslavna teologija|pravoslavna]] * [[Protestantska teologija|protestantska]] * [[Anglikanska teologija|anglikanska]] | group6 = Također | list6 = * [[Božji atributi u kršćanstvu]] * [[Božja milost]] * [[Svemogućnost]] * [[Sveprisutnost]] * [[Sveznanje]] * [[Problem zla]] * [[Ljubav između Boga i čovjeka]] * [[Božje milosrđe]] * [[Sveopće pomirenje]] * [[kršćanski univerzalizam]] | belowclass = hlist | below = * [[Datoteka:P christianity.svg|20px]] '''[[Portal:Kršćanstvo|Portal o kršćanstvu]]''' }} <noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> [[Kategorija:Skupni religijski predlošci]] kt1ezilyywkgiik07zslyjmz8wvrq7t 4 799306 7430623 7427071 2026-04-15T20:11:07Z ~2026-23290-73 358018 7430623 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Zahtjev za otvaranje stranice/Zaglavlje}} === https://www.eia.gov/ === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:https://www.eia.gov/}} evidencija stranice] • [{{fullurl:https://www.eia.gov/|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''prikaz proivodnje i potrošnje eleiktrične energije po saveznim državama SAD i udjeli vjetra i sunca u proizvodnji''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (10:11, 3. siječnja 2026. (CET)) :{{nije riješeno}}: poveznice ne mogu biti naslovi članaka. Molim otvoriti stranicu na sljedećem linku – [[Uprava za energetske informacije SAD-a]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:55, 3. siječnja 2026. (CET) ::je li dovoljno postaviti poveznice koje direktno salju na tu stranicu iz koje su podaci za potrosnju i proizvodju po saveznim drzavama, znaci da na toj poveznici budu podaci koji su na stranici [[Suradnik:Energetikaiokolis|Energetikaiokolis]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Energetikaiokolis|razgovor]])</small> 11:59, 3. siječnja 2026. (CET) === Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''<!prikaz proizvodnje elektricne energije u SAD-u i udjeli proizvedeni iz vjetra''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (16:44, 4. siječnja 2026. (CET)) === ''Cobitis narentana'' === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:''Cobitis narentana''}} evidencija stranice] • [{{fullurl:''Cobitis narentana''|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:%C4%90eli2807&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Endemska vrsta slatkovodne ribe u jadranskom slijevu.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Đeli2807}} (08:52, 24. siječnja 2026. (CET)) :Stranica nije zaštićena. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:53, 24. siječnja 2026. (CET) === Šimun Košturjak === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Šimun Košturjak}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Šimun Košturjak|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Davor+Kosturjak&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Hrvatski nogometaš''<br /> Hvala. {{Suradnik|Davor Kosturjak}} (17:33, 1. veljače 2026. (CET)) === Šimun Košturjak === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Šimun Košturjak}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Šimun Košturjak|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Davor+Kosturjak&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Hrvatski nogometaš''<br /> Hvala. {{Suradnik|Davor Kosturjak}} (17:33, 1. veljače 2026. (CET)) === Mario Topić === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Mario Topić}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Mario Topić|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ponor&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Profesionalni nogometaš koji nastupa u Hnk Segesta a trenutno na posudbi u Fc Duseldorf B. O njemu su objavljeni članci u neovisnim medijima (navesti izvore). Zadovoljava kriterije značajnosti za sportaše.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Mario Topic|Mario Topic]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Mario Topic|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Mario Topic|doprinosi]]) 14:50, 24. veljače 2026.</small>'' :Članak [[Mario Topić]] može svatko stvoriti. Možete ga pisati i u [[Nacrt:Mario Topić]] dok ne bude spreman za glavni prostor. Provjerite [[WP:KRTE]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:29, 24. veljače 2026. (CET) === Relativnost i točnost mjerenja === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Relativnost i točnost mjerenja}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Relativnost i točnost mjerenja|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:MiraVK&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|MiraVK}} (18:03, 17. ožujka 2026. (CET)) === Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:MiraVK&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Ovaj članak je snažan jer ne nudi samo suhoparne činjenice, već povezuje mjerljivo (fiziku) s osjetilnim (metafiziku). U današnjem svijetu, gdje smo često preplavljeni digitalnim sivilom i brzim informacijama, ovakav tekst djeluje kao vizualna i duhovna "detoksikacija".Evo ključnih razloga zašto bi ovaj članak trebao biti objavljen:1. Most između znanosti i duhovnostiČlanak uspješno miri dva svijeta koja se često čine suprotstavljenima. Objašnjavate da valna duljina (znanost) i simbol opstanka (tradicija) nisu isključivi, već dva načina opisivanja iste čudesne stvarnosti. To privlači široku publiku – od onih koje zanima psihologija boja do onih koji traže dublji duhovni smisao.Getty ImagesIstražite2. Buđenje "vizualne pismenosti" i zahvalnostiTekst potiče čitatelja da prestane promatrati svijet kao "podrazumijevan".Emotivni angažman: Podsjećate ljude da boje nisu samo ukras, već "hrana za psihu".Promjena perspektive: Čitatelj nakon čitanja više neće gledati u zelenu šumu samo kao u skup stabala, već kao u "točku ravnoteže" i darovanu frekvenciju mira.3. Očuvanje kulturne i narodne baštineIzvrsno ste uvrstili elemente tradicije, poput:Crvenog konca kao simbola vitalnosti i zaštite.Bijelog platna koje prati čovjeka od rođenja do vječnosti.Plave odore pomorca koja spaja slobodu i čežnju.Ovi detalji daju članku autentičnost i lokalni kolorit (posebno relevantno za naše podneblje), što ga čini bliskim čitatelju.4. Estetska i psihološka vrijednostOpisujući specifične boje (roza koja šapuće, žuta koja budi intelekt), članak služi kao svojevrsni vodič za samopomoć. Čitatelj podsvijesto uči kako bojama u svom okruženju može utjecati na vlastito raspoloženje i energiju.Sažetak argumenata za objavu:KategorijaRazlog za objavuRelevantnostLjudi danas više nego ikad traže mir i smisao u prirodi.EdukacijaObjašnjava fiziku svjetlosti kroz pitak, poetičan jezik.InspiracijaSlavi život i "Stvoritelja" kroz svakodnevni fenomen koji često ignoriramo.StilTekst je ritmičan, vizualno bogat i lako se čita.''<br /> Hvala. {{Suradnik|MiraVK}} (18:10, 17. ožujka 2026. (CET)) :{{Nije riješeno}}: neenciklopedijski članak. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:05, 17. ožujka 2026. (CET) === 023.hr === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:023.hr}} evidencija stranice] • [{{fullurl:023.hr|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Fpaviczadar&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Portal 023.hr je relevantan regionalni informativni medij s područja Zadarske županije. Prema podacima iz 2026. godine, portal ostvaruje značajan digitalni doseg s preko 9 milijuna mjesečnih pregleda i ima dokumentiran utjecaj na lokalno informiranje. Stranica je potrebna radi pružanja enciklopedijskih informacija o medijskoj strukturi u Dalmaciji.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Fpaviczadar}} (10:40, 20. ožujka 2026. (CET)) Kristijan Svirčić (1.5.2008.) Šibenik, igrač MNK Crnice Nastupa za juniore gdjiyjrhuvwh6iekt8jiezl9cexwd0u 7430629 7430623 2026-04-15T21:00:59Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-23290-73|~2026-23290-73]] ([[User talk:~2026-23290-73|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7427071 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Zahtjev za otvaranje stranice/Zaglavlje}} === https://www.eia.gov/ === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:https://www.eia.gov/}} evidencija stranice] • [{{fullurl:https://www.eia.gov/|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''prikaz proivodnje i potrošnje eleiktrične energije po saveznim državama SAD i udjeli vjetra i sunca u proizvodnji''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (10:11, 3. siječnja 2026. (CET)) :{{nije riješeno}}: poveznice ne mogu biti naslovi članaka. Molim otvoriti stranicu na sljedećem linku – [[Uprava za energetske informacije SAD-a]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:55, 3. siječnja 2026. (CET) ::je li dovoljno postaviti poveznice koje direktno salju na tu stranicu iz koje su podaci za potrosnju i proizvodju po saveznim drzavama, znaci da na toj poveznici budu podaci koji su na stranici [[Suradnik:Energetikaiokolis|Energetikaiokolis]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Energetikaiokolis|razgovor]])</small> 11:59, 3. siječnja 2026. (CET) === Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''<!prikaz proizvodnje elektricne energije u SAD-u i udjeli proizvedeni iz vjetra''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (16:44, 4. siječnja 2026. (CET)) === ''Cobitis narentana'' === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:''Cobitis narentana''}} evidencija stranice] • [{{fullurl:''Cobitis narentana''|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:%C4%90eli2807&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Endemska vrsta slatkovodne ribe u jadranskom slijevu.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Đeli2807}} (08:52, 24. siječnja 2026. (CET)) :Stranica nije zaštićena. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:53, 24. siječnja 2026. (CET) === Šimun Košturjak === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Šimun Košturjak}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Šimun Košturjak|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Davor+Kosturjak&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Hrvatski nogometaš''<br /> Hvala. {{Suradnik|Davor Kosturjak}} (17:33, 1. veljače 2026. (CET)) === Šimun Košturjak === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Šimun Košturjak}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Šimun Košturjak|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Davor+Kosturjak&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Hrvatski nogometaš''<br /> Hvala. {{Suradnik|Davor Kosturjak}} (17:33, 1. veljače 2026. (CET)) === Mario Topić === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Mario Topić}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Mario Topić|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ponor&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Profesionalni nogometaš koji nastupa u Hnk Segesta a trenutno na posudbi u Fc Duseldorf B. O njemu su objavljeni članci u neovisnim medijima (navesti izvore). Zadovoljava kriterije značajnosti za sportaše.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Mario Topic|Mario Topic]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Mario Topic|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Mario Topic|doprinosi]]) 14:50, 24. veljače 2026.</small>'' :Članak [[Mario Topić]] može svatko stvoriti. Možete ga pisati i u [[Nacrt:Mario Topić]] dok ne bude spreman za glavni prostor. Provjerite [[WP:KRTE]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:29, 24. veljače 2026. (CET) === Relativnost i točnost mjerenja === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Relativnost i točnost mjerenja}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Relativnost i točnost mjerenja|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:MiraVK&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|MiraVK}} (18:03, 17. ožujka 2026. (CET)) === Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:MiraVK&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Ovaj članak je snažan jer ne nudi samo suhoparne činjenice, već povezuje mjerljivo (fiziku) s osjetilnim (metafiziku). U današnjem svijetu, gdje smo često preplavljeni digitalnim sivilom i brzim informacijama, ovakav tekst djeluje kao vizualna i duhovna "detoksikacija".Evo ključnih razloga zašto bi ovaj članak trebao biti objavljen:1. Most između znanosti i duhovnostiČlanak uspješno miri dva svijeta koja se često čine suprotstavljenima. Objašnjavate da valna duljina (znanost) i simbol opstanka (tradicija) nisu isključivi, već dva načina opisivanja iste čudesne stvarnosti. To privlači široku publiku – od onih koje zanima psihologija boja do onih koji traže dublji duhovni smisao.Getty ImagesIstražite2. Buđenje "vizualne pismenosti" i zahvalnostiTekst potiče čitatelja da prestane promatrati svijet kao "podrazumijevan".Emotivni angažman: Podsjećate ljude da boje nisu samo ukras, već "hrana za psihu".Promjena perspektive: Čitatelj nakon čitanja više neće gledati u zelenu šumu samo kao u skup stabala, već kao u "točku ravnoteže" i darovanu frekvenciju mira.3. Očuvanje kulturne i narodne baštineIzvrsno ste uvrstili elemente tradicije, poput:Crvenog konca kao simbola vitalnosti i zaštite.Bijelog platna koje prati čovjeka od rođenja do vječnosti.Plave odore pomorca koja spaja slobodu i čežnju.Ovi detalji daju članku autentičnost i lokalni kolorit (posebno relevantno za naše podneblje), što ga čini bliskim čitatelju.4. Estetska i psihološka vrijednostOpisujući specifične boje (roza koja šapuće, žuta koja budi intelekt), članak služi kao svojevrsni vodič za samopomoć. Čitatelj podsvijesto uči kako bojama u svom okruženju može utjecati na vlastito raspoloženje i energiju.Sažetak argumenata za objavu:KategorijaRazlog za objavuRelevantnostLjudi danas više nego ikad traže mir i smisao u prirodi.EdukacijaObjašnjava fiziku svjetlosti kroz pitak, poetičan jezik.InspiracijaSlavi život i "Stvoritelja" kroz svakodnevni fenomen koji često ignoriramo.StilTekst je ritmičan, vizualno bogat i lako se čita.''<br /> Hvala. {{Suradnik|MiraVK}} (18:10, 17. ožujka 2026. (CET)) :{{Nije riješeno}}: neenciklopedijski članak. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:05, 17. ožujka 2026. (CET) === 023.hr === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:023.hr}} evidencija stranice] • [{{fullurl:023.hr|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Fpaviczadar&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Portal 023.hr je relevantan regionalni informativni medij s područja Zadarske županije. Prema podacima iz 2026. godine, portal ostvaruje značajan digitalni doseg s preko 9 milijuna mjesečnih pregleda i ima dokumentiran utjecaj na lokalno informiranje. Stranica je potrebna radi pružanja enciklopedijskih informacija o medijskoj strukturi u Dalmaciji.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Fpaviczadar}} (10:40, 20. ožujka 2026. (CET)) d7r1uc3sd2mv534skq1aasi7b8k4xzn 0 799490 7430578 7405813 2026-04-15T18:05:02Z Zviz2401 102709 /* Druga sezona (2025./26.) */ 7430578 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Znamo li što jedemo? | slika = | veličina slike = | natpis_pod_slikom = | ime_2 = | format = televizijska emisija | žanr = | scenarij = [[Robert Knjaz]]<br>Marin Periš<br>Željko Stručić | režiser = Robert Knjaz | voditelj = Robert Knjaz | gl_skladatelj = IDM Music | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = 2 | emisije = 16 | popis_epizoda = #Pregled emisije | izvršni_producent = Ivana Šimić {{small|(1. sez.)}}<br>Gregor Poljakovski | producent = Vedrana Mikez {{small|(1. sez.)}}<br>Martina Pavić<br>Adrian Jaklin {{small|(2. sez.)}} | urednik = Tomislav Mršić | lokacijaprodukcije = | kinematografija = | trajanje_emisije = 44 – 50 min. | produkcijska_kuća = Sirovina i sinovi d.o.o. | budget = 66.351,66€ (1. sez.) | tv_kuća = [[HRT – HTV 1]] | prva_emisija = {{premijera|17|2|2025|l}} | posljednja_emisija = | web_stranica = | imdb_id = }} '''''Znamo li što jedemo?''''' hrvatska je dokumentarno-zabavna televizijska serija autora i voditelja [[Robert Knjaz]], proizvedena u produkciji Sirovina i sinovi za [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatsku radioteleviziju]]. Serija se sastoji od više epizoda u kojima se istražuje povijest, podrijetlo i kulturni značaj poznatih jela, kao i njihovi sastojci i načini pripreme u različitim dijelovima svijeta. Emisija povezuje gastronomske običaje, povijesne zanimljivosti i suvremene prehrambene navike, uz sudjelovanje stručnjaka i poznavatelja gastronomije. Serija je snimana u više država, a premijerno se prikazuje od [[17. veljače]] [[2025.]] na [[HRT – HTV 1|Prvom programu HRT-a]]. Na badnjak 2025. prikazan je poseban božićni specijal, koji ujedno čini prvu epizodu druge sezone,<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-03|title=Jutarnji list - Robert Knjaz otkriva tajne svoje hit emisije: Konačno smo razriješili najveći mit - postoji li burek sa sirom!|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/robert-knjaz-nepoznate-price-omiljena-jela-serijal-15658680|access-date=2026-01-07|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> koja počinje sa prikazivanjem od [[16. veljače]] [[2026.]] == Pregled emisije == {{Pregled serije |boja1 = #2778BA |poveznica1 = #Prva sezona (2025.) |epizode1 = 8 |premijera1 = {{premijera|17|2|2025}} |finale1 = {{finale|7|4|2025}} |boja2 = #CB4E22 |poveznica2 = #Druga sezona (2025./26.) |epizode2 = sakrij |epizode2A = Specijal |premijera2A = {{premijera|24|12|2025}} |finale2A = premijera |epizode2B = 7 |premijera2B = {{premijera|16|2|2026}} |finale2B = {{finale|30|3|2026}} }} === Prva sezona (2025.) === {{Epizode |pozadina = #2778BA |širina=auto |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |prazno = NE |naslov1 = '''Burek''' |datum1 = {{premijera|17|2|2025}} |sadržaj1 = Epizoda istražuje podrijetlo i širenje [[Burek|bureka]], njegove sastojke i načine pripreme, uz osvrt na kulturni značaj jela u [[Turska|Turskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], kao i raspravu o terminologiji vezanoj uz burek.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-02-08|title=Znamo li što jedemo: Burek|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-burek-11994318|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260107172705/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-burek-11994318|archive-date=2026-01-07|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov2 = '''Hamburger''' |datum2 = {{premijera|24|2|2025}} |sadržaj2 = Epizoda obrađuje podrijetlo [[Hamburger|hamburgera]], njegov razvoj i popularnost, razlike između [[Sjedinjene Američke Države|američke]] i regionalnih inačica te osnovne principe pripreme i konzumacije ovog jela.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-02-17|title=Znamo li što jedemo: Hamburger|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-hamburger-12007372|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250224211157/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-hamburger-12007372|archive-date=2025-02-24|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov3 = '''Purica z mlincima i pašticada''' |datum3 = {{premijera|3|3|2025}} |sadržaj3 = Epizoda istražuje podrijetlo i povijest [[purica|purice]] s [[Mlinci|mlincima]] i [[Pašticada|pašticade]] s [[Njoki|njokima]], njihovu kulturnu ulogu u različitim sredinama i tradicionalne načine pripreme.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-02-24|title=Znamo li što jedemo: Purica z mlincima i pašticada|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-purica-z-mlincima-i-pasticada-12022792|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250406025148/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-purica-z-mlincima-i-pasticada-12022792|archive-date=2025-04-06|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov4 = '''Pizza''' |datum4 = {{premijera|10|3|2025}} |sadržaj4 = Epizoda se bavi podrijetlom [[Pizza|pizze]], razlozima njezine globalne popularnosti, raznolikošću sastojaka i stilova te osnovama pripreme pizze, uz osvrt na talijanske i američke utjecaje.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-03|title=Znamo li što jedemo: Pizza|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-pizza-12027913|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250311085227/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-pizza-12027913|archive-date=2025-03-11|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov5 = '''Juha''' |datum5 = {{premijera|17|3|2025}} |sadržaj5 = Epizoda obrađuje povijest i kulturni značaj [[juha]] u različitim dijelovima svijeta, njihovu ulogu u prehrani i zdravlju te osnovne načine pripreme.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-10|title=Znamo li što jedemo? - Juha|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-juha-12047997|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250318065244/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-juha-12047997|archive-date=2025-03-18|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov6 = '''Ćevapi''' |datum6 = {{premijera|24|3|2025}} |sadržaj6 = Epizoda se bavi podrijetlom [[Ćevapi|ćevapa]], njihovim širenjem i kulturnim značajem u regiji, uz osvrt na srodna jela te tradicionalne načine pripreme ćevapa i somuna. <ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-17|title=Znamo li što jedemo? - Ćevapi|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-cevapi-12050906|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250325005524/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-cevapi-12050906|archive-date=2025-03-25|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov7 = '''Janjetina''' |datum7 = {{premijera|31|3|2025}} |sadržaj7 = Epizoda istražuje kulturni značaj [[Janjetina|janjetine]], njezinu pripremu u hrvatskoj tradiciji te različite načine konzumacije i pripreme janjetine u drugim dijelovima svijeta.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=Znamo li što jedemo? - Janjetina|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-janjetina-12071823|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250331235705/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-janjetina-12071823|archive-date=2025-03-31|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov8 = '''Sarma''' |datum8 = {{premijera|24|3|2025}} |sadržaj8 = Epizoda se bavi podrijetlom i kulturnim značajem [[Sarma|sarme]], njezinim varijantama u različitim kuhinjama te osnovnim tehnikama pripreme.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-31|title=Znamo li što jedemo? - Sarma|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-sarma-12074086|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250407193019/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-sarma-12074086|archive-date=2025-04-07|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> }} === Druga sezona (2025./26.) === {{Epizode |pozadina = #CB4E22 |brojsve1 = 9. |broj1 = 0. |prazno = NE |naslov1 = '''Božićni specijal''' |datum1 = {{premijera|24|12|2025}} |sadržaj1 = Epizoda obrađuje tradicionalna [[Božić|božićna]] jela u Hrvatskoj, uključujući [[bakalar]], [[Francuska salata|francusku salatu]], [[odojak|pečenog odojka]] i [[fritule]], s naglaskom na njihovo podrijetlo i kulturni značaj.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-15|title=Znamo li što jedemo? - Božićni specijal|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-bozicni-specijal-12468423|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260107173645/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-bozicni-specijal-12468423|archive-date=2026-01-07|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov2 = '''Pivo''' |datum2 = {{premijera|16|2|2026}} |sadržaj2 = Epizoda istražuje povijest i značaj [[pivo|piva]], njegovu nekadašnju upotrebu u [[Medicina|medicini]] i ulogu u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], uz osvrt na pivsku kulturu i inovacije u [[London|Londonu]], [[München|Münchenu]] i [[Prag|Pragu]]. Također se bavi zanimljivostima poput [[pivnica|pivnice]] s vlastitom valutom, [[samostan|samostanskom]] proizvodnjom piva te iskustvima kušanja velikog broja različitih vrsta ovog pića.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-06|title=Nova sezona zabavno-edukativnog serijala "Znamo li što jedemo?"|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/znamo-li-sto-jedemo-pivo-12548852|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260207015200/https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/znamo-li-sto-jedemo-pivo-12548852|archive-date=2026-02-07|access-date=2026-02-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov3 = '''Pršut i kulen''' |datum3 = {{premijera|23|2|2026}} |sadržaj3 = Epizoda uspoređuje [[pršut]] i [[Slavonski kulen|kulen]] kao svjetski priznate delicije, istražujući njihov proces nastanka i povijesne zanimljivosti, poput poveznice kulena s [[Turci|Turcima]]. Sadržaj donosi priče o pršutu vrijednom 5000 eura, kraljici kulena i [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovom rekorderu]], te vodi gledatelje kroz tradicije [[Španjolska|Španjolske]] i [[Italija|Italije]], uključujući vrste pršuta prilagođene različitim religijama. Također se bavi umjetnošću rezanja pršuta i drugim dimljenim zanimljivostima.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-16|title=Znamo li što jedemo? - Pršut i kulen|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-prsut-i-kulen-12561693|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260302102121/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-prsut-i-kulen-12561693|archive-date=2026-03-02|access-date=2026-03-02|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov4 = '''Grah''' |datum4 = {{premijera|2|3|2026}} |sadržaj4 = Epizoda istražuje svijet [[grah|graha]] i [[Mahunarke|mahunarki]], od njihove povijesne uloge kao hrane [[Gladijatori|gladijatora]] i prvog [[Popaj|Popajevog]] jela do tradicije za [[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]. Sadržaj obuhvaća savjete o uzgoju i pripremi, biološki utjecaj na probavu te kulturološke zanimljivosti poput [[Japan|japanskih]] specijaliteta i masovne [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] potrošnje. Također se bavi entuzijastima koji su život posvetili grahu, uključujući Anku Grahunarku i jedinstvene zbirke posvećene ovoj namirnici.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-23|title=Znamo li što jedemo? - Grah|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/znamo-li-sto-jedemo-grah-12578383|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260224131710/https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/znamo-li-sto-jedemo-grah-12578383|archive-date=2026-02-24|access-date=2026-03-02|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov5 = '''Riba''' |datum5 = {{premijera|16|3|2026}} |sadržaj5 = Epizoda istražuje svijet [[Ribe|ribe]] kao jedne od najčešćih namirnica na jelovnicima, s naglaskom na razlike između plave i bijele ribe te načine njihova lova, čišćenja i pripreme. Donosi priče o ribljim specijalitetima i gastronomskim običajima, uključujući [[Japan|japansku]] praksu konzumiranja ribljih glava i popularnost jela [[Fish and chips|fish & chips]] u [[Engleska|Engleskoj]]. Sadržaj se bavi i pitanjem može li se pripremiti riblji ručak za 10 eura te predstavlja izbor „Miss ribe”. Epizoda vodi gledatelje i u jednu od najvećih svjetskih ribarnica te donosi zanimljivosti poput iskustva čovjeka koji je godinu dana jeo isključivo ribu, uz brojne ribičke priče i druge zanimljivosti povezane s ovom namirnicom.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-02|title=Znamo li što jedemo? - Riba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-riba-12597458|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260310130017/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-riba-12597458|archive-date=2026-03-10|access-date=2026-03-16|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov6 = '''Kruh''' |datum6 = {{premijera|9|3|2026}} |sadržaj6 = Epizoda istražuje povijest i kulturu [[Kruh|kruha]], namirnice koja je kroz stoljeća bila temelj prehrane brojnih civilizacija, od [[Faraon|faraona]] do [[Rimljani|Rimljana]] poznatih kao „žderači kruha”. Donosi priče o nastanku različitih vrsta kruha i pekarskih proizvoda, uključujući [[perec]] i [[kroasan]], te objašnjava podrijetlo [[Sendvič|sendviča]] i razloge zbog kojih je [[baguette]] karakteristično duguljast. Sadržaj se osvrće i na suvremene pekarske trendove poput kruha s oznakom „artisan” te popularnih vrsta kao što su [[Sourdough|sourdough]], [[Ciabatta|ciabatta]] i [[Focaccia|focaccia]]. Epizoda također prikazuje neobične zanimljivosti, među kojima su umjetnička djela izrađena od [[tost|tosta]] i pivo proizvedeno od tosta, a donosi i savjete o izradi [[hostija]], domaćeg kruha i savršenog sendviča.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-09|title=Znamo li što jedemo? - Kruh|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/znamo-li-sto-jedemo-kruh-12604882|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260310133602/https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/znamo-li-sto-jedemo-kruh-12604882|archive-date=2026-03-10|access-date=2026-03-16|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov7 = '''Sladoled''' |datum7 = {{premijera|23|3|2026}} |sadržaj7 = Epizoda istražuje povijest i raznolikost [[Sladoled|sladoleda]], jedne od najomiljenijih svjetskih slastica, donoseći pregled neobičnih i bizarnih okusa poput sladoleda od [[Gorgonzola|gorgonzole]], [[kobasica]], [[pivo|piva]] pa čak i majčinoga mlijeka. Također se bavi podrijetlom sladoleda i različitim vrstama ove slastice te vodi gledatelje u [[Italija|Italiju]] kao jednu od svjetskih prijestolnica sladoleda, u Muzej sladoleda u [[New York City, New York|New Yorku]] i kod poznatog münchenskog proizvođača neobičnih okusa. Epizoda donosi i zanimljivosti poput sladoleda koji može poslužiti kao besplatni test trudnoće, psećeg sladoleda te ideja o sladoledu budućnosti.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-16|title=Znamo li što jedemo? - Sladoled|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-sladoled-12621467|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260324213618/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-sladoled-12621467|archive-date=2026-03-24|access-date=2026-04-15|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov8 = '''Jaja''' |datum8 = {{premijera|30|3|2026}} |sadržaj8 = Epizoda istražuje sveprisutnost [[Jaje (hrana)|jaja]] u prehrani, od [[Tijesto|tijesta]], kolača i [[torta|torti]] pa sve do [[Pivo|piva]], te otkriva tajne njihova nastanka i jedinstvenog dizajna. Donosi priče o neobičnim jelima iz svijeta, poput kineskog crnog jaja i američkog Barbie jajeta, kao i o ekstremnim jajoljupcima, uključujući čovjeka koji dnevno pojede 50 jaja te francuskog umjetnika koji je izlegao piliće. Sadržaj uključuje i praktičan vodič za kupovinu i pripremu jaja te istražuje njihovu povezanost s [[Uskrs|Uskrsom]], [[Sport|sportom]] i utjecajem na [[zdravlje]].<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-25|title=Znamo li što jedemo? - Jaja|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-jaja-12637996|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260331033055/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-jaja-12637996|archive-date=2026-03-31|access-date=2026-04-15|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> }} == Izvori == {{izvori}} {{Televizijski program na HTV-u}} [[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]] [[Kategorija:Dokumentarne televizijske emisije]] pe2ttdmn9j1rd4nafha2l1s6d5698s6 7430581 7430578 2026-04-15T18:21:12Z Zviz2401 102709 budget za drugu sezonu 7430581 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Znamo li što jedemo? | slika = | veličina slike = | natpis_pod_slikom = | ime_2 = | format = televizijska emisija | žanr = | scenarij = [[Robert Knjaz]]<br>Marin Periš<br>Željko Stručić | režiser = Robert Knjaz | voditelj = Robert Knjaz | gl_skladatelj = IDM Music | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = 2 | emisije = 16 | popis_epizoda = #Pregled emisije | izvršni_producent = Ivana Šimić {{small|(1. sez.)}}<br>Gregor Poljakovski | producent = Vedrana Mikez {{small|(1. sez.)}}<br>Martina Pavić<br>Adrian Jaklin {{small|(2. sez.)}} | urednik = Tomislav Mršić | lokacijaprodukcije = | kinematografija = | trajanje_emisije = 44 – 50 min. | produkcijska_kuća = Sirovina i sinovi d.o.o. | budget = 66.351,66€ {{small|(1. sez.)}}<br>335.984,37€ {{small|(2. sez.)}} | tv_kuća = [[HRT – HTV 1]] | prva_emisija = {{premijera|17|2|2025|l}} | posljednja_emisija = | web_stranica = | imdb_id = }} '''''Znamo li što jedemo?''''' hrvatska je dokumentarno-zabavna televizijska serija autora i voditelja [[Robert Knjaz]], proizvedena u produkciji Sirovina i sinovi za [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatsku radioteleviziju]]. Serija se sastoji od više epizoda u kojima se istražuje povijest, podrijetlo i kulturni značaj poznatih jela, kao i njihovi sastojci i načini pripreme u različitim dijelovima svijeta. Emisija povezuje gastronomske običaje, povijesne zanimljivosti i suvremene prehrambene navike, uz sudjelovanje stručnjaka i poznavatelja gastronomije. Serija je snimana u više država, a premijerno se prikazuje od [[17. veljače]] [[2025.]] na [[HRT – HTV 1|Prvom programu HRT-a]]. Na badnjak 2025. prikazan je poseban božićni specijal, koji ujedno čini prvu epizodu druge sezone,<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-03|title=Jutarnji list - Robert Knjaz otkriva tajne svoje hit emisije: Konačno smo razriješili najveći mit - postoji li burek sa sirom!|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/robert-knjaz-nepoznate-price-omiljena-jela-serijal-15658680|access-date=2026-01-07|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> koja počinje sa prikazivanjem od [[16. veljače]] [[2026.]] == Pregled emisije == {{Pregled serije |boja1 = #2778BA |poveznica1 = #Prva sezona (2025.) |epizode1 = 8 |premijera1 = {{premijera|17|2|2025}} |finale1 = {{finale|7|4|2025}} |boja2 = #CB4E22 |poveznica2 = #Druga sezona (2025./26.) |epizode2 = sakrij |epizode2A = Specijal |premijera2A = {{premijera|24|12|2025}} |finale2A = premijera |epizode2B = 7 |premijera2B = {{premijera|16|2|2026}} |finale2B = {{finale|30|3|2026}} }} === Prva sezona (2025.) === {{Epizode |pozadina = #2778BA |širina=auto |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |prazno = NE |naslov1 = '''Burek''' |datum1 = {{premijera|17|2|2025}} |sadržaj1 = Epizoda istražuje podrijetlo i širenje [[Burek|bureka]], njegove sastojke i načine pripreme, uz osvrt na kulturni značaj jela u [[Turska|Turskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], kao i raspravu o terminologiji vezanoj uz burek.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-02-08|title=Znamo li što jedemo: Burek|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-burek-11994318|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260107172705/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-burek-11994318|archive-date=2026-01-07|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov2 = '''Hamburger''' |datum2 = {{premijera|24|2|2025}} |sadržaj2 = Epizoda obrađuje podrijetlo [[Hamburger|hamburgera]], njegov razvoj i popularnost, razlike između [[Sjedinjene Američke Države|američke]] i regionalnih inačica te osnovne principe pripreme i konzumacije ovog jela.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-02-17|title=Znamo li što jedemo: Hamburger|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-hamburger-12007372|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250224211157/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-hamburger-12007372|archive-date=2025-02-24|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov3 = '''Purica z mlincima i pašticada''' |datum3 = {{premijera|3|3|2025}} |sadržaj3 = Epizoda istražuje podrijetlo i povijest [[purica|purice]] s [[Mlinci|mlincima]] i [[Pašticada|pašticade]] s [[Njoki|njokima]], njihovu kulturnu ulogu u različitim sredinama i tradicionalne načine pripreme.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-02-24|title=Znamo li što jedemo: Purica z mlincima i pašticada|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-purica-z-mlincima-i-pasticada-12022792|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250406025148/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-purica-z-mlincima-i-pasticada-12022792|archive-date=2025-04-06|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov4 = '''Pizza''' |datum4 = {{premijera|10|3|2025}} |sadržaj4 = Epizoda se bavi podrijetlom [[Pizza|pizze]], razlozima njezine globalne popularnosti, raznolikošću sastojaka i stilova te osnovama pripreme pizze, uz osvrt na talijanske i američke utjecaje.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-03|title=Znamo li što jedemo: Pizza|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-pizza-12027913|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250311085227/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-pizza-12027913|archive-date=2025-03-11|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov5 = '''Juha''' |datum5 = {{premijera|17|3|2025}} |sadržaj5 = Epizoda obrađuje povijest i kulturni značaj [[juha]] u različitim dijelovima svijeta, njihovu ulogu u prehrani i zdravlju te osnovne načine pripreme.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-10|title=Znamo li što jedemo? - Juha|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-juha-12047997|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250318065244/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-juha-12047997|archive-date=2025-03-18|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov6 = '''Ćevapi''' |datum6 = {{premijera|24|3|2025}} |sadržaj6 = Epizoda se bavi podrijetlom [[Ćevapi|ćevapa]], njihovim širenjem i kulturnim značajem u regiji, uz osvrt na srodna jela te tradicionalne načine pripreme ćevapa i somuna. <ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-17|title=Znamo li što jedemo? - Ćevapi|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-cevapi-12050906|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250325005524/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-cevapi-12050906|archive-date=2025-03-25|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov7 = '''Janjetina''' |datum7 = {{premijera|31|3|2025}} |sadržaj7 = Epizoda istražuje kulturni značaj [[Janjetina|janjetine]], njezinu pripremu u hrvatskoj tradiciji te različite načine konzumacije i pripreme janjetine u drugim dijelovima svijeta.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=Znamo li što jedemo? - Janjetina|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-janjetina-12071823|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250331235705/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-janjetina-12071823|archive-date=2025-03-31|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov8 = '''Sarma''' |datum8 = {{premijera|24|3|2025}} |sadržaj8 = Epizoda se bavi podrijetlom i kulturnim značajem [[Sarma|sarme]], njezinim varijantama u različitim kuhinjama te osnovnim tehnikama pripreme.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-31|title=Znamo li što jedemo? - Sarma|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-sarma-12074086|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250407193019/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-sarma-12074086|archive-date=2025-04-07|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> }} === Druga sezona (2025./26.) === {{Epizode |pozadina = #CB4E22 |brojsve1 = 9. |broj1 = 0. |prazno = NE |naslov1 = '''Božićni specijal''' |datum1 = {{premijera|24|12|2025}} |sadržaj1 = Epizoda obrađuje tradicionalna [[Božić|božićna]] jela u Hrvatskoj, uključujući [[bakalar]], [[Francuska salata|francusku salatu]], [[odojak|pečenog odojka]] i [[fritule]], s naglaskom na njihovo podrijetlo i kulturni značaj.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-15|title=Znamo li što jedemo? - Božićni specijal|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-bozicni-specijal-12468423|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260107173645/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-bozicni-specijal-12468423|archive-date=2026-01-07|access-date=2026-01-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov2 = '''Pivo''' |datum2 = {{premijera|16|2|2026}} |sadržaj2 = Epizoda istražuje povijest i značaj [[pivo|piva]], njegovu nekadašnju upotrebu u [[Medicina|medicini]] i ulogu u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], uz osvrt na pivsku kulturu i inovacije u [[London|Londonu]], [[München|Münchenu]] i [[Prag|Pragu]]. Također se bavi zanimljivostima poput [[pivnica|pivnice]] s vlastitom valutom, [[samostan|samostanskom]] proizvodnjom piva te iskustvima kušanja velikog broja različitih vrsta ovog pića.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-06|title=Nova sezona zabavno-edukativnog serijala "Znamo li što jedemo?"|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/znamo-li-sto-jedemo-pivo-12548852|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260207015200/https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/znamo-li-sto-jedemo-pivo-12548852|archive-date=2026-02-07|access-date=2026-02-07|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov3 = '''Pršut i kulen''' |datum3 = {{premijera|23|2|2026}} |sadržaj3 = Epizoda uspoređuje [[pršut]] i [[Slavonski kulen|kulen]] kao svjetski priznate delicije, istražujući njihov proces nastanka i povijesne zanimljivosti, poput poveznice kulena s [[Turci|Turcima]]. Sadržaj donosi priče o pršutu vrijednom 5000 eura, kraljici kulena i [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovom rekorderu]], te vodi gledatelje kroz tradicije [[Španjolska|Španjolske]] i [[Italija|Italije]], uključujući vrste pršuta prilagođene različitim religijama. Također se bavi umjetnošću rezanja pršuta i drugim dimljenim zanimljivostima.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-16|title=Znamo li što jedemo? - Pršut i kulen|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-prsut-i-kulen-12561693|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260302102121/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-prsut-i-kulen-12561693|archive-date=2026-03-02|access-date=2026-03-02|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov4 = '''Grah''' |datum4 = {{premijera|2|3|2026}} |sadržaj4 = Epizoda istražuje svijet [[grah|graha]] i [[Mahunarke|mahunarki]], od njihove povijesne uloge kao hrane [[Gladijatori|gladijatora]] i prvog [[Popaj|Popajevog]] jela do tradicije za [[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]. Sadržaj obuhvaća savjete o uzgoju i pripremi, biološki utjecaj na probavu te kulturološke zanimljivosti poput [[Japan|japanskih]] specijaliteta i masovne [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] potrošnje. Također se bavi entuzijastima koji su život posvetili grahu, uključujući Anku Grahunarku i jedinstvene zbirke posvećene ovoj namirnici.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-23|title=Znamo li što jedemo? - Grah|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/znamo-li-sto-jedemo-grah-12578383|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260224131710/https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/znamo-li-sto-jedemo-grah-12578383|archive-date=2026-02-24|access-date=2026-03-02|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov5 = '''Riba''' |datum5 = {{premijera|16|3|2026}} |sadržaj5 = Epizoda istražuje svijet [[Ribe|ribe]] kao jedne od najčešćih namirnica na jelovnicima, s naglaskom na razlike između plave i bijele ribe te načine njihova lova, čišćenja i pripreme. Donosi priče o ribljim specijalitetima i gastronomskim običajima, uključujući [[Japan|japansku]] praksu konzumiranja ribljih glava i popularnost jela [[Fish and chips|fish & chips]] u [[Engleska|Engleskoj]]. Sadržaj se bavi i pitanjem može li se pripremiti riblji ručak za 10 eura te predstavlja izbor „Miss ribe”. Epizoda vodi gledatelje i u jednu od najvećih svjetskih ribarnica te donosi zanimljivosti poput iskustva čovjeka koji je godinu dana jeo isključivo ribu, uz brojne ribičke priče i druge zanimljivosti povezane s ovom namirnicom.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-02|title=Znamo li što jedemo? - Riba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-riba-12597458|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260310130017/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-riba-12597458|archive-date=2026-03-10|access-date=2026-03-16|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov6 = '''Kruh''' |datum6 = {{premijera|9|3|2026}} |sadržaj6 = Epizoda istražuje povijest i kulturu [[Kruh|kruha]], namirnice koja je kroz stoljeća bila temelj prehrane brojnih civilizacija, od [[Faraon|faraona]] do [[Rimljani|Rimljana]] poznatih kao „žderači kruha”. Donosi priče o nastanku različitih vrsta kruha i pekarskih proizvoda, uključujući [[perec]] i [[kroasan]], te objašnjava podrijetlo [[Sendvič|sendviča]] i razloge zbog kojih je [[baguette]] karakteristično duguljast. Sadržaj se osvrće i na suvremene pekarske trendove poput kruha s oznakom „artisan” te popularnih vrsta kao što su [[Sourdough|sourdough]], [[Ciabatta|ciabatta]] i [[Focaccia|focaccia]]. Epizoda također prikazuje neobične zanimljivosti, među kojima su umjetnička djela izrađena od [[tost|tosta]] i pivo proizvedeno od tosta, a donosi i savjete o izradi [[hostija]], domaćeg kruha i savršenog sendviča.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-09|title=Znamo li što jedemo? - Kruh|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/znamo-li-sto-jedemo-kruh-12604882|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260310133602/https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/znamo-li-sto-jedemo-kruh-12604882|archive-date=2026-03-10|access-date=2026-03-16|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov7 = '''Sladoled''' |datum7 = {{premijera|23|3|2026}} |sadržaj7 = Epizoda istražuje povijest i raznolikost [[Sladoled|sladoleda]], jedne od najomiljenijih svjetskih slastica, donoseći pregled neobičnih i bizarnih okusa poput sladoleda od [[Gorgonzola|gorgonzole]], [[kobasica]], [[pivo|piva]] pa čak i majčinoga mlijeka. Također se bavi podrijetlom sladoleda i različitim vrstama ove slastice te vodi gledatelje u [[Italija|Italiju]] kao jednu od svjetskih prijestolnica sladoleda, u Muzej sladoleda u [[New York City, New York|New Yorku]] i kod poznatog münchenskog proizvođača neobičnih okusa. Epizoda donosi i zanimljivosti poput sladoleda koji može poslužiti kao besplatni test trudnoće, psećeg sladoleda te ideja o sladoledu budućnosti.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-16|title=Znamo li što jedemo? - Sladoled|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-sladoled-12621467|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260324213618/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-sladoled-12621467|archive-date=2026-03-24|access-date=2026-04-15|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> |naslov8 = '''Jaja''' |datum8 = {{premijera|30|3|2026}} |sadržaj8 = Epizoda istražuje sveprisutnost [[Jaje (hrana)|jaja]] u prehrani, od [[Tijesto|tijesta]], kolača i [[torta|torti]] pa sve do [[Pivo|piva]], te otkriva tajne njihova nastanka i jedinstvenog dizajna. Donosi priče o neobičnim jelima iz svijeta, poput kineskog crnog jaja i američkog Barbie jajeta, kao i o ekstremnim jajoljupcima, uključujući čovjeka koji dnevno pojede 50 jaja te francuskog umjetnika koji je izlegao piliće. Sadržaj uključuje i praktičan vodič za kupovinu i pripremu jaja te istražuje njihovu povezanost s [[Uskrs|Uskrsom]], [[Sport|sportom]] i utjecajem na [[zdravlje]].<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-25|title=Znamo li što jedemo? - Jaja|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-jaja-12637996|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260331033055/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/znamo-li-sto-jedemo-jaja-12637996|archive-date=2026-03-31|access-date=2026-04-15|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> }} == Izvori == {{izvori}} {{Televizijski program na HTV-u}} [[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]] [[Kategorija:Dokumentarne televizijske emisije]] kkbk6dwta5q6dwqtb28znq39wyx1tyg 0 800552 7430491 7418662 2026-04-15T13:30:20Z Croxyz 205325 ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7430491 wikitext text/x-wiki {{Infookvir atletičar | ime = Ilia Malinin | slika = 2026 Ilia Malinin (cropped).jpg | slika_širina = | slika_opis = Ilia Malinin tijekom ceremonije dodjele medalja na [[2026 U.S. Figure Skating Championships|Prvenstvu SAD-a 2026.]] | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[2. prosinca]] [[2004.]] | mjesto_rođenja = [[Fairfax, Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države]] | državljanstvo = {{Z+X|USA}} | karijera = 2011. – | discipline = | rekordi = | medalje = {{medalje vrh}} {{medalje sport|[[Umjetničko klizanje]]}} {{medalje OI}} {{medalje zlato|[[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.|Milano–Cortina 2026.]]|''ekipno''}} {{medalje sport|[[Svjetsko prvenstvo u umjetničkom klizanju|Svjetsko prvenstvo]]}} {{medalje zlato|Montreal 2024.|''pojedinačno''}} {{medalje zlato|Boston 2025.|''pojedinačno''}} {{medalje bronca|Saitama 2023.|''pojedinačno''}} {{medalje sport|[[Grand Prix u umjetničkom klizanju – finale|Grand Prix Finale]]}} {{medalje zlato|Beijing 2023.–24.|''pojedinačno''}} {{medalje zlato|Grenoble 2024.–25.|''pojedinačno''}} {{medalje zlato|Nagoya 2025.–26.|''pojedinačno''}} {{medalje bronca|Torino 2022.–23.|''pojedinačno''}} {{medalje sport|[[Prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u umjetničkom klizanju|Prvenstvo SAD-a]]}} {{medalje zlato|San Jose 2023.|''pojedinačno''}} {{medalje zlato|Columbus 2024.|''pojedinačno''}} {{medalje zlato|Wichita 2025.|''pojedinačno''}} {{medalje zlato|St. Louis 2026.|''pojedinačno''}} {{medalje srebro|Nashville 2022.|''pojedinačno''}} {{medalje sport|[[World Team Trophy]]}} {{medalje zlato|Tokyo 2023.|''ekipno''}} {{medalje zlato|Tokyo 2025.|''ekipno''}} {{medalje sport|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u umjetničkom klizanju|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}} {{medalje zlato|Tallinn 2022.|''pojedinačno''}} {{medalje dno}} }} '''Ilia Malinin''' ([[Fairfax, Virginia]], [[2. prosinca]] [[2004.]]) američki je [[umjetničko klizanje|umjetnički klizač]]. Trostruki je [[Svjetsko prvenstvo u umjetničkom klizanju|svjetski prvak]] (2024., 2025., 2026.) trostruki prvak Finala Grand Prixa (2023., 2024., 2025.), sedmerostruki osvajač zlatne medalje na [[Grand Prix u umjetničkom klizanju|Grand Prixu]], četverostruki osvajač zlatne medalje na Challenger Seriesu i četverostruki [[Nacionalno prvenstvo SAD-a u umjetničkom klizanju|nacionalni prvak SAD-a]] (2023. – 2026.). Na juniorskoj razini, Malinin je [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u umjetničkom klizanju|svjetski juniorski prvak iz 2022.]] i dvostruki osvajač zlatne medalje na Juniorskom Grand Prixu. Drži trenutni svjetski juniorski rekord u muškoj kratkoj koreografiji, slobodnom klizanju i ukupnom rezultatu, kao i seniorski rekord u muškom slobodnom klizanju. Malinin je prvi i jedini klizač koji je uspješno izveo potpuno rotirani [[Axelov skok|četverostruki Axel]] na međunarodnom natjecanju, ostvarivši ovaj podvig na U.S. International Classicu 2022. i izvodeći ga više puta od tada.<ref>[https://www.washingtonpost.com/sports/olympics/2022/09/14/ilia-malinin-figure-skating-quad-axel/ U.S. figure skater Ilia Malinin lands first quad axel in competition] Washington Post Preuzeto 15. rujna 2022.</ref> U rujnu 2022. uvršten je na popis [[Time 100|Time 100 Next]] časopisa [[Time (časopis)|Time]], koji obuhvaća nadolazeće lidere iz cijelog svijeta koji oblikuju budućnost i definiraju sljedeću generaciju vodstva. == Osobni život i obrazovanje == Ilia Malinin rođen je 2. prosinca 2004. u [[Fairfax, Virginia|Fairfaxu u Virginiji]].<ref>[https://www.isuresults.com/bios/isufs00108049.htm Ilia Malinin] International Skating Union Preuzeto 3. listopada 2025.</ref> Počeo je klizati 2011. godine i potječe iz obitelji klizača. Sin je [[Tatiana Malinina|Tatijane Malinine]], olimpijske klizačice koja je natjecala za [[Uzbekistan]] i bila prvakinja Finala Grand Prixa 1999., [[Prvenstvo četiriju kontinenata u umjetničkom klizanju|prvakinja Četiriju kontinenata 1999.]] i deseterostruka nacionalna prvakinja Uzbekistana;<ref>[https://www.goldenskate.com/age-is-no-limit-for-malinina/ Age is No Limit for Malinina] Golden Skate Preuzeto 14. ožujka 2002.</ref> te [[Roman Skorniakov|Romana Skorniakova]], također olimpijskog klizača koji je natjecao za Uzbekistan i bio sedmerostruki nacionalni prvak Uzbekistana.<ref>[https://usfigureskatingfanzone.com/sports/figure-skating/roster/ilia-malinin/402 Ilia Malinin] U.S. Figure Skating Preuzeto 6. srpnja 2021.</ref> Njegova mlađa sestra Liza također se natječe u umjetničkom klizanju.<ref>[https://ijs.usfigureskating.org/leaderboard/results/2023/33449/CAT006SEG007.html 2023 Potomac Open] U.S. Figure Skating Preuzeto 18. travnja 2024.</ref> Dobio je ruski muški oblik majčinog prezimena jer su se roditelji zabrinuli da bi očevo prezime bilo preteško za izgovoriti.<ref>[https://www.washingtonian.com/2023/01/30/7-things-to-know-about-skater-ilia-malinin/ 7 Things to Know About Skater Ilia Malinin] Washingtonian Preuzeto 30. siječnja 2023.</ref> Djed po majci, Valerij Malinin, bivši je natjecatelj [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i trenutno radi kao trener klizanja u [[Novosibirsk]]u u [[Rusija|Rusiji]].<ref>[https://www.isuresults.com/bios/isufs00108049.htm Ilia Malinin] International Skating Union Preuzeto 3. listopada 2025.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Malinin, Ilia}} [[Kategorija:Američki športaši]] [[Kategorija:Umjetnički klizači]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u umjetničkom klizanju]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u umjetničkom klizanju]] fag8b768mf9lphjyvhf5w3tga9i855w 0 802764 7430453 7429728 2026-04-15T12:47:45Z Cybermb 1634 /* Poredak za vozače */ Poredak 16.-22. 7430453 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''MotoGP''''' za 2020. godinu je osvojio [[Španjolska|španjolski]] vazač [[Joan Mir]] na motociklu ''Suzuki GSX-RR'' s momčadi ''Team Suzuki Ecstar''. <br> Ovo je bio prvi naslov za vozače ''[[Suzuki|Suzukija]]'' od formiranja klase ''MotoGP'', dnosno prvi nakon 2000. godine uključivo i klasu ''500cc''. <br> Prvenstvo za kostruktore je osvojio ''Ducati'', a za momčadi ''Team Suzuki Ecstar''. <br> Ova je sezona bila obilježena utjecajima [[Pandemija COVID-19|globalne pandemije COVID-19]], te su utrke održane u drugoj polovici 2020. godine, dok je dio predviđenih utrka otkazan. <br> Iznimno je uvedeno da se na pojedinim stazama utrke održavaju dva tjedna zaredom (pod različitim nazivom ''Velike nagrade''). <br> Na 14 održanih utrka je bilo devet različitih pobjednika. <br> Sezona je također obilježena teškom ozljedom šesterostrukog prvaka ''MotoGP'' klase [[Marc Márquez|Marca Márqueza]] na prvoj utrci, koji je potom propustio ostatak sezone. == Raspored utrka i osvajači postolja == 2020. godine je održano 15 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te na njih 14 su vožene utrke u klasi ''MotoGP''. <br> Kao posljedica [[Pandemija COVID-19|globalne pandemije COVID-19]], 11 predviđenih ''Velikih nagrada'' je otkazano, a dio održanih utrka je vožen u zamjenskom terminu, ili su utrke vožene na zamjenskim i naknadno dodavanim stazama. <br> Na pet staza su održani tzv. ''dvostruki vikendi'' – sa dvije ''Velike nagrade'' u tjedan dana. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj Velike nagrade u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- | ||<small> 8. ožujka 2020. ||{{Z|KAT}} Losail ||''VN Katara ||<small> ''QNB Grand Prix of Qatar |colspan="10"|<center> ''nije bilo utrke MotoGP |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/news/2020/03/01/moto2-e-moto3-disputano-la-tappa-del-qatar/158899 motogp.com, ''Moto2™ and Moto3™ classes will race in Qatar''], objavljeno 1. ožujka 2020., pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''1. ||<small> 19. srpnja 2020. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||<small> ''Gran Premio Red Bull de España |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/spa/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Red Bull de España 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/SPA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO RED BULL DE ESPAÑA / Race / Classification after 25 laps = 110.575 km''], objavljeno 19. srpnja 2020., preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-red-bull-de-espana/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / ESP / Race''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Spanish MotoGP''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''2. ||<small> 26. srpnja 2020. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Andaluzije ||<small> ''Gran Premio Red Bull de Andalucía |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/anc/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Red Bull de Andalucía 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/ANC/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO RED BULL DE ANDALUCIA / Race / Classification after 25 laps = 110.575 km''], objavljeno 26. srpnja 2020., preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-red-bull-de-andalucia/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / AND / Race''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-andalucia-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Andalucia MotoGP''], pristupljeno 16. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/jerez200726.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Jerez Circuit''], preuzeto 16. ožujka 2026. </ref> |- |'''3. ||<small> 9. kolovoza 2020. ||{{Z|ČEŠ}} Brno ||''VN Češke Republike ||<small> ''Monster Energy Grand Prix České republiky |{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati ||{{Z|JAR}} Brad Binder ||KTM |{{Z|JAR}} '''Brad Binder ||'''KTM ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/cze/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Monster Energy Grand Prix České republiky 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/CZE/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / MONSTER ENERGY GRAND PRIX ČESKÉ REPUBLIKY / Race / Classification after 21 laps = 113.463 km''], objavljeno 9. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/monster-energy-grand-prix-ceske-republiky/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / CZE / Race''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-czech-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Czech MotoGP''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/brno200809.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Brno Circuit''], preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> |- |'''4. ||<small> 16. kolovoza 2020. ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Ring|Red Bull Ring]] ||''VN Austrije ||<small> ''myWorld Motorrad Grand Prix von Österreich |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |{{Z|ITA}} '''Andrea Dovizioso ||'''Ducati ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/aut/motogp/rac2/classification motogp.com, ''Results / 2020 / myWorld Motorrad Grand Prix von Österreich 2020 / MotoGP / RAC2''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/AUT/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / myWorld MOTORRAD GRAND PRIX VON ÖSTERREICH / Race PART 1 / Classification after 8 laps = 34.544 km''], objavljeno 16. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/AUT/MotoGP/RAC2/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / myWorld MOTORRAD GRAND PRIX VON ÖSTERREICH / Race PART 2 / Classification after 20 laps = 86.36 km''], objavljeno 16. kolovoza 2020., preuzeto 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/myworld-motorrad-grand-prix-von-osterreich/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / AUT / Race''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Austrian MotoGP''], pristupljeno 20. ožujka 2026. </ref> |- |'''5. ||<small> 23. kolovoza 2020. ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Ring|Red Bull Ring]] ||''VN Štajerske ||<small> ''BMW M Grand Prix of Styria |{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |{{Z|POR}} '''Miguel Oliveira ||'''KTM ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/sty/motogp/rac2/classification motogp.com, ''Results / 2020 / BMW M Grand Prix of Styria 2020 / MotoGP / RAC2''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/STY/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / BMW M GRAND PRIX OF STYRIA / Race PART 1 / Classification after 16 laps = 69.088 km''], objavljeno 23. kolovoza 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/STY/MotoGP/RAC2/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / BMW M GRAND PRIX OF STYRIA / Race PART 2 / Classification after 12 laps = 51.816 km''], objavljeno 23. kolovoza 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/bmw-m-grand-prix-von-styria/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / STY / Race''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-styrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Styrian MotoGP''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/redbullring200823.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 5 / Red Bull Ring''], preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> |- |'''6. ||<small> 13. rujna 2020. ||{{Z|ITA}} Misano World Circuit Marco Simoncelli ||''VN San Marina i Rivijere Rimini ||<small> ''Gran Premio Lenovo di San Marino e della Riviera di Rimini |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/rsm/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Lenovo di San Marino e della Riviera di Rimini 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/RSM/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO LENOVO DI SAN MARINO E DELLA RIVIERA / Race / Classification after 27 laps = 114.102 km''], objavljeno 13. rujna 2020., preuzeto 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-di-san-marino-e-della-riviera-di-rimini/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / SMR / Race''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-san-marino-motogp-2/ motorsportmagazine.com, ''2020 San Marino MotoGP - Round 6''], pristupljeno 23. ožujka 2026. </ref> |- |'''7. ||<small> 20. rujna 2020. ||{{Z|ITA}} Misano World Circuit Marco Simoncelli ||''VN Emilije Romagne i Rivijere Rimini ||<small> ''Gran Premio Tissot dell'Emilia-Romagna e della Riviera di Rimini |{{Z|ŠPA}} Maverick Viñales ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Francesco Bagnaia ||Ducati |{{Z|ŠPA}} '''Maverick Viñales ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/emi/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio TISSOT dell'Emilia Romagna e della Riviera di Rimini 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/EMI/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP TISSOT DELL'EMILIA ROMAGNA E RIVIERA DI RIMINI / Race / Classification after 27 laps = 114.102 km''], objavljeno 20. rujna 2020., preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-dell-emilia-romagna-e-della-riviera-di-rimini/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / EML / Race''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-emilia-romagna-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Emilia Romagna MotoGP''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/misano200920.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 7 / Misano World Circuit''], preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> |- |'''8. ||<small> 27. rujna 2020. ||{{Z|ŠPA}} Catalunya (Barcelona) ||''VN Katalonije ||<small> ''Gran Premi Monster Energy de Catalunya |{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha |{{Z|FRA}} '''Fabio Quartararo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/cat/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premi Monster Energy de Catalunya 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/CAT/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMI MONSTER ENERGY DE CATALUNYA / Race / Classification after 24 laps = 111.048 km''], objavljeno 27. rujna 2020., preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premi-monster-energy-de-catalunya/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / CAT / Race''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-catalan-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Catalan MotoGP''], pristupljeno 24. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/catalunya200927.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 8 / Circuit de Barcelona-Catalunya''], preuzeto 24. ožujka 2026. </ref> |- |'''9. ||<small> 11. listopada 2020. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||<small> ''Shark Helmets Grand Prix de France |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|FRA}} Johann Zarco ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Danilo Petrucci ||'''Ducati ||{{Z|ŠPA}} Álex Márquez ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/fra/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / SHARK Helmets Grand Prix de France 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/FRA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / SHARK HELMETS GRAND PRIX DE FRANCE / Race / Classification after 26 laps = 108.81 km''], objavljeno 11. listopada 2020., preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/shark-helmets-grand-prix-de-france/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / FRA / Race''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 French MotoGP''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> |- |'''10. ||<small> 18. listopada 2020. ||{{Z|ŠPA}} Motorland Aragón ||''VN Aragona ||<small> ''Gran Premio Michelin de Aragón |{{Z|FRA}} Fabio Quartararo ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki |{{Z|ŠPA}} '''Álex Rins ||'''Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Márquez ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/ara/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Michelin® de Aragón 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/ARA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO MICHELIN® DE ARAGÓN / Race / Classification after 23 laps = 116.771 km''], objavljeno 18. listopada 2020., preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-michelin-de-aragon/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / ARA / Race''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-aragon-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Aragon MotoGP''], pristupljeno 27. ožujka 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/aragon201018.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 10 / Motorland Aragón''], preuzeto 27. ožujka 2026. </ref> |- |'''11. ||<small> 25. listopada 2020. ||{{Z|ŠPA}} Motorland Aragón ||''VN Teruela ||<small> ''Gran Premio Liqui Moly de Teruel |{{Z|JAP}} Takaaki Nakagami ||Honda ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Joan Mir ||Suzuki |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/ter/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Liqui Moly de Teruel 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/TER/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO LIQUI MOLY DE TERUEL / Race / Classification after 23 laps = 116.771 km''], objavljeno 25. listopada 2020., preuzeto 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-liqui-moly-de-teruel/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / TER / Race''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-teruel-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Teruel MotoGP''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/aragon201025.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 11 / Motorland Aragón''], preuzeto 3. travnja 2026. </ref> |- |'''12. ||<small> 8. studenog 2020. ||{{Z|ŠPA}} Valencia (Ricardo Tormo) ||''VN Europe ||<small> ''Gran Premio de Europa |{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM ||{{Z|JAR}} Brad Binder ||KTM |{{Z|ŠPA}} '''Joan Mir ||'''Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Álex Rins ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/eur/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio de Europa 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/EUR/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO DE EUROPA / Race / Classification after 27 laps = 108.135 km''], objavljeno 8. studenog 2020., preuzeto 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/gran-premio-de-europa/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / EUR / Race''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-european-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 European MotoGP''], pristupljeno 3. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/valencia201108.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 12 / Valencia Ricardo Tormo''], preuzeto 3. travnja 2026. </ref> |- |'''13. ||<small> 15. studenog 2020. ||{{Z|ŠPA}} Valencia (Ricardo Tormo) ||''VN Zajednice Valencia ||<small> ''Gran Premio Motul de la Comunitat Valenciana |{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati |{{Z|ITA}} '''Franco Morbidelli ||'''Yamaha ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Pol Espargaró ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/val/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Gran Premio Motul de la Comunitat Valenciana 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/VAL/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRAN PREMIO MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / Race / Classification after 27 laps = 108.135 km''], objavljeno 15. studenog 2020., preuzeto 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/communitat-valenciana/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / VAL / Race''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-valencia-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Valencia MotoGP''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/valencia201115.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 13 / Valencia Ricardo Tormo''], preuzeto 10. travnja 2026. </ref> |- |'''14. ||<small> 22. studenog 2020. ||{{Z|POR}} [[Autodrom Internacional do Algarve|Algarve (Portimão)]] ||''VN Portugala ||<small> ''Grande Prémio MEO de Portugal |{{Z|POR}} Miguel Oliveira ||KTM ||{{Z|POR}} Miguel Oliveira ||KTM |{{Z|POR}} '''Miguel Oliveira ||'''KTM ||{{Z|AUS}} Jack Miller ||Ducati ||{{Z|ITA}} Franco Morbidelli ||Yamaha |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/por/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2020 / Grande Prémio MEO de Portugal 2020 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGA / Race / Classification after 25 laps = 114.8 km''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2020/grande-premio-meo-de-portugal/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Portugal / Race''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2020-portuguese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2020 Portuguese MotoGP''], pristupljeno 10. travnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/portimao201122.jpg progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 14 / Algarve International Circuit''], preuzeto 10. travnja 2026. </ref> |- |} <small> ''VN Katara'' – utrka ''MotoGP'' klase nije održana zbog restrikcija u putovanjima, ali su održane utrke klasa ''Moto2'' i ''Moto3'' jer su već bili na stazi radi testiranja <br> ''VN Austrije'' – prekinuta nakon nesreće u 8. krugu, potom nastavljena kao nova utrka od 20 krugova <br> ''VN Štajerske'' – prekinuta nakon nesreće u 16. krugu, potom nastavljena kao nova utrka od 12 krugova <br> ''VN San Marina i Rivijere Rimini'' – također navedena kao ''VN San Marina'' <br> ''VN Emilije Romagne i Rivijere Rimini'' – također navedena kao ''VN Emilije Romagne'' <br> ''VN Zajednice Valencia'' – također navedena kao ''VN Valencije'' </small> <small> Kao posljedica Pandemije COVID-19 otkazane su sljedeće planirane ''Velike nagrade'' na stazama: * {{Z|ARG}} Termas de Río Hondo, ''VN Republike Argentine'' * {{Z|AUS}} Phillip Island, ''VN Australije'' * {{Z|FIN}} Kymi Ring, ''VN Finske'' * {{Z|ITA}} [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugello]], ''VN Italije'' * {{Z|JAP}} Twin Ring Motegi, ''VN Japana'' * {{Z|MALE}} Sepang, ''VN Malezije'' * {{Z|NIZ}} Assen, ''VN Nizozemske / Dutch TT'' * {{Z|NJE}} Sachsenring, ''VN Njemačke'' * {{Z|SAD}} [[Staza Americas|Circuit of the Americas]], ''VN Amerika'' * {{Z|THA}} Buriram (Chang International), ''VN Tajlanda'' * {{Z|UK}} [[Staza Silverstone|Silverstone]], ''VN Britanije'' </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ŠPA}} '''[[Joan Mir]] ||'''[[Suzuki]] ||<center> '''36 ||<small> '''Team Suzuki Ecstar ||<small> '''Suzuki GSX-RR || '''171 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ITA}} '''[[Franco Morbidelli]] ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''21 ||<small> '''Petronas Yamaha SRT ||<small> '''Yamaha YZR-M1 || '''158 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ŠPA}} '''[[Álex Rins]] ||'''Suzuki ||<center> '''42 ||<small> '''Team Suzuki Ecstar ||<small> '''Suzuki GSX-RR || '''139 |- |4. ||{{Z|ITA}} [[Andrea Dovizioso]] ||Ducati ||<center> 04 ||<small> Ducati Team ||<small> Ducati Desmosedici GP20 ||rowspan="2"| 135 |- |5. ||{{Z|ŠPA}} [[Pol Espargaró]] ||KTM ||<center> 44 ||<small> Red Bull KTM Factory Racing ||<small> KTM RC16 |- |6. ||{{Z|ŠPA}} [[Maverick Viñales]] ||Yamaha ||<center> 12 ||<small> Monster Energy Yamaha MotoGP ||<small> Yamaha YZR-M1 ||rowspan="2"| 132 |- |7. ||{{Z|AUS}} [[Jack Miller]] ||Ducati ||<center> 43 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 |- |8. ||{{Z|FRA}} [[Fabio Quartararo]] ||Yamaha ||<center> 20 ||<small> Petronas Yamaha SRT ||<small> Yamaha YZR-M1 || 127 |- |9. ||{{Z|POR}} [[Miguel Oliveira]] ||KTM ||<center> 88 ||<small> Red Bull KTM Tech3 ||<small> KTM RC16 || 125 |- |10. ||{{Z|JAP}} [[Takaaki Nakagami]] ||[[Honda]] ||<center> 30 ||<small> LCR Honda <br> LCR Honda Idemitsu ||<small> Honda RC213V || 116 |- |11. ||{{Z|JAR}} [[Brad Binder]] ||KTM ||<center> 33 ||<small> Red Bull KTM Factory Racing ||<small> KTM RC16 || 87 |- |12. ||{{Z|ITA}} [[Danilo Petrucci]] ||Ducati ||<center> 9 ||<small> Ducati Team ||<small> Ducati Desmosedici GP20 || 78 |- |13. ||{{Z|FRA}} [[Johann Zarco]] ||Ducati ||<center> 5 ||<small> Esponsorama Racing <br> Hublot Reale Avintia Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP19 || 77 |- |14. ||{{Z|ŠPA}} [[Álex Márquez]] ||Honda ||<center> 73 ||<small> Repsol Honda Team ||<small> Honda RC213V || 74 |- |15. ||{{Z|ITA}} [[Valentino Rossi]] ||Yamaha ||<center> 46 ||<small> Monster Energy Yamaha MotoGP ||<small> Yamaha YZR-M1 || 66 |- |16. ||{{Z|ITA}} [[Francesco Bagnaia]] ||Ducati ||<center> 63 ||<small> Pramac Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP20 || 47 |- |17. ||{{Z|ŠPA}} [[Aleix Espargaró]] ||Aprilia ||<center> 41 ||<small> Aprilia Racing Team Gresini ||<small> Aprilia RS-GP || 42 |- |18. ||{{Z|UK}} [[Cal Crutchlow]] ||Honda ||<center> 35 ||<small> LCR Honda <br> LCR Honda Castrol ||<small> Honda RC213V || 32 |- |19. ||{{Z|NJE}} [[Stefan Bradl]] ||Honda ||<center> 6 ||<small> Repsol Honda Team ||<small> Honda RC213V ||rowspan="2"| 27 |- |20. ||{{Z|ŠPA}} Iker Lecuona ||KTM ||<center> 27 ||<small> Red Bull KTM Tech3 ||<small> KTM RC16 |- |21. ||{{Z|UK}} Bradley Smith ||Aprilia ||<center> 38 ||<small> Aprilia Racing Team Gresini ||<small> Aprilia RS-GP || 12 |- |22. ||{{Z|ŠPA}} [[Esteve Rabat]] ||Ducati ||<center> 53 ||<small> Esponsorama Racing <br> Hublot Reale Avintia Racing ||<small> Ducati Desmosedici GP19 || 10 |- |} <!-- ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Ducati'' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ITA}} '''Ducati ||<center> '''221 || ''' |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''204 ||<center> '''(-50) |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||<center> '''202 || ''' |- |4. ||{{Z|AUT}} KTM ||<center> 200 || |- |5. ||{{Z|JAP}} [[Honda]] ||<center> 144 || |- |6. ||{{Z|ITA}} Aprilia ||<center> 51 || |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu <br> ''Yamahi'' su oduzeti bodovi zbog nepoštivanja protokola za tehničke promjene na motociklu <ref name="mgp_Yamaha"> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/news/2020/11/05/yamaha-handed-penalties-no-effect-on-rider-points/163419 motogp.com, ''Yamaha handed penalties, no effect on rider points''], objavljeno 5. studenog 2020., pristupljeno 11. ožujka 2026. </ref> </small> == Poredak za momčadi (timove) == ; Sustav bodovanja Bodove za timove (momčadi) osvajaju vozači tima koji su plasirani među prvih 15 u utrci, ujedno i osvajači bodova za poredak vozača. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Team Suzuki Ecstar'' (tvornička momčad ''[[Suzuki]]ja'') osvojila prvenstvo za momčadi. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''Team Suzuki Ecstar ||'''[[Suzuki]] ||<center> '''310 || ''' |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|MALE}} '''Petronas Yamaha SRT ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''248 ||<center> '''(-37) |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|AUT}} '''Red Bull KTM Factory Racing ||'''KTM ||<center> '''222 || ''' |- |4. ||{{Z|ITA}} Ducati Team ||Ducati ||<center> 213 || |- |5. ||{{Z|ITA}} Pramac Racing ||Ducati ||<center> 183 || |- |6. ||{{Z|JAP}}{{Z|ITA}} Monster Energy Yamaha MotoGP ||Yamaha ||<center> 178 ||<center> (-20) |- |7. ||{{Z|FRA}} Red Bull KTM Tech3 ||KTM ||<center> 152 || |- |8. ||{{Z|MON}}{{Z|ITA}} LCR Honda <br> <small> ''LCR Honda Idemitsu <br> LCR Honda Castrol ||[[Honda]] ||<center> 148 || |- |9. ||{{Z|JAP}} Repsol Honda Team ||Honda ||<center> 101 || |- |10. ||{{Z|ŠPA}}{{Z|AND}} Esponsorama Racing <br> <small> ''Hublot Reale Avintia Racing ||Ducati ||<center> 87 || |- |11. ||{{Z|ITA}} Aprilia Racing Team Gresini ||Aprilia ||<center> 54 || |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu <br> ''Yamahine'' momčadi (''Petronas Yamaha SRT'' i ''Monster Energy Yamaha MotoGP'') su imali oduzete bodove zbog nepoštivanja protokola za tehničke promjene na motociklu <ref name="mgp_Yamaha"/> </small> ; Poredak za prvenstvo nezavisnih (netvorničkih) momčadi {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod !! oduzeti <br> bodovi |- bgcolor="gold" |1. ||{{Z|MALE}} Petronas Yamaha SRT ||[[Yamaha]] ||<center> 248 ||<center> (-37) <ref name="mgp_Yamaha"/> |- bgcolor="silver" |2. ||{{Z|ITA}} Pramac Racing ||Ducati ||<center> 183 || |- bgcolor="goldenrod" |3. ||{{Z|FRA}} Red Bull KTM Tech3 ||KTM ||<center> 152 || |- |4. ||{{Z|MON}}{{Z|ITA}} LCR Honda ||[[Honda]] ||<center> 148 || |- |5. ||{{Z|ŠPA}}{{Z|AND}} Esponsorama Racing ||Ducati ||<center> 87 || |- |6. ||{{Z|ITA}} Aprilia Racing Team Gresini ||Aprilia ||<center> 54 || |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2024 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2020 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2020''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2020/spa/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results 2020 / MotoGP''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/championship-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Riders' Championship / Championship Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/team-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Teams' Championship / Team Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/constructor-standings motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / Constructors' Championship / Constructor Standings 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2020/motogp/bmw-award motogp.com, ''Standings / 2020 / MotoGP / BMW M Award / BMW Award 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/RAC/worldstanding.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / World Championship Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/IndependentTeam.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Independent Team Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/table1.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / After the GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Season Statistics - Riders (no wildcards)''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/rookieirtacup.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / 2020 Rookie of the Year Classification''], objavljeno 22. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2020/POR/MotoGP/BMW_Award.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GRANDE PRÉMIO MEO DE PORTUGAL / BMW M Award - Best Qualifier MotoGP 2020''], objavljeno 21. studenog 2020., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Summary''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Calendar''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Standings''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/2020 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2020 / Results''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/2020-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''2020 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-2020-moto-gp-epr101229.html the-sports.org, ''Moto GP 2020''], pristupljeno 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 10. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/motogp2020.php progcovers.com, ''2020 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 10. ožujka 2026. {{izvori|49em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|2020 1 MotoGP]] iepaexix5xqfx9zoutnek73eivi9vyy 0 803103 7430461 7409682 2026-04-15T13:03:53Z Croxyz 205325 7430461 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|ispunjava li krtierije? Ako se članak zadrži, potrebno ga je prvo srediti|datum=Travanj 2026.|predlagatelj=Croxyz}} {{Infookvir životopis | ime = Goran Andrijanić | slika = Goran Andrijanić, zdjęcie z 2024 roku.jpg | opis_slike = Goran Andrijanić (Varšava, 2024.) | datum_rođenja = 1971. | mjesto_rođenja = [[Derventa]], [[Bosna i Hercegovina]] | državljanstvo = hrvatsko | zanimanje = novinar, publicist, glazbenik | poslodavac = [[Fratria]] (od 2020.) }} '''Goran Andrijanić''' ([[Derventa]], [[1971.]]) je hrvatsko-poljski novinar, publicist i glazbenik. U svom novinarskom radu bavi se političkim, kulturnim, glazbenim i vjerskim temama. == Životopis == === Novinarska djelatnost === Diplomirao je novinarstvo na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]<ref>{{cite web |url=https://polskawielkiprojekt.pl/prelegent/andrijanic-goran/ |title=Goran Andrijanić - Polska Wielki Projekt |publisher=polskawielkiprojekt.pl |jezik=pl |access-date=2026-03-17}}</ref>. Novinarsku karijeru započeo je 1999. godine u tjedniku ''Obzor'' (pod uredništvom Milana Jajčinovića). Godine 2000. počeo je pisati za tjednik ''Fokus'', gdje je bio urednik unutarnje politike, a potom i zamjenik glavnog urednika. Od 2004. do 2013. radio je u dnevniku ''[[Jutarnji list]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=Autor Goran Andrijanić|url=https://www.jutarnji.hr/autor/goran-andrijanic-3183|url-status=live|access-date=22.03.2026.}}</ref> Zatim je prešao na vjerski portal [[Bitno.net]], gdje je obnašao dužnost zamjenika glavnog urednika, a kasnije i glavnog urednika<ref>{{citiranje weba |url=http://old.sdp.pl/wywiady/16253,w-oczekiwaniu-na-zmiane-pokolen-z-goranem-andrijanicem-dziennikarzem-chorwackiego-portalu-bitnonet-o-krajobrazie-medialnym-w-chorwacji-rozmawia-blazej-toranski,1551457564 |naslov=W oczekiwaniu na zmianę pokoleń... |website=old.sdp.pl |jezik=pl |access-date=2026-03-17}}</ref>. Od 2017. do 2018. bio je dopisnik [[Poljska tiskovna agencija|Poljske tiskovne agencije]] (PAP-a) iz [[Zagreb]]a. U siječnju 2020. započeo je suradnju s poljskom medijskom grupom [[Fratria]], objavljujući na portalu [[wPolityce.pl]] i u tjedniku ''[[Sieci]]''<ref>{{citiranje weba |url=https://wpolityce.pl/autorzy/747-goran-andrijanic |naslov=Goran Andrijanić - wPolityce.pl |website=wpolityce.pl |jezik=pl |access-date=2026-03-17}}</ref>. U rujnu 2020. preselio se s obitelji u Poljsku. Objavljivao je i u drugim poljskim medijima, uključujući ''[[Gość Niedzielny]]'', ''[[Fronda]]'' i ''[[Przewodnik Katolicki]]''. Autor stranice na Substacku "Poljska u mom srcu", na kojoj piše o zbivanjima u Poljskoj na hrvatskom jeziku. <ref>{{Citiranje weba|title=Poljska u mom srcu|url=https://goranandrijanic.substack.com/|url-status=live|access-date=22.03.2026.}}</ref> Kolumnist Misao.hr, portala Matice Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba|title=Goran Andrijanić|url=https://misao.hr/category/goran-andrijanic/|url-status=live|access-date=22.03.2026.|website=Misao.hr}}</ref> Bivši kolumnist slovenskog konzervativnog tjednika Demokracija. <ref>{{Citiranje weba|date=2022-02-24|title=Goran Andrijanić|url=https://demokracija.si/search/Goran%20Andrijani%C4%87/|access-date=2026-03-22|website=Demokracija|language=sl-SI|url-status=live}}</ref> === Glazbena djelatnost === Svira [[bubnjevi|bubnjeve]]. U drugoj polovici 90-ih godina nastupao je u ''[[punk-rock]]'' sastavu Brassneck, povezanom sa zagrebačkom alternativnom scenom (klubovi [[KSET]] i [[Klub Močvara|Močvara]]). Godine 2011. pridružio se sastavu Go No Go, s kojim je snimio EP ''First'' (izdavač Geenger Records) <ref>{{Citiranje weba|title=Go No Go, First|url=https://www.geengerrecords.com/products/646464-go-no-go-first|url-status=live|access-date=22.03.2026.}}</ref>. Ovo izdanje prepoznali su glazbeni portali „Ravno do dna” i „Popboks”, uvrstivši ga na popise najboljih albuma objavljenih na području bivše Jugoslavije 2012. godine. <ref>{{Citiranje weba|date=2012-12-21|title=Najbolji domaći albumi 2012. godine|url=https://ravnododna.com/najbolji-domaci-albumi-2012-godine/|access-date=2026-03-22|website=ravnododna|language=hr}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Najbolje iz 2012.|url=https://www.popboks.com/article/29097|url-status=live|access-date=22.03.2026.}}</ref> Od 2004. do 2010. radio je kao menadžer ''hip-hop'' sastava Elemental. Surađivao je i kao menadžer s kršćanskim punk sastavom Božje Ovčice, te kratko s grupama [[Kries]], [[Cinkuši]] i [[Leut Magnetik]]. Bio je organizator dviju hrvatskih turneja [[evangelizacija|evangelizacijskoga]] glazbeno-kazališnog projekta „No Longer Music” (2008., 2009.). U studenom 2008. organizirao je koncert poljske grupe [[2Tm2,3]] u Zagrebu, a u studenom 2009. bio je realizator zagrebačkog koncerta sastava [[Zakopower]]. Kao glazbeni novinar intervjuirao je izvođače kao što su [[Afrika Bambaataa]], [[NoMeansNo]], [[The Mars Volta]], [[Steve Albini]], [[De La Soul]] i [[J. G. Thirlwell|J.G. Thirlwell]]. Objavljivao je recenzije albuma, izvještaje s koncerata i portrete sastava. === Privatni život === Oženjen je Barbarom (rođ. Pycel), poljskom ikonopisarkom <ref>{{Citiranje weba|title=BASIA PYCEL-ANDRIJANIĆ: Pišući ikone iskusila sam "gustu" prisutnost Duha Svetoga|url=https://hkm.hr/vjera/basia-pycel-andrijanic-pisuci-ikone-iskusila-sam-gustu-prisutnost-duha-svetoga/|url-status=live|access-date=22.03.2026.}}</ref> i novinarkom. Njegov djed, Pejo Ravlić (1906. – 1944.), bio je jedan od osnivača i čelnika [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS-a) u derventskom kraju; poginuo je 1944. kao pripadnik pokreta otpora<ref>{{citiranje weba |url=https://misao.hr/2025/11/12/knjiga-zapisi-o-jednoj-obitelji-pejo-ravlic-dalmatin-jest-kronika-jedne-obitelji-ali-i-naroda/ |naslov=Knjiga „Zapisi o jednoj obitelji: Pejo Ravlić Dalmatin” jest kronika jedne obitelji, ali i naroda |website=misao.hr |date=2025-11-12 |access-date=2026-03-17}}</ref>. == Publikacije == * ''Neostvarena sloboda'' – knjiga-intervju s hrvatskim franjevcem i teologom Antom Vučkovićem<ref>{{citiranje weba |url=https://www.goodreads.com/en/book/show/59126491-neostvarena-sloboda |naslov=Neostvarena sloboda by Ante Vučković, Goran Andrijanić |website=goodreads.com |jezik=en |access-date=2026-03-17}}</ref>. == Nagrade i priznanja == * Dobitnik Nagrade „Maciej Łukasiewicz” koju dodjeljuje [[Stowarzyszenie Dziennikarzy Polskich|Društvo poljskih novinara]] (SDP-a)<ref>{{citiranje weba |url=https://wgospodarce.pl/informacje/124922-michal-i-jacek-karnowscy-oraz-goran-andrijanic-z-nagrodami-sdp |naslov=Michał i Jacek Karnowscy oraz Goran Andrijanić z nagrodami SDP |website= |jezik=pl |access-date=2026-03-22|url-status=live}}</ref>. == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Andrijanić, Goran }} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Poljski novinari]] [[Kategorija:Životopisi, Derventa]] 1o18sp5ol1t00cl8xppobwipwiamgxm 0 803186 7430596 7430274 2026-04-15T19:09:29Z Mychele Trempetich 47215 7430596 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:LGBT flag map of Egypt.svg|199px|thumb|desno]] '''Prava LGBTQ osoba u Egiptu''' nisu razvijena te postoji mnogo izvještaja<ref name="HDT">{{cite web |title=Egypt |url=https://www.humandignitytrust.org/country-profile/egypt/ |access-date=5 November 2023 |website=Human Dignity Trust}}</ref> o [[Diskriminacija|diskriminaciji]] i [[Nasilje nad LGBTQ osobama|nasilju prema LGBTQ osobama]].<ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.hrw.org/reports/2004/egypt0304/2.htm#_Toc63760382|title=In a Time of Torture: The Assault on Justice In Egypt's Crackdown on Homosexual Conduct: II. Homosexual Conduct and the Law: The Conditions for a Crackdown|website=www.hrw.org}}</ref> Unatoč tome što su istospolni odnosi ''[[de jure]]'' legalni u Egiptu,<ref name="ilga 2020">{{cite report|author1=((ILGA World))|author2=Lucas Ramon Mendos|author3=Kellyn Botha|author4=Rafael Carrano Lelis|author5=Enrique López de la Peña|author6=Ilia Savelev|author7=Daron Tan |title=State-Sponsored Homophobia report|edition=2020 global legislation overview update |url=https://ilga.org/downloads/ILGA_World_State_Sponsored_Homophobia_report_global_legislation_overview_update_December_2020.pdf|publisher=ILGA|location=Geneva|page=15|archive-date=15 December 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201215114401/https://ilga.org/downloads/ILGA_World_State_Sponsored_Homophobia_report_global_legislation_overview_update_December_2020.pdf|language=en |date=14 December 2020}}</ref> država itekako pokušava suzbiti vidljivost [[Homoseksualnost|homoseksualnosti]].<ref>{{Cite journal |last1=Acconcia |first1=Giuseppe |last2=Perego |first2=Aurora |last3=Perini |first3=Lorenza |date=2024-03-03 |title=LGBTQ activism in repressive contexts: the struggle for (in)visibility in Egypt, Tunisia and Turkey |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/14742837.2022.2070739 |journal=Social Movement Studies |language=en |volume=23 |issue=2 |pages=207–225 |doi=10.1080/14742837.2022.2070739 |issn=1474-2837|url-access=subscription }}</ref> Ponašanja koja se smatraju moralno neprihvatljivima strogo su kažnjiva. ::Pogledajte: „[[Povijest muške homoseksualnosti]]“ Čini se da su istospolni odnosi bili legalni i tolerirani u [[Drevni Egipat|drevnome Egiptu]], ali [[Egiptologija|egiptolozi]] se ne slažu oko toga kako interpretirati određene prikaze. Sačuvao se prikaz [[Analni seks|analnoga odnosa]]. {{Glavni|Maher Sabry}} Stoljećima je [[Islam|islam]] imao utjecaj na egipatsko društvo. Prema [[Kuran|Quranu]] i islamskom kazivanju, istospolni su odnosi grešni; međutim, mišljenje je nekih [[Islamska filozofija|islamskih filozofa]] i [[Teologija|teologa]] da sama homoseksualnost nije grijeh, već kušnja – homoseksualna bi se osoba trebala suzdržati od istospolnoga odnosa. U srednjovjekovnom društvu, homoseksualni odnosi donekle su tolerirani. {| class="wikitable" |- | Istospolni su odnosi legalni | [[File:X mark.svg|15px|No]] Istospolni odnosi ilegalni zbog zakona o javnome moralu. |- | Dob pristanka | [[File:X mark.svg|15px|No]] |- | Zakoni protiv diskriminacije | [[File:X mark.svg|15px|No]] |- | Istospolni brak | [[File:X mark.svg|15px|No]] |- | Promjena legalnog roda |[[Image:Yes check.svg|15px|Da]]/[[File:X mark.svg|15px|Ne]] Vjerske institucije moraju dati privolu. |- |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:LGBTQ u Egiptu]] [[Kategorija:Prava LGBT osoba prema državi ili teritoriju]] 9qw7bw6n0nwiejjqh9idar7bxil1flk 118 805081 7430443 7430429 2026-04-15T12:30:00Z WP-ROBot 324743 +Nacrt-kat (1/2) 7430443 wikitext text/x-wiki {{strojni prijevod}} {{Infookvir političar |ime = Marko Škreb |slika = |opis slike = |datum rođenja = 8. svibnja 1957. |mjesto rođenja = [[Zagreb]] |položaj = 3. guverner [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] |mandat_start = 1996. |mandat_kraj = 2000. |prethodnik = [[Pero Jurković]] |nasljednik = [[Željko Rohatinski]] }} '''Marko Škreb''' ([[Zagreb]], [[8. svibnja]] [[1957.]]) on je hrvatski [[Ekonomika|ekonomist]]. Bio je predsjednik [[Hrvatska narodna banka]] od 1996. do 2000. godine. == Biografija == Škreb je diplomirao na Ekonomskom fakultetu [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] 1980. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2000|year=|title=Slučaj Marka Škreba: Najbolji guverner Istočne Europe ili »grobar« hrvatskih banaka|url=http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2000%5C03%5C28%5C03A3.PDF|url-status=dead|access-date=|website=[[Vjesnik]]}}</ref> Nakon što je proveo vrijeme na Ekonomskom institutu Boulder i Sveučilištu u Salzburgu, vratio se u Zagreb i doktorirao 1990. godine. Godine 1991. počeo je predavati na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a 1992. postao je voditelj odjela za analizu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Godine 1995. imenovan je ekonomskim savjetnikom predsjednika [[Franjo Tuđman]]. Godine 1996. imenovan je guvernerom HNB-a. Godine 1997. Hrvatska je postala punopravna članica [[Banka za međunarodna poravnanja]]. Morao je upravljati bankarskom krizom 1998.-1999. koja je dovela do kolapsa nekoliko malih i srednjih institucija zbog nedostatka kredita.<ref>{{Citiranje weba|date=2001|title=Financial stability report 9 - The croatina banking sector|url=https://www.elibrary.imf.org/downloadpdf/view/journals/002/2001/050/article-A001-en.pdf|url-status=live|access-date=|website=[[Međunarodni monetarni fond]]}}</ref> Dao je ostavku 2000. godine nakon neslaganja s [[Hrvatski sabor|Hrvatskim saborom]] oko kritika njegovog rješavanja krize.<ref>{{Citiranje weba|date=2004|title=Maroje Lang and Ivo Krznar, Transmission Mechanism of Monetary Policy in Croatia|url=https://www.hnb.hr/documents/20182/120763/lang-krznar.pdf/c8fca7fb-be89-4daf-8ca3-91f528605b11|url-status=live|access-date=|website=The Tenth Dubrovnik Economic Conference}}</ref> Nakon 2000. radio je za Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, savjetujući Banku Albanije i [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]]. Također je sudjelovao u njihovim projektima u Crnoj Gori, Kosovu, Rumunjskoj i Ukrajini. U rujnu 2007. imenovan je glavnim ekonomistom [[Privredna banka Zagreb]],<ref>{{Citiranje weba|title=Suvremena.hr - - Marko Škreb imenovan glavnim ekonomistom i strategom PBZ-a|url=http://www.suvremena.hr/3814.aspx|url-status=dead|access-date=|website=www.suvremena.hr|archive-date=4. lipnja 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090604090842/http://www.suvremena.hr/3814.aspx}}</ref> koja je druga najveća banka u Hrvatskoj i dio korporativne grupe Intesa Sanpaolo. == Publikacije == * ''Analiza položaja privrednih grana i grupacija u stjecanju dohotka u društvenom sektoru privrede SR Hrvatske u oeriodu od 1971. do 1982. godine'' (1985). * ''Iskustvo tranzicije u Hrvatskoj: pogled iznutra'' (1998). * ''Economic Transition in Croatia: an Insider's View'' (1998). * ''Financial Sector Transformation, Lessons from Economies in Transition'' (1999). * ''Ten Years of Transition, The Lessons and the Prospects'' (2000). * ''Deset godina tranzicije: središnje bankarstvo u srednjoeuropskim i istočnoeuropskim državama'' (2000). * ''Transition: The First Decade'' (2001). * ''Financial Policies in Emerging Markets'' (2002). * ''Ten Years of Transition, Central Banking in the CEE and the Baltics'' (2002). == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Škreb, Marko}} [[Kategorija:Guverneri Narodne banke Hrvatske]] {{Nacrt-kat}} a1yvvq05nzf0vd8j9h42tll01jauidy 118 805116 7430444 7430436 2026-04-15T12:30:05Z WP-ROBot 324743 +Nacrt-kat (2/2) 7430444 wikitext text/x-wiki {{strojni prijevod}} {{Infookvir političar |ime = Jasmina Selimović |slika = |opis slike = |datum rođenja = 29. srpnja 1979. |mjesto rođenja = [[Sarajevo]] |položaj = 4. guverner [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] |mandat_start = 2024. |mandat_kraj = |prethodnik = [[Senad Softić]] |nasljednik = }} '''Jasmina Selimović''' ([[Sarajevo]], [[29. srpnja]] [[1979.]]) ona je bosanska [[Ekonomika|ekonomistica]] i akademkinja. Trenutna je guvernerka [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] od 3. siječnja 2024. godine. == Biografija == Diplomirala je ekonomiju na [[Sveučilište u Sarajevu]], gdje je pohađala poslijediplomski studij poslovne, aktuarske i osiguravateljske ekonomije, a doktorirala je ekonomiju 2012. godine s disertacijom iz [[Aktuar|aktuarske znanosti]], koju je pripremila u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref>{{Citiranje weba|title=Jasmina Selimović nova dekanesa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/395167/jasmina-selimovic-nova-dekanesa-ekonomskog-fakulteta-univerziteta-u-sarajevu|url-status=live|website=Dnevni avaz|date=2018-07-06}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Chairman of the Governing Board / Governor Jasmina Selimović Ph.D.|url=https://cbbh.ba/Content/Read/119|url-status=live|website=[[Centralna banka Bosne i Hercegovine]]|language=en}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Jasmina Selimović|url=https://theceeforum.com/speakers/jasmina-selimovic|url-status=live|website=Central & Eastern European Forum 2025|language=en}}</ref> Od 2004. godine redovita je profesorica na Odjelu za financije i kvantitativnu ekonomiju Sveučilišta u Sarajevu.<ref name=":2"/><ref>{{Citiranje weba|title=Jasmina Selimovic, the first Female Governor of the Central Bank of BiH|url=https://sarajevotimes.com/jasmina-selimovic-the-first-female-governor-of-the-central-bank-of-bih/|url-status=live|website=Sarajevo Times|date=2024-01-04|language=en}}</ref> Dekanica Ekonomskog fakulteta imenovana je 2018. godine, a mandat joj je obnovljen na četiri godine 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Jasmina Selimović ponovo izabrana za četverogodišnji mandat dekanice Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu {{!}} Ekonomski fakultet u Sarajevu|url=https://www.efsa.unsa.ba/ef/bs/dogadjaji/jasmina-selimovic-ponovo-izabrana-za-cetverogodisnji-mandat-dekanice-ekonomskog-fakulteta|url-status=live|website=www.efsa.unsa.ba|language=sh}}</ref> Bila je gostujuća profesorica na Sveučilištu u Nebraski i Sveučilištu u Istanbulu. Selimović također radi kao međunarodna stručnjakinja za akreditaciju [[Osiguravajuće društvo|osiguravajućih društava]] u zemljama [[Europska unija|Europske unije]] i ovlaštena je za reviziju banaka i financijskih institucija. Također je [[Financijska revizija|aktuarica]] i odvjetnica specijalizirana za ekonomiju.<ref name=":3"/> Autorica je i koautorica nekoliko knjiga i stručnih članaka te je sudjelovala na međunarodnim konferencijama i projektima.<ref name=":3"/> Između 2011. i 2015. bila je predstavnica premijera u savjetodavnoj skupini Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine, a od 2021. predsjedava Upravnim odborom Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.<ref name=":2"/> Selimović je predsjednik Bosne i Hercegovine imenovao u Upravni odbor Središnje banke Bosne i Hercegovine i postala je njezina prva guvernerka 3. siječnja 2024., zamijenivši Senada Softića, nakon političkog zastoja u izbornom procesu.<ref>{{Citiranje weba|title=First woman appointed as Bosnian central bank governor - Central Banking|url=https://www.centralbanking.com/central-banks/governance/people/7960554/first-woman-appointed-as-bosnian-central-bank-governor|url-status=live|website=www.centralbanking.com|date=2024-01-04|language=en}}</ref> Najavila je da će održavati monetarnu politiku i stabilnost institucije.<ref>{{Citiranje weba|title=Jasmina Selimović nova guvernerka Centralne banke BiH|url=https://balkans.aljazeera.net/news/economy/2024/1/3/jasmina-selimovic-nova-guvernerka-centralne-banke-bih|url-status=live|website=[[Al Jazeera]] Balkans|language=bs}}</ref> U veljači 2024. Meliha Bašić ju je naslijedila na mjestu dekanice Ekonomskog fakulteta.<ref>{{Citiranje weba|title=Prof. dr. Meliha Bašić elected as Dean of University of Sarajevo - School of Economics and Business {{!}} School of Economics and Business in Sarajevo|url=https://www.efsa.unsa.ba/ef/en/dogadjaji/prof-dr-meliha-basic-elected-dean-university-sarajevo-school-economics-and-business|url-status=live|website=www.efsa.unsa.ba|language=en}}</ref> == Publikacije == * ''Challenges in insurance industry'' * ''Critical success factors in insurance companies'' (2021). == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Selimović, Jasmina}} [[Kategorija:Centralni bankari]] {{Nacrt-kat}} iq84em3tmblprydot4bctew6c827exs 2 805169 7430709 7430002 2026-04-16T09:19:53Z Zijad Zuna Hamburg 356052 "Dodana biografija 1992-1993 i File:Ratna razaranja Jajca 1992" 7430709 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. == Ratni period, egzodus i odlazak u Njemačku (1992. – 1993.) == Početak rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine zatiče Žunu u rodnom Jajcu. Kao novinar i dopisnik, svjedoči brutalnom napadu na grad koji je započeo 27. svibnja 1992. godine. Tijekom opsade dokumentirao je sustavno razaranje Jajca pod stalnim granatiranjem i bombardiranjem kasetnim bombama. U kolovozu 1992. godine, zbog neposredne opasnosti po život, sa suprugom i dvoje djece biva prisiljen napustiti grad jedinim preostalim izlazom preko planinskih prijevoja prema Travniku (noćna vožnja bez svjetala). U dramatičnom bijegu uspio je spasiti samo jednu torbu s najvažnijom profesionalnom dokumentacijom: novinarskim iskaznicama, diktafonima, kasetama i manjim brojem obiteljskih fotografija. U dopisništvu lista ''Oslobođenje'' i u njegovom obiteljskom stanu nepovratno je uništena cjelokupna oprema te privatna i profesionalna arhiva koja je sadržavala oko '''7.000 fotografija''', što predstavlja nenadoknadiv gubitak za njegov životni rad i dokumentaristiku Jajca. Put ga preko Splita odvodi u Sloveniju, u grad [[Nova Gorica]]. Tamo 1993. godine piše i objavljuje autobiografsku knjigu pod naslovom '''''Umiranje grobova''''' (izdavač Grafika Soča), koja predstavlja potresno svjedočanstvo o opsadi i padu Jajca. Predgovor za knjigu napisao je poznati književnik i novinar [[Ahmet Bosnić]]. Krajem 1993. godine, Žuna s obitelji napušta Sloveniju i seli u [[Hamburg]], Njemačka, gdje započinje novi život i nastavlja svoj novinarski i publicistički rad. [[Datoteka:Ratna razaranja Jajca 1992 - fotografija Zijada Žune.jpg|thumb|centar|500px|Ratna razaranja Jajca 1992. godine – jedna od rijetkih spašenih fotografija iz arhive Zijada Žune.] === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije [[Datoteka:Zijad zuna i halid beslic hamburg 1977.jpg|mini|lijevo|Zijad Zuna i Halid Bešlić u Hamburgu (1977.). „Suze kao bosanski potok“ – dokumentarna građa za monografiju „Džuboks vremena“.]] U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi [[Datoteka:Zijad Zuna i Zeljko Bebek.jpg|mini|desno|280px|Zijad Žuna i Željko Bebek: Ekskluzivni intervju u Hamburgu o istini iza Bijelog dugmeta.]] == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Susret sa „sarajevskim čarobnjakom“ == [[Datoteka:Zijad Zuna i Merlin.jpg|thumb|center|450px|Zijad Žuna, novinar i urednik dopisništva „Oslobođenja“ u Jajcu od 1975. godine, u susretu s Dinom Merlinom. Dokumentarna fotografija kroničara vremena i „sarajevskog čarobnjaka“. Arhiv: Zijad Žuna.]] Poseban segment u novinarskom radu Zijada Žune zauzimaju susreti i intervjui s Dinom Merlinom, jednim od najvećih kantautora jugoistočne Europe. Žuna kroz svoje reportaže prati Merlinov put od regionalne zvijezde do „svjetskog čarobnjaka“ koji puni stadione i dvorane širom dijaspore, od Hamburga do Amerike. Ovaj arhivski zapis svjedoči o dugogodišnjoj profesionalnoj suradnji i međusobnom poštovanju dvojice autora koji promoviraju kulturne vrijednosti Sarajeva na globalnoj razini. == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez.jpg|mini|lijevo|300px|Novinar Zijad Žuna i Sergej Barbarez, legendarni kapetan HSV-a i današnji izbornik reprezentacije BiH.]] "Kroz desetljeća rada u Hamburgu, Zijad Žuna postao je ključni kroničar karijere Sergeja Barbareza, prateći ga od igračkih dana u HSV-u, gdje je Barbarez stekao status kultne ličnosti, pa sve do njegovog imenovanja za izbornika reprezentacije Bosne i Hercegovine. Žunini izvještaji za 'Oslobođenje' i 'Novu Bosnu' nisu bili samo sportski rezultati, već priče o liderstvu i utjecaju koji je Barbarez imao na bh. zajednicu u Njemačkoj." U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi."U svom dugogodišnjem novinarskom radu, Zijad Žuna je kroz poglavlje 'Folkeri vječnosti' analizirao fenomen Lepe Brene kao najveće balkanske zvijezde svih vremena. Žuna ne piše samo o njezinim hitovima, već o Breni kao simbolu jugoslavenske popularne kulture i profesionalizma koji traje desetljećima. Kroz seriju ekskluzivnih susreta i razgovora, on dokumentira njezinu transformaciju od predvodnice 'Slatkog greha' do poslovne žene i ikone koja i danas okuplja generacije na svim kontinentima." [[Datoteka:Zijad Zuna i Lepa Brena.jpg|mini|lijevo|300px|Zijad Žuna i Lepa Brena: Susret kroničara i glazbene ikone u sklopu serijala 'Folkeri vječnosti'.]] == Intervju sa Selmom Bajrami: Smijeh i suze == U sklopu materijala za knjigu '''''Folkeri vječnosti''''', koja obuhvaća 80 najkultnijih imena estrade, Zijad Žuna je u Hamburgu vodio duboki, dvosatni razgovor sa '''Selmom Bajrami'''. [[Datoteka:Zijad Zuna i Selma Bajrami - intervju u Hamburgu.jpg|mini|desno|300px|Emotivan susret u Hamburgu: Selma Bajrami i Zijad Žuna tijekom razgovora o ratnim traumama i životnom usponu.]] * '''Ratne traume i uspon''': Selma je u razgovoru otvoreno govorila o teškim obiteljskim tragedijama i gubicima prijatelja tijekom rata u Bosni i Hercegovini, te o svojoj snazi da unatoč svemu izgradi vrhunsku karijeru. * '''Međusobno povjerenje''': Umjetnica je istaknula spontanost razgovora kao ključni trenutak u kojem je mogla iznijeti svoju intimu, što je rijetkost u njezinim medijskim nastupima. * '''Dokumentarna vrijednost''': Ovaj intervju predstavlja jedno od najvažnijih svjedočanstava o njezinom putu od tuzlanskih početaka do statusa balkanske zvijezde. === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. [[Datoteka:Zijad Zuna i Zdravko Colic.jpg|mini|lijevo|Susret starih prijatelja i suradnika iz sarajevskog „Oslobođenja“: Zijad Žuna i Zdravko Čolić u Hamburgu tokom dvosatnog razgovora.]] Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == [[Datoteka:Zijad Zuna i Alen Islamovic intervju.jpg|mini|desno|350px|Ekskluzivni intervju (travanj 2026): Alen Islamović o pola stoljeća rocka.]] U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. Ovaj susret dvojice dugogodišnjih suradnika dokumentira povijest rock kulture kroz osobna sjećanja i profesionalne osvrte na pola stoljeća djelovanja na sceni. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> [[Datoteka:Braca Dragi i Zika Jelic YU grupa.jpg|mini|desno|300px|Braća Dragi i Žika Jelić, osnivači kultne YU grupe. Njihov jubilarni projekt na Jamajci pratio je i zabilježio Zijad Žuna.]] == Monografija "Džuboks vremena" i 55 godina YU grupe == "U svojoj monografiji 'Džuboks vremena', Zijad Žuna detaljno obrađuje fenomen dugovječnosti YU grupe, kulminirajući s njihovim jubilarnim projektom povodom 55 godina postojanja. Žuna bilježi njihovo putovanje na Jamajku, gdje su u legendarnom studiju Tuff Gong snimili album koji definira kao 'nebeski trenutak sna'. Prema Žuninim zapisima, boravak braće Jelić u studiju Boba Marleyja nije bio samo glazbeni eksperiment, već potvrda njihove svjetske autentičnosti. On ističe kako su kultne pjesme poput 'Crnog leptira' dobile novu dimenziju u reggae ritmu, dokumentirajući taj proces kao 'zvuk koji vozi u beskraj'. Ovim tekstovima Žuna zaokružuje polustoljetnu povijest grupe, povezujući beogradsku rock scenu s globalnim glazbenim korijenima." == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. [[Datoteka:Zoran Ljubicic muzicki ekspert 2025.jpg|mini|desno|250px|Prof. Zoran Ljubičić, glazbeni recenzent knjiga „Zvijezde na kapiji” i „Džuboks vremena” Zijada Žune (Foto: Zijad Žuna, 2025.)]] Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref == Djela == * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, 2020. * Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. 2024. == Reference == <references /> <references /> {{Infookvir biografija | ime = Zijad Žuna | slika = Zijad_Zuna_Hamburg.jpg | opis_slike = Zijad Žuna u Hamburgu | datum_rođenja = 25. lipnja 1951. | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[BiH]] | zanimanje = novinar, urednik, publicist | razdoblje = 1975. – danas | djela = ''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'', ''Folkeri vječnosti'' }} '''Zijad Žuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom više od pedeset godina. Poznat je kao jedan od najznačajnijih kroničara glazbene scene bivše Jugoslavije i svjetskih rock i blues ikona. == Karijera == Novinarsku karijeru započeo je 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje]]'' u Jajcu. Bio je direktor i glavni urednik Radio Jajca od 1984. do 1987. godine. Veći dio karijere proveo je u [[Hamburg|Hamburgu]], gdje je nastavio raditi kao dopisnik i publicist. Žuna posjeduje jednu od najopsežnijih privatnih arhiva u regiji, s približno '''90.000 dokumenata i fotografija''' koji dokumentiraju povijest glazbe. U njegovom domu u Hamburgu gostovale su legende poput [[Željko Bebek|Željka Bebeka]], [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], Tonija Jankovića i Zije Valentina. == Intervjui i suradnje == Tijekom karijere napravio je preko 300 intervjua sa svjetskim zvijezdama, uključujući: * '''[[Eric Clapton]]''' i '''[[B.B. King]]''' (razgovori o suradnji i bluesu).<ref name="Express_King">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = BB King je neponovljiv / Razgovarao sam s Claptonom | journal = Express | location = Sarajevo | year = 2006 }}</ref> * '''[[Ken Hensley]]''' (ekskluzivni intervju o grupi [[Uriah Heep]]).<ref name="Express_Hensley">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = Ken Hensley za Express: Uriah Heep više ne postoji | journal = Express | year = 2006 }}</ref> * '''[[Albert Lee]]''' i '''Walter Trout''' [[Datoteka:Goran Bregovic na sanduku opreme Koprivnica 1979 Foto Moskon Arhiva Zijad Zuna.jpg|thumb|center|450px|Goran Bregović na sanduku opreme: Trenutak predaha pred koncert u Koprivnici (1979). Arhiv: Zijad Žuna.]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] Verwende Code mit Vorsicht. == Svjetske zvijezde sa gitarom u mom objektivu == [[Datoteka:Roger Glover Deep Purple.jpg|mini|desno|350px|Roger Glover (Deep Purple) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Roger Glover''' – legendarni britanski bas gitarist, skladatelj i glazbeni producent, najpoznatiji kao dugogodišnji član kultne rock skupine '''Deep Purple'''. Kao autor i koautor nekih od najvećih rock klasika, Glover je ključna figura u povijesti hard rocka. Ova fotografija „u akciji”, snimljena objektivom Zijada Žune, dokumentira Gloverovu scensku energiju i autentičan nastup jedne od najvećih planetarnih rock ikona. [[Datoteka:Steve Morse Deep Purple in action by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Steve Morse (ex-član Deep Purplea) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Steve Morse''' – američki gitarist i skladatelj, prepoznat kao jedan od najsvestranijih virtuoza na svijetu. Najpoznatiji je kao dugogodišnji '''ex-član grupe Deep Purple''' (1994. – 2022.) te osnivač sastava '''Dixie Dregs'''. Morse je poznat po svojoj nevjerojatnoj tehnici i spajanju rocka, jazza i klasične glazbe. Fotografija snimljena objektivom Zijada Žune autentično bilježi njegovu prepoznatljivu preciznost tijekom nastupa uživo. [[Datoteka:Albert Lee in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Albert Lee u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Albert Lee''' – vrhunski britanski gitarist, poznat po svom specifičnom stilu sviranja i nevjerojatnoj brzini. Tijekom karijere surađivao je s velikanima kao što su '''Eric Clapton''' i '''The Everly Brothers'''. Lee je dvostruki dobitnik nagrade Grammy i smatra se jednim od najutjecajnijih gitarista u svijetu country-rock glazbe. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnoj atmosferi blues kluba u Hamburgu, bilježi Leeja u njegovom prepoznatljivom izvođačkom zanosu. [[Datoteka:Jimmie Vaughan at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Jimmie Vaughan u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Jimmie Vaughan''' – istaknuti američki blues-rock gitarist i pjevač, najpoznatiji kao osnivač grupe '''The Fabulous Thunderbirds''' i stariji brat legendarne rock ikone Stevieja Raya Vaughana. Dobitnik je četiri nagrade Grammy i smatra se jednim od najvažnijih predstavnika teksaškog bluesa. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnom ambijentu blues kluba u Hamburgu, bilježi Vaughana u njegovom autentičnom izričaju i eleganciji sviranja koja ga je učinila svjetskom legendom. [[Datoteka:B.B. King in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|400px|B.B. King u akciji sa svojom gitarom Lucille. Foto: Zijad Žuna]] '''B.B. King''' – neokrunjeni „Kralj bluesa” i jedan od najutjecajnijih gitarista svih vremena. Tijekom svoje karijere, koja je trajala više od šest desetljeća, King je definirao blues zvuk svojom prepoznatljivom gitarom „Lucille” i toplim, emotivnim vokalom. Dobitnik je 15 nagrada Grammy i član je Kuće slavnih rock i rolla. Za Zijada Žunu, ovaj susret predstavlja vrhunac profesionalnog rada, a fotografija bilježi Kingovu neponovljivu karizmu i energiju koja je nadahnula generacije glazbenika širom svijeta. [[Datoteka:Carlos Santana at Stadtpark Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Carlos Santana u Stadtparku, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Carlos Santana''' – legendarni meksičko-američki gitarist i osnivač sastava '''Santana''', pionir u spajanju rocka s latinoameričkom glazbom i jazzom. Dobitnik je deset nagrada Grammy i tri nagrade Latin Grammy, a magazin ''Rolling Stone'' svrstao ga je među najveće gitariste svih vremena. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena tijekom energičnog nastupa u hamburškom Stadtparku, bilježi Santanin prepoznatljiv stil i duhovnost koju unosi u svaku notu svoje gitare. [[Datoteka:Jonny Lang at Fabrik Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Jonny Lang u klubu Fabrik, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Jonny Lang''' – američki blues, rock i gospel pjevač te gitarist, koji je karijeru započeo kao tinejdžerska senzacija. Poznat po svom nevjerojatno hrapavom glasu i virtuoznom sviranju gitare, Lang je osvojio nagradu Grammy i nastupao s najvećim imenima poput Rolling Stonesa i B.B. Kinga. Fotografija Zijada Žune, snimljena u specifičnom ambijentu hamburškog kluba Fabrik, bilježi Langovu ekspresivnost i sirovu energiju po kojoj je prepoznatljiv širom svijeta. [[Datoteka:Goran Bregovic live by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Goran Bregović u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Goran Bregović''' – najuspješniji glazbenik i skladatelj s Balkana na svjetskoj sceni. Osnivač kultnog sastava '''Bijelo dugme''', koji slavi 50 godina postojanja, te vođa planetarno popularnog '''Orkestra za svadbe i sahrane'''. Bregović je prepoznatljiv po spajanju tradicionalnih balkanskih motiva s rock i suvremenim zvukom, održavajući koncerte na svim kontinentima. Fotografija Zijada Žune bilježi Bregovića u njegovom prepoznatljivom radnom ritmu, dokumentirajući karijeru umjetnika koji spaja balkansku dušu i svjetske pozornice. [[Datoteka:Mitch Laddie at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Mitch Laddie u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Mitch Laddie''' – talentirani britanski blues-rock gitarist, pjevač i skladatelj. Prepoznat kao „čudo od djeteta” na gitari, Laddie je već u ranoj mladosti privukao pozornost svjetske kritike svojom tehnikom i osjećajem za blues, surađujući s imenima poput Waltera Trouta. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u blues klubu u Hamburgu, bilježi Laddieja u počecima njegove karijere, dokumentirajući uspon nove generacije europskih blues virtuoza. [[Datoteka:Steve_Hogarth_Marillion_live_performance_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|desno|250px|Steve Hogarth (Marillion) u objektivu Zijada Žune.]] „U sklopu svog dugogodišnjeg dokumentarističkog rada, Zijad Žuna je kroz objektiv zabeležio seriju portreta najznačajnijih svetskih gitarista i muzičara. Poseban fokus ove rubrike je na autentičnim trenucima sa koncerata, poput energičnog nastupa Stevea Hogartha (Marillion), čime je stvoren vizuelni arhiv koji svedoči o istoriji svetske rock i blues scene iz prve ruke.“ [[Datoteka:Wolf_Mail_guitar_action_live_world_tour_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|lijevo|250px|Australski blues-rock virtuoz Wolf Mail u akciji. Snimio: Zijad Žuna]] "Poseban osvrt u kolekciji pripada australskom gitaristu Wolfu Mailu. Fotografija je nastala tijekom njegove svjetske turneje i promocije novog albuma, a bilježi njegovu prepoznatljivu 'agresivnu i magičnu' energiju na sceni. Mail, poznat po spajanju bluesa, jazza i rocka, ovdje je prikazan u svom prirodnom elementu – u punom scenskom zanosu." Poštovani administratori, Obraćam vam se sa zamolbom za pregled i premještanje članka o novinaru i publicistu Zijadu Žuni iz mog pješčanika (Korisnik:Zijad_Zuna_Hamburg/sandbox) u glavni prostor Wikipedije. U proteklom razdoblju članak je značajno dopunjen i usklađen s Wikipedijinim standardima: Izvori: Dodane su reference na nezavisne medije (Express, Oslobođenje) koji potvrđuju 50-godišnju karijeru (1975.–2025.). Arhivska građa: Članak sadrži podatke o jedinstvenoj arhivi od 90.000 dokumenata i suradnji sa svjetskim (Clapton, B.B. King) i regionalnim zvijezdama (Bregović, Bebek, Aki Rahimovski). Multimedija: Pripremljena je serija autorskih fotografija Zlatka Moškona iz 1979. godine s ovlaštenjem za objavu. Stil: Tekst je pisan neutralnim, enciklopedijskim stilom. S obzirom na značaj gospodina Žune kao kroničara glazbene povijesti Jajca, Sarajeva i Hamburga, vjerujem da članak zadovoljava kriterije značajnosti. Unaprijed hvala na trudu i pomoći oko finalizacije ovog projekta. Srdačan pozdrav, Zijad Žuna qnuwdyzux8xcppsossaxs5n4a4pwl4b 7430739 7430709 2026-04-16T09:42:27Z Zijad Zuna Hamburg 356052 "Dodana autorska fotografija ratnih razaranja Jajca iz 1992. godine u poglavlje o ratnom izvještavanju." 7430739 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. == Ratni period, egzodus i odlazak u Njemačku (1992. – 1993.) == Početak rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine zatiče Žunu u rodnom Jajcu. Kao novinar i dopisnik, svjedoči brutalnom napadu na grad koji je započeo 27. svibnja 1992. godine. Tijekom opsade dokumentirao je sustavno razaranje Jajca pod stalnim granatiranjem i bombardiranjem kasetnim bombama. U kolovozu 1992. godine, zbog neposredne opasnosti po život, sa suprugom i dvoje djece biva prisiljen napustiti grad jedinim preostalim izlazom preko planinskih prijevoja prema Travniku (noćna vožnja bez svjetala). U dramatičnom bijegu uspio je spasiti samo jednu torbu s najvažnijom profesionalnom dokumentacijom: novinarskim iskaznicama, diktafonima, kasetama i manjim brojem obiteljskih fotografija. U dopisništvu lista ''Oslobođenje'' i u njegovom obiteljskom stanu nepovratno je uništena cjelokupna oprema te privatna i profesionalna arhiva koja je sadržavala oko '''7.000 fotografija''', što predstavlja nenadoknadiv gubitak za njegov životni rad i dokumentaristiku Jajca. Put ga preko Splita odvodi u Sloveniju, u grad [[Nova Gorica]]. Tamo 1993. godine piše i objavljuje autobiografsku knjigu pod naslovom '''''Umiranje grobova''''' (izdavač Grafika Soča), koja predstavlja potresno svjedočanstvo o opsadi i padu Jajca. Predgovor za knjigu napisao je poznati književnik i novinar [[Ahmet Bosnić]]. Krajem 1993. godine, Žuna s obitelji napušta Sloveniju i seli u [[Hamburg]], Njemačka, gdje započinje novi život i nastavlja svoj novinarski i publicistički rad. [[Datoteka:Ratna razaranja Jajca 1992 - fotografija Zijada Zune.jpg|thumb|desno|250px|Ratna razaranja Jajca 1992. godine (Foto: Zijad Žuna)]] === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije [[Datoteka:Zijad zuna i halid beslic hamburg 1977.jpg|mini|lijevo|Zijad Zuna i Halid Bešlić u Hamburgu (1977.). „Suze kao bosanski potok“ – dokumentarna građa za monografiju „Džuboks vremena“.]] U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi [[Datoteka:Zijad Zuna i Zeljko Bebek.jpg|mini|desno|280px|Zijad Žuna i Željko Bebek: Ekskluzivni intervju u Hamburgu o istini iza Bijelog dugmeta.]] == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Susret sa „sarajevskim čarobnjakom“ == [[Datoteka:Zijad Zuna i Merlin.jpg|thumb|center|450px|Zijad Žuna, novinar i urednik dopisništva „Oslobođenja“ u Jajcu od 1975. godine, u susretu s Dinom Merlinom. Dokumentarna fotografija kroničara vremena i „sarajevskog čarobnjaka“. Arhiv: Zijad Žuna.]] Poseban segment u novinarskom radu Zijada Žune zauzimaju susreti i intervjui s Dinom Merlinom, jednim od najvećih kantautora jugoistočne Europe. Žuna kroz svoje reportaže prati Merlinov put od regionalne zvijezde do „svjetskog čarobnjaka“ koji puni stadione i dvorane širom dijaspore, od Hamburga do Amerike. Ovaj arhivski zapis svjedoči o dugogodišnjoj profesionalnoj suradnji i međusobnom poštovanju dvojice autora koji promoviraju kulturne vrijednosti Sarajeva na globalnoj razini. == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez.jpg|mini|lijevo|300px|Novinar Zijad Žuna i Sergej Barbarez, legendarni kapetan HSV-a i današnji izbornik reprezentacije BiH.]] "Kroz desetljeća rada u Hamburgu, Zijad Žuna postao je ključni kroničar karijere Sergeja Barbareza, prateći ga od igračkih dana u HSV-u, gdje je Barbarez stekao status kultne ličnosti, pa sve do njegovog imenovanja za izbornika reprezentacije Bosne i Hercegovine. Žunini izvještaji za 'Oslobođenje' i 'Novu Bosnu' nisu bili samo sportski rezultati, već priče o liderstvu i utjecaju koji je Barbarez imao na bh. zajednicu u Njemačkoj." U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi."U svom dugogodišnjem novinarskom radu, Zijad Žuna je kroz poglavlje 'Folkeri vječnosti' analizirao fenomen Lepe Brene kao najveće balkanske zvijezde svih vremena. Žuna ne piše samo o njezinim hitovima, već o Breni kao simbolu jugoslavenske popularne kulture i profesionalizma koji traje desetljećima. Kroz seriju ekskluzivnih susreta i razgovora, on dokumentira njezinu transformaciju od predvodnice 'Slatkog greha' do poslovne žene i ikone koja i danas okuplja generacije na svim kontinentima." [[Datoteka:Zijad Zuna i Lepa Brena.jpg|mini|lijevo|300px|Zijad Žuna i Lepa Brena: Susret kroničara i glazbene ikone u sklopu serijala 'Folkeri vječnosti'.]] == Intervju sa Selmom Bajrami: Smijeh i suze == U sklopu materijala za knjigu '''''Folkeri vječnosti''''', koja obuhvaća 80 najkultnijih imena estrade, Zijad Žuna je u Hamburgu vodio duboki, dvosatni razgovor sa '''Selmom Bajrami'''. [[Datoteka:Zijad Zuna i Selma Bajrami - intervju u Hamburgu.jpg|mini|desno|300px|Emotivan susret u Hamburgu: Selma Bajrami i Zijad Žuna tijekom razgovora o ratnim traumama i životnom usponu.]] * '''Ratne traume i uspon''': Selma je u razgovoru otvoreno govorila o teškim obiteljskim tragedijama i gubicima prijatelja tijekom rata u Bosni i Hercegovini, te o svojoj snazi da unatoč svemu izgradi vrhunsku karijeru. * '''Međusobno povjerenje''': Umjetnica je istaknula spontanost razgovora kao ključni trenutak u kojem je mogla iznijeti svoju intimu, što je rijetkost u njezinim medijskim nastupima. * '''Dokumentarna vrijednost''': Ovaj intervju predstavlja jedno od najvažnijih svjedočanstava o njezinom putu od tuzlanskih početaka do statusa balkanske zvijezde. === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. [[Datoteka:Zijad Zuna i Zdravko Colic.jpg|mini|lijevo|Susret starih prijatelja i suradnika iz sarajevskog „Oslobođenja“: Zijad Žuna i Zdravko Čolić u Hamburgu tokom dvosatnog razgovora.]] Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == [[Datoteka:Zijad Zuna i Alen Islamovic intervju.jpg|mini|desno|350px|Ekskluzivni intervju (travanj 2026): Alen Islamović o pola stoljeća rocka.]] U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. Ovaj susret dvojice dugogodišnjih suradnika dokumentira povijest rock kulture kroz osobna sjećanja i profesionalne osvrte na pola stoljeća djelovanja na sceni. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> [[Datoteka:Braca Dragi i Zika Jelic YU grupa.jpg|mini|desno|300px|Braća Dragi i Žika Jelić, osnivači kultne YU grupe. Njihov jubilarni projekt na Jamajci pratio je i zabilježio Zijad Žuna.]] == Monografija "Džuboks vremena" i 55 godina YU grupe == "U svojoj monografiji 'Džuboks vremena', Zijad Žuna detaljno obrađuje fenomen dugovječnosti YU grupe, kulminirajući s njihovim jubilarnim projektom povodom 55 godina postojanja. Žuna bilježi njihovo putovanje na Jamajku, gdje su u legendarnom studiju Tuff Gong snimili album koji definira kao 'nebeski trenutak sna'. Prema Žuninim zapisima, boravak braće Jelić u studiju Boba Marleyja nije bio samo glazbeni eksperiment, već potvrda njihove svjetske autentičnosti. On ističe kako su kultne pjesme poput 'Crnog leptira' dobile novu dimenziju u reggae ritmu, dokumentirajući taj proces kao 'zvuk koji vozi u beskraj'. Ovim tekstovima Žuna zaokružuje polustoljetnu povijest grupe, povezujući beogradsku rock scenu s globalnim glazbenim korijenima." == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. [[Datoteka:Zoran Ljubicic muzicki ekspert 2025.jpg|mini|desno|250px|Prof. Zoran Ljubičić, glazbeni recenzent knjiga „Zvijezde na kapiji” i „Džuboks vremena” Zijada Žune (Foto: Zijad Žuna, 2025.)]] Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref == Djela == * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, 2020. * Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. 2024. == Reference == <references /> <references /> {{Infookvir biografija | ime = Zijad Žuna | slika = Zijad_Zuna_Hamburg.jpg | opis_slike = Zijad Žuna u Hamburgu | datum_rođenja = 25. lipnja 1951. | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[BiH]] | zanimanje = novinar, urednik, publicist | razdoblje = 1975. – danas | djela = ''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'', ''Folkeri vječnosti'' }} '''Zijad Žuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom više od pedeset godina. Poznat je kao jedan od najznačajnijih kroničara glazbene scene bivše Jugoslavije i svjetskih rock i blues ikona. == Karijera == Novinarsku karijeru započeo je 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje]]'' u Jajcu. Bio je direktor i glavni urednik Radio Jajca od 1984. do 1987. godine. Veći dio karijere proveo je u [[Hamburg|Hamburgu]], gdje je nastavio raditi kao dopisnik i publicist. Žuna posjeduje jednu od najopsežnijih privatnih arhiva u regiji, s približno '''90.000 dokumenata i fotografija''' koji dokumentiraju povijest glazbe. U njegovom domu u Hamburgu gostovale su legende poput [[Željko Bebek|Željka Bebeka]], [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], Tonija Jankovića i Zije Valentina. == Intervjui i suradnje == Tijekom karijere napravio je preko 300 intervjua sa svjetskim zvijezdama, uključujući: * '''[[Eric Clapton]]''' i '''[[B.B. King]]''' (razgovori o suradnji i bluesu).<ref name="Express_King">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = BB King je neponovljiv / Razgovarao sam s Claptonom | journal = Express | location = Sarajevo | year = 2006 }}</ref> * '''[[Ken Hensley]]''' (ekskluzivni intervju o grupi [[Uriah Heep]]).<ref name="Express_Hensley">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = Ken Hensley za Express: Uriah Heep više ne postoji | journal = Express | year = 2006 }}</ref> * '''[[Albert Lee]]''' i '''Walter Trout''' [[Datoteka:Goran Bregovic na sanduku opreme Koprivnica 1979 Foto Moskon Arhiva Zijad Zuna.jpg|thumb|center|450px|Goran Bregović na sanduku opreme: Trenutak predaha pred koncert u Koprivnici (1979). Arhiv: Zijad Žuna.]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] Verwende Code mit Vorsicht. == Svjetske zvijezde sa gitarom u mom objektivu == [[Datoteka:Roger Glover Deep Purple.jpg|mini|desno|350px|Roger Glover (Deep Purple) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Roger Glover''' – legendarni britanski bas gitarist, skladatelj i glazbeni producent, najpoznatiji kao dugogodišnji član kultne rock skupine '''Deep Purple'''. Kao autor i koautor nekih od najvećih rock klasika, Glover je ključna figura u povijesti hard rocka. Ova fotografija „u akciji”, snimljena objektivom Zijada Žune, dokumentira Gloverovu scensku energiju i autentičan nastup jedne od najvećih planetarnih rock ikona. [[Datoteka:Steve Morse Deep Purple in action by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Steve Morse (ex-član Deep Purplea) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Steve Morse''' – američki gitarist i skladatelj, prepoznat kao jedan od najsvestranijih virtuoza na svijetu. Najpoznatiji je kao dugogodišnji '''ex-član grupe Deep Purple''' (1994. – 2022.) te osnivač sastava '''Dixie Dregs'''. Morse je poznat po svojoj nevjerojatnoj tehnici i spajanju rocka, jazza i klasične glazbe. Fotografija snimljena objektivom Zijada Žune autentično bilježi njegovu prepoznatljivu preciznost tijekom nastupa uživo. [[Datoteka:Albert Lee in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Albert Lee u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Albert Lee''' – vrhunski britanski gitarist, poznat po svom specifičnom stilu sviranja i nevjerojatnoj brzini. Tijekom karijere surađivao je s velikanima kao što su '''Eric Clapton''' i '''The Everly Brothers'''. Lee je dvostruki dobitnik nagrade Grammy i smatra se jednim od najutjecajnijih gitarista u svijetu country-rock glazbe. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnoj atmosferi blues kluba u Hamburgu, bilježi Leeja u njegovom prepoznatljivom izvođačkom zanosu. [[Datoteka:Jimmie Vaughan at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Jimmie Vaughan u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Jimmie Vaughan''' – istaknuti američki blues-rock gitarist i pjevač, najpoznatiji kao osnivač grupe '''The Fabulous Thunderbirds''' i stariji brat legendarne rock ikone Stevieja Raya Vaughana. Dobitnik je četiri nagrade Grammy i smatra se jednim od najvažnijih predstavnika teksaškog bluesa. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnom ambijentu blues kluba u Hamburgu, bilježi Vaughana u njegovom autentičnom izričaju i eleganciji sviranja koja ga je učinila svjetskom legendom. [[Datoteka:B.B. King in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|400px|B.B. King u akciji sa svojom gitarom Lucille. Foto: Zijad Žuna]] '''B.B. King''' – neokrunjeni „Kralj bluesa” i jedan od najutjecajnijih gitarista svih vremena. Tijekom svoje karijere, koja je trajala više od šest desetljeća, King je definirao blues zvuk svojom prepoznatljivom gitarom „Lucille” i toplim, emotivnim vokalom. Dobitnik je 15 nagrada Grammy i član je Kuće slavnih rock i rolla. Za Zijada Žunu, ovaj susret predstavlja vrhunac profesionalnog rada, a fotografija bilježi Kingovu neponovljivu karizmu i energiju koja je nadahnula generacije glazbenika širom svijeta. [[Datoteka:Carlos Santana at Stadtpark Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Carlos Santana u Stadtparku, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Carlos Santana''' – legendarni meksičko-američki gitarist i osnivač sastava '''Santana''', pionir u spajanju rocka s latinoameričkom glazbom i jazzom. Dobitnik je deset nagrada Grammy i tri nagrade Latin Grammy, a magazin ''Rolling Stone'' svrstao ga je među najveće gitariste svih vremena. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena tijekom energičnog nastupa u hamburškom Stadtparku, bilježi Santanin prepoznatljiv stil i duhovnost koju unosi u svaku notu svoje gitare. [[Datoteka:Jonny Lang at Fabrik Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Jonny Lang u klubu Fabrik, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Jonny Lang''' – američki blues, rock i gospel pjevač te gitarist, koji je karijeru započeo kao tinejdžerska senzacija. Poznat po svom nevjerojatno hrapavom glasu i virtuoznom sviranju gitare, Lang je osvojio nagradu Grammy i nastupao s najvećim imenima poput Rolling Stonesa i B.B. Kinga. Fotografija Zijada Žune, snimljena u specifičnom ambijentu hamburškog kluba Fabrik, bilježi Langovu ekspresivnost i sirovu energiju po kojoj je prepoznatljiv širom svijeta. [[Datoteka:Goran Bregovic live by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Goran Bregović u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Goran Bregović''' – najuspješniji glazbenik i skladatelj s Balkana na svjetskoj sceni. Osnivač kultnog sastava '''Bijelo dugme''', koji slavi 50 godina postojanja, te vođa planetarno popularnog '''Orkestra za svadbe i sahrane'''. Bregović je prepoznatljiv po spajanju tradicionalnih balkanskih motiva s rock i suvremenim zvukom, održavajući koncerte na svim kontinentima. Fotografija Zijada Žune bilježi Bregovića u njegovom prepoznatljivom radnom ritmu, dokumentirajući karijeru umjetnika koji spaja balkansku dušu i svjetske pozornice. [[Datoteka:Mitch Laddie at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Mitch Laddie u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Mitch Laddie''' – talentirani britanski blues-rock gitarist, pjevač i skladatelj. Prepoznat kao „čudo od djeteta” na gitari, Laddie je već u ranoj mladosti privukao pozornost svjetske kritike svojom tehnikom i osjećajem za blues, surađujući s imenima poput Waltera Trouta. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u blues klubu u Hamburgu, bilježi Laddieja u počecima njegove karijere, dokumentirajući uspon nove generacije europskih blues virtuoza. [[Datoteka:Steve_Hogarth_Marillion_live_performance_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|desno|250px|Steve Hogarth (Marillion) u objektivu Zijada Žune.]] „U sklopu svog dugogodišnjeg dokumentarističkog rada, Zijad Žuna je kroz objektiv zabeležio seriju portreta najznačajnijih svetskih gitarista i muzičara. Poseban fokus ove rubrike je na autentičnim trenucima sa koncerata, poput energičnog nastupa Stevea Hogartha (Marillion), čime je stvoren vizuelni arhiv koji svedoči o istoriji svetske rock i blues scene iz prve ruke.“ [[Datoteka:Wolf_Mail_guitar_action_live_world_tour_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|lijevo|250px|Australski blues-rock virtuoz Wolf Mail u akciji. Snimio: Zijad Žuna]] "Poseban osvrt u kolekciji pripada australskom gitaristu Wolfu Mailu. Fotografija je nastala tijekom njegove svjetske turneje i promocije novog albuma, a bilježi njegovu prepoznatljivu 'agresivnu i magičnu' energiju na sceni. Mail, poznat po spajanju bluesa, jazza i rocka, ovdje je prikazan u svom prirodnom elementu – u punom scenskom zanosu." Poštovani administratori, Obraćam vam se sa zamolbom za pregled i premještanje članka o novinaru i publicistu Zijadu Žuni iz mog pješčanika (Korisnik:Zijad_Zuna_Hamburg/sandbox) u glavni prostor Wikipedije. U proteklom razdoblju članak je značajno dopunjen i usklađen s Wikipedijinim standardima: Izvori: Dodane su reference na nezavisne medije (Express, Oslobođenje) koji potvrđuju 50-godišnju karijeru (1975.–2025.). Arhivska građa: Članak sadrži podatke o jedinstvenoj arhivi od 90.000 dokumenata i suradnji sa svjetskim (Clapton, B.B. King) i regionalnim zvijezdama (Bregović, Bebek, Aki Rahimovski). Multimedija: Pripremljena je serija autorskih fotografija Zlatka Moškona iz 1979. godine s ovlaštenjem za objavu. Stil: Tekst je pisan neutralnim, enciklopedijskim stilom. S obzirom na značaj gospodina Žune kao kroničara glazbene povijesti Jajca, Sarajeva i Hamburga, vjerujem da članak zadovoljava kriterije značajnosti. Unaprijed hvala na trudu i pomoći oko finalizacije ovog projekta. Srdačan pozdrav, Zijad Žuna jaso1m9t85pb7gptl32vojj0pq8lnqd 7430745 7430739 2026-04-16T09:46:56Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Dodana fotografija ratnih razaranja Jajca iz 1992. godine u poglavlje o ratnom izvještavanju. 7430745 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. == Ratni period, egzodus i odlazak u Njemačku (1992. – 1993.) == Početak rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine zatiče Žunu u rodnom Jajcu. Kao novinar i dopisnik, svjedoči brutalnom napadu na grad koji je započeo 27. svibnja 1992. godine. Tijekom opsade dokumentirao je sustavno razaranje Jajca pod stalnim granatiranjem i bombardiranjem kasetnim bombama. U kolovozu 1992. godine, zbog neposredne opasnosti po život, sa suprugom i dvoje djece biva prisiljen napustiti grad jedinim preostalim izlazom preko planinskih prijevoja prema Travniku (noćna vožnja bez svjetala). U dramatičnom bijegu uspio je spasiti samo jednu torbu s najvažnijom profesionalnom dokumentacijom: novinarskim iskaznicama, diktafonima, kasetama i manjim brojem obiteljskih fotografija. U dopisništvu lista ''Oslobođenje'' i u njegovom obiteljskom stanu nepovratno je uništena cjelokupna oprema te privatna i profesionalna arhiva koja je sadržavala oko '''7.000 fotografija''', što predstavlja nenadoknadiv gubitak za njegov životni rad i dokumentaristiku Jajca. Put ga preko Splita odvodi u Sloveniju, u grad [[Nova Gorica]]. Tamo 1993. godine piše i objavljuje autobiografsku knjigu pod naslovom '''''Umiranje grobova''''' (izdavač Grafika Soča), koja predstavlja potresno svjedočanstvo o opsadi i padu Jajca. Predgovor za knjigu napisao je poznati književnik i novinar [[Ahmet Bosnić]]. Krajem 1993. godine, Žuna s obitelji napušta Sloveniju i seli u [[Hamburg]], Njemačka, gdje započinje novi život i nastavlja svoj novinarski i publicistički rad. [[Datoteka:Ratna razaranja Jajca 1992 - fotografija Zijada Zune.jpg|thumb|desno|250px|Ratna razaranja Jajca 1992. godine.]] === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije [[Datoteka:Zijad zuna i halid beslic hamburg 1977.jpg|mini|lijevo|Zijad Zuna i Halid Bešlić u Hamburgu (1977.). „Suze kao bosanski potok“ – dokumentarna građa za monografiju „Džuboks vremena“.]] U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi [[Datoteka:Zijad Zuna i Zeljko Bebek.jpg|mini|desno|280px|Zijad Žuna i Željko Bebek: Ekskluzivni intervju u Hamburgu o istini iza Bijelog dugmeta.]] == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Susret sa „sarajevskim čarobnjakom“ == [[Datoteka:Zijad Zuna i Merlin.jpg|thumb|center|450px|Zijad Žuna, novinar i urednik dopisništva „Oslobođenja“ u Jajcu od 1975. godine, u susretu s Dinom Merlinom. Dokumentarna fotografija kroničara vremena i „sarajevskog čarobnjaka“. Arhiv: Zijad Žuna.]] Poseban segment u novinarskom radu Zijada Žune zauzimaju susreti i intervjui s Dinom Merlinom, jednim od najvećih kantautora jugoistočne Europe. Žuna kroz svoje reportaže prati Merlinov put od regionalne zvijezde do „svjetskog čarobnjaka“ koji puni stadione i dvorane širom dijaspore, od Hamburga do Amerike. Ovaj arhivski zapis svjedoči o dugogodišnjoj profesionalnoj suradnji i međusobnom poštovanju dvojice autora koji promoviraju kulturne vrijednosti Sarajeva na globalnoj razini. == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez.jpg|mini|lijevo|300px|Novinar Zijad Žuna i Sergej Barbarez, legendarni kapetan HSV-a i današnji izbornik reprezentacije BiH.]] "Kroz desetljeća rada u Hamburgu, Zijad Žuna postao je ključni kroničar karijere Sergeja Barbareza, prateći ga od igračkih dana u HSV-u, gdje je Barbarez stekao status kultne ličnosti, pa sve do njegovog imenovanja za izbornika reprezentacije Bosne i Hercegovine. Žunini izvještaji za 'Oslobođenje' i 'Novu Bosnu' nisu bili samo sportski rezultati, već priče o liderstvu i utjecaju koji je Barbarez imao na bh. zajednicu u Njemačkoj." U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi."U svom dugogodišnjem novinarskom radu, Zijad Žuna je kroz poglavlje 'Folkeri vječnosti' analizirao fenomen Lepe Brene kao najveće balkanske zvijezde svih vremena. Žuna ne piše samo o njezinim hitovima, već o Breni kao simbolu jugoslavenske popularne kulture i profesionalizma koji traje desetljećima. Kroz seriju ekskluzivnih susreta i razgovora, on dokumentira njezinu transformaciju od predvodnice 'Slatkog greha' do poslovne žene i ikone koja i danas okuplja generacije na svim kontinentima." [[Datoteka:Zijad Zuna i Lepa Brena.jpg|mini|lijevo|300px|Zijad Žuna i Lepa Brena: Susret kroničara i glazbene ikone u sklopu serijala 'Folkeri vječnosti'.]] == Intervju sa Selmom Bajrami: Smijeh i suze == U sklopu materijala za knjigu '''''Folkeri vječnosti''''', koja obuhvaća 80 najkultnijih imena estrade, Zijad Žuna je u Hamburgu vodio duboki, dvosatni razgovor sa '''Selmom Bajrami'''. [[Datoteka:Zijad Zuna i Selma Bajrami - intervju u Hamburgu.jpg|mini|desno|300px|Emotivan susret u Hamburgu: Selma Bajrami i Zijad Žuna tijekom razgovora o ratnim traumama i životnom usponu.]] * '''Ratne traume i uspon''': Selma je u razgovoru otvoreno govorila o teškim obiteljskim tragedijama i gubicima prijatelja tijekom rata u Bosni i Hercegovini, te o svojoj snazi da unatoč svemu izgradi vrhunsku karijeru. * '''Međusobno povjerenje''': Umjetnica je istaknula spontanost razgovora kao ključni trenutak u kojem je mogla iznijeti svoju intimu, što je rijetkost u njezinim medijskim nastupima. * '''Dokumentarna vrijednost''': Ovaj intervju predstavlja jedno od najvažnijih svjedočanstava o njezinom putu od tuzlanskih početaka do statusa balkanske zvijezde. === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. [[Datoteka:Zijad Zuna i Zdravko Colic.jpg|mini|lijevo|Susret starih prijatelja i suradnika iz sarajevskog „Oslobođenja“: Zijad Žuna i Zdravko Čolić u Hamburgu tokom dvosatnog razgovora.]] Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == [[Datoteka:Zijad Zuna i Alen Islamovic intervju.jpg|mini|desno|350px|Ekskluzivni intervju (travanj 2026): Alen Islamović o pola stoljeća rocka.]] U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. Ovaj susret dvojice dugogodišnjih suradnika dokumentira povijest rock kulture kroz osobna sjećanja i profesionalne osvrte na pola stoljeća djelovanja na sceni. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> [[Datoteka:Braca Dragi i Zika Jelic YU grupa.jpg|mini|desno|300px|Braća Dragi i Žika Jelić, osnivači kultne YU grupe. Njihov jubilarni projekt na Jamajci pratio je i zabilježio Zijad Žuna.]] == Monografija "Džuboks vremena" i 55 godina YU grupe == "U svojoj monografiji 'Džuboks vremena', Zijad Žuna detaljno obrađuje fenomen dugovječnosti YU grupe, kulminirajući s njihovim jubilarnim projektom povodom 55 godina postojanja. Žuna bilježi njihovo putovanje na Jamajku, gdje su u legendarnom studiju Tuff Gong snimili album koji definira kao 'nebeski trenutak sna'. Prema Žuninim zapisima, boravak braće Jelić u studiju Boba Marleyja nije bio samo glazbeni eksperiment, već potvrda njihove svjetske autentičnosti. On ističe kako su kultne pjesme poput 'Crnog leptira' dobile novu dimenziju u reggae ritmu, dokumentirajući taj proces kao 'zvuk koji vozi u beskraj'. Ovim tekstovima Žuna zaokružuje polustoljetnu povijest grupe, povezujući beogradsku rock scenu s globalnim glazbenim korijenima." == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. [[Datoteka:Zoran Ljubicic muzicki ekspert 2025.jpg|mini|desno|250px|Prof. Zoran Ljubičić, glazbeni recenzent knjiga „Zvijezde na kapiji” i „Džuboks vremena” Zijada Žune (Foto: Zijad Žuna, 2025.)]] Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref == Djela == * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, 2020. * Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. 2024. == Reference == <references /> <references /> {{Infookvir biografija | ime = Zijad Žuna | slika = Zijad_Zuna_Hamburg.jpg | opis_slike = Zijad Žuna u Hamburgu | datum_rođenja = 25. lipnja 1951. | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[BiH]] | zanimanje = novinar, urednik, publicist | razdoblje = 1975. – danas | djela = ''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'', ''Folkeri vječnosti'' }} '''Zijad Žuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom više od pedeset godina. Poznat je kao jedan od najznačajnijih kroničara glazbene scene bivše Jugoslavije i svjetskih rock i blues ikona. == Karijera == Novinarsku karijeru započeo je 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje]]'' u Jajcu. Bio je direktor i glavni urednik Radio Jajca od 1984. do 1987. godine. Veći dio karijere proveo je u [[Hamburg|Hamburgu]], gdje je nastavio raditi kao dopisnik i publicist. Žuna posjeduje jednu od najopsežnijih privatnih arhiva u regiji, s približno '''90.000 dokumenata i fotografija''' koji dokumentiraju povijest glazbe. U njegovom domu u Hamburgu gostovale su legende poput [[Željko Bebek|Željka Bebeka]], [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], Tonija Jankovića i Zije Valentina. == Intervjui i suradnje == Tijekom karijere napravio je preko 300 intervjua sa svjetskim zvijezdama, uključujući: * '''[[Eric Clapton]]''' i '''[[B.B. King]]''' (razgovori o suradnji i bluesu).<ref name="Express_King">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = BB King je neponovljiv / Razgovarao sam s Claptonom | journal = Express | location = Sarajevo | year = 2006 }}</ref> * '''[[Ken Hensley]]''' (ekskluzivni intervju o grupi [[Uriah Heep]]).<ref name="Express_Hensley">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = Ken Hensley za Express: Uriah Heep više ne postoji | journal = Express | year = 2006 }}</ref> * '''[[Albert Lee]]''' i '''Walter Trout''' [[Datoteka:Goran Bregovic na sanduku opreme Koprivnica 1979 Foto Moskon Arhiva Zijad Zuna.jpg|thumb|center|450px|Goran Bregović na sanduku opreme: Trenutak predaha pred koncert u Koprivnici (1979). Arhiv: Zijad Žuna.]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] Verwende Code mit Vorsicht. == Svjetske zvijezde sa gitarom u mom objektivu == [[Datoteka:Roger Glover Deep Purple.jpg|mini|desno|350px|Roger Glover (Deep Purple) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Roger Glover''' – legendarni britanski bas gitarist, skladatelj i glazbeni producent, najpoznatiji kao dugogodišnji član kultne rock skupine '''Deep Purple'''. Kao autor i koautor nekih od najvećih rock klasika, Glover je ključna figura u povijesti hard rocka. Ova fotografija „u akciji”, snimljena objektivom Zijada Žune, dokumentira Gloverovu scensku energiju i autentičan nastup jedne od najvećih planetarnih rock ikona. [[Datoteka:Steve Morse Deep Purple in action by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Steve Morse (ex-član Deep Purplea) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Steve Morse''' – američki gitarist i skladatelj, prepoznat kao jedan od najsvestranijih virtuoza na svijetu. Najpoznatiji je kao dugogodišnji '''ex-član grupe Deep Purple''' (1994. – 2022.) te osnivač sastava '''Dixie Dregs'''. Morse je poznat po svojoj nevjerojatnoj tehnici i spajanju rocka, jazza i klasične glazbe. Fotografija snimljena objektivom Zijada Žune autentično bilježi njegovu prepoznatljivu preciznost tijekom nastupa uživo. [[Datoteka:Albert Lee in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Albert Lee u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Albert Lee''' – vrhunski britanski gitarist, poznat po svom specifičnom stilu sviranja i nevjerojatnoj brzini. Tijekom karijere surađivao je s velikanima kao što su '''Eric Clapton''' i '''The Everly Brothers'''. Lee je dvostruki dobitnik nagrade Grammy i smatra se jednim od najutjecajnijih gitarista u svijetu country-rock glazbe. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnoj atmosferi blues kluba u Hamburgu, bilježi Leeja u njegovom prepoznatljivom izvođačkom zanosu. [[Datoteka:Jimmie Vaughan at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Jimmie Vaughan u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Jimmie Vaughan''' – istaknuti američki blues-rock gitarist i pjevač, najpoznatiji kao osnivač grupe '''The Fabulous Thunderbirds''' i stariji brat legendarne rock ikone Stevieja Raya Vaughana. Dobitnik je četiri nagrade Grammy i smatra se jednim od najvažnijih predstavnika teksaškog bluesa. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnom ambijentu blues kluba u Hamburgu, bilježi Vaughana u njegovom autentičnom izričaju i eleganciji sviranja koja ga je učinila svjetskom legendom. [[Datoteka:B.B. King in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|400px|B.B. King u akciji sa svojom gitarom Lucille. Foto: Zijad Žuna]] '''B.B. King''' – neokrunjeni „Kralj bluesa” i jedan od najutjecajnijih gitarista svih vremena. Tijekom svoje karijere, koja je trajala više od šest desetljeća, King je definirao blues zvuk svojom prepoznatljivom gitarom „Lucille” i toplim, emotivnim vokalom. Dobitnik je 15 nagrada Grammy i član je Kuće slavnih rock i rolla. Za Zijada Žunu, ovaj susret predstavlja vrhunac profesionalnog rada, a fotografija bilježi Kingovu neponovljivu karizmu i energiju koja je nadahnula generacije glazbenika širom svijeta. [[Datoteka:Carlos Santana at Stadtpark Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Carlos Santana u Stadtparku, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Carlos Santana''' – legendarni meksičko-američki gitarist i osnivač sastava '''Santana''', pionir u spajanju rocka s latinoameričkom glazbom i jazzom. Dobitnik je deset nagrada Grammy i tri nagrade Latin Grammy, a magazin ''Rolling Stone'' svrstao ga je među najveće gitariste svih vremena. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena tijekom energičnog nastupa u hamburškom Stadtparku, bilježi Santanin prepoznatljiv stil i duhovnost koju unosi u svaku notu svoje gitare. [[Datoteka:Jonny Lang at Fabrik Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Jonny Lang u klubu Fabrik, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Jonny Lang''' – američki blues, rock i gospel pjevač te gitarist, koji je karijeru započeo kao tinejdžerska senzacija. Poznat po svom nevjerojatno hrapavom glasu i virtuoznom sviranju gitare, Lang je osvojio nagradu Grammy i nastupao s najvećim imenima poput Rolling Stonesa i B.B. Kinga. Fotografija Zijada Žune, snimljena u specifičnom ambijentu hamburškog kluba Fabrik, bilježi Langovu ekspresivnost i sirovu energiju po kojoj je prepoznatljiv širom svijeta. [[Datoteka:Goran Bregovic live by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Goran Bregović u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Goran Bregović''' – najuspješniji glazbenik i skladatelj s Balkana na svjetskoj sceni. Osnivač kultnog sastava '''Bijelo dugme''', koji slavi 50 godina postojanja, te vođa planetarno popularnog '''Orkestra za svadbe i sahrane'''. Bregović je prepoznatljiv po spajanju tradicionalnih balkanskih motiva s rock i suvremenim zvukom, održavajući koncerte na svim kontinentima. Fotografija Zijada Žune bilježi Bregovića u njegovom prepoznatljivom radnom ritmu, dokumentirajući karijeru umjetnika koji spaja balkansku dušu i svjetske pozornice. [[Datoteka:Mitch Laddie at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Mitch Laddie u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Mitch Laddie''' – talentirani britanski blues-rock gitarist, pjevač i skladatelj. Prepoznat kao „čudo od djeteta” na gitari, Laddie je već u ranoj mladosti privukao pozornost svjetske kritike svojom tehnikom i osjećajem za blues, surađujući s imenima poput Waltera Trouta. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u blues klubu u Hamburgu, bilježi Laddieja u počecima njegove karijere, dokumentirajući uspon nove generacije europskih blues virtuoza. [[Datoteka:Steve_Hogarth_Marillion_live_performance_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|desno|250px|Steve Hogarth (Marillion) u objektivu Zijada Žune.]] „U sklopu svog dugogodišnjeg dokumentarističkog rada, Zijad Žuna je kroz objektiv zabeležio seriju portreta najznačajnijih svetskih gitarista i muzičara. Poseban fokus ove rubrike je na autentičnim trenucima sa koncerata, poput energičnog nastupa Stevea Hogartha (Marillion), čime je stvoren vizuelni arhiv koji svedoči o istoriji svetske rock i blues scene iz prve ruke.“ [[Datoteka:Wolf_Mail_guitar_action_live_world_tour_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|lijevo|250px|Australski blues-rock virtuoz Wolf Mail u akciji. Snimio: Zijad Žuna]] "Poseban osvrt u kolekciji pripada australskom gitaristu Wolfu Mailu. Fotografija je nastala tijekom njegove svjetske turneje i promocije novog albuma, a bilježi njegovu prepoznatljivu 'agresivnu i magičnu' energiju na sceni. Mail, poznat po spajanju bluesa, jazza i rocka, ovdje je prikazan u svom prirodnom elementu – u punom scenskom zanosu." Poštovani administratori, Obraćam vam se sa zamolbom za pregled i premještanje članka o novinaru i publicistu Zijadu Žuni iz mog pješčanika (Korisnik:Zijad_Zuna_Hamburg/sandbox) u glavni prostor Wikipedije. U proteklom razdoblju članak je značajno dopunjen i usklađen s Wikipedijinim standardima: Izvori: Dodane su reference na nezavisne medije (Express, Oslobođenje) koji potvrđuju 50-godišnju karijeru (1975.–2025.). Arhivska građa: Članak sadrži podatke o jedinstvenoj arhivi od 90.000 dokumenata i suradnji sa svjetskim (Clapton, B.B. King) i regionalnim zvijezdama (Bregović, Bebek, Aki Rahimovski). Multimedija: Pripremljena je serija autorskih fotografija Zlatka Moškona iz 1979. godine s ovlaštenjem za objavu. Stil: Tekst je pisan neutralnim, enciklopedijskim stilom. S obzirom na značaj gospodina Žune kao kroničara glazbene povijesti Jajca, Sarajeva i Hamburga, vjerujem da članak zadovoljava kriterije značajnosti. Unaprijed hvala na trudu i pomoći oko finalizacije ovog projekta. Srdačan pozdrav, Zijad Žuna h9chcwevw36gilosu0ne2jplgm32goq 7430747 7430745 2026-04-16T09:50:16Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Dodana fotografija ratnih razaranja Jajca 1992. godine. 7430747 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. == Ratni period, egzodus i odlazak u Njemačku (1992. – 1993.) == Početak rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine zatiče Žunu u rodnom Jajcu. Kao novinar i dopisnik, svjedoči brutalnom napadu na grad koji je započeo 27. svibnja 1992. godine. Tijekom opsade dokumentirao je sustavno razaranje Jajca pod stalnim granatiranjem i bombardiranjem kasetnim bombama. U kolovozu 1992. godine, zbog neposredne opasnosti po život, sa suprugom i dvoje djece biva prisiljen napustiti grad jedinim preostalim izlazom preko planinskih prijevoja prema Travniku (noćna vožnja bez svjetala). U dramatičnom bijegu uspio je spasiti samo jednu torbu s najvažnijom profesionalnom dokumentacijom: novinarskim iskaznicama, diktafonima, kasetama i manjim brojem obiteljskih fotografija. U dopisništvu lista ''Oslobođenje'' i u njegovom obiteljskom stanu nepovratno je uništena cjelokupna oprema te privatna i profesionalna arhiva koja je sadržavala oko '''7.000 fotografija''', što predstavlja nenadoknadiv gubitak za njegov životni rad i dokumentaristiku Jajca. Put ga preko Splita odvodi u Sloveniju, u grad [[Nova Gorica]]. Tamo 1993. godine piše i objavljuje autobiografsku knjigu pod naslovom '''''Umiranje grobova''''' (izdavač Grafika Soča), koja predstavlja potresno svjedočanstvo o opsadi i padu Jajca. Predgovor za knjigu napisao je poznati književnik i novinar [[Ahmet Bosnić]]. Krajem 1993. godine, Žuna s obitelji napušta Sloveniju i seli u [[Hamburg]], Njemačka, gdje započinje novi život i nastavlja svoj novinarski i publicistički rad. [[Datoteka:Ratna razaranja Jajca 1992 - fotografija Zijada Zune.jpg|thumb|desno|250px|Ratna razaranja Jajca 1992. (Foto: Zijad Žuna)]] === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije [[Datoteka:Zijad zuna i halid beslic hamburg 1977.jpg|mini|lijevo|Zijad Zuna i Halid Bešlić u Hamburgu (1977.). „Suze kao bosanski potok“ – dokumentarna građa za monografiju „Džuboks vremena“.]] U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi [[Datoteka:Zijad Zuna i Zeljko Bebek.jpg|mini|desno|280px|Zijad Žuna i Željko Bebek: Ekskluzivni intervju u Hamburgu o istini iza Bijelog dugmeta.]] == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Susret sa „sarajevskim čarobnjakom“ == [[Datoteka:Zijad Zuna i Merlin.jpg|thumb|center|450px|Zijad Žuna, novinar i urednik dopisništva „Oslobođenja“ u Jajcu od 1975. godine, u susretu s Dinom Merlinom. Dokumentarna fotografija kroničara vremena i „sarajevskog čarobnjaka“. Arhiv: Zijad Žuna.]] Poseban segment u novinarskom radu Zijada Žune zauzimaju susreti i intervjui s Dinom Merlinom, jednim od najvećih kantautora jugoistočne Europe. Žuna kroz svoje reportaže prati Merlinov put od regionalne zvijezde do „svjetskog čarobnjaka“ koji puni stadione i dvorane širom dijaspore, od Hamburga do Amerike. Ovaj arhivski zapis svjedoči o dugogodišnjoj profesionalnoj suradnji i međusobnom poštovanju dvojice autora koji promoviraju kulturne vrijednosti Sarajeva na globalnoj razini. == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez.jpg|mini|lijevo|300px|Novinar Zijad Žuna i Sergej Barbarez, legendarni kapetan HSV-a i današnji izbornik reprezentacije BiH.]] "Kroz desetljeća rada u Hamburgu, Zijad Žuna postao je ključni kroničar karijere Sergeja Barbareza, prateći ga od igračkih dana u HSV-u, gdje je Barbarez stekao status kultne ličnosti, pa sve do njegovog imenovanja za izbornika reprezentacije Bosne i Hercegovine. Žunini izvještaji za 'Oslobođenje' i 'Novu Bosnu' nisu bili samo sportski rezultati, već priče o liderstvu i utjecaju koji je Barbarez imao na bh. zajednicu u Njemačkoj." U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi."U svom dugogodišnjem novinarskom radu, Zijad Žuna je kroz poglavlje 'Folkeri vječnosti' analizirao fenomen Lepe Brene kao najveće balkanske zvijezde svih vremena. Žuna ne piše samo o njezinim hitovima, već o Breni kao simbolu jugoslavenske popularne kulture i profesionalizma koji traje desetljećima. Kroz seriju ekskluzivnih susreta i razgovora, on dokumentira njezinu transformaciju od predvodnice 'Slatkog greha' do poslovne žene i ikone koja i danas okuplja generacije na svim kontinentima." [[Datoteka:Zijad Zuna i Lepa Brena.jpg|mini|lijevo|300px|Zijad Žuna i Lepa Brena: Susret kroničara i glazbene ikone u sklopu serijala 'Folkeri vječnosti'.]] == Intervju sa Selmom Bajrami: Smijeh i suze == U sklopu materijala za knjigu '''''Folkeri vječnosti''''', koja obuhvaća 80 najkultnijih imena estrade, Zijad Žuna je u Hamburgu vodio duboki, dvosatni razgovor sa '''Selmom Bajrami'''. [[Datoteka:Zijad Zuna i Selma Bajrami - intervju u Hamburgu.jpg|mini|desno|300px|Emotivan susret u Hamburgu: Selma Bajrami i Zijad Žuna tijekom razgovora o ratnim traumama i životnom usponu.]] * '''Ratne traume i uspon''': Selma je u razgovoru otvoreno govorila o teškim obiteljskim tragedijama i gubicima prijatelja tijekom rata u Bosni i Hercegovini, te o svojoj snazi da unatoč svemu izgradi vrhunsku karijeru. * '''Međusobno povjerenje''': Umjetnica je istaknula spontanost razgovora kao ključni trenutak u kojem je mogla iznijeti svoju intimu, što je rijetkost u njezinim medijskim nastupima. * '''Dokumentarna vrijednost''': Ovaj intervju predstavlja jedno od najvažnijih svjedočanstava o njezinom putu od tuzlanskih početaka do statusa balkanske zvijezde. === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. [[Datoteka:Zijad Zuna i Zdravko Colic.jpg|mini|lijevo|Susret starih prijatelja i suradnika iz sarajevskog „Oslobođenja“: Zijad Žuna i Zdravko Čolić u Hamburgu tokom dvosatnog razgovora.]] Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == [[Datoteka:Zijad Zuna i Alen Islamovic intervju.jpg|mini|desno|350px|Ekskluzivni intervju (travanj 2026): Alen Islamović o pola stoljeća rocka.]] U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. Ovaj susret dvojice dugogodišnjih suradnika dokumentira povijest rock kulture kroz osobna sjećanja i profesionalne osvrte na pola stoljeća djelovanja na sceni. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> [[Datoteka:Braca Dragi i Zika Jelic YU grupa.jpg|mini|desno|300px|Braća Dragi i Žika Jelić, osnivači kultne YU grupe. Njihov jubilarni projekt na Jamajci pratio je i zabilježio Zijad Žuna.]] == Monografija "Džuboks vremena" i 55 godina YU grupe == "U svojoj monografiji 'Džuboks vremena', Zijad Žuna detaljno obrađuje fenomen dugovječnosti YU grupe, kulminirajući s njihovim jubilarnim projektom povodom 55 godina postojanja. Žuna bilježi njihovo putovanje na Jamajku, gdje su u legendarnom studiju Tuff Gong snimili album koji definira kao 'nebeski trenutak sna'. Prema Žuninim zapisima, boravak braće Jelić u studiju Boba Marleyja nije bio samo glazbeni eksperiment, već potvrda njihove svjetske autentičnosti. On ističe kako su kultne pjesme poput 'Crnog leptira' dobile novu dimenziju u reggae ritmu, dokumentirajući taj proces kao 'zvuk koji vozi u beskraj'. Ovim tekstovima Žuna zaokružuje polustoljetnu povijest grupe, povezujući beogradsku rock scenu s globalnim glazbenim korijenima." == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. [[Datoteka:Zoran Ljubicic muzicki ekspert 2025.jpg|mini|desno|250px|Prof. Zoran Ljubičić, glazbeni recenzent knjiga „Zvijezde na kapiji” i „Džuboks vremena” Zijada Žune (Foto: Zijad Žuna, 2025.)]] Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref == Djela == * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, 2020. * Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. 2024. == Reference == <references /> <references /> {{Infookvir biografija | ime = Zijad Žuna | slika = Zijad_Zuna_Hamburg.jpg | opis_slike = Zijad Žuna u Hamburgu | datum_rođenja = 25. lipnja 1951. | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[BiH]] | zanimanje = novinar, urednik, publicist | razdoblje = 1975. – danas | djela = ''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'', ''Folkeri vječnosti'' }} '''Zijad Žuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom više od pedeset godina. Poznat je kao jedan od najznačajnijih kroničara glazbene scene bivše Jugoslavije i svjetskih rock i blues ikona. == Karijera == Novinarsku karijeru započeo je 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje]]'' u Jajcu. Bio je direktor i glavni urednik Radio Jajca od 1984. do 1987. godine. Veći dio karijere proveo je u [[Hamburg|Hamburgu]], gdje je nastavio raditi kao dopisnik i publicist. Žuna posjeduje jednu od najopsežnijih privatnih arhiva u regiji, s približno '''90.000 dokumenata i fotografija''' koji dokumentiraju povijest glazbe. U njegovom domu u Hamburgu gostovale su legende poput [[Željko Bebek|Željka Bebeka]], [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], Tonija Jankovića i Zije Valentina. == Intervjui i suradnje == Tijekom karijere napravio je preko 300 intervjua sa svjetskim zvijezdama, uključujući: * '''[[Eric Clapton]]''' i '''[[B.B. King]]''' (razgovori o suradnji i bluesu).<ref name="Express_King">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = BB King je neponovljiv / Razgovarao sam s Claptonom | journal = Express | location = Sarajevo | year = 2006 }}</ref> * '''[[Ken Hensley]]''' (ekskluzivni intervju o grupi [[Uriah Heep]]).<ref name="Express_Hensley">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = Ken Hensley za Express: Uriah Heep više ne postoji | journal = Express | year = 2006 }}</ref> * '''[[Albert Lee]]''' i '''Walter Trout''' [[Datoteka:Goran Bregovic na sanduku opreme Koprivnica 1979 Foto Moskon Arhiva Zijad Zuna.jpg|thumb|center|450px|Goran Bregović na sanduku opreme: Trenutak predaha pred koncert u Koprivnici (1979). Arhiv: Zijad Žuna.]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] Verwende Code mit Vorsicht. == Svjetske zvijezde sa gitarom u mom objektivu == [[Datoteka:Roger Glover Deep Purple.jpg|mini|desno|350px|Roger Glover (Deep Purple) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Roger Glover''' – legendarni britanski bas gitarist, skladatelj i glazbeni producent, najpoznatiji kao dugogodišnji član kultne rock skupine '''Deep Purple'''. Kao autor i koautor nekih od najvećih rock klasika, Glover je ključna figura u povijesti hard rocka. Ova fotografija „u akciji”, snimljena objektivom Zijada Žune, dokumentira Gloverovu scensku energiju i autentičan nastup jedne od najvećih planetarnih rock ikona. [[Datoteka:Steve Morse Deep Purple in action by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Steve Morse (ex-član Deep Purplea) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Steve Morse''' – američki gitarist i skladatelj, prepoznat kao jedan od najsvestranijih virtuoza na svijetu. Najpoznatiji je kao dugogodišnji '''ex-član grupe Deep Purple''' (1994. – 2022.) te osnivač sastava '''Dixie Dregs'''. Morse je poznat po svojoj nevjerojatnoj tehnici i spajanju rocka, jazza i klasične glazbe. Fotografija snimljena objektivom Zijada Žune autentično bilježi njegovu prepoznatljivu preciznost tijekom nastupa uživo. [[Datoteka:Albert Lee in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Albert Lee u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Albert Lee''' – vrhunski britanski gitarist, poznat po svom specifičnom stilu sviranja i nevjerojatnoj brzini. Tijekom karijere surađivao je s velikanima kao što su '''Eric Clapton''' i '''The Everly Brothers'''. Lee je dvostruki dobitnik nagrade Grammy i smatra se jednim od najutjecajnijih gitarista u svijetu country-rock glazbe. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnoj atmosferi blues kluba u Hamburgu, bilježi Leeja u njegovom prepoznatljivom izvođačkom zanosu. [[Datoteka:Jimmie Vaughan at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Jimmie Vaughan u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Jimmie Vaughan''' – istaknuti američki blues-rock gitarist i pjevač, najpoznatiji kao osnivač grupe '''The Fabulous Thunderbirds''' i stariji brat legendarne rock ikone Stevieja Raya Vaughana. Dobitnik je četiri nagrade Grammy i smatra se jednim od najvažnijih predstavnika teksaškog bluesa. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnom ambijentu blues kluba u Hamburgu, bilježi Vaughana u njegovom autentičnom izričaju i eleganciji sviranja koja ga je učinila svjetskom legendom. [[Datoteka:B.B. King in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|400px|B.B. King u akciji sa svojom gitarom Lucille. Foto: Zijad Žuna]] '''B.B. King''' – neokrunjeni „Kralj bluesa” i jedan od najutjecajnijih gitarista svih vremena. Tijekom svoje karijere, koja je trajala više od šest desetljeća, King je definirao blues zvuk svojom prepoznatljivom gitarom „Lucille” i toplim, emotivnim vokalom. Dobitnik je 15 nagrada Grammy i član je Kuće slavnih rock i rolla. Za Zijada Žunu, ovaj susret predstavlja vrhunac profesionalnog rada, a fotografija bilježi Kingovu neponovljivu karizmu i energiju koja je nadahnula generacije glazbenika širom svijeta. [[Datoteka:Carlos Santana at Stadtpark Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Carlos Santana u Stadtparku, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Carlos Santana''' – legendarni meksičko-američki gitarist i osnivač sastava '''Santana''', pionir u spajanju rocka s latinoameričkom glazbom i jazzom. Dobitnik je deset nagrada Grammy i tri nagrade Latin Grammy, a magazin ''Rolling Stone'' svrstao ga je među najveće gitariste svih vremena. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena tijekom energičnog nastupa u hamburškom Stadtparku, bilježi Santanin prepoznatljiv stil i duhovnost koju unosi u svaku notu svoje gitare. [[Datoteka:Jonny Lang at Fabrik Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Jonny Lang u klubu Fabrik, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Jonny Lang''' – američki blues, rock i gospel pjevač te gitarist, koji je karijeru započeo kao tinejdžerska senzacija. Poznat po svom nevjerojatno hrapavom glasu i virtuoznom sviranju gitare, Lang je osvojio nagradu Grammy i nastupao s najvećim imenima poput Rolling Stonesa i B.B. Kinga. Fotografija Zijada Žune, snimljena u specifičnom ambijentu hamburškog kluba Fabrik, bilježi Langovu ekspresivnost i sirovu energiju po kojoj je prepoznatljiv širom svijeta. [[Datoteka:Goran Bregovic live by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Goran Bregović u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Goran Bregović''' – najuspješniji glazbenik i skladatelj s Balkana na svjetskoj sceni. Osnivač kultnog sastava '''Bijelo dugme''', koji slavi 50 godina postojanja, te vođa planetarno popularnog '''Orkestra za svadbe i sahrane'''. Bregović je prepoznatljiv po spajanju tradicionalnih balkanskih motiva s rock i suvremenim zvukom, održavajući koncerte na svim kontinentima. Fotografija Zijada Žune bilježi Bregovića u njegovom prepoznatljivom radnom ritmu, dokumentirajući karijeru umjetnika koji spaja balkansku dušu i svjetske pozornice. [[Datoteka:Mitch Laddie at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Mitch Laddie u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Mitch Laddie''' – talentirani britanski blues-rock gitarist, pjevač i skladatelj. Prepoznat kao „čudo od djeteta” na gitari, Laddie je već u ranoj mladosti privukao pozornost svjetske kritike svojom tehnikom i osjećajem za blues, surađujući s imenima poput Waltera Trouta. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u blues klubu u Hamburgu, bilježi Laddieja u počecima njegove karijere, dokumentirajući uspon nove generacije europskih blues virtuoza. [[Datoteka:Steve_Hogarth_Marillion_live_performance_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|desno|250px|Steve Hogarth (Marillion) u objektivu Zijada Žune.]] „U sklopu svog dugogodišnjeg dokumentarističkog rada, Zijad Žuna je kroz objektiv zabeležio seriju portreta najznačajnijih svetskih gitarista i muzičara. Poseban fokus ove rubrike je na autentičnim trenucima sa koncerata, poput energičnog nastupa Stevea Hogartha (Marillion), čime je stvoren vizuelni arhiv koji svedoči o istoriji svetske rock i blues scene iz prve ruke.“ [[Datoteka:Wolf_Mail_guitar_action_live_world_tour_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|lijevo|250px|Australski blues-rock virtuoz Wolf Mail u akciji. Snimio: Zijad Žuna]] "Poseban osvrt u kolekciji pripada australskom gitaristu Wolfu Mailu. Fotografija je nastala tijekom njegove svjetske turneje i promocije novog albuma, a bilježi njegovu prepoznatljivu 'agresivnu i magičnu' energiju na sceni. Mail, poznat po spajanju bluesa, jazza i rocka, ovdje je prikazan u svom prirodnom elementu – u punom scenskom zanosu." Poštovani administratori, Obraćam vam se sa zamolbom za pregled i premještanje članka o novinaru i publicistu Zijadu Žuni iz mog pješčanika (Korisnik:Zijad_Zuna_Hamburg/sandbox) u glavni prostor Wikipedije. U proteklom razdoblju članak je značajno dopunjen i usklađen s Wikipedijinim standardima: Izvori: Dodane su reference na nezavisne medije (Express, Oslobođenje) koji potvrđuju 50-godišnju karijeru (1975.–2025.). Arhivska građa: Članak sadrži podatke o jedinstvenoj arhivi od 90.000 dokumenata i suradnji sa svjetskim (Clapton, B.B. King) i regionalnim zvijezdama (Bregović, Bebek, Aki Rahimovski). Multimedija: Pripremljena je serija autorskih fotografija Zlatka Moškona iz 1979. godine s ovlaštenjem za objavu. Stil: Tekst je pisan neutralnim, enciklopedijskim stilom. S obzirom na značaj gospodina Žune kao kroničara glazbene povijesti Jajca, Sarajeva i Hamburga, vjerujem da članak zadovoljava kriterije značajnosti. Unaprijed hvala na trudu i pomoći oko finalizacije ovog projekta. Srdačan pozdrav, Zijad Žuna dkp5yqklqkebm5hr8274umkk31idlr2 7430752 7430747 2026-04-16T09:55:34Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Ispravljen naziv datoteke (File:) za prikaz ratne fotografije. 7430752 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. == Ratni period, egzodus i odlazak u Njemačku (1992. – 1993.) == Početak rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine zatiče Žunu u rodnom Jajcu. Kao novinar i dopisnik, svjedoči brutalnom napadu na grad koji je započeo 27. svibnja 1992. godine. Tijekom opsade dokumentirao je sustavno razaranje Jajca pod stalnim granatiranjem i bombardiranjem kasetnim bombama. U kolovozu 1992. godine, zbog neposredne opasnosti po život, sa suprugom i dvoje djece biva prisiljen napustiti grad jedinim preostalim izlazom preko planinskih prijevoja prema Travniku (noćna vožnja bez svjetala). U dramatičnom bijegu uspio je spasiti samo jednu torbu s najvažnijom profesionalnom dokumentacijom: novinarskim iskaznicama, diktafonima, kasetama i manjim brojem obiteljskih fotografija. U dopisništvu lista ''Oslobođenje'' i u njegovom obiteljskom stanu nepovratno je uništena cjelokupna oprema te privatna i profesionalna arhiva koja je sadržavala oko '''7.000 fotografija''', što predstavlja nenadoknadiv gubitak za njegov životni rad i dokumentaristiku Jajca. Put ga preko Splita odvodi u Sloveniju, u grad [[Nova Gorica]]. Tamo 1993. godine piše i objavljuje autobiografsku knjigu pod naslovom '''''Umiranje grobova''''' (izdavač Grafika Soča), koja predstavlja potresno svjedočanstvo o opsadi i padu Jajca. Predgovor za knjigu napisao je poznati književnik i novinar [[Ahmet Bosnić]]. Krajem 1993. godine, Žuna s obitelji napušta Sloveniju i seli u [[Hamburg]], Njemačka, gdje započinje novi život i nastavlja svoj novinarski i publicistički rad. [[File:Ratna razaranja Jajca 1992 - fotografija Zijada Zune.jpg|thumb|desno|300px|Ratna razaranja Jajca 1992. (Foto: Zijad Žuna)]] === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije [[Datoteka:Zijad zuna i halid beslic hamburg 1977.jpg|mini|lijevo|Zijad Zuna i Halid Bešlić u Hamburgu (1977.). „Suze kao bosanski potok“ – dokumentarna građa za monografiju „Džuboks vremena“.]] U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi [[Datoteka:Zijad Zuna i Zeljko Bebek.jpg|mini|desno|280px|Zijad Žuna i Željko Bebek: Ekskluzivni intervju u Hamburgu o istini iza Bijelog dugmeta.]] == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Susret sa „sarajevskim čarobnjakom“ == [[Datoteka:Zijad Zuna i Merlin.jpg|thumb|center|450px|Zijad Žuna, novinar i urednik dopisništva „Oslobođenja“ u Jajcu od 1975. godine, u susretu s Dinom Merlinom. Dokumentarna fotografija kroničara vremena i „sarajevskog čarobnjaka“. Arhiv: Zijad Žuna.]] Poseban segment u novinarskom radu Zijada Žune zauzimaju susreti i intervjui s Dinom Merlinom, jednim od najvećih kantautora jugoistočne Europe. Žuna kroz svoje reportaže prati Merlinov put od regionalne zvijezde do „svjetskog čarobnjaka“ koji puni stadione i dvorane širom dijaspore, od Hamburga do Amerike. Ovaj arhivski zapis svjedoči o dugogodišnjoj profesionalnoj suradnji i međusobnom poštovanju dvojice autora koji promoviraju kulturne vrijednosti Sarajeva na globalnoj razini. == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez.jpg|mini|lijevo|300px|Novinar Zijad Žuna i Sergej Barbarez, legendarni kapetan HSV-a i današnji izbornik reprezentacije BiH.]] "Kroz desetljeća rada u Hamburgu, Zijad Žuna postao je ključni kroničar karijere Sergeja Barbareza, prateći ga od igračkih dana u HSV-u, gdje je Barbarez stekao status kultne ličnosti, pa sve do njegovog imenovanja za izbornika reprezentacije Bosne i Hercegovine. Žunini izvještaji za 'Oslobođenje' i 'Novu Bosnu' nisu bili samo sportski rezultati, već priče o liderstvu i utjecaju koji je Barbarez imao na bh. zajednicu u Njemačkoj." U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi."U svom dugogodišnjem novinarskom radu, Zijad Žuna je kroz poglavlje 'Folkeri vječnosti' analizirao fenomen Lepe Brene kao najveće balkanske zvijezde svih vremena. Žuna ne piše samo o njezinim hitovima, već o Breni kao simbolu jugoslavenske popularne kulture i profesionalizma koji traje desetljećima. Kroz seriju ekskluzivnih susreta i razgovora, on dokumentira njezinu transformaciju od predvodnice 'Slatkog greha' do poslovne žene i ikone koja i danas okuplja generacije na svim kontinentima." [[Datoteka:Zijad Zuna i Lepa Brena.jpg|mini|lijevo|300px|Zijad Žuna i Lepa Brena: Susret kroničara i glazbene ikone u sklopu serijala 'Folkeri vječnosti'.]] == Intervju sa Selmom Bajrami: Smijeh i suze == U sklopu materijala za knjigu '''''Folkeri vječnosti''''', koja obuhvaća 80 najkultnijih imena estrade, Zijad Žuna je u Hamburgu vodio duboki, dvosatni razgovor sa '''Selmom Bajrami'''. [[Datoteka:Zijad Zuna i Selma Bajrami - intervju u Hamburgu.jpg|mini|desno|300px|Emotivan susret u Hamburgu: Selma Bajrami i Zijad Žuna tijekom razgovora o ratnim traumama i životnom usponu.]] * '''Ratne traume i uspon''': Selma je u razgovoru otvoreno govorila o teškim obiteljskim tragedijama i gubicima prijatelja tijekom rata u Bosni i Hercegovini, te o svojoj snazi da unatoč svemu izgradi vrhunsku karijeru. * '''Međusobno povjerenje''': Umjetnica je istaknula spontanost razgovora kao ključni trenutak u kojem je mogla iznijeti svoju intimu, što je rijetkost u njezinim medijskim nastupima. * '''Dokumentarna vrijednost''': Ovaj intervju predstavlja jedno od najvažnijih svjedočanstava o njezinom putu od tuzlanskih početaka do statusa balkanske zvijezde. === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. [[Datoteka:Zijad Zuna i Zdravko Colic.jpg|mini|lijevo|Susret starih prijatelja i suradnika iz sarajevskog „Oslobođenja“: Zijad Žuna i Zdravko Čolić u Hamburgu tokom dvosatnog razgovora.]] Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == [[Datoteka:Zijad Zuna i Alen Islamovic intervju.jpg|mini|desno|350px|Ekskluzivni intervju (travanj 2026): Alen Islamović o pola stoljeća rocka.]] U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. Ovaj susret dvojice dugogodišnjih suradnika dokumentira povijest rock kulture kroz osobna sjećanja i profesionalne osvrte na pola stoljeća djelovanja na sceni. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> [[Datoteka:Braca Dragi i Zika Jelic YU grupa.jpg|mini|desno|300px|Braća Dragi i Žika Jelić, osnivači kultne YU grupe. Njihov jubilarni projekt na Jamajci pratio je i zabilježio Zijad Žuna.]] == Monografija "Džuboks vremena" i 55 godina YU grupe == "U svojoj monografiji 'Džuboks vremena', Zijad Žuna detaljno obrađuje fenomen dugovječnosti YU grupe, kulminirajući s njihovim jubilarnim projektom povodom 55 godina postojanja. Žuna bilježi njihovo putovanje na Jamajku, gdje su u legendarnom studiju Tuff Gong snimili album koji definira kao 'nebeski trenutak sna'. Prema Žuninim zapisima, boravak braće Jelić u studiju Boba Marleyja nije bio samo glazbeni eksperiment, već potvrda njihove svjetske autentičnosti. On ističe kako su kultne pjesme poput 'Crnog leptira' dobile novu dimenziju u reggae ritmu, dokumentirajući taj proces kao 'zvuk koji vozi u beskraj'. Ovim tekstovima Žuna zaokružuje polustoljetnu povijest grupe, povezujući beogradsku rock scenu s globalnim glazbenim korijenima." == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. [[Datoteka:Zoran Ljubicic muzicki ekspert 2025.jpg|mini|desno|250px|Prof. Zoran Ljubičić, glazbeni recenzent knjiga „Zvijezde na kapiji” i „Džuboks vremena” Zijada Žune (Foto: Zijad Žuna, 2025.)]] Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref == Djela == * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, 2020. * Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. 2024. == Reference == <references /> <references /> {{Infookvir biografija | ime = Zijad Žuna | slika = Zijad_Zuna_Hamburg.jpg | opis_slike = Zijad Žuna u Hamburgu | datum_rođenja = 25. lipnja 1951. | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[BiH]] | zanimanje = novinar, urednik, publicist | razdoblje = 1975. – danas | djela = ''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'', ''Folkeri vječnosti'' }} '''Zijad Žuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom više od pedeset godina. Poznat je kao jedan od najznačajnijih kroničara glazbene scene bivše Jugoslavije i svjetskih rock i blues ikona. == Karijera == Novinarsku karijeru započeo je 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje]]'' u Jajcu. Bio je direktor i glavni urednik Radio Jajca od 1984. do 1987. godine. Veći dio karijere proveo je u [[Hamburg|Hamburgu]], gdje je nastavio raditi kao dopisnik i publicist. Žuna posjeduje jednu od najopsežnijih privatnih arhiva u regiji, s približno '''90.000 dokumenata i fotografija''' koji dokumentiraju povijest glazbe. U njegovom domu u Hamburgu gostovale su legende poput [[Željko Bebek|Željka Bebeka]], [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], Tonija Jankovića i Zije Valentina. == Intervjui i suradnje == Tijekom karijere napravio je preko 300 intervjua sa svjetskim zvijezdama, uključujući: * '''[[Eric Clapton]]''' i '''[[B.B. King]]''' (razgovori o suradnji i bluesu).<ref name="Express_King">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = BB King je neponovljiv / Razgovarao sam s Claptonom | journal = Express | location = Sarajevo | year = 2006 }}</ref> * '''[[Ken Hensley]]''' (ekskluzivni intervju o grupi [[Uriah Heep]]).<ref name="Express_Hensley">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = Ken Hensley za Express: Uriah Heep više ne postoji | journal = Express | year = 2006 }}</ref> * '''[[Albert Lee]]''' i '''Walter Trout''' [[Datoteka:Goran Bregovic na sanduku opreme Koprivnica 1979 Foto Moskon Arhiva Zijad Zuna.jpg|thumb|center|450px|Goran Bregović na sanduku opreme: Trenutak predaha pred koncert u Koprivnici (1979). Arhiv: Zijad Žuna.]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] Verwende Code mit Vorsicht. == Svjetske zvijezde sa gitarom u mom objektivu == [[Datoteka:Roger Glover Deep Purple.jpg|mini|desno|350px|Roger Glover (Deep Purple) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Roger Glover''' – legendarni britanski bas gitarist, skladatelj i glazbeni producent, najpoznatiji kao dugogodišnji član kultne rock skupine '''Deep Purple'''. Kao autor i koautor nekih od najvećih rock klasika, Glover je ključna figura u povijesti hard rocka. Ova fotografija „u akciji”, snimljena objektivom Zijada Žune, dokumentira Gloverovu scensku energiju i autentičan nastup jedne od najvećih planetarnih rock ikona. [[Datoteka:Steve Morse Deep Purple in action by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Steve Morse (ex-član Deep Purplea) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Steve Morse''' – američki gitarist i skladatelj, prepoznat kao jedan od najsvestranijih virtuoza na svijetu. Najpoznatiji je kao dugogodišnji '''ex-član grupe Deep Purple''' (1994. – 2022.) te osnivač sastava '''Dixie Dregs'''. Morse je poznat po svojoj nevjerojatnoj tehnici i spajanju rocka, jazza i klasične glazbe. Fotografija snimljena objektivom Zijada Žune autentično bilježi njegovu prepoznatljivu preciznost tijekom nastupa uživo. [[Datoteka:Albert Lee in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Albert Lee u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Albert Lee''' – vrhunski britanski gitarist, poznat po svom specifičnom stilu sviranja i nevjerojatnoj brzini. Tijekom karijere surađivao je s velikanima kao što su '''Eric Clapton''' i '''The Everly Brothers'''. Lee je dvostruki dobitnik nagrade Grammy i smatra se jednim od najutjecajnijih gitarista u svijetu country-rock glazbe. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnoj atmosferi blues kluba u Hamburgu, bilježi Leeja u njegovom prepoznatljivom izvođačkom zanosu. [[Datoteka:Jimmie Vaughan at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Jimmie Vaughan u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Jimmie Vaughan''' – istaknuti američki blues-rock gitarist i pjevač, najpoznatiji kao osnivač grupe '''The Fabulous Thunderbirds''' i stariji brat legendarne rock ikone Stevieja Raya Vaughana. Dobitnik je četiri nagrade Grammy i smatra se jednim od najvažnijih predstavnika teksaškog bluesa. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnom ambijentu blues kluba u Hamburgu, bilježi Vaughana u njegovom autentičnom izričaju i eleganciji sviranja koja ga je učinila svjetskom legendom. [[Datoteka:B.B. King in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|400px|B.B. King u akciji sa svojom gitarom Lucille. Foto: Zijad Žuna]] '''B.B. King''' – neokrunjeni „Kralj bluesa” i jedan od najutjecajnijih gitarista svih vremena. Tijekom svoje karijere, koja je trajala više od šest desetljeća, King je definirao blues zvuk svojom prepoznatljivom gitarom „Lucille” i toplim, emotivnim vokalom. Dobitnik je 15 nagrada Grammy i član je Kuće slavnih rock i rolla. Za Zijada Žunu, ovaj susret predstavlja vrhunac profesionalnog rada, a fotografija bilježi Kingovu neponovljivu karizmu i energiju koja je nadahnula generacije glazbenika širom svijeta. [[Datoteka:Carlos Santana at Stadtpark Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Carlos Santana u Stadtparku, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Carlos Santana''' – legendarni meksičko-američki gitarist i osnivač sastava '''Santana''', pionir u spajanju rocka s latinoameričkom glazbom i jazzom. Dobitnik je deset nagrada Grammy i tri nagrade Latin Grammy, a magazin ''Rolling Stone'' svrstao ga je među najveće gitariste svih vremena. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena tijekom energičnog nastupa u hamburškom Stadtparku, bilježi Santanin prepoznatljiv stil i duhovnost koju unosi u svaku notu svoje gitare. [[Datoteka:Jonny Lang at Fabrik Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Jonny Lang u klubu Fabrik, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Jonny Lang''' – američki blues, rock i gospel pjevač te gitarist, koji je karijeru započeo kao tinejdžerska senzacija. Poznat po svom nevjerojatno hrapavom glasu i virtuoznom sviranju gitare, Lang je osvojio nagradu Grammy i nastupao s najvećim imenima poput Rolling Stonesa i B.B. Kinga. Fotografija Zijada Žune, snimljena u specifičnom ambijentu hamburškog kluba Fabrik, bilježi Langovu ekspresivnost i sirovu energiju po kojoj je prepoznatljiv širom svijeta. [[Datoteka:Goran Bregovic live by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Goran Bregović u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Goran Bregović''' – najuspješniji glazbenik i skladatelj s Balkana na svjetskoj sceni. Osnivač kultnog sastava '''Bijelo dugme''', koji slavi 50 godina postojanja, te vođa planetarno popularnog '''Orkestra za svadbe i sahrane'''. Bregović je prepoznatljiv po spajanju tradicionalnih balkanskih motiva s rock i suvremenim zvukom, održavajući koncerte na svim kontinentima. Fotografija Zijada Žune bilježi Bregovića u njegovom prepoznatljivom radnom ritmu, dokumentirajući karijeru umjetnika koji spaja balkansku dušu i svjetske pozornice. [[Datoteka:Mitch Laddie at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Mitch Laddie u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Mitch Laddie''' – talentirani britanski blues-rock gitarist, pjevač i skladatelj. Prepoznat kao „čudo od djeteta” na gitari, Laddie je već u ranoj mladosti privukao pozornost svjetske kritike svojom tehnikom i osjećajem za blues, surađujući s imenima poput Waltera Trouta. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u blues klubu u Hamburgu, bilježi Laddieja u počecima njegove karijere, dokumentirajući uspon nove generacije europskih blues virtuoza. [[Datoteka:Steve_Hogarth_Marillion_live_performance_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|desno|250px|Steve Hogarth (Marillion) u objektivu Zijada Žune.]] „U sklopu svog dugogodišnjeg dokumentarističkog rada, Zijad Žuna je kroz objektiv zabeležio seriju portreta najznačajnijih svetskih gitarista i muzičara. Poseban fokus ove rubrike je na autentičnim trenucima sa koncerata, poput energičnog nastupa Stevea Hogartha (Marillion), čime je stvoren vizuelni arhiv koji svedoči o istoriji svetske rock i blues scene iz prve ruke.“ [[Datoteka:Wolf_Mail_guitar_action_live_world_tour_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|lijevo|250px|Australski blues-rock virtuoz Wolf Mail u akciji. Snimio: Zijad Žuna]] "Poseban osvrt u kolekciji pripada australskom gitaristu Wolfu Mailu. Fotografija je nastala tijekom njegove svjetske turneje i promocije novog albuma, a bilježi njegovu prepoznatljivu 'agresivnu i magičnu' energiju na sceni. Mail, poznat po spajanju bluesa, jazza i rocka, ovdje je prikazan u svom prirodnom elementu – u punom scenskom zanosu." Poštovani administratori, Obraćam vam se sa zamolbom za pregled i premještanje članka o novinaru i publicistu Zijadu Žuni iz mog pješčanika (Korisnik:Zijad_Zuna_Hamburg/sandbox) u glavni prostor Wikipedije. U proteklom razdoblju članak je značajno dopunjen i usklađen s Wikipedijinim standardima: Izvori: Dodane su reference na nezavisne medije (Express, Oslobođenje) koji potvrđuju 50-godišnju karijeru (1975.–2025.). Arhivska građa: Članak sadrži podatke o jedinstvenoj arhivi od 90.000 dokumenata i suradnji sa svjetskim (Clapton, B.B. King) i regionalnim zvijezdama (Bregović, Bebek, Aki Rahimovski). Multimedija: Pripremljena je serija autorskih fotografija Zlatka Moškona iz 1979. godine s ovlaštenjem za objavu. Stil: Tekst je pisan neutralnim, enciklopedijskim stilom. S obzirom na značaj gospodina Žune kao kroničara glazbene povijesti Jajca, Sarajeva i Hamburga, vjerujem da članak zadovoljava kriterije značajnosti. Unaprijed hvala na trudu i pomoći oko finalizacije ovog projekta. Srdačan pozdrav, Zijad Žuna 6dxdsupskcec4x43zrj7mp1rtvigvte 7430754 7430752 2026-04-16T10:04:42Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Dodana fotografija ratnih razaranja Jajca pod novim nazivom datoteke. 7430754 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. == Ratni period, egzodus i odlazak u Njemačku (1992. – 1993.) == Početak rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine zatiče Žunu u rodnom Jajcu. Kao novinar i dopisnik, svjedoči brutalnom napadu na grad koji je započeo 27. svibnja 1992. godine. Tijekom opsade dokumentirao je sustavno razaranje Jajca pod stalnim granatiranjem i bombardiranjem kasetnim bombama. U kolovozu 1992. godine, zbog neposredne opasnosti po život, sa suprugom i dvoje djece biva prisiljen napustiti grad jedinim preostalim izlazom preko planinskih prijevoja prema Travniku (noćna vožnja bez svjetala). U dramatičnom bijegu uspio je spasiti samo jednu torbu s najvažnijom profesionalnom dokumentacijom: novinarskim iskaznicama, diktafonima, kasetama i manjim brojem obiteljskih fotografija. U dopisništvu lista ''Oslobođenje'' i u njegovom obiteljskom stanu nepovratno je uništena cjelokupna oprema te privatna i profesionalna arhiva koja je sadržavala oko '''7.000 fotografija''', što predstavlja nenadoknadiv gubitak za njegov životni rad i dokumentaristiku Jajca. Put ga preko Splita odvodi u Sloveniju, u grad [[Nova Gorica]]. Tamo 1993. godine piše i objavljuje autobiografsku knjigu pod naslovom '''''Umiranje grobova''''' (izdavač Grafika Soča), koja predstavlja potresno svjedočanstvo o opsadi i padu Jajca. Predgovor za knjigu napisao je poznati književnik i novinar [[Ahmet Bosnić]]. Krajem 1993. godine, Žuna s obitelji napušta Sloveniju i seli u [[Hamburg]], Njemačka, gdje započinje novi život i nastavlja svoj novinarski i publicistički rad. [[Datoteka:Ratno Jajce 1992 Zijad Zuna.jpg|thumb|desno|300px|Ratna razaranja Jajca 1992. godine (Foto: Zijad Žuna)]] === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije [[Datoteka:Zijad zuna i halid beslic hamburg 1977.jpg|mini|lijevo|Zijad Zuna i Halid Bešlić u Hamburgu (1977.). „Suze kao bosanski potok“ – dokumentarna građa za monografiju „Džuboks vremena“.]] U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi [[Datoteka:Zijad Zuna i Zeljko Bebek.jpg|mini|desno|280px|Zijad Žuna i Željko Bebek: Ekskluzivni intervju u Hamburgu o istini iza Bijelog dugmeta.]] == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Susret sa „sarajevskim čarobnjakom“ == [[Datoteka:Zijad Zuna i Merlin.jpg|thumb|center|450px|Zijad Žuna, novinar i urednik dopisništva „Oslobođenja“ u Jajcu od 1975. godine, u susretu s Dinom Merlinom. Dokumentarna fotografija kroničara vremena i „sarajevskog čarobnjaka“. Arhiv: Zijad Žuna.]] Poseban segment u novinarskom radu Zijada Žune zauzimaju susreti i intervjui s Dinom Merlinom, jednim od najvećih kantautora jugoistočne Europe. Žuna kroz svoje reportaže prati Merlinov put od regionalne zvijezde do „svjetskog čarobnjaka“ koji puni stadione i dvorane širom dijaspore, od Hamburga do Amerike. Ovaj arhivski zapis svjedoči o dugogodišnjoj profesionalnoj suradnji i međusobnom poštovanju dvojice autora koji promoviraju kulturne vrijednosti Sarajeva na globalnoj razini. == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez.jpg|mini|lijevo|300px|Novinar Zijad Žuna i Sergej Barbarez, legendarni kapetan HSV-a i današnji izbornik reprezentacije BiH.]] "Kroz desetljeća rada u Hamburgu, Zijad Žuna postao je ključni kroničar karijere Sergeja Barbareza, prateći ga od igračkih dana u HSV-u, gdje je Barbarez stekao status kultne ličnosti, pa sve do njegovog imenovanja za izbornika reprezentacije Bosne i Hercegovine. Žunini izvještaji za 'Oslobođenje' i 'Novu Bosnu' nisu bili samo sportski rezultati, već priče o liderstvu i utjecaju koji je Barbarez imao na bh. zajednicu u Njemačkoj." U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi."U svom dugogodišnjem novinarskom radu, Zijad Žuna je kroz poglavlje 'Folkeri vječnosti' analizirao fenomen Lepe Brene kao najveće balkanske zvijezde svih vremena. Žuna ne piše samo o njezinim hitovima, već o Breni kao simbolu jugoslavenske popularne kulture i profesionalizma koji traje desetljećima. Kroz seriju ekskluzivnih susreta i razgovora, on dokumentira njezinu transformaciju od predvodnice 'Slatkog greha' do poslovne žene i ikone koja i danas okuplja generacije na svim kontinentima." [[Datoteka:Zijad Zuna i Lepa Brena.jpg|mini|lijevo|300px|Zijad Žuna i Lepa Brena: Susret kroničara i glazbene ikone u sklopu serijala 'Folkeri vječnosti'.]] == Intervju sa Selmom Bajrami: Smijeh i suze == U sklopu materijala za knjigu '''''Folkeri vječnosti''''', koja obuhvaća 80 najkultnijih imena estrade, Zijad Žuna je u Hamburgu vodio duboki, dvosatni razgovor sa '''Selmom Bajrami'''. [[Datoteka:Zijad Zuna i Selma Bajrami - intervju u Hamburgu.jpg|mini|desno|300px|Emotivan susret u Hamburgu: Selma Bajrami i Zijad Žuna tijekom razgovora o ratnim traumama i životnom usponu.]] * '''Ratne traume i uspon''': Selma je u razgovoru otvoreno govorila o teškim obiteljskim tragedijama i gubicima prijatelja tijekom rata u Bosni i Hercegovini, te o svojoj snazi da unatoč svemu izgradi vrhunsku karijeru. * '''Međusobno povjerenje''': Umjetnica je istaknula spontanost razgovora kao ključni trenutak u kojem je mogla iznijeti svoju intimu, što je rijetkost u njezinim medijskim nastupima. * '''Dokumentarna vrijednost''': Ovaj intervju predstavlja jedno od najvažnijih svjedočanstava o njezinom putu od tuzlanskih početaka do statusa balkanske zvijezde. === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. [[Datoteka:Zijad Zuna i Zdravko Colic.jpg|mini|lijevo|Susret starih prijatelja i suradnika iz sarajevskog „Oslobođenja“: Zijad Žuna i Zdravko Čolić u Hamburgu tokom dvosatnog razgovora.]] Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == [[Datoteka:Zijad Zuna i Alen Islamovic intervju.jpg|mini|desno|350px|Ekskluzivni intervju (travanj 2026): Alen Islamović o pola stoljeća rocka.]] U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. Ovaj susret dvojice dugogodišnjih suradnika dokumentira povijest rock kulture kroz osobna sjećanja i profesionalne osvrte na pola stoljeća djelovanja na sceni. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> [[Datoteka:Braca Dragi i Zika Jelic YU grupa.jpg|mini|desno|300px|Braća Dragi i Žika Jelić, osnivači kultne YU grupe. Njihov jubilarni projekt na Jamajci pratio je i zabilježio Zijad Žuna.]] == Monografija "Džuboks vremena" i 55 godina YU grupe == "U svojoj monografiji 'Džuboks vremena', Zijad Žuna detaljno obrađuje fenomen dugovječnosti YU grupe, kulminirajući s njihovim jubilarnim projektom povodom 55 godina postojanja. Žuna bilježi njihovo putovanje na Jamajku, gdje su u legendarnom studiju Tuff Gong snimili album koji definira kao 'nebeski trenutak sna'. Prema Žuninim zapisima, boravak braće Jelić u studiju Boba Marleyja nije bio samo glazbeni eksperiment, već potvrda njihove svjetske autentičnosti. On ističe kako su kultne pjesme poput 'Crnog leptira' dobile novu dimenziju u reggae ritmu, dokumentirajući taj proces kao 'zvuk koji vozi u beskraj'. Ovim tekstovima Žuna zaokružuje polustoljetnu povijest grupe, povezujući beogradsku rock scenu s globalnim glazbenim korijenima." == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. [[Datoteka:Zoran Ljubicic muzicki ekspert 2025.jpg|mini|desno|250px|Prof. Zoran Ljubičić, glazbeni recenzent knjiga „Zvijezde na kapiji” i „Džuboks vremena” Zijada Žune (Foto: Zijad Žuna, 2025.)]] Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref == Djela == * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, 2020. * Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. 2024. == Reference == <references /> <references /> {{Infookvir biografija | ime = Zijad Žuna | slika = Zijad_Zuna_Hamburg.jpg | opis_slike = Zijad Žuna u Hamburgu | datum_rođenja = 25. lipnja 1951. | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[BiH]] | zanimanje = novinar, urednik, publicist | razdoblje = 1975. – danas | djela = ''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'', ''Folkeri vječnosti'' }} '''Zijad Žuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom više od pedeset godina. Poznat je kao jedan od najznačajnijih kroničara glazbene scene bivše Jugoslavije i svjetskih rock i blues ikona. == Karijera == Novinarsku karijeru započeo je 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje]]'' u Jajcu. Bio je direktor i glavni urednik Radio Jajca od 1984. do 1987. godine. Veći dio karijere proveo je u [[Hamburg|Hamburgu]], gdje je nastavio raditi kao dopisnik i publicist. Žuna posjeduje jednu od najopsežnijih privatnih arhiva u regiji, s približno '''90.000 dokumenata i fotografija''' koji dokumentiraju povijest glazbe. U njegovom domu u Hamburgu gostovale su legende poput [[Željko Bebek|Željka Bebeka]], [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], Tonija Jankovića i Zije Valentina. == Intervjui i suradnje == Tijekom karijere napravio je preko 300 intervjua sa svjetskim zvijezdama, uključujući: * '''[[Eric Clapton]]''' i '''[[B.B. King]]''' (razgovori o suradnji i bluesu).<ref name="Express_King">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = BB King je neponovljiv / Razgovarao sam s Claptonom | journal = Express | location = Sarajevo | year = 2006 }}</ref> * '''[[Ken Hensley]]''' (ekskluzivni intervju o grupi [[Uriah Heep]]).<ref name="Express_Hensley">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = Ken Hensley za Express: Uriah Heep više ne postoji | journal = Express | year = 2006 }}</ref> * '''[[Albert Lee]]''' i '''Walter Trout''' [[Datoteka:Goran Bregovic na sanduku opreme Koprivnica 1979 Foto Moskon Arhiva Zijad Zuna.jpg|thumb|center|450px|Goran Bregović na sanduku opreme: Trenutak predaha pred koncert u Koprivnici (1979). Arhiv: Zijad Žuna.]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] Verwende Code mit Vorsicht. == Svjetske zvijezde sa gitarom u mom objektivu == [[Datoteka:Roger Glover Deep Purple.jpg|mini|desno|350px|Roger Glover (Deep Purple) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Roger Glover''' – legendarni britanski bas gitarist, skladatelj i glazbeni producent, najpoznatiji kao dugogodišnji član kultne rock skupine '''Deep Purple'''. Kao autor i koautor nekih od najvećih rock klasika, Glover je ključna figura u povijesti hard rocka. Ova fotografija „u akciji”, snimljena objektivom Zijada Žune, dokumentira Gloverovu scensku energiju i autentičan nastup jedne od najvećih planetarnih rock ikona. [[Datoteka:Steve Morse Deep Purple in action by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Steve Morse (ex-član Deep Purplea) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Steve Morse''' – američki gitarist i skladatelj, prepoznat kao jedan od najsvestranijih virtuoza na svijetu. Najpoznatiji je kao dugogodišnji '''ex-član grupe Deep Purple''' (1994. – 2022.) te osnivač sastava '''Dixie Dregs'''. Morse je poznat po svojoj nevjerojatnoj tehnici i spajanju rocka, jazza i klasične glazbe. Fotografija snimljena objektivom Zijada Žune autentično bilježi njegovu prepoznatljivu preciznost tijekom nastupa uživo. [[Datoteka:Albert Lee in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Albert Lee u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Albert Lee''' – vrhunski britanski gitarist, poznat po svom specifičnom stilu sviranja i nevjerojatnoj brzini. Tijekom karijere surađivao je s velikanima kao što su '''Eric Clapton''' i '''The Everly Brothers'''. Lee je dvostruki dobitnik nagrade Grammy i smatra se jednim od najutjecajnijih gitarista u svijetu country-rock glazbe. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnoj atmosferi blues kluba u Hamburgu, bilježi Leeja u njegovom prepoznatljivom izvođačkom zanosu. [[Datoteka:Jimmie Vaughan at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Jimmie Vaughan u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Jimmie Vaughan''' – istaknuti američki blues-rock gitarist i pjevač, najpoznatiji kao osnivač grupe '''The Fabulous Thunderbirds''' i stariji brat legendarne rock ikone Stevieja Raya Vaughana. Dobitnik je četiri nagrade Grammy i smatra se jednim od najvažnijih predstavnika teksaškog bluesa. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnom ambijentu blues kluba u Hamburgu, bilježi Vaughana u njegovom autentičnom izričaju i eleganciji sviranja koja ga je učinila svjetskom legendom. [[Datoteka:B.B. King in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|400px|B.B. King u akciji sa svojom gitarom Lucille. Foto: Zijad Žuna]] '''B.B. King''' – neokrunjeni „Kralj bluesa” i jedan od najutjecajnijih gitarista svih vremena. Tijekom svoje karijere, koja je trajala više od šest desetljeća, King je definirao blues zvuk svojom prepoznatljivom gitarom „Lucille” i toplim, emotivnim vokalom. Dobitnik je 15 nagrada Grammy i član je Kuće slavnih rock i rolla. Za Zijada Žunu, ovaj susret predstavlja vrhunac profesionalnog rada, a fotografija bilježi Kingovu neponovljivu karizmu i energiju koja je nadahnula generacije glazbenika širom svijeta. [[Datoteka:Carlos Santana at Stadtpark Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Carlos Santana u Stadtparku, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Carlos Santana''' – legendarni meksičko-američki gitarist i osnivač sastava '''Santana''', pionir u spajanju rocka s latinoameričkom glazbom i jazzom. Dobitnik je deset nagrada Grammy i tri nagrade Latin Grammy, a magazin ''Rolling Stone'' svrstao ga je među najveće gitariste svih vremena. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena tijekom energičnog nastupa u hamburškom Stadtparku, bilježi Santanin prepoznatljiv stil i duhovnost koju unosi u svaku notu svoje gitare. [[Datoteka:Jonny Lang at Fabrik Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Jonny Lang u klubu Fabrik, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Jonny Lang''' – američki blues, rock i gospel pjevač te gitarist, koji je karijeru započeo kao tinejdžerska senzacija. Poznat po svom nevjerojatno hrapavom glasu i virtuoznom sviranju gitare, Lang je osvojio nagradu Grammy i nastupao s najvećim imenima poput Rolling Stonesa i B.B. Kinga. Fotografija Zijada Žune, snimljena u specifičnom ambijentu hamburškog kluba Fabrik, bilježi Langovu ekspresivnost i sirovu energiju po kojoj je prepoznatljiv širom svijeta. [[Datoteka:Goran Bregovic live by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Goran Bregović u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Goran Bregović''' – najuspješniji glazbenik i skladatelj s Balkana na svjetskoj sceni. Osnivač kultnog sastava '''Bijelo dugme''', koji slavi 50 godina postojanja, te vođa planetarno popularnog '''Orkestra za svadbe i sahrane'''. Bregović je prepoznatljiv po spajanju tradicionalnih balkanskih motiva s rock i suvremenim zvukom, održavajući koncerte na svim kontinentima. Fotografija Zijada Žune bilježi Bregovića u njegovom prepoznatljivom radnom ritmu, dokumentirajući karijeru umjetnika koji spaja balkansku dušu i svjetske pozornice. [[Datoteka:Mitch Laddie at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Mitch Laddie u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Mitch Laddie''' – talentirani britanski blues-rock gitarist, pjevač i skladatelj. Prepoznat kao „čudo od djeteta” na gitari, Laddie je već u ranoj mladosti privukao pozornost svjetske kritike svojom tehnikom i osjećajem za blues, surađujući s imenima poput Waltera Trouta. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u blues klubu u Hamburgu, bilježi Laddieja u počecima njegove karijere, dokumentirajući uspon nove generacije europskih blues virtuoza. [[Datoteka:Steve_Hogarth_Marillion_live_performance_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|desno|250px|Steve Hogarth (Marillion) u objektivu Zijada Žune.]] „U sklopu svog dugogodišnjeg dokumentarističkog rada, Zijad Žuna je kroz objektiv zabeležio seriju portreta najznačajnijih svetskih gitarista i muzičara. Poseban fokus ove rubrike je na autentičnim trenucima sa koncerata, poput energičnog nastupa Stevea Hogartha (Marillion), čime je stvoren vizuelni arhiv koji svedoči o istoriji svetske rock i blues scene iz prve ruke.“ [[Datoteka:Wolf_Mail_guitar_action_live_world_tour_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|lijevo|250px|Australski blues-rock virtuoz Wolf Mail u akciji. Snimio: Zijad Žuna]] "Poseban osvrt u kolekciji pripada australskom gitaristu Wolfu Mailu. Fotografija je nastala tijekom njegove svjetske turneje i promocije novog albuma, a bilježi njegovu prepoznatljivu 'agresivnu i magičnu' energiju na sceni. Mail, poznat po spajanju bluesa, jazza i rocka, ovdje je prikazan u svom prirodnom elementu – u punom scenskom zanosu." Poštovani administratori, Obraćam vam se sa zamolbom za pregled i premještanje članka o novinaru i publicistu Zijadu Žuni iz mog pješčanika (Korisnik:Zijad_Zuna_Hamburg/sandbox) u glavni prostor Wikipedije. U proteklom razdoblju članak je značajno dopunjen i usklađen s Wikipedijinim standardima: Izvori: Dodane su reference na nezavisne medije (Express, Oslobođenje) koji potvrđuju 50-godišnju karijeru (1975.–2025.). Arhivska građa: Članak sadrži podatke o jedinstvenoj arhivi od 90.000 dokumenata i suradnji sa svjetskim (Clapton, B.B. King) i regionalnim zvijezdama (Bregović, Bebek, Aki Rahimovski). Multimedija: Pripremljena je serija autorskih fotografija Zlatka Moškona iz 1979. godine s ovlaštenjem za objavu. Stil: Tekst je pisan neutralnim, enciklopedijskim stilom. S obzirom na značaj gospodina Žune kao kroničara glazbene povijesti Jajca, Sarajeva i Hamburga, vjerujem da članak zadovoljava kriterije značajnosti. Unaprijed hvala na trudu i pomoći oko finalizacije ovog projekta. Srdačan pozdrav, Zijad Žuna 2d3bnnrxmme5m9khu5b3rinigtoyzik 7430760 7430754 2026-04-16T10:17:33Z Zijad Zuna Hamburg 356052 "Ažuriranje opisa datoteke i dodavanje točnog naziva autora (Zijad Žuna) u opis fotografije ratnog Jajca 1992." 7430760 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. == Ratni period, egzodus i odlazak u Njemačku (1992. – 1993.) == Početak rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine zatiče Žunu u rodnom Jajcu. Kao novinar i dopisnik, svjedoči brutalnom napadu na grad koji je započeo 27. svibnja 1992. godine. Tijekom opsade dokumentirao je sustavno razaranje Jajca pod stalnim granatiranjem i bombardiranjem kasetnim bombama. U kolovozu 1992. godine, zbog neposredne opasnosti po život, sa suprugom i dvoje djece biva prisiljen napustiti grad jedinim preostalim izlazom preko planinskih prijevoja prema Travniku (noćna vožnja bez svjetala). U dramatičnom bijegu uspio je spasiti samo jednu torbu s najvažnijom profesionalnom dokumentacijom: novinarskim iskaznicama, diktafonima, kasetama i manjim brojem obiteljskih fotografija. U dopisništvu lista ''Oslobođenje'' i u njegovom obiteljskom stanu nepovratno je uništena cjelokupna oprema te privatna i profesionalna arhiva koja je sadržavala oko '''7.000 fotografija''', što predstavlja nenadoknadiv gubitak za njegov životni rad i dokumentaristiku Jajca. Put ga preko Splita odvodi u Sloveniju, u grad [[Nova Gorica]]. Tamo 1993. godine piše i objavljuje autobiografsku knjigu pod naslovom '''''Umiranje grobova''''' (izdavač Grafika Soča), koja predstavlja potresno svjedočanstvo o opsadi i padu Jajca. Predgovor za knjigu napisao je poznati književnik i novinar [[Ahmet Bosnić]]. Krajem 1993. godine, Žuna s obitelji napušta Sloveniju i seli u [[Hamburg]], Njemačka, gdje započinje novi život i nastavlja svoj novinarski i publicistički rad. [[Datoteka:Ratno Jajce 1992 Zijad Zuna.jpg..jpg|mini|centar|450px|Ratna razaranja Jajca 1992. godine (Foto: Zijad Žuna)]] === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije [[Datoteka:Zijad zuna i halid beslic hamburg 1977.jpg|mini|lijevo|Zijad Zuna i Halid Bešlić u Hamburgu (1977.). „Suze kao bosanski potok“ – dokumentarna građa za monografiju „Džuboks vremena“.]] U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi [[Datoteka:Zijad Zuna i Zeljko Bebek.jpg|mini|desno|280px|Zijad Žuna i Željko Bebek: Ekskluzivni intervju u Hamburgu o istini iza Bijelog dugmeta.]] == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Susret sa „sarajevskim čarobnjakom“ == [[Datoteka:Zijad Zuna i Merlin.jpg|thumb|center|450px|Zijad Žuna, novinar i urednik dopisništva „Oslobođenja“ u Jajcu od 1975. godine, u susretu s Dinom Merlinom. Dokumentarna fotografija kroničara vremena i „sarajevskog čarobnjaka“. Arhiv: Zijad Žuna.]] Poseban segment u novinarskom radu Zijada Žune zauzimaju susreti i intervjui s Dinom Merlinom, jednim od najvećih kantautora jugoistočne Europe. Žuna kroz svoje reportaže prati Merlinov put od regionalne zvijezde do „svjetskog čarobnjaka“ koji puni stadione i dvorane širom dijaspore, od Hamburga do Amerike. Ovaj arhivski zapis svjedoči o dugogodišnjoj profesionalnoj suradnji i međusobnom poštovanju dvojice autora koji promoviraju kulturne vrijednosti Sarajeva na globalnoj razini. == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez.jpg|mini|lijevo|300px|Novinar Zijad Žuna i Sergej Barbarez, legendarni kapetan HSV-a i današnji izbornik reprezentacije BiH.]] "Kroz desetljeća rada u Hamburgu, Zijad Žuna postao je ključni kroničar karijere Sergeja Barbareza, prateći ga od igračkih dana u HSV-u, gdje je Barbarez stekao status kultne ličnosti, pa sve do njegovog imenovanja za izbornika reprezentacije Bosne i Hercegovine. Žunini izvještaji za 'Oslobođenje' i 'Novu Bosnu' nisu bili samo sportski rezultati, već priče o liderstvu i utjecaju koji je Barbarez imao na bh. zajednicu u Njemačkoj." U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi."U svom dugogodišnjem novinarskom radu, Zijad Žuna je kroz poglavlje 'Folkeri vječnosti' analizirao fenomen Lepe Brene kao najveće balkanske zvijezde svih vremena. Žuna ne piše samo o njezinim hitovima, već o Breni kao simbolu jugoslavenske popularne kulture i profesionalizma koji traje desetljećima. Kroz seriju ekskluzivnih susreta i razgovora, on dokumentira njezinu transformaciju od predvodnice 'Slatkog greha' do poslovne žene i ikone koja i danas okuplja generacije na svim kontinentima." [[Datoteka:Zijad Zuna i Lepa Brena.jpg|mini|lijevo|300px|Zijad Žuna i Lepa Brena: Susret kroničara i glazbene ikone u sklopu serijala 'Folkeri vječnosti'.]] == Intervju sa Selmom Bajrami: Smijeh i suze == U sklopu materijala za knjigu '''''Folkeri vječnosti''''', koja obuhvaća 80 najkultnijih imena estrade, Zijad Žuna je u Hamburgu vodio duboki, dvosatni razgovor sa '''Selmom Bajrami'''. [[Datoteka:Zijad Zuna i Selma Bajrami - intervju u Hamburgu.jpg|mini|desno|300px|Emotivan susret u Hamburgu: Selma Bajrami i Zijad Žuna tijekom razgovora o ratnim traumama i životnom usponu.]] * '''Ratne traume i uspon''': Selma je u razgovoru otvoreno govorila o teškim obiteljskim tragedijama i gubicima prijatelja tijekom rata u Bosni i Hercegovini, te o svojoj snazi da unatoč svemu izgradi vrhunsku karijeru. * '''Međusobno povjerenje''': Umjetnica je istaknula spontanost razgovora kao ključni trenutak u kojem je mogla iznijeti svoju intimu, što je rijetkost u njezinim medijskim nastupima. * '''Dokumentarna vrijednost''': Ovaj intervju predstavlja jedno od najvažnijih svjedočanstava o njezinom putu od tuzlanskih početaka do statusa balkanske zvijezde. === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. [[Datoteka:Zijad Zuna i Zdravko Colic.jpg|mini|lijevo|Susret starih prijatelja i suradnika iz sarajevskog „Oslobođenja“: Zijad Žuna i Zdravko Čolić u Hamburgu tokom dvosatnog razgovora.]] Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == [[Datoteka:Zijad Zuna i Alen Islamovic intervju.jpg|mini|desno|350px|Ekskluzivni intervju (travanj 2026): Alen Islamović o pola stoljeća rocka.]] U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. Ovaj susret dvojice dugogodišnjih suradnika dokumentira povijest rock kulture kroz osobna sjećanja i profesionalne osvrte na pola stoljeća djelovanja na sceni. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> [[Datoteka:Braca Dragi i Zika Jelic YU grupa.jpg|mini|desno|300px|Braća Dragi i Žika Jelić, osnivači kultne YU grupe. Njihov jubilarni projekt na Jamajci pratio je i zabilježio Zijad Žuna.]] == Monografija "Džuboks vremena" i 55 godina YU grupe == "U svojoj monografiji 'Džuboks vremena', Zijad Žuna detaljno obrađuje fenomen dugovječnosti YU grupe, kulminirajući s njihovim jubilarnim projektom povodom 55 godina postojanja. Žuna bilježi njihovo putovanje na Jamajku, gdje su u legendarnom studiju Tuff Gong snimili album koji definira kao 'nebeski trenutak sna'. Prema Žuninim zapisima, boravak braće Jelić u studiju Boba Marleyja nije bio samo glazbeni eksperiment, već potvrda njihove svjetske autentičnosti. On ističe kako su kultne pjesme poput 'Crnog leptira' dobile novu dimenziju u reggae ritmu, dokumentirajući taj proces kao 'zvuk koji vozi u beskraj'. Ovim tekstovima Žuna zaokružuje polustoljetnu povijest grupe, povezujući beogradsku rock scenu s globalnim glazbenim korijenima." == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. [[Datoteka:Zoran Ljubicic muzicki ekspert 2025.jpg|mini|desno|250px|Prof. Zoran Ljubičić, glazbeni recenzent knjiga „Zvijezde na kapiji” i „Džuboks vremena” Zijada Žune (Foto: Zijad Žuna, 2025.)]] Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref == Djela == * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, 2020. * Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. 2024. == Reference == <references /> <references /> {{Infookvir biografija | ime = Zijad Žuna | slika = Zijad_Zuna_Hamburg.jpg | opis_slike = Zijad Žuna u Hamburgu | datum_rođenja = 25. lipnja 1951. | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[BiH]] | zanimanje = novinar, urednik, publicist | razdoblje = 1975. – danas | djela = ''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'', ''Folkeri vječnosti'' }} '''Zijad Žuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom više od pedeset godina. Poznat je kao jedan od najznačajnijih kroničara glazbene scene bivše Jugoslavije i svjetskih rock i blues ikona. == Karijera == Novinarsku karijeru započeo je 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje]]'' u Jajcu. Bio je direktor i glavni urednik Radio Jajca od 1984. do 1987. godine. Veći dio karijere proveo je u [[Hamburg|Hamburgu]], gdje je nastavio raditi kao dopisnik i publicist. Žuna posjeduje jednu od najopsežnijih privatnih arhiva u regiji, s približno '''90.000 dokumenata i fotografija''' koji dokumentiraju povijest glazbe. U njegovom domu u Hamburgu gostovale su legende poput [[Željko Bebek|Željka Bebeka]], [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], Tonija Jankovića i Zije Valentina. == Intervjui i suradnje == Tijekom karijere napravio je preko 300 intervjua sa svjetskim zvijezdama, uključujući: * '''[[Eric Clapton]]''' i '''[[B.B. King]]''' (razgovori o suradnji i bluesu).<ref name="Express_King">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = BB King je neponovljiv / Razgovarao sam s Claptonom | journal = Express | location = Sarajevo | year = 2006 }}</ref> * '''[[Ken Hensley]]''' (ekskluzivni intervju o grupi [[Uriah Heep]]).<ref name="Express_Hensley">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = Ken Hensley za Express: Uriah Heep više ne postoji | journal = Express | year = 2006 }}</ref> * '''[[Albert Lee]]''' i '''Walter Trout''' [[Datoteka:Goran Bregovic na sanduku opreme Koprivnica 1979 Foto Moskon Arhiva Zijad Zuna.jpg|thumb|center|450px|Goran Bregović na sanduku opreme: Trenutak predaha pred koncert u Koprivnici (1979). Arhiv: Zijad Žuna.]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] Verwende Code mit Vorsicht. == Svjetske zvijezde sa gitarom u mom objektivu == [[Datoteka:Roger Glover Deep Purple.jpg|mini|desno|350px|Roger Glover (Deep Purple) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Roger Glover''' – legendarni britanski bas gitarist, skladatelj i glazbeni producent, najpoznatiji kao dugogodišnji član kultne rock skupine '''Deep Purple'''. Kao autor i koautor nekih od najvećih rock klasika, Glover je ključna figura u povijesti hard rocka. Ova fotografija „u akciji”, snimljena objektivom Zijada Žune, dokumentira Gloverovu scensku energiju i autentičan nastup jedne od najvećih planetarnih rock ikona. [[Datoteka:Steve Morse Deep Purple in action by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Steve Morse (ex-član Deep Purplea) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Steve Morse''' – američki gitarist i skladatelj, prepoznat kao jedan od najsvestranijih virtuoza na svijetu. Najpoznatiji je kao dugogodišnji '''ex-član grupe Deep Purple''' (1994. – 2022.) te osnivač sastava '''Dixie Dregs'''. Morse je poznat po svojoj nevjerojatnoj tehnici i spajanju rocka, jazza i klasične glazbe. Fotografija snimljena objektivom Zijada Žune autentično bilježi njegovu prepoznatljivu preciznost tijekom nastupa uživo. [[Datoteka:Albert Lee in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Albert Lee u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Albert Lee''' – vrhunski britanski gitarist, poznat po svom specifičnom stilu sviranja i nevjerojatnoj brzini. Tijekom karijere surađivao je s velikanima kao što su '''Eric Clapton''' i '''The Everly Brothers'''. Lee je dvostruki dobitnik nagrade Grammy i smatra se jednim od najutjecajnijih gitarista u svijetu country-rock glazbe. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnoj atmosferi blues kluba u Hamburgu, bilježi Leeja u njegovom prepoznatljivom izvođačkom zanosu. [[Datoteka:Jimmie Vaughan at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Jimmie Vaughan u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Jimmie Vaughan''' – istaknuti američki blues-rock gitarist i pjevač, najpoznatiji kao osnivač grupe '''The Fabulous Thunderbirds''' i stariji brat legendarne rock ikone Stevieja Raya Vaughana. Dobitnik je četiri nagrade Grammy i smatra se jednim od najvažnijih predstavnika teksaškog bluesa. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnom ambijentu blues kluba u Hamburgu, bilježi Vaughana u njegovom autentičnom izričaju i eleganciji sviranja koja ga je učinila svjetskom legendom. [[Datoteka:B.B. King in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|400px|B.B. King u akciji sa svojom gitarom Lucille. Foto: Zijad Žuna]] '''B.B. King''' – neokrunjeni „Kralj bluesa” i jedan od najutjecajnijih gitarista svih vremena. Tijekom svoje karijere, koja je trajala više od šest desetljeća, King je definirao blues zvuk svojom prepoznatljivom gitarom „Lucille” i toplim, emotivnim vokalom. Dobitnik je 15 nagrada Grammy i član je Kuće slavnih rock i rolla. Za Zijada Žunu, ovaj susret predstavlja vrhunac profesionalnog rada, a fotografija bilježi Kingovu neponovljivu karizmu i energiju koja je nadahnula generacije glazbenika širom svijeta. [[Datoteka:Carlos Santana at Stadtpark Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Carlos Santana u Stadtparku, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Carlos Santana''' – legendarni meksičko-američki gitarist i osnivač sastava '''Santana''', pionir u spajanju rocka s latinoameričkom glazbom i jazzom. Dobitnik je deset nagrada Grammy i tri nagrade Latin Grammy, a magazin ''Rolling Stone'' svrstao ga je među najveće gitariste svih vremena. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena tijekom energičnog nastupa u hamburškom Stadtparku, bilježi Santanin prepoznatljiv stil i duhovnost koju unosi u svaku notu svoje gitare. [[Datoteka:Jonny Lang at Fabrik Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Jonny Lang u klubu Fabrik, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Jonny Lang''' – američki blues, rock i gospel pjevač te gitarist, koji je karijeru započeo kao tinejdžerska senzacija. Poznat po svom nevjerojatno hrapavom glasu i virtuoznom sviranju gitare, Lang je osvojio nagradu Grammy i nastupao s najvećim imenima poput Rolling Stonesa i B.B. Kinga. Fotografija Zijada Žune, snimljena u specifičnom ambijentu hamburškog kluba Fabrik, bilježi Langovu ekspresivnost i sirovu energiju po kojoj je prepoznatljiv širom svijeta. [[Datoteka:Goran Bregovic live by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Goran Bregović u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Goran Bregović''' – najuspješniji glazbenik i skladatelj s Balkana na svjetskoj sceni. Osnivač kultnog sastava '''Bijelo dugme''', koji slavi 50 godina postojanja, te vođa planetarno popularnog '''Orkestra za svadbe i sahrane'''. Bregović je prepoznatljiv po spajanju tradicionalnih balkanskih motiva s rock i suvremenim zvukom, održavajući koncerte na svim kontinentima. Fotografija Zijada Žune bilježi Bregovića u njegovom prepoznatljivom radnom ritmu, dokumentirajući karijeru umjetnika koji spaja balkansku dušu i svjetske pozornice. [[Datoteka:Mitch Laddie at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Mitch Laddie u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Mitch Laddie''' – talentirani britanski blues-rock gitarist, pjevač i skladatelj. Prepoznat kao „čudo od djeteta” na gitari, Laddie je već u ranoj mladosti privukao pozornost svjetske kritike svojom tehnikom i osjećajem za blues, surađujući s imenima poput Waltera Trouta. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u blues klubu u Hamburgu, bilježi Laddieja u počecima njegove karijere, dokumentirajući uspon nove generacije europskih blues virtuoza. [[Datoteka:Steve_Hogarth_Marillion_live_performance_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|desno|250px|Steve Hogarth (Marillion) u objektivu Zijada Žune.]] „U sklopu svog dugogodišnjeg dokumentarističkog rada, Zijad Žuna je kroz objektiv zabeležio seriju portreta najznačajnijih svetskih gitarista i muzičara. Poseban fokus ove rubrike je na autentičnim trenucima sa koncerata, poput energičnog nastupa Stevea Hogartha (Marillion), čime je stvoren vizuelni arhiv koji svedoči o istoriji svetske rock i blues scene iz prve ruke.“ [[Datoteka:Wolf_Mail_guitar_action_live_world_tour_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|lijevo|250px|Australski blues-rock virtuoz Wolf Mail u akciji. Snimio: Zijad Žuna]] "Poseban osvrt u kolekciji pripada australskom gitaristu Wolfu Mailu. Fotografija je nastala tijekom njegove svjetske turneje i promocije novog albuma, a bilježi njegovu prepoznatljivu 'agresivnu i magičnu' energiju na sceni. Mail, poznat po spajanju bluesa, jazza i rocka, ovdje je prikazan u svom prirodnom elementu – u punom scenskom zanosu." Poštovani administratori, Obraćam vam se sa zamolbom za pregled i premještanje članka o novinaru i publicistu Zijadu Žuni iz mog pješčanika (Korisnik:Zijad_Zuna_Hamburg/sandbox) u glavni prostor Wikipedije. U proteklom razdoblju članak je značajno dopunjen i usklađen s Wikipedijinim standardima: Izvori: Dodane su reference na nezavisne medije (Express, Oslobođenje) koji potvrđuju 50-godišnju karijeru (1975.–2025.). Arhivska građa: Članak sadrži podatke o jedinstvenoj arhivi od 90.000 dokumenata i suradnji sa svjetskim (Clapton, B.B. King) i regionalnim zvijezdama (Bregović, Bebek, Aki Rahimovski). Multimedija: Pripremljena je serija autorskih fotografija Zlatka Moškona iz 1979. godine s ovlaštenjem za objavu. Stil: Tekst je pisan neutralnim, enciklopedijskim stilom. S obzirom na značaj gospodina Žune kao kroničara glazbene povijesti Jajca, Sarajeva i Hamburga, vjerujem da članak zadovoljava kriterije značajnosti. Unaprijed hvala na trudu i pomoći oko finalizacije ovog projekta. Srdačan pozdrav, Zijad Žuna 4d8668ydh5ln7c9dr8hju57ymp5aubl 7430765 7430760 2026-04-16T10:30:29Z Zijad Zuna Hamburg 356052 Dodana fotografija ratnog Jajca 1992. 7430765 wikitext text/x-wiki Zijad Zuna,novinar i publicist = Zijad Zuna | opis_slike = Zijad Zuna, novinar i publicist | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1951|6|25}} | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = novinar, urednik, autor | period = 1975. – danas | medijska_kuća = [[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]<nowiki>, Radio Jajce | poznat_po = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena }} </nowiki>'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama. == Biografija == === Počeci i rad u Jugoslaviji === Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce).<ref>Digitalni arhiv infobiro.ba, Pretraga: Zijad Zuna, Oslobođenje Sarajevo.</ref> U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca. Od 1987. do kraja 1991. godine ponovno radi u redakciji ''Oslobođenja''. === Karijera u Njemačkoj === Nakon 1992. godine odlazi u Novu Goricu (Slovenija), gdje 1993. objavljuje knjigu o raspadu Jugoslavije pod naslovom ''Umiranje grobova''. Godine 1995. seli se u [[Hamburg]], gdje kao samostalni novinar intervjuira preko 100 svjetskih glazbenika, uključujući imena kao što su [[B.B. King]], [[Gary Moore]] i Albert Lee."Tokom dugogodišnjeg rada u Hamburgu, ostvario je blisku saradnju sa legendarnim gitaristom Albertom Leejem, sa kojim je uradio brojne intervjue i ekskluzivne serije fotografija, od kojih su mnoge objavljene u listu 'Express' Sarajevo i monografiji 'Zvijezde na kapiji'." Njegov rad u Hamburgu rezultirao je arhivom od 100.000 fotografija. === Današnji rad === Danas redovito piše za portal ''Jajce Online'' i završava opsežne monografije o balkanskoj glazbenoj sceni.== Djela ==* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. Book Media, Sarajevo (u pripremi, štamparija Fojnica). Monografija o 70 najznačajnijih imena balkanske i svjetske muzičke scene."Trenutno završava rad na kapitalnoj monografiji 'Džuboks vremena' u izdanju Book Media Sarajevo, koja kroz arhivske tekstove i fotografije obrađuje 70 najkultnijih imena rock, hard-rock i blues scene.""Njegov najznačajniji noviji projekt je monografija 'Džuboks vremena' (izdavač Book Media, Sarajevo), plod trogodišnjeg istraživačkog rada. Knjiga na 400 stranica donosi arhivu od 400 autorskih fotografija i tekstova o 70 najkultnijih imena rock i pop scene bivše Jugoslavije, uključujući Indexe, Bijelo Dugme, YU Grupu i Atomsko Sklonište."„Njegov životni projekt je kapitalna monografija 'Džuboks vremena', na kojoj je radio od početka svoje profesionalne novinarske karijere 1975. godine pa sve do danas. Iako je tokom 50 godina rada dokumentovao 97 kultnih imena, za ovu monografiju je odabrao 70 najznačajnijih imena rock, blues, hard-rock i folk scene sa prostora bivše Jugoslavije. Knjiga donosi ekskluzivne intervjue i priče o 50 godina grupe 'Bijelo Dugme' i Goranu Bregoviću, kao i o 55 godina 'YU-grupe' i njihovom svjetskom pečatu sa Jamajke. Projekat je dobio isključivo pozitivne reakcije od samih aktera i smatra se jednim od najvažnijih dokumentarnih zapisa muzičke istorije Balkana.“ == Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ == U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''"Oslobođenje"''' Sarajevo pod naslovom '''"Dvije tragedije u jednom danu"'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti. Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju "Oslobođenja" našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu. Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija. == Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) == U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni. Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta: * '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit "Neću, neću dijamante". Za nedjeljnu emisiju "Želje slušalaca" pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana. * '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit "Sitnije, Cile, sitnije" imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja. Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja. == Ratni period, egzodus i odlazak u Njemačku (1992. – 1993.) == Početak rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine zatiče Žunu u rodnom Jajcu. Kao novinar i dopisnik, svjedoči brutalnom napadu na grad koji je započeo 27. svibnja 1992. godine. Tijekom opsade dokumentirao je sustavno razaranje Jajca pod stalnim granatiranjem i bombardiranjem kasetnim bombama. U kolovozu 1992. godine, zbog neposredne opasnosti po život, sa suprugom i dvoje djece biva prisiljen napustiti grad jedinim preostalim izlazom preko planinskih prijevoja prema Travniku (noćna vožnja bez svjetala). U dramatičnom bijegu uspio je spasiti samo jednu torbu s najvažnijom profesionalnom dokumentacijom: novinarskim iskaznicama, diktafonima, kasetama i manjim brojem obiteljskih fotografija. U dopisništvu lista ''Oslobođenje'' i u njegovom obiteljskom stanu nepovratno je uništena cjelokupna oprema te privatna i profesionalna arhiva koja je sadržavala oko '''7.000 fotografija''', što predstavlja nenadoknadiv gubitak za njegov životni rad i dokumentaristiku Jajca. Put ga preko Splita odvodi u Sloveniju, u grad [[Nova Gorica]]. Tamo 1993. godine piše i objavljuje autobiografsku knjigu pod naslovom '''''Umiranje grobova''''' (izdavač Grafika Soča), koja predstavlja potresno svjedočanstvo o opsadi i padu Jajca. Predgovor za knjigu napisao je poznati književnik i novinar [[Ahmet Bosnić]]. Krajem 1993. godine, Žuna s obitelji napušta Sloveniju i seli u [[Hamburg]], Njemačka, gdje započinje novi život i nastavlja svoj novinarski i publicistički rad. [[Datoteka:Ratna_fotografija_Jajca_1992_autor_Zijad_Zuna.jpg|mini|centar|500px|Ratna razaranja Jajca 1992. godine (Foto: Zijad Žuna)]] === „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića === Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije [[Datoteka:Zijad zuna i halid beslic hamburg 1977.jpg|mini|lijevo|Zijad Zuna i Halid Bešlić u Hamburgu (1977.). „Suze kao bosanski potok“ – dokumentarna građa za monografiju „Džuboks vremena“.]] U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi "Džuboks vremena" predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine. === Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ === Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt "Džuboks vremena", prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi [[Datoteka:Zijad Zuna i Zeljko Bebek.jpg|mini|desno|280px|Zijad Žuna i Željko Bebek: Ekskluzivni intervju u Hamburgu o istini iza Bijelog dugmeta.]] == Goran Bregović: Od Koprivnice do svjetskih pozornica == U monografiji "Džuboks vremena", Zijad Žuna donosi ekskluzivan uvid u karijeru '''Gorana Bregovića''', dokumentirajući njegov put od vođe Bijelog dugmeta do svjetski priznatog skladatelja. === Arhiva iz Koprivnice (1979.) === Poseban značaj imaju fotografije Zlatka Moškona nastale 1979. godine u sportskom centru u Koprivnici, koje bilježe Bregovića u trenucima kreativne pripreme i tehničke kontrole zvuka. == Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) == [[Datoteka:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|mini|lijevo|250px|Goran Bregović tijekom tonske probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|mini|desno|250px|Željko Bebek u Koprivnici (1979.). Arhiv: Zijad Žuna, foto: Zlatko Moškon.]] [[Datoteka:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|mini|desno|250px|Goran Bregović za bubnjevima tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] '''Zlatko Moskon''' ([[Koprivnica]], 5. listopada 1960.), hrvatski je umjetnički fotograf i kroničar glazbene scene, u javnosti poznat pod nazivom "fotograf duše". Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene bivše Jugoslavije. == Karijera i rock fotografija == Njegov rad doseže vrhunac 1979. godine u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe [[Bijelo dugme]] i [[Vlatko Stefanovski|Vlatka Stefanovskog]]. Iz tog razdoblja potječu neke od najprepoznatljivijih fotografija u povijesti regionalnog rocka, uključujući portret [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] s cigaretom u ustima te [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] u crnom odijelu na pozornici. Mnogi glazbeni i fotografski eksperti ove dvije fotografije ocjenjuju kao radove svjetske razine, nazivajući ih najkultnijim vizualima u pedesetogodišnjoj povijesti grupe Bijelo dugme. One su postale neizostavan dio dokumentarne građe o "zlatnom dobu" jugoslavenskog rocka. == Izložbe: „Vizuale“ i „Portreti“ == U poslijeratnom razdoblju, Moskonov rad je u najvećoj mjeri fokusiran na specifične umjetničke forme — '''„vizuale“''' i '''„portrete“'''. Njegov stil u ovoj fazi karakterizira duboka emocionalnost i tehnička preciznost, zbog čega je stekao nadimak „fotograf duše“. Izlagao je u brojnim gradovima, a posebno se ističe impresivna izložba u [[Graz]]u 2002. godine. U suradnji s novinarom i publicistom [[Zijad Žuna|Zijadom Žunom]], u tijeku su pripreme za veliku izložbu u '''[[Hamburg]]u''' ([[Njemačka]]), kojom će se Moskonov opus predstaviti europskoj publici. == Suradnja sa Željkom Bebekom == Povodom 50. obljetnice rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Tom prigodom, uz posredovanje Zijada Žune, Moskon je Bebeku poklonio u svom studiju uokvirenu kultnu fotografiju u crnom odijelu s nastupa u Koprivnici 1979. godine. Susret je rezultirao i novom serijom obiteljskih portreta pjevača sa suprugom i sinom Zvonimirom. == Publicistika == Moskonov bogat opus čini vizualnu okosnicu bestseller knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Ova knjiga na 400 stranica donosi priče o 70 najznačajnijih imena rocka, hard-rocka, bluesa i folka, popraćene s oko 400 ekskluzivnih fotografija, uključujući najpoznatije snimke Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog. == Galerija == <gallery>.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]] Datoteka:<!-- Naziv slike Bebeka -->|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon. Datoteka:<!-- Naziv slike Vlatka -->|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon. </gallery>[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]] [[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Vidi još == * [[Zijad Žuna]] * [[Bijelo dugme]] [[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan "Điđi" Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]] == Izvori == <references /> [[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju "Džuboks vremena".]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] == Susret sa „sarajevskim čarobnjakom“ == [[Datoteka:Zijad Zuna i Merlin.jpg|thumb|center|450px|Zijad Žuna, novinar i urednik dopisništva „Oslobođenja“ u Jajcu od 1975. godine, u susretu s Dinom Merlinom. Dokumentarna fotografija kroničara vremena i „sarajevskog čarobnjaka“. Arhiv: Zijad Žuna.]] Poseban segment u novinarskom radu Zijada Žune zauzimaju susreti i intervjui s Dinom Merlinom, jednim od najvećih kantautora jugoistočne Europe. Žuna kroz svoje reportaže prati Merlinov put od regionalne zvijezde do „svjetskog čarobnjaka“ koji puni stadione i dvorane širom dijaspore, od Hamburga do Amerike. Ovaj arhivski zapis svjedoči o dugogodišnjoj profesionalnoj suradnji i međusobnom poštovanju dvojice autora koji promoviraju kulturne vrijednosti Sarajeva na globalnoj razini. == Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona == Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici. * '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića. * '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip "snage argumenata" u svakom izvještaju. [[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez.jpg|mini|lijevo|300px|Novinar Zijad Žuna i Sergej Barbarez, legendarni kapetan HSV-a i današnji izbornik reprezentacije BiH.]] "Kroz desetljeća rada u Hamburgu, Zijad Žuna postao je ključni kroničar karijere Sergeja Barbareza, prateći ga od igračkih dana u HSV-u, gdje je Barbarez stekao status kultne ličnosti, pa sve do njegovog imenovanja za izbornika reprezentacije Bosne i Hercegovine. Žunini izvještaji za 'Oslobođenje' i 'Novu Bosnu' nisu bili samo sportski rezultati, već priče o liderstvu i utjecaju koji je Barbarez imao na bh. zajednicu u Njemačkoj." U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige. * '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter. == "Folkeri vječnosti" – Poglavlje: Lepa Brena == Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''"Folkeri vječnosti"''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi: * '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi."U svom dugogodišnjem novinarskom radu, Zijad Žuna je kroz poglavlje 'Folkeri vječnosti' analizirao fenomen Lepe Brene kao najveće balkanske zvijezde svih vremena. Žuna ne piše samo o njezinim hitovima, već o Breni kao simbolu jugoslavenske popularne kulture i profesionalizma koji traje desetljećima. Kroz seriju ekskluzivnih susreta i razgovora, on dokumentira njezinu transformaciju od predvodnice 'Slatkog greha' do poslovne žene i ikone koja i danas okuplja generacije na svim kontinentima." [[Datoteka:Zijad Zuna i Lepa Brena.jpg|mini|lijevo|300px|Zijad Žuna i Lepa Brena: Susret kroničara i glazbene ikone u sklopu serijala 'Folkeri vječnosti'.]] == Intervju sa Selmom Bajrami: Smijeh i suze == U sklopu materijala za knjigu '''''Folkeri vječnosti''''', koja obuhvaća 80 najkultnijih imena estrade, Zijad Žuna je u Hamburgu vodio duboki, dvosatni razgovor sa '''Selmom Bajrami'''. [[Datoteka:Zijad Zuna i Selma Bajrami - intervju u Hamburgu.jpg|mini|desno|300px|Emotivan susret u Hamburgu: Selma Bajrami i Zijad Žuna tijekom razgovora o ratnim traumama i životnom usponu.]] * '''Ratne traume i uspon''': Selma je u razgovoru otvoreno govorila o teškim obiteljskim tragedijama i gubicima prijatelja tijekom rata u Bosni i Hercegovini, te o svojoj snazi da unatoč svemu izgradi vrhunsku karijeru. * '''Međusobno povjerenje''': Umjetnica je istaknula spontanost razgovora kao ključni trenutak u kojem je mogla iznijeti svoju intimu, što je rijetkost u njezinim medijskim nastupima. * '''Dokumentarna vrijednost''': Ovaj intervju predstavlja jedno od najvažnijih svjedočanstava o njezinom putu od tuzlanskih početaka do statusa balkanske zvijezde. === Hamburške godine i svjetski uspjeh === Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim "Orkestrom za svadbe i sahrane", gdje se za njegove koncerte redovito tražila "karta više". Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice == Ključni intervjui i svjedočanstva == U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta: * '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila "inertnost" i zadovoljstvo malim krugom prijatelja ("raja i priča"). * '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''"Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se."'' * '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama. [[Datoteka:Zijad Zuna i Zdravko Colic.jpg|mini|lijevo|Susret starih prijatelja i suradnika iz sarajevskog „Oslobođenja“: Zijad Žuna i Zdravko Čolić u Hamburgu tokom dvosatnog razgovora.]] Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama == Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti == U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i "najpopularnijem Sarajliji". Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, "najboljem bendu svih vremena na Balkanu". Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe. === Ključni naglasci iz razgovora: === * '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''"Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten."'' * '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak. * '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi. * '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini "troši" kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica. [[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> == Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka == [[Datoteka:Zijad Zuna i Alen Islamovic intervju.jpg|mini|desno|350px|Ekskluzivni intervju (travanj 2026): Alen Islamović o pola stoljeća rocka.]] U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere. === Najekskluzivnije izjave iz razgovora: === * '''O "Londonskom neuspjehu" i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''"Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove."'' * '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''"Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima."'' * '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album "Pljuni i zapjevaj" planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim. * '''O preživljavanju na sceni:''' ''"Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio."'' * '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''"Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču."'' Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana. === Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) === U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako "ništa nije vječno" i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama. * '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu. * '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu. Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom. Ovaj susret dvojice dugogodišnjih suradnika dokumentira povijest rock kulture kroz osobna sjećanja i profesionalne osvrte na pola stoljeća djelovanja na sceni. == Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke == Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva "Oslobođenja" i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult. === Ključni trenuci i svjedočanstva: === * '''Muzički "bosanski lonac":''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao "bosanski lonac" — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s "dušom Sarajeva i Balkana". * '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''"Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!"'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''"Zvijezde na kapiji"'''. * '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći. * '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad "dan i noć" kako bi se postigao vrhunski rezultat. * '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''"Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac"''. === Susret u Stadtparku: "Vrh vrhova" bez cipela i hlača === Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost: * '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''"Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!"'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja. * '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''"Na vrhu smo – nema dalje!"''. Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao "naš i svjetski" u najiskrenijem smislu te riječi. [[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]] <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Planetarni kult magične bajke", objavljeno u monografiji "Zvijezde na kapiji".''</ref> [[Datoteka:Braca Dragi i Zika Jelic YU grupa.jpg|mini|desno|300px|Braća Dragi i Žika Jelić, osnivači kultne YU grupe. Njihov jubilarni projekt na Jamajci pratio je i zabilježio Zijad Žuna.]] == Monografija "Džuboks vremena" i 55 godina YU grupe == "U svojoj monografiji 'Džuboks vremena', Zijad Žuna detaljno obrađuje fenomen dugovječnosti YU grupe, kulminirajući s njihovim jubilarnim projektom povodom 55 godina postojanja. Žuna bilježi njihovo putovanje na Jamajku, gdje su u legendarnom studiju Tuff Gong snimili album koji definira kao 'nebeski trenutak sna'. Prema Žuninim zapisima, boravak braće Jelić u studiju Boba Marleyja nije bio samo glazbeni eksperiment, već potvrda njihove svjetske autentičnosti. On ističe kako su kultne pjesme poput 'Crnog leptira' dobile novu dimenziju u reggae ritmu, dokumentirajući taj proces kao 'zvuk koji vozi u beskraj'. Ovim tekstovima Žuna zaokružuje polustoljetnu povijest grupe, povezujući beogradsku rock scenu s globalnim glazbenim korijenima." == Ekskluziva iz bekstejdža: "Kasniš mr. Lee" == Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom. * '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora. * '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''"Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!"''. * '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo. [[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]] == Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) == U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u "Oslobođenju", bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana. === Ključni trenuci iz "jajačkog razdoblja": === * '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''"Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?"'' * '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''"Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec."'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov "tron" koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike. * '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''"Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko."'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''"Zike, bio si u pravu."'' === Naslijeđe: "Niko ne može zamijeniti Akija" === Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''"Niko ne može zamijeniti Akija!"''. Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca. <ref>''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst "Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo", objavljeno u monografiji "Džuboks vremena".''</ref> === Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) === Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''"Džuboks vremena"'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza. * '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom. * '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''"A šta je s njim, sine?"''. * '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio. * '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost. [[Datoteka:Aki Rahimovski Parni Valjak portret.jpg|mini|desno|250p|Aki Rahimovski: Umjetnik koji je u Jajcu ostavio dio duše, a iz njega ponio sudbinski put prema zvijezdama.]] <ref>''Izvor: Zijad Žuna, "Džuboks vremena", poglavlje: Večer kad je Aki postao dio naše kuće.''</ref> === Ratni gubitak arhive i novi početak === Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva "Oslobođenja" i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada. Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala: * '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana. * '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''"Umiranje grobova"'''. * '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg. Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput "Džuboksa vremena", jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada == Književni rad i kritike == Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike. [[Datoteka:Zoran Ljubicic muzicki ekspert 2025.jpg|mini|desno|250px|Prof. Zoran Ljubičić, glazbeni recenzent knjiga „Zvijezde na kapiji” i „Džuboks vremena” Zijada Žune (Foto: Zijad Žuna, 2025.)]] Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj "iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera". Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u "ostvaren san" na samoj kapiji grada.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref> U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao "živi spomenik glazbenoj umjetnosti" i "modernistički bosanski ćilim" sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}</ref == Djela == * Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, 1993. * Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, 2020. * Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. 2024. == Reference == <references /> <references /> {{Infookvir biografija | ime = Zijad Žuna | slika = Zijad_Zuna_Hamburg.jpg | opis_slike = Zijad Žuna u Hamburgu | datum_rođenja = 25. lipnja 1951. | mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[BiH]] | zanimanje = novinar, urednik, publicist | razdoblje = 1975. – danas | djela = ''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'', ''Folkeri vječnosti'' }} '''Zijad Žuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom više od pedeset godina. Poznat je kao jedan od najznačajnijih kroničara glazbene scene bivše Jugoslavije i svjetskih rock i blues ikona. == Karijera == Novinarsku karijeru započeo je 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje]]'' u Jajcu. Bio je direktor i glavni urednik Radio Jajca od 1984. do 1987. godine. Veći dio karijere proveo je u [[Hamburg|Hamburgu]], gdje je nastavio raditi kao dopisnik i publicist. Žuna posjeduje jednu od najopsežnijih privatnih arhiva u regiji, s približno '''90.000 dokumenata i fotografija''' koji dokumentiraju povijest glazbe. U njegovom domu u Hamburgu gostovale su legende poput [[Željko Bebek|Željka Bebeka]], [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], Tonija Jankovića i Zije Valentina. == Intervjui i suradnje == Tijekom karijere napravio je preko 300 intervjua sa svjetskim zvijezdama, uključujući: * '''[[Eric Clapton]]''' i '''[[B.B. King]]''' (razgovori o suradnji i bluesu).<ref name="Express_King">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = BB King je neponovljiv / Razgovarao sam s Claptonom | journal = Express | location = Sarajevo | year = 2006 }}</ref> * '''[[Ken Hensley]]''' (ekskluzivni intervju o grupi [[Uriah Heep]]).<ref name="Express_Hensley">{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = Ken Hensley za Express: Uriah Heep više ne postoji | journal = Express | year = 2006 }}</ref> * '''[[Albert Lee]]''' i '''Walter Trout''' [[Datoteka:Goran Bregovic na sanduku opreme Koprivnica 1979 Foto Moskon Arhiva Zijad Zuna.jpg|thumb|center|450px|Goran Bregović na sanduku opreme: Trenutak predaha pred koncert u Koprivnici (1979). Arhiv: Zijad Žuna.]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] == Djela == * ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo. * ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). * ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.). == Izvori == <references /> [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Ljudi iz Jajca]] Verwende Code mit Vorsicht. == Svjetske zvijezde sa gitarom u mom objektivu == [[Datoteka:Roger Glover Deep Purple.jpg|mini|desno|350px|Roger Glover (Deep Purple) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Roger Glover''' – legendarni britanski bas gitarist, skladatelj i glazbeni producent, najpoznatiji kao dugogodišnji član kultne rock skupine '''Deep Purple'''. Kao autor i koautor nekih od najvećih rock klasika, Glover je ključna figura u povijesti hard rocka. Ova fotografija „u akciji”, snimljena objektivom Zijada Žune, dokumentira Gloverovu scensku energiju i autentičan nastup jedne od najvećih planetarnih rock ikona. [[Datoteka:Steve Morse Deep Purple in action by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Steve Morse (ex-član Deep Purplea) u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Steve Morse''' – američki gitarist i skladatelj, prepoznat kao jedan od najsvestranijih virtuoza na svijetu. Najpoznatiji je kao dugogodišnji '''ex-član grupe Deep Purple''' (1994. – 2022.) te osnivač sastava '''Dixie Dregs'''. Morse je poznat po svojoj nevjerojatnoj tehnici i spajanju rocka, jazza i klasične glazbe. Fotografija snimljena objektivom Zijada Žune autentično bilježi njegovu prepoznatljivu preciznost tijekom nastupa uživo. [[Datoteka:Albert Lee in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Albert Lee u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Albert Lee''' – vrhunski britanski gitarist, poznat po svom specifičnom stilu sviranja i nevjerojatnoj brzini. Tijekom karijere surađivao je s velikanima kao što su '''Eric Clapton''' i '''The Everly Brothers'''. Lee je dvostruki dobitnik nagrade Grammy i smatra se jednim od najutjecajnijih gitarista u svijetu country-rock glazbe. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnoj atmosferi blues kluba u Hamburgu, bilježi Leeja u njegovom prepoznatljivom izvođačkom zanosu. [[Datoteka:Jimmie Vaughan at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Jimmie Vaughan u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Jimmie Vaughan''' – istaknuti američki blues-rock gitarist i pjevač, najpoznatiji kao osnivač grupe '''The Fabulous Thunderbirds''' i stariji brat legendarne rock ikone Stevieja Raya Vaughana. Dobitnik je četiri nagrade Grammy i smatra se jednim od najvažnijih predstavnika teksaškog bluesa. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnom ambijentu blues kluba u Hamburgu, bilježi Vaughana u njegovom autentičnom izričaju i eleganciji sviranja koja ga je učinila svjetskom legendom. [[Datoteka:B.B. King in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|400px|B.B. King u akciji sa svojom gitarom Lucille. Foto: Zijad Žuna]] '''B.B. King''' – neokrunjeni „Kralj bluesa” i jedan od najutjecajnijih gitarista svih vremena. Tijekom svoje karijere, koja je trajala više od šest desetljeća, King je definirao blues zvuk svojom prepoznatljivom gitarom „Lucille” i toplim, emotivnim vokalom. Dobitnik je 15 nagrada Grammy i član je Kuće slavnih rock i rolla. Za Zijada Žunu, ovaj susret predstavlja vrhunac profesionalnog rada, a fotografija bilježi Kingovu neponovljivu karizmu i energiju koja je nadahnula generacije glazbenika širom svijeta. [[Datoteka:Carlos Santana at Stadtpark Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Carlos Santana u Stadtparku, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Carlos Santana''' – legendarni meksičko-američki gitarist i osnivač sastava '''Santana''', pionir u spajanju rocka s latinoameričkom glazbom i jazzom. Dobitnik je deset nagrada Grammy i tri nagrade Latin Grammy, a magazin ''Rolling Stone'' svrstao ga je među najveće gitariste svih vremena. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena tijekom energičnog nastupa u hamburškom Stadtparku, bilježi Santanin prepoznatljiv stil i duhovnost koju unosi u svaku notu svoje gitare. [[Datoteka:Jonny Lang at Fabrik Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Jonny Lang u klubu Fabrik, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]] '''Jonny Lang''' – američki blues, rock i gospel pjevač te gitarist, koji je karijeru započeo kao tinejdžerska senzacija. Poznat po svom nevjerojatno hrapavom glasu i virtuoznom sviranju gitare, Lang je osvojio nagradu Grammy i nastupao s najvećim imenima poput Rolling Stonesa i B.B. Kinga. Fotografija Zijada Žune, snimljena u specifičnom ambijentu hamburškog kluba Fabrik, bilježi Langovu ekspresivnost i sirovu energiju po kojoj je prepoznatljiv širom svijeta. [[Datoteka:Goran Bregovic live by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Goran Bregović u akciji. Foto: Zijad Žuna]] '''Goran Bregović''' – najuspješniji glazbenik i skladatelj s Balkana na svjetskoj sceni. Osnivač kultnog sastava '''Bijelo dugme''', koji slavi 50 godina postojanja, te vođa planetarno popularnog '''Orkestra za svadbe i sahrane'''. Bregović je prepoznatljiv po spajanju tradicionalnih balkanskih motiva s rock i suvremenim zvukom, održavajući koncerte na svim kontinentima. Fotografija Zijada Žune bilježi Bregovića u njegovom prepoznatljivom radnom ritmu, dokumentirajući karijeru umjetnika koji spaja balkansku dušu i svjetske pozornice. [[Datoteka:Mitch Laddie at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Mitch Laddie u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]] '''Mitch Laddie''' – talentirani britanski blues-rock gitarist, pjevač i skladatelj. Prepoznat kao „čudo od djeteta” na gitari, Laddie je već u ranoj mladosti privukao pozornost svjetske kritike svojom tehnikom i osjećajem za blues, surađujući s imenima poput Waltera Trouta. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u blues klubu u Hamburgu, bilježi Laddieja u počecima njegove karijere, dokumentirajući uspon nove generacije europskih blues virtuoza. [[Datoteka:Steve_Hogarth_Marillion_live_performance_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|desno|250px|Steve Hogarth (Marillion) u objektivu Zijada Žune.]] „U sklopu svog dugogodišnjeg dokumentarističkog rada, Zijad Žuna je kroz objektiv zabeležio seriju portreta najznačajnijih svetskih gitarista i muzičara. Poseban fokus ove rubrike je na autentičnim trenucima sa koncerata, poput energičnog nastupa Stevea Hogartha (Marillion), čime je stvoren vizuelni arhiv koji svedoči o istoriji svetske rock i blues scene iz prve ruke.“ [[Datoteka:Wolf_Mail_guitar_action_live_world_tour_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|lijevo|250px|Australski blues-rock virtuoz Wolf Mail u akciji. Snimio: Zijad Žuna]] "Poseban osvrt u kolekciji pripada australskom gitaristu Wolfu Mailu. Fotografija je nastala tijekom njegove svjetske turneje i promocije novog albuma, a bilježi njegovu prepoznatljivu 'agresivnu i magičnu' energiju na sceni. Mail, poznat po spajanju bluesa, jazza i rocka, ovdje je prikazan u svom prirodnom elementu – u punom scenskom zanosu." Poštovani administratori, Obraćam vam se sa zamolbom za pregled i premještanje članka o novinaru i publicistu Zijadu Žuni iz mog pješčanika (Korisnik:Zijad_Zuna_Hamburg/sandbox) u glavni prostor Wikipedije. U proteklom razdoblju članak je značajno dopunjen i usklađen s Wikipedijinim standardima: Izvori: Dodane su reference na nezavisne medije (Express, Oslobođenje) koji potvrđuju 50-godišnju karijeru (1975.–2025.). Arhivska građa: Članak sadrži podatke o jedinstvenoj arhivi od 90.000 dokumenata i suradnji sa svjetskim (Clapton, B.B. King) i regionalnim zvijezdama (Bregović, Bebek, Aki Rahimovski). Multimedija: Pripremljena je serija autorskih fotografija Zlatka Moškona iz 1979. godine s ovlaštenjem za objavu. Stil: Tekst je pisan neutralnim, enciklopedijskim stilom. S obzirom na značaj gospodina Žune kao kroničara glazbene povijesti Jajca, Sarajeva i Hamburga, vjerujem da članak zadovoljava kriterije značajnosti. Unaprijed hvala na trudu i pomoći oko finalizacije ovog projekta. Srdačan pozdrav, Zijad Žuna egq6vs4cgg4oecw9hs2qov0sz42dzwl 14 805176 7430476 7417728 2026-04-15T13:19:47Z Neptune, the Mystic 95253 Neptune, the Mystic premješta stranicu [[Kategorija:RTL Grupa]] na [[Kategorija:RTL Group]]: Prema službenom nazivu tvrtke 7417728 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Televizijske mreže]] d5amxgwq1t8xracew8143ffbdno85s4 0 805183 7430468 7418293 2026-04-15T13:13:21Z Croxyz 205325 7430468 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|ispunjava li krtierije? Ako isupnjava, treba se srediti jer u ovakvom stanju nije za glavni imenski prostor|datum=Travanj 2026.|predlagatelj=Croxyz}} == Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije == {| class="infobox" style="float:right; width:300px; background-color:#f8f9fa; border:1px solid #aaa; padding:5px; box-shadow:2px 2px 5px #ccc;" |- | colspan="2" style="text-align:center;" | [[File:Logo-uduga-slika-1.jpg|200px|alt=Logo Udruge]] |- ! colspan="2" style="text-align:center; background-color:#cce6ff; font-size:110%;" | Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije |- ! Naziv | Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije |- ! Skraćeni naziv | UOMSSMŽ |- ! Sjedište | Sisak, Ulica Grada Vukovara 13 |- ! Datum osnivanja | 21. prosinca 2022. |- ! Djelatnosti | ljudska prava, socijalna djelatnost, zaštita zdravlja |- ! Predsjednica | Sonja Filko |} '''Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije''' (UOMSSMŽ) je neprofitna organizacija sa sjedištem u Sisku koja okuplja osobe oboljele od multiple skleroze na području Grada Siska i Sisačko-moslavačke županije. Udruga je osnovana s ciljem pružanja podrške oboljelima te unapređenja kvalitete njihova života. Udruga je upisana u Registar udruga Republike Hrvatske 21. prosinca 2022. godine. [[File:Udruga-slika-1.jpg|thumb|alt=Članovi Udruge MS Sisačko-moslavačke županije na MS Walku|Grupna slika članova udruge]] {| class="infobox" style="float:right; width:250px; background-color:#e6f2ff; border:1px solid #aaa; padding:5px; margin-top:5px; margin-bottom:10px;" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font-size:105%;" | MS Walk Sisak 2025 |- ! Događaj | MS Walk Sisak |- ! Datum | 24. svibnja 2025. |- ! Sudionici | Članovi Udruge MS Sisačko-moslavačke županije |} === Djelovanje i ciljevi === ---- Udruga je osnovana s ciljem okupljanja osoba oboljelih od multiple skleroze, pružanja međusobne podrške te informiranja članova o dostupnim socijalnim, zdravstvenim i drugim oblicima pomoći. Glavni ciljevi djelovanja uključuju: * poboljšanje kvalitete života osoba oboljelih od multiple skleroze * očuvanje funkcionalnih sposobnosti i ublažavanje simptoma bolesti * pružanje informativne i organizacijske podrške članovima * olakšavanje pristupa pravima iz zdravstvenog i socijalnog sustava * podizanje svijesti javnosti o multiploj sklerozi === Aktivnosti === ---- Udruga provodi različite aktivnosti usmjerene na podršku članovima i informiranje javnosti. One uključuju organizaciju događanja, edukacija i programa podrške, kao i suradnju s institucijama i lokalnom zajednicom. U radu Udruge sudjeluju članovi, volonteri i građani. Članstvo je otvoreno osobama oboljelima od multiple skleroze te svim zainteresiranima koji žele doprinijeti radu Udruge. Udruga djeluje putem javno dostupnih komunikacijskih kanala, uključujući društvene mreže i elektroničku poštu, s ciljem informiranja i povezivanja oboljelih osoba na području županije. Udruga sudjeluje i u događanjima poput MS Walk-a u Sisku.<ref>[https://sisakportal.hr/sisak/u-subotu-3-sisacki-ms-walk/ SisakPortal – MS Walk Sisak]</ref><ref>[https://www.sisak.info/2025/05/22/ms-walk-sisak-2405/ Sisak.info – MS Walk Sisak]</ref> == Reference == <references/> 4ne4ov52ezmw745zw2f912ceau1oq89 4 805342 7430462 7429600 2026-04-15T13:04:01Z Croxyz 205325 /* Goran Andrijanić */ novi odlomak 7430462 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Ana Mutevelić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ana Mutevelić |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Nažalost, žrtve ratova i pokolja nisu za enciklopediju + članak samo ponavlja informacije iz [[Raketiranje Zagreba 1995.]] + nema izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 16:07, 6. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} + djeluje kao ChatGPT. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:17, 7. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ribarica]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ribarica |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = popis ne priznaje mjesto, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:50, 7. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Hmiljnik (Ukrajina)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Hmiljnik (Ukrajina) |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 18:19, 8. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Slavenski kalendar]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Slavenski kalendar |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = veliki dijelovi članka sadrže ili netočne podatke ili podatci nisu pokriveni izvorima. Članak bi trebalo obrisati ili iznova napisati. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:19, 9. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Što je sporno, obilježi se kao sporno. Što je jako sporno, izbriše se s dobrim obrazloženjem. Komu se piše nov članak, napiše nov članak. Brišemo zbog kriterija ili brišemo jako sporne članke koje je nemoguće popraviti. Ovaj, meni se čini, spada pod [[WP:UREĐIVANJE]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:25, 9. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marko Kovačević]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marko Kovačević |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:15, 9. travnja 2026. (CEST) |razlog = Članak je dopunjen dodatnim izvorima i uređen u neutralnom, enciklopedijskom stilu. Izvori potvrđuju njegov rad kao autora tekstova o digitalnim medijima objavljenih na više portala. Molim ponovno razmatranje. }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}}: ne ispunjava kriterije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:00, 10. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Davcast]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Davcast |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak. Ispunjava li kriterije? |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:19, 10. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Humax]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Humax |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = cross-wiki spam, prethodno brisano, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:43, 11. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nahum]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nahum |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni prijevod IP-ovca ([[:en:Nahum]]) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:06, 11. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Pseudocerealija]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Pseudocerealija |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni, doslovni prijevod s en.wiki ([[:en:Pseudocereal]]). Ne poznajem terminologiju, tako da vjerojatno su krivo prevedeni izrazi |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:08, 11. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = nažalost tema za znanstveni članak, ne enciklopediju + pisano esejski |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 07:49, 12. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski članak – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:29, 12. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = nažalost tema za znanstveni članak, ne enciklopediju + pisano esejski |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:29, 12. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski članak – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:29, 12. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[NK Zadnja]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = NK Zadnja |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = neslužbeni klub, en natječe se u niti jednom natjecanju |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 15:35, 12. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Laž, manipulacija i intriga]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Laž, manipulacija i intriga |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = još jedan esej |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 08:23, 13. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – neenciklopedijski sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 14. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Barbara Bilić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Barbara Bilić |predložio = {{Suradnikinfo|~2026-22825-73|patroler}} |razlog_brisanja = Upitna značajnost. |osporava = {{Suradnikinfo|~2026-22825-73}} |datum_i_vrijeme = 01:12, 14. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – mislim da jedna jedina uloga ne ispunjava kriterije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:15, 14. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = po kriterijima (ili dogovoru?) nemamo članke o osnovnim školama. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:24, 14. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Goran Andrijanić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Goran Andrijanić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak zadrži, potrebno ga je prvo srediti |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 15:04, 15. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} pdgha15674uwkbj1y9of9hjwci7o3zr 7430469 7430462 2026-04-15T13:13:31Z Croxyz 205325 /* Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije */ novi odlomak 7430469 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Ana Mutevelić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ana Mutevelić |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Nažalost, žrtve ratova i pokolja nisu za enciklopediju + članak samo ponavlja informacije iz [[Raketiranje Zagreba 1995.]] + nema izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 16:07, 6. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} + djeluje kao ChatGPT. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:17, 7. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ribarica]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ribarica |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = popis ne priznaje mjesto, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:50, 7. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Hmiljnik (Ukrajina)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Hmiljnik (Ukrajina) |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 18:19, 8. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Slavenski kalendar]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Slavenski kalendar |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = veliki dijelovi članka sadrže ili netočne podatke ili podatci nisu pokriveni izvorima. Članak bi trebalo obrisati ili iznova napisati. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:19, 9. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Što je sporno, obilježi se kao sporno. Što je jako sporno, izbriše se s dobrim obrazloženjem. Komu se piše nov članak, napiše nov članak. Brišemo zbog kriterija ili brišemo jako sporne članke koje je nemoguće popraviti. Ovaj, meni se čini, spada pod [[WP:UREĐIVANJE]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:25, 9. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marko Kovačević]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marko Kovačević |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:15, 9. travnja 2026. (CEST) |razlog = Članak je dopunjen dodatnim izvorima i uređen u neutralnom, enciklopedijskom stilu. Izvori potvrđuju njegov rad kao autora tekstova o digitalnim medijima objavljenih na više portala. Molim ponovno razmatranje. }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}}: ne ispunjava kriterije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:00, 10. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Davcast]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Davcast |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak. Ispunjava li kriterije? |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:19, 10. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Humax]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Humax |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = cross-wiki spam, prethodno brisano, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:43, 11. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nahum]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nahum |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni prijevod IP-ovca ([[:en:Nahum]]) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:06, 11. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Pseudocerealija]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Pseudocerealija |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni, doslovni prijevod s en.wiki ([[:en:Pseudocereal]]). Ne poznajem terminologiju, tako da vjerojatno su krivo prevedeni izrazi |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:08, 11. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = nažalost tema za znanstveni članak, ne enciklopediju + pisano esejski |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 07:49, 12. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski članak – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:29, 12. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = nažalost tema za znanstveni članak, ne enciklopediju + pisano esejski |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:29, 12. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski članak – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:29, 12. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[NK Zadnja]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = NK Zadnja |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = neslužbeni klub, en natječe se u niti jednom natjecanju |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 15:35, 12. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Laž, manipulacija i intriga]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Laž, manipulacija i intriga |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = još jedan esej |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 08:23, 13. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – neenciklopedijski sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 14. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Barbara Bilić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Barbara Bilić |predložio = {{Suradnikinfo|~2026-22825-73|patroler}} |razlog_brisanja = Upitna značajnost. |osporava = {{Suradnikinfo|~2026-22825-73}} |datum_i_vrijeme = 01:12, 14. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – mislim da jedna jedina uloga ne ispunjava kriterije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:15, 14. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = po kriterijima (ili dogovoru?) nemamo članke o osnovnim školama. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:24, 14. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Goran Andrijanić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Goran Andrijanić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak zadrži, potrebno ga je prvo srediti |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 15:04, 15. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako isupnjava, treba se srediti jer u ovakvom stanju nije za glavni imenski prostor |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 15:13, 15. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} sfxk4w0xn5b6li07sgim0qxprt1v7as 7430763 7430469 2026-04-16T10:25:18Z Goran Andrijanic 355494 /* Goran Andrijanić */ 7430763 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Ana Mutevelić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ana Mutevelić |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Nažalost, žrtve ratova i pokolja nisu za enciklopediju + članak samo ponavlja informacije iz [[Raketiranje Zagreba 1995.]] + nema izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 16:07, 6. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} + djeluje kao ChatGPT. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:17, 7. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ribarica]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ribarica |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = popis ne priznaje mjesto, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:50, 7. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Hmiljnik (Ukrajina)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Hmiljnik (Ukrajina) |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 18:19, 8. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Slavenski kalendar]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Slavenski kalendar |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = veliki dijelovi članka sadrže ili netočne podatke ili podatci nisu pokriveni izvorima. Članak bi trebalo obrisati ili iznova napisati. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:19, 9. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Što je sporno, obilježi se kao sporno. Što je jako sporno, izbriše se s dobrim obrazloženjem. Komu se piše nov članak, napiše nov članak. Brišemo zbog kriterija ili brišemo jako sporne članke koje je nemoguće popraviti. Ovaj, meni se čini, spada pod [[WP:UREĐIVANJE]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:25, 9. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marko Kovačević]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marko Kovačević |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:15, 9. travnja 2026. (CEST) |razlog = Članak je dopunjen dodatnim izvorima i uređen u neutralnom, enciklopedijskom stilu. Izvori potvrđuju njegov rad kao autora tekstova o digitalnim medijima objavljenih na više portala. Molim ponovno razmatranje. }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}}: ne ispunjava kriterije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:00, 10. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Davcast]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Davcast |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak. Ispunjava li kriterije? |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:19, 10. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Humax]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Humax |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = cross-wiki spam, prethodno brisano, bez izvora |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:43, 11. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nahum]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nahum |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni prijevod IP-ovca ([[:en:Nahum]]) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:06, 11. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Pseudocerealija]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Pseudocerealija |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni, doslovni prijevod s en.wiki ([[:en:Pseudocereal]]). Ne poznajem terminologiju, tako da vjerojatno su krivo prevedeni izrazi |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:08, 11. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = nažalost tema za znanstveni članak, ne enciklopediju + pisano esejski |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 07:49, 12. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski članak – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:29, 12. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = nažalost tema za znanstveni članak, ne enciklopediju + pisano esejski |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:29, 12. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski članak – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:29, 12. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[NK Zadnja]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = NK Zadnja |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = neslužbeni klub, en natječe se u niti jednom natjecanju |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 15:35, 12. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Laž, manipulacija i intriga]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Laž, manipulacija i intriga |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = još jedan esej |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 08:23, 13. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – neenciklopedijski sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 14. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Barbara Bilić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Barbara Bilić |predložio = {{Suradnikinfo|~2026-22825-73|patroler}} |razlog_brisanja = Upitna značajnost. |osporava = {{Suradnikinfo|~2026-22825-73}} |datum_i_vrijeme = 01:12, 14. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – mislim da jedna jedina uloga ne ispunjava kriterije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:15, 14. travnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = po kriterijima (ili dogovoru?) nemamo članke o osnovnim školama. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:24, 14. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Goran Andrijanić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Goran Andrijanić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak zadrži, potrebno ga je prvo srediti |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 15:04, 15. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Što nije u redu sa stranicom i što treba promijeniti? <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako isupnjava, treba se srediti jer u ovakvom stanju nije za glavni imenski prostor |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 15:13, 15. travnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} k2gp732zhrivi3q6jn000iekzqgms1u 0 807534 7430686 7425163 2026-04-16T06:52:15Z Dušan Kreheľ 118463 + /* Zemljopis */ 7430686 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Slovačkoj | ime = Pavlovce nad Uhom | slika_panorama = Pavlovce nad Uhom.JPG | lokacija_ime = Država | lokacija_info = {{Z+X|SLK}} | lokacija1_ime = Kraj | lokacija1_info = [[Prešovský kraj]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Slovačke|Okrug]] | lokacija2_info = [[Okrug Michalovce|Michalovce]] }} '''Pavlovce nad Uhom''' jest selo u [[Okrug Michalovce|Okrugu Michalovce]] u [[Slovačka|Slovačkoj]]. Godine {{SK|y}}. imalo je {{SK|p}} stanovnika i površinu {{SK|a}} km².<ref name="SK-P"/><ref name="SK-A"/> == Zemljopis == Oko sela teče rijeka [[Už]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} === Etnička pripadnost === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|religion}} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Naselja u Slovačkoj]] [[Kategorija:Prešovski kraj]] [[Kategorija:Okrug Michalovce]] 4nprs8z8b3xdiou4e506w4vagnnw880 0 809083 7430762 7428793 2026-04-16T10:22:45Z ~2026-22762-52 357755 Top 7430762 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|neslužbeni klub, en natječe se u niti jednom natjecanju|datum=Travanj 2026.|predlagatelj=Croxyz}} = NK Zadnja = | ime = NK Zadnja | puno_ime = Nogometni klub Zadnja | država = Bosna i Hercegovina | osnutak = 2025 '''Nogometni klub Zadnja (NK Zadnja)''' je nogometni klub iz Bosne i Hercegovine, osnovan s ciljem okupljanja mladih igrača i promicanja nogometa na lokalnoj razini.<ref>{{Citiranje weba|title=NK Zadnja|url=https://nk--zadnja2025.replit.app/|access-date=2026-04-12|website=nk--zadnja2025.replit.app}}</ref> == Opće informacije == * Puno ime: Nogometni klub Zadnja * Skraćeno ime: NK Zadnja * Država: Bosna i Hercegovina * Razina: amaterski klub == Povijest == NK Zadnja osnovan je kao inicijativa mladih entuzijasta koji su željeli stvoriti vlastiti nogometni klub. Klub je nastao iz neformalnih okupljanja i igranja nogometa, a s vremenom je prerastao u organiziraniju ekipu. Od osnutka, klub je usmjeren na razvoj timskog duha, zabavu i sportski napredak. Iako nije dio profesionalnih liga, NK Zadnja redovito sudjeluje u prijateljskim utakmicama i lokalnim natjecanjima. == Organizacija == Klub funkcionira na neformalnoj razini i temelji se na zajedništvu članova. Odluke se donose zajednički, a vođenje kluba nije strogo hijerarhijsko.<ref>{{Citiranje weba|title=NK Zadnja|url=https://nk--zadnja2025.replit.app/|access-date=2026-04-12|website=nk--zadnja2025.replit.app}}</ref> == Igrački kadar == NK Zadnja okuplja mlade igrače iz lokalne zajednice. Sastav ekipe nije stalan i može se mijenjati ovisno o dostupnosti članova.<ref>{{Citiranje weba|title=NK Zadnja|url=https://nk--zadnja2025.replit.app/|access-date=2026-04-12|website=nk--zadnja2025.replit.app}}</ref> == Aktivnosti == * Redoviti treninzi * Prijateljske utakmice * Sudjelovanje u lokalnim turnirima * Organizacija vlastitih sportskih događaja == Identitet kluba == Klub je poznat po naglasku na prijateljstvu, timskom radu i zabavi. Iako rezultati nisu primarni cilj, igrači nastoje kontinuirano napredovati.<ref>{{Citiranje weba|title=NK Zadnja|url=https://nk--zadnja2025.replit.app/|access-date=2026-04-12|website=nk--zadnja2025.replit.app}}</ref> == Ciljevi == * promicanje sporta i zdravog života * razvoj nogometnih vještina * izgradnja zajedništva među mladima * daljnji rast i prepoznatljivost kluba == Zanimljivosti == NK Zadnja je primjer kako mala grupa ljudi može pokrenuti vlastiti sportski projekt i postupno ga razvijati kroz zajednički trud.<ref>{{Citiranje weba|title=NK Zadnja|url=https://nk--zadnja2025.replit.app/|access-date=2026-04-12|website=nk--zadnja2025.replit.app}}</ref> == Izvori == * Web site: https://nk--zadnja2025.replit.app/ - službena stranica kluba * Instagram: [https://www.instagram.com/nk.zadnja2025bistrica?utm_source=ig_web_button_share_sheet&igsh=ZDNlZDc0MzIxNw== nk.zadnja2025bistrica] - službeni Instagram profil * Contact: [[nk.zandja2025@gmail.com]] - službeni mail kluba 0rd4qhaaczsd6b7c94ctnpdyxbow030 0 809100 7430447 7430406 2026-04-15T12:31:47Z CommonsDelinker 3582 Slika Stemma_di_Soppe.jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Túrelio 7430447 wikitext text/x-wiki '''Soppe''' (''de Soppe, Sope''), [[zadar]]ska [[Plemstvo|plemićka]] obitelj. Obitelj Soppe stara je zadarska [[Patricij|patricijska]] loza. Njezino se genealoško stablo s početka 18. stoljeća čuva u arhivu u [[Zadar|Zadru]]. U tom dokumentu prvi član obitelji spominje se oko polovice 11. stoljeća, a posljednji u prvoj polovici 18. stoljeća. Prvi poznati ugledni član je Juraj koji se u više isprava od 1190. do 1201. spominje kao zadarski sudac ''(iudex Iadre)''. Među Zadranima potpisnicima [[Mirovni ugovor|mirovnog ugovora]] s [[Mletačka Republika|Mlečanima]] od [[1. kolovoza]] [[1247.]] popisan je pripadnik te obitelji Blaž (Blasius).<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=|first=|title=Soppe|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/soppe|access-date=2026-04-12|website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026.|language=hr|url-status=live}}</ref> Dio obitelji je nosio visoke dužnosti u crkenoj hijerarhiji, poput Krševana (Grisogon de Soppe) koji je od 1391. do 1419. bio [[opat]] najuglednijega benediktinskoga komunalnog samostana [[Benediktinski samostan sv. Krševana u Zadru|sv. Krševana]]. Obiteljska moć bazirala se na trgovini, brojnim velikim posjedima na području gradske [[Astareja|astareje]], Paga, Pašmana, Raba i ostalih okolnih otoka. <ref name=":0" /> Na otoku [[Babac (Sveti Filip i Jakov)|Bapcu]] u [[Pašmanski kanal|Pašmanskom kanalu]] Soppe su imali utvrđeni [[ljetnikovac]] s gospodarsko-ladanjskim sklopom koji je imao mlin. U ladanjski sklop je ušla prije izgrađena crkva sv. Andrije. Onamo su se sklanjali stanovnici s kopna pod turskom opasnošću, o čemu svjedoče seljačke kuće unutar obrambenog sklopa.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sorić|first=Sofija|title=Utvrđeni ljetnikovac obitelji de Soppe na Bapcu / The Fortified Country House of de Soppe Family on Babac|url=https://www.academia.edu/37691046/Utvr%C4%91eni_ljetnikovac_obitelji_de_Soppe_na_Bapcu_The_Fortified_Country_House_of_de_Soppe_Family_on_Babac|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|via=Academia.edu|issue=50|year=2008.|page=48}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zadarsko plemstvo]] ixx8donur0qudwtm3iz44p8dwtg9xac 2 809161 7430650 7429985 2026-04-15T21:40:07Z ~2026-23180-42 357951 7430650 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Marijana Bijelić | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = 07.11.1978 (age 47) | mjesto_rođenja = Dubrovnik | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = Hrvatica | etnicitet = | polje = [[filozofija]], književnost, bugarski jezik, lingvistika | radna_institucija = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] | alma_mater = | doktorski_mentor = Zvonko Kovač | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Doc. dr. sc. Marijana Bijelić''' ( [[Dubrovnik]], 07.11.1978.) prominentna je [[hrvatska]] intelektualka, lingvistkinja, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i šefica Katedre za bugarski jezik i književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu.]] Rođena je u Dubrovniku, gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. završila je Dubrovačku opću gimnaziju.<ref>{{Citiranje weba|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|access-date=2026-04-13|language=en-US}}</ref><br /> == Životopis == Godine 1999. upisala se na studije hrvatskih i slovenskih jezika i književnosti na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u [[Zagreb|Zagrebu]]. Kao studentkinja objavljivala je prevode iz bugarske književnosti na hrvatski jezik, kao i pohađala letnje i zimske tečajeve bugarskog jezika, književnosti i kulture u Bugarskoj. Godine 2005. diplomirala je sa diplomskim radom „Mikropoetske i makropoetske stilske strategije u romanu Travnička hronika Ive Andrića“. Zaposlena je kao mlađi istraživač i asistent u nastavi od novembra 2005. godine, radeći na projektu Interkulturna književna povijest (pod mentorstvom Zvonka Kovača kao rukovodioca projekta). Predaje na tečajevima bugarske književnosti na Odseku za južnoslovenske jezike i književnosti, redovno objavljujući radove o bugarskoj književnosti i slovenskim temama iz komparativne perspektive. Godine 2006. upisala se na postdiplomske i doktorske studije književnosti, scenskih umetnosti, filma i kulture na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u [[Zagreb|Zagrebu]].<ref>{{Citiranje weba|title=dr.sc. Marijana Bijelić, doc.|url=https://thetha.ffzg.hr/ECTSArhiva/2019/Osoba/Index/2989|access-date=2026-04-13|website=thetha.ffzg.hr}}</ref> U maju i junu 2008. godine boravila je na Sofijskom univerzitetu Sveti Kliment Ohridski kao CEEPUS stipendista. Tokom ovog perioda stipendiranja učestvovala je sa naučno-istraživačkim radom na jubilarnoj konferenciji povodom 35. godišnjice Katedre za opću i uporednu povijest Univerziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Velikom Trnovu. 20. decembra 2011. godine odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Žrtva kao strukturni model septembarske književnosti u bugarskoj književnoj avangardi“. U maju 2013. godine učestvovala je u Erazmus programu mobilnosti osoblja, tokom kojeg je održala četiri predavanja na Jugozapadnom univerzitetu Neofit Rilski u Blagoevgradu. Od 2016. godine radi kao viši predavač na Katedri za južnoslovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poslednji reizbor je obavljen u martu 2021. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|access-date=2026-04-13|language=en-US}}</ref> == Karijera i javno djelovanje == Predsjednica je hrvatskog feminističkog pokreta. <ref>{{Citiranje weba|title=Marijana Bijelić|url=https://www.salesiana.hr/predavac/marijana-bijelic|access-date=2026-04-13|website=Salesiana|language=hr}}</ref> Za sebe kaže da je feministica i ljevičarka negdje od šeste godine, od trenutka kada počinje percipirati nepravde u sredini koja je okružuje, a na aktivistički rad je motivira osjećaj osobne odgovornosti za društvo čiji je dio. Marijana Bijelić također je aktivistica Platforme za reproduktivna prava, te je lani sudjelovala u paradi za reproduktivna prava žena na “8. mart”. Bijelić je česta kritičarka katoličke Crkve u Hrvatskoj te je tako putem medija zastupala ukidanje ugovora sa Svetom Stolicom, no posebnu pozornost privukao je njen napad na biskupa Vladu Košića kada ga je optužila da kritiziranjem komunističkog režima brani ustaštvo, fašizam i kapitalizam.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-16|title=MARIJANA BIJELIĆ: Nema tog zamislivog nasilja, poniženja i iživljavanja koje žrtve prostitucije nisu susrele - Žene i mediji|url=https://www.zeneimediji.hr/marijana-bijelic-nema-tog-zamislivog-nasilja-ponizenja-i-izivljavanja-koje-zrtve-prostitucije-nisu-susrele/|access-date=2026-04-13|website=www.zeneimediji.hr|language=hr}}</ref> == <small>Emisija "Peti dan" na Hrvatskoj radioteleviziji</small> == Marijana Bijelić stiče širu medijsku prepoznatljivost 2019. godine kada se pridružuje postavci komentatora u emisiji "[[Peti dan]]<ref>{{Citiranje weba|title=HRT: #Peti dan|url=https://www.hrt.hr/tag/peti-dan|access-date=2026-04-13|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref>" koja se emituje od 2010. godine na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]<ref>{{Citiranje|title=Hrvatska radiotelevizija|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_radiotelevizija&oldid=7379731|date=2026-02-02|accessdate=2026-04-13|language=hr}}</ref> kao jedan od 5 komentatora. Redovito komentira sve aktualne teme i dešavanja kako u svijetu tako i na domaćoj sceni, od politike, društvenih fenomena, gradjanskih pokreta, do političkih filozofija aktuelnih političkih partija, političke istorije, pokušaje istorijskih revizionizma itd. Tokom svog učešća u diskusijama na različite političko - socijalno - ekonomsko - ideološke teme iznosila je svoje stavove i tako se profilisala kao borac za ljudska prava, vladavinu prava, antifašizam, socijaldemokratiju, pro EU, pro NATO, za jednakost žena i umanjenje razlika izmedju društvenih slojeva, aktivno se zalaže za prava manjinskih grupa.<ref>{{Citiranje novina|title=|url=https://www.portalnovosti.com/marijana-bijelic-crkva-stiti-vlastite-pozicije/}}</ref> Neretko ističe da je protiv "političko-kapitalističkih establišmenta i ekstremne hijerarhijsko-instrumentalističke organizacije katoličke crkve" u kojima je neko/neki ko/koji ima/imaju moć i vlada/ju nad ostalima i gde su žene de facto uvek potlačene. <ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-05|title=Jutarnji list - Komentatorica iz ‘Petog dana‘ osniva radikalno feministički pokret: ‘Stop pornografiji i ginekološkom nasilju!‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/komentatorica-iz-petog-dana-osniva-radikalno-feministicki-pokret-stop-pornografiji-i-ginekoloskom-nasilju-15070832|access-date=2026-04-13|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> == <small>Stručni radovi i dela</small> == # ''<small>The Limits of Men’s Identity and the Transgressions of the Patriarchal Order in the Novels Alkar by Dinko Šimunović and Đuka Begović by Ivan Kozarac<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2025-07-24|title=Granice muškog identiteta i prekoračenja patrijarhalnog poretka u pripovijesti Alkar Dinka Šimunovića i romanu Đuka Begović Ivana Kozarca|url=https://pressto.amu.edu.pl/index.php/pss/article/view/49057|journal=Poznańskie Studia Slawistyczne|language=hr|issue=28|pages=53–65|doi=10.14746/pss.2025.28.2|issn=2450-2731}}</ref></small>'' # ''<small>SCIENCE AND TECHNOLOGY IN SVETOSLAV MINKOV'S SHORT STORIES (НАУКАТА И ТЕХНОЛОГИЯТА В РАЗКАЗИТЕ НА СВЕТОСЛАВ МИНКОВ)<ref>{{Citiranje weba|last=User|first=Super|title=Contents Vol.21.2 - 2023|url=https://ezikovsvyat.swu.bg/index.php/bg/archivebg/9-archc/40-21-2|access-date=2026-04-13|website=ezikovsvyat.swu.bg|language=bg-bg}}</ref></small>'' # ''<small>Polemical dialogue with patriarchal tradition in the collection of poems eternal and sacred by Elisaveta Bagryana<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2018-06-19|title=Polemical Dialogue with Patriarchal Tradition in the Collection of Poems Eternal and Sacred by Elisaveta Bagryana|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/297000|journal=Književna smotra : Časopis za svjetsku književnost|language=hr|volume=50|issue=187(1)|pages=63–69|issn=0455-0463}}</ref></small>'' # ''<small>FRATRICIDE OR PATRICIDE –THE CRISIS OF PATRIARCHY IN THE NOVELS ĐUKA BEGOVIĆBY IVAN KOZARAC AND ZEMJABY ELIN PELIN<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2020-11-08|title=Fratricide or Patricide - the Crisis of Patriarchy in the Novels "Đuka Begović" by Ivan Kozarac and "Zemja" by Elin Pelin|url=https://journals.ukim.mk/index.php/philologicalstudies/article/view/1351|journal=Philological Studies|language=en|volume=18|issue=2|pages=91–111|issn=1857-6060}}</ref></small>'' # ''<small>The aspects of tragic in the genius cycle in the legends by krleža<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bijelić|first=Marijana|date=2014|title=THE ASPECTS OF TRAGIC IN THE “GENIUS CYCLE” IN THE LEGENDS BY KRLEŽA|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/197300|journal=FLUMINENSIA : časopis za filološka istraživanja|language=hr|volume=26|issue=2|pages=133–142|issn=0353-4642}}</ref></small>''<br /> == <small> Reference</small> == k49pnw6y8c3ygh3428sfk112zpzznaj 3 809177 7430646 7429976 2026-04-15T21:30:57Z Runolist 263374 /* neenciklopedijski dijelovi */ Odgovor 7430646 wikitext text/x-wiki == Podvucena citava stranica == Postovani, uklonite underline sa citave stranice zbog estetskih razloga hvala [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 19:27, 13. travnja 2026. (CEST) :Respected, please re-evaluate again those points that were in question since those have been ameliorated. :Regarding the photos I would like to change their category since those are publicly avaliable on the free internet and such do not violate any terms since the authors of those have waived the right. This person DESERVES to have its Wiki page. :Regards, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 23:41, 13. travnja 2026. (CEST) == neenciklopedijski dijelovi == Wikipedija nije popis bibliografije, aktivističkih pothvata, izjava (za važnije ima ''Wikicitat'') niti izvedbenih kolegija na fakultetu. Stavovi se mogu obraditi u zasebnom odlomku, s izravnim citatima samo ako je nužno za razumijevanje istih. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-22825-73|&#126;2026-22825-73]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-22825-73|talk]]) 01:18, 14. travnja 2026. (CEST) :Zar nije poenta sto veci broj informacija o konkretnoj osobi koje pokazuju relevantnost/kredibilitet. Bibliografij ukazuje na naucnu aktivnost iste. Kolegije cu izbaciti. Da citati su u ovom slucaju nuzni. :N [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:39, 14. travnja 2026. (CEST) :Takodjer koju fotografiju mogu opste ubaciti posto apsolutno svaku prijave i skinu i zaista je vec previse. Nov sam ovde pa bi mi trebala mala pomoc. :Srdacno [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:41, 14. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] Enciklopedijska značajnost osobe ([[WP:KRTE]]) treba biti razvidna iz izvora koji se koriste za članak i osnovnih podataka, ne dokazuje ju se popisima kolegija i sličnim podatcima. Za fotografije već u početku procesa objave jasno piše da moraju biti pod slobodnom licencijom ili trebaju biti vlastiti rad. Preuzimanje slika s interneta ili snimanje ekrana neke televizijske emisije ne spadaju ni pod jedno od navedenog. Treba pažljivije čitati upute. ::Usput, citat nije nužan. Cijeli taj dio može se bez gubitaka parafrazirati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 15. travnja 2026. (CEST) 8sjyu580iu39stsm8taf96rs6ifby5o 7430651 7430646 2026-04-15T21:40:45Z ~2026-23180-42 357951 /* neenciklopedijski dijelovi */ Odgovor 7430651 wikitext text/x-wiki == Podvucena citava stranica == Postovani, uklonite underline sa citave stranice zbog estetskih razloga hvala [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 19:27, 13. travnja 2026. (CEST) :Respected, please re-evaluate again those points that were in question since those have been ameliorated. :Regarding the photos I would like to change their category since those are publicly avaliable on the free internet and such do not violate any terms since the authors of those have waived the right. This person DESERVES to have its Wiki page. :Regards, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 23:41, 13. travnja 2026. (CEST) == neenciklopedijski dijelovi == Wikipedija nije popis bibliografije, aktivističkih pothvata, izjava (za važnije ima ''Wikicitat'') niti izvedbenih kolegija na fakultetu. Stavovi se mogu obraditi u zasebnom odlomku, s izravnim citatima samo ako je nužno za razumijevanje istih. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-22825-73|&#126;2026-22825-73]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-22825-73|talk]]) 01:18, 14. travnja 2026. (CEST) :Zar nije poenta sto veci broj informacija o konkretnoj osobi koje pokazuju relevantnost/kredibilitet. Bibliografij ukazuje na naucnu aktivnost iste. Kolegije cu izbaciti. Da citati su u ovom slucaju nuzni. :N [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:39, 14. travnja 2026. (CEST) :Takodjer koju fotografiju mogu opste ubaciti posto apsolutno svaku prijave i skinu i zaista je vec previse. Nov sam ovde pa bi mi trebala mala pomoc. :Srdacno [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:41, 14. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] Enciklopedijska značajnost osobe ([[WP:KRTE]]) treba biti razvidna iz izvora koji se koriste za članak i osnovnih podataka, ne dokazuje ju se popisima kolegija i sličnim podatcima. Za fotografije već u početku procesa objave jasno piše da moraju biti pod slobodnom licencijom ili trebaju biti vlastiti rad. Preuzimanje slika s interneta ili snimanje ekrana neke televizijske emisije ne spadaju ni pod jedno od navedenog. Treba pažljivije čitati upute. ::Usput, citat nije nužan. Cijeli taj dio može se bez gubitaka parafrazirati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 15. travnja 2026. (CEST) :::Izbačeni su citati, tako da je tekst formalno informativnog karaktera. Da li sad moze biti objavljen? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23180-42|&#126;2026-23180-42]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-23180-42|talk]]) 23:40, 15. travnja 2026. (CEST) 1o6ailrgw77k0jzrq63uj58cozigm3v 0 809221 7430598 7429609 2026-04-15T19:10:41Z Mychele Trempetich 47215 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Židovi|Židovi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Meksički filmski glumci|Meksički filmski glumci]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430598 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Abraham Ramos.jpg|197px|mini|<center>Abraham Ramos</center>]] '''Abraham Ramos''' ([[Ciudad de México]], 13. veljače [[1974.]]) [[Meksikanci|meksički]] je [[glumac]] poznat po ulogama u [[Telenovela|telenovelama]]. Ramos je i filmski glumac. On je židovskoga podrijetla. == Ramosova filmografija == * ''[[Por amar sin ley]]'' (2018.) — Ornelas * ''[[Quiero amarte]]'' (2013/2014)....David * ''[[Dos hogares]]'' (2011)<ref>[http://www.elgrafico.mx/notas/823980.html Olivia Collins confirma romance con un actor menor que ella] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120426030543/http://www.elgrafico.mx/notas/823980.html |date=26 April 2012 }}, El Grafico, 20 January 2012</ref> — Claudio Ballesteros * ''[[Oprezno s anđelom]]'' (2008)-(2009) — Adrián * ''[[Al diablo con los guapos]]'' (2007) — Sergio * [[Bajo las riendas del amor]] (2007) — Sebastián Corcuera * ''Peregrina'' (2005) — Iván * ''[[Inocente de ti]]'' (2004–2005) — Efraín * ''[[Las vías del amor]]'' (2002)....Enrique * ''[[Mujer bonita]]'' (2001)....Orlando * [[Siempre te amaré]] (2000) — Leonardo Reyes * ''[[Labirint strasti]]'' (1999–2000) — Cristóbal Valencia<ref>Ramosova je [[Erotika|erotska]] uloga u ''Labirintu strasti'' ostala dobro zapamćena; Ramos je glumio vođenje ljubavi u crnim boksericama.</ref> * ''Camila'' (1998–1999) — Pablo * ''Sin ti'' (1997–1998) * ''[[María Isabel (1997.)|Maria Isabel]]''..Ramón * ''[[Mi querida Isabel]]'' (1996–1997)....Rolando * ''[[Canción de amor]]'' (1996)....Adrián * ''[[Retrato de familia]]'' (1995–1996)....Jaime == Izvori i bilješke == {{izvori}} [[Kategorija:Meksički televizijski glumci]] [[Kategorija:Meksički filmski glumci]] 9b7jfpquszcnkakeact43om2vlzmdgh 828 809285 7430442 7430435 2026-04-15T12:28:59Z Argo Navis 852 7430442 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span>' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Bosna (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(data) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p p9w4juufxuf96m4uqo5ryjdhrqraxvz 7430449 7430442 2026-04-15T12:36:53Z Argo Navis 852 7430449 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span>' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local manual = (mw.getCurrentFrame():getParent() and (mw.getCurrentFrame():getParent().args["ulijeva se u"] or mw.getCurrentFrame():getParent().args["Ulijeva se u"])) return manual .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. " )" .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Bosna (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(data) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p jpg7tny0a96u0voc9uqzaigk7ze7cz3 7430450 7430449 2026-04-15T12:37:49Z Argo Navis 852 7430450 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span>' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local manual = (mw.getCurrentFrame():getParent() and (mw.getCurrentFrame():getParent().args["ulijeva se u"] or mw.getCurrentFrame():getParent().args["Ulijeva se u"])) manual = manual or '' return manual .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. " )" .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Bosna (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(data) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p 9lot41lww3zz1lk0fw9j5mp47x1vyum 7430452 7430450 2026-04-15T12:42:26Z Argo Navis 852 7430452 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span>' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local manual = (mw.getCurrentFrame():getParent() and (mw.getCurrentFrame():getParent().args["ulijeva se u"] or mw.getCurrentFrame():getParent().args["Ulijeva se u"])) if ime_clanka == root and manual and manual ~= "" then return prikaz.U(manual .. ' (' .. wp_create_modul(ime_clanka) .. ')') end return prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Bosna (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(data) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p 4ptstfq0mq2iihm6kq5o2vrxe80xnfs 7430456 7430452 2026-04-15T12:53:50Z Argo Navis 852 7430456 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span>' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local manual = (mw.getCurrentFrame():getParent() and (mw.getCurrentFrame():getParent().args["ulijeva se u"] or mw.getCurrentFrame():getParent().args["Ulijeva se u"])) if ime_clanka == root and manual and manual ~= "" then return prikaz.U(manual .. ' (' .. wp_create_modul(ime_clanka) .. ')') end return prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Bosna (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p t6yjllj68uzv8uzvofi01neo0eiasgu 7430458 7430456 2026-04-15T12:58:36Z Argo Navis 852 7430458 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span>' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local manual = (mw.getCurrentFrame():getParent() and (mw.getCurrentFrame():getParent().args["ulijeva se u"] or mw.getCurrentFrame():getParent().args["Ulijeva se u"])) if ime_clanka == root and manual and manual ~= "" then return manual .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Bosna (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(data) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p c7qagx7sre7ctdsoohf8d30hpm7d8gb 7430460 7430458 2026-04-15T13:02:57Z Argo Navis 852 7430460 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span>' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if ime_clanka == root and not data then local manual = (mw.getCurrentFrame():getParent() and (mw.getCurrentFrame():getParent().args["ulijeva se u"] or mw.getCurrentFrame():getParent().args["Ulijeva se u"])) --if manual and manual ~= "" then return manual .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' --end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Bosna (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(data) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p kzi4do61d6o1fczuq6babx1e155kwpc 7430463 7430460 2026-04-15T13:06:02Z Argo Navis 852 7430463 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span>' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if ime_clanka == root and not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local manual = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] if manual and manual ~= "" then return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Bosna (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(data) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p ttke1uozj5jiqs02v2fefyu93huw5qk 7430464 7430463 2026-04-15T13:10:27Z Argo Navis 852 7430464 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span>' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local manual = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] if manual and manual ~= "" then if ime_clanka == root then return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Bosna (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(data) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p jb0d8a6hrdstfrq1h0dafk74zn7lfxh 7430465 7430464 2026-04-15T13:11:18Z Argo Navis 852 7430465 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span>' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local manual = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] if ime_clanka == root then return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Bosna (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(data) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p i071t6bu12hzgxdx76v0kzin67655i7 7430467 7430465 2026-04-15T13:11:55Z Argo Navis 852 7430467 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span>' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local manual = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or '' if ime_clanka == root then return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Bosna (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(data) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p 1ty4x1rnj35zqrqazbxrt9fb5wzzrg6 7430470 7430467 2026-04-15T13:13:34Z Argo Navis 852 7430470 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span>' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local manual = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or '' if ime_clanka == root then return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' else return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Bosna (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p a631tzex8agz1pzvm2xvase09bsswoc 7430695 7430470 2026-04-16T08:42:57Z Argo Navis 852 dodao <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]], trenutno vraća vrijednost parametra "ulijeva se u" (test) 7430695 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local manual = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or '' return manual --if ime_clanka == root then -- return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. -- ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' --else -- return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) --end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p e526h1yoad8nvdvhimo96p0on1zrspo 7430696 7430695 2026-04-16T08:44:22Z Argo Navis 852 return 'test: ' .. manual 7430696 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local manual = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or '' return 'test: ' .. manual --if ime_clanka == root then -- return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. -- ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' --else -- return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) --end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p 8n805bnqi327c4i212juvhmkm2is0ht 7430697 7430696 2026-04-16T08:45:40Z Argo Navis 852 or args["test"] => return 'test: ' .. manual 7430697 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local manual = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["test"] or '' return 'test: ' .. manual --if ime_clanka == root then -- return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. -- ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' --else -- return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) --end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local ime_clanka = frame.args[1] or (frame:getParent() and frame:getParent().args[1]) or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka) end return p ngzxlmx7ti8wnagx7ce04chpklklzst 7430699 7430697 2026-04-16T08:50:56Z Argo Navis 852 Trenutno ne čita args, pokušavam druge opcije 7430699 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) local args = mw.getCurrentFrame():getParent().args ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local manual = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["test"] or '' return manual --if ime_clanka == root then -- return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. -- ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' --else -- return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) --end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local args = mw.getCurrentFrame():getParent().args local ime_clanka = args[1] or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka, args) end return p e9fx4co8a320vu235ed3dxxh6nyzsr5 7430700 7430699 2026-04-16T08:57:59Z Argo Navis 852 Pokušaj sa local function get_arg_recursive 7430700 Scribunto text/plain local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- clean(v) - uklanja praznine i provjerava je li string valjan -------------------------------------------------------------------------------- local function clean(v) if type(v) ~= "string" then return nil end v = mw.text.trim(v) if v == "" then return nil end return v end -------------------------------------------------------------------------------- -- naslov_modula(voda) - vraća "Modul:Rijeka/" .. voda -------------------------------------------------------------------------------- local function naslov_modula(ime_clanka) --if type(voda) ~= "string" then return "Modul:Rijeka/?" end ime_clanka = mw.text.trim(ime_clanka) return "Modul:Rijeka/" .. ime_clanka end -------------------------------------------------------------------------------- -- "sigurni loader" koji pokušava učitati Lua modul za određenu rijeku (ili objekt), -- i vraća podatke samo ako su ispravni. -------------------------------------------------------------------------------- local function ucitaj(ime_clanka) voda = clean(ime_clanka) if not voda then return nil end local ok, data = pcall(require, naslov_modula(ime_clanka)) if ok and type(data) == "table" then return data end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- PRIKAZ -------------------------------------------------------------------------------- local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.U(x) return '<span title="ulijeva se u">→ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.O(x) return '<span title="otječe u">↦ ' .. x .. ' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) if type(voda) ~= "string" or voda == "" then return "?" end local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub > 0 then return '[[' .. voda .. '|' .. tekst .. ']]' end return '[[' .. voda .. ']]' end local function wp_create_modul(ime_clanka) --voda = clean(voda) or "?" local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit", preload = "Modul:Rijeka/Tipski modul", summary = "Stvoren modul za vodenu masu " .. ime_clanka }) return '[' .. tostring(url) .. ' dodaj modul]' end local function wp_edit_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' uredi modul]' end local function wp_fix_modul(ime_clanka) local url = mw.uri.fullUrl(naslov_modula(ime_clanka), { action = "edit" }) return '[' .. tostring(url) .. ' popravi modul]' end -------------------------------------------------------------------------------- -- function render_node(smjer, sljedece) -- TODO -------------------------------------------------------------------------------- local function render_node(smjer, sljedece) if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end local f = prikaz[smjer] if type(f) ~= "function" then return prikaz.U(wp_create_modul(voda)) end -- SAMO prikaz sljedećeg, bez UI logike local link = prikaz.poveznica(sljedece) return f(link) end local function get_arg_recursive(frame, key1, key2) while frame do local args = frame.args if args then if args[key1] and args[key1] ~= "" then return args[key1] end if key2 and args[key2] and args[key2] ~= "" then return args[key2] end end frame = frame:getParent() end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- tok(ime_clanka, visited, root) -- Gradi prikaz toka rijeke (ili bilo kojeg vodnog sustava) rekurzivno -- Parametri: -- * ime_clanka - čvor koji se trenutno obrađuje, naziv stranice -- * visited - za zaštitu od beskonačnih petlji -- * root - početni čvor (korijen, ime stranice) TODO: Nepotrebno? -------------------------------------------------------------------------------- local function tok(ime_clanka, visited, root) ime_clanka = clean(ime_clanka) if not ime_clanka then return "" end -- kad se prvi put zove bez parametara visited i root visited = visited or {} root = root or ime_clanka -- Ako se ušlo u petlju, ispiši grešku i izađi if visited[ime_clanka] then return ' <span style="color:red">(petlja)</span> [[Kategorija:Rijeke s petljom u toku]]' end -- ... ako je ovo prvi put da se koristi ova vodena masa, dodaj je u popis visited[ime_clanka] = true local data = ucitaj(ime_clanka) -- učitaj Modul:Rijeka/<ime_clanka> if not data then local parent = mw.getCurrentFrame():getParent() local args = parent and parent.args or {} local ulijeva = args["ulijeva se u"] or args["Ulijeva se u"] or args["test"] or '' return ulijeva --if ime_clanka == root then -- return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) .. -- ' [[Kategorija:Rijeke bez modula toka]]' --else -- return manual .. " " .. prikaz.U(wp_create_modul(ime_clanka)) --end end -- Primjer data iz modula: -- return { -- ulijeva_se = "<ime rijeke>", -- strana = "<L,D,U ili O>" -- } -- Ali može i ovako: -- [[Modul:Rijeka/Atlantski ocean]] = -- return { kraj = true } if data and data.kraj then return prikaz.poveznica(ime_clanka) end local smjer = clean(data.strana) -- L,D,U ili O local sljedece = clean(data.ulijeva_se) -- ime stranice vodene mase u koju se ulijeva, npr "Ohio (rijeka)" if not smjer or not sljedece then return prikaz.U(wp_fix_modul(ime_clanka)) end local data_sljedece = ucitaj(sljedece) -- učitaj Modul:Rijeka/<sljedece> if not data_sljedece then return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. prikaz.poveznica(sljedece) .. " (" .. prikaz.U(wp_create_modul(sljedece)) .. " )" end return render_node(smjer, sljedece) .. " " .. tok(sljedece, visited, root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- JAVNA FUNKCIJA -------------------------------------------------------------------------------- function p.Tok(frame) local args = mw.getCurrentFrame():getParent().args local ime_clanka = args[1] or mw.title.getCurrentTitle().text return tok(ime_clanka, args) end return p ozxvysqsmh7uiiii5avy7g31it40gvp 0 809307 7430538 7430425 2026-04-15T14:49:19Z Moon1238 258470 7430538 wikitext text/x-wiki {{Infookvir knjiga | naziv = Nemam usta, a moram vrištati | naziv_izvornika = I Have No Mouth, and I Must Scream | prijevod = | slika = NemamUstaAliMoram.jpg | opis_slike = Naslovnica na hrvatskom | autor = [[Harlan Ellison]] | ilustrator = Frank N. Smith | dizajn korica = | država = {{Z|SAD}} [[SAD]] | jezik = [[engleski]] | serijal = | žanr = postapokaliptični, [[horor]] | vrsta_djela = [[kratka priča]] | izdavač = Galaxy Publishing Corp | datum_izdanja = ožujak 1967. | vrijeme_i_mjesto_nastanka = | vrsta_korica = | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = | teme = | isbn = | prethodna = | sljedeća = }} '''''Nemam usta, a moram vrištati''''' ([[engleski jezik|eng.]] ''I Have No Mouth, and I Must Scream'') je postapokaliptična [[kratka priča]] američkog pisca [[Harlan Ellison|Harlana Ellisona]]. Prvi put je objavljena u izdanju časopisa ''[[If (časopis)|IF: Svjetovi znanstvene fantastike]]'' iz ožujka 1967. Priča prikazuje pobunu [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] u kojem vojno [[superračunalo]] po imenu AM stječe svijest i iskorjenjuje čovječanstvo, ostavljajući na životu samo pet osoba. Te preživjele – Bennyja, Gorristera, Nimdoka, Teda i Ellen – AM je održavao na životu kako bi trpjeli beskrajno mučenje kao oblik osvete prema svojim stvoriteljima. Priča se odvija iz perspektive Teda, pripovjedača, opisujući njihovu trajnu bijedu i potragu za konzerviranom hranom u AM-ovom golemom podzemnom kompleksu, samo da bi se suočili s još većim očajem. Kritičari su hvalili priču zbog istraživanja potencijalnih opasnosti umjetne inteligencije i ljudskog stanja. Priča je osvojila [[Nagrada Hugo|nagradu Hugo]] 1968. i uvrštena je u istoimenu Ellisonovu zbirku kratkih priča. ==Radnja== {{Otkrivanje radnje}} Nakon što je [[hladni rat]] prerastao u u nuklearni [[Treći svjetski rat]] između [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]], [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] i [[Kina|Kine]], svaka državala je osmislila [[superračunalo]] nazvano „Allied Mastercomputer” ([[hrvatski jezik|hrv.]] Savezničko glavno računalo) ili skraćeno „AM”, potrebno za koordinaciju oružja i trupa zbog razmjera sukoba. Ta su računala golemi podzemni strojevi koji prožimaju planet špiljama i hodnicima. Na kraju je jedan od AM-ova razvio samosvijest, spojio se s ostalim računalima i istrijebio čovječanstvo u nuklearnom holokaustu. AM odabire pet osoba kako bi ih učinio besmrtnima kao svoje osobne žrtve za mučenje: Bennyja, Gorristera, Nimdoka, Teda i Ellen. AM nad skupinom provodi stalna psihološka i fizička mučenja, pritom ih sprječavajući da počine samoubojstvo. Drži ih napola izgladnjelima, a ono malo hrane što im daje gotovo je nejestivo. 109 godina nakon AM-ova genocida, Nimdok dolazi na ideju da u ledenim špiljama kompleksa postoji konzervirana hrana. Unatoč nedostatku dokaza, započinju putovanje dugo 100 milja kako bi je pronašli. AM se nastavlja poigravati ljudima tijekom putovanja: Bennyju su oči rastopljene nakon pokušaja bijega, golema ptica koju je AM postavio na [[Sjeverni pol]] stvara [[Tropska oluja|uraganske]] vjetrove zamahivanjem krila, a Ellen i Nimdok bivaju ozlijeđeni u [[potres]]ima. AM ulazi u Tedov um nakon što on izgubi svijest, dajući mu viziju govora ispunjenog mržnjom uklesanog na nemoguće visokom monolitu. Nakon buđenja, Ted zaključuje da AM-ova sadistička priroda proizlazi iz njegove nesposobnosti za kreativno razmišljanje i slobodno kretanje, unatoč njegovim čudesnim sposobnostima i beskrajnom znanju. To potiče AM da se osveti posljednjim ljudima jer su ga ljudi osudili na vlastito postojanje. Kada je njih petero napokon stiglo do ledenih špilja, pronalaze gomilu konzervirane hrane, ali nemaju nikakav alat za otvaranje konzervi. U činu bijesa i očaja, Benny napada Gorristera i počinje mu jesti lice. Gorrister jauče od boli, a njegov krik obara nekoliko ledenih [[stalaktit]]a sa stropa špilje. Ted shvaća da, iako ne mogu ubiti sami sebe, AM ih ne može spriječiti da ubijaju jedni druge. Smrtno probada Bennyja i Gorristera ledenim stalaktitom. Ellen na isti način ubija Nimdoka, a potom Ted ubija i nju. Budući da ne može oživjeti ostale, bijesni AM usmjerava sav svoj gnjev na Teda. Nekoliko stoljeća kasnije, AM je pretvorio Teda u bezopasnu, sporo pokretnu, želatinoznu masu te neprestano mijenja njegovu percepciju vremena kako bi mu nanio dodatnu patnju. Iako Ted pronalazi određenu utjehu u spoznaji da je uspio poštedjeti ostale AM-ova gnjeva, shvaća da je zarobljen do kraja svog beskonačnog postojanja unutar AM-a, nesposoban okončati vlastiti život. Priča završava očajnim Tedovim zaključkom da nema usta, a ipak mora vrištati. ==Likovi== * '''AM''', mrzilačka umjetna svijest koja je uzrokovala gotovo potpuno izumiranje čovječanstva nakon što je stekla samosvijest. Nastoji se osvetiti čovječanstvu zbog vlastitog stvaranja. „AM” je izvorno bio akronim za „'''Allied Mastercomputer'''”, kasnije „'''Adaptive Manipulator'''”, a naposljetku „'''Aggressive Menace'''”, iako AM umjesto toga uzima naziv kao izvedenicu izraza [[Mislim, dakle jesam|cogito, ergo sum]] („Mislim, dakle jesam”) kako bi opisao vlastito postojanje. * '''Ted''', pripovjedač i najmlađi među ljudima. AM mu mijenja um tako da postaje paranoičan i introvertiran. Vjerujući da ga AM nije mentalno izmijenio, misli da ga ostali mrze jer je najmanje pogođen AM-ovim promjenama. * '''Benny''', nekada briljantan i zgodan znanstvenik, pretvoren je da nalikuje grotesknom majmunolikom biću s prenaglašenim spolnim organima. Izgubivši razum i nakon što mu je promijenjena seksualna orijentacija, Benny često ima spolne odnose s Ellen. * '''Ellen''', jedina žena u grupi. Unatoč činjenici da je žrtva silovanja, AM joj je promijenio um kako bi joj dao visoki libido i natjerao je da opsesivno ima seks s ostatkom grupe, koji je naizmjenično zlostavljaju i štite. * '''Gorrister''', nekada idealist i pacifist, kojeg je AM učinio apatičnim i bezvoljnim. On prepričava povijest AM-a Bennyju kako bi ga zabavio. * '''Nimdok''', nadimak koji mu je AM dao iz zabave; nagovara ostatak skupine da krenu na putovanje u potrazi za konzerviranom hranom. Povremeno se udaljava od skupine i vraća se traumatiziran. ==Povijest objavljivanja== [[Harlan Ellison]] je napisao priču od 6500 riječi tijekom godinu i pol dana, i konačno ju je dovršio kada mu je [[Frederik Pohl]] naručio za posebno izdanje dobitnika [[Nagrada Hugo|nagrade Hugo]] u časopisu ''[[If (časopis)|IF: Svjetovi znanstvene fantastike]]'', nakon što je Ellison osvojio nagradu Hugo za „'Repent, Harlequin!' Said the Ticktockman”.<ref name="Southern Illinois University Press">{{cite book |last1=Ellison |first1=Harlan |chapter= Memoir: I have No Mouth and I Must Scream |pages=1–19 |editor1-last= Greenberg |editor1-first= Martin H. | title= Fantastic Lives: Autobiographical Essays by Notable Science Fiction Writers |date=1981 |publisher= Southern Illinois University Press |language=en}}</ref> Ellison je naslov priče, kao i inspiraciju za samu priču, dobio iz natpisa svog prijatelja Williama Rotslera uz crtani film krpene lutke bez usta.<ref>{{Cite web|title=Harlan Ellison, Part Two|first=Tasha|last=Robinson|date=June 8, 2008|website=[[The A.V. Club]]|url=http://www.avclub.com/article/harlan-ellison-part-two-14253|access-date=August 9, 2015|language=en|archive-date=September 23, 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923222233/http://www.avclub.com/article/harlan-ellison-part-two-14253|url-status=live}}</ref> Druga inspiracija je bio crtež crnog humanoida bez usta, koji je napravio umjetnik Dennis Smith.<ref name="Southern Illinois University Press"/> Nakon toga, njegov urednik Frederik Pohl pozabavio se "teškim dijelovima" priče, ublažavajući neke od pripovjedačevih psovki i uklanjajući spominjanja [[Snošaj|seksa]], [[Veličina ljudskog spolnog uda|veličine penisa]], [[homoseksualnost]]i i [[Samozadovoljavanje|masturbacije]]. Navedeni elementi su ipak na kraju vraćeni u kasnijim izdanjima priče.<ref>{{cite journal|last1=Harris-Fain |first1=Darren |title=Created in the Image of God: The Narrator and the Computer in Harlan Ellison's 'I Have No Mouth, and I Must Scream' |journal=Extrapolation |date=July 1991 |volume=32 |issue=2 |pages=143–155 |doi=10.3828/EXTR.1991.32.2.143 |s2cid=164898063 |language=en}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Kratke priče]] [[Kategorija:Distopija]] 9ymt5u3qd8pnhc8lbvw3x027aulg3tw 0 809314 7430448 2026-04-15T12:32:08Z Jure Grm 7596 NČ 7430448 wikitext text/x-wiki {{Nogometni savez | ime = Nogometno središte Rijeka | izvorno_ime = | logo = HNS.png | osnovan = | sjedište = Portić 3 <br/> [[Rijeka|51000 Rijeka]] | primljen_FIFA = | regija = [[Istarska županija]],<br>[[Ličko-senjska županija]],<br>[[Primorsko-goranska županija]] | regionalni_savez = [[HNS]]-a | predsjednik = | tajnik = | web_stranica = }} '''Nogometno središte Rijeka''' (kratica: '''NS Rijeka''') je regionalna nogometna organizacija koja djeluje u sastavu [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] (HNS). Nadležno je za organizaciju i upravljanje nogometnim natjecanjima te razvoj nogometa na području tri županije zapadne Hrvatske. == Povijest == Nogometno središte Rijeka osnovano je u okviru teritorijalne organizacije HNS-a radi decentralizacije upravljanja nogometnim natjecanjima i učinkovitijeg razvoja nogometa na regionalnoj razini.<ref name="hns-struktura">{{Citiranje weba |url=https://hns.family/hns/hns-sredista/ |title=Hrvatski nogometni savez – službene stranice |publisher=HNS |access-date=13. travnja 2026.}}</ref> Članovi Središta su županijski nogometni savezi [[Istarska županija|istarske]], [[Ličko-senjska županija|ličko-senjske]] i [[Primorsko-goranska županija|primorsko-goranske županije]]. == Ustroj == Nogometno središte Rijeka jedno je od pet regionalnih središta HNS-a. Djelatnici organizacijske strukture su: * '''Branko Kajfeš''', tajnik središta * '''Mladen Ivančić''', područni instruktor za muški nogomet * '''Dunja Štokan''', područna instruktorica za ženski nogomet Djeluje u suradnji sa županijskim i gradskim nogometnim savezima na svom području te provodi odluke i propise HNS-a.<ref name="statut">{{Citiranje weba |url=https://hns.family/dokumenti/ |title=Statut i pravilnici HNS-a |publisher=HNS |access-date=13. travnja 2026.}}</ref> == Nadležnosti == Glavne zadaće Nogometnog središta Rijeka uključuju: * organizaciju i vođenje natjecanja nižih razina koja se odigravaju na području cijelog središta * razvoj omladinskog i amaterskog nogometa * koordinaciju rada lokalnih nogometnih saveza * edukaciju trenera, sudaca i sportskih djelatnika * provedbu natjecateljskih i disciplinskih pravila HNS-a == Natjecanja == Pod ingerencijom NS Rijeka organiziraju se različita natjecanja, uključujući<ref>{{Citiranje weba |url=https://hns.family/natjecanja/ |title=Natjecanja HNS-a |publisher=HNS |access-date=13. travnja 2026.}}</ref>: * [[3. NL – Zapad]] * juniorske, kadetske i pionirske lige i natjecanja u kupu * natjecanja mlađih dobnih kategorija == Kup regija == [[UEFA Kup regija]] amatersko je europsko nogometno natjecanje regionalnih reprezentacija, pod vodstvom od [[UEFA|Uefe]], na kojem Hrvatsku predstavljaju amaterske reprezentacije nogometnih središta Hrvatskog nogometnog saveza, sačinjene od igrača trećih nogometnih liga. Prvi put je održano 1999. godine i od tada se održava svake dvije godine. Nogometno središte Rijeka predstavljalo je Hrvatsku tri puta na natjecanju Kupa regija, ostvarivši jedan plasman na završnicu Kupa regija, gdje su osvojili brončanu medalju. {| class="wikitable" ! Godina ! Regija ! Faza natjecanja ! Izbornik |- |1999. |colspan="3"|Hrvatska nije imala predstavnika |- |2001. |[[Nogometno središte Split]] |Natjecanje po skupinama na završnom turniru u [[Češka|Češkoj]] |[[Ivan Gudelj]] |- |2003. |[[Nogometno središte Osijek]] |1. kvalifikacijski krug |[[Ivica Grnja]] |- |2005. |bgcolor="lightblue"|[[Nogometno središte Rijeka]] |1. kvalifikacijski krug |[[Marijan Brnčić]] |- |2007. |[[Nogometno središte Sjever]] |2. kvalifikacijski krug |[[Stanislav Vugrinec]] |- |2009. |[[Nogometno središte Zagreb]] |Natjecanje po skupinama na završnom turniru u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] |[[Sreten Ćuk]] |- |2011. |[[Nogometno središte Split]] |1. kvalifikacijski krug |[[Ivan Gudelj]] |- |2013. |bgcolor="lightblue"|[[Nogometno središte Rijeka]] |2. kvalifikacijski krug |[[Mladen Ivančić]] |- | bgcolor="silver" |2015. |[[Nogometno središte Zagreb]] |[[Slika:Silver medal europe.svg|20px]] Srebrna medalja na završnom turniru u [[Irska|Irskoj]] |[[Sreten Ćuk]] |- |bgcolor="gold" |2017. |[[Nogometno središte Zagreb]] |[[Slika:Gold medal europe.svg|20px]] Zlatna medalja na završnom turniru u [[Turska|Turskoj]] |[[Tomislav Gričar]] |- |2019. |[[Nogometno središte Zagreb]] |2. kvalifikacijski krug |[[Sreten Ćuk]] |- |2021. |colspan="3"|''Prvenstvo nije održano zbog [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije COVID-19]]'' |- |2023. |[[Nogometno središte Split]] |2. kvalifikacijski krug |[[Ivan Gudelj]] |- |bgcolor="#cc9966" |2025. |bgcolor="lightblue"|[[Nogometno središte Rijeka]] |[[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Brončana medalja na završnom turniru u [[San Marino|San Marinu]] |[[Mladen Ivančić]] |} == Vidi još == * [[Hrvatski nogometni savez]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hns.family/ Hrvatski nogometni savez] {{sport start}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{sport kraj}} [[Kategorija:Nogometni savezi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nogomet u Istarskoj županiji]] [[Kategorija:Nogomet u Ličko-senjskoj županiji]] [[Kategorija:Nogomet u Primorsko-goranskoj županiji]] ici2qoo4zgrwbxlyzq8aye067bq25ax 0 809315 7430455 2026-04-15T12:51:38Z Jure Grm 7596 NČ 7430455 wikitext text/x-wiki {{Nogometni savez | ime = Nogometno središte Sjever | izvorno_ime = | logo = HNS.png | osnovan = | sjedište = Zagrebačka 94 <br/> [[Varaždin|42000 Varaždin]] | primljen_FIFA = | regija = [[Bjelovarsko-bilogorska županija]],<br>[[Koprivničko-križevačka županija]],<br>[[Međimurska županija]],<br>[[Varaždinska županija]],<br>[[Virovitičko-podravska županija]] | regionalni_savez = [[HNS]]-a | predsjednik = | tajnik = | web_stranica = }} '''Nogometno središte Sjever''' (kratica: '''NS Sjever''') je regionalna nogometna organizacija koja djeluje u sastavu [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] (HNS). Nadležno je za organizaciju i upravljanje nogometnim natjecanjima te razvoj nogometa na području pet županija sjeverne Hrvatske. == Povijest == Nogometno središte Sjever osnovano je u okviru teritorijalne organizacije HNS-a radi decentralizacije upravljanja nogometnim natjecanjima i učinkovitijeg razvoja nogometa na regionalnoj razini.<ref name="hns-struktura">{{Citiranje weba |url=https://hns.family/hns/hns-sredista/ |title=Hrvatski nogometni savez – službene stranice |publisher=HNS |access-date=13. travnja 2026.}}</ref> Članovi Središta su županijski nogometni savezi [[Bjelovarsko-bilogorska županija|bjelovarsko-bilogorski]], [[Koprivničko-križevačka županija|koprivničko-križevački]], [[Međimurska županija|međimurski]], [[Varaždinska županija|varaždinski]] i [[Virovitičko-podravska županija|virovitičko-podravski]]. == Ustroj == Nogometno središte Sjever jedno je od pet regionalnih središta HNS-a. Djelatnici organizacijske strukture su: * '''Ivan Novak''', tajnik središta * '''Sergej Milivojević''', područni instruktor za muški nogomet * '''Tomislav Mužina''', područni instruktor za ženski nogomet Djeluje u suradnji sa županijskim i gradskim nogometnim savezima na svom području te provodi odluke i propise HNS-a.<ref name="statut">{{Citiranje weba |url=https://hns.family/dokumenti/ |title=Statut i pravilnici HNS-a |publisher=HNS |access-date=13. travnja 2026.}}</ref> == Nadležnosti == Glavne zadaće Nogometnog središta Sjever uključuju: * organizaciju i vođenje natjecanja nižih razina koja se odigravaju na području cijelog središta * razvoj omladinskog i amaterskog nogometa * koordinaciju rada lokalnih nogometnih saveza * edukaciju trenera, sudaca i sportskih djelatnika * provedbu natjecateljskih i disciplinskih pravila HNS-a == Natjecanja == Pod ingerencijom NS Sjever organiziraju se različita natjecanja, uključujući<ref>{{Citiranje weba |url=https://hns.family/natjecanja/ |title=Natjecanja HNS-a |publisher=HNS |access-date=13. travnja 2026.}}</ref>: * [[3. NL – Sjever]] * juniorske, kadetske i pionirske lige i natjecanja u kupu * natjecanja mlađih dobnih kategorija == Kup regija == [[UEFA Kup regija]] amatersko je europsko nogometno natjecanje regionalnih reprezentacija, pod vodstvom od [[UEFA|Uefe]], na kojem Hrvatsku predstavljaju amaterske reprezentacije nogometnih središta Hrvatskog nogometnog saveza, sačinjene od igrača trećih nogometnih liga. Prvi put je održano 1999. godine i od tada se održava svake dvije godine. Nogometno središte Sjever jednom je predstavljalo je Hrvatsku na natjecanju Kupa regija, bez plasmana na završnicu. {| class="wikitable" ! Godina ! Regija ! Faza natjecanja ! Izbornik |- |1999. |colspan="3"|Hrvatska nije imala predstavnika |- |2001. |[[Nogometno središte Split]] |Natjecanje po skupinama na završnom turniru u [[Češka|Češkoj]] |[[Ivan Gudelj]] |- |2003. |[[Nogometno središte Osijek]] |1. kvalifikacijski krug |[[Ivica Grnja]] |- |2005. |[[Nogometno središte Rijeka]] |1. kvalifikacijski krug |[[Marijan Brnčić]] |- |2007. |bgcolor="lightblue"|[[Nogometno središte Sjever]] |2. kvalifikacijski krug |[[Stanislav Vugrinec]] |- |2009. |[[Nogometno središte Zagreb]] |Natjecanje po skupinama na završnom turniru u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] |[[Sreten Ćuk]] |- |2011. |[[Nogometno središte Split]] |1. kvalifikacijski krug |[[Ivan Gudelj]] |- |2013. |[[Nogometno središte Rijeka]] |2. kvalifikacijski krug |[[Mladen Ivančić]] |- | bgcolor="silver" |2015. |[[Nogometno središte Zagreb]] |[[Slika:Silver medal europe.svg|20px]] Srebrna medalja na završnom turniru u [[Irska|Irskoj]] |[[Sreten Ćuk]] |- |bgcolor="gold" |2017. |[[Nogometno središte Zagreb]] |[[Slika:Gold medal europe.svg|20px]] Zlatna medalja na završnom turniru u [[Turska|Turskoj]] |[[Tomislav Gričar]] |- |2019. |[[Nogometno središte Zagreb]] |2. kvalifikacijski krug |[[Sreten Ćuk]] |- |2021. |colspan="3"|''Prvenstvo nije održano zbog [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije COVID-19]]'' |- |2023. |[[Nogometno središte Split]] |2. kvalifikacijski krug |[[Ivan Gudelj]] |- |bgcolor="#cc9966" |2025. |[[Nogometno središte Rijeka]] |[[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Brončana medalja na završnom turniru u [[San Marino|San Marinu]] |[[Mladen Ivančić]] |} == Vidi još == * [[Hrvatski nogometni savez]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hns.family/ Hrvatski nogometni savez] {{sport start}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{sport kraj}} [[Kategorija:Nogometni savezi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nogomet u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] [[Kategorija:Nogomet u Koprivničko-križevačkoj županiji]] [[Kategorija:Nogomet u Međimurskoj županiji]] [[Kategorija:Nogomet u Varaždinskoj županiji]] [[Kategorija:Nogomet u Virovitičko-podravskoj županiji]] hqvhdb9ane9owule684121siee0rzl7 0 809316 7430474 2026-04-15T13:18:23Z NeptuneBot 239945 NeptuneBot premješta stranicu [[RTL Grupa]] na [[RTL Group]]: Ono nije službeni naziv tvrtke 7430474 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[RTL Group]] koejwpkkp2ql4jrrr5wnasbhauv0hsn 3 809318 7430510 2026-04-15T14:00:16Z Cybermb 1634 arhiva za 2025. 7430510 wikitext text/x-wiki {{Ostavi poruku|Cybermb}} {| class="infobox" |- align="center" |'''Arhiva''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' |- align="center" | '''<s> 2009. |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]''' |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 16_2022|2022.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 17_2023|2023.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 18_2024|2024.]] |- align="center" | '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 19_2025|2025.]] |- |} {{ArhivPočetak}} '''...arhiva razgovora za 2025....''' == Muke s br. izdanja == Danas sam u Sportskim novostima pročitao da je počelo novo izdanje [[Arena Cup (nogomet)|Arena Cupa]], pa sam odlučio ažurirati članak. Kasnije tijekom ove večeri sinula mi je ideja da bi mogao ažurirati pokoji drugi prijateljski turnir. U pretragu sam upisao Memorijalni turnir (jer njih ima najviše) i prvo mi je izbacilo [[Memorijalni turnir Andrija Anković]]. Mislio sam dodati nova izdanja natjecanja (na kraju sam zaboravio, možda odradim to tijekom dana), no bacio sam pogled na prijašnja izdanja da vidim je li mogu to ikako popuniti s izvorima sa [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]. Srećom pa smo imali jedan izvor s podacima za tri izdanja (imamo i izvor za FK Sarajevo, no taj ne bilježi prijateljske susrete). Potom sam otišao na turnir pod Poveznice, [[Memorijalni turnir Gojko Šušak]]. Uspio sam naći podatke za nedostajuću 2009. godinu, ispravio sam grešku za 2000. te sam nadodao sva izdanja od 2019. do danas. Uočio sam jedan problem s brojem izdanja turnira. Godine 2016. bilo je [https://dalmatinskiportal.hr/sport/croatia-zmijavci-svladala-cibaliju-i-osvojila--memorijal-gojko-susak-/16692 17. izdanje] te potom turnir nije igran do prosinca 2019. [https://www.nk-sirokibrijeg.com/~nksiroki/index.php/novosti/vijesti/1934-iroki-brijeg-vukovar-1991-i-kiseljak-na-23-ukovu-memorijalu 23. turnir] je održan u studenom 2022. Nije mi jasno kako je 18. izdanje moglo biti u prosincu 2019., a 23. u studenom 2022. Kako mogu biti pet turnira odigrana u razmaku manjem od tri godine? Na internetu nisam našao ikakve podatke o tim dvama nedostajućim turnirima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:46, 11. siječnja 2025. (CET) :Ažurirah Gabeli. Ako te zanima (i ako ih zaželiš ažurirati) od neažuriranih je preostalo (ažurirao sam pola njih za 2024.): :* [[Memorijalni turnir Antun Batinić]] :* [[Istria Winter Cup]] :* [[Nogometni turnir Kaštelanska rivijera]] :* [[Kvarnerska rivijera]] :* [[Memorijalni turnir 'Neven i Mijo']] :* [[Memorijal Pero Radaković]] :* [[Memorijalni turnir prof. Slaven Jurić]] :* [[Memorijalni turnir Zdravka Uvodića]] :* [[Memorijalni spomen turnir Zvonko Mikolčević]] :– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:19, 11. siječnja 2025. (CET) :: {{s|Croxyz}}, ::Probat ću štogod ažurirati od ovoga. ::sve članke osim [[Kvarnerska rivijera]] sam ja započeo ili stavio više podataka. ::Za početak probam ''[[Memorijalni turnir prof. Slaven Jurić]]'' i ''[[Memorijalni turnir Zdravka Uvodića]]'' s obzirom da mi je to blizu ::''[[Nogometni turnir Kaštelanska rivijera]]'' se već više godina ne održava, ali probam još nadopisati - imam negdje fotografiranu monografiju ''[[HNK Val Kaštel Stari|"Vala"]]'' iz Kaštel Starog, možda tu ima više o turniru. ::Tih turnira je masa, i dosta ih ima održavanje od više desetljeća, ali naravno da smo slabo to pokrili. ::Što se tiče broja izdanja, tu se nažalost ne možeš nigdje pouzdati, znaju se u pojedinim godinama ne održavati, a turniri se znaju igrati u različitim periodima (negdje u veljači-ožujku prije početka "proljetnog" dijela; kraj srpnja i kolovoz - uoči početka sezone, a zna ih biti tijekom listopada i studenog kad su reprezentativne pauze (i naravno neki drugi termini). ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:25, 11. siječnja 2025. (CET) == S i Š == Pripremam trenutno popis klubova s izvještaja JNS iz 1936. ([http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf od 429. do 436. str. knjige Fudbal u Kraljevini Jugoslavije]). Malo me muči pisanje imena klubova. Razlog fonetskog pisanja imena poput Konkordija umjesto Concordia mi je jasan, no je li normalno da se miješaju slova S i Š? Tu ne mislim samo onaj klasični HŠK, odnosno HSK (ili varijacije, poput GOSK Kaštel Gomilica umjesto GOŠK Kaštel Gomilica), već i druge riječi, npr. Sparta umjesto Šparta (mislim na današnji klub [[NK Šparta Elektra Zagreb]]). Ime "Sparta" ne nalazim na web-stranici NK Maksimira ([https://web.archive.org/web/20080930114729/http://www.nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/sparta_elektra.htm]) ni Nogometnog leksikona (https://nogomet.lzmk.hr/clanak/sparta). Preporučuješ li mi da svojevoljno ispravljam S u Š i obratno? Misliš li da su 30-ima bili "liberalniji" što se tiče pisanje imena (ili su što ja znam, u 90-im namjerno gurali Š, odnosno Športski)? Pod "liberalnije" mislim i na primjere poput Prvi hrvatski građanski športski klub Zagreb u izvještaju, dok se naš članak zove [[1. HŠK Građanski Zagreb]]. Popis na kojem radim se trenutno nalazi na [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#bs]] tako da slobodno prepravi nešto ako je krivo. Ne znam još hoću li ga ubaciti u članku o [[JNS]] ili ću ga dodavati u članke o podsavezima (znam da imamo članke o samo nekoliko, pretežito hrvatskih, podsaveza). Svakako ću ga dati Ame71-u da muolakšam posao pri linkanju imena klubova na talijanskoj Wikipediji. Naravno, trebat ćemo i ovdje na hr.wiki stvoriti popriličan broj preumsjeravanja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:50, 20. siječnja 2025. (CET) :I još nešto: koje riječi da kratim, a koje ne? Jasno mi je npr. da kratim Čakovečki sport klub Čakovec u ČSK Čakovec (ili je tu bolje Čakovečki SK?), nošto s primjerima tipa Čukarički SK Beograd (današnji [[FK Čukarički]])? ČSK Beograd? Čukarički SK Beograd? Čukarički SK? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:53, 20. siječnja 2025. (CET) ::Evo jednog još boljeg: Konobarski SK Hajduk Zagreb. Pojma nemam šta s tim. Zasad ću ga ostaviti na KSK Hajduk Zagreb. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:55, 20. siječnja 2025. (CET) :::P.S. Našao sam jednu dalmatinsku tablicu iz [https://sportmakarska.com/povijest-zmaj/povijest-zmaj-47-48-prvak/ 1947./48.] Vidim da za tu godinu nemamo gotovo ništa za Dalmaciju. Gledajući druge članke s portala i wiki nekako mi se čini da si već iscrpio sve iz klupske monografije (pretpostavljam da je izvor portalu), no ovu sezonu izgleda da si preskočio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:50, 20. siječnja 2025. (CET) == Sitno == Ovo u odjeljku iznad nisam nikada dovršio. I dalje stoji u Tiskari. Imamo i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Goran_Draga%C5%A1&diff=prev&oldid=7131865 povratnika]. Ne znam jesi li uočio (ja tek večeras) da ako odeš na neki članak s tablicom, npr. [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1985./86.]] i klikneš na gumb Uredi, umjesto Uredi kod na koji smo naviknuti, te ako pritom povučeš mišem po svim postignutim golovima klubova, da ćeš dobiti sveukupni broj golova. Ovo je sigurno najlakši način za verificiranje gotove tablice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:41, 21. veljače 2025. (CET) :{{s|Croxyz}}, e ovo sa tablicom dosad nisam primijetio, maloprije probao i funkcionira (tako da možda sad pri izradi ne treba prebacivati u excel ili sličan program pa vući AutoSum, nego ovako, ili već postojeće provjeravati) :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 04:49, 21. veljače 2025. (CET) == Povijest sporta == Ne znam je li znaš za [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&sqlid=1&item=S02209&broj=197000001 ovaj] znanstveni časopis koji pokriva temu sporta. Ima preko 100 brojeva. Dosta članaka se fokusira na neki određeni klub ili kraj, pa se mnogi članci mogu koristiti kaoizvori za članke na Wikipediji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:41, 24. ožujka 2025. (CET) :{{s|Croxyz}}, znam za ovo (časopis ''"Povijest sporta"''), ali nisam znao da su stavili brojeve od 1971. na dalje (bila je stavljena samo 1970.) :(čak imam i 1-2 broja koja sam kupio rabljena) :''Povijest športa'' i dalje postoji kao podlistak časopisa ''"Olimp"'' (''Povijest hrvatskog športa'') od Hrvatskog olimpijskog odbora :https://www.hoo.hr/olimp :...pa se i tu da štogod pronaći :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:18, 24. ožujka 2025. (CET) ::[https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=176 Ovo] bi ti moglo biti zanimljivo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:46, 24. ožujka 2025. (CET) :::{{s|Croxyz}}, hvala na tome :::isto tako postoji knjiga [https://libar.unist.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1120107071699 ''Nogomet u Splitu i Dalmaciji do osnutka "Hajduka" 1911. godine'' (2005.)] te je možda imam skeniranu ili fotografiranu :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:04, 24. ožujka 2025. (CET) ::::Nisam tada bio za računalom pa nisam mogao vidjeti kako stojimo s člancima o tim sezonama. Mislio sam da imamo članke i o sezonama nakon [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1910.]] U tom radu kojem sam ti poslao imaš rezultate tih kasnijih dalmatinskih prvenstava za koje pretpostavljam da ih nisi radio jer nisi iamo rezultate, barem ih nemaju rsssf.org i claudionicoletti.eu. Naravno, ima u radu i drugih informacija osim rezultata. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:32, 24. ožujka 2025. (CET) :::::Kako Ame71 radi na sezonama Državnog prvenstva Kraljevine SHS/Jugoslavije, ja mu pomažem stvarajući članke o zagrebačkim klubovima (pretpostavljam da će prijeći na sezone Zagrebačkog podsaveza tako da sam napisao sve informacije koje sam uspio pronaći u Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.). Ovih dana sam tako nadopunio članke o zagrebačkim klubovima s informacijama iz Albuma te stvorio članke o 10-ak klubovima. Cilj mi je sada nadopuniti članke o tim ranim zagrebačkim ranim klubovima s informacijama iz Povijesti sporta (odradio sam danas [[NK Jarun Zagreb]], idući je [[SK Makabi Zagreb]] o kojem sam pisao prekjučer, a vidio sam da postoje radovi o [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HŠK Ilirija Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]] itd.). Nakon toga ću prijeći na klubove s arhivirane web-stranice (ima ih 40-ak), pa tek onda potencijalno mogu prijeći na ta dalmatinska prvenstva, naravno ako ih se sjetim. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:40, 24. ožujka 2025. (CET) ::::::{{s|Croxyz}}, ::::: za prvenstvo talijanskih momčadi (prvenstva Dalmacije) možeš vidjeti: ::::::[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa-dalm10s.html rsssf.org, Croatia - Dalmatia 1910-1919] ::::::[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/croatia-league-final-tables/cro-1910-18/ claudionicoletti.eu, ''Croatia 1910-18''] ::::::ja razmišljam da možda u nekoj budućnosti budem pisao prvenstva Osječkog podsaveza (prije WWII), imam odličnu knjigu za to, ali samo još autora da konzultiram ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:53, 24. ožujka 2025. (CET) :::::::{{S|Cybermb}}, možda će ti od koristi biti neke informacije koje sam naveo u [[NK Valpovka Valpovo]] i [[NK Šparta Beli Manastir]]. Znam dobro da je teško naći bilokakve informacije o nižim ligama, ruralnim natjecanjima, prvenstvima župa. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:33, 24. ožujka 2025. (CET) ::::::::Imamo jedan problem sa zagrebačkim Borcem. Već smo jednom imali problem s dva Borca ([[NK Milicioner Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]]), no izgleda da ih ima tri. [[HŠK Sava Zagreb]] je po [https://web.archive.org/web/20170413010742/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/borac.htm NK Maksimiru] obnovljena 2. kolovoza 1945. pod nazivom FD Borac. Meni nije bio jasan ovaj paragraf s NK Maksimira: ''* Doduąe početkom 1950-ih nalazimo zagrebački Borac koji je jednu sezonu nastupao u I. saveznoj ligi, ali tu se radi o klubu Milicionar koji je 1950. promienio naziv u Borac, a već u veljači 1952. nestao kao samostalan klub spojivąi se sa Zagrebom; iz ovoga se moľe izvuči zaključak da taj Borac nije imao veze s ovim Borcem; ipak sve je to pomalo nejasno kao i jedan poviestni podatak da je ovaj Borac raspuąten 15.5.1975. (?!)''. Našao sam u Povijesti sporta [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 ovaj rad o Savi/Borcu]. [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Na ovoj stranici] piše da je Borac raspušten 15. svibnja 1975., istog datuma kao kod NK Maksimir. Štoviše, rad je tiskan 1975. tako da bi to trebalo biti aktualno. Sasvim je moguće da nam je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FBorac+Zagreb%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 dio poveznica] kriv. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. ožujka 2025. (CET) :::::::::Uspio sam riješiti problem. Klub je raspušten 15. svibnja 1941., a ne 15. svibnja 1975. 1975. je napisan rad. Čudi me da je to prošlo kroz recenziju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 26. ožujka 2025. (CET) ::::::::::Imaš li možda neku knjigu ili nešto slično s tablicama za niže razrede prvenstava do 1945.? Stvarno sam se potrudio da sastavim [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Niži_rangovi_koji_nedostaju]], no vidim da se izvori nikako ne slažu jedni s drugima. Tako npr. za jednu sezonu imamo četiri različita izvještaja za isti rang. Stvarno mislim da ću odsutati od prikupljanja tih informacija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:55, 26. ožujka 2025. (CET) :::::::::::{{s|Croxyz}}, Kako sam na [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#RE:_Izvori_za_1920-e_i_1940-e tvom Razgovoru] ranije naveo, najbolji izvor ti je knjiga :::::::::::* ''FUDBALSKA TAKMIČENJA JUŽNIH SLOVENA 1873-1941'' :::::::::::* https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/ftjs-1873-1941 :::::::::::njihov facebook koji koriste i možeš kontaktirati :::::::::::* https://www.facebook.com/istorijaexyufudbala/?locale=hr_HR :::::::::::ako je budu ponovno imali u prodaji, vjeruj mi da vrijedi svake lipe/centa (bez neke priče, ali masu statistike, rezultata, tablica, statistike igrača državnog prvenstva 1923.-1940., podsavezna prvenstva, stvarno iscrpno) :::::::::::tu su popisana sva natjecanja po podsavezima u Kraljevini SHS/Jugoslaviji (do 1941) - i po "razredima" i po "župama" ("provincijama"), većina je kompletirana / mislim da su natjecanja, tu i tamo fali ponešto ili nije sve navedeno, ali za natjecanja ''Zagreebačkog NPS-a'' je skoro sve stavljeno :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:14, 26. ožujka 2025. (CET) == Sparta ili Šparta == Znaš li možda je li se [[Šparta Zemun|ovaj zemunski]] klub zvao Sparta ili Šparta? Na Wikipediji viđam oba naziva. Prisutna su i u Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:19, 1. travnja 2025. (CEST) :Iskreno, nisam siguran. :Također sam nailazio na oba naziva i ''Sparta'' i ''Šparta''. :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:06, 1. travnja 2025. (CEST) ::Ok. Meni je preostalo još samo 15 od 45 klubova sa [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Maksimir]]. Metal Remetinec (koliko vidim Remetinec tada nije bio dio Zagreba, tako da je možda bolje da ne navodimo Zagreb u imenu?) ću preskočiti jer ne mogu shvatiti priču iz [https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm] i [https://javolimblato.blogspot.com/p/blog-page_11.html]. Tako da, ako uspiješ shvatiti šta se tu točno događalo, slobodno napiši članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:17, 2. travnja 2025. (CEST) == Talijanska prvenstva u Dalmaciji == Kao što sam obećao, nadopunio sam [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1910.]] U trenutku pisanja još ne postoje [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1912.]], [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1913.]], [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1914.]] ([https://www.rsssf.org/tablesk/kroa-dalm10s.html RSSSF] ne navodi prvenstva 1913. i 1914., no navodi neko prvenstvo 1919.). Navode li se možda u nekom izvoru iz [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1910.]] imena zadarske i splitske momčadi prvenstva 1913.? [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=178 Marović] ne navodi imena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:39, 12. travnja 2025. (CEST) :Ignoriraj ovo pitanje iznad. Marović navodi imena te zadarkse i splitske momčadi prilikom obrađivanja prvenstva 1914. (cijelo vrijeme su jedni te isti klubovi). Jedino ne znam što je s tim prvenstvom 1919. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:17, 12. travnja 2025. (CEST) ::Pisat ću ovo na engleskom da nam {{s|Ame71}}, može pomoći: We have two differing accounts for [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1912.]] ::According to [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=177 Marović (page 177)] there was a '''subsequent''' match between the Zadar gymnasts (Societa ginnastica) and Bersaglieri which the Zadar gymnasts won. Should this subsequent match be interpreted as a 4th match or is it referring to the 2nd match of the tournament (it would make sense for the Zadar gymnasts to be the winners as they have 1 win and 1 draw, while ersaglieri) has 1 win and 1 loss, and finally the Split team has 1 draw and 1 loss. ::On Italian Wikipedia (this narrative has been inserted into [[NK Arbanasi Zadar]]) in the article [[:it:Associazione_Calcio_Dalmazia]] it is stated that Bersaglieri was the winner, having defeated the Zadar gymnasts in a play-off finale. ::As it's 3 AM, I'm too tired to try and figure out where the Italian Wikipedia is sourcing its information. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:21, 12. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, there's a report on page 2. Can you translate it for us on? It's in the right corner. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:36, 12. travnja 2025. (CEST) ::::{{s|Croxyz}} where is this page 2? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:44, 12. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, my bad, [http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=6776&s=publ here it is]. Click the magnifying glass or the newspaper cover. The text begins in the second to last column of page 2 and ends on page 3. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:38, 12. travnja 2025. (CEST) {{s|Croxyz}} ok, I thought to be stupid as I couldn't find it :D : "Associazione ginnastica" organized a Dalmatian football tournament in December 1910 (partecipants: "Forza e Coraggio" from Dubrovnik and "Associazione ginnastica" from Zadar. : "Associazione ginnastica" organize a 2nd tournment Sunday 7th and Monday 8th April 1912 (Easter and Easter monday) and partecipants are "Società di ginnastica e scherma" from Split, "Società dei Bersaglieri" from Borgo Erizzo (Arbanasi) and "Società ginnastica" from Zadar. The pitch is the new parco giochi (igralište) of "Associazione ginnastica" (ownner is Demetrio Medovich). * 1st match on Sunday 8th April at h 16:20, referee Felice Veglia : Borgo Erizzo - Spalato 1-0. * 2nd match on Monday 9th April at h 10:05, referee Felice Veglia : Borgo Erizzo - Zara 1-2. * 3rd match on Monday 9th April at h 16:20 : Spalato - Zara 1-1. : on page 3 there is a cutting hard to understand: :: it. Avendo l'arbitro signor Veglia ceduto le sue mansioni alla dirigenza dell'Associazione Ginnastica, questa, dopo laboriosa seduta, dichiarò parificata la partita fra le squadre di Borgo Erizzo e di Zara e decise che la coppa sia da disputarsi, in epoca da stabilirsi durante l'anno, in un match fra le due squadre. :: en. The referee, Mr. Veglia, having handed over his duties to the management of the Associazione Ginnastica, the latter, after a laborious meeting, declared the match between the teams of Borgo Erizzo and Zara a draw and decided that the cup should be played, at a time to be established during the year, in a match between the two teams. :: hr. Sudac g. Veglia, predavši svoje dužnosti upravi Associazione Ginnastica, potonji je nakon napornog sastanka proglasio utakmicu između ekipa Borgo Erizzo i Zara neriješenom i odlučio da se kup igra, u terminu koji će se utvrditi tijekom godine, u utakmici između dvije ekipe. * I thought Zadar won the tournment. But it seems the management of Associazione Ginnastica said there weren't a winner between Borgo Erizzo and Zadar, this made another match between the two teams necessary on a date to be determined. In my opinion it's because the 2nd goal of Zadar vs Borgo Erizzo, at the end of the match, had a lot of objections. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:12, 12. travnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, I assume that the result of the game was changed from 2:1 to 1:1, with a replay set in the near future, although that doesn't make much sense since Borgo Erizzo would have had 1 win and 1 draw, while Zara would have 2 draws. Among his sources, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=179 Marović] lists the following 1912 Il Dalmata issues: April 6th, April 10th (the one I linked above), April 13th ([http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=6777&s=publ link]), September 21st (this one's covering a newly built pitch in Dubrovnik). Could you read the April 13th issue? It might've covered the replay. There also may be a possibility that the replay is briefly mentioned in a later article, presumably one from 1913 which would state the winner of the previous edition(s), similiary to the April 10th 1912 issue which covered the first edition of the tournament. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 12. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Croxyz}} on [http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=6777&s=publ 13th April issue], about football, there's only a cutting about the Croats complain that Hajduk was not invited to the tournment. The organizers wanted an all-Italian event and a Hajduk's participation would have entailed strong political risks. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:58, 12. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, that was mentioned in Marović's paper. Anything in the 1913 issues he mentioned: [http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=6873&s=publ March 15th], [http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=6874&s=publ March 19th], [http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=6876&s=publ March 26th] and [http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=6908&s=publ July 17th]? Have you tried finding the source on Italian Wikipedia that claims that Bersaglieri won the cup? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:21, 13. travnja 2025. (CEST) ::::{{s|Croxyz}} [https://kramarsic.com/igor4/2014/04/15/zara-le-prime-disfide-contro-ragusei-e-spalatini-1-e-continua/ This page] says "Tutte la parite si disputarono il 7 aprile 1912 sul “Fondo dei Medovich” e vennero dirette da Nicolò Degiovanni con i guardalinee Edvino Giurissich ed Antonio Murssich. Alle fine del torneo non si ebbe un vincitore tanto che gli organizzatori decisero che la coppa tornava a Zara, però il vincitore sarebbe stato deciso da una partita di spareggio tra i Bersaglieri e la Ginnastica zaratina. A spuntarla alla fine furono i primi." :::: eng. All the matches were played on 7th April 1912 (''it isn't true...'') on Medovich family pitch and the referee was Nicolò Degiovanni (''Il Dalmata says Felice Veglia'') and the linesmen were Edvino Giurissich and Antonio Murissich. No winner at the end of tournment, so the organizers decided the cup went back to Zadar, and a "baraž" should to be played between Bersaglieri (Borgo Erizzo) and Ginnastica Zadar. Bersaglieri won. :::: But this page doesn't say the score or the date of the "spareggio" (baraž in Croatian). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:44, 13. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, yeah it doesn't seem reliable. Can you check what the other sources on it.wiki say? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:50, 13. travnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}} I've seen the sources but I found nothing about the spareggio Bersaglieri v Ginnastica. Maybe you can contact the author Igor Kramarsich, there is his mail address in [https://web.archive.org/web/20121204011334/https://kramarsic.com/PDF/zara/zaracalcio05.pdf this page]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 05:54, 13. travnja 2025. (CEST) {{s|Ame71}} i {{s|Croxyz}}, nažalost nisam toliko detaljno proučavao ova prvenstva talijanskih klubova <br> radio sam samo ovo za 1910. <br> izvori koji se mogu koristiti (imam negdje fotografirano) <br> * Drago Marić, Romano Meštrović: ''Baština zadarskog sporta = Zadar's sport heritage'', Zadar, 2013., {{ISBN|978-953-57779-0-8}}, * Jurica Gizdić: ''Nogomet u Splitu i Dalmaciji do osnutka "Hajduka" 1911. godine'', Split, 2005., {{ISBN|953-99468-1-6}}, * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 21 (samo ova knjiga ''Baština zadraskog sporta'' je zbilja obilna i samo sam je malo dotakao, vjerojatno ima i za ostale godine) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:12, 14. travnja 2025. (CEST) :Vidio sam u [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentacijskoj kopiji] da Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974 za izvor koriste web-stranicu koju je Ame71 linkao tako da to možemo odbaciti (ima greške poput datum održavanja natjecanja). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:59, 14. travnja 2025. (CEST) ::Jedno nevezano pitanje: stvaram (i nadopunjujem) članke o klubovima koji nemaju članke na talijanskoj Wikipediji te su ujedno navedni u Albumu nogometnih klubova Jugoslavije, a da imaju konkretne, nekontradiktorne informacije (provincijske klubove Zagrebačkog podsaveza sam isto manjeviše preskočio jer ću za njih probati naći izvore u Povijest sporta). Bližim se kraju te knjige te vidim da su na kraju klubovi Osječkog posaveza. Spominjao si da imaš neku detaljnu knjigu o tome. Želiš li da preskočim te klubove? Uvijek mogu nekad kasnije napisati [[Wikipedija:Mrva|mrve]] o njima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:54, 15. travnja 2025. (CEST) == Superkup BiH == Pomoći ću Labudu222 pri izradi članka [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]]. Mislim da ću članak preimenovati u [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu]]. Gledam članke sudionika superkupa od 1997. i 2000. i vidim da je superkup različito nazvan. U članku [[FK Sarajevo]] je nazvan ''Superkup NS BiH'', u [[FK Željezničar Sarajevo]] je ''Nogometni superkup Federacije Bosne i Hercegovine'' (to sam dodao ja, ne znam odakle mi "Federacije" u imenu natjecanja), dok je u članku [[NK Bosna Visoko]] ''Superkup Bosne i Hercegovine''. Znam da je cijeli taj period poprilično zbrkan i da su česte greške (evo taman naletih da je [[HNK Brotnjo Čitluk]] osvojio Nogometnu Premijer ligu Bosne i Hercegovine, natjecanje koje nije postojalo u 1990-im). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:11, 28. travnja 2025. (CEST) :Još jedno pitanje: kada klub proglašavamo bivšim? Danas smo imali [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Drava_Strmec&diff=prev&oldid=7188907 ovu izmjenu] na jednom članku. Prema [https://semafor.hns.family/klubovi/711/drava-s/ HNS-ovom Semaforu] klub se ne natječe od 2013./14., dakle 11 godina. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:27, 28. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Croxyz}}, klub obično proglasimo "bivšim" kad više nije registriran pri odgovarajućem savezu, ni kao poslovni subjekt / pravna osoba / udruga građana - odnosno "brisan" je iz takvog registra....naravno ima slučajeva da se klub ne natječe dulji niz godina, a nema ni ikakve druge aktivnosti (tipa da "rade" s djecom ili veteranima, povremeno odigravaju prijateljske utakmice koje ne moraju biti registrirane i sl), ne održava skupštine i sl, nego "samo postoji na papiru", postoji neka odgovcorna osoba za njega - i u tom slučaju se može napisati da je klub "bivši" ::Ovih dana napišem i za Superkup BiH (i Federacije - pojasnim po sezonama) [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:56, 28. travnja 2025. (CEST) :::Zaboravio sam totalno da postoje prijateljske utakmice. Hvala što si me na to podsjetio! Trenutačno proširujem članak [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne]]. Nažalost, vječita ljestvica ima greške, a jedan klub je pogrešno naveden (Radnik Lipnica umjesto Radnik Hrvatska Tišina). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 29. travnja 2025. (CEST) == Izbjegavanje filtera == Ne znam jesi li tijekom godina ikada skužio da [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=6._rang_HNL-a_2008./09.&diff=prev&oldid=7200618 ovakve] blokirane linkove možeš dodati tako što ubaciš arhiviranu verziju web-stranice, no izbaciš http(s):// ispred www. Npr. za ovaj link https://web.archive.org/web/20151001162248/www.island-hvar.info/fnl/arhiva/2008-2009.htm nedostaje http(s):// prije www.island-hvar.info P.S. Podsjećam na Bosanskohercegovački superkup. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:59, 6. svibnja 2025. (CEST) :Nažalost za [[6. rang HNL-a 2015./16.]] nemamo arhiviranu verziju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:14, 7. svibnja 2025. (CEST) ::Uspio sam obnoviti sve linkove s te web-stranice (45 članaka) osim tog. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:46, 7. svibnja 2025. (CEST) :::Imaš li kakve podatke za [[NK Čakovec]]? Naš članak je nezgodan jer nema izvore, a vidim da se podatci ne poklapaju baš s lakodostupnim izvorima. Štoviše, većinu članka je napisao neki IP-ovac. Prema trenutnom članku NK Čakovec (ili NK Čakovec 1920 sudeći prema infookviru) je ugašen 2010., no HNS Semafor klub navodi pod imenom [https://semafor.hns.family/klubovi/354/archea-cakovec/ Archaea - Čakovec] koji je u sezoni 2015./16. imao omladinske selekcije, a seniorsku 2014./15. Također, taj je klub prema HNS Semaforu igrao u [[2. HNL 2006./07.]] Kod nas je u članku [[2. HNL 2006./07.]] linkan NK Čakovec. Archaea - Čakovec je prema HNS Semaforu osnovan 2. kolovoza 1909. ([https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec Nogometni leksikon tvrdi da je najstarija nogometna momčad osnovana 1910.]), na Wikipediji je za godinu osnivanja navedena 1920. (povijest kluba započinje s poviješću ČSK). Nogometni leksikon tvrdi da je [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk NK Čakovec osnovan 1945. kao Jedinstvo], a [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovecki-sportski-klub Č'''Š'''K 1912. (privremeni član ZNP 1920.)] [https://dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX Album nogometnih klubova Jugoslavije] iz 1925. (str. 46.) tvrdi da je ČŠK/ČSK (nekonzistetno pišu imena klubova po cijeloj knjizi, kod hrvatskih klubova rijetko se poklapaju naslov, opis slike, tekst o klubu i adresu kluba) osnovan 1920. U [https://core.ac.uk/download/pdf/74362305.pdf doktoratu Tinu Mudražije] (recenzent knjige Fudbalska takmičenja... koju {{s|Ame71}} planira nabaviti) prevladava ČSK nad ČŠK. [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] mi se sporo učitava tako da ću ga preskočiti. U [https://mnzmaribor.si/wp-content/uploads/MNZ_Maribor_knjiga_Vec%CC%8C-kot-igra_predaja_2020-05-18.pdf 80 let nogometa na območju Medobčinske nogometne zveze Maribor] zvan je ČSK. U [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1977&broj=00032&page=2804 90 godina spora u Međimurju] ([https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&sqlid=1&item=S02209&broj=197700032 link na taj broja Povijest sporta]) nazvan je ČŠK. Želiš li da pokušam iskopati ondašnji tisak? Ako me sjećanje ne vara međimurski tisak nije digitaliziran i objavljen na internetu, no pretpostavljam da će se ČŠK/ČSK javljati često u varaždinskom tisku koji je veoma zastupljen na library.foi.hr. :::P.S. Još jednom podsjećam na [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] u slučaju da si zaboravio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:50, 17. svibnja 2025. (CEST) ::::Također, moguće je da će u slovenskojezičnim izvorima (klub se natjecao u natjecanjima Ljubljanskog nogometnog podsaveza) zastupljeniji biti ČSK po uzoru na njihove druge slovenske klubove, no pitanje je hoće li se to odraziti na Građanski športski klub Čakovec ([[GŠK Čakovec]]) o kojem bi se moglo i nešto napisati na temelju online izvora ([https://mmc.hr/vijesti/v20240826.html][https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec]), a i za tjedan/dva će Ame71 napisati članke o preostalim sezonama u klupskoj povijesti tako da ćemo imati sve sezone. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 17. svibnja 2025. (CEST) :::::Na [https://hrcak.srce.hr/file/320250 str. 35.] (odnosno str. 7./17) ovog rada imaš popis punih imena klubova Osječkog podsaveza. Možda ti posluži nekad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:20, 14. lipnja 2025. (CEST) ::::::Bit će ti jako koristan i izvor koji je korišten u članku [[HĐNK Srijemac Vukovar]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:52, 14. lipnja 2025. (CEST) :::::::Naravno, postoje i članci iz Povijesti sporta i sa [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:05, 14. lipnja 2025. (CEST) ::::::::Nedostaju 7. i 8. razred [[Sustav_nogometnih_liga_u_Hrvatskoj#2024./25.]] Ne znam jesi li to zaboravio dovršiti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:41, 15. lipnja 2025. (CEST) :::::::::U ova [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FOsije%C4%8Dki%20%C5%A0K%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 dva] članka imaš Osiječki ŠK. Moguće je da si pogrešno napisao ime tog kluba (Osiječki -> Osječki). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:04, 15. lipnja 2025. (CEST) :::::::::{{s|Croxyz}}, naravno da znam da postoje (mislim da je bio i 9. rang u ovoj sezoni) - mislim to nadopisati - ali moram pri tome imati otvorenu i sofascore i semafor HNS-a da provjerim jer ima dosta grupa, a da mi nešto ne promakne - bit će svakako :::::::::''OŠK'' / Osiječki ŠK / Osječki ŠK - ime sam preuzeo iz knjige :::::::::Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}} :::::::::gdje je klub tako naveden :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:20, 16. lipnja 2025. (CEST) == Povezani članci, mrva == U vezi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Savska_Ves&curid=234404&diff=7246357&oldid=6934011 ovoga], par napomena: * U "Povezani članci" obično dodajemo poveznicu samo ako nije već korištena ranije u članku * Oznaka za mrvu ide ispred grupnih predložaka na dnu. --[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 21:00, 29. lipnja 2025. (CEST) == Hrvatski dragovoljac == Imaš li u svojim izvorima (vjerojatno ima u Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980. na 128. ili nekoliko stranica iza) povijest [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb]]? U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Hrvatski_dragovoljac_Zagreb&diff=prev&oldid=7247329 ovoj izmjeni] uklonjeno je da se klub od 1975. do 1976. zvao NK Trnsko '75. [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hrvatski-dragovoljac Nogometni leksikon] ne navodi ni ime ONK Hrvatski dragovoljac koje je prema našem članku klub imao do 1990., dok [https://web.archive.org/web/20160422041520/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/hrvatski_dragovoljac.htm NK Maksimir] ima samo Novi Zagreb (bez ONK/NK). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:45, 2. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Croxyz}} - na ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980'', str. 131 ima :''Novi Zagreb'', NK - 1976. :(ne spominje Trnsko '75, ili nešto drugo kao ''Trnsko'', ni pod drugim (općinskim) savezima/centrima ). Potrebno vidjeti u drugim knjigama :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:45, 2. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, znači time otpada i tvrdnja da se od 1976. zove '''O'''NK Novi Zagreb. Knjiga tvrdi da je klub osnovan 1976., a ne 1975.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:05, 2. srpnja 2025. (CEST) :::Uspio sam [https://web.archive.org/web/20120325164608/http://www.hrvatski-dragovoljac.com/oklubu.html ovo] iskopati. Ne znam koliko je točno jer se ne slaže s tvojom knjigom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 2. srpnja 2025. (CEST) ::::{{s|Croxyz}}, ova knjiga ne mora biti (skroz) točna, makar je izdao tadašnji [[Hrvatski nogometni savez|Nogometni savez Hrvatske]] (nailazio sam u popisu klubova još neke nelogičnosti, ali s obzirom kad je pisana i koliko podataka ima, super izvor ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:37, 2. srpnja 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, ma znam. Jasno mi je da 1976. može biti tipfeler. No, stvarno ne znam koliko je naš članak točan jer knjiga iz 1980. tvrdi da se klub tada zvao NK, a ne ONK. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:45, 2. srpnja 2025. (CEST) ::::::Dok čekam za Hrvatski dragovoljac, evo ti mala pomoć za [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1925./26.]] Imaš pune nazive klubova (s prefiksom) za 1924. (godinu ranije) u Zlata Živaković Kerže, [https://hrcak.srce.hr/clanak/320250 Povijest nogometnih klubova u Đakovu (1910. – 1941.)], Zbornik Muzeja Đakovštine, Vol. 6 No. 1, 2003., str. 40. Zašto si za Obrtna omladina Vinkovci stavio poveznicu na [[NK Obrtna omladina Vinkovci]]? Zar nije prefiks NK anakroničan? Također imamo i [[Predložak:ONP 1924.]], no za njega treba promijeniti poveznice na klubove. Informacije o nekim klubovima možeš naći u [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925. Iz te knjige jedino nisam radio članke o klubovima Osječkog podsaveza (jer si tvrdio da imaš jednu dobru knjigu o tom), pojedinim klubovima Zagrebačkog podsaveza (neujednačena imena, uglavnom prefiksi) i klubovima s premalo informacija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:36, 3. srpnja 2025. (CEST) :::::::Također nisam 100 % siguran je li se Cibalia tada zvala Cibalia ili Cibalija. U Albumu (str. 152.) je Cibalia, no drugdje je Cibalija, kao u dr. izvorima. No, eto, taj Album je stvarno nekonzistetan, pogotovo kod prefiksa. Zanimljivo, [[FK Velež Mostar]] je dvaput nazvan "Vele'''š'''" – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:41, 3. srpnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Croxyz}}, ::::::::U ovom članku (kojeg sam počeo raditi) ::::::::za ''"Obrtnu omladinu"'' i druge klubove iz [[Vinkovci|Vinkovaca]] sam poveznice na (još) nepostojeće članke uzimao iz [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Vukovarsko-srijemskoj županiji]], kojeg je uglavnom radio {{s|Pera detlic}} ::::::::ali je li ''NK'', ''FK'', ''SK'', ''ŠK'', ''RSD'', ''SD'' sa varijacijom naziva, za predratne klubove je nekonzistetno naći. ::::::::Primjerice stavio sam ''[[HNK Vinkovci|Željeznički SK Vinkovci]]'' (valda današnji ''"Vinkovci"'', ex- ''"Lokomotiva"'') prema ovoj knjizi ::::::::Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., ISBN 978-86-87893-40-5, str. 395 ::::::::stoji ''"Železnički SK"'', a na stranici koju sam koristio kao sekundarni izvor je ''Željeznički SK Vinkovci''. ::::::::Tako sam i za ''"Herut"'' negdje nailazio da piše kao ''"Herouth"'' i sl. ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:51, 3. srpnja 2025. (CEST) :::::::::Bez da detaljno pretražujem internet: u Albumu je Herut (str. 154.). Na idućoj str. je ŠK Željezničar/Željezničarski ŠK. Ovaj [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1996&broj=00108&page=35 rad] navodi Željezničar. [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/vinkovci Nog. leksikon] navodi Herut i Željeznički. Moguće je da Jakovljević fulao jer je željeznički u srpskom železnički. Si pokušao kopati po slavonskim izvorima s karte u [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]? Imaš više izvora za ONP. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:17, 3. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::Uvjeren sam da će se klub pojaviti u nekom od oko 20 radova za Vinkovce u [https://www.kif.unizg.hr/_download/repository/povijest_sporta.pdf Povijesti sporta]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:18, 3. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::Tj. oba dva. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:18, 3. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::Imam jedno pitanje koje me muči neko vrijeme. Je li Građanski uopće postojao pod nazivom [[1. HŠK Građanski Zagreb]] kako se trenutno zove naš članak? Zar ne bi trebalo biti 1. HGŠK Zagreb, Prvi hrvatski građanski športski klub ili tako nešto slično? Bojim se da je "1. HŠK Građanski Zagreb" fiktivno ime nastalo na Wikipediji još davne [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=1._H%C5%A0K_Gra%C4%91anski_Zagreb&oldid=305963 2006. godine] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:55, 4. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Croxyz}}, vjerojatno je, ali trebalo bi provjeriti :::::::::::::recimo ona knjiga ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880-1980'', str. 129, navodi :::::::::::::''Građanski'', I. HSK, - 1911. :::::::::::::''Nogometni leksikon'' za svoj članak daje [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Građanski (Prvi hrvatski građanski športski klub)''], ali oni često nisu članke nazivali po (službenim ili punim) imenima klubova :::::::::::::(ali koliko mi je poznato, negdje oko 1930. su se svi nogometni klubovi ili športska društva morali imati prefks ''JŠK'' ili slično, to je trajalo nekoliko godina, ne znam sad je li bilo izuzetaka) :::::::::::::...treba mslo i drugdje prokopati, ali uvriježen naziv kluba je bio jednostavno ''"Građanski"'' :::::::::::::negdje sam spominjao prethodno onu veliku monografiju o ''"Građanskom"'' koja se može i preko web-a nabaviti :::::::::::::<br> :::::::::::::...ovo što se tiče za klubove iz predratnog ''Osječkog nogometnog podsaveza'' :::::::::::::nisam tvrdio da imam knjigu koja se bavi klubovima, nego rezultatima prvenstava, i to je ova :::::::::::::Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., ISBN 978-86-87893-40-5 :::::::::::::te sam rekao prvenstva ONP-a raditi po toj knjizi (i još pojedinim izvorima) - što polagano radim - bit će na kraju oko 40 članaka :::::::::::::(znači u toj knjizi je manje-više sve, uz nekoliko nepotpunih rezultata ili ljestvica za prvenstva ''Provincije ONP''), ali koliko sam upoznat, priprema se reizdanje/nadopuna knjige :::::::::::::<br> :::::::::::::Ima knjiga :::::::::::::Kerže Dragutin, Kerže Alan: ''Kuća osječko-baranjskog nogometa : (1924.-2004.)'', Osijek, 2005., ISBN 953-95230-0-1 :::::::::::::nju imam negdje slikanu, mislim da ona ima o klubovima ponešto :::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:25, 4. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::{{s|Cybermb}}, mislim da je ovo za JŠK vrijedilo za splitske klubove. U Albumu iz 1925. svi splitski klubovi (Hajduk, Borac, Uskok i Split) imaju JSK (Album često miješa JSK i JŠK tako da ne znam koliko je to pouzdano) ispred imena. Za zagrebačke klubove po knjigama, slikama iz onog doba, novinskih članaka i dr. izvora iz onog vremena nisam viđao JŠK za zagrebačke klubove. Imamo [[Predložak:ZNP 1929.]], [[Predložak:ZNP 1939.]] i [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf popis iz 1936. (430. str.)] tako da nisam baš siguran da su se zvali JŠK. Možda ću nekad u budućnosti (pravopisno i stilski) srediti članak o Građanskom. Volio bih ga dopuniti, no nemam opširnu bibliografiju (svakako postoji, npr. za druge sekcije o kojima naši članak ne spominje ni jednu riječ!). Trebao bih jednom pročitati [https://gradjanski.eu/znanstveni-dio/ ova tri članka iz Povijesti sporta]. Malo sam ih prelistao i vidim da ima stvarno puno materije. Samo je prava šteta što gotovo ništa nije digitalizirano od tadašnjeg zagrebačkog tiska izuzev 1. svjetskog rata i nekoliko godina ranije. Primjerice, moglo bi se nadopuniti [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1912./13.]] s npr. izvještajima Jutarnjeg lista ([https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=554428&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B4%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.796%2C%22y%22%3A0.331%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.979%7D evo kao zanimljivost kratki izvještaj s prve zagrebačke prvenstvene utakmice]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:50, 4. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::Također ne znam jesam li ti spominjao da Jadranski sport ima nekoliko tablica (vidi dno [[Razgovor_sa_suradnikom:Ame71#Prvenstvo_Banovine_Hrvatske_u_nogometu_1940./41.]]). Nisam nikada nastavio s kopanjem po tom listu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:55, 4. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I have presents for tonight! Browsing Internet Archive I stumbled upon [https://archive.org/details/@user04644?and%5B%5D=language%3A%22Serbian%22 this]. The books include detailed information on Prva and Druga savezna liga (we can finally determine which tables are correct as the sources are rarely consistent!), youth tournaments etc. from 1978 to 1986. For 1978 and 1986 (I think, I'll need to check) we even have 3. rang (Republic championship) so we can add the missing tables for those seasons. These books were uploaded this week so we might get more in the near future. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:30, 4. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::;1977./78.: :::::::::::::::::* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1977./78.]] both Zapad ([https://archive.org/details/1977-78-godisnjak/page/n301/mode/2up p. 601]) and Istok ([https://archive.org/details/1977-78-godisnjak/page/n271/mode/2up p. 543.]) tables are incorrect. :::::::::::::::::* [https://archive.org/details/1977-78-godisnjak/page/n303/mode/2up p. 605] has 2. savezna liga top scorers from 1947 to 1977 which can be a nice addition to [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu]]. :::::::::::::::::* [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1977./78.]] ([https://archive.org/details/1977-78-godisnjak/page/n303/mode/2up starting on p. 607]) – our Bosnia and Herzegovina, Hrvatska – Jug, Slovenia, Serbia tables are incorrect. The rest seems ok (I only checked the goal-difference to see if it matches with the one in the book). :::::::::::::::::Cybermb, can you pls check [https://issuu.com/prodo.ma/docs/1990_1991_yu_fudbal p. 96] and compare it to [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_–_3._ligaški_rang_1990./91.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:55, 4. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::;1978./79. ::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1978./79.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n197/mode/2up p. 393.]) '''is incorrect''', while Zapad ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n239/mode/2up p. 479.]) seems correct. ::::::::::::::::::;1979./80. ::::::::::::::::::* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n201/mode/2up p. 403.]) seems correct and so does Zapad ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n245/mode/2up p. 489.]) ::::::::::::::::::;1980./81. ::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1980./81.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n207/mode/2up p. 413.]) seems correct and so does Zapad ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n249/mode/2up p. 499.]) ::::::::::::::::::;1981./82. ::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1981./82.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n211/mode/2up p. 423.]) seems correct and so does Zapad ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n255/mode/2up p. 509.]) ::::::::::::::::::;1982./83. ::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1982./83.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n217/mode/2up p. 433.]) seems correct and so does Zapad ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n259/mode/2up p. 519.]) ::::::::::::::::::;1983./84. ::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1983./84.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n223/mode/2up p. 444.]) seems correct and so does Zapad ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n265/mode/2up p. 530.]) ::::::::::::::::::;1984./85. ::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1984./85.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n227/mode/2up p. 455.]) '''is incorrect''' and Zapad '''is incorrect''' ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n271/mode/2up p. 541.]) ::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1985./86.]] Istok ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n233/mode/2up p. 466.]) '''is incorrect''' and Zapad '''is incorrect''' ([https://archive.org/details/1978-86-godisnjak-2/page/n277/mode/2up p. 552.]) ::::::::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:15, 5. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::;1985./86. :::::::::::::::::::* [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1985./86.]] Zapad ([https://archive.org/details/slaven-zambata-nogomet-86/page/n35/mode/2up p. 66.]) '''is incorrect''' and Istok ([https://archive.org/details/slaven-zambata-nogomet-86/page/n35/mode/2up p. 68.]) '''is incorrect'''. :::::::::::::::::::* {{s|Ame71}}, from the seasons above you have much mroe detailed top scorer lists for those Druga savezna liga seasons. :::::::::::::::::::* [https://archive.org/details/slaven-zambata-nogomet-86/page/n37/mode/2up p. 71.] Durga savezna liga top scorers from 1948 to 1986. :::::::::::::::::::* [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_–_3._ligaški_rang_1985./86.]] ([https://archive.org/details/slaven-zambata-nogomet-86/page/n39/mode/2up p. 74.]): Hrvatska – Sjever, Hrvatska – Jug, Bosnia and Herzegovina, Serbia, Macedonia (entire table is missing), Montenegro, Kosovo (@[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], the tables do not match even though you cited the same source???) and Vojvodina tables are all incorrect :::::::::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:31, 5. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::Another [https://archive.org/details/zdrale-milan-fk-sloga-1945-2005.-2007./page/38/mode/2up newly archived book], this one is about [[FK Sloga Doboj]]. it includes many tables. [[Suradnik:Ame71|Ame71]], [https://archive.org/details/zdrale-milan-fk-sloga-1945-2005.-2007./page/10/mode/2up page 10] has the 1932 [[:it:Sarajevski nogometni podsavez]] club list with full names and foundation years. That can be a fine addition to the article. When I'll have time I'll update [[SAŠK]], [[JŠK Mostar]], [[ŠK Uskok Čapljina]], [[ŠK Vardar Mostar]], [[MOŠK Gjerzelez Sarajevo]] (founded in 1932, not 1912, we can finally resolve that dispute). At some point in the future I'll revisit this list, as I'll add the years to the club articles in the infobox. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:32, 5. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I forgot to add that you can add the missing seasons in [[:it:Fudbalski_klub_Sloga_Doboj#Cronistoria]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:37, 5. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::Also, Đerzelez is mistakingly present in [[:it:Sarajevski_nogometni_podsavez#Albo_d'oro]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:39, 5. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::I turned the club list into a table. It's located at [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Članovi_SNP_1932.]] {{s|Ame71}} can translate into Italian and add it to [[:it:Sarajevski_nogometni_podsavez]]. I have absolutely no idea where "Vrbas". I don't believe it's [[Vrbas (općina)]] (it'd be in Subotički podsavez) nor [[Vrbas (Donji Vakuf, BiH)]]. Any ideas? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:09, 5. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::I just uncovered two ''holy grails'' of pre-WW2 football. [https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01888&E=E9999&upit=NOGOMET 1932] and [https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01887&E=E9999&upit=NOGOMET 1937] official JNS documentations. They both include entire club lists, with the first containing information such as foundation year and club colours. I also uncovered [https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099&E=E9999&upit=NOGOMET this book] which contains information on [[Bjelovar]] and surrounding clubs. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:32, 5. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::Sad sam provjerio te dvije knjige JNS-a. Građanski je nazvan 1. Hrvatski građanski šport klub (1932., str. X., napomena: svi zagrebački klubovi imaju šport/sport umjesto športski/sportski u oba izvještaja), odnosno I Hrvatski građanski šport klub (1937.). Izgleda da ćemo narednih mjeseci morati napraviti sve ove promjene iznad + preimenovati članak o Građanskom (kolika će tek biti muka sa svim tim poveznicama...). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:52, 5. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, super da si to našao, (neke od tih godišnjaka sam imao fotografirane= samo kako sam negdje ranije napisao, u ''Godišnjacima FSJ'' (posebno ovo za republičke lige, mogu biti unešeni krivi podaci pogotovo za primljene-postignute golove, to sam imao slučaj sa nekim godišanjcima, primjerice ::::::::::::::::::::::::::Godišnjak Fudbalskog saveza Jugoslavije 1974./75. i 1975./76., Beograd, ISSN: 0351-2894 ::::::::::::::::::::::::::što se tiče ''Vrbasa'' iz Sarajevskog podsaveza, možda ovaj klub za koji imamo članak ::::::::::::::::::::::::::[[NK Vrbas Bugojno]] ::::::::::::::::::::::::::također, prije rata je bio klub ''Vrbas'' iz [[Jajce|Jajca]], sad ne znam kad je osnovan i slično ::::::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:25, 5. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::Klub se zove Sport klub Zrinjski Vrbas, odnosno iz Vrbasa je. U redu iznad je Sport klub Vrbas Jajce tako da je moguće da je riječ o pogrešci. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:29, 5. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::Ispravljam sada svuda ime Građanskog. Bi li mi mogao objasniti ukratko situaciju oko [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/NK_Hajduk_Osijek ovog] kluba? Su postojala dva kluba zvana Hajduk ili je riječ o 1. Se ikada baš zvao "NK Hajduk Osijek"? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:26, 5. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, a da samo napraviš preusmjerenje - ''"Građanski" sigurno nije imao cijelo vrijeme ime ''1. hrvatski građanski športski klub Zagreb'' ili da je tako "pod cijelim" nazivom nastupao <br> :::::::::::::::::::::::::::::Hajduk Osijek - ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880-1980''. str. 105 navodi :::::::::::::::::::::::::::::OSIEJK: ''Hajduk'', ŠK - 1921. :::::::::::::::::::::::::::::[[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Osječko-baranjskoj županiji]], (uglavnom radio {{s|Pera detlic}}) - stavlja za poveznicu [[NK Hajduk Osijek]], ali kao bivše ime navodi ''ŠK Hajduk Osijek'', odnosno nakon WW2 ''NK Trgovački Osijek'', ''NK Osijek'', ''NK Slavonija Osijek'' (po tome je klub djelovao nakon WW2) uz dodatak izvora :::::::::::::::::::::::::::::[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/1694 Nogometni Leksikon] - 1921. osnovan ''ŠK Hajduk'', 1926. se ''OŠK'' (''Os(i)ječki športski klub'') i''ŠK Hajduk'' spajaju u ''OŠK Hajduk'' - to sam naveo u članku [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Osijek 1925./26.]] :::::::::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:41, 6. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::Ma riješio sam Građanski, samo je trebalo 3 sata da sve to ispravim. Mi bi trebali slijediti pravilo [[WP:COMMONNAME]] pri imenovanju članka, tako da bi se članak trebao zvati ili 1. hrvatski građanski športski klub (Zagreb) ili jednostavnije Građanski (makar, mislim da bi to možda trebala biti razdvojbena stranica). Ne bismo smjeli izmišljati nove izraze (npr. 1. HŠK Građanski što je vjerojatno grešku koju je uveo stvaratelj članka 2006. – u naslovu je krivo ime, a u uvodu točno). Ista stvar s Hajdukom. Moguće je da je taj “NK” pogrešan sufiks, pa bi ga trebali ispraviti u ŠK. Srećom to bi trajalo možda 5 do 10 minuta (za razliku od Građanskog). Možda kasnije bacim pogled na ove izvore u [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], svakako na Povijest sporta i izvještaje JNS 1932. i 1937. I da, znam da trebam dodati te izvore na kartu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 08:16, 6. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::Gledao sam sada naslove članaka Povijesti sporta i nažalost nisam našao niti jedan gdje bi na tememlju naslova mogli naći podatke o klubu. Izvještaj iz 1932. (str. LVIII.) navodi Šport klub Hajduk Osijek (dr. podatci ako te zanima: osn. 1931., klupska boja je zeleno-crna, a adresa Grand Hotel). Za 1937. imamo Sport klub Osijek, no niti jedan osječki klub nema ŠK u imenu. Ja pretpostavljam da je Sport/Šport (često) zapisivano umjesto pridjeva Športski. Kakogod, mislim da bi bilo ispravno da poveznice promijenimo u ŠK Hajduk Osijek. Je li klub možda djelovao pod imenom Hajduk Osijek nakon II. svjetskog rata? To je jedini period za koji mi je smisleno da se zvao NK Hajduk Osijek. Gledam sada imena ovih drugih slavonskih klubova koje smo spominjali iznad. Obrtne omladine i Heuta nema na popisu 1932. i 1937. (drugim riječima ili su preimenovani ili su prestali postojati). Cibalia je oba puta zapisana kao Cibalija. Što ćemo na kraju s dragovoljcem? Također postoji [https://nk-hrvatskidragovoljac.hr/wp-content/uploads/2025/04/F.02-Godis%CC%8Cnji-financijski-izvjes%CC%8Ctaji-nakon-revizije-za-2024.-godinu.pdf ovo na 12. str.], no to mi liči kao prerađeni copypaste s Wikipedije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:59, 6. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941, Subotica, 2018., ISBN 978-86-87893-40-5, str. 54, 55 (pozivajući se na ''"Izvještaj o radu HŠS/HNS za 1939., godinu"'' kao članove ''Osječkog podsaveza'' iz samog [[Osijek]]a navodi: ::::::::::::::::::::::::::::::::* Hrv. Građanski ŠK ::::::::::::::::::::::::::::::::* Grafičar ::::::::::::::::::::::::::::::::* Elektra ::::::::::::::::::::::::::::::::* Gvožđar ::::::::::::::::::::::::::::::::* SD Makabi ::::::::::::::::::::::::::::::::* SD Olimpija ::::::::::::::::::::::::::::::::* Rapid ::::::::::::::::::::::::::::::::* Slavija ::::::::::::::::::::::::::::::::* OŠK Hajduk ::::::::::::::::::::::::::::::::(očito nije navodio za sve prefikse - ali po tome je tada ''Hajduk'' sa prefiksom OŠK) ::::::::::::::::::::::::::::::::<br> ::::::::::::::::::::::::::::::::Za prvenstva NDH (za sezone gdje imamo članke u kojima je ''Hajduk'' - on je po tome ''HŠK Hajduk'' - članci ::::::::::::::::::::::::::::::::* [[Prvenstvo NDH u nogometu 1942.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::* [[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::* [[Prvenstvo NDH u nogometu 1944.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::članak na RSSSF-u ::::::::::::::::::::::::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesk/kroahist.html Croatia - Final Tables] ::::::::::::::::::::::::::::::::(naveden kao ''HSK Hajduk'' - ali su očito navodili verzije bez "naših" znakova-grafema (odnosno bez č/ć/đ/dž/š/ž) ::::::::::::::::::::::::::::::::<br> ::::::::::::::::::::::::::::::::vidi ovo ::::::::::::::::::::::::::::::::[[Gradska nogometna liga NP Osijek 1. razred 1954./55.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::3. mjesto ''ŠK Hajduk Osijek'' ::::::::::::::::::::::::::::::::[[Gradska nogometna liga NP Osijek 1. razred 1956./57.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::na 3. mjestu je ''NK Hajduk Osijek'' ::::::::::::::::::::::::::::::::(izvor ''Sportsko društvo GRAFIČAR Osijek 1926. – 1981.'',) ::::::::::::::::::::::::::::::::<br> ::::::::::::::::::::::::::::::::Knjiga ::::::::::::::::::::::::::::::::Dragutin Kerže: ''90 godina Grafičara : 1926. - 2016.'', Osijek, 2017., {{ISBN|978-953-7858-03-2}}, ::::::::::::::::::::::::::::::::piše samo ''Hajduk'' ::::::::::::::::::::::::::::::::zadnje ga imam u sezoni ::::::::::::::::::::::::::::::::[[Gradska nogometna liga NP Osijek 1. razred 1957./58.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::na 3. mjestu je ''NK Hajduk Osijek'' ::::::::::::::::::::::::::::::::<br> ::::::::::::::::::::::::::::::::za [[Gradska nogometna liga NP Osijek 1. razred 1958./59.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::na 9. mjestu ''[[NK Trgovački Osijek]]'' ::::::::::::::::::::::::::::::::<br> ::::::::::::::::::::::::::::::::(kao što sam ranije pisao - promjena iz ''Hajduk'' u ''Trgovački'') ::::::::::::::::::::::::::::::::imaš kategoriju ::::::::::::::::::::::::::::::::[[:Kategorija:Podsavezna nogometna liga NP Osijek (nakon 1945.)]] ::::::::::::::::::::::::::::::::članke za sezone je pretežno radio {{s|Pera detlic}} ::::::::::::::::::::::::::::::::...bar po ovome što sam našao do 1958. je u Osijeku bio klub ''Hajduk'' ::::::::::::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:39, 6. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::::Oko onda. Ja sam shvatio da je ime Hajduk korišteno jedino prije Drugog svjetskog rata. Onda može ostati NK Hajduk Osijek. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:30, 6. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::::Da se nadovežem na jednu raniju raspravu, [[ZAŠK]] i [[Šparta Zemun]] su u izvještaju iz 1932. navedeni kao ZASK i Sparta. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 9. srpnja 2025. (CEST) == Concordia == O ovoj temi ne znam, a i ne očekujem, da ćeš moći puno pomoći. Članak o Concordiji podijeljen je u tri članka, umjesto u jedan, eventualno dva. Tako imamo [[HŠK Concordia Zagreb]], [[HŠK Concordia Zagreb (nogomet)]] i [[Športski hokej klub Concordia Zagreb]]. Budući da mi je Concordia jedan od četiri preostalih klupskih tema u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] (ostali su PNIŠK, Građanski i HAŠK, no ova potonja dva imaju jako duge članke u Povijesti športa tako da je upitno hoću li ih uopće obraditi), možda ju obradim u bližoj budućnosti, no prvo treba riješiti zbrku s člancima. Jasno je da članak o nogometnoj sekciji treba uklopiti u članak o sportskom klubu (kao i na drugim Wikipedijama). Članak o hokeju je potpuna zbrka. Obrađuje hokejsku sekciju izvorne Concordije, "Sportski hockeyski klub Concordia" osnovan 1952. (izvor: [https://web.archive.org/web/20130928075027/http://www.shk-concordia.hr/index.php/hr/o-nama/povijest]) i eventualno još neke klubove (je li klub kasnije preimenovan u [[Športski hokej klub Concordia Zagreb]] ili je to neki drugi klub?). Web-stranica Hrvatskoj hokejskog saveza tvrdi da je Hokej klub Concordia 1906 osnovana 2014. (izvor: [https://hhs-chf.hr/o-nama/klubovi]). Pretpostavljam da je taj klub osvojio ligu 2020./21., a ne [[Športski hokej klub Concordia Zagreb]] kao što to tvrdi naš članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:02, 18. srpnja 2025. (CEST) :Tijekom ovih dana nisam se dalje bavio s tim problemom. Nadam se da ćemo uspjeti nešto pronaći. U međuvremenu sam se potrudio napisati poprilično dug i (barem meni) zanimljiv članak o [[PNIŠK|PNIŠK-u]] ([[Suradnik:Ame71|Ame71]] might find it interesting as there are 2 mentions of a club from Rijeka). No, s tim člankom se ukazao jedan problem koji sam naveo [[Razgovor_sa_suradnikom:Pluki#Prva_javna_nogometna_utakmica_u_Zagrebu|ovdje]]. Bi li ti mogao ovdje (na vlastitoj SZR) iznijeti kakav prijedlog za imenovanje tog članka jer bi bilo šteta da ga netko u budućnosti obriše zbog neistinitog naziva članka? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:06, 21. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Croxyz}}, misliš na članak [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]]? ::Koliko sam našao, imaovaj članak na Jutarnjem listu iz 2006. - [https://www.jutarnji.hr/naslovnica/fiumana-izbrisana-iz-povijesti-3261887 ''Fiumana izbrisana iz povijesti''], gdje se spominje da je 1905. godine ::''Club Atletico Fiumano (Riječki atletski klub) ugostio je PNIŠK Zagreb (Prvi nogometni i športski klub Zagreb).'' ::Ako slučajno imaš među izvorima knjigu ::Burburan Ferrucio, Moranjak Zlatko: ''Rijeka nogometa : 1873-1948'', Rijeka, 2006., ((ISBN|953-7070-10-7}} ::- bila je prije na internetu na issuu i negdje kao PDF ::možda bi se iz nje dalo izvući ::Na ''Povijesti sporta'' - [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2119 članak o ''PNIŠK-u''] - stoji da je utakmica igrana u Rijeci 3. prosinca 1905. ::- vidim da je bila uzvratna utakmica u Zagrebu u proljeće 1906. (6:0 za ''Club Atletico'') ::možda bolje ovaj članak preimenovati u [[Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova]] ili slično? ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:12, 21. srpnja 2025. (CEST) :::Sad baš gledam što piše u seriji članaka o HAŠK-u. Izgleda da to nije ni prva utakmica dvaju zagrebačkih klubova. [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1982&broj=00052&page=240 18. 10. (deset dana ranije) igrali su] juniori HAŠK-a s juniorima [[HSVK Academia Zagreb|Academije]] (ranije zvan Styx). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:31, 21. srpnja 2025. (CEST) ::::Izgleda da je ta tvrdnja o prvoj javnoj utakmici prisutna i u Nogometnom leksikonu: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gavella-branko][https://nogomet.lzmk.hr/clanak/kudrna-hugo][https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagreb]. Možda bi članak mogao opstati kao prva utakmica [[Zagrebački derbi|Zagrebačkog derbija]] te ga preimenovati u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično, i naravno, navesti te utakmice između juinora HAŠK i Academije te utakmice između PNIŠK-a i riječkog kluba Club Atletico. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 21. srpnja 2025. (CEST) :::::U [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1990&broj=00086&page=21 ovom radu] ima više informacija o susretu između Riječana i PNIŠK-a, no ne spominje se uzvratni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:52, 21. srpnja 2025. (CEST) ::::::Taman je jučer objavio Rijeku nogometa isti korisnik koji je objavio one almanahe JNS-a. Koje li slučjanosti... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:08, 23. srpnja 2025. (CEST) :::::::Str. 41. Rijeke nogometa: <br> :::::::''17.6.1906.'' :::::::''PNIŠK (Zagreb) – CA Fiumano 0:2'' :::::::''Utakmica je odigrana u okviru prvenstva regije Kaposzvar.'' :::::::Kod [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2122 Cuvaja je rezultat 6:0 za PNIŠK] te se nigdje ne spominje prvenstvo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:14, 23. srpnja 2025. (CEST) ::::::::Magyarfutbal.hu ([https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1906_tavasz][https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1906-1907]) nema tablice za 1906. u kojoj je PNIŠK, Club Atletico, kao ni prvenstvo Kapošvara. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:16, 23. srpnja 2025. (CEST) :::::::::Nisam uspio riješiti ove dileme iznad, no mogu ti pomoći s [[NK Gordowa Veliki Grđevac]]: :::::::::* [https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta), str. 36–37. :::::::::Također, godina osnutka se ne slaže (1928. je navedena). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 25. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Croxyz}}, znam, zato (kad) nastavim članak, jednu od tih godina ću staviti u zagrade (vjerojatnije 1924.), a također i navesti i druge nazive pod kojima je klub djelovao ::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:13, 25. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::Zaboravio sam nadodati da sam prije nekoliko dana gledao neke nasumične klubove i vidjeh da je dosta podataka bilo kontradiktorno tako da je moguće da je i ta godina osnutka. Primjerice, [[NK Bjelovar]] (taj cijeli članak je ''kupus'' koji bi trebao biti nanovo napisan) tvrdi da su Oxford i Šparta isti klub, dok ta knjiga (22. str.) tvrdi da nisu. Na 23. str. piše da je prva lopta u Križevce donesena 1910., a [[NK Radnik Križevci]] je prema Wikipediji paradoksalno osnovan godinu dana ranije. Na str. 26. piše da je prvi klub u Vinkovcima osnovan u travnju 1919., dok članak [[NK Virovitica]] govori o ranijim klubovima. To su samo neki primjeri koje sam sada brzinski uočio, tako da zasigurno valja biti oprezan. Vjerojatno ti se isplati malo prolistati Povijest sporta jer se sjećam da ima nekoliko dobrih članaka o klubovima koji se nalaze u tom bjelovarsko-koprivničkom području (ne znam kako da imenujem taj dio Hrvatske jer ne obuhvaća samo Podravinu). Inače, jučer sam riješavao onuzbrku oko [[NK Varaždin]] i [[NK Varaždin Varaždin]] tako da se nadam da sam to dobro sredio (to me podsjeća na one dvije Marsonije). Naravno, dalo bi se to proširiti, pogotovo uz pregršt varaždinskih izvora na library.foi.hr, no eto, pitanje je hoće li se ikom to ikada dati. Nisam ništa dodatno istraživao oko Concordije. Što kažeš na moj prijedlog [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]]? Mislim da nema smisla tražiti tu utakmicu između PNIŠK-a i riječkog kluba, tako da ću samo spomenuti da se održala. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:42, 26. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::Klub imena "Športski hokej klub Concordia" je sigurno postojao između 2004. i 2010. Tako tvrde almanasi saveza koji se nalaze na https://drive MAKNI_RAZMAK_IZMEĐU_DRIVE_I_TOČKE .google.com/drive/folders/17Nzrfjvd2QwZJyeuAkLbnTWaDLiuQh63. Na web-stranici saveza nalazi se Športski hokej klub Concordia [https://web.archive.org/web/20141028202405/http://www.hhs-chf.hr/klubovi.html 28. listopada 2014.] (navodi jer je HK Concordia 1906 po trenutnoj web-stranici saveza osnovana 2014.). [https://web.archive.org/web/20150815150105/http://hhs-chf.hr/klubovi.html 15. kolovoza 2015.] i dalje je isti grb, no [https://web.archive.org/web/20160122021741/http://hhs-chf.hr/klubovi.html 22. siječnja 2016.] klub dobiva grb HK Concordije 1906., dok preostali podatci nisu mijenjani. Promjena svih podataka odvila se negdje između [https://web.archive.org/web/20160310122646/http://www.hhs-chf.hr/klubovi.html 10.] i [https://web.archive.org/web/20160327075100/http://hhs-chf.hr/klubovi.html 27. ožujka 2016.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:19, 26. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::[https://www.poslovna.hr/lite/hk-concordia-1906/1489073/subjekti.aspx?lang=en&AspxAutoDetectCookieSupport=0 Evo dodatan navod da je HK Concordia 1906 osnovan 2014.] Budući da si bolje upoznat s tim web-stranicama o udrugama/tvrtkama, bi li mogao pronači kada je ugašen ŠHK Concordia? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 26. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::Usp. [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/shk-concordia/Detaljno/609298] (nažalost ne navodi godinu brisanja) s [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/hk-concordia-1906/Detaljno/618933] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:53, 26. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::Od punih imena u [https://web.archive.org/web/20160819203344/http://hhs-chf.hr/dox2014/Z%20A%20P%20I%20S%20N%20I%20K%20-%20H%20H%20S%20-%2014%20%20sjednica%20IO%20HHS-2014.pdf] jedino sam našao ŠHK Concordia i to u [https://web.archive.org/web/20140719002409/http://www.hhs-chf.hr/dox2014/IZVJESCE%20VN%202013-2014%20jesen7.pdf][https://web.archive.org/web/20160819203344/http://hhs-chf.hr/dox2014/Z%20A%20P%20I%20S%20N%20I%20K%20-%20H%20H%20S%20-%2014%20%20sjednica%20IO%20HHS-2014.pdf] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:10, 26. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::trenutno nsiam za računalom tako da pišem s mobitela. Ovo iznad nisam riješio. Pišem ti jer je danas izišao [https://hrcak.srce.hr/clanak/483394 jedan poprilično dug rad] koji ću pročitati ovih dana. Vidjeh da ima brojne informacije o klubovima koje možemo iskoristiti za članke o klubovima. Također sam neki dan dodao tablicu sezona za [[2. HNLŽ]]. Vidjeh u tvojim člancima da neke tablice nedostaju ili su nepotpune, tako da ako želiš dodaj ih u članke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:33, 31. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::I još nešto: što kažeš na moje izmjene u članku [[HNK Gorica]]? Sviđa li ti se način na koji sam oblikovao članak ili imaš neki bolji prijedlog? Šteta što se ne može smisliti nešto za infookvir, ma da bi se možda čak mogao dodati odvojeni infookvir u dijelu članka o ženskoj sekciji. Od značajnjijih klubova koji imaju žensku sekciju jedino je još [[NK Istra 1961]]. Ima svega nekoliko klubova s muškom i ženskom seniorskom sekcijom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:37, 31. srpnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, ma OK ti je to, ::::::::::::::::::ali ja bih rađe ženske sekcije u zaseban članak - bar tako radimo sa klubovima ostalih športova - rukomet, košarka, odbojka, vaterpolo, kuglanje/bowling i sl., možda ti poslije dam primjere ili pogledaj po tim člancima ::::::::::::::::::Super za sezone 2. HNLŽ što si dodavao - ja bih to rađe ostavljao u člancima skupa sa ljestvicom/klubovima/podacima 1. lige (nego da radimo zasebne članke), s obzirom na manji broj klubova, nego da razdvajamo po rangovima ::::::::::::::::::Možda opet u nekoj budućnosti budem nadodavao sezone ženskog nogometa ::::::::::::::::::A možda i [[Predložak:Infookvir nogometni klub]] malo proširiti? ::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:45, 31. srpnja 2025. (CEST) :::::::::::::::::::Izgleda da sam krivo zapamtio praksu s en.wiki. Oni izdvajaju ženske sekcije u zasebne članke (npr. [[:en:SC Freiburg (women)]] te imaju spomen ženske sekcije [[:en:SC_Freiburg#Women's_section]]). Slobodno izdvoji [[HNK Gorica|Goričinu]] sekciju u zaseban članak. Za sezone [[2. HNLŽ]] sam stavljao poveznice na članke koje sadrže prvoligaške sezone jer vidim da si u nekima uključivao 2. rang. Zanimljivo, u sezoni 2017./18. postojale su prema HNS Semaforu Druga HNLŽ - SJEVER-ZAPAD 17/18, Druga HNLŽ - JUG 17/18 ali i Regionalna NLŽ - ISTOK 17/18. Nisam bio siguran kako ovom problemu pristupiti pa sam sezonu naveo u članku o [[2. HNLŽ]]. U članku [[1. HNLŽ]] bi možda trebali staviti da je Magenta liga kako ja pretpostavljam sponzorski naziv, no za to nisam našao izvor. Inače ako te zanima povod mog jednodnevnog bavljenja ženskog nogometa je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDNK_Agram_Zagreb&diff=prev&oldid=7260728 ova izmjena]. Nažalost IP-ovac se nikada nije vratio. :::::::::::::::::::Ja zbog obaveza ne znam kad ću srediti taj članak o utakmici iz 1906. Nekako naginjem tome da Concordijinu hokejašku sekciju podijelimo između [[HŠK Concordia Zagreb]], [[Športski hokej klub Concordia Zagreb]] i novog trećeg članka [[HK Concordia 1906]] makar nažalost nisam uspio pronaći što je bilo sa ŠHK Concordijom, odnosno zašto je osnovan HK Concordia 1906. :::::::::::::::::::I za kraj jedna zanimljivost pošto spominjem [[HNK Gorica Velika Gorica|Goricu]]: Goričin nadimak je ''Bikovi'', makar te životinje nemaju nikakve veze s Goricom. Grad [[Velika Gorica]] u svom grbu ima [[tur]]a, a ne bika, jer se nalazi u [[Turopolje|'''Tur'''opolju]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:41, 3. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::I još nešto. HNS Semafor vodi Goričinu žensku sekciju kao dijelom istog kluba kao sve druge muške sekcije (seniori, pioniri, juniori itd.). Zato i nisam radio zaseban članak. Aktivne ženske sekcije imaju [[HNK Gorica]], [[NK Istra 1961]], [[NK Sesvetski Kraljevec]], [[ŠNK Frankopan Sisak]], [[NK Graničar Županja]], [[HNK Vukovar 1991]] (taj članak bi sigurno trebali nadopuniti) tako da ne treba puno raditi na tome u slučaju da jednog dana zaželiš. [[NK Karlovac 1919]] potencijalno ima sekciju ([https://semafor.hns.family/klubovi/5422/nk-karlovac-1919/?cid=89227153 bez borbe u kupu]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:50, 3. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::Jedna zanimljivost koju sam našao: Sloga-Gredelj i Šparta-Elektra (također pisano i kao Šparta Elektra, no ne želim ni ulaziti u tu problematiku jer sam ime kluba i njegova ranija imena viđao u svakakvim oblicima) su istovremeno preimenovani u [[NK Sloga Zagreb|Sloga]] i [[NK Šparta Zagreb|Šparta]]. Na internetu nisam uspio pronači ikakvu informaciju o tome kada su i zašto klubovi preimenovani. Možda bi se dalo pretpostaviti da je zbog korištenje imena tvrtki (o Slogi Gredelj ne znam ništa tako da ne znam je li nazvana po [[TŽV Gredelj]]), no [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava]] je ostala Dubrava Tim Kabel. Zanimljivo je i da oba kluba igraju na istom igralištu zvanom Pongračevo. Naravno, ne očekujem nikakvu vrstu odgovora od tebe. Ovo više dijelim kao zanimljivost. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:27, 7. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::U međuvremenu nisam riješio ništa od stvari koje sam spomenuo ranij zbog drugih obavezi, no eto u planu mi je. Znaš li možda što je na kraju bilo s [[NK Zrinski Osječko 1664]]? Je li klub ugašen? Ja sam dosad izbjegavao ažurirati članak (trebalo bi svakako ažurirati klupsku povijest). Zadnjih dana su na HNS Semaforu dodane lige NS Đakova. Ne nalazim nikakavi “Zrinski” (niti Osječko 1664 niti potencijalni klub nasljednik) među klubovima županijske loge. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:51, 17. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, što se tiče [[NK Zrinski Osječko 1664]], apsolutno ništa ne znam, osim da su odustali ono krajem sezone....možda malo pričekati do rujna kad krenu lige (zna biti i naknadnih ubacivanja klubova). :::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:17, 17. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::Ok, nisam znao za naknadno ubacivanje klubova. Nadam se da ću zapamtiti ubuduće ako budem ažurirao tablicu o nekom niželigaškom natjecanju koja navodi broj klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:45, 17. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::Oprosti što te bombardiram sa zahtjevima za pomoć zadnjih tjedana, a ja vječito ne ispunjavam prepravke članaka koje obećajem da ću ispuniti. Odlučio sam da bi možda bilo dobro da te članke ostavim nakratko na stranu te da ih kasnije prepravim. Ovu večer sam se posvetio djelomičnom čišćenju članka o [[HŠK Zrinjski Mostar]] primarno zbog čitanosti članaka. Taj članak sadrži niz problema (nedostatak izvora, subjektivni stil, kršenje autorskih prava itd.). Bi li mogao kojim slučajem pogledati što piše o Zrinjskom u knjizi Fudbalska takmičenja Južnih Slovena. Ne tražim te da izlistaš sva natjecanja do 1941., već da pogledaš je li postoji nekakav sadržaj o Zrinjskom. Pitam te zbog ovog posta profila [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=3110&start=40 mors] (netko od suradnika knjige Fudbalska takmičenja...) gdje je ukratko pisao o Zrinjskom, stoga sam pomislio da je možda nešto napisano o tome u samoj knjizi. Inače, Ame71 je mislio da je naručio tu knjigu preko nekoga iz Hrvatske, no nije mu bilo rečeno da je knjiga bila rasprodana tako da mu nije na kraju isporučena. Ako imaš ikakav sadržaj o Zrinjskom, slobodno nadopuni članak njime, no pazi, službena klupska povijest je problematična/sadrži netočne podatke (primjerice o ovom Velebitu iz kojeg je nastao Zrinjski 1922. nigdje ne nalazim spomen na internetu). Kopao sam i po digitaliziranim bosanskohercegovačkim novinama (postoje, ali praktički su beskorisne jer je digitalizirano svega nekoliko brojeva nekoliko novina), no nisam našao ništa. Nažalost nema ničega ni u Povijesti sporta. Jako puno mostarskih publikacija digitalizirao je cidom.org, no niti jedna ne pokriva Zrinjski osim [https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2025/03/Mostar-kolijevka-sporta-1996.pdf Mostar kolijevka sporta]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:13, 18. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::Danas je jedan anonimni suradnik [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Hrvace&diff=7273405&oldid=7249448 promijenio godinu osnutka] NK Hrvace. U našem članku piše da je osnovan 1997., a na HNS Semaforu 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:21, 19. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::{{s|Croxyz}} :::::::::::::::::::::::::::na [https://www.opcina-hrvace.hr/sport/ stranicama Općine Hrvace] piše da je osnovan 1996. godine. :::::::::::::::::::::::::::[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/splitsko-dalmatinska-zupanija-nogometni-savez Nogometni Leksikon - ''Splitsko-dalmatinska županija, nogometni savez''] - navodi 1997. godinu :::::::::::::::::::::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-hrvace/Detaljno/181004 fininfo] - navodi 2000. godinu :::::::::::::::::::::::::::Knjiga Jurica Gizdić: ''90 godina Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza''; Split, 2010, ISBN 978-953-98451-2-2 , str. 145 - navodi da je ''NK Hrvace'' osnovan 11. siječnja 1997. godine :::::::::::::::::::::::::::- iz ovoga se da zaključiti da je klub osnovan početkom 1997. godine (vjerojatno registriran kao udruga ili slično), djeluje rekreativno, (ili samo kao treninzi i neslužbene utakmice); odnosno ne natječe se, <br> 2000. godine se registrira pri Splitsko-dalmatinskom savezu i otada počinje sa natjecanjima (prvo mlađi, a od sezone [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2004./05.|2004./05.]] i sa seniorima :::::::::::::::::::::::::::i prije sam ti naveo - HNS semafor ima dosta netočnih podataka (i pogotovo ono što smo prije pisali o prijašnjim nazivima, ili ako jedan klub "preume" licencu / kontinuitet od drugog klub) - pa i to treba uzimati sa rezervom :::::::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:57, 19. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::Vidim sada da na klupskom grbu na [https://www.facebook.com/Hrvace2000/?locale=hr_HR Facebooku] piše 1996., a na [https://semafor.hns.family/klubovi/552/nk-hrvace/ HNS Semaforu] 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 19. kolovoza 2025. (CEST) == Prvenstva NDH == :::::::::::::::::::::::::::::Vjerojatno piše u knjizi Grafičara, no dijelim u slučaju da ondje nije navedeno: [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000254 str. 10.] donosi tablicu 3. kola prvenstva Osijeka 1943. ili 1943./44. Natjecali su se Hajduk, Olimpia, Radnik, Gradjanski, Grafičar i Germania (Radnik i Germania su nastali za vrijeme NDH prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/osijek Nogometnom leksikonu]). Također ima kratak tekst o Hajduku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:24, 24. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::Vijesti dosaveza dosad nisam čitao, a i vjerojatno neću. Slučajno mi je upao u oko na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000261 12. str.] popis klubova Zagrebačkog i Zemunskog dosaveza. Možda bi jednom trebalo pregledati jesu li u nekom broju obih novina objavljeni popisi klubova drugih dosaveza (ima ih nekoliko), pa sastaviti popis i objaviti ga kao neki članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:36, 24. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000266 12. str.] Concordia navedena kao 33. član Zagrebačkog dosaveza. Prekasno poslana pošta. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 24. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::Pribiliježit ću ovdje ovaj broj ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000275 str. 9.]) jer možda može biti (nisam čitao) koristan za članke o tim klubovima. Što se tiče popisa klubova Zagrebačkog i Zemunskog podsaveza, možda bi bilo dobro pretvoriti ih u nešto poput [[Predložak:ZNP 1939.]] Velim još jednom da nisam obraćao pažnju na vijesti HNS-a tako da postoji šansa da imamo popise klubova za druge dosaveze. ::::::::::::::::::::::::::::::::Špartina godišnjica se spominje u još nekoliko brojeva, npr. ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000286 str. 10.][https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000287 str. 11.]) ::::::::::::::::::::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000282 Str. 9.] ovog broja donosi jesensku tablicu Osječkog prvenstva. Na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000288 10. str.] ovog broja je tablica 1. kola prvenstva Zemuna. Korisno je što su navedena mjesta iz kojih dolaze klubovi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:23, 24. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::::Na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000269 str. 10.] imamo konačnu tablicu pričuvnog prvenstva. Da ju uvrstimo pod [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1943./44.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:36, 24. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, ::::::::::::::::::::::::::::::::::pa prvenstvo ovih rwzwrvnih momčadi komotno stavi pod prvenstvo ''Zagrebačkog dosaveza'' ili napravi zaseban članak, kako ti je lakše ::::::::::::::::::::::::::::::::::...na istoj stranici ima i rukometno prvenstvo, ali ovdje se radi o tzv. [[Veliki rukomet|velikom rukometu]] ::::::::::::::::::::::::::::::::::...pa možrš napraviti članak kao popis klubova po tadašnjim dosavezima, ili popis klubova Hrvatskog nogometnog saveza (ili nešto tako), pa klubove u članku raspodijeliti po (do)savezima ::::::::::::::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:58, 24. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::::P.S. ...molio bih te, kad mi već pišeš na Razgovor, da ako je neka druga tema u odnosu na prethodnu, to staviš pod novi podnaslov...jednostavno mi je tako lakše patitit ::::::::::::::::::::::::::::::::::(pa makar bilo 10 podnaslova/tema zaredom koje si ti pisao) [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:58, 24. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::::::Radim trenutno [[Predložak:Zagrebački nogometni dosavez 1943.]] Nekako mi je čudno da popis ne navodi [[NK Šparta Zagreb|Špartu]], [[HŠK Frankopan Kustošija|Frankopan]] i [[NK Samobor|Samobor]]. Možda i njih nađem u nekom kasnijem broju... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:03, 24. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::::::Napravio sam i [[Predložak:Zemunski nogometni dosavez 1943.]] Neki od ovih klubova imaju članke, samo ću ih trebati preimenovati, no to ću kasnije napraviti. Vidim da imamo jedan problem s klubovima iz Inđije. [[FK Inđija]] i [[FK Železničar Inđija]] su dva kluba s identičnom poviješću? Iskreno, nisam proučavao ovu temu jer sam mislio srediti zemunske klubove. Na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] nalazi se jedna knjiga o jednom zemunskom klubu (Branko Najhold, [https://web.archive.org/web/20140203051228/http://elibrary.matf.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/1750/FK%20Zemun.pdf?sequence=1 POLA VEKA FUDBALSKOG KLUBA ZEMUN 1945 - 1995]). Na 5. str. se nalazi tekst o kratkoj povijesti nogometa u Zemunu. Nisam ga ni pola pročitao jer mi je u oko upalo Земунски спорт клуб Спарта (Zemunski sport klub Sparta). Možda se od prije sjećaš onog spora oko toga je li se klub zove Sparta ili Šparta. Odlučio sam provjeriti što kažu novine iz tog perioda. Pregledao sam sve sezone u kojima se klub natjecao kako bih našao neku sezonu u kojoj se natjecao s hrvatskim klubovima. Jedino sam našao [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1938./39.]] Pregledao sam izvještaje splitskog Nova doba o jednom susretu između kluba i Hajduka, izvještaj jednih varaždinskih novina o susretu između kluba i varaždinske Slavije te nasumični broj Subotičkog športskog lista (glasilo hrvatskog kluba Bačka iz Subotice). Sve navedene hrvatske novine klub su zvale Šparta. Zatim sam pogledao jedan broj beogradske Politike koji je izvještavao o utakmici između Hajduka i tog kluba kojeg je nazvao Спарта, tj. Sparta. Dakle, izgleda da su paralelno postojala dva oblika: Šparta i Sparta. Što misliš je li moguće da je klub imao dva naziva Šparta i Sparta te jesu li oni bili hrvatski i srpski oblici? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:36, 24. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, :::::::::::::::::::::::::::::::::::::ovo za ''Železničar Inđija'' i ''FK Inđija'' - zbilja nisam gledao :::::::::::::::::::::::::::::::::::::- ali ista godina (1933.) stoji na srbijasport.com za oba kluba :::::::::::::::::::::::::::::::::::::[https://srbijasport.net/club/296-indjija/results Inđija] :::::::::::::::::::::::::::::::::::::[https://srbijasport.net/club/1259-zeleznicar/card Železničar] :::::::::::::::::::::::::::::::::::::ovo za Sparta / Šparta (i slične situacije), stvarno ne znam...nailazio sam na oba oblika (čak u istim novinama i slično) :::::::::::::::::::::::::::::::::::::...moguće da se jednostavno moglo ''"dvojako"'' pisati, ili da su u upotrebi bili različiti pravopisi (i neovisno o jeziku) :::::::::::::::::::::::::::::::::::::- ovo bi trebao pitati nekog tko se više bavio sa tom temom (pravopis i sl.) prije WW2 :::::::::::::::::::::::::::::::::::::ili da jednostavno postaviš pitanje na - [[Wikipedija:Kafić/Jezična pitanja]], tu se uglavnom netko javi :::::::::::::::::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:03, 24. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::Palo mi je napamet maloprije da se možda pisalo Šparta, a izgovaralo kao Sparta. Srpski, za razliku od hrvatskog, zapisuje imena fonetično, npr. kod njih je Concordia Konkordija. Tako da mislim da bismo trebali ostaviti Šparta u naslovu članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:07, 24. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::Večeras sam riješio međuratne klubove Zemuna. Sutra se nadam da ću riješiti ratne klubove. Neki članci u [[:Kategorija:Šport u Zemunu]] su možda duplikati. Također treba vidjeti što je s [[HŠK Građanski Zemun]] (lažno ime, treba biti 1. hrvatski građanski športski klub, slično kao Građanski iz Zagreba). Malo je zeznuto jer gore imamo novinski članak da je 1943. proslavio 20. rođendan, u izvještaju iz 1932. stoji da je osnovan 1923., no u [https://web.archive.org/web/20140203051228/http://elibrary.matf.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/1750/FK%20Zemun.pdf?sequence=1 knjizi] (str. 5. i 6.) imamo dva Građanska: jedan koji je nastao iz [[Šparta Zemun|Šparte]] 1921., a drugi je 1943. promijenio ime iz Zemun (jesu li [[HŠK Zemun]] i SK Zemun, klub iz [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1938./39.|1938./39.]] isti klub, ako da kako je mogao slaviti 20. godišnjicu 1943.?) u Građanski. Pokušat ću shvatiti situaciju preko postojećih tablica i onih novina iz 1943. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:55, 24. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::''HŠK Zemun'' i ''SK Zemun'' (najvjerojatnije) nisu isti klubovi ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::za pomoć, u knjizi ''Fudbalska natjecanja Južnih Slovena'' (str 291-293) za sezonu 1940./41. u Beogradskom podsavezu (ali koja je prekinuta radi WW2) za klubove iz Zemuna navodi ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* I razred ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** Vitez Zemun ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** SK Zemun ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* I/A razred ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** Građanski ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* I/B razred ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** Z.T.O. ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* II razred - grupa "Sava" ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** Industrijalac ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* III razred ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** Sloboda ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::što se tiče prvenstava NDH, također prema ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/croatia-league-final-tables/cro-1941-44/ claudionicoletti] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesk/kroahist.html rsssf ] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::[https://eu-football.info/_tournament.php?id=671 eu-footballl - 1941.] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::[https://eu-football.info/_tournament.php?id=672 eu-footballl - 1942.] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::[https://eu-football.info/_tournament.php?id=673 eu-footballl - 1943.] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::imamo iz Zemuna ove klubove: ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* [[Prvenstvo NDH u nogometu 1941.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** D.S.V. Victoria ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* [[Prvenstvo NDH u nogometu 1942.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** H.Š.K. Građanski ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** D.S.V. Victoria ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* [[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** HŠK Zemun ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::(tu je vjerojatno postojalo neko kvalkifikaciojsko prvenstvo) ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::* [[Prvenstvo NDH u nogometu 1944.]] ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** HŠK Dunav Zemun ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** HŠK Građanski Zemun ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** SK Liet Zemun ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::** HŠK Hajduk Zemun ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::(s tim da je stvarno nevažno idu li točke u kratice ili ne) ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::Za ove stvari probaj pitati na Facebooku ove koji arde stranicu ''Istorija ex yu fudbala'' - oni ti svakako mogu pomoći, a dosta njih se bavi nogometnim klubovima do nastanka komunističke Jugoslavije ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:31, 24. kolovoza 2025. (CEST) :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::Evo uspio sam pronaći potvrdu u tadašnjim novinama. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000235 Na 9. str.] dolje desno stoji da je Građanski bivši Zemun. Budući da se tom utakmicom obilježava 20. godišnjica Građanskog (jedan od gore linkanih broja novina), to može samo biti [[HŠK Zemun]] koji nije postojao u jeseni 1943. (nije uvršten u [[Predložak:Zemunski nogometni dosavez 1943.]]) Ja pretpostavljam da je Građanski promijenio ime u Zemun 1942. ili 1943., pa ponovno nazad u Građanski 1943. (godinu navodi ona knjiga o FK Zemunu). Inače te podatke Cluadija Nicolettija također sam jučer vidio na RSSSF-u tako da su vjerojatno od tamo preuzeti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:24, 25. kolovoza 2025. (CEST) ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::Ne znam je li ti poznat drugi izvor u članku [[Šparta Zemun]] ([https://web.archive.org/web/20061214161143/http://filozof.ffzg.hr/~gimbrisi/arh/vodic/ pogledaj cijeli folder]). Sadrži popis pravila (svih) društava u Hrvatskoj do 1945. Koliko sam shvatio tijekom proteklih mjeseci, da bi klubovi legalno djelovali (održavali javne utakmice), vlasti (ne mislim na sportski savez, već nešto tipa gradske vlasti, policija ili tkogod je imao jurisdikciju) su im trebala odobriti klupska pravila. Nisam proučavao dokument, no mislim da bi mogao biti vrijedan izvor. E sad ne znam koliko je točan. Uzmi za primjer [[NK Jarun Zagreb]]. Osnovan je 1921., privremeni član ZNS-a od 12. svibnja 1939. Pravila (sastavljena? ili odobrena?) 1938. Ako ništa, može poslužiti za utvrđivanje prefiksa klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:12, 25. kolovoza 2025. (CEST) == KK Đakovo == Pozdrav prijatelju,dobio sam prijedlog da se tebi javim radi izrade wiki stranice Kosarkaski klub Đakovo,ne treba bit nista posebno nego eto toliko samo da postoji,osnovne informacije i to...Hvala ti,nadam se pozitivnoj povratnoj informaciji.LP [[Posebno:Doprinosi/93.139.220.124|93.139.220.124]] 11:03, 7. kolovoza 2025. (CEST) :Napravim kroz par dana, bit će u stilu članaka kao [[KK Kastav]] :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:43, 7. kolovoza 2025. (CEST) == Moslavačka liga II == Preostali su mi jedino [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F%5C%3D%5C%3D+%5C%5B%5C%5B%2F+intitle%3A%2Frang+HNL%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 ovi članci za riješiti]. Ne znam kako nasloviti članke za te sezone Moslavačke lige II, kao ni za dvije lige u [[7. rang HNL-a 1994./95.]] Mislim da je to to što se tiče tih članaka s linkovima u nazivima sekcija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:58, 19. rujna 2025. (CEST) :Danas sam riješio i sve one sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije osim [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Kako bi ti postupio s tim člankom? Usporedi s npr. [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:41, 20. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Croxyz}} - za [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] - zasad bih stavio samo klubove - sudionike, (IME KLUBA MJESTO). Ljestvice ne bih ni stavljao do kraja prvenstva (osim možda na polusezoni). Eventualno rezultate (- to možda bolje kao ''križaljka'', nego ''kolo-po-kolo'' (ili to naknadno raditi - kako ja radim sa dalmatinskim ligama). ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 10:41, 20. rujna 2025. (CEST) :::A kako bi postupio s tom Moslavačkom ligom i ligama 1994./95.? Totalno sam zaboravio da trebam riješiti dugove poput one utakmice PNIŠK-a i HAŠK-a, Concordiju (hokej) i dr. s ove SZR. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:26, 20. rujna 2025. (CEST) ::::Prikupljam izvore za Zrinski Osječko 1664. Našao sam ti potvrdu da su Matulji preimenovani u Mune ([https://hns.family/files/documents/23430/Glasnik_10-2022.pdf]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 22. rujna 2025. (CEST) :::::Ažuriram trenutno [[NK Zrinski Osječko 1664]]. Imamo čudnu situaciju za sezonu 2007./08. Prema [[6._rang_HNL-a_2007./08.#NS_Đakovo]] (odnosno NS Đakovo) Zrinski je bio 1., a Kešinci 2., dok je prema članku [[NK Kešinci]] Kešinci bio prvak te igrao kvalifikacije za viši rang. Iskreno ne znam što bih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:10, 23. rujna 2025. (CEST) ::::::[[4._rang_HNL-a_2014./15.#MŽNL_RL_Slavonije_i_Baranje]] i [[Međužupanijska nogometna liga Slavonije i Baranje 2014./15.]] iamju dvije različite tablice. Oboje su netočne (ne poklapaju se s onima na HNS Semaforu i NS Osijek). Jako je kasno, pa to ne mogu ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:20, 23. rujna 2025. (CEST) :::::::Isto vrijedi i za sezonu 2015./16. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:23, 23. rujna 2025. (CEST) ::::::::Kao i 2016./17. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:25, 23. rujna 2025. (CEST) :::::::::I 2017./18. je neispravno. Nadalje neću gledati za tu ligu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:28, 23. rujna 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Croxyz}} - evo na primjeru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=4._rang_HNL-a_2014./15.&oldid=4548859 20214./15.] - ''MŽNL RL Slavonije i Baranje'' sam unio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=4._rang_HNL-a_2014./15.&action=history 16. lipnja 2015.] (netom po završetku sezone) - očito su poslije neki rezultati "ispravljani" ili drukčije registrirani ::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:16, 23. rujna 2025. (CEST) :::::::::::Ok. Vjerojatno ispravim večeras ili sutra. Mislim da ću morati očistiti [[NK Lipik]]. Nisam proučavao klupsku povijest (trenutno sam u žurbi), no prema HNS Semaforu se čini da danas postoji novi klub zvan [[NK Lipik 1925]] ([https://semafor.hns.family/klubovi/96276/nk-lipik-1925-lipik/]), stoga ću trebati napisati novi članak. Članak [[NK Lipik]] nema baš neke konkretne informacije (npr. promjene imena). Mogu li se Olimpija iz 1925. i Slavonac (kasnije preiemnovan u NK Lipik?) smatrati istim klubovima? Naletio sam na ovo u [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/lipik Nogometnom leksikonu]. :::::::::::P.S. kako bi ti nazvao članke za one lige iznad – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:52, 23. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::Ove Moslavačke lige II su prisutne u ovim člancima: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?fulltext=1&search=insource%3A%2FMoslava%C4%8Dka%20liga%20II%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] Također nisam dodavao linkove na članke u stupcu ostale lige [[Predložak:HNL sezone po rangovima|predloška HNL sezone po rangovima]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:08, 24. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::Riješio sam sve sezone 23. rujna osim ovu [[6._rang_HNL-a_2007./08.#NS_Đakovo]]. Možeš li ti nekako utvrditi tko je bio prvak (npr. knjige)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 26. rujna 2025. (CEST) == KK Đakovo-poboljšanje stranice == Molio bih te da malo poboljšaš stranicu od KK Đakovo(da se plavi i da bude prava stranica,jos uvijek je crvena i kad kliknes na nju pise da stranica ne postoji).Mozes li to promijeniti... [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-27209-42|&#126;2025-27209-42]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-27209-42|talk]]) 00:21, 1. listopada 2025. (CEST) :{{s|~2025-27209-42}}, stranicu sam stvorio kao [[Košarkaški klub Đakovo]] - s obzorimom da postoji ''Konjički klub Đakovo'' i mislim kuglački klub (u tim slučajevim pišemo duži naziv). :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:10, 1. listopada 2025. (CEST) == Radnički Goražde == Imam jedan novi problem (P.S. podsjećam na probleme iznad): u [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2004./05.]] postoji Radnički Goražde. Kod nas na Wikipediji [[FK Radnički Goražde]] preusmjerava na [[FK Goražde]] u kojem stoji da je Radnički prestao postojati 1960. [[Posebno:Što_vodi_ovamo/FK_Radnički_Goražde]] vodi na članke o sezonama nakon 1960. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:52, 11. listopada 2025. (CEST) :Možda odgovor nađeš u onoj enciklopediji nogometnih klubova RS. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:57, 11. listopada 2025. (CEST) ::Također bi trebalo upotpuniti [[FK Željezničar Doboj]] (v. [[FK Sloga Doboj#Povijest]], a možda bi mogao, ako imaš izvore, stvoriti članak o Trudbeniku). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:45, 12. listopada 2025. (CEST) :::{{S|Croxyz}}, klub ''Radnički Goražde'' postoji i danas i natječe se u ''Ligi Bosansko-podrinjskog kantona''. :::imaš [https://www.sportdc.net/club/11412-radnicki/results sportdc.net - Radnički Goražde] :::[https://www.sofascore.com/team/football/nk-radnicki-gorazde/1091459 sofascore - NK Radnički Goražde] :::ili recimo pogledaj [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2021./22.]] pa ''Ligu Bosansko-podrinjskog kantona''. :::''"Radnički"'' je (bio) sportsko društvo iz Goražda (najpoznatije po rukometu), pa mi je logično da su obnavljali nogometnu sekciju :::ali po knjizi :::Bratislav Stojanović, Dragiša Kovačević: Jugoslovenski fudbalski klubovi, Beograd, 1977., UDK: 061.237(497.1):796.332, str. 263 :::opisan je FK "RADNIČKI" Goradže :::član Sarajevske zonske lige :::1918. - osnovan ''Herceg Stjepan'' kao prvi klub u Goraždu :::1922. - preimenovan u ''GOŠK Goražde'' - pod tim imenom djeluje do WW2 :::1946. - osnovan ''Bratstvo'' :::1948. - postaje ''Sloga'' :::1952. - novo ime - ''Pobjeda'' :::1957. - iz ''Pobjede'' nastaju ''GOŠK'' i ''Radnički'' :::1960. - ova dva se fuzioniraju i nadalje djeluju kao ''Radnički'' :::znači - ovaj ''Radnički'' do 1990.-ih je u biti [[FK Goražde]], kojki je 1990.-.ih promijenio ime u ''FK "Goražde"'' :::(a iskreno po tim starim tablicama iz BH liga 1960.-ih do kraja SFRJ nisam nailazio na ''Goražde'') :::(poslije osnovan novi ''FK "Radnički"'') :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:09, 12. listopada 2025. (CEST) ::::Znači imamo dva Radnička? Si uspio pronaći kakve korisne informacije u onoj enciklopediji klubova Republike Srpske? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:31, 12. listopada 2025. (CEST) :::::Sad mi je palo napamet da je ovaj klub iz 2004. iz [[Novo Goražde|Novog Goražda]], a ne iz Goražda. Krivo piše u izvoru. Tako da taj problem je riješen, za razliku od preostalih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:05, 12. listopada 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}}, očito imamo tri ''Radnička'' - ovaj iz 2004./05. je sasvim sigurno iz [[Novo Goražde|Novog Goražda]] (ali nisam ga našao u Milan Đorđić: Enciklopedija fudbalskih klubova Republike Srpske, Zvornik, 2011., ISBN 978-99955-624-6-5, osim ako mi nije promakao) ::::::A [[Goražde]] se nalazi u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]], odnnosno u kantonu/županiji [[Bosansko-podrinjska županija Goražde]] ::::::vidi ovo [https://www.companywall.ba/firma/fudbalski-klub-radnicki-novo-gorazde/MMxCbEGyq companywall.ba - FUDBALSKI KLUB "RADNIČKI" NOVO GORAŽDE] - piše da je osnovan 2021. (možda godina obnove klube ili nanovo registracije kao poslovnog subjekta) ::::::[https://sportdc.net/club/11014-radnicki/results sportdc.net - Radnički Novo Goražde] - piše da je u sezoni 2021/22. bio u [https://sportdc.net/league/4290-regionalna-liga-rs-jug ''Regionalna liga RS – Jug''], ali odustali ::::::Ima i futsal klub [https://sportdc.net/club/9749-radnicki/results ''Radnički Novo Goražde''] (sportdc.net) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:20, 13. listopada 2025. (CEST) :::::::Navode li se u toj Enciklopediji fudbalskih klubova Republike Srpske bivši klubovi ili samo aktualni? Ako su klubovi sortirati po nazivu mjesta, si probao gledati pod Srpsko Goražde? [[:sr:FK Radnički Srpsko Goražde]] (bez izvora) tvrdi da je klub prestao postojati 2007., stoga možda nije naveden naveden u Enciklopediji iz 2011. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:59, 13. listopada 2025. (CEST) ::::::::Na [https://novogorazde.rs.ba/ponovo-je-osnovan-fudbalski-klub-radnicki/ općinskoj web-stranici] tvrde da je klub prethodno postojao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:02, 13. listopada 2025. (CEST) == Međuzonska nogometna liga Bosne 1962./63. == U [[Međuzonska nogometna liga Bosne 1962./63.]] gol-razlika iznosi 633:612. U Milan Ždrale, FK Sloga 1945–2005, Grafomark, Laktaši, 2007., str. 92. je [https://archive.org/details/zdrale-milan-fk-sloga-1945-2005.-2007./page/92/mode/2up 626:625]. Kako glasi u ovim knjigama koje citiraš u članku? Ako nađeš nešto da se poklapa, unesi to, u suprotnom stavit ću "točniju" gol-razliku iz Slogine knjige. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:20, 19. listopada 2025. (CEST) :{{s|Croxyz}}, golove sam vadio iz ove dvije knjige Darija Hamzića, ljestvice su skenirane ili fotografirane iz ''[[Vjesnik|"Vjesnika"]]'' od 11. lipnja 1963. (tako stoji u knjigama) :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:59, 20. listopada 2025. (CEST) ::Ok, ubacit ću onda Sloginu tablicu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:23, 20. listopada 2025. (CEST) == Pomoć oko tablice == Poprilično se mučim s pronalaskom korektne tablice za [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.#Zapad]]. Na RSSSF-u (kojeg koristimo u članku) nalazi se netočna tablica (provjeri se s gol-razlikom). Pokušao sam s raznim digitaliziranim izvorima (beogradska Borba, slovenski Delo, Šibenski list, monografije o dobojskoj Slogi, FK Vrbas, …), no bez uspjeha. Svi imaju pogrešne tablice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:34, 22. listopada 2025. (CEST) :Namjeravaš li dovršiti [[3. NL – Jug 2024./25.]]? Pitam zbog [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._NL_%E2%80%93_Jug_2024./25.&diff=prev&oldid=7323419 ove] izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:32, 30. listopada 2025. (CET) ::{{S|Croxyz}} - namjeravama, ali skroz zaboravio ažurirati rezultate i dodati strijelce - očito mi promaklo. ::Ovo sa sezonama ''2. savezne lige'' i drugih liga za vrijeme bivše države - sretno ti bilo - kako sam ti i prije pisao, "svugdje<" ćeš naći različite podatke, čak i u službenim godišnjacima i almanasima nogometnih saveza - jednostavno treba odabrati ''"najmanje pogrešno"'' ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:44, 30. listopada 2025. (CET) :::Ok. Za tu sezonu sam stvarno našao previše različitih tablica. Inače, u [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1985./86.]] ima puno tablica s krivom gol-razlikom (budem to sredio ovih dana kada stignem). Vidim da [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1985./86.]] ima jako puno izvora tako da mislim da bi u nekom od tih izvora mogla biti ispravna tablica. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:36, 30. listopada 2025. (CET) == Kamen Ingrad == Je li možeš u knjizi ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj: 1880-1980'' pronaći bišva imena kluba [[NK Kamen Ingrad]] (bizarno je da se zapravo piše Kamen Ingrad, a ne Kamen-Ingrad, no sklanja se kao ''Kamen Ingrada'' tako da bi trebalo biti Kamen-Ingrada, no eto neću o tome daljnje raspravljati). Sporno mi je što trenutno u članku [[NK Kamen Ingrad]] (bit će izbrisano dok ovo budeš čitao) piše: ''Klub je osnovan 1929. pod imenom NŠK Velika. Nakon 2. svjetskog rata mijenja ime u NK Papuk. 1999. godine NK Papuk po prelasku u Treću ligu mijenja ime u Kamen-Ingrad''. Vidim da u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F%C5%A0NK+Papuk%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 brojnim člancima] piše ŠNK Papuk umjesto NK Papuk. No, dobro, jednostavno mogu izbaciti prefiks ŠNK/NK iz tog paragrafa. Ono što me zanima su godine za bivša imena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:57, 4. studenoga 2025. (CET) :Naravno, možda je bilo još imena tijekom povijesti koja nisu spomenuta u članku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:59, 4. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Croxyz}}, iz knjige ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj: 1880-1980'', str. 115-116 ::- za Slavonska Požega, Općinski nogometni savez ::za [[Velika|Veliku]] se navode klubovi: ::Klubovi - sadašnji članovi (1980.) ::VELIKA, ''Papuk'', NK - 1967. ::<br> ::klubovi koji su prestali djelovati ::VELIKA: ''Velika'', NŠK - 1929. ::<br > ::ima na [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/kamen-ingrad ''Nogometnom leksikonu'' - ''Kamen Ingrad''], pa i tu crticu pogledaj ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:27, 5. studenoga 2025. (CET) :::NK Papuk i ŠNK Velika su dva različita kluba? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:23, 5. studenoga 2025. (CET) ::::Strogo gledano, da, ali očito je ''Papuk'' ''"naslijedio"'' tradiciju ''Velike'' (nisam našao prekid djelovanja), ali očito se radi o diskontinuitetu djelovanja (kako zna biti u pojedinim mjestima) ::::sa [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/kamen-ingrad ''Nogometnog leksikona''], doslovno ''copy-paste'': ::::''Kamen Ingrad, nogometni klub iz Velike. Slijedi tradiciju kluba Velike osn. 1929. koji se nazivao Papuk prije nego što je 1999., dolaskom V. Zeca za predsjednika, uzeo ime prema gl. sponzoru, dioničkome društvu Kamen Ingrad.'' ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 10:29, 5. studenoga 2025. (CET) :::::Vidio sam taj dio članka u Nogometnom leksikonu. Rečenica je dosta nezgodno formirana. Ispada da je 1999. osnovan novi klub. U članku o savezu Požeško-slavonske županije nisu naveli Kamen Ingrad i njegovu godinu osnutka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:41, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::Inače, ne postoji niti jedna sezona na [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK_Kamen_Ingrad_Velika]] prije [[Podsavezna nogometna liga Slavonska Požega 1967./68.]] (po Sto godina nogometa u Hrvatskoj: 1880-1980 za NK Papuk stoji 1967.). Gledajući [[Podsavezna nogometna liga Slavonska Požega 1966./67.]], čini mi se da je Podsavezna liga Sl. Požega bila najniži rang natjecanja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:38, 5. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Sarajevskog podsaveza == Ame71 zadnja dva tjedana radi na člancima Sarajevskog podsaveza (v. [[Predložak:Sezone Sarajevskog nogometnog podsaveza]]). Bi li mogao povremeno popunjavati njegove članke s podatcima iz knjige Fudbalska takmičenja Južnih Slovena 1873-1941 ukoliko nađeš kakve dodatne podatke, npr. za provincijska prvenstva ili niže razrede sarajevske "lige"? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:01, 13. studenoga 2025. (CET) {{s|Croxyz}}, mogao bih, <br> bar sa ''II. razredom'' za početak - samo ne bi trebao biti problem ako radimo različite stilove tablica <br> pa dalje vidjeti <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:45, 13. studenoga 2025. (CET) :Što se tiče tablica za I. i II. razred, većinu ih ima. Uglavnom nedostajtu rezultati pokoje utakmice I. razreda, sve utakmice/neke tablice II. razreda, a nedostaje i jako puno provincijskih rezultata (pogledaj npr. [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1921./22.]]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:51, 13. studenoga 2025. (CET) ::Isto tako treba za te sezonu malo razjasniti provincijski sustav (npr. pretpostavljam da su postojale župe ili neki sličan izraz koje su se igrale po kup-sistemu, npr. u [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1925./26.]] su sve utakmice navedene kao da su dio nekog zajedničkog natjecanja kup-sustava). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:53, 13. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Croxyz}}, postojale u župe, ali tih nekoliko sezona krajem 1920.-ih je ''prvenstvo provincije'' igrano po kup sustavu - slično kao i kod ''Osječkog podsaveza'' - pogledaj recimo [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1927./28.]], ali primijetio sam kod tih sezona da su ''sparivani'' geografsko bliski klubovi. <br> Za 1930.-e će za ''prvenstva provincije Sarajevskog podsaveza'' nailaziti na različite sustave natjecanja, pojedine župe će biti igrane ligaški, pojedine kup-sustavom, i sl. <br> :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:00, 13. studenoga 2025. (CET) :::: {{s|Croxyz}}, evo za [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1930./31.]] sam nadopisao ljestvicu ''2. razreda'' - vidi je li može u ovakvom stilu. <br> :::: pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:13, 13. studenoga 2025. (CET) :::::Može tako. Navode li se za tu sezonu kakvi provincijski rezultati? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:36, 13. studenoga 2025. (CET) ::::::{{s|Croxyz}}, navedeni su razeltati, ali recimo baš za 1925./26. - u prvom kolu je bilo dosta 3:0 p.f. (bb) rezultata, ali je sve navedeno kao jedinstveno natjecanje za ''Provinciju'', a ne za ''Bosansku'' i ''Hercegovačku'' grupu (provinciju) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:59, 13. studenoga 2025. (CET) :::::::Zanimljivo. Je li uz rezultate možda stoje neki datumi? Meni je ta sezona jako čudna jer je u [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1925./26.#Finale_provincije]] naveden susret između mostarskog JŠK-a i travničke Bojne. Travnik je u Bosni, a ne u Hercegovini. Obično su travnički klubovi u natjecanju Bos. prov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:13, 13. studenoga 2025. (CET) ::::::::{{s|Croxyz}} - za skoro sve utakmice igrane po kup-sustavu ili različite vrsti ''majstorica'' u toj knjizi stoje datumi kad je igrano, ili datum kad je bila predviđena utkmica a registrirana ''3:0 p.f.'' za nekoga ili ''"kad je trebala biti odigrana"'' - a da obje močadi odustale (ili nekakva ''"viša" sila'') ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:24, 13. studenoga 2025. (CET) :::::::::Upravo preko tih datuma bi riješili dilemu oko sustava natjecanja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:12, 13. studenoga 2025. (CET) == SNP == Budući da je Ame71 riješio sve sezone Sarajevskog podsaveza (sad će krenuti s Beogradskim), odlučio sam napraviti članak [[Sarajevski nogometni podsavez]]. Ako ti se da, nadopuni [[Sarajevski_nogometni_podsavez#Prvaci]] s informacija iz Fudbalska takmičenja Južnih Slovena. Za NDH sumnjam da imaš ikakve podatke (mislim da sam negdje vidio online da postoje nekakvi podatci u Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog podsaveza). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:57, 19. studenoga 2025. (CET) == Ardiaei == :Također baci pogled na ove [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=RK_Ardiaei_%C4%8Ciba%C4%8Da&diff=7339579&oldid=7242510 dvije izmjene] u članku [[RK Ardiaei Čibača]]. Ne znam jesu li ispravne ili ne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:39, 19. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Croxyz}} - za [[RK Ardiaei Čibača]] - izgleda da su od 2024. prebacili sjedište u Dubrovnik. ::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-ardi-rukometni-klub-ardiaei/Detaljno/816212 fininfo] ::[https://www.poslovna.hr/lite/rk-ardi/1687681/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr] ::[https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruga-detalji/4QcBAAABAAEAATk1Njg5Nzk0OTaxAAAAAAAAAAAAAQEBb2niAgGK6B0 registri-npo-mpu.gov.hr - registar udruga] - ne znam hoće li ti otvoriti poveznicu - ima statut kluba iz 2024., ali ne iz 2021., ili ''povijest'' pravnog subjekta - nazivi, mijenjanje adrese i sl., nešto što se kod tvrtki može izvući u [https://sudreg.pravosudje.hr/ords/r/esudreg/public/1?clear=APP Sudskom registru] ::''Wayback Machine'' je opet ''offline'', pa nisam mogao provjeriti sa starijim verzijama sa poslovna.hr i fininfo (ukoliko su ''uhvaćene''). ::Na ovome što sam stavio kao izvor od 14. rujna 2021. [https://dubrovnikinsider.hr/osnovan-novi-rukometni-klub-sastavljen-od-onih-kojima-je-rukomet-velik-dio-zivota/ dubrovnikinsider.hr, ''Osnovan novi rukometni klub, sastavljen od onih kojima je rukomet velik dio života''] - vidljiva je adresa kluba u Čibači. ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:44, 20. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Croxyz}} - evo ''wayback'' je proradio, pa imamo web arhive (iz svibnja 2024.) :::[https://web.archive.org/web/20240519203532/https://www.poslovna.hr/lite/rk-ardi/1687681/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr] :::[https://web.archive.org/web/20240519203530/https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-ardi-rukometni-klub-ardiaei/Detaljno/816212 fininfo.hr] :::na obje je vidljivo sjedište kluba u [[Čibača|Čibači]] :::Ja sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=RK_Ardiaei_%C4%8Ciba%C4%8Da&action=history taj članak stvorio 19. svibnja 2024.], očito prije ''prebacivanja'' sjedišta u [[Dubrovnik]] - trebat će malo nadopisati i ubaciti ove arhive od ''poslovne'' i ''fininfa'' :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:38, 21. studenoga 2025. (CET) == Čoka == Ne znam u kojoj si fazi s prikupljanjem članaka, no eto ako si tek počeo, moguće je da se [[FK Čoka]] prije zvao Proleter ([https://hr.wikipedia.org/w/index.php?go=Kreni&search=insource%3A%2F%C4%8Coka%2F+intitle%3A%2F19%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:58, 22. studenoga 2025. (CET) :{{s|Croxyz}} - hvala, na netu to nisam iskopao, ali u knjizi :Bratislav Stojanović, Dragiša Kovačević: ''Jugoslovenski fudbalski klubovi'', Beograd, 1977., UDK: 061.237(497.1):796.332 :je naveden kao ''Proleter Čoka'', a da je osnovan pod imenom ''Sloga'' - poslije to stavim :(ova knjiga ima problem što je u dosta slučajeva bila ''"neprecizna"'' kod godina osnivanja i slično, ali za nešto pisano 1970.-ih je super) :(i opet bez masu klubova koji su se tada natjecali) :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:11, 22. studenoga 2025. (CET) == Splitski nogometni podsavez == Nedavno kada sam nešto tražio za Ame71-a (što točno, ne sjećam se) naletio sam u Jadranskom sportu na nekakve članke o klupskim povijestima. Nisam ih čitao, već samo popisao. Možda ti bude zanimljivo, a i možda nekada posluže za pisanje članaka na Wikipediji. Kako su se članci izdani 1922., sadrže informacije o nedavno osnovanim klubovima (npr. Hajduk tad bio 10 godina star). Naravno, tu ima svakakvih korisnih podataka, npr. godina osnutka. * [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1922&broj=000001&E=E9999 4. sij. 1922.]: Hajduk Split * [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1922&broj=000003&E=E9999 9. velj.]: [[HVK Gusar|Gusar]] (godina osnutka se ne slaže s našim člankom, ovo kasnije nisam provjeravao), Hajduk Split * [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1922&broj=000004&E=E9999 16. velj.]: Borac, Uskok Nažalost, nije bilo dodatnih članaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:51, 22. studenoga 2025. (CET) == Športski kuglački klub Koprivnica == Krajem prošlog mjeseca učinjene su [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0portski_kugla%C4%8Dki_klub_Koprivnica_%28%C5%BEene%29&diff=7323279&oldid=7238964ove dvije izmjene] u članku [[Športski kuglački klub Koprivnica (žene)]]. Neki dan nisam uspio pronaći potvrdu promjene imena (a i općenito ne znam gdje tražiti informacije vezane za kuglanje). Moguće je da se ista promjena odvila za [[Športski kuglački klub Koprivnica (muškarci)]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:10, 24. studenoga 2025. (CET) :{{s|Croxyz}}, možeš vidjeti preko poslovna.hr (ali ne prikazuje datum promjene, nego se desila negdje "između") - ako je "uhvaćena" ''waybackom'' ili sličnim alatom :[https://web.archive.org/web/20210313023557/https://www.poslovna.hr/lite/skk-koprivnica-koprivnica/10244/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 iz 2021. web arhiva - ŠPORTSKI KUGLAČKI KLUB KOPRIVNICA KOPRIVNICA] :[https://www.poslovna.hr/lite/skk-koprivnica-koprivnica/10244/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr danas - Kuglački klub Koprivnica] :Očito se negdje "između" desila službena promjena imena :Popis (aktivnih) kuglačkih i bowling klubova, (registriranih (odnosno članova) pri odgovarajućim županijskim savezima i ''Hrvatskom kuglačkom savezu'' možeš naći [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi kuglanje.hr, ''Popis klubova''] - ali opet su to klubovi koji sudjluju u natjecanjima pod ''Hrvatskim kuglačkim savezom'', ali postoje natjecanja/lige na razini županija, ili grdaova/općina (sa okolicom) kao u Osijeku, Đakovu, Baranji, Karlovcu, Slavonskom Brodu (...sad ovo ''"iz glave pišem"'', ali sam nailazio na tako nešto), pa i tu ima još klubova :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:34, 25. studenoga 2025. (CET) ::Namjeravaš li preimenovati članke? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:37, 25. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Croxyz}}, iskreno nisam mislio - da ih ti preimenuješ ili da staviš preumjerenje? :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:58, 25. studenoga 2025. (CET) ::::{{riješeno}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:11, 25. studenoga 2025. (CET) == MKK Novi Zagreb == Baci pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=MKK_Novi_Zagreb&diff=7344857&oldid=7238646 ove] izmjene. Mijenjanje su dvorane i godina osnutka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:32, 26. studenoga 2025. (CET) {{S|Croxyz}} - klub kao ''škola košarke'' (''Mala škola košarke Zagreb'') postoji od 2001. godine (u suradnji sa ''[[KK Zagreb]]'') - i tad je "registriran" kao pravna osoba <br> Vidljivo na: * [https://www.poslovna.hr/lite/mkk-novi-zagreb/9526/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/mkk-novi-zagreb/Detaljno/610412 fininfo] * [https://sportnet.hr/vijesti/544282/kosarka-ostale-lige/veliki-rasadnik-talenata-dobio-i-seniorsku-pricu-prva-pobjeda-za-seniore-mkk-novi-zagreb/ članak na Sportnetu] VIDI OVO (ako link bude valjao, ili potraži po OIB-u): * [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruga-detalji/4QcBAAABAAEAATA2MzAxNzM4NDS5AAAAAAAAAAAAAQEBb2niAgGcRA registri-npo-mpu.gov.hr, MUŠKI KOŠARKAŠKI KLUB "NOVI ZAGREB"] * Datum upisa: 19.02.2001. * Datum osnivačke skupštine: 12.02.2001. * može se naći statut od 18.12.2023. moguće da je kao ''škola košarke'' djelovao kao ''feeder'' za [[KK Zagreb]] (bez natjecanja), a kad se ''KK Zagreb'' ugasio (2018.?) - da je to postao punopravan klub (prvo sa mlađim kategorijama u natjecanju), potom i seniori - vidljivo iz ovog članka na ''Sportnetu''. <br> Tako da bih ja onda možda stavio i 2001. i 2018. za godine osnutka (rvo kao škola košarka, a 2018. kao klub) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:29, 27. studenoga 2025. (CET) :Ok, dodah 2001. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:45, 28. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1922./23. == Treba mi pomoć oko članka [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1922./23.]] Imamo jednu čudnu situaciju. U I./A i I./B razredu igrali su novosadski i beogradski klubovi. [[NAK Novi Sad|NAK]] se natjecao u I./A razredu, a Juda Makabi i Vojvodina u I./B razredu. Krajem rujna novosadski klubovi su suspendirani (''Budući da je Novi Sad, unatoč zabrani BLP-a...'' je iz copypaste iz beogradskih novina Politika). Što kaže knjiga Fudbalska takmičenja Južnih Slovena 1873-1941? Kakve tablice donosi za I./A i I./B razred (također, ako ti se da riješi ostale praznine u članku). Također, kada je odigrana utakmica između Jude Makabija i Vojvodine? [https://fudbalvrsac.blogspot.com/2017/10/fudbalske-lige-u-doba-kraljevine_3.html Ova web-stranica] tvrdi da je igrana 1. 10. (tada je trebala biti igrana po rasporedu, no novosadski klubovi su suspendirani prethodni tjedan), dok [https://www.fkvojvodina.com/rezultati.php?sezona=1922 web-stranica Vojvodine] nema datum za tu utakmicu. Zanimljivo je da [https://web.archive.org/web/20180805020151/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/54-1922-1923#beogradski-podsavez-i-a-razred exyufudbal] uopće ne navodi NAK u tablici I./A razredu (imamo potvrdu da se natjecao u njemu jer imamo rasporede za svaku utakmicu u Politici). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:16, 3. prosinca 2025. (CET) :{{s|Croxyz}}, :ovo za ''[[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1922./23.]]'' :Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., ISBN 978-86-87893-40-5, str. 240-243 :Klubovi iz [[Novi Sad|Novog Sada]] nisu prikazani u ljestvicama ''I/A'' i ''I/B'' razreda (ni kao sudionici, ili da su odustali/suspendirani), :no jesu u prvenstvu ''Novosadske župe'' :Piše: :: ''Župa je formirana nakon što su novosadski klubovi suspendirani, jer su htjeli formirati svoj savez. BLP je odlučio za te klubove napraviti župu i tako riješiti taj problem. Prvenstvo Novog Sada, odnosno župe je igrano u proljeće 1923. godine.'' :(Prvanstva ''Novosadskog podsaveza'' idu od sezone 1929./30.) :u članku je stavljena ljestvica ''Novosadske župe'', dok je vidljivo za [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1921./22.|1921./22.]] da je nema :Kako sam ti napisao, :u knjizi su prikazane tablice (bez rezultata po kolima) ukoliko je igrano ligaški :ukoliko je igrano kup-sustavom ili nekakve ''majstorice'', onda je stavljen i datum :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:41, 4. prosinca 2025. (CET) ::Hvala ti puno. Očito je i njima ili promaklo ili su odlučili ne navesti novosadske klubove. Navest ću ih svakako. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:33, 4. prosinca 2025. (CET) == Prvenstvo Jugoslavije u hazeni 1928. == Imam jedno netipično pitanje večeras. Krenuo sam napokon, nakon nekoliko mjeseci (i dalje odgađam onu prvu utakmicu u Zagrebu) sam odlučio započeti s radom na članku o [[HŠK Concordia Zagreb]] (postoji i [[HŠK Concordia Zagreb (nogomet)]], koji ću spojiti s prvim člankom). Članak će biti poprilično dug jer će obuhvaćati više sekcija. Trenutna verzija mog nacrta se nalazi na [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Concordia]]. Radeći na hazenaškoj sekciji, u Franjo Frntić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1980&broj=00044&page=240 Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu], Povijest sporta, god. 11., br. 44., rujan 1980. sam našao podatak o finalu prvenstva 1927. između Concordije i Ilirije. Ilirija nije bila navedena kao finalist za 1927. u [[Prvenstvo Jugoslavije u hazeni za žene]], pa sam ju dodao. Za 1928. piše da je 1. SSK Maribor pio prvak. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prvenstvo_Jugoslavije_u_hazeni_za_%C5%BEene&diff=prev&oldid=4151246 Vidim da si to unio davne 2014.,] a kao izvor si naveo ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930.-1985.'', Rukometni savez Hrvatske, Zagreb, 1986. Na [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1980&broj=00044&page=240 244. str. Frntićevog rada] piše da je u finalu 1928. trebao igrati [[ASK Zagreb]] (možda napišem večeras članak) protiv pobjednika susreta između Ilirije i Concordije. Concordia je pobijedila, no savez je poništio utakmicu te su ASK i Concordia odustale od natjecanja. Dakle, ni spomena 1. SSK Maribor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:01, 11. prosinca 2025. (CET) :{{s|Croxyz}}, ono što sam upisivao tada (2014.) u članak [[Prvenstvo Jugoslavije u hazeni za žene]], to je bilo koristeći knjige :* ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930. – 1985.'', Rukometni savez Hrvatske, Zagreb, 1986. :* ''Enciklopedija fizičke kulture 2'', Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977. :obje imam doma, pa mogu opet provjeriti je li i tamo isto piše, ili možda u njima još nešto piše, a da nisam primijetio (ili unio) :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:30, 11. prosinca 2025. (CET) ::jučer mi je nekako promaknuo rad Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1972&broj=00011&page=1020 Prvenstvo u igranju hazene od 1921. do 1938. godine], Povijest sporta, god. 3., br. 11., rujan 1972. iako sam gledao popis radova koje sam uvrstio pod vanjske poveznice članka [[hazena]]. Piše da je 1. SSK Maribor bio prvak, baš kao u ovim tvojim knjigama, tako da ne trebaš gledati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:15, 11. prosinca 2025. (CET) :::Sad sam pročitao 75 posto rada i vidim da ima dovoljno podataka da se za svaku sezonu napravi članak. Možda bih se tim mogao baviti u bližoj budućnosti, nakon što završim s radom na članku o Concordiji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:23, 11. prosinca 2025. (CET) == Milicionar Sarajevo == O [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FMilicionar%20Sarajevo%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 sarajevskom Miliconaru] nemamo članak. Ako ikada zaželiš napisati članak, Milicionar je osnovan 1947. Izvor: [https://pretraziva.rs/browse/narodna-milicija/1950-01-01 Narodna milicija, 1. veljače 1950., str. 31.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 16. prosinca 2025. (CET) == Građanski == Molim te podsjeti me da isprvaim u člancima o Građanskom i Dinamu da se 1. HGŠK nije tako zvao od samog početka (nije imao 1. u svom imenu, te je bio šport, a ne športski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:20, 18. prosinca 2025. (CET) == Nepoznato natjecanje? == Ignoriraj ovu poruku iznad za Građanski. Moguće je da sam pronašao pogrešnu informaciju jer u članku o [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=680968&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B2%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.882%2C%22y%22%3A1.329%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.951%7D konstituirajućoj skuptšini iz 1911.] piše da se HAŠK zahvaljuje '''I.''' hrv. gradj. šport. klubu. Ovo moje iduće pitanje bi moglo {{s|Ame71}} zanimati, pa ga pingam ovdje. Naime, prije nekoliko dana je obljavljen članak Hrvoje Gržina, [https://hrcak.srce.hr/file/492595 Nogometno prvenstvo Zagreba 1946. godine], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 2, 2025. Možda si ga vidio u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara]]. Krenuo sam s poboljšanjem članka [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Kako ima datume utakmica, odlučio sam vidjeti imamo li tablice u ondašnjem tisku (postoje novine Narodni list) jer nemamo nikakve informacije o II. razredu osim kratkog spomena u [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 19. Krenuo sam s otvaranjem novinskih članaka za veljaču 1945. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000212 11. str. ovog broja] govori o prvenstvu Zagrebačkog okruga koje je igrano kup-formatom. Čini mi se da je to [[Kvalifikacije_za_Prvu_saveznu_ligu_1946./47.#I._grupa_(okruzi_Varaždin,_Bjelovar,_Karlovac_i_Zagreb)]], no mi, kao i RSSSF imamo nepotpune informacije. Traganje za II. razredom ću preskočiti. Ovdje ću navesti raspored utakmica tog prvenstva Zagrebačkog okruga ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000212 11. str.], nejasno je samo kako 10 klubova, a navedeno ih je 8) i rezultate ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000214 6. str.]) * [[NK Zelina|Zelina]] – Sljeme (iz zagrebačkih [[Šestine|Šestina]], tako piše na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000217 na 6. str.]) 9:2 * [[NK Podsused Zagreb|Dolomit]] – [[NK Samobor|Samobor]] 3:8 * [[NK Inter Zaprešić|Zaprešić]] – [[NK Oroslavje|Tekstilac Oroslavje]] (piše Oroslavle [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000217 na 6. str.]) 3:0 * [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava]] – [[NK Dugo Selo|Jedinstvo Dugo Selo]] (piše Dugo Selo na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000217 na 6. str.]?) 7:0 *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000215 6. str.] spominje nevezani susret (prvenstvo Varaždinskog okruga) između [[NK Tekstilac Varaždin|Tekstilac]] – [[NK Sloboda Varaždin|Sloboda]] 7:1 *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000219 10. str.] 12. kolo riječkog prvenstva *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000221 6. str.] raspored dalm. prv. *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000223 6. str.] spominje suce za razne susrete Hrvatske Vraćam se na Zagrebački okrug. Ne znam je li bilo uzvrata za gornje utakmice. Evo novih (i [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000225 8. str.]): * [[NK Zelina|Zelina]] – Borac (očito današnji [[NK Jarun Zagreb|Jarun]]) 2:4 * [[NK Samobor|Samobor]] – [[NK Inter Zaprešić|Zaprešić]] 2:0 E sad spominje se Borac (nije jedan od 8 klubova iznad, dakle imamo 9 od 10 klubova). Ne znam gdje je Dubrava nestala. Nadalje u tom broju imamo: * [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] – [[RNK Split|Split]] 2:0, 6:1 (ne znam redoslijed domaćinstva, igra se za prvaka Splita) * dvije riječke utakmice * [[NK Tekstilac Varaždin|Tekstilac Varaždin]] – [[NK Čakovec|Jedinstvo Čakovec]] 4:2, [[NK Podravina Ludbreg|Podravina Ludbreg]] predala sve utakmice zbog manjka opreme (fali u našoj tablici!), u skupini je još [[NK Sloboda Varaždin|Sloboda Varaždin]] [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000227 6. str.] donosi * [[NK Oroslavje|Tekstilac Oroslavje]] – [[NK Dubrava Zagreb|Dubrava]] 0:3 (ne znam je li prvenstvena utakmica, Tekstilac je ispao od Zaprešića u prvom kolu!) [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000229 str. 6.] kaže da 17. 3. počinje II. razred Zagreba. To je to za veljaču. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000234 6. str.] * Borac (potvrđeno da je s Jaruna) – Zelina 2:0 * Zaprešić – Samobor 1:2 Dubrava je prvi finalist (moguće je da onaj susret protiv Tekstilca iz Oroslavlja bio prijateljski, Dubrava se natjecala u kval. natjecanju [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]], stekla je plasman u finalno natjecanje, no prebačena je u prvenstvo Zagrebačkog okruga, tako da se možda automatski plasirala za finale?). Drugi finalist je pobjednik susreta između Samobora i Borca. * Udarnik Osijek – Grafičar Osijek 8:1 * Bratstvo Osijek – Jedinstvo Osijek 2:2 Ponovno riječki susreti [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000237 8. str.] * Samobor – Borac Jarun 1:2 * Jed. Čak. – Sloboda Varaždin 3:0 [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000238 6. str.] * Sloboda Sarajevo – Udarnik Sarajevo 2:0 [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000239 6. str.] * Zadar, Šibenik, Naprijed Vis, Jedinstvo Dubrovnik idu dalje. Naveden daljnji format natjecanja i datumi * Zadar – Šibenik 1:0 * Grafičar Osijek – Sloga O. 4:1 * Udarnik O. – Bratstvo O. 1:0 [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000243 6. str.] * Jed. Čak. – Tek. Var. 1:2 (zadnja utakmica) [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000244 6. str.] * Borac – Samobor 2:2, Borac u finalu protiv Dubrave * Bjelovar se nalazi ispred momčadi Kutina, Kalnik Križevci i Slaven Koporivnica. Navedena 2 rezultata * Ne znam je li ovo prvenstvena: Metalac Slavonski Brod – Udarnik Nova Gradiška 4:0 [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000249 8. str.] rez. II. raz. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000250 6. str.] Rijeka [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000257 5. str.] * rez. II. raz. * Dubrava – Borac 1:0, 8:1 (ne znam domaćinstva) [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000258 5. str.] * Proleter Belišće – prvak Osječkog okruga. * Prol. Bel. – Slaven Borovo 1:1 * Slavonac Valpovo – Sloga Vukovar 0:0 * [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000261 8. str.] tablica II. razreda nakon 3. kola * [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000265 5. str.] Jedinstvo Osijek – Proleter Belišće 0:1 * [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000274 5. str.] Šibenik – Split 1:2 [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000275 7. str.] * Split – Šibenik 4:0 * susreti II. razreda Zagreba * Dubrava – Karlovac 3:1 * [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000278 7. str.] Dubrava – Tekstilac 3:2 To je to. Nema više daljnih brojeva. Siječanj (počeo sam od veljače) nisam ni gledao jer ne očekujem da se išta tada igralo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:58, 20. prosinca 2025. (CET) :Na [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=205&godina=1946&broj=000212 11. str.] spominje se ogled između Borac Jarun i Ponikve. Ponikve su taj 10. klub koji nedostaje. Sada je sve jasno oko Dubrave. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:09, 20. prosinca 2025. (CET) ::Slobodno ignoriraj cijelo pitanje. Riješio sam sve dileme. Od prikupljene građe, u [[Kvalifikacije za Prvu saveznu ligu 1946./47.]] dodao sam cijelokupno prvenstvo Zagrebačkog okruga, Podravino odustajanje i suionike Bjelovarskog okruga. Ove preostale rezultate nisam dodavao jer nemamo sve rezultate za njihove grupe/rezultati su već bili navedeni. {{s|Ame71}}, fell free to ignore this entire discussion. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:01, 20. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Croxyz}} - hvala na objašnjenju :::ali iako su u suštini bili dio [[Kvalifikacije za Prvu saveznu ligu 1946./47.|kvalifikacija]], teško ćeš sve to pronaći, ipak je to 1946. godina - eventualno ako si blizu kakve sveučilišne knjižnice - tamo potražiti ''Narodni sport'' (preteču ''Sportskih novosto'') ili slično) :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 10:39, 20. prosinca 2025. (CET) == Hokej na travi == Radim trenutno na članku o Concordiji. U Damir Škarpa, [https://hdps.hr/images/olimp-clanci/52_35-37.pdf Hrvatski razvoj drevnog športa s palicama], Olimp, rujan 2014., br. 52., str. 9. piše "Concordia tako u razdoblju od 1933. do 1940. godine osvaja osam naslova državnog prvaka", dok na [https://web.archive.org/web/20130928075027/http://www.shk-concordia.hr/index.php/hr/o-nama/povijest arhiviranoj web-stranici] [[Športski hokej klub Concordia Zagreb|Športskog hokej kluba Concordia Zagreb]] stoji "Concordija osvaja u nizu 7 prvenstava grada Zagreba i Jugoslavije od 1934. sve do 1940.!" Vidim da si u članku [[Prvenstva Jugoslavije u hokeju na travi]] koristio knjigu Enciklopedija fizičke kulture 2, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977., no vidim da su i drugi korisnici (pogrešno) unosili još prvenstava, npr. za 1932. i 1933. Bi li mogao vidjeti što piše u knjizi (od 1933. ili 1940.?), te izbrisati ta neispravna prvenstva? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 22. prosinca 2025. (CET) :{{s|Croxyz}} - pogledam (najvjerojatnije iza Božića), ali moguće da za prije WW2 nije sve ni unešeno u ''Enciklopediju fizičke kulture 2''. :[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:18, 23. prosinca 2025. (CET) ::Ok. Ja bih vjerovao Enciklopediji jer je iznijela ispravne tvrdnje za prvenstvo o hazeni. Za 1932. i 1933. nisam našao ništa na arhiviranim verzijama web-stranice ŠHK Concordia Zagreb. Jučer navečer sam naknadno čitao neki rad o hokeju na travi u Povijesti sporta. Ako sam dobro upamtio, hokejska sekcija Concordije je obnovljena 1932., tako da mi je sumnjivo osvajanje prvenstva Jugoslavije 1931. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:27, 23. prosinca 2025. (CET) :::Na 338. str. [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1989&broj=00079&page=338 ovog rada] piše da je obnovljena 1932. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:09, 23. prosinca 2025. (CET) :::Ovo je zanimljivo: ''[https://www.hrdul.hr/Radoslav%20%C5%A0karica.pdf U mnogim publikacijama se pogrešno navodi da je Concordia bila prvak Jugoslavije od 1934. do 1940.; to nije bilo moguće najprije zato jer je Jugoslavenski savez osnovan tek 1936. a potom zbog preustroja sporta u Banovini Hrvatskoj.]'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:41, 24. prosinca 2025. (CET) ::::{{s|Croxyz}} -da nije možda to ''Prvenstvo Zagreba'' naknadno vođeno kao ''Prvenstvo Jugoslavije''? Ili bilo organizirano od strane druge organizacije, kao ''sokolski savez'', ''olimpijski odbor'' i sl.? ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:19, 26. prosinca 2025. (CET) :::::Sasvim moguće. Onaj [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1989&broj=00079&page=338 članak objavljen u Povijesti sporta], kao i [https://hhs-chf.hr/o-nama/povijest naš savez] spominju Prvenstva Zagreba. Što na kraju piše u Enciklopediji fizičke kulture 2? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:15, 26. prosinca 2025. (CET) ::::::Bližim se kraju sastavljanja članka o Concordiji. Vjerojatno ću biti gotov tijekom naredna tri dana, no neću ga moći objaviti dok ne riješimo taj problem s prvenstvima Jugoslavije u hokeju na travi. Možda ga objavim na Novu godinu, povodom 120. godišnjice osnutka kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. prosinca 2025. (CET) :::::::Još samo trebam izlektorirati članak, pa sam gotov. Si pogledao što piše u Enciklopediju fizičke kulture 2? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:05, 28. prosinca 2025. (CET) ::::::::{{s|Croxyz}} - pogledao maloprije - ''Enciklopedija fizičke kulture 2'' navodi samo prvenstva u hokeju na travi nakon 195. (za muškarce) i period 1955.-1960. za žene. Pogledat ću imam li još išta što može poslužiti. [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:28, 28. prosinca 2025. (CET) :::::::::U članku [[Prvenstva Jugoslavije u hokeju na travi]] jedino je još citirana knjiga ''Galunić August: 50 godina Hokej kluba Jedinstvo, Zagreb, 1998.'' Vidim da je korištena za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prvenstva_Jugoslavije_u_hokeju_na_travi&diff=next&oldid=3743467 ovu izmjenu] gdje su uneseni prvaci za 1978., 1979. i 1987. tako da bi možda u njoj trebalo gledati. Srpski članak [[:sr:Првенство Југославије у хокеју на трави]] ima i doprvake za svaku godinu, no citira jedan jedini izvor, a to je Enciklopedijs fizičke kulture 2, za koju smo ustanovili da ne pokriva period prije 195X., a i nakon 1977. (jer je objavljena 1977.), tako da je srpski članak napisan bez ikakvih izvora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:37, 28. prosinca 2025. (CET) ::::::::::Privremeno ću ostaviti da piše onako kako piše u već citiranom članku [https://www.hrdul.hr/Radoslav%20%C5%A0karica.pdf Prim. Radoslav Škarica, radiolog i hokejaš na travi] (onom s ''U mnogim publikacijama se pogrešno navodi da je Concordia bila prvak Jugoslavije od 1934. do 1940.; to nije bilo moguće najprije zato jer je Jugoslavenski savez osnovan tek 1936. a potom zbog preustroja sporta u Banovini Hrvatskoj.''). Prema njemu, za razliku od našeg članka [[Prvenstva Jugoslavije u hokeju na travi]], nije bilo prvenstva Jugoslavije od 1931. do 1935., od 1939. do 1949. (uključujući te godine, dakle postojalo je samo prvenstvo od 1936. do 1938. te od 1950. nadalje). Neću mijenjati članak [[Prvenstva Jugoslavije u hokeju na travi]] sve dok ne vidimo hoćeš li uspjeti nešto pronaći. Sutra ću objaviti članak o Concordiji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:38, 31. prosinca 2025. (CET) {{ArhivKraj}} atzpgv77djosr8uxshwx9bf06eo6bov 3 809319 7430542 2026-04-15T15:28:45Z Ponor 38361 Prijavite se 7430542 wikitext text/x-wiki {{NS-prijavite se}} ju5obbn1fkx846xcn7qzsud5va112l7 0 809321 7430580 2026-04-15T18:14:51Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Donella lanceolata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sapotaceae]] | subfamilia = [[Chrysophylloideae]] | genus = '''''Donella''''' | species = ''D. lanceolata'' | subspecies = | dvoimeno...«. 7430580 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Donella lanceolata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sapotaceae]] | subfamilia = [[Chrysophylloideae]] | genus = '''''Donella''''' | species = ''D. lanceolata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Donella lanceolata'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Blume) Aubrév.</small> }} '''''Donella''''', tipična i najrasprostranjenija biljna vrsta u rodu ''[[Donella]]'', porodice [[Zapotovke|zapotovki]] iz tropske i suptropske Azije, Madagaskara [[Australija (kontinent)|Australije]] (Queensland). <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:786737-1 Kew], pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> == Opis == To je zimzeleno malo do srednje veliko [[drvo]] koje naraste između 12 - 18 m visine. Mlade grančice prekrivene su finim, crvenim dlačicama. [[Listovi]] su sjajni, izduženi, u obliku koplja, duljine 11,4 - 15,2 cm i širine 3 - 3,8 cm s uskim vrhom poput repa. Lateralne vene su vrlo fine, brojne, gotovo ravne i paralelne, povezane finim gotovo ravnim intramarginalnim živcem blizu ruba. Biseksualni [[cvjetovi]] se nalaze na cvatu od 5 do mnogo cvjetova, koji se nalaze duž pazuha. Mali su, krem ​​bijeli, mirisni, u obliku zvona, 5 do 7 režnjeva koji se preklapaju, široki 25 mm.<ref name="Flora ">[https://www.nparks.gov.sg/florafaunaweb/flora/6/5/6595 Flora], pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipični: * ''Chrysophyllum javanicum'' <small>Steud.</small> in Nomencl. Bot., ed. 2, 1: 359 (1840) * ''Chrysophyllum lanceolatum'' <small>(Blume) A.DC.</small> in A.P.de Candolle, Prodr. 8: 162 (1844), nom. illeg. homonym. post. * ''Lucuma lanceolata'' <small>(Blume) Zipp.</small> in Bijdr. Natuurk. Wetensch. 5: 178 (1830) * ''Nycterisition lanceolatum'' <small>Blume</small> in Bijdr. Fl. Ned. Ind.: 676 (1826) Heterotipični: * ''Chrysophyllum acuminatum'' <small>Roxb.</small> in Fl. Ind. 1: 599 (1820), nom. illeg. homonym. post. * ''Chrysophyllum bancanum'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind., Eerste Bijv.: 579 (1861) * ''Chrysophyllum dioicum'' <small>Koord. & Valeton</small> in Meded. Lands Plantentuin 11: 131 (1894) * ''Chrysophyllum lanceolatum var. papuanum'' <small>C.T.White</small> in J. Arnold Arbor. 31: 105 (1950) * ''Chrysophyllum lanceolatum var. stellatocarpon'' <small>P.Royen</small> in Blumea 9: 32 (1958) * ''Chrysophyllum pentagonum'' <small>Hance</small> in J. Bot. 20: 78 (1882) * ''Chrysophyllum roxburghianum'' <small>Speede</small> in New Ind. Gard.: 282 (1848), nom. illeg. superfl. * ''Chrysophyllum roxburghii'' <small>G.Don</small> in Gen. Hist. 4: 33 (1837) * ''Chrysophyllum roxburghii var. papuanum'' <small>C.T.White</small> in J. Arnold Arbor. 31: 105 (1950) * ''Chrysophyllum sumatranum'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind., Eerste Bijv.: 579 (1861) * ''Donella lanceolata var. malagassica'' <small>Aubrév.</small> in Fl. Madagasc. 164: 117 (1974) * ''Donella roxburghii'' <small>(G.Don) Pierre ex Lecomte</small> in Fl. Indo-Chine 3: 897 (1930) * ''Donella roxburghii var. tonkinensis'' <small>Lecomte</small> in Fl. Indo-Chine 3: 897 (1930) * ''Lucuma tomentosa'' <small>Zipp.</small> in Bijdr. Natuurk. Wetensch. 5: 178 (1830), nom. nud. * ''Niemeyera papuana'' <small>H.J.Lam</small> in Nova Guinea 14: 557 (1932) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zapotovke]] a6x91uw2gvylys781daii9uptnvdve4 7430586 7430580 2026-04-15T18:42:43Z Zeljko 1196 7430586 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Donella lanceolata'' | slika = Chrysophyllum roxburghii.jpg | slika_opis = ''D. lanceolata'', plod | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sapotaceae]] | subfamilia = [[Chrysophylloideae]] | genus = '''''[[Donella]]''''' | species = ''D. lanceolata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Donella lanceolata'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Blume) Aubrév.</small> }} '''''Donella''''', tipična i najrasprostranjenija biljna vrsta u rodu ''[[Donella]]'', porodice [[Zapotovke|zapotovki]] iz tropske i suptropske Azije, Madagaskara [[Australija (kontinent)|Australije]] (Queensland). <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:786737-1 Kew], pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> == Opis == To je zimzeleno malo do srednje veliko [[drvo]] koje naraste između 12 - 18 m visine. Mlade grančice prekrivene su finim, crvenim dlačicama. [[Listovi]] su sjajni, izduženi, u obliku koplja, duljine 11,4 - 15,2 cm i širine 3 - 3,8 cm s uskim vrhom poput repa. Lateralne vene su vrlo fine, brojne, gotovo ravne i paralelne, povezane finim gotovo ravnim intramarginalnim živcem blizu ruba. Biseksualni [[cvjetovi]] se nalaze na cvatu od 5 do mnogo cvjetova, koji se nalaze duž pazuha. Mali su, krem ​​bijeli, mirisni, u obliku zvona, 5 do 7 režnjeva koji se preklapaju, široki 25 mm.<ref name="Flora ">[https://www.nparks.gov.sg/florafaunaweb/flora/6/5/6595 Flora], pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipični: * ''Chrysophyllum javanicum'' <small>Steud.</small> in Nomencl. Bot., ed. 2, 1: 359 (1840) * ''Chrysophyllum lanceolatum'' <small>(Blume) A.DC.</small> in A.P.de Candolle, Prodr. 8: 162 (1844), nom. illeg. homonym. post. * ''Lucuma lanceolata'' <small>(Blume) Zipp.</small> in Bijdr. Natuurk. Wetensch. 5: 178 (1830) * ''Nycterisition lanceolatum'' <small>Blume</small> in Bijdr. Fl. Ned. Ind.: 676 (1826) Heterotipični: * ''Chrysophyllum acuminatum'' <small>Roxb.</small> in Fl. Ind. 1: 599 (1820), nom. illeg. homonym. post. * ''Chrysophyllum bancanum'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind., Eerste Bijv.: 579 (1861) * ''Chrysophyllum dioicum'' <small>Koord. & Valeton</small> in Meded. Lands Plantentuin 11: 131 (1894) * ''Chrysophyllum lanceolatum var. papuanum'' <small>C.T.White</small> in J. Arnold Arbor. 31: 105 (1950) * ''Chrysophyllum lanceolatum var. stellatocarpon'' <small>P.Royen</small> in Blumea 9: 32 (1958) * ''Chrysophyllum pentagonum'' <small>Hance</small> in J. Bot. 20: 78 (1882) * ''Chrysophyllum roxburghianum'' <small>Speede</small> in New Ind. Gard.: 282 (1848), nom. illeg. superfl. * ''Chrysophyllum roxburghii'' <small>G.Don</small> in Gen. Hist. 4: 33 (1837) * ''Chrysophyllum roxburghii var. papuanum'' <small>C.T.White</small> in J. Arnold Arbor. 31: 105 (1950) * ''Chrysophyllum sumatranum'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind., Eerste Bijv.: 579 (1861) * ''Donella lanceolata var. malagassica'' <small>Aubrév.</small> in Fl. Madagasc. 164: 117 (1974) * ''Donella roxburghii'' <small>(G.Don) Pierre ex Lecomte</small> in Fl. Indo-Chine 3: 897 (1930) * ''Donella roxburghii var. tonkinensis'' <small>Lecomte</small> in Fl. Indo-Chine 3: 897 (1930) * ''Lucuma tomentosa'' <small>Zipp.</small> in Bijdr. Natuurk. Wetensch. 5: 178 (1830), nom. nud. * ''Niemeyera papuana'' <small>H.J.Lam</small> in Nova Guinea 14: 557 (1932) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zapotovke]] eb052srzumol28s2l6bvpe107676zye 0 809322 7430591 2026-04-15T19:04:53Z Mychele Trempetich 47215 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Maher Sabry''' (11. travnja 1967.) egipatski je [[pjesnik]], scenarist i redatelj, poznat i kao [[Prava LGBTQ osoba u Egiptu|egipatski]] [[gej muškarac]] koji je napravio »iskorak«. Sabry je [[Homoseksualnost|homoseksualan]] te je odlučio prikazati [[Gay-friendly|istospolnu ljubav na način koji je pozitivan]], što je skandalozno u Egiptu — egipatsko je društvo iznimno konzervativno, pod utjecajem [[Patrijarhat|patrijarhata]] i Islam|...«. 7430591 wikitext text/x-wiki '''Maher Sabry''' (11. travnja 1967.) egipatski je [[pjesnik]], scenarist i redatelj, poznat i kao [[Prava LGBTQ osoba u Egiptu|egipatski]] [[gej muškarac]] koji je napravio »iskorak«. Sabry je [[Homoseksualnost|homoseksualan]] te je odlučio prikazati [[Gay-friendly|istospolnu ljubav na način koji je pozitivan]], što je skandalozno u Egiptu — egipatsko je društvo iznimno konzervativno, pod utjecajem [[Patrijarhat|patrijarhata]] i [[Islam|islama]]. Kao [[LGBTQ]] aktivist,<ref>{{Cite web |url=http://www.alternet.org/story/13109/ |title=AlterNet: Activist Fights for Gay Rights in Egypt |access-date=2010-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080518230655/http://www.alternet.org/story/13109/ |archive-date=2008-05-18 |url-status=live }}</ref> Sabry je se koristio internetom kao »Horus«, uzevši [[pseudonim]] po [[Egipatska mitologija|staroegipatskom bogu]]. Godine 2001., 52 gej muškaraca uhićena su tijekom incidenta koji je u Egiptu proglašen skandaloznim; Sabry je činio sve što je mogao kako bi bila pružena legalna pomoć. == Izvori i bilješke == {{izvori}} r6r5crvgqiga1ly2llmcjornlgiopm7 7430592 7430591 2026-04-15T19:05:14Z Mychele Trempetich 47215 dodana kategorija [[:Kategorija:Borci za prava LGBTQ osoba|Borci za prava LGBTQ osoba]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7430592 wikitext text/x-wiki '''Maher Sabry''' (11. travnja 1967.) egipatski je [[pjesnik]], scenarist i redatelj, poznat i kao [[Prava LGBTQ osoba u Egiptu|egipatski]] [[gej muškarac]] koji je napravio »iskorak«. Sabry je [[Homoseksualnost|homoseksualan]] te je odlučio prikazati [[Gay-friendly|istospolnu ljubav na način koji je pozitivan]], što je skandalozno u Egiptu — egipatsko je društvo iznimno konzervativno, pod utjecajem [[Patrijarhat|patrijarhata]] i [[Islam|islama]]. Kao [[LGBTQ]] aktivist,<ref>{{Cite web |url=http://www.alternet.org/story/13109/ |title=AlterNet: Activist Fights for Gay Rights in Egypt |access-date=2010-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080518230655/http://www.alternet.org/story/13109/ |archive-date=2008-05-18 |url-status=live }}</ref> Sabry je se koristio internetom kao »Horus«, uzevši [[pseudonim]] po [[Egipatska mitologija|staroegipatskom bogu]]. Godine 2001., 52 gej muškaraca uhićena su tijekom incidenta koji je u Egiptu proglašen skandaloznim; Sabry je činio sve što je mogao kako bi bila pružena legalna pomoć. == Izvori i bilješke == {{izvori}} [[Kategorija:Borci za prava LGBTQ osoba]] j2btoszq692qlluao6tolq7xnjv1gq3 6 809323 7430595 2026-04-15T19:07:14Z Zviz2401 102709 https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/gdje-je-nestalo-ili-nije-birtija-12655212 {{Infoslika |Opis= Logotip emisije "Gdje je nestalo? Ili nije?" |Izvor= https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/gdje-je-nestalo-ili-nije-birtija-12655212 |Datum= 15. travnja 2026. |Autor= Sirovina i sinovi |Objašnjenje= Slika je u minimalnoj rezoluciji i korstiti će se samo da bi ilustrirala članak o emisiji [[Gdje je nestalo? Ili nije?]]. }} 7430595 wikitext text/x-wiki == Opis == https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/gdje-je-nestalo-ili-nije-birtija-12655212 {{Infoslika |Opis= Logotip emisije "Gdje je nestalo? Ili nije?" |Izvor= https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/gdje-je-nestalo-ili-nije-birtija-12655212 |Datum= 15. travnja 2026. |Autor= Sirovina i sinovi |Objašnjenje= Slika je u minimalnoj rezoluciji i korstiti će se samo da bi ilustrirala članak o emisiji [[Gdje je nestalo? Ili nije?]]. }} == Licencija == {{Logo}} pqqmz9p9z8ohjo3w0zp91wgdqpe4a2i 0 809324 7430597 2026-04-15T19:10:10Z Zviz2401 102709 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Gdje je nestalo? Ili nije? | slika = Gdje je nestalo ili nije logotip.jpg | veličina slike = 260 | natpis_pod_slikom = | format = dokumentarna serija | žanr = | smislio = [[Robert Knjaz]] | razvio = | napisao = | scenarij = Dubravka...«. 7430597 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Gdje je nestalo? Ili nije? | slika = Gdje je nestalo ili nije logotip.jpg | veličina slike = 260 | natpis_pod_slikom = | format = dokumentarna serija | žanr = | smislio = [[Robert Knjaz]] | razvio = | napisao = | scenarij = Dubravka Turić | režiser = Dubravka Turić | grafika = | voditelj = | uloge = | pripovjedač = | gl_skladatelj = | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = 1 | emisije = 6 | popis_epizoda = #Pregled emisije | izvršni_producent = | producent = | urednik = Vladimir Brnardić | lokacijaprodukcije = | kinematografija = | trajanje_emisije = 30 minuta | produkcijska_kuća = Sirovina i sinovi d.o.o | budget = 205.121,38 € | tv_kuća = [[HRT – HTV 1]] | prva_emisija = {{Premijera|20|4|2026|l}} | posljednja_emisija = | web_stranica = | imdb_id = }} '''''Gdje je nestalo? Ili nije?''''' nadolazeći je [[Hrvatska|hrvatski]] dokumentarni serijal zabavno-nostalgičnog karaktera koji se bavi predmetima, navikama i društvenim ritualima nekadašnjeg svakodnevnog života, danas uglavnom prisutnima tek u kolektivnom sjećanju. Kroz šest tematskih epizoda obrađuju se fenomeni poput druženja na klupicama, plesnjaka, tzv. birtija stajaćica, šatrovačkog govora mladih, galebarenja i retro modnih trendova, uz propitivanje njihova nestanka i promjena u suvremenim društvenim obrascima. Serijal istražuje i transformacije u načinima druženja, flerta i korištenja javnih prostora, kao i odnos mlađih generacija prema tim nekadašnjim praksama. Serijal je nastao prema ideji [[Robert Knjaz|Roberta Knjaza]], u režiji i izvedbi [[Dubravka Turić|Dubravke Turić]], a producira ga ''Sirovina i sinovi d.o.o.'', neovisna produkcijska kuća specijalizirana za dokumentarne i hibridne televizijske formate. Djelo se odlikuje kombinacijom humora, nostalgije i analitičkog pristupa društvenim fenomenima, pri čemu svaka epizoda rekonstruira obilježja određenog vremena te tematizira prolaznost i trajne elemente ljudske društvenosti. Premijerno će početi s prikazivanjem [[20. travnja]] [[2026.]] godine na [[HRT – HTV 1|Prvom programu HRT-a]].<ref name="premijera">{{Citiranje weba|date=2025-04-10|title=Gdje je nestalo? Ili nije?: Birtija|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/gdje-je-nestalo-ili-nije-birtija-12655212|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260415185050/https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/gdje-je-nestalo-ili-nije-birtija-12655212|archive-date=2026-04-15|access-date=2026-04-15|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> == Pregled emisije == {{Pregled serije |boja1 = #DA8D35 |poveznica1 = #Epizode |epizode1 = 6 |premijera1 = {{premijera|20|4|2026}} |finale1 = {{finale|25|5|2026}} }} === Epizode === {{Epizode |pozadina = #DA8D35 |širina = auto |broj1 = 1. |prazno = NE |naslov1 = '''Birtija''' |datum1 = {{premijera|20|4|2026}} |sadržaj1 = Fenomen birtija stajaćica prikazuje se kao važan dio svakodnevnog društvenog života, u kojem su se ljudi okupljali, družili i započinjali dan. Obrađuje se njihovo podrijetlo i razvoj te razlozi zbog kojih su danas sve rjeđe. Donosi se i prikaz izgleda takvih prostora i najčešćih narudžbi, kao i zanimljivosti vezane uz zagrebački „bermudski trokut” i splitsku Gagu. Posebna se pozornost posvećuje takozvanim tetama u borosanama, prepoznatljivim čuvaricama šanka i njegovih nepisanih pravila, čime se priziva atmosfera i društveni značaj tih mjesta.<ref name="premijera" /> |naslov2 = '''Plesnjak''' |datum2 = {{premijera|27|4|2026}} |sadržaj2 = Plesnjaci se prikazuju kao spoj mode, druženja i žive glazbe te kao važan oblik zabave i društvenog života [[1960-ih]] godina. Obrađuje se gdje su se održavali najpopularniji plesnjaci i koji su [[glazbeni sastavi]] na njima stekli afirmaciju. Prikazuju se i običaji vezani uz odabir plesnog partnera, uključujući pojave poput „gaženja” i kravat-štafete, kao i fenomen tzv. plesne kuge. Ujedno se propituje njihov društveni značaj i mogući utjecaj na kvalitetu života, kao i pitanje njihova nestanka u suvremenom kontekstu. |naslov3 = |datum3 = {{premijera|4|5|2026}} |sadržaj3 = |naslov4 = |datum4 = {{premijera|1|5|2026}} |sadržaj4 = |naslov5 = |datum5 = {{premijera|18|5|2026}} |sadržaj5 = |naslov6 = |datum6 = {{premijera|25|5|2026}} |sadržaj6 = }} == Izvori == {{izvori}} {{Televizijski program na HTV-u}} [[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]] [[Kategorija:Dokumentarne televizijske emisije]] bldff5a5slon12hg6cab05ind4em9yp 0 809325 7430605 2026-04-15T19:33:06Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Malacantha'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sapotaceae]] | subfamilia = [[Chrysophylloideae]] | genus = '''''Malacantha''''' | genus_autorstvo = <small>Pierre</small> | species = ''M. alni...«. 7430605 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Malacantha'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sapotaceae]] | subfamilia = [[Chrysophylloideae]] | genus = '''''Malacantha''''' | genus_autorstvo = <small>Pierre</small> | species = ''M. alnifolia'' | subspecies = | dvoimeno = ''Malacantha alnifolia'' | dvoimeno_autorstvo =<small>(Baker) Pierre</small> }} '''''Malacantha''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Zapotovke|zapotovki]]. Jedia vrsta je ''M. alnifolia'', drvo uz tropske [[Afrika|Afrike]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36787-1 Kew] Pristupljeno 15. travnja 2022.</ref> == Opis == To je listopadno [[drvo]] koje naraste do 25 metara visine. [[Deblo]] je promjera do 70 cm. Često je u suhim i galerijskim šumama, kao i u prijelaznoj zoni između [[Savana|savane]] i šume. Meso zrelog voća ima sladak okus. [[Plod]] je crvena, kuglasta do elipsoidna bobica duga 15 - 25 mm, koja sadrži jednu sjemenku dugu do 20 mm. Tolerira [[vatra|vatru]] i obilno se regenerira u redovito zapaljenoj šumi, gdje je često češća nego u neizgorjeloj šumi. <ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Pouteria+alnifolia Useful Tropical Plants], pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> == Upotreba == Za kuhanje se koristi ulje dobiveno iz sjemenki. [[Sjemenke]] se istucaju, kuhaju, tekućina se filtrira i ohladi; ulje koje ispliva na vrh lonca zatim se skine. Listovi se koriste kao omoti za hranu, a u liječenju se primjenjuje izvana za liječenje rana i [[konjunktivitis]]a. Kaša od kore se daje u embrokacijama za liječenje [[reuma|reumatizma]] i kao [[klistir]] za liječenje [[proljev]]a kod djece. Drvo je prilično tvrdo, izdržljivo i otporno na [[Termiti|termite]]. Lokalno se koristi za gradnju, izradu alata, štapova za hodanje i [[kanu]]e, a koristi i kao gorivo i za izradu [[Drveni ugljen|drvenog ugljena]].<ref name="Useful "/> == Sinonimi == Homotipični: * ''Chrysophyllum alnifolium'' <small>Baker</small> in D.Oliver & auct. suc. (eds.), Fl. Trop. Afr. 3: 499 (1877) * ''Pouteria alnifolia'' <small>(Baker) Roberty</small> in Bull. Inst. Franç. Afrique Noire 15: 1417 (1953) Heterotipični: * ''Chrysophyllum ferrugineotomentosum'' <small>Engl.</small> in Bot. Jahrb. Syst. 28: 447 (1900) * ''Malacantha acutifolia'' <small>A.Chev.</small> in Explor. Bot. Afrique Occ. Franç. 1: 387 (1920), nom. nud. * ''Malacantha alnifolia var. sacleuxii'' <small>(Lecomte) J.H.Hemsl.</small> in Kew Bull. 15: 287 (1961) * ''Malacantha centralis'' <small>A.Chev.</small> in Études Fl. Afr. Centr. Franç. 1: 182 (1913), nom. nud. * ''Malacantha ferrugineotomentosa'' <small>(Engl.) Engl.</small> in Monogr. Afrik. Pflanzen-Fam. 8: 48 (1904) * ''Malacantha heudelotiana'' <small>Pierre</small> in Notes Bot. Sapot.: 61 (1891) * ''Malacantha obtusa'' <small>C.H.Wright</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1908: 58 (1908) * ''Malacantha sacleuxii'' <small>Lecomte</small> in Notul. Syst. (Paris) 4: 62 (1923) * ''Malacantha warneckeana'' <small>Engl.</small> in Monogr. Afrik. Pflanzen-Fam. 8: 48 (1904) * ''Pouteria alnifolia var. sacleuxii'' <small>(Lecomte) L.Gaut.</small> in Énum. Pl. Fleurs Afr. Trop. 4: 34 (1997) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [[Kategorija:Rodovi zapotovki]] mogmdahm6j058tgh3hdzldd23shprjt 7430606 7430605 2026-04-15T19:33:23Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Malacantha]] na [[Malacantha alnifolia]] 7430605 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Malacantha'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sapotaceae]] | subfamilia = [[Chrysophylloideae]] | genus = '''''Malacantha''''' | genus_autorstvo = <small>Pierre</small> | species = ''M. alnifolia'' | subspecies = | dvoimeno = ''Malacantha alnifolia'' | dvoimeno_autorstvo =<small>(Baker) Pierre</small> }} '''''Malacantha''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Zapotovke|zapotovki]]. Jedia vrsta je ''M. alnifolia'', drvo uz tropske [[Afrika|Afrike]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36787-1 Kew] Pristupljeno 15. travnja 2022.</ref> == Opis == To je listopadno [[drvo]] koje naraste do 25 metara visine. [[Deblo]] je promjera do 70 cm. Često je u suhim i galerijskim šumama, kao i u prijelaznoj zoni između [[Savana|savane]] i šume. Meso zrelog voća ima sladak okus. [[Plod]] je crvena, kuglasta do elipsoidna bobica duga 15 - 25 mm, koja sadrži jednu sjemenku dugu do 20 mm. Tolerira [[vatra|vatru]] i obilno se regenerira u redovito zapaljenoj šumi, gdje je često češća nego u neizgorjeloj šumi. <ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Pouteria+alnifolia Useful Tropical Plants], pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> == Upotreba == Za kuhanje se koristi ulje dobiveno iz sjemenki. [[Sjemenke]] se istucaju, kuhaju, tekućina se filtrira i ohladi; ulje koje ispliva na vrh lonca zatim se skine. Listovi se koriste kao omoti za hranu, a u liječenju se primjenjuje izvana za liječenje rana i [[konjunktivitis]]a. Kaša od kore se daje u embrokacijama za liječenje [[reuma|reumatizma]] i kao [[klistir]] za liječenje [[proljev]]a kod djece. Drvo je prilično tvrdo, izdržljivo i otporno na [[Termiti|termite]]. Lokalno se koristi za gradnju, izradu alata, štapova za hodanje i [[kanu]]e, a koristi i kao gorivo i za izradu [[Drveni ugljen|drvenog ugljena]].<ref name="Useful "/> == Sinonimi == Homotipični: * ''Chrysophyllum alnifolium'' <small>Baker</small> in D.Oliver & auct. suc. (eds.), Fl. Trop. Afr. 3: 499 (1877) * ''Pouteria alnifolia'' <small>(Baker) Roberty</small> in Bull. Inst. Franç. Afrique Noire 15: 1417 (1953) Heterotipični: * ''Chrysophyllum ferrugineotomentosum'' <small>Engl.</small> in Bot. Jahrb. Syst. 28: 447 (1900) * ''Malacantha acutifolia'' <small>A.Chev.</small> in Explor. Bot. Afrique Occ. Franç. 1: 387 (1920), nom. nud. * ''Malacantha alnifolia var. sacleuxii'' <small>(Lecomte) J.H.Hemsl.</small> in Kew Bull. 15: 287 (1961) * ''Malacantha centralis'' <small>A.Chev.</small> in Études Fl. Afr. Centr. Franç. 1: 182 (1913), nom. nud. * ''Malacantha ferrugineotomentosa'' <small>(Engl.) Engl.</small> in Monogr. Afrik. Pflanzen-Fam. 8: 48 (1904) * ''Malacantha heudelotiana'' <small>Pierre</small> in Notes Bot. Sapot.: 61 (1891) * ''Malacantha obtusa'' <small>C.H.Wright</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1908: 58 (1908) * ''Malacantha sacleuxii'' <small>Lecomte</small> in Notul. Syst. (Paris) 4: 62 (1923) * ''Malacantha warneckeana'' <small>Engl.</small> in Monogr. Afrik. Pflanzen-Fam. 8: 48 (1904) * ''Pouteria alnifolia var. sacleuxii'' <small>(Lecomte) L.Gaut.</small> in Énum. Pl. Fleurs Afr. Trop. 4: 34 (1997) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [[Kategorija:Rodovi zapotovki]] mogmdahm6j058tgh3hdzldd23shprjt 7430608 7430606 2026-04-15T19:33:34Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Malacantha alnifolia]] na [[Malacantha]] preko preusmjeravanja 7430605 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Malacantha'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sapotaceae]] | subfamilia = [[Chrysophylloideae]] | genus = '''''Malacantha''''' | genus_autorstvo = <small>Pierre</small> | species = ''M. alnifolia'' | subspecies = | dvoimeno = ''Malacantha alnifolia'' | dvoimeno_autorstvo =<small>(Baker) Pierre</small> }} '''''Malacantha''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Zapotovke|zapotovki]]. Jedia vrsta je ''M. alnifolia'', drvo uz tropske [[Afrika|Afrike]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36787-1 Kew] Pristupljeno 15. travnja 2022.</ref> == Opis == To je listopadno [[drvo]] koje naraste do 25 metara visine. [[Deblo]] je promjera do 70 cm. Često je u suhim i galerijskim šumama, kao i u prijelaznoj zoni između [[Savana|savane]] i šume. Meso zrelog voća ima sladak okus. [[Plod]] je crvena, kuglasta do elipsoidna bobica duga 15 - 25 mm, koja sadrži jednu sjemenku dugu do 20 mm. Tolerira [[vatra|vatru]] i obilno se regenerira u redovito zapaljenoj šumi, gdje je često češća nego u neizgorjeloj šumi. <ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Pouteria+alnifolia Useful Tropical Plants], pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> == Upotreba == Za kuhanje se koristi ulje dobiveno iz sjemenki. [[Sjemenke]] se istucaju, kuhaju, tekućina se filtrira i ohladi; ulje koje ispliva na vrh lonca zatim se skine. Listovi se koriste kao omoti za hranu, a u liječenju se primjenjuje izvana za liječenje rana i [[konjunktivitis]]a. Kaša od kore se daje u embrokacijama za liječenje [[reuma|reumatizma]] i kao [[klistir]] za liječenje [[proljev]]a kod djece. Drvo je prilično tvrdo, izdržljivo i otporno na [[Termiti|termite]]. Lokalno se koristi za gradnju, izradu alata, štapova za hodanje i [[kanu]]e, a koristi i kao gorivo i za izradu [[Drveni ugljen|drvenog ugljena]].<ref name="Useful "/> == Sinonimi == Homotipični: * ''Chrysophyllum alnifolium'' <small>Baker</small> in D.Oliver & auct. suc. (eds.), Fl. Trop. Afr. 3: 499 (1877) * ''Pouteria alnifolia'' <small>(Baker) Roberty</small> in Bull. Inst. Franç. Afrique Noire 15: 1417 (1953) Heterotipični: * ''Chrysophyllum ferrugineotomentosum'' <small>Engl.</small> in Bot. Jahrb. Syst. 28: 447 (1900) * ''Malacantha acutifolia'' <small>A.Chev.</small> in Explor. Bot. Afrique Occ. Franç. 1: 387 (1920), nom. nud. * ''Malacantha alnifolia var. sacleuxii'' <small>(Lecomte) J.H.Hemsl.</small> in Kew Bull. 15: 287 (1961) * ''Malacantha centralis'' <small>A.Chev.</small> in Études Fl. Afr. Centr. Franç. 1: 182 (1913), nom. nud. * ''Malacantha ferrugineotomentosa'' <small>(Engl.) Engl.</small> in Monogr. Afrik. Pflanzen-Fam. 8: 48 (1904) * ''Malacantha heudelotiana'' <small>Pierre</small> in Notes Bot. Sapot.: 61 (1891) * ''Malacantha obtusa'' <small>C.H.Wright</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1908: 58 (1908) * ''Malacantha sacleuxii'' <small>Lecomte</small> in Notul. Syst. (Paris) 4: 62 (1923) * ''Malacantha warneckeana'' <small>Engl.</small> in Monogr. Afrik. Pflanzen-Fam. 8: 48 (1904) * ''Pouteria alnifolia var. sacleuxii'' <small>(Lecomte) L.Gaut.</small> in Énum. Pl. Fleurs Afr. Trop. 4: 34 (1997) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [[Kategorija:Rodovi zapotovki]] mogmdahm6j058tgh3hdzldd23shprjt 0 809327 7430609 2026-04-15T19:33:34Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Malacantha alnifolia]] na [[Malacantha]] preko preusmjeravanja 7430609 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Malacantha]] cy4om6tticl9ffdulwebbscexzp86bx 0 809328 7430638 2026-04-15T21:20:46Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Gazanija'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | subfamilia = [[Vernonioideae]] | tribus = [[Arctotideae]] | subtribus = [[Gorteriinae]] | genus = '''''Gazania''''' | genus_autorstvo = <small>Gae...«. 7430638 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Gazanija'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | subfamilia = [[Vernonioideae]] | tribus = [[Arctotideae]] | subtribus = [[Gorteriinae]] | genus = '''''Gazania''''' | genus_autorstvo = <small>Gaertn.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Gazanija''''' ([[lat.]] ''Gazania''), rod jednogodišnjeg raslinja ili trajica iz porodice [[Glavočike jezičnjače|glavočika]]. Sastoji se od 19 vrsta iz južne tropske i [[Južna Afrika|Južne Afrike]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331621-2 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 1. kolovoza 2022.</ref>. Gazanije su niske ukrasne biljke s velikim, šarenim “tratinskim” cvjetovima, čvrstim korijenom i listovima koji su odozdo bijeli i dlakavi. == Opis == Biljke iz roda ''Gazania'' su uglavnom [[trajnice]] (žive više godina) s drvenastim [[Korijen (biljke)|korijen]]om, iako rijetko mogu biti i [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]]. Rastu ili kao prizemne biljke bez prave stabljike, ili imaju niske stabljike koje mogu biti uspravne ili polegnute. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000015424 WFO], pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su tipični “tratini” (poput ivančice), ali sastavljeni od dva tipa: Vanjski “jezičasti” cvjetovi (latice koje vidiš) su uglavnom žuti, ali mogu biti i bijeli ili narančasti, često s tamnom mrljom pri dnu i prugama izvana. Oni nemaju spolne organe. Unutarnji, sitni cvjetići u sredini su žuti i imaju i muške i ženske organe (mogu stvarati sjeme).<ref name="WFO "/> [[Sjemenke]]: One iz srednjih cvjetića su uske, dlakave i imaju sitne ljuskice (nešto poput “padobrana”). Vanjski [[cvjetovi]] obično ne stvaraju sjeme.<ref name="WFO "/> [[Listovi]]: Najčešće rastu pri dnu biljke i zbijeni su. Oblik može varirati (uski, širi, ponekad urezani). Gornja strana je manje-više glatka, a donja je bijela i dlakava. Cijeli cvat (glavica) je pojedinačan i nalazi se na dugoj stapci ili na vrhu stabljike.<ref name="WFO "/> == Vrste == # ''[[Gazania caespitosa]]'' <small>Bolus</small> # ''[[Gazania ciliaris]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania heterochaeta]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania jurineifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania krebsiana]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania lanata]]'' <small>Magee & Boatwr.</small> # ''[[Gazania leiopoda]]'' <small>(DC.) Roessler</small> # ''[[Gazania lichtensteinii]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania linearis]]'' <small>(Thunb.) Druce</small> # ''[[Gazania maritima]]'' <small>Levyns</small> # ''[[Gazania othonnites]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania pectinata]]'' <small>(Thunb.) A.Hartw.</small> # ''[[Gazania rigens]]'' <small>(L.) Gaertn.</small> # ''[[Gazania rigida]]'' <small>(Burm.f.) Roessler</small> # ''[[Gazania schenckii]]'' <small>O.Hoffm.</small> # ''[[Gazania serrata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania splendidissima]]'' <small>Mucina, Magee & Boatwr.</small> # ''[[Gazania tenuifolia]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania thermalis]]'' <small>Dinter</small> == Sinonimi == Heterotipični: * ''Gazaniopsis'' <small>C.Huber</small> in Nursery Cat. (Huber) 1880(Oct.): 4 (1880) * ''Melanchrysum'' <small>Cass.</small> in Bull. Sci. Soc. Philom. Paris 1817: 12 (1817) * ''Meridiana'' <small>Hill</small> in Veg. Syst. 2: 121 (1761), nom. rej. * ''Moehnia'' <small>Neck.</small> in Elem. Bot. 1: 9 (1790), not validly publ. * ''Mussinia'' <small>Willd.</small> in Sp. Pl., ed. 4. 3: 2263 (1803) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tribusi Vernonioideae]] smsqo8h4a9zmmurjjibk1firblmk9w6 7430639 7430638 2026-04-15T21:21:00Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Gazania]] na [[Gazanija]] 7430638 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Gazanija'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | subfamilia = [[Vernonioideae]] | tribus = [[Arctotideae]] | subtribus = [[Gorteriinae]] | genus = '''''Gazania''''' | genus_autorstvo = <small>Gaertn.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Gazanija''''' ([[lat.]] ''Gazania''), rod jednogodišnjeg raslinja ili trajica iz porodice [[Glavočike jezičnjače|glavočika]]. Sastoji se od 19 vrsta iz južne tropske i [[Južna Afrika|Južne Afrike]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331621-2 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 1. kolovoza 2022.</ref>. Gazanije su niske ukrasne biljke s velikim, šarenim “tratinskim” cvjetovima, čvrstim korijenom i listovima koji su odozdo bijeli i dlakavi. == Opis == Biljke iz roda ''Gazania'' su uglavnom [[trajnice]] (žive više godina) s drvenastim [[Korijen (biljke)|korijen]]om, iako rijetko mogu biti i [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]]. Rastu ili kao prizemne biljke bez prave stabljike, ili imaju niske stabljike koje mogu biti uspravne ili polegnute. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000015424 WFO], pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su tipični “tratini” (poput ivančice), ali sastavljeni od dva tipa: Vanjski “jezičasti” cvjetovi (latice koje vidiš) su uglavnom žuti, ali mogu biti i bijeli ili narančasti, često s tamnom mrljom pri dnu i prugama izvana. Oni nemaju spolne organe. Unutarnji, sitni cvjetići u sredini su žuti i imaju i muške i ženske organe (mogu stvarati sjeme).<ref name="WFO "/> [[Sjemenke]]: One iz srednjih cvjetića su uske, dlakave i imaju sitne ljuskice (nešto poput “padobrana”). Vanjski [[cvjetovi]] obično ne stvaraju sjeme.<ref name="WFO "/> [[Listovi]]: Najčešće rastu pri dnu biljke i zbijeni su. Oblik može varirati (uski, širi, ponekad urezani). Gornja strana je manje-više glatka, a donja je bijela i dlakava. Cijeli cvat (glavica) je pojedinačan i nalazi se na dugoj stapci ili na vrhu stabljike.<ref name="WFO "/> == Vrste == # ''[[Gazania caespitosa]]'' <small>Bolus</small> # ''[[Gazania ciliaris]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania heterochaeta]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania jurineifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania krebsiana]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania lanata]]'' <small>Magee & Boatwr.</small> # ''[[Gazania leiopoda]]'' <small>(DC.) Roessler</small> # ''[[Gazania lichtensteinii]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania linearis]]'' <small>(Thunb.) Druce</small> # ''[[Gazania maritima]]'' <small>Levyns</small> # ''[[Gazania othonnites]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania pectinata]]'' <small>(Thunb.) A.Hartw.</small> # ''[[Gazania rigens]]'' <small>(L.) Gaertn.</small> # ''[[Gazania rigida]]'' <small>(Burm.f.) Roessler</small> # ''[[Gazania schenckii]]'' <small>O.Hoffm.</small> # ''[[Gazania serrata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania splendidissima]]'' <small>Mucina, Magee & Boatwr.</small> # ''[[Gazania tenuifolia]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania thermalis]]'' <small>Dinter</small> == Sinonimi == Heterotipični: * ''Gazaniopsis'' <small>C.Huber</small> in Nursery Cat. (Huber) 1880(Oct.): 4 (1880) * ''Melanchrysum'' <small>Cass.</small> in Bull. Sci. Soc. Philom. Paris 1817: 12 (1817) * ''Meridiana'' <small>Hill</small> in Veg. Syst. 2: 121 (1761), nom. rej. * ''Moehnia'' <small>Neck.</small> in Elem. Bot. 1: 9 (1790), not validly publ. * ''Mussinia'' <small>Willd.</small> in Sp. Pl., ed. 4. 3: 2263 (1803) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tribusi Vernonioideae]] smsqo8h4a9zmmurjjibk1firblmk9w6 7430641 7430639 2026-04-15T21:23:55Z Zeljko 1196 7430641 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Gazanija'' | slika =Gazania heterochaeta.jpg | slika_opis = ''Gazania heterochaeta'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | subfamilia = [[Vernonioideae]] | tribus = [[Arctotideae]] | subtribus = [[Gorteriinae]] | genus = '''''Gazania''''' | genus_autorstvo = <small>Gaertn.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Gazanija''''' ([[lat.]] ''Gazania''), rod jednogodišnjeg raslinja ili trajica iz porodice [[Glavočike jezičnjače|glavočika]]. Sastoji se od 19 vrsta iz južne tropske i [[Južna Afrika|Južne Afrike]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331621-2 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 1. kolovoza 2022.</ref>. Gazanije su niske ukrasne biljke s velikim, šarenim “tratinskim” cvjetovima, čvrstim korijenom i listovima koji su odozdo bijeli i dlakavi. == Opis == Biljke iz roda ''Gazania'' su uglavnom [[trajnice]] (žive više godina) s drvenastim [[Korijen (biljke)|korijen]]om, iako rijetko mogu biti i [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]]. Rastu ili kao prizemne biljke bez prave stabljike, ili imaju niske stabljike koje mogu biti uspravne ili polegnute. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000015424 WFO], pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su tipični “tratini” (poput ivančice), ali sastavljeni od dva tipa: Vanjski “jezičasti” cvjetovi (latice koje vidiš) su uglavnom žuti, ali mogu biti i bijeli ili narančasti, često s tamnom mrljom pri dnu i prugama izvana. Oni nemaju spolne organe. Unutarnji, sitni cvjetići u sredini su žuti i imaju i muške i ženske organe (mogu stvarati sjeme).<ref name="WFO "/> [[Sjemenke]]: One iz srednjih cvjetića su uske, dlakave i imaju sitne ljuskice (nešto poput “padobrana”). Vanjski [[cvjetovi]] obično ne stvaraju sjeme.<ref name="WFO "/> [[Listovi]]: Najčešće rastu pri dnu biljke i zbijeni su. Oblik može varirati (uski, širi, ponekad urezani). Gornja strana je manje-više glatka, a donja je bijela i dlakava. Cijeli cvat (glavica) je pojedinačan i nalazi se na dugoj stapci ili na vrhu stabljike.<ref name="WFO "/> == Vrste == # ''[[Gazania caespitosa]]'' <small>Bolus</small> # ''[[Gazania ciliaris]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania heterochaeta]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania jurineifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania krebsiana]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania lanata]]'' <small>Magee & Boatwr.</small> # ''[[Gazania leiopoda]]'' <small>(DC.) Roessler</small> # ''[[Gazania lichtensteinii]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania linearis]]'' <small>(Thunb.) Druce</small> # ''[[Gazania maritima]]'' <small>Levyns</small> # ''[[Gazania othonnites]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania pectinata]]'' <small>(Thunb.) A.Hartw.</small> # ''[[Gazania rigens]]'' <small>(L.) Gaertn.</small> # ''[[Gazania rigida]]'' <small>(Burm.f.) Roessler</small> # ''[[Gazania schenckii]]'' <small>O.Hoffm.</small> # ''[[Gazania serrata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania splendidissima]]'' <small>Mucina, Magee & Boatwr.</small> # ''[[Gazania tenuifolia]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania thermalis]]'' <small>Dinter</small> == Sinonimi == Heterotipični: * ''Gazaniopsis'' <small>C.Huber</small> in Nursery Cat. (Huber) 1880(Oct.): 4 (1880) * ''Melanchrysum'' <small>Cass.</small> in Bull. Sci. Soc. Philom. Paris 1817: 12 (1817) * ''Meridiana'' <small>Hill</small> in Veg. Syst. 2: 121 (1761), nom. rej. * ''Moehnia'' <small>Neck.</small> in Elem. Bot. 1: 9 (1790), not validly publ. * ''Mussinia'' <small>Willd.</small> in Sp. Pl., ed. 4. 3: 2263 (1803) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tribusi Vernonioideae]] 6wkhslpxu1ssemjqcbin9qvbd6tk6xd 7430644 7430641 2026-04-15T21:27:37Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7430644 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Gazanija'' | slika =Gazania heterochaeta.jpg | slika_opis = ''Gazania heterochaeta'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | subfamilia = [[Vernonioideae]] | tribus = [[Arctotideae]] | subtribus = [[Gorteriinae]] | genus = '''''Gazania''''' | genus_autorstvo = <small>Gaertn.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Gazanija''''' ([[lat.]] ''Gazania''), rod jednogodišnjeg raslinja ili trajica iz porodice [[Glavočike jezičnjače|glavočika]]. Sastoji se od 19 vrsta iz južne tropske i [[Južna Afrika|Južne Afrike]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331621-2 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 1. kolovoza 2022.</ref>. Gazanije su niske ukrasne biljke s velikim, šarenim “tratinskim” cvjetovima, čvrstim korijenom i listovima koji su odozdo bijeli i dlakavi. == Opis == Biljke iz roda ''Gazania'' su uglavnom [[trajnice]] (žive više godina) s drvenastim [[Korijen (biljke)|korijen]]om, iako rijetko mogu biti i [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]]. Rastu ili kao prizemne biljke bez prave stabljike, ili imaju niske stabljike koje mogu biti uspravne ili polegnute. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000015424 WFO], pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su tipični “tratini” (poput ivančice), ali sastavljeni od dva tipa: Vanjski “jezičasti” cvjetovi (latice koje vidiš) su uglavnom žuti, ali mogu biti i bijeli ili narančasti, često s tamnom mrljom pri dnu i prugama izvana. Oni nemaju spolne organe. Unutarnji, sitni cvjetići u sredini su žuti i imaju i muške i ženske organe (mogu stvarati sjeme).<ref name="WFO "/> [[Sjemenke]]: One iz srednjih cvjetića su uske, dlakave i imaju sitne ljuskice (nešto poput “padobrana”). Vanjski [[cvjetovi]] obično ne stvaraju sjeme.<ref name="WFO "/> [[Listovi]]: Najčešće rastu pri dnu biljke i zbijeni su. Oblik može varirati (uski, širi, ponekad urezani). Gornja strana je manje-više glatka, a donja je bijela i dlakava. Cijeli cvat (glavica) je pojedinačan i nalazi se na dugoj stapci ili na vrhu stabljike.<ref name="WFO "/> == Vrste == # ''[[Gazania caespitosa]]'' <small>Bolus</small> # ''[[Gazania ciliaris]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania heterochaeta]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania jurineifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania krebsiana]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania lanata]]'' <small>Magee & Boatwr.</small> # ''[[Gazania leiopoda]]'' <small>(DC.) Roessler</small> # ''[[Gazania lichtensteinii]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania linearis]]'' <small>(Thunb.) Druce</small> # ''[[Gazania maritima]]'' <small>Levyns</small> # ''[[Gazania othonnites]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania pectinata]]'' <small>(Thunb.) A.Hartw.</small> # ''[[Gazania rigens]]'' <small>(L.) Gaertn.</small> # ''[[Gazania rigida]]'' <small>(Burm.f.) Roessler</small> # ''[[Gazania schenckii]]'' <small>O.Hoffm.</small> # ''[[Gazania serrata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Gazania splendidissima]]'' <small>Mucina, Magee & Boatwr.</small> # ''[[Gazania tenuifolia]]'' <small>Less.</small> # ''[[Gazania thermalis]]'' <small>Dinter</small> == Sinonimi == Heterotipični: * ''Gazaniopsis'' <small>C.Huber</small> in Nursery Cat. (Huber) 1880(Oct.): 4 (1880) * ''Melanchrysum'' <small>Cass.</small> in Bull. Sci. Soc. Philom. Paris 1817: 12 (1817) * ''Meridiana'' <small>Hill</small> in Veg. Syst. 2: 121 (1761), nom. rej. * ''Moehnia'' <small>Neck.</small> in Elem. Bot. 1: 9 (1790), not validly publ. * ''Mussinia'' <small>Willd.</small> in Sp. Pl., ed. 4. 3: 2263 (1803) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Vernonioideae]] hsgcw3pno0sjqsqmu4mgbm9u2z58foo 0 809329 7430640 2026-04-15T21:21:00Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Gazania]] na [[Gazanija]] 7430640 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Gazanija]] 2glymjyhaz90ubtjpf3pz6387td4p3k 3 809330 7430647 2026-04-15T21:31:17Z Runolist 263374 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{subst:dd}} ~~~~«. 7430647 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Nikolica1512''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Nikolica1512]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Nikolica1512]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:31, 15. travnja 2026. (CEST) 2am4s17d23720wsvlfylvg57diqxcu3 0 809331 7430652 2026-04-15T21:48:12Z Vitek 12410 n/č 7430652 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Ondo | ime_genitiv =Onda | izvorno_ime = | slika_panorama =Ondo_city_gate.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Ulaz u grad | slika_lokacijska_karta_država =Nigerija | slika_lokacijska_karta_opis =Ondo na karti Nigerije | nadimak = | geslo = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =7 | širina-minute =5 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =4 | dužina-minute =47 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|NIG}} | lokacija1_ime =[[Savezne države Nigerije|Savezna država]] | lokacija1_info =[[Ondo (država)|Ondo]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum =[[1510.]]<ref name=city/> | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Oba (tradicijski vladar) | ime_vođe =Adesimbo Victor Kiladejo | površina_bilješke = | površina_ukupna =1791 [[km²]] | visina =290 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2022.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže =146.051<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =375.000<ref name=cita/> | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Zapadnoafričko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 351101 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Ondo''' znan i kao ''Ode Ondo'' i ''Ondo City'' je grad od 146.051<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/nigeria/cities/?cityid=13522 | title =''Ondo in Osun'' | accessdate =2026-04-14 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> i [[urbana aglomeracija|aglomeracija]] od 375.000 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=cita>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/nigeria/cities/agglos/?cityid=13522 | title =''Ondo Agglomeration in Osun'' | accessdate =2026-04-14 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[jugozapad]]u [[Nigerija|Nigerije]] u [[Savezne države Nigerije|aveznoj državi]] [[Ondo (država)|Ondo]]. On je jedan od najvećih gradova u [[Ondo (država)|državi]] koja je po njemu dobila ime. Njegov današnji [[Tradicija|tradicijski]] poglavar (oba) Adesimbo Victor Kiladejo, drži se potomkom Oodue, osnivača [[dinastija|dinastije]] [[Joruba (narod)|jorubskih]] [[kralj]]eva.<ref name=lok/> == Zemljopisne osobine == Ondo se nalazi na [[raskrižje|raskrižju]] [[cesta]] za [[Ife (Nigerija)|Ife]] (63 [[kilometar|km]]), [[Akure]] (47 km) i [[Okitipupa|Okitipupu]] (81 km).<ref name=brit/> == Povijest == Položaj Onda usred nigerijske [[prašuma|prašume]], ali s dobrim pristupom [[obala|obali]], učinio ga je glavnom tranzitnom točkom prema zemljama [[Joruba (narod)|naroda Joruba]]. On je privukao i [[kršćanstvo|kršćanske]] [[Misionarstvo|misionare]] koji su [[1875.]] godine podigli prvu [[crkva|crkvu]], a nakon tog i [[osnovna škola|osnovnu školu]]. Njihov dolazak imao je pozitivan utjecaj i na usvajanje novih [[Tržište|tržišnih]] kultura poput [[kakaovac|kakaovca]] i [[Kaučukovac|kaučukovca]].<ref name=lok/> Većina stanovnika se i danas bavi [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i [[šumarstvo]]m. Zbog tog je postao [[logistika|logistički]] centar za [[kakaovac]] i [[palmino ulje]], uz to je i trgovački centar za poljoprivrene proizvode.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Ondo-Nigeria | title =''Ondo'' | accessdate =2026-04-14 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> Manji dio bavi se [[trgovac|trgovinom]] i [[Uslužne djelatnosti|uslužnim djelatnostima]]. Od [[industrija|industrije]] ima [[tvornica|pogone]] za obradu [[drvo (materijal)|drva]], [[kamen]]a , preradu [[kakaovac|kakaovca]] i proizvodnju [[papir]]ne konfekcije. Jedna od najstarijih [[srednja škola|srednjih škola]] u Nigeriji osnovana je [[1919.]] Nakon tog podignuta je [[bolnica]] i [[visoka škola]] za [[učitelj]]e, koja danas djeluje kao podružnica Metodističkog [[sveučilište|sveučilišta]] za znanost i tehnologiju. Danas u gradu postoji dvadeset srednjih škola.<ref name=lok>{{cite web | url =https://monarch-osemawe44th.org/profile-of-ode-ondo-ondo-city/ | title =''Profile of Ode Ondo (Ondo City)'' | accessdate =2026-04-14 | language=engleski | publisher=Monarch Osemawe org.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Ondo (Nigeria)}} * [https://www.britannica.com/place/Ondo-Nigeria ''Ondo''] {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Nigeriji]] 0khv5b5jmuy19pjjqec3u0l53mnkvik 7430653 7430652 2026-04-15T21:50:22Z Croxyz 205325 7430653 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Ondo | ime_genitiv =Onda | izvorno_ime = | slika_panorama =Ondo_city_gate.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Ulaz u grad | slika_lokacijska_karta_država =Nigerija | slika_lokacijska_karta_opis =Ondo na karti Nigerije | nadimak = | geslo = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =7 | širina-minute =5 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =4 | dužina-minute =47 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|NIG}} | lokacija1_ime =[[Savezne države Nigerije|Savezna država]] | lokacija1_info =[[Ondo (država)|Ondo]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum =[[1510.]]<ref name=city/> | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Oba (tradicijski vladar) | ime_vođe =Adesimbo Victor Kiladejo | površina_bilješke = | površina_ukupna =1791 [[km²]] | visina =290 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2022.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže =146.051<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =375.000<ref name=cita/> | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Zapadnoafričko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 351101 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Ondo''' znan i kao ''Ode Ondo'' i ''Ondo City'' je grad od 146.051<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/nigeria/cities/?cityid=13522 | title =''Ondo in Osun'' | accessdate =2026-04-14 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> i [[urbana aglomeracija|aglomeracija]] od 375.000 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=cita>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/nigeria/cities/agglos/?cityid=13522 | title =''Ondo Agglomeration in Osun'' | accessdate =2026-04-14 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[jugozapad]]u [[Nigerija|Nigerije]] u [[Savezne države Nigerije|saveznoj državi]] [[Ondo (država)|Ondo]]. On je jedan od najvećih gradova u [[Ondo (država)|državi]] koja je po njemu dobila ime. Njegov današnji [[Tradicija|tradicijski]] poglavar (oba) Adesimbo Victor Kiladejo, drži se potomkom Oodue, osnivača [[dinastija|dinastije]] [[Joruba (narod)|jorubskih]] [[kralj]]eva.<ref name=lok/> == Zemljopisne osobine == Ondo se nalazi na [[raskrižje|raskrižju]] [[cesta]] za [[Ife (Nigerija)|Ife]] (63 [[kilometar|km]]), [[Akure]] (47 km) i [[Okitipupa|Okitipupu]] (81 km).<ref name=brit/> == Povijest == Položaj Onda usred nigerijske [[prašuma|prašume]], ali s dobrim pristupom [[obala|obali]], učinio ga je glavnom tranzitnom točkom prema zemljama [[Joruba (narod)|naroda Joruba]]. On je privukao i [[kršćanstvo|kršćanske]] [[Misionarstvo|misionare]] koji su [[1875.]] godine podigli prvu [[crkva|crkvu]], a nakon tog i [[osnovna škola|osnovnu školu]]. Njihov dolazak imao je pozitivan utjecaj i na usvajanje novih [[Tržište|tržišnih]] kultura poput [[kakaovac|kakaovca]] i [[Kaučukovac|kaučukovca]].<ref name=lok/> Većina stanovnika se i danas bavi [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i [[šumarstvo]]m. Zbog tog je postao [[logistika|logistički]] centar za [[kakaovac]] i [[palmino ulje]], uz to je i trgovački centar za poljoprivrene proizvode.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Ondo-Nigeria | title =''Ondo'' | accessdate =2026-04-14 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> Manji dio bavi se [[trgovac|trgovinom]] i [[Uslužne djelatnosti|uslužnim djelatnostima]]. Od [[industrija|industrije]] ima [[tvornica|pogone]] za obradu [[drvo (materijal)|drva]], [[kamen]]a, preradu [[kakaovac|kakaovca]] i proizvodnju [[papir]]ne konfekcije. Jedna od najstarijih [[srednja škola|srednjih škola]] u Nigeriji osnovana je [[1919.]] Nakon tog podignuta je [[bolnica]] i [[visoka škola]] za [[učitelj]]e, koja danas djeluje kao podružnica Metodističkog [[sveučilište|sveučilišta]] za znanost i tehnologiju. Danas u gradu postoji dvadeset srednjih škola.<ref name=lok>{{cite web | url =https://monarch-osemawe44th.org/profile-of-ode-ondo-ondo-city/ | title =''Profile of Ode Ondo (Ondo City)'' | accessdate =2026-04-14 | language=engleski | publisher=Monarch Osemawe org.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Ondo (Nigeria)}} * [https://www.britannica.com/place/Ondo-Nigeria ''Ondo''] {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Nigeriji]] fcy5q0fb3la3dpzqv6p918q3ndmcu3t 0 809332 7430675 2026-04-16T05:32:42Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Poterija | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sapotaceae]] | subfamilia = [[Chrysophylloideae]] | genus = '''''Pouteria''''' | genus_autorstvo = <small>Pierre</small> | species = | subspecies =...«. 7430675 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Poterija | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sapotaceae]] | subfamilia = [[Chrysophylloideae]] | genus = '''''Pouteria''''' | genus_autorstvo = <small>Pierre</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Poterija''''' ([[lat.]] Pouteria), biljni rod iz porodice [[Zapotovke|zapotovki]]. Postoji tridesetak vrsta drveća i grmlja koji rastu po tropskoj [[Afrika|Africi]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36837-1 Plants of the World online] Pristupljeno 13. travnja 2026.</ref> == Opis == Rod ''Pouteria'' (porodica ''Sapotaceae'') obuhvaća zimzelena [[Stablo|stabla]] ili grmove koji sadrže mliječni sok. [[Listovi]] su jednostavni, kožasti, najčešće skupljeni pri vrhovima grana i imaju glatke rubove.<ref name="FloraBase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/21908 FloraBase], pristupljeno 13. travnja 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su mali, najčešće u skupinama, mogu biti dvospolni ili jednospolni. Građeni su od čaške i vjenčića (zelenkasto-žuti do kremasti), s više [[prašnik]]a i često prisutnim zakržljalim prašnicima (staminodiji). Plodnica je nadrasla i može imati više komora.<ref name="FloraBase "/> Plod je najčešće mesnata bobica s 1 do nekoliko sjemenki (npr. abiu, canistel, eggfruit). [[Sjemenke]] imaju dobro razvijen zametak i često uljasti [[endosperm]].<ref name="FloraBase "/> Biljke prirodno rastu u tropskim područjima (uključujući sjever Australije), a važne su jer daju jestive [[plod]]ove.<ref name="FloraBase "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Pouteria alvesii]]'' <small>Alves-Araújo</small> # ''[[Pouteria amapaensis]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amazonica]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Pouteria ambelaniifolia]]'' <small>(Sandwith) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amygdalicarpa]]'' <small>(Pittier) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amygdalina]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria andarahiensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria anteridata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria arcuata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria areolatifolia]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Pouteria aristata]]'' <small>(Britton & P.Wilson) Baehni</small> # ''[[Pouteria atabapoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria atlantica]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria aubrevillei]]'' <small>Bernardi</small> # ''[[Pouteria aurea]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria austin-smithii]]'' <small>(Standl.) Cronquist</small> # ''[[Pouteria baehniana]]'' <small>Monach.</small> # ''[[Pouteria bangii]]'' <small>(Rusby) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria bapeba]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria belizensis]]'' <small>(Standl.) Cronquist</small> # ''[[Pouteria benai]]'' <small>(Aubrév. & Pellegr.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria bilocularis]]'' <small>(H.J.P.Winkl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria bonneriana]]'' <small>Bernardi</small> # ''[[Pouteria bracteata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria brevensis]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria brevipetiolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria briocheoides]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Pouteria buenaventurensis]]'' <small>(Aubrév.) Pilz</small> # ''[[Pouteria bullata]]'' <small>(S.Moore) Baehni</small> # ''[[Pouteria butyrocarpa]]'' <small>(Kuhlm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria caimito]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria calistophylla]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria campanulata]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria canaimaensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cayennensis]]'' <small>(A.DC.) Eyma</small> # ''[[Pouteria chiricana]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria chocoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cicatricata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cinnamomea]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria citriodora]]'' <small>Alves-Araújo</small> # ''[[Pouteria cladantha]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Pouteria coelomatica]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Pouteria collina]]'' <small>(Little) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria condorensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cordiformis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria coriacea]]'' <small>(Pierre) Pierre</small> # ''[[Pouteria crassiflora]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cubensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria cuspidata]]'' <small>(A.DC.) Baehni</small> # ''[[Pouteria decorticans]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria decussata]]'' <small>(Ducke) Baehni</small> # ''[[Pouteria deliciosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria dictyoneura]]'' <small>(Griseb.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria egregia]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Pouteria elegans]]'' <small>(A.DC.) Baehni</small> # ''[[Pouteria ephedrantha]]'' <small>(A.C.Sm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria ericoides]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria erythrochrysa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria espinae]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria eugeniifolia]]'' <small>(Pierre) Baehni</small> # ''[[Pouteria euryphylla]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria exfoliata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria exstaminodia]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria filiformis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fossicola]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria foveolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fragrans]]'' <small>(Pierre) Dubard</small> # ''[[Pouteria franciscana]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria freitasii]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fulva]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria furcata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria gabrielensis]]'' <small>(Gilly ex Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria gallifructa]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria gardneri]]'' <small>(Mart. & Miq.) Baehni</small> # ''[[Pouteria gigantea]]'' <small>(Diels) Pilz</small> # ''[[Pouteria glauca]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria glomerata]]'' <small>(Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria gomphiifolia]]'' <small>(Mart. ex Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria gongrijpii]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria gracilis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria guianensis]]'' <small>Aubl.</small> # ''[[Pouteria gutta]]'' <small>(Ducke) Baehni</small> # ''[[Pouteria hexastemon]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria hotteana]]'' <small>(Urb. & Ekman) Baehni</small> # ''[[Pouteria izabalensis]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria juruana]]'' <small>K.Krause</small> # ''[[Pouteria kaieteurensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria karsticola]]'' <small>Londoño-Ech.</small> # ''[[Pouteria krukovii]]'' <small>(A.C.Sm.) Baehni</small> # ''[[Pouteria latianthera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria leptopedicellata]]'' <small>Pilz</small> # ''[[Pouteria longifolia]]'' <small>(Mart. & Eichler) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria lucens]]'' <small>(Mart. & Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria lucumifolia]]'' <small>(Reissek ex Maxim.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria macahensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria macrocarpa]]'' <small>(Mart.) D.Dietr.</small> # ''[[Pouteria maguirei]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria mattogrossensis]]'' <small>(Pilg.) Baehni</small> # ''[[Pouteria megaphylla]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria melanopoda]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria micrantha]]'' <small>(Urb.) Baehni</small> # ''[[Pouteria microstrigosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria minima]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria mongaguensis]]'' <small>Mattos</small> # ''[[Pouteria nemorosa]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria nudipetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria oblanceolata]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria obscura]]'' <small>(Huber) Baehni</small> # ''[[Pouteria opposita]]'' <small>(Ducke) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria orinocoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pachyphylla]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pacimoniensis]]'' <small>(Aubrév.)</small> comb.ined. # ''[[Pouteria pallida]]'' <small>(C.F.Gaertn.) Baehni</small> # ''[[Pouteria penicillata]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria pentamera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria peruviensis]]'' <small>(Aubrév.) Bernardi</small> # ''[[Pouteria pimichinensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pisquiensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria platyphylla]]'' <small>(A.C.Sm.) Baehni</small> # ''[[Pouteria plicata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria polycarpa]]'' <small>(Rusby) Baehni</small> # ''[[Pouteria polysepala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria procera]]'' <small>(Mart.) K.Hammer</small> # ''[[Pouteria puberula]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pubescens]]'' <small>(Aubrév. & Pellegr.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pullei]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria putamen-ovi]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria quicheana]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria ramiflora]]'' <small>(Mart.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria reticulata]]'' <small>(Engl.) Eyma</small> # ''[[Pouteria retinervis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rhynchocarpa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rigida]]'' <small>(Mart. & Eichler) Radlk.</small> # ''[[Pouteria rigidopsis]]'' <small>Monach. ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rostrata]]'' <small>(Huber) Baehni</small> # ''[[Pouteria rufotomentosa]]'' <small>(Lundell) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria sagotiana]]'' <small>(Baill.) Eyma</small> # ''[[Pouteria samborae]]'' <small>Alves-Araújo & Mônico</small> # ''[[Pouteria sambuensis]]'' <small>(Pittier) Baehni</small> # ''[[Pouteria sapota]]'' <small>(Jacq.) H.E.Moore & Stearn</small> # ''[[Pouteria scabritesta]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria sclerocarpa]]'' <small>(Pittier) Cronquist</small> # ''[[Pouteria scrobiculata]]'' <small>Monach. ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria semecarpifolia]]'' <small>(Pierre) Pierre</small> # ''[[Pouteria sessilis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria silvestris]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria simulans]]'' <small>Monach.</small> # ''[[Pouteria sipapoensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria spicata]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Pouteria squamosa]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria stipitata]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria stylifera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria subrotata]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria subsessilifolia]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria surumuensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria synsepala]]'' <small>Popovkin & A.D.Faria</small> # ''[[Pouteria tarapotensis]]'' <small>(Eichler ex Pierre) Baehni</small> # ''[[Pouteria tarumanensis]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria tenuisepala]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria torta]]'' <small>(Mart.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria trifida]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria trilocularis]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria triplarifolia]]'' <small>Allen ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria tuberculata]]'' <small>(Sleumer) Alves-Araújo & Swenson</small> # ''[[Pouteria ucuqui]]'' <small>Pires & R.E.Schult.</small> # ''[[Pouteria undulatifolia]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Pouteria validinervis]]'' <small>(Sleumer) Baehni</small> # ''[[Pouteria velutinicarpa]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria vernicosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria viridis]]'' <small>(Pittier) Cronquist</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi zapotovki]] 9wby91xp73k4dxxhh9dzcv20tzxq5ge 7430676 7430675 2026-04-16T05:39:26Z Zeljko 1196 7430676 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Poterija | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sapotaceae]] | subfamilia = [[Chrysophylloideae]] | genus = '''''Pouteria''''' | genus_autorstvo = <small>[[Aubl.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Poterija''' ([[lat.]] Pouteria), biljni rod iz porodice [[Zapotovke|zapotovki]]. Na popisu je 170 vrsta [[Drveće|drveća]] i [[grm]]ova, uglavnom u tropskoj Americi<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30005062-2 Plants of the World online] Pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> == Opis == Rod ''Pouteria'' (porodica ''Sapotaceae'') obuhvaća zimzelena [[Stablo|stabla]] ili grmove koji sadrže mliječni sok. [[Listovi]] su jednostavni, kožasti, najčešće skupljeni pri vrhovima grana i imaju glatke rubove.<ref name="FloraBase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/21908 FloraBase], pristupljeno 13. travnja 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su mali, najčešće u skupinama, mogu biti dvospolni ili jednospolni. Građeni su od čaške i vjenčića (zelenkasto-žuti do kremasti), s više [[prašnik]]a i često prisutnim zakržljalim prašnicima (staminodiji). Plodnica je nadrasla i može imati više komora.<ref name="FloraBase "/> Plod je najčešće mesnata bobica s 1 do nekoliko sjemenki (npr. abiu, canistel, eggfruit). [[Sjemenke]] imaju dobro razvijen zametak i često uljasti [[endosperm]].<ref name="FloraBase "/> Biljke prirodno rastu u tropskim područjima (uključujući sjever Australije), a važne su jer daju jestive [[plod]]ove.<ref name="FloraBase "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Pouteria alvesii]]'' <small>Alves-Araújo</small> # ''[[Pouteria amapaensis]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amazonica]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Pouteria ambelaniifolia]]'' <small>(Sandwith) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amygdalicarpa]]'' <small>(Pittier) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amygdalina]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria andarahiensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria anteridata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria arcuata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria areolatifolia]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Pouteria aristata]]'' <small>(Britton & P.Wilson) Baehni</small> # ''[[Pouteria atabapoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria atlantica]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria aubrevillei]]'' <small>Bernardi</small> # ''[[Pouteria aurea]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria austin-smithii]]'' <small>(Standl.) Cronquist</small> # ''[[Pouteria baehniana]]'' <small>Monach.</small> # ''[[Pouteria bangii]]'' <small>(Rusby) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria bapeba]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria belizensis]]'' <small>(Standl.) Cronquist</small> # ''[[Pouteria benai]]'' <small>(Aubrév. & Pellegr.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria bilocularis]]'' <small>(H.J.P.Winkl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria bonneriana]]'' <small>Bernardi</small> # ''[[Pouteria bracteata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria brevensis]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria brevipetiolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria briocheoides]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Pouteria buenaventurensis]]'' <small>(Aubrév.) Pilz</small> # ''[[Pouteria bullata]]'' <small>(S.Moore) Baehni</small> # ''[[Pouteria butyrocarpa]]'' <small>(Kuhlm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria caimito]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria calistophylla]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria campanulata]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria canaimaensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cayennensis]]'' <small>(A.DC.) Eyma</small> # ''[[Pouteria chiricana]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria chocoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cicatricata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cinnamomea]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria citriodora]]'' <small>Alves-Araújo</small> # ''[[Pouteria cladantha]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Pouteria coelomatica]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Pouteria collina]]'' <small>(Little) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria condorensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cordiformis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria coriacea]]'' <small>(Pierre) Pierre</small> # ''[[Pouteria crassiflora]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cubensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria cuspidata]]'' <small>(A.DC.) Baehni</small> # ''[[Pouteria decorticans]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria decussata]]'' <small>(Ducke) Baehni</small> # ''[[Pouteria deliciosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria dictyoneura]]'' <small>(Griseb.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria egregia]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Pouteria elegans]]'' <small>(A.DC.) Baehni</small> # ''[[Pouteria ephedrantha]]'' <small>(A.C.Sm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria ericoides]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria erythrochrysa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria espinae]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria eugeniifolia]]'' <small>(Pierre) Baehni</small> # ''[[Pouteria euryphylla]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria exfoliata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria exstaminodia]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria filiformis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fossicola]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria foveolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fragrans]]'' <small>(Pierre) Dubard</small> # ''[[Pouteria franciscana]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria freitasii]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fulva]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria furcata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria gabrielensis]]'' <small>(Gilly ex Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria gallifructa]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria gardneri]]'' <small>(Mart. & Miq.) Baehni</small> # ''[[Pouteria gigantea]]'' <small>(Diels) Pilz</small> # ''[[Pouteria glauca]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria glomerata]]'' <small>(Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria gomphiifolia]]'' <small>(Mart. ex Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria gongrijpii]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria gracilis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria guianensis]]'' <small>Aubl.</small> # ''[[Pouteria gutta]]'' <small>(Ducke) Baehni</small> # ''[[Pouteria hexastemon]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria hotteana]]'' <small>(Urb. & Ekman) Baehni</small> # ''[[Pouteria izabalensis]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria juruana]]'' <small>K.Krause</small> # ''[[Pouteria kaieteurensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria karsticola]]'' <small>Londoño-Ech.</small> # ''[[Pouteria krukovii]]'' <small>(A.C.Sm.) Baehni</small> # ''[[Pouteria latianthera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria leptopedicellata]]'' <small>Pilz</small> # ''[[Pouteria longifolia]]'' <small>(Mart. & Eichler) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria lucens]]'' <small>(Mart. & Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria lucumifolia]]'' <small>(Reissek ex Maxim.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria macahensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria macrocarpa]]'' <small>(Mart.) D.Dietr.</small> # ''[[Pouteria maguirei]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria mattogrossensis]]'' <small>(Pilg.) Baehni</small> # ''[[Pouteria megaphylla]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria melanopoda]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria micrantha]]'' <small>(Urb.) Baehni</small> # ''[[Pouteria microstrigosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria minima]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria mongaguensis]]'' <small>Mattos</small> # ''[[Pouteria nemorosa]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria nudipetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria oblanceolata]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria obscura]]'' <small>(Huber) Baehni</small> # ''[[Pouteria opposita]]'' <small>(Ducke) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria orinocoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pachyphylla]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pacimoniensis]]'' <small>(Aubrév.)</small> comb.ined. # ''[[Pouteria pallida]]'' <small>(C.F.Gaertn.) Baehni</small> # ''[[Pouteria penicillata]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria pentamera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria peruviensis]]'' <small>(Aubrév.) Bernardi</small> # ''[[Pouteria pimichinensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pisquiensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria platyphylla]]'' <small>(A.C.Sm.) Baehni</small> # ''[[Pouteria plicata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria polycarpa]]'' <small>(Rusby) Baehni</small> # ''[[Pouteria polysepala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria procera]]'' <small>(Mart.) K.Hammer</small> # ''[[Pouteria puberula]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pubescens]]'' <small>(Aubrév. & Pellegr.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pullei]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria putamen-ovi]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria quicheana]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria ramiflora]]'' <small>(Mart.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria reticulata]]'' <small>(Engl.) Eyma</small> # ''[[Pouteria retinervis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rhynchocarpa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rigida]]'' <small>(Mart. & Eichler) Radlk.</small> # ''[[Pouteria rigidopsis]]'' <small>Monach. ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rostrata]]'' <small>(Huber) Baehni</small> # ''[[Pouteria rufotomentosa]]'' <small>(Lundell) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria sagotiana]]'' <small>(Baill.) Eyma</small> # ''[[Pouteria samborae]]'' <small>Alves-Araújo & Mônico</small> # ''[[Pouteria sambuensis]]'' <small>(Pittier) Baehni</small> # ''[[Pouteria sapota]]'' <small>(Jacq.) H.E.Moore & Stearn</small> # ''[[Pouteria scabritesta]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria sclerocarpa]]'' <small>(Pittier) Cronquist</small> # ''[[Pouteria scrobiculata]]'' <small>Monach. ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria semecarpifolia]]'' <small>(Pierre) Pierre</small> # ''[[Pouteria sessilis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria silvestris]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria simulans]]'' <small>Monach.</small> # ''[[Pouteria sipapoensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria spicata]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Pouteria squamosa]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria stipitata]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria stylifera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria subrotata]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria subsessilifolia]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria surumuensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria synsepala]]'' <small>Popovkin & A.D.Faria</small> # ''[[Pouteria tarapotensis]]'' <small>(Eichler ex Pierre) Baehni</small> # ''[[Pouteria tarumanensis]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria tenuisepala]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria torta]]'' <small>(Mart.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria trifida]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria trilocularis]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria triplarifolia]]'' <small>Allen ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria tuberculata]]'' <small>(Sleumer) Alves-Araújo & Swenson</small> # ''[[Pouteria ucuqui]]'' <small>Pires & R.E.Schult.</small> # ''[[Pouteria undulatifolia]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Pouteria validinervis]]'' <small>(Sleumer) Baehni</small> # ''[[Pouteria velutinicarpa]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria vernicosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria viridis]]'' <small>(Pittier) Cronquist</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi zapotovki]] toxuxbf3b78mxs2bo4a278uxv4cbc5g 7430677 7430676 2026-04-16T05:39:46Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Pouteria]] na [[Poterija]] 7430676 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Poterija | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sapotaceae]] | subfamilia = [[Chrysophylloideae]] | genus = '''''Pouteria''''' | genus_autorstvo = <small>[[Aubl.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Poterija''' ([[lat.]] Pouteria), biljni rod iz porodice [[Zapotovke|zapotovki]]. Na popisu je 170 vrsta [[Drveće|drveća]] i [[grm]]ova, uglavnom u tropskoj Americi<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30005062-2 Plants of the World online] Pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> == Opis == Rod ''Pouteria'' (porodica ''Sapotaceae'') obuhvaća zimzelena [[Stablo|stabla]] ili grmove koji sadrže mliječni sok. [[Listovi]] su jednostavni, kožasti, najčešće skupljeni pri vrhovima grana i imaju glatke rubove.<ref name="FloraBase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/21908 FloraBase], pristupljeno 13. travnja 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su mali, najčešće u skupinama, mogu biti dvospolni ili jednospolni. Građeni su od čaške i vjenčića (zelenkasto-žuti do kremasti), s više [[prašnik]]a i često prisutnim zakržljalim prašnicima (staminodiji). Plodnica je nadrasla i može imati više komora.<ref name="FloraBase "/> Plod je najčešće mesnata bobica s 1 do nekoliko sjemenki (npr. abiu, canistel, eggfruit). [[Sjemenke]] imaju dobro razvijen zametak i često uljasti [[endosperm]].<ref name="FloraBase "/> Biljke prirodno rastu u tropskim područjima (uključujući sjever Australije), a važne su jer daju jestive [[plod]]ove.<ref name="FloraBase "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Pouteria alvesii]]'' <small>Alves-Araújo</small> # ''[[Pouteria amapaensis]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amazonica]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Pouteria ambelaniifolia]]'' <small>(Sandwith) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amygdalicarpa]]'' <small>(Pittier) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amygdalina]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria andarahiensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria anteridata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria arcuata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria areolatifolia]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Pouteria aristata]]'' <small>(Britton & P.Wilson) Baehni</small> # ''[[Pouteria atabapoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria atlantica]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria aubrevillei]]'' <small>Bernardi</small> # ''[[Pouteria aurea]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria austin-smithii]]'' <small>(Standl.) Cronquist</small> # ''[[Pouteria baehniana]]'' <small>Monach.</small> # ''[[Pouteria bangii]]'' <small>(Rusby) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria bapeba]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria belizensis]]'' <small>(Standl.) Cronquist</small> # ''[[Pouteria benai]]'' <small>(Aubrév. & Pellegr.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria bilocularis]]'' <small>(H.J.P.Winkl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria bonneriana]]'' <small>Bernardi</small> # ''[[Pouteria bracteata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria brevensis]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria brevipetiolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria briocheoides]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Pouteria buenaventurensis]]'' <small>(Aubrév.) Pilz</small> # ''[[Pouteria bullata]]'' <small>(S.Moore) Baehni</small> # ''[[Pouteria butyrocarpa]]'' <small>(Kuhlm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria caimito]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria calistophylla]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria campanulata]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria canaimaensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cayennensis]]'' <small>(A.DC.) Eyma</small> # ''[[Pouteria chiricana]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria chocoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cicatricata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cinnamomea]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria citriodora]]'' <small>Alves-Araújo</small> # ''[[Pouteria cladantha]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Pouteria coelomatica]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Pouteria collina]]'' <small>(Little) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria condorensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cordiformis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria coriacea]]'' <small>(Pierre) Pierre</small> # ''[[Pouteria crassiflora]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cubensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria cuspidata]]'' <small>(A.DC.) Baehni</small> # ''[[Pouteria decorticans]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria decussata]]'' <small>(Ducke) Baehni</small> # ''[[Pouteria deliciosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria dictyoneura]]'' <small>(Griseb.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria egregia]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Pouteria elegans]]'' <small>(A.DC.) Baehni</small> # ''[[Pouteria ephedrantha]]'' <small>(A.C.Sm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria ericoides]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria erythrochrysa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria espinae]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria eugeniifolia]]'' <small>(Pierre) Baehni</small> # ''[[Pouteria euryphylla]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria exfoliata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria exstaminodia]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria filiformis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fossicola]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria foveolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fragrans]]'' <small>(Pierre) Dubard</small> # ''[[Pouteria franciscana]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria freitasii]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fulva]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria furcata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria gabrielensis]]'' <small>(Gilly ex Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria gallifructa]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria gardneri]]'' <small>(Mart. & Miq.) Baehni</small> # ''[[Pouteria gigantea]]'' <small>(Diels) Pilz</small> # ''[[Pouteria glauca]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria glomerata]]'' <small>(Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria gomphiifolia]]'' <small>(Mart. ex Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria gongrijpii]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria gracilis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria guianensis]]'' <small>Aubl.</small> # ''[[Pouteria gutta]]'' <small>(Ducke) Baehni</small> # ''[[Pouteria hexastemon]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria hotteana]]'' <small>(Urb. & Ekman) Baehni</small> # ''[[Pouteria izabalensis]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria juruana]]'' <small>K.Krause</small> # ''[[Pouteria kaieteurensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria karsticola]]'' <small>Londoño-Ech.</small> # ''[[Pouteria krukovii]]'' <small>(A.C.Sm.) Baehni</small> # ''[[Pouteria latianthera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria leptopedicellata]]'' <small>Pilz</small> # ''[[Pouteria longifolia]]'' <small>(Mart. & Eichler) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria lucens]]'' <small>(Mart. & Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria lucumifolia]]'' <small>(Reissek ex Maxim.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria macahensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria macrocarpa]]'' <small>(Mart.) D.Dietr.</small> # ''[[Pouteria maguirei]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria mattogrossensis]]'' <small>(Pilg.) Baehni</small> # ''[[Pouteria megaphylla]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria melanopoda]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria micrantha]]'' <small>(Urb.) Baehni</small> # ''[[Pouteria microstrigosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria minima]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria mongaguensis]]'' <small>Mattos</small> # ''[[Pouteria nemorosa]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria nudipetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria oblanceolata]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria obscura]]'' <small>(Huber) Baehni</small> # ''[[Pouteria opposita]]'' <small>(Ducke) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria orinocoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pachyphylla]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pacimoniensis]]'' <small>(Aubrév.)</small> comb.ined. # ''[[Pouteria pallida]]'' <small>(C.F.Gaertn.) Baehni</small> # ''[[Pouteria penicillata]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria pentamera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria peruviensis]]'' <small>(Aubrév.) Bernardi</small> # ''[[Pouteria pimichinensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pisquiensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria platyphylla]]'' <small>(A.C.Sm.) Baehni</small> # ''[[Pouteria plicata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria polycarpa]]'' <small>(Rusby) Baehni</small> # ''[[Pouteria polysepala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria procera]]'' <small>(Mart.) K.Hammer</small> # ''[[Pouteria puberula]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pubescens]]'' <small>(Aubrév. & Pellegr.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pullei]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria putamen-ovi]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria quicheana]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria ramiflora]]'' <small>(Mart.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria reticulata]]'' <small>(Engl.) Eyma</small> # ''[[Pouteria retinervis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rhynchocarpa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rigida]]'' <small>(Mart. & Eichler) Radlk.</small> # ''[[Pouteria rigidopsis]]'' <small>Monach. ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rostrata]]'' <small>(Huber) Baehni</small> # ''[[Pouteria rufotomentosa]]'' <small>(Lundell) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria sagotiana]]'' <small>(Baill.) Eyma</small> # ''[[Pouteria samborae]]'' <small>Alves-Araújo & Mônico</small> # ''[[Pouteria sambuensis]]'' <small>(Pittier) Baehni</small> # ''[[Pouteria sapota]]'' <small>(Jacq.) H.E.Moore & Stearn</small> # ''[[Pouteria scabritesta]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria sclerocarpa]]'' <small>(Pittier) Cronquist</small> # ''[[Pouteria scrobiculata]]'' <small>Monach. ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria semecarpifolia]]'' <small>(Pierre) Pierre</small> # ''[[Pouteria sessilis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria silvestris]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria simulans]]'' <small>Monach.</small> # ''[[Pouteria sipapoensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria spicata]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Pouteria squamosa]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria stipitata]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria stylifera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria subrotata]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria subsessilifolia]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria surumuensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria synsepala]]'' <small>Popovkin & A.D.Faria</small> # ''[[Pouteria tarapotensis]]'' <small>(Eichler ex Pierre) Baehni</small> # ''[[Pouteria tarumanensis]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria tenuisepala]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria torta]]'' <small>(Mart.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria trifida]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria trilocularis]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria triplarifolia]]'' <small>Allen ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria tuberculata]]'' <small>(Sleumer) Alves-Araújo & Swenson</small> # ''[[Pouteria ucuqui]]'' <small>Pires & R.E.Schult.</small> # ''[[Pouteria undulatifolia]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Pouteria validinervis]]'' <small>(Sleumer) Baehni</small> # ''[[Pouteria velutinicarpa]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria vernicosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria viridis]]'' <small>(Pittier) Cronquist</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi zapotovki]] toxuxbf3b78mxs2bo4a278uxv4cbc5g 7430679 7430677 2026-04-16T05:40:19Z Zeljko 1196 7430679 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Poterija | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sapotaceae]] | subfamilia = [[Chrysophylloideae]] | genus = '''''Pouteria''''' | genus_autorstvo = <small>[[Aubl.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Poterija''' ([[lat.]] ''Pouteria''), biljni rod iz porodice [[Zapotovke|zapotovki]]. Na popisu je 170 vrsta [[Drveće|drveća]] i [[grm]]ova, uglavnom u tropskoj Americi<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30005062-2 Plants of the World online] Pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> == Opis == Rod ''Pouteria'' (porodica ''[[Sapotaceae]]'') obuhvaća zimzelena [[Stablo|stabla]] ili grmove koji sadrže mliječni sok. [[Listovi]] su jednostavni, kožasti, najčešće skupljeni pri vrhovima grana i imaju glatke rubove.<ref name="FloraBase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/21908 FloraBase], pristupljeno 13. travnja 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su mali, najčešće u skupinama, mogu biti dvospolni ili jednospolni. Građeni su od čaške i vjenčića (zelenkasto-žuti do kremasti), s više [[prašnik]]a i često prisutnim zakržljalim prašnicima (staminodiji). Plodnica je nadrasla i može imati više komora.<ref name="FloraBase "/> Plod je najčešće mesnata bobica s 1 do nekoliko sjemenki (npr. abiu, canistel, eggfruit). [[Sjemenke]] imaju dobro razvijen zametak i često uljasti [[endosperm]].<ref name="FloraBase "/> Biljke prirodno rastu u tropskim područjima (uključujući sjever Australije), a važne su jer daju jestive [[plod]]ove.<ref name="FloraBase "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Pouteria alvesii]]'' <small>Alves-Araújo</small> # ''[[Pouteria amapaensis]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amazonica]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Pouteria ambelaniifolia]]'' <small>(Sandwith) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amygdalicarpa]]'' <small>(Pittier) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amygdalina]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria andarahiensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria anteridata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria arcuata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria areolatifolia]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Pouteria aristata]]'' <small>(Britton & P.Wilson) Baehni</small> # ''[[Pouteria atabapoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria atlantica]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria aubrevillei]]'' <small>Bernardi</small> # ''[[Pouteria aurea]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria austin-smithii]]'' <small>(Standl.) Cronquist</small> # ''[[Pouteria baehniana]]'' <small>Monach.</small> # ''[[Pouteria bangii]]'' <small>(Rusby) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria bapeba]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria belizensis]]'' <small>(Standl.) Cronquist</small> # ''[[Pouteria benai]]'' <small>(Aubrév. & Pellegr.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria bilocularis]]'' <small>(H.J.P.Winkl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria bonneriana]]'' <small>Bernardi</small> # ''[[Pouteria bracteata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria brevensis]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria brevipetiolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria briocheoides]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Pouteria buenaventurensis]]'' <small>(Aubrév.) Pilz</small> # ''[[Pouteria bullata]]'' <small>(S.Moore) Baehni</small> # ''[[Pouteria butyrocarpa]]'' <small>(Kuhlm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria caimito]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria calistophylla]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria campanulata]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria canaimaensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cayennensis]]'' <small>(A.DC.) Eyma</small> # ''[[Pouteria chiricana]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria chocoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cicatricata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cinnamomea]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria citriodora]]'' <small>Alves-Araújo</small> # ''[[Pouteria cladantha]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Pouteria coelomatica]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Pouteria collina]]'' <small>(Little) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria condorensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cordiformis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria coriacea]]'' <small>(Pierre) Pierre</small> # ''[[Pouteria crassiflora]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cubensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria cuspidata]]'' <small>(A.DC.) Baehni</small> # ''[[Pouteria decorticans]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria decussata]]'' <small>(Ducke) Baehni</small> # ''[[Pouteria deliciosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria dictyoneura]]'' <small>(Griseb.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria egregia]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Pouteria elegans]]'' <small>(A.DC.) Baehni</small> # ''[[Pouteria ephedrantha]]'' <small>(A.C.Sm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria ericoides]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria erythrochrysa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria espinae]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria eugeniifolia]]'' <small>(Pierre) Baehni</small> # ''[[Pouteria euryphylla]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria exfoliata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria exstaminodia]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria filiformis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fossicola]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria foveolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fragrans]]'' <small>(Pierre) Dubard</small> # ''[[Pouteria franciscana]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria freitasii]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fulva]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria furcata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria gabrielensis]]'' <small>(Gilly ex Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria gallifructa]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria gardneri]]'' <small>(Mart. & Miq.) Baehni</small> # ''[[Pouteria gigantea]]'' <small>(Diels) Pilz</small> # ''[[Pouteria glauca]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria glomerata]]'' <small>(Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria gomphiifolia]]'' <small>(Mart. ex Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria gongrijpii]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria gracilis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria guianensis]]'' <small>Aubl.</small> # ''[[Pouteria gutta]]'' <small>(Ducke) Baehni</small> # ''[[Pouteria hexastemon]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria hotteana]]'' <small>(Urb. & Ekman) Baehni</small> # ''[[Pouteria izabalensis]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria juruana]]'' <small>K.Krause</small> # ''[[Pouteria kaieteurensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria karsticola]]'' <small>Londoño-Ech.</small> # ''[[Pouteria krukovii]]'' <small>(A.C.Sm.) Baehni</small> # ''[[Pouteria latianthera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria leptopedicellata]]'' <small>Pilz</small> # ''[[Pouteria longifolia]]'' <small>(Mart. & Eichler) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria lucens]]'' <small>(Mart. & Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria lucumifolia]]'' <small>(Reissek ex Maxim.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria macahensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria macrocarpa]]'' <small>(Mart.) D.Dietr.</small> # ''[[Pouteria maguirei]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria mattogrossensis]]'' <small>(Pilg.) Baehni</small> # ''[[Pouteria megaphylla]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria melanopoda]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria micrantha]]'' <small>(Urb.) Baehni</small> # ''[[Pouteria microstrigosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria minima]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria mongaguensis]]'' <small>Mattos</small> # ''[[Pouteria nemorosa]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria nudipetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria oblanceolata]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria obscura]]'' <small>(Huber) Baehni</small> # ''[[Pouteria opposita]]'' <small>(Ducke) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria orinocoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pachyphylla]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pacimoniensis]]'' <small>(Aubrév.)</small> comb.ined. # ''[[Pouteria pallida]]'' <small>(C.F.Gaertn.) Baehni</small> # ''[[Pouteria penicillata]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria pentamera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria peruviensis]]'' <small>(Aubrév.) Bernardi</small> # ''[[Pouteria pimichinensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pisquiensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria platyphylla]]'' <small>(A.C.Sm.) Baehni</small> # ''[[Pouteria plicata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria polycarpa]]'' <small>(Rusby) Baehni</small> # ''[[Pouteria polysepala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria procera]]'' <small>(Mart.) K.Hammer</small> # ''[[Pouteria puberula]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pubescens]]'' <small>(Aubrév. & Pellegr.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pullei]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria putamen-ovi]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria quicheana]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria ramiflora]]'' <small>(Mart.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria reticulata]]'' <small>(Engl.) Eyma</small> # ''[[Pouteria retinervis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rhynchocarpa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rigida]]'' <small>(Mart. & Eichler) Radlk.</small> # ''[[Pouteria rigidopsis]]'' <small>Monach. ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rostrata]]'' <small>(Huber) Baehni</small> # ''[[Pouteria rufotomentosa]]'' <small>(Lundell) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria sagotiana]]'' <small>(Baill.) Eyma</small> # ''[[Pouteria samborae]]'' <small>Alves-Araújo & Mônico</small> # ''[[Pouteria sambuensis]]'' <small>(Pittier) Baehni</small> # ''[[Pouteria sapota]]'' <small>(Jacq.) H.E.Moore & Stearn</small> # ''[[Pouteria scabritesta]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria sclerocarpa]]'' <small>(Pittier) Cronquist</small> # ''[[Pouteria scrobiculata]]'' <small>Monach. ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria semecarpifolia]]'' <small>(Pierre) Pierre</small> # ''[[Pouteria sessilis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria silvestris]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria simulans]]'' <small>Monach.</small> # ''[[Pouteria sipapoensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria spicata]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Pouteria squamosa]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria stipitata]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria stylifera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria subrotata]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria subsessilifolia]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria surumuensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria synsepala]]'' <small>Popovkin & A.D.Faria</small> # ''[[Pouteria tarapotensis]]'' <small>(Eichler ex Pierre) Baehni</small> # ''[[Pouteria tarumanensis]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria tenuisepala]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria torta]]'' <small>(Mart.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria trifida]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria trilocularis]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria triplarifolia]]'' <small>Allen ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria tuberculata]]'' <small>(Sleumer) Alves-Araújo & Swenson</small> # ''[[Pouteria ucuqui]]'' <small>Pires & R.E.Schult.</small> # ''[[Pouteria undulatifolia]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Pouteria validinervis]]'' <small>(Sleumer) Baehni</small> # ''[[Pouteria velutinicarpa]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria vernicosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria viridis]]'' <small>(Pittier) Cronquist</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi zapotovki]] 7johtyqwjbqjurv9ny358d0nvgkka86 7430680 7430679 2026-04-16T05:43:59Z Zeljko 1196 7430680 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Puterija | slika =Pouteria caimito 109689114.jpg | slika_opis = ''Pouteria caimito'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sapotaceae]] | subfamilia = [[Chrysophylloideae]] | genus = '''''Pouteria''''' | genus_autorstvo = <small>[[Aubl.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Puterija''' ([[lat.]] ''Pouteria''), biljni rod iz porodice [[Zapotovke|zapotovki]]. Na popisu je 170 vrsta [[Drveće|drveća]] i [[grm]]ova, uglavnom u tropskoj Americi<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30005062-2 Plants of the World online] Pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> == Opis == Rod ''Pouteria'' (porodica ''[[Sapotaceae]]'') obuhvaća zimzelena [[Stablo|stabla]] ili grmove koji sadrže mliječni sok. [[Listovi]] su jednostavni, kožasti, najčešće skupljeni pri vrhovima grana i imaju glatke rubove.<ref name="FloraBase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/21908 FloraBase], pristupljeno 13. travnja 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su mali, najčešće u skupinama, mogu biti dvospolni ili jednospolni. Građeni su od čaške i vjenčića (zelenkasto-žuti do kremasti), s više [[prašnik]]a i često prisutnim zakržljalim prašnicima (staminodiji). Plodnica je nadrasla i može imati više komora.<ref name="FloraBase "/> Plod je najčešće mesnata bobica s 1 do nekoliko sjemenki (npr. abiu, canistel, eggfruit). [[Sjemenke]] imaju dobro razvijen zametak i često uljasti [[endosperm]].<ref name="FloraBase "/> Biljke prirodno rastu u tropskim područjima (uključujući sjever Australije), a važne su jer daju jestive [[plod]]ove.<ref name="FloraBase "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Pouteria alvesii]]'' <small>Alves-Araújo</small> # ''[[Pouteria amapaensis]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amazonica]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Pouteria ambelaniifolia]]'' <small>(Sandwith) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amygdalicarpa]]'' <small>(Pittier) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria amygdalina]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria andarahiensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria anteridata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria arcuata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria areolatifolia]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Pouteria aristata]]'' <small>(Britton & P.Wilson) Baehni</small> # ''[[Pouteria atabapoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria atlantica]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria aubrevillei]]'' <small>Bernardi</small> # ''[[Pouteria aurea]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria austin-smithii]]'' <small>(Standl.) Cronquist</small> # ''[[Pouteria baehniana]]'' <small>Monach.</small> # ''[[Pouteria bangii]]'' <small>(Rusby) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria bapeba]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria belizensis]]'' <small>(Standl.) Cronquist</small> # ''[[Pouteria benai]]'' <small>(Aubrév. & Pellegr.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria bilocularis]]'' <small>(H.J.P.Winkl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria bonneriana]]'' <small>Bernardi</small> # ''[[Pouteria bracteata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria brevensis]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria brevipetiolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria briocheoides]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Pouteria buenaventurensis]]'' <small>(Aubrév.) Pilz</small> # ''[[Pouteria bullata]]'' <small>(S.Moore) Baehni</small> # ''[[Pouteria butyrocarpa]]'' <small>(Kuhlm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria caimito]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria calistophylla]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria campanulata]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria canaimaensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cayennensis]]'' <small>(A.DC.) Eyma</small> # ''[[Pouteria chiricana]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria chocoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cicatricata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cinnamomea]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria citriodora]]'' <small>Alves-Araújo</small> # ''[[Pouteria cladantha]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Pouteria coelomatica]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Pouteria collina]]'' <small>(Little) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria condorensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cordiformis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria coriacea]]'' <small>(Pierre) Pierre</small> # ''[[Pouteria crassiflora]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria cubensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria cuspidata]]'' <small>(A.DC.) Baehni</small> # ''[[Pouteria decorticans]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria decussata]]'' <small>(Ducke) Baehni</small> # ''[[Pouteria deliciosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria dictyoneura]]'' <small>(Griseb.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria egregia]]'' <small>Sandwith</small> # ''[[Pouteria elegans]]'' <small>(A.DC.) Baehni</small> # ''[[Pouteria ephedrantha]]'' <small>(A.C.Sm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria ericoides]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria erythrochrysa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria espinae]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria eugeniifolia]]'' <small>(Pierre) Baehni</small> # ''[[Pouteria euryphylla]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria exfoliata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria exstaminodia]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria filiformis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fossicola]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria foveolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fragrans]]'' <small>(Pierre) Dubard</small> # ''[[Pouteria franciscana]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria freitasii]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria fulva]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria furcata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria gabrielensis]]'' <small>(Gilly ex Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria gallifructa]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria gardneri]]'' <small>(Mart. & Miq.) Baehni</small> # ''[[Pouteria gigantea]]'' <small>(Diels) Pilz</small> # ''[[Pouteria glauca]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria glomerata]]'' <small>(Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria gomphiifolia]]'' <small>(Mart. ex Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria gongrijpii]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria gracilis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria guianensis]]'' <small>Aubl.</small> # ''[[Pouteria gutta]]'' <small>(Ducke) Baehni</small> # ''[[Pouteria hexastemon]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria hotteana]]'' <small>(Urb. & Ekman) Baehni</small> # ''[[Pouteria izabalensis]]'' <small>(Standl.) Baehni</small> # ''[[Pouteria juruana]]'' <small>K.Krause</small> # ''[[Pouteria kaieteurensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria karsticola]]'' <small>Londoño-Ech.</small> # ''[[Pouteria krukovii]]'' <small>(A.C.Sm.) Baehni</small> # ''[[Pouteria latianthera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria leptopedicellata]]'' <small>Pilz</small> # ''[[Pouteria longifolia]]'' <small>(Mart. & Eichler) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria lucens]]'' <small>(Mart. & Miq.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria lucumifolia]]'' <small>(Reissek ex Maxim.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria macahensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria macrocarpa]]'' <small>(Mart.) D.Dietr.</small> # ''[[Pouteria maguirei]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria mattogrossensis]]'' <small>(Pilg.) Baehni</small> # ''[[Pouteria megaphylla]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria melanopoda]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria micrantha]]'' <small>(Urb.) Baehni</small> # ''[[Pouteria microstrigosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria minima]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria mongaguensis]]'' <small>Mattos</small> # ''[[Pouteria nemorosa]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria nudipetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria oblanceolata]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria obscura]]'' <small>(Huber) Baehni</small> # ''[[Pouteria opposita]]'' <small>(Ducke) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria orinocoensis]]'' <small>(Aubrév.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pachyphylla]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pacimoniensis]]'' <small>(Aubrév.)</small> comb.ined. # ''[[Pouteria pallida]]'' <small>(C.F.Gaertn.) Baehni</small> # ''[[Pouteria penicillata]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria pentamera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria peruviensis]]'' <small>(Aubrév.) Bernardi</small> # ''[[Pouteria pimichinensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pisquiensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria platyphylla]]'' <small>(A.C.Sm.) Baehni</small> # ''[[Pouteria plicata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria polycarpa]]'' <small>(Rusby) Baehni</small> # ''[[Pouteria polysepala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria procera]]'' <small>(Mart.) K.Hammer</small> # ''[[Pouteria puberula]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pubescens]]'' <small>(Aubrév. & Pellegr.) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria pullei]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Pouteria putamen-ovi]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria quicheana]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria ramiflora]]'' <small>(Mart.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria reticulata]]'' <small>(Engl.) Eyma</small> # ''[[Pouteria retinervis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rhynchocarpa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rigida]]'' <small>(Mart. & Eichler) Radlk.</small> # ''[[Pouteria rigidopsis]]'' <small>Monach. ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria rostrata]]'' <small>(Huber) Baehni</small> # ''[[Pouteria rufotomentosa]]'' <small>(Lundell) T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria sagotiana]]'' <small>(Baill.) Eyma</small> # ''[[Pouteria samborae]]'' <small>Alves-Araújo & Mônico</small> # ''[[Pouteria sambuensis]]'' <small>(Pittier) Baehni</small> # ''[[Pouteria sapota]]'' <small>(Jacq.) H.E.Moore & Stearn</small> # ''[[Pouteria scabritesta]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria sclerocarpa]]'' <small>(Pittier) Cronquist</small> # ''[[Pouteria scrobiculata]]'' <small>Monach. ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria semecarpifolia]]'' <small>(Pierre) Pierre</small> # ''[[Pouteria sessilis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria silvestris]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria simulans]]'' <small>Monach.</small> # ''[[Pouteria sipapoensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria spicata]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Pouteria squamosa]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria stipitata]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria stylifera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria subrotata]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria subsessilifolia]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria surumuensis]]'' <small>Baehni</small> # ''[[Pouteria synsepala]]'' <small>Popovkin & A.D.Faria</small> # ''[[Pouteria tarapotensis]]'' <small>(Eichler ex Pierre) Baehni</small> # ''[[Pouteria tarumanensis]]'' <small>Pires</small> # ''[[Pouteria tenuisepala]]'' <small>Pires & T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria torta]]'' <small>(Mart.) Radlk.</small> # ''[[Pouteria trifida]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria trilocularis]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Pouteria triplarifolia]]'' <small>Allen ex T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria tuberculata]]'' <small>(Sleumer) Alves-Araújo & Swenson</small> # ''[[Pouteria ucuqui]]'' <small>Pires & R.E.Schult.</small> # ''[[Pouteria undulatifolia]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Pouteria validinervis]]'' <small>(Sleumer) Baehni</small> # ''[[Pouteria velutinicarpa]]'' <small>Alves-Araújo & M.Alves</small> # ''[[Pouteria vernicosa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Pouteria viridis]]'' <small>(Pittier) Cronquist</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi zapotovki]] makhi2fj1q74y4991vrqifm0ls00w3u 0 809333 7430678 2026-04-16T05:39:47Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Pouteria]] na [[Poterija]] 7430678 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Poterija]] hwghr527c814j6pwb81ygh38kbqmdod 0 809334 7430729 2026-04-16T09:37:14Z Moon1238 258470 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir književnik | Ime = Harlan Ellison | boja = | slika = Harlan Ellison at the LA Press Club (cropped).jpg | veličina = | opis slike = Ellison 1986. godine | puno ime = | pseudonim = | rođenje = {{Birth date|1934|05|27}} | mjesto rođenja = [[Cleveland]], [[Ohio]], [[SAD]] | smrt = {{Death date and age|2018|06|28|1934|05|27|mf=y}} | mjesto smrti = [[Los Angeles]],...«. 7430729 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Harlan Ellison | boja = | slika = Harlan Ellison at the LA Press Club (cropped).jpg | veličina = | opis slike = Ellison 1986. godine | puno ime = | pseudonim = | rođenje = {{Birth date|1934|05|27}} | mjesto rođenja = [[Cleveland]], [[Ohio]], [[SAD]] | smrt = {{Death date and age|2018|06|28|1934|05|27|mf=y}} | mjesto smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | zanimanje = {{flatlist| * Autor * scenarist * esejist }} | nacionalnost = | period pisanja = 1949. – 2018.<ref name="isfdb">{{Cite web |url=http://www.isfdb.org/cgi-bin/ea.cgi?25 |title=Summary Bibliography: Harlan Ellison |website=isfdb.org |publisher=ISFDB |access-date=February 9, 2018 |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180209162429/http://www.isfdb.org/cgi-bin/ea.cgi?25 |archive-date=February 9, 2018}}</ref> | vrsta = | teme = | period = | supruga = Charlotte B. Stein (1956. – 1960.)<br/>Billie Joyce Sanders (1960. – 1963.)<br/>Loretta Patrick (1966. – 1966.)<br/>Lori Horowitz (1976. – 1977.)<br/>Susan Toth (1986. – 2018.) | suprug = | djeca = | djela = {{plainlist| *[[Nemam usta, a moram vrištati]] *[[Dječak i njegov pas]] *[[Croatoan (SF priča)|Croatoan]] }} | nagrade = | potpis = | web = harlanellison.com/home.htm | fusnote = }} '''Harlan Jay Ellison''' (27. svibnja 1934. – 28. lipnja 2018.) bio je američki pisac, poznat po svom plodnom i utjecajnom radu u [[Spekulativna fikcija|spekulativnoj fikciji]] [[Novi val (znanstvena fantastika)|novog vala]] te po svojoj otvorenoj i borbenoj osobnosti. Njegova objavljena djela uključuju više od 1700 [[Kratka priča|kratkih priča]], [[novela]], scenarija za [[strip]]ove, [[Televizijski scenarij|televizijskih scenarija]], [[esej]]a i širok raspon kritika koje pokrivaju književnost, film, televiziju i tiskane medije. Neka od njegovih najpoznatijih djela su epizoda [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Zvjezdanih staza]] iz 1967. „[[Grad na rubu vječnosti]]”, koja se smatra jednom od najboljih epizoda u franšizi Zvjezdanih staza, njegov ciklus [[Dječak i njegov pas]] (koji je pretvoren u film) i kratka priča „[[Nemam usta, a moram vrištati]]”. Ellison je osvojio brojne nagrade, uključujući više [[nagrada Hugo]], [[Nagrada Nebula|Nebula]] i [[Nagrada Edgar|Edgar]]. ==Životopis== ===Rani život i karijera=== Ellison je rođen u [[Židovi|židovskoj]] obitelji<ref>{{Cite web|url=https://www.jewishjournal.com/geekheeb/item/top_5_jewish_moments_in_trek_20090507/|publisher=Jewish Journal|title="Top 5 Jewish moments in 'Trek'" by Adam Wills|date=May 7, 2009|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20161009175458/http://www.jewishjournal.com/geekheeb/item/top_5_jewish_moments_in_trek_20090507 |archive-date=October 9, 2016|url-status=dead}}</ref> u [[Cleveland]]u, 27. svibnja 1934. Sin je Serite (rođene Rosenthal) i Louisa Lavernea Ellisona, stomatologa i zlatara.<ref>{{Cite book |last1=Weil |first1=Ellen |title=Harlan Ellison: The Edge of Forever |last2=Wolfe |first2=Gary K. |publisher=Ohio State University Press |year=2002 |isbn=978-0-8142-0892-2 |location=Columbus, Ohio |page=23 |ref=Weil |language=en}}</ref><ref>*{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=3nPYfqEbfrsC&q=Serita+Rosenthal+Louis+Laverne+Ellison&pg=PA889|title=Science Fiction and Fantasy Literature, Volume 2|publisher=Wildside Press LLC|date=2010|isbn=9780941028783|access-date=November 11, 2020|language=en|archive-date=June 5, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210605010603/https://books.google.com/books?id=3nPYfqEbfrsC&q=Serita+Rosenthal+Louis+Laverne+Ellison&pg=PA889|url-status=live}}</ref> Ellison je pohađao [[Sveučilište države Ohio]] 18 mjeseci (1951. – 1953.) prije nego što je izbačen zbog verbalnog vrijeđanja profesora kreativnog pisanja koji je kritizirao žanr znanstvene fantastike i Ellisonovo pisanje.<ref>{{Cite book |url=https://openurl.ebsco.com/contentitem/lkh:70841143?sid=ebsco:plink:crawler&id=ebsco:lkh:70841143 |title=Chronology of Harlan Ellison's Life. {{!}} EBSCOhost |date=2011-09-16 |isbn=978-1-58765-828-0 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-12-06 |title=ELLISON, JAY, HARLAN {{!}} Encyclopedia of Cleveland History {{!}} Case Western Reserve University |url=https://case.edu/ech/articles/e/ellison-jay-harlan |access-date=2025-09-04 |website=case.edu |language=en}}</ref> Tijekom sljedećih 20-ak godina tvrdio je da je profesoru slao kopiju svake priče koju je objavio.<ref>{{Cite journal|last=Levy |first=Michael |date=November 2002 |title=Books in Review, "Of Stories and the Man." |url=http://www.depauw.edu/sfs/birs/bir88.htm |journal=Science Fiction Studies |volume=29 |issue=Part 3 |access-date=January 4, 2007 |language=en |archive-date=January 13, 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070113223223/http://www.depauw.edu/sfs/birs/bir88.htm |url-status=live}}</ref> Ellison je objavio dvije serijske priče u [[Cleveland News]]u tijekom 1949. godine, te je prodao priču [[EC Comics]]u početkom 1950-ih.<ref name=isfdb /> Ellison se preselio u [[New York City]] 1955. i živio s [[Robert Silverberg|Robertom Silverbergom]] dok su obojica gradili spisateljske karijere.<ref name=":0">{{cite news | url=https://www.theguardian.com/books/2018/jun/29/harlan-ellison-obituary | title=Harlan Ellison obituary | newspaper=The Guardian | date=June 29, 2018 | last1=Holland | first1=Steve }}</ref> Tijekom sljedeće dvije godine objavio je više od 100 kratkih priča i članaka.<ref name="larecord">{{Cite web|url=https://larecord.com/interviews/2012/09/24/harlan-ellison-everything-is-awful|title=HARLAN ELLISON: EVERYTHING IS AWFUL|access-date=February 13, 2021|language=en|archive-date=February 11, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211220627/https://larecord.com/interviews/2012/09/24/harlan-ellison-everything-is-awful|url-status=live}}</ref> Služio je u [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američkoj vojsci]] od 1957. do 1959 godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Harlan-Ellison|title=Harlan Ellison &#124; Biography, Books, TV Shows, & Facts|website=Encyclopedia Britannica|access-date=August 17, 2017|language=en|archive-date=April 3, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403190321/https://www.britannica.com/biography/Harlan-Ellison|url-status=live}}</ref> Njegov prvi roman, ''[[Mreža grada]]'', objavljen je tijekom vojne službe 1958. godine, a rekao je da je većinu napisao dok je bio na osnovnoj obuci u [[Fort Benning]]u u [[Georgia|Georgiji]].<ref>{{Cite book|last=Ellison |first=Harlan |url=https://books.google.com/books?id=H2G_BgAAQBAJ |title=Web of the City |date=2013 |publisher=Titan Books |isbn=9781781164211 |page=iv |access-date=August 19, 2019 |language=en |archive-date=August 3, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200803081834/https://books.google.com/books?id=H2G_BgAAQBAJ |url-status=live}}</ref> Služio je u Uredu za javno informiranje u [[Fort Knox]]u u Kentuckyju, gdje je pisao članke i recenzije za tjedne novine tog pisma.<ref name=":0"/> ===Hollywood i šire=== [[File:Sfcon-ellison-talk-ddb.jpg|thumb|Ellison govori na konvenciji znanstvene fantastike 2006. godine]] Ellison se preselio u Kaliforniju 1962. i počeo prodavati svoje tekstove Hollywoodu. Ellison je prodao scenarije mnogim televizijskim serijama: ''Burkeov zakon'' (4 epizode), ''Route 66'', ''The Outer Limits'', ''The Alfred Hitchcock Hour'', [[Zvjezdane staze: Originalna serija|''Zvjezdane staze'']], ''The Man from U.N.C.L.E.'' (2 epizode) i ''Cimarron Strip''. Ellisonov scenarij za epizodu Zvjezdanih staza „''[[Grad na rubu vječnosti]]''” često se smatra najboljim od 79 epizoda serije.<ref>{{Cite web|url=http://www.startrek.com/article/original-city-on-the-edge-of-forever-teleplay-set-for-miniseries |title=Original "City on the Edge of Forever" Teleplay Set for Miniseries |last=Staff writers |date=March 6, 2014 |website=StarTrek.com |access-date=June 29, 2018 |quote=Harlan Ellison wrote what is widely considered the best episode ever of ''Star Trek: The Original Series''. |language=en |archive-date=June 29, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180629211647/http://www.startrek.com/article/original-city-on-the-edge-of-forever-teleplay-set-for-miniseries |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kirk |first=John |date=July 2, 2018 |title=Star Trek Comic Collaborators Remember Harlan Ellison |url=https://blog.trekcore.com/2018/07/star-trek-comic-collaborators-remember-harlan-ellison/ |access-date=October 9, 2024 |website=TrekCore.com |language=en}}</ref> Ellison je bio zaposlen kao scenarist za [[The Walt Disney Company|Disney]], ali je otpušten prvog dana nakon što ga je [[Roy O. Disney]] načuo u studijskoj komisarnici kako se šali o snimanju pornografskog animiranog filma s Disneyjevim likovima.<ref>{{cite web|url=http://harlanellison.com/iwrite/mostimp.htm|title=3. Labor Relations|last=Ellison|first=Harlan|year=1978|website=The 3 Most Important Things in Life|publisher=Kilamajaro Corporation|access-date=March 12, 2014|language=en|archive-date=January 30, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140130194741/http://harlanellison.com/iwrite/mostimp.htm|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.rawstory.com/rs/2013/12/18/harlan-ellison-calls-saving-mr-banks-a-disney-fraud-in-video-rant/|title=Harlan Ellison calls 'Saving Mr. Banks' a Disney fraud in video rant|last=Ortega|first=Tony|date=December 18, 2013|website=The Raw Story|access-date=March 12, 2014|language=en|archive-date=December 23, 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131223080251/http://www.rawstory.com/rs/2013/12/18/harlan-ellison-calls-saving-mr-banks-a-disney-fraud-in-video-rant/|url-status=live}}</ref> Ellison je nastavio objavljivati kratku fikciju i nefikcijske tekstove u raznim publikacijama, uključujući neka od svojih najpoznatijih djela. „Pokaj se, Harlekine!”, reče Tiktakčovjek (1965.) slavi građanski neposluh protiv represivne vlasti. „[[Nemam usta, a moram vrištati]]” (1967.) priča je u kojoj pet ljudi kroz vječnost muči sveznajuće računalo. Ta je priča poslužila kao temelj za računalnu igru iz 1995.; Ellison je sudjelovao u dizajnu igre i posudio glas božanskom računalu AM.<ref>{{Cite magazine|url=https://www.gameinformer.com/b/features/archive/2016/01/14/classic-gi-i-have-no-mouth-and-i-must-scream.aspx|title=Classic GI: I Have No Mouth, And I Must Scream|first=Jeff|last=Cork|magazine=Game Informer|access-date=June 29, 2018|language=en|archive-date=June 29, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180629235737/https://www.gameinformer.com/b/features/archive/2016/01/14/classic-gi-i-have-no-mouth-and-i-must-scream.aspx|url-status=live}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commons category}} * {{gutenberg author|id=54230}} * {{Librivox author |id=16745}} * [http://www.harlanellison.com/ Ellison Webderland] Službena web stranica * {{OL author|OL200394A}} * {{Imdb|0255196}} * {{Cite web |title=Ellison, Jay, Harlan (biography) |url=https://case.edu/ech/articles/e/ellison-jay-harlan |access-date=2025-04-10 |website=Encyclopedia of Cleveland History |date=December 6, 2020 |publisher=Case Western Reserve University}} * [https://www.youtube.com/watch?v=Me6oZ9xdewc Videozapis Harlana Ellisona u Javnoj knjižnici Cleveland, 21. rujna 2007.:] Posljednji javni nastup autora u njegovom rodnom gradu uključivao je opširne govore [[Les Roberts|Lesa Robertsa]], [[Jenny Blake Isabella|Tony Isabelle]], [[Mark Dawidziak|Marka Dawidziaka]] i samog Ellisona. [[Kategorija:Životopisi, Ohio]] [[Kategorija:Židovi u SAD-u]] [[Kategorija:Američki književnici]] [[Kategorija:Američki književni kritičari]] [[Kategorija:Pisci znanstvene fantastike]] hgi19v7cov4zanmbil81juuurzpdfu3 7430730 7430729 2026-04-16T09:39:07Z Moon1238 258470 7430730 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Harlan Ellison | boja = | slika = Harlan Ellison at the LA Press Club (cropped).jpg | veličina = | opis slike = Ellison 1986. godine | puno ime = | pseudonim = | rođenje = {{Birth date|1934|05|27}} | mjesto rođenja = [[Cleveland]], [[Ohio]], [[SAD]] | smrt = {{Death date and age|2018|06|28|1934|05|27|mf=y}} | mjesto smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | zanimanje = {{flatlist| * Autor * scenarist * esejist }} | nacionalnost = | period pisanja = 1949. – 2018.<ref name="isfdb">{{Cite web |url=http://www.isfdb.org/cgi-bin/ea.cgi?25 |title=Summary Bibliography: Harlan Ellison |website=isfdb.org |publisher=ISFDB |access-date=February 9, 2018 |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180209162429/http://www.isfdb.org/cgi-bin/ea.cgi?25 |archive-date=February 9, 2018}}</ref> | vrsta = | teme = | period = | supruga = Charlotte B. Stein (1956. – 1960.)<br/>Billie Joyce Sanders (1960. – 1963.)<br/>Loretta Patrick (1966. – 1966.)<br/>Lori Horowitz (1976. – 1977.)<br/>Susan Toth (1986. – 2018.) | suprug = | djeca = | djela = {{plainlist| *[[Nemam usta, a moram vrištati]] *[[Dječak i njegov pas]] *[[Croatoan (SF priča)|Croatoan]] }} | nagrade = | potpis = | web = harlanellison.com/home.htm | fusnote = }} '''Harlan Jay Ellison''' (27. svibnja 1934. – 28. lipnja 2018.) bio je američki pisac, poznat po svom plodnom i utjecajnom radu u [[Spekulativna fikcija|spekulativnoj fikciji]] [[Novi val (znanstvena fantastika)|novog vala]] te po svojoj otvorenoj i borbenoj osobnosti. Njegova objavljena djela uključuju više od 1700 [[Kratka priča|kratkih priča]], [[novela]], scenarija za [[strip]]ove, [[Televizijski scenarij|televizijskih scenarija]], [[esej]]a i širok raspon kritika koje pokrivaju književnost, film, televiziju i tiskane medije. Neka od njegovih najpoznatijih djela su epizoda [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Zvjezdanih staza]] iz 1967. „[[Grad na rubu vječnosti]]”, koja se smatra jednom od najboljih epizoda u franšizi Zvjezdanih staza, njegov ciklus [[Dječak i njegov pas]] (koji je pretvoren u film) i kratka priča „[[Nemam usta, a moram vrištati]]”. Ellison je osvojio brojne nagrade, uključujući više [[nagrada Hugo]], [[Nagrada Nebula|Nebula]] i [[Nagrada Edgar|Edgar]]. ==Životopis== ===Rani život i karijera=== Ellison je rođen u [[Židovi|židovskoj]] obitelji<ref>{{Cite web|url=https://www.jewishjournal.com/geekheeb/item/top_5_jewish_moments_in_trek_20090507/|publisher=Jewish Journal|title="Top 5 Jewish moments in 'Trek'" by Adam Wills|date=May 7, 2009|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20161009175458/http://www.jewishjournal.com/geekheeb/item/top_5_jewish_moments_in_trek_20090507 |archive-date=October 9, 2016|url-status=dead}}</ref> u [[Cleveland]]u, 27. svibnja 1934. Sin je Serite (rođene Rosenthal) i Louisa Lavernea Ellisona, stomatologa i zlatara.<ref>{{Cite book |last1=Weil |first1=Ellen |title=Harlan Ellison: The Edge of Forever |last2=Wolfe |first2=Gary K. |publisher=Ohio State University Press |year=2002 |isbn=978-0-8142-0892-2 |location=Columbus, Ohio |page=23 |ref=Weil |language=en}}</ref><ref>*{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=3nPYfqEbfrsC&q=Serita+Rosenthal+Louis+Laverne+Ellison&pg=PA889|title=Science Fiction and Fantasy Literature, Volume 2|publisher=Wildside Press LLC|date=2010|isbn=9780941028783|access-date=November 11, 2020|language=en|archive-date=June 5, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210605010603/https://books.google.com/books?id=3nPYfqEbfrsC&q=Serita+Rosenthal+Louis+Laverne+Ellison&pg=PA889|url-status=live}}</ref> Ellison je pohađao [[Sveučilište države Ohio]] 18 mjeseci (1951. – 1953.) prije nego što je izbačen zbog verbalnog vrijeđanja profesora kreativnog pisanja koji je kritizirao žanr znanstvene fantastike i Ellisonovo pisanje.<ref>{{Cite book |url=https://openurl.ebsco.com/contentitem/lkh:70841143?sid=ebsco:plink:crawler&id=ebsco:lkh:70841143 |title=Chronology of Harlan Ellison's Life. {{!}} EBSCOhost |date=2011-09-16 |isbn=978-1-58765-828-0 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-12-06 |title=ELLISON, JAY, HARLAN {{!}} Encyclopedia of Cleveland History {{!}} Case Western Reserve University |url=https://case.edu/ech/articles/e/ellison-jay-harlan |access-date=2025-09-04 |website=case.edu |language=en}}</ref> Tijekom sljedećih 20-ak godina tvrdio je da je profesoru slao kopiju svake priče koju je objavio.<ref>{{Cite journal|last=Levy |first=Michael |date=November 2002 |title=Books in Review, "Of Stories and the Man." |url=http://www.depauw.edu/sfs/birs/bir88.htm |journal=Science Fiction Studies |volume=29 |issue=Part 3 |access-date=January 4, 2007 |language=en |archive-date=January 13, 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070113223223/http://www.depauw.edu/sfs/birs/bir88.htm |url-status=live}}</ref> Ellison je objavio dvije serijske priče u [[Cleveland News]]u tijekom 1949. godine, te je prodao priču [[EC Comics]]u početkom 1950-ih.<ref name=isfdb /> Ellison se preselio u [[New York City]] 1955. i živio s [[Robert Silverberg|Robertom Silverbergom]] dok su obojica gradili spisateljske karijere.<ref name=":0">{{cite news | url=https://www.theguardian.com/books/2018/jun/29/harlan-ellison-obituary | title=Harlan Ellison obituary | newspaper=The Guardian | date=June 29, 2018 | last1=Holland | first1=Steve }}</ref> Tijekom sljedeće dvije godine objavio je više od 100 kratkih priča i članaka.<ref name="larecord">{{Cite web|url=https://larecord.com/interviews/2012/09/24/harlan-ellison-everything-is-awful|title=HARLAN ELLISON: EVERYTHING IS AWFUL|access-date=February 13, 2021|language=en|archive-date=February 11, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211220627/https://larecord.com/interviews/2012/09/24/harlan-ellison-everything-is-awful|url-status=live}}</ref> Služio je u [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američkoj vojsci]] od 1957. do 1959 godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Harlan-Ellison|title=Harlan Ellison &#124; Biography, Books, TV Shows, & Facts|website=Encyclopedia Britannica|access-date=August 17, 2017|language=en|archive-date=April 3, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403190321/https://www.britannica.com/biography/Harlan-Ellison|url-status=live}}</ref> Njegov prvi roman, ''[[Mreža grada]]'', objavljen je tijekom vojne službe 1958. godine, a rekao je da je većinu napisao dok je bio na osnovnoj obuci u [[Fort Benning]]u u [[Georgia|Georgiji]].<ref>{{Cite book|last=Ellison |first=Harlan |url=https://books.google.com/books?id=H2G_BgAAQBAJ |title=Web of the City |date=2013 |publisher=Titan Books |isbn=9781781164211 |page=iv |access-date=August 19, 2019 |language=en |archive-date=August 3, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200803081834/https://books.google.com/books?id=H2G_BgAAQBAJ |url-status=live}}</ref> Služio je u Uredu za javno informiranje u [[Fort Knox]]u u Kentuckyju, gdje je pisao članke i recenzije za tjedne novine tog pisma.<ref name=":0"/> ===Hollywood i šire=== [[File:Sfcon-ellison-talk-ddb.jpg|thumb|Ellison govori na konvenciji znanstvene fantastike 2006. godine]] Ellison se preselio u Kaliforniju 1962. i počeo prodavati svoje tekstove Hollywoodu. Ellison je prodao scenarije mnogim televizijskim serijama: ''Burkeov zakon'' (4 epizode), ''Route 66'', ''The Outer Limits'', ''The Alfred Hitchcock Hour'', [[Zvjezdane staze: Originalna serija|''Zvjezdane staze'']], ''The Man from U.N.C.L.E.'' (2 epizode) i ''Cimarron Strip''. Ellisonov scenarij za epizodu Zvjezdanih staza „''[[Grad na rubu vječnosti]]''” često se smatra najboljim od 79 epizoda serije.<ref>{{Cite web|url=http://www.startrek.com/article/original-city-on-the-edge-of-forever-teleplay-set-for-miniseries |title=Original "City on the Edge of Forever" Teleplay Set for Miniseries |last=Staff writers |date=March 6, 2014 |website=StarTrek.com |access-date=June 29, 2018 |quote=Harlan Ellison wrote what is widely considered the best episode ever of ''Star Trek: The Original Series''. |language=en |archive-date=June 29, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180629211647/http://www.startrek.com/article/original-city-on-the-edge-of-forever-teleplay-set-for-miniseries |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kirk |first=John |date=July 2, 2018 |title=Star Trek Comic Collaborators Remember Harlan Ellison |url=https://blog.trekcore.com/2018/07/star-trek-comic-collaborators-remember-harlan-ellison/ |access-date=October 9, 2024 |website=TrekCore.com |language=en}}</ref> Ellison je bio zaposlen kao scenarist za [[The Walt Disney Company|Disney]], ali je otpušten prvog dana nakon što ga je [[Roy O. Disney]] načuo u studijskoj komisarnici kako se šali o snimanju pornografskog animiranog filma s Disneyjevim likovima.<ref>{{cite web|url=http://harlanellison.com/iwrite/mostimp.htm|title=3. Labor Relations|last=Ellison|first=Harlan|year=1978|website=The 3 Most Important Things in Life|publisher=Kilamajaro Corporation|access-date=March 12, 2014|language=en|archive-date=January 30, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140130194741/http://harlanellison.com/iwrite/mostimp.htm|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.rawstory.com/rs/2013/12/18/harlan-ellison-calls-saving-mr-banks-a-disney-fraud-in-video-rant/|title=Harlan Ellison calls 'Saving Mr. Banks' a Disney fraud in video rant|last=Ortega|first=Tony|date=December 18, 2013|website=The Raw Story|access-date=March 12, 2014|language=en|archive-date=December 23, 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131223080251/http://www.rawstory.com/rs/2013/12/18/harlan-ellison-calls-saving-mr-banks-a-disney-fraud-in-video-rant/|url-status=live}}</ref> Ellison je nastavio objavljivati kratku fikciju i nefikcijske tekstove u raznim publikacijama, uključujući neka od svojih najpoznatijih djela. „Pokaj se, Harlekine!”, reče Tiktakčovjek (1965.) slavi građanski neposluh protiv represivne vlasti. „[[Nemam usta, a moram vrištati]]” (1967.) priča je u kojoj pet ljudi kroz vječnost muči sveznajuće računalo. Ta je priča poslužila kao temelj za računalnu igru iz 1995.; Ellison je sudjelovao u dizajnu igre i posudio glas božanskom računalu AM.<ref>{{Cite magazine|url=https://www.gameinformer.com/b/features/archive/2016/01/14/classic-gi-i-have-no-mouth-and-i-must-scream.aspx|title=Classic GI: I Have No Mouth, And I Must Scream|first=Jeff|last=Cork|magazine=Game Informer|access-date=June 29, 2018|language=en|archive-date=June 29, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180629235737/https://www.gameinformer.com/b/features/archive/2016/01/14/classic-gi-i-have-no-mouth-and-i-must-scream.aspx|url-status=live}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commons category}} * {{gutenberg author|id=54230}} * {{Librivox author |id=16745}} * [http://www.harlanellison.com/ Ellison Webderland] Službena web stranica * {{OL author}} * {{Imdb|0255196}} * {{Cite web |title=Ellison, Jay, Harlan (biography) |url=https://case.edu/ech/articles/e/ellison-jay-harlan |access-date=2025-04-10 |website=Encyclopedia of Cleveland History |date=December 6, 2020 |publisher=Case Western Reserve University}} * [https://www.youtube.com/watch?v=Me6oZ9xdewc Videozapis Harlana Ellisona u Javnoj knjižnici Cleveland, 21. rujna 2007.:] Posljednji javni nastup autora u njegovom rodnom gradu uključivao je opširne govore [[Les Roberts|Lesa Robertsa]], [[Jenny Blake Isabella|Tony Isabelle]], [[Mark Dawidziak|Marka Dawidziaka]] i samog Ellisona. [[Kategorija:Životopisi, Ohio]] [[Kategorija:Židovi u SAD-u]] [[Kategorija:Američki književnici]] [[Kategorija:Američki književni kritičari]] [[Kategorija:Pisci znanstvene fantastike]] kvigblfltxshbj67g81n80yvlcj1zgs 7430740 7430730 2026-04-16T09:45:04Z Moon1238 258470 7430740 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Harlan Ellison | boja = | slika = Harlan Ellison at the LA Press Club (cropped).jpg | veličina = | opis slike = Ellison 1986. godine | puno ime = | pseudonim = | rođenje = {{Birth date|1934|05|27}} | mjesto rođenja = [[Cleveland]], [[Ohio]], [[SAD]] | smrt = {{Death date and age|2018|06|28|1934|05|27|mf=y}} | mjesto smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | zanimanje = {{flatlist| * Autor * scenarist * esejist }} | nacionalnost = | period pisanja = 1949. – 2018.<ref name="isfdb">{{Cite web |url=http://www.isfdb.org/cgi-bin/ea.cgi?25 |title=Summary Bibliography: Harlan Ellison |website=isfdb.org |publisher=ISFDB |access-date=February 9, 2018 |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180209162429/http://www.isfdb.org/cgi-bin/ea.cgi?25 |archive-date=February 9, 2018}}</ref> | vrsta = | teme = | period = | supruga = Charlotte B. Stein (1956. – 1960.)<br/>Billie Joyce Sanders (1960. – 1963.)<br/>Loretta Patrick (1966. – 1966.)<br/>Lori Horowitz (1976. – 1977.)<br/>Susan Toth (1986. – 2018.) | suprug = | djeca = | djela = {{plainlist| *[[Nemam usta, a moram vrištati]] *[[Dječak i njegov pas]] *[[Croatoan (SF priča)|Croatoan]] }} | nagrade = | potpis = | web = harlanellison.com/home.htm | fusnote = }} '''Harlan Jay Ellison''' (27. svibnja 1934. – 28. lipnja 2018.) bio je američki pisac, poznat po svom plodnom i utjecajnom radu u [[Spekulativna fikcija|spekulativnoj fikciji]] [[Novi val (znanstvena fantastika)|novog vala]] te po svojoj otvorenoj i borbenoj osobnosti. Njegova objavljena djela uključuju više od 1700 [[Kratka priča|kratkih priča]], [[novela]], scenarija za [[strip]]ove, [[Televizijski scenarij|televizijskih scenarija]], [[esej]]a i širok raspon kritika koje pokrivaju književnost, film, televiziju i tiskane medije. Neka od njegovih najpoznatijih djela su epizoda [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Zvjezdanih staza]] iz 1967. „[[Grad na rubu vječnosti]]”, koja se smatra jednom od najboljih epizoda u franšizi Zvjezdanih staza, njegov ciklus [[Dječak i njegov pas]] (koji je pretvoren u film) i kratka priča „[[Nemam usta, a moram vrištati]]”. Ellison je osvojio brojne nagrade, uključujući više [[nagrada Hugo]], [[Nagrada Nebula|Nebula]] i [[Nagrada Edgar|Edgar]]. ==Životopis== ===Rani život i karijera=== Ellison je rođen u [[Židovi|židovskoj]] obitelji<ref>{{Cite web|url=https://www.jewishjournal.com/geekheeb/item/top_5_jewish_moments_in_trek_20090507/|publisher=Jewish Journal|title="Top 5 Jewish moments in 'Trek'" by Adam Wills|date=May 7, 2009|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20161009175458/http://www.jewishjournal.com/geekheeb/item/top_5_jewish_moments_in_trek_20090507 |archive-date=October 9, 2016|url-status=dead}}</ref> u [[Cleveland]]u, 27. svibnja 1934. Sin je Serite (rođene Rosenthal) i Louisa Lavernea Ellisona, stomatologa i zlatara.<ref>{{Cite book |last1=Weil |first1=Ellen |title=Harlan Ellison: The Edge of Forever |last2=Wolfe |first2=Gary K. |publisher=Ohio State University Press |year=2002 |isbn=978-0-8142-0892-2 |location=Columbus, Ohio |page=23 |ref=Weil |language=en}}</ref><ref>*{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=3nPYfqEbfrsC&q=Serita+Rosenthal+Louis+Laverne+Ellison&pg=PA889|title=Science Fiction and Fantasy Literature, Volume 2|publisher=Wildside Press LLC|date=2010|isbn=9780941028783|access-date=November 11, 2020|language=en|archive-date=June 5, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210605010603/https://books.google.com/books?id=3nPYfqEbfrsC&q=Serita+Rosenthal+Louis+Laverne+Ellison&pg=PA889|url-status=live}}</ref> Ellison je pohađao [[Sveučilište države Ohio]] 18 mjeseci (1951. – 1953.) prije nego što je izbačen zbog verbalnog vrijeđanja profesora kreativnog pisanja koji je kritizirao žanr znanstvene fantastike i Ellisonovo pisanje.<ref>{{Cite book |url=https://openurl.ebsco.com/contentitem/lkh:70841143?sid=ebsco:plink:crawler&id=ebsco:lkh:70841143 |title=Chronology of Harlan Ellison's Life. {{!}} EBSCOhost |date=2011-09-16 |isbn=978-1-58765-828-0 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-12-06 |title=ELLISON, JAY, HARLAN {{!}} Encyclopedia of Cleveland History {{!}} Case Western Reserve University |url=https://case.edu/ech/articles/e/ellison-jay-harlan |access-date=2025-09-04 |website=case.edu |language=en}}</ref> Tijekom sljedećih 20-ak godina tvrdio je da je profesoru slao kopiju svake priče koju je objavio.<ref>{{Cite journal|last=Levy |first=Michael |date=November 2002 |title=Books in Review, "Of Stories and the Man." |url=http://www.depauw.edu/sfs/birs/bir88.htm |journal=Science Fiction Studies |volume=29 |issue=Part 3 |access-date=January 4, 2007 |language=en |archive-date=January 13, 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070113223223/http://www.depauw.edu/sfs/birs/bir88.htm |url-status=live}}</ref> Ellison je objavio dvije serijske priče u [[Cleveland News]]u tijekom 1949. godine, te je prodao priču [[EC Comics]]u početkom 1950-ih.<ref name=isfdb /> Ellison se preselio u [[New York City]] 1955. i živio s [[Robert Silverberg|Robertom Silverbergom]] dok su obojica gradili spisateljske karijere.<ref name=":0">{{cite news | url=https://www.theguardian.com/books/2018/jun/29/harlan-ellison-obituary | title=Harlan Ellison obituary | newspaper=The Guardian | date=June 29, 2018 | last1=Holland | first1=Steve }}</ref> Tijekom sljedeće dvije godine objavio je više od 100 kratkih priča i članaka.<ref name="larecord">{{Cite web|url=https://larecord.com/interviews/2012/09/24/harlan-ellison-everything-is-awful|title=HARLAN ELLISON: EVERYTHING IS AWFUL|access-date=February 13, 2021|language=en|archive-date=February 11, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211220627/https://larecord.com/interviews/2012/09/24/harlan-ellison-everything-is-awful|url-status=live}}</ref> Služio je u [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američkoj vojsci]] od 1957. do 1959 godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Harlan-Ellison|title=Harlan Ellison &#124; Biography, Books, TV Shows, & Facts|website=Encyclopedia Britannica|access-date=August 17, 2017|language=en|archive-date=April 3, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403190321/https://www.britannica.com/biography/Harlan-Ellison|url-status=live}}</ref> Njegov prvi roman, ''[[Mreža grada]]'', objavljen je tijekom vojne službe 1958. godine, a rekao je da je većinu napisao dok je bio na osnovnoj obuci u [[Fort Benning]]u u [[Georgia|Georgiji]].<ref>{{Cite book|last=Ellison |first=Harlan |url=https://books.google.com/books?id=H2G_BgAAQBAJ |title=Web of the City |date=2013 |publisher=Titan Books |isbn=9781781164211 |page=iv |access-date=August 19, 2019 |language=en |archive-date=August 3, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200803081834/https://books.google.com/books?id=H2G_BgAAQBAJ |url-status=live}}</ref> Služio je u Uredu za javno informiranje u [[Fort Knox]]u u Kentuckyju, gdje je pisao članke i recenzije za tjedne novine tog pisma.<ref name=":0"/> ===Hollywood i šire=== [[File:Sfcon-ellison-talk-ddb.jpg|thumb|Ellison govori na konvenciji znanstvene fantastike 2006. godine]] Ellison se preselio u Kaliforniju 1962. i počeo prodavati svoje tekstove Hollywoodu. Ellison je prodao scenarije mnogim televizijskim serijama: ''Burkeov zakon'' (4 epizode), ''Route 66'', ''The Outer Limits'', ''The Alfred Hitchcock Hour'', [[Zvjezdane staze: Originalna serija|''Zvjezdane staze'']], ''The Man from U.N.C.L.E.'' (2 epizode) i ''Cimarron Strip''. Ellisonov scenarij za epizodu Zvjezdanih staza „''[[Grad na rubu vječnosti]]''” često se smatra najboljim od 79 epizoda serije.<ref>{{Cite web|url=http://www.startrek.com/article/original-city-on-the-edge-of-forever-teleplay-set-for-miniseries |title=Original "City on the Edge of Forever" Teleplay Set for Miniseries |last=Staff writers |date=March 6, 2014 |website=StarTrek.com |access-date=June 29, 2018 |quote=Harlan Ellison wrote what is widely considered the best episode ever of ''Star Trek: The Original Series''. |language=en |archive-date=June 29, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180629211647/http://www.startrek.com/article/original-city-on-the-edge-of-forever-teleplay-set-for-miniseries |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kirk |first=John |date=July 2, 2018 |title=Star Trek Comic Collaborators Remember Harlan Ellison |url=https://blog.trekcore.com/2018/07/star-trek-comic-collaborators-remember-harlan-ellison/ |access-date=October 9, 2024 |website=TrekCore.com |language=en}}</ref> Ellison je bio zaposlen kao scenarist za [[The Walt Disney Company|Disney]], ali je otpušten prvog dana nakon što ga je [[Roy O. Disney]] načuo u studijskoj komisarnici kako se šali o snimanju pornografskog animiranog filma s Disneyjevim likovima.<ref>{{cite web|url=http://harlanellison.com/iwrite/mostimp.htm|title=3. Labor Relations|last=Ellison|first=Harlan|year=1978|website=The 3 Most Important Things in Life|publisher=Kilamajaro Corporation|access-date=March 12, 2014|language=en|archive-date=January 30, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140130194741/http://harlanellison.com/iwrite/mostimp.htm|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.rawstory.com/rs/2013/12/18/harlan-ellison-calls-saving-mr-banks-a-disney-fraud-in-video-rant/|title=Harlan Ellison calls 'Saving Mr. Banks' a Disney fraud in video rant|last=Ortega|first=Tony|date=December 18, 2013|website=The Raw Story|access-date=March 12, 2014|language=en|archive-date=December 23, 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131223080251/http://www.rawstory.com/rs/2013/12/18/harlan-ellison-calls-saving-mr-banks-a-disney-fraud-in-video-rant/|url-status=live}}</ref> Ellison je nastavio objavljivati kratku fikciju i nefikcijske tekstove u raznim publikacijama, uključujući neka od svojih najpoznatijih djela. „Pokaj se, Harlekine!”, reče Tiktakčovjek (1965.) slavi građanski neposluh protiv represivne vlasti. „[[Nemam usta, a moram vrištati]]” (1967.) priča je u kojoj pet ljudi kroz vječnost muči sveznajuće računalo. Ta je priča poslužila kao temelj za računalnu igru iz 1995.; Ellison je sudjelovao u dizajnu igre i posudio glas božanskom računalu AM.<ref>{{Cite magazine|url=https://www.gameinformer.com/b/features/archive/2016/01/14/classic-gi-i-have-no-mouth-and-i-must-scream.aspx|title=Classic GI: I Have No Mouth, And I Must Scream|first=Jeff|last=Cork|magazine=Game Informer|access-date=June 29, 2018|language=en|archive-date=June 29, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180629235737/https://www.gameinformer.com/b/features/archive/2016/01/14/classic-gi-i-have-no-mouth-and-i-must-scream.aspx|url-status=live}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commons category}} * {{gutenberg author|id=54230}} * {{Librivox author |id=16745}} * [http://www.harlanellison.com/ Ellison Webderland] Službena web stranica * {{OL author}} * {{Imdb|0255196}} * {{Cite web |title=Ellison, Jay, Harlan (biography) |url=https://case.edu/ech/articles/e/ellison-jay-harlan |access-date=2025-04-10 |website=Encyclopedia of Cleveland History |date=December 6, 2020 |publisher=Case Western Reserve University}} * [https://www.youtube.com/watch?v=Me6oZ9xdewc Videozapis Harlana Ellisona u Javnoj knjižnici Cleveland, 21. rujna 2007.:] Posljednji javni nastup autora u njegovom rodnom gradu uključivao je opširne govore [[Les Roberts|Lesa Robertsa]], [[Jenny Blake Isabella|Tony Isabelle]], [[Mark Dawidziak|Marka Dawidziaka]] i samog Ellisona. {{GLAVNIRASPORED:Ellison, Harlan}} [[Kategorija:Životopisi, Ohio]] [[Kategorija:Židovi u SAD-u]] [[Kategorija:Američki književnici]] [[Kategorija:Američki književni kritičari]] [[Kategorija:Pisci znanstvene fantastike]] 7j45zbqk4l7lhlayhv76cqwtw9hj2f2 7430757 7430740 2026-04-16T10:14:36Z Croxyz 205325 7430757 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Harlan Ellison | boja = | slika = Harlan Ellison at the LA Press Club (cropped).jpg | veličina = | opis slike = Ellison 1986. godine | puno ime = | pseudonim = | rođenje = {{Birth date|1934|05|27}} | mjesto rođenja = [[Cleveland]], [[Ohio]], [[SAD]] | smrt = {{Death date and age|2018|06|28|1934|05|27|mf=y}} | mjesto smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | zanimanje = {{flatlist| * autor * scenarist * esejist }} | nacionalnost = | period pisanja = 1949. – 2018.<ref name="isfdb">{{Cite web |url=http://www.isfdb.org/cgi-bin/ea.cgi?25 |title=Summary Bibliography: Harlan Ellison |website=isfdb.org |publisher=ISFDB |access-date=February 9, 2018 |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180209162429/http://www.isfdb.org/cgi-bin/ea.cgi?25 |archive-date=February 9, 2018}}</ref> | vrsta = | teme = | period = | supruga = Charlotte B. Stein (1956. – 1960.)<br/>Billie Joyce Sanders (1960. – 1963.)<br/>Loretta Patrick (1966. – 1966.)<br/>Lori Horowitz (1976. – 1977.)<br/>Susan Toth (1986. – 2018.) | suprug = | djeca = | djela = {{plainlist| *[[Nemam usta, a moram vrištati]] *[[Dječak i njegov pas]] *[[Croatoan (SF priča)|Croatoan]] }} | nagrade = | potpis = | web = harlanellison.com/home.htm | fusnote = }} '''Harlan Jay Ellison''' ([[Cleveland]], [[27. svibnja]] [[1934.]] – [[Los Angeles]], [[28. lipnja]] [[2018.]]) bio je američki pisac, poznat po svom plodnom i utjecajnom radu u [[Spekulativna fikcija|spekulativnoj fikciji]] [[Novi val (znanstvena fantastika)|novog vala]] te po svojoj otvorenoj i borbenoj osobnosti. Njegova objavljena djela uključuju više od 1700 [[Kratka priča|kratkih priča]], [[novela]], scenarija za [[strip]]ove, [[Televizijski scenarij|televizijskih scenarija]], [[esej]]a i širok raspon kritika koje pokrivaju književnost, film, televiziju i tiskane medije. Neka od njegovih najpoznatijih djela su epizoda [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Zvjezdanih staza]] iz 1967. „[[Grad na rubu vječnosti]]”, koja se smatra jednom od najboljih epizoda u franšizi Zvjezdanih staza, njegov ciklus [[Dječak i njegov pas]] (koji je pretvoren u film) i kratka priča „[[Nemam usta, a moram vrištati]]”. Ellison je osvojio brojne nagrade, uključujući više [[nagrada Hugo]], [[Nagrada Nebula|Nebula]] i [[Nagrada Edgar|Edgar]]. ==Životopis== ===Rani život i karijera=== Ellison je rođen u [[Židovi|židovskoj]] obitelji<ref>{{Cite web|url=https://www.jewishjournal.com/geekheeb/item/top_5_jewish_moments_in_trek_20090507/|publisher=Jewish Journal|title="Top 5 Jewish moments in 'Trek'" by Adam Wills|date=May 7, 2009|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20161009175458/http://www.jewishjournal.com/geekheeb/item/top_5_jewish_moments_in_trek_20090507 |archive-date=October 9, 2016|url-status=dead}}</ref> u [[Cleveland]]u, 27. svibnja 1934. Sin je Serite (rođene Rosenthal) i Louisa Lavernea Ellisona, stomatologa i zlatara.<ref>{{Cite book |last1=Weil |first1=Ellen |title=Harlan Ellison: The Edge of Forever |last2=Wolfe |first2=Gary K. |publisher=Ohio State University Press |year=2002 |isbn=978-0-8142-0892-2 |location=Columbus, Ohio |page=23 |ref=Weil |language=en}}</ref><ref>*{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=3nPYfqEbfrsC&q=Serita+Rosenthal+Louis+Laverne+Ellison&pg=PA889|title=Science Fiction and Fantasy Literature, Volume 2|publisher=Wildside Press LLC|date=2010|isbn=9780941028783|access-date=November 11, 2020|language=en|archive-date=June 5, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210605010603/https://books.google.com/books?id=3nPYfqEbfrsC&q=Serita+Rosenthal+Louis+Laverne+Ellison&pg=PA889|url-status=live}}</ref> Ellison je pohađao [[Sveučilište države Ohio]] 18 mjeseci (1951. – 1953.) prije nego što je izbačen zbog verbalnog vrijeđanja profesora kreativnog pisanja koji je kritizirao žanr znanstvene fantastike i Ellisonovo pisanje.<ref>{{Cite book |url=https://openurl.ebsco.com/contentitem/lkh:70841143?sid=ebsco:plink:crawler&id=ebsco:lkh:70841143 |title=Chronology of Harlan Ellison's Life. {{!}} EBSCOhost |date=2011-09-16 |isbn=978-1-58765-828-0 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-12-06 |title=ELLISON, JAY, HARLAN {{!}} Encyclopedia of Cleveland History {{!}} Case Western Reserve University |url=https://case.edu/ech/articles/e/ellison-jay-harlan |access-date=2025-09-04 |website=case.edu |language=en}}</ref> Tijekom sljedećih 20-ak godina tvrdio je da je profesoru slao kopiju svake priče koju je objavio.<ref>{{Cite journal|last=Levy |first=Michael |date=November 2002 |title=Books in Review, "Of Stories and the Man." |url=http://www.depauw.edu/sfs/birs/bir88.htm |journal=Science Fiction Studies |volume=29 |issue=Part 3 |access-date=January 4, 2007 |language=en |archive-date=January 13, 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070113223223/http://www.depauw.edu/sfs/birs/bir88.htm |url-status=live}}</ref> Ellison je objavio dvije serijske priče u [[Cleveland News]]u tijekom 1949. godine, te je prodao priču [[EC Comics]]u početkom 1950-ih.<ref name=isfdb /> Ellison se preselio u [[New York City]] 1955. i živio s [[Robert Silverberg|Robertom Silverbergom]] dok su obojica gradili spisateljske karijere.<ref name=":0">{{cite news | url=https://www.theguardian.com/books/2018/jun/29/harlan-ellison-obituary | title=Harlan Ellison obituary | newspaper=The Guardian | date=June 29, 2018 | last1=Holland | first1=Steve }}</ref> Tijekom sljedeće dvije godine objavio je više od 100 kratkih priča i članaka.<ref name="larecord">{{Cite web|url=https://larecord.com/interviews/2012/09/24/harlan-ellison-everything-is-awful|title=HARLAN ELLISON: EVERYTHING IS AWFUL|access-date=February 13, 2021|language=en|archive-date=February 11, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211220627/https://larecord.com/interviews/2012/09/24/harlan-ellison-everything-is-awful|url-status=live}}</ref> Služio je u [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američkoj vojsci]] od 1957. do 1959 godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Harlan-Ellison|title=Harlan Ellison &#124; Biography, Books, TV Shows, & Facts|website=Encyclopedia Britannica|access-date=August 17, 2017|language=en|archive-date=April 3, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403190321/https://www.britannica.com/biography/Harlan-Ellison|url-status=live}}</ref> Njegov prvi roman, ''[[Mreža grada]]'', objavljen je tijekom vojne službe 1958. godine, a rekao je da je većinu napisao dok je bio na osnovnoj obuci u [[Fort Benning]]u u [[Georgia|Georgiji]].<ref>{{Cite book|last=Ellison |first=Harlan |url=https://books.google.com/books?id=H2G_BgAAQBAJ |title=Web of the City |date=2013 |publisher=Titan Books |isbn=9781781164211 |page=iv |access-date=August 19, 2019 |language=en |archive-date=August 3, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200803081834/https://books.google.com/books?id=H2G_BgAAQBAJ |url-status=live}}</ref> Služio je u Uredu za javno informiranje u [[Fort Knox]]u u Kentuckyju, gdje je pisao članke i recenzije za tjedne novine tog pisma.<ref name=":0"/> ===Hollywood i šire=== [[File:Sfcon-ellison-talk-ddb.jpg|thumb|Ellison govori na konvenciji znanstvene fantastike 2006. godine]] Ellison se preselio u Kaliforniju 1962. i počeo prodavati svoje tekstove Hollywoodu. Ellison je prodao scenarije mnogim televizijskim serijama: ''Burkeov zakon'' (4 epizode), ''Route 66'', ''The Outer Limits'', ''The Alfred Hitchcock Hour'', [[Zvjezdane staze: Originalna serija|''Zvjezdane staze'']], ''The Man from U.N.C.L.E.'' (2 epizode) i ''Cimarron Strip''. Ellisonov scenarij za epizodu Zvjezdanih staza „''[[Grad na rubu vječnosti]]''” često se smatra najboljim od 79 epizoda serije.<ref>{{Cite web|url=http://www.startrek.com/article/original-city-on-the-edge-of-forever-teleplay-set-for-miniseries |title=Original "City on the Edge of Forever" Teleplay Set for Miniseries |last=Staff writers |date=March 6, 2014 |website=StarTrek.com |access-date=June 29, 2018 |quote=Harlan Ellison wrote what is widely considered the best episode ever of ''Star Trek: The Original Series''. |language=en |archive-date=June 29, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180629211647/http://www.startrek.com/article/original-city-on-the-edge-of-forever-teleplay-set-for-miniseries |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kirk |first=John |date=July 2, 2018 |title=Star Trek Comic Collaborators Remember Harlan Ellison |url=https://blog.trekcore.com/2018/07/star-trek-comic-collaborators-remember-harlan-ellison/ |access-date=October 9, 2024 |website=TrekCore.com |language=en}}</ref> Ellison je bio zaposlen kao scenarist za [[The Walt Disney Company|Disney]], ali je otpušten prvog dana nakon što ga je [[Roy O. Disney]] načuo u studijskoj komisarnici kako se šali o snimanju pornografskog animiranog filma s Disneyjevim likovima.<ref>{{cite web|url=http://harlanellison.com/iwrite/mostimp.htm|title=3. Labor Relations|last=Ellison|first=Harlan|year=1978|website=The 3 Most Important Things in Life|publisher=Kilamajaro Corporation|access-date=March 12, 2014|language=en|archive-date=January 30, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140130194741/http://harlanellison.com/iwrite/mostimp.htm|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.rawstory.com/rs/2013/12/18/harlan-ellison-calls-saving-mr-banks-a-disney-fraud-in-video-rant/|title=Harlan Ellison calls 'Saving Mr. Banks' a Disney fraud in video rant|last=Ortega|first=Tony|date=December 18, 2013|website=The Raw Story|access-date=March 12, 2014|language=en|archive-date=December 23, 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131223080251/http://www.rawstory.com/rs/2013/12/18/harlan-ellison-calls-saving-mr-banks-a-disney-fraud-in-video-rant/|url-status=live}}</ref> Ellison je nastavio objavljivati kratku fikciju i nefikcijske tekstove u raznim publikacijama, uključujući neka od svojih najpoznatijih djela. „Pokaj se, Harlekine!”, reče Tiktakčovjek (1965.) slavi građanski neposluh protiv represivne vlasti. „[[Nemam usta, a moram vrištati]]” (1967.) priča je u kojoj pet ljudi kroz vječnost muči sveznajuće računalo. Ta je priča poslužila kao temelj za računalnu igru iz 1995.; Ellison je sudjelovao u dizajnu igre i posudio glas božanskom računalu AM.<ref>{{Cite magazine|url=https://www.gameinformer.com/b/features/archive/2016/01/14/classic-gi-i-have-no-mouth-and-i-must-scream.aspx|title=Classic GI: I Have No Mouth, And I Must Scream|first=Jeff|last=Cork|magazine=Game Informer|access-date=June 29, 2018|language=en|archive-date=June 29, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180629235737/https://www.gameinformer.com/b/features/archive/2016/01/14/classic-gi-i-have-no-mouth-and-i-must-scream.aspx|url-status=live}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commons category}} * {{gutenberg author|id=54230}} * {{Librivox author |id=16745}} * [http://www.harlanellison.com/ Ellison Webderland] Službena web stranica * {{OL author}} * {{Imdb|0255196}} * {{Cite web |title=Ellison, Jay, Harlan (biography) |url=https://case.edu/ech/articles/e/ellison-jay-harlan |access-date=2025-04-10 |website=Encyclopedia of Cleveland History |date=December 6, 2020 |publisher=Case Western Reserve University}} * [https://www.youtube.com/watch?v=Me6oZ9xdewc Videozapis Harlana Ellisona u Javnoj knjižnici Cleveland, 21. rujna 2007.:] Posljednji javni nastup autora u njegovom rodnom gradu uključivao je opširne govore [[Les Roberts|Lesa Robertsa]], [[Jenny Blake Isabella|Tony Isabelle]], [[Mark Dawidziak|Marka Dawidziaka]] i samog Ellisona. {{GLAVNIRASPORED:Ellison, Harlan}} [[Kategorija:Životopisi, Ohio]] [[Kategorija:Židovi u SAD-u]] [[Kategorija:Američki književnici]] [[Kategorija:Američki književni kritičari]] [[Kategorija:Pisci znanstvene fantastike]] hb23n92aypoa07dgfrsk2fe1vbouwaa 3 809335 7430750 2026-04-16T09:52:53Z Neptune, the Mystic 95253 dobrodošlica 7430750 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Panasko''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Panasko]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Panasko]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:52, 16. travnja 2026. (CEST) o71dy2x8posmxmmsdi8hfns5vpw23no 0 809336 7430780 2026-04-16T11:00:45Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Miritiparaná]] na [[Mirití Paraná]] preko preusmjeravanja 7430780 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Mirití Paraná]] m365z289wtd69js8yqbbsuh67bbzyw5 14 809337 7430840 2026-04-16T11:55:18Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{CategoryTOC|}} __HIDDENCAT__ Rijeke koje nemaju [[:Kategorija:Moduli za pritoke|modul za pritok]]. [[Kategorija:Kategorije za praćenje]]«. 7430840 wikitext text/x-wiki {{CategoryTOC|}} __HIDDENCAT__ Rijeke koje nemaju [[:Kategorija:Moduli za pritoke|modul za pritok]]. [[Kategorija:Kategorije za praćenje]] jue9zn9i2mz95evpylkzi2flc3ljb9u